Predmetni kurikulum - Priroda i društvo

Priroda i dru!tvo!"#$%&'()

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

*%'$

+,+

-./0

.

!"#$%&' ()*+!$' *#,$' (-+.%$' %/#0*#$' 1#2$%3 .4/%243Iva 5erno6ekSandra Kasi7, Prva katoli8ka osnovna 6kola u Gradu Zagrebu, ZagrebAndreja Kosor8i7, Osnovna 6kola Nikole Tesle, ZagrebGordana Kralj, Osnovna 6kola „Ljubo Babi7“, JastrebarskoIvana Kri9anac, Osnovna 6kola Brodarica, Brodarica:aklin Luk6a, Gimnazija Josipa Slavenskog 5akovec, 5akovec (voditeljica)Keti Melnjak, Osnovna 6kola ;ijana, Pula!"#$%&# ()*+!$' *#,$' (-+.%$' %/ 1',%$%&' /# ()*+!$+ % #,3%$%()*#)%2$+ .4,*<-+;imica Mihaljevi7, Agencija za odgoj i obrazovanje!"#$%&# ()*+!$' *#,$' (-+.%$' %/ '-(.'*)$' *#,$' (-+.%$'Ru9ica Vuk)'=$%!-# -44*,%$#)4*%&# ()*+!$' *#,$' (-+.%$'Mirta Srdarev, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta'-(.'*)$# *#,$# (-+.%$#Boris Joki7 (voditelj)Branislava Baranovi7Suzana HitrecTomislav Re6kovacZrinka Risti7 Dedi7Branka Vuk"'-)+*#Vesna 5ondi7

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"/)$)%1" $ 1)(2,-%

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma (!"#) odre$en kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredi&njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%e-kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu'e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo&kih spoznaja i onih proiza&lih iz prakse.

Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odre$uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, u%enje i pou%avanje, povezanost s drugim pred-metima, odgojno-obrazovnim podru%jima i me$upredmetnim temama te vrednovanje usvoje-nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma %ine gradivnu strukturu odre$enog predmeta i prote(u se kroz cijeli period pou%avanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta odre$eni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome &to o%ekujemo od u%enika u odre$enoj domeni/konceptu predmeta na kraju odre$ene godine u%enja. Odre$eni su kao po(eljna znanja, vje&tine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslo(njavaju. Kroz godine u%enja ishodi %ine zaokru(enu, logi%nu cjelinu u%enja i pou%avanja u odre$enoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine u%enja i pou%avanja odre-$uju ukupna iskustva u%enja u odre$enom predmetu.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uklju%uje i razradu ishoda, pre-poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. )itanje ishoda stoga, osim na sâmu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

Razrada ishoda uklju%uje preciznije odre$enje aktivnosti i sadr(aja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda.

Za veliku ve'inu ishoda odre$ene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-ciznije odre$uju dubinu i &irinu svakog ishoda i opisuju o%ekivana postignu'a u%enika na kraju odre$ene godine u%enja, %ime se olak&ava planiranje i provedba vrednovanja.Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u ve'ini kurikuluma nastavnih predmeta navo-de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Od u%enika se o%ekuju ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

UPUTE ZA )ITANJE

Slika !. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra"enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

Sadr!aj: A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO, 4

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U#ENJA I POU#AVANJA NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO, 5

C. KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO, 5

Organiziranost svijeta oko nas, 6

Promjene i odnosi, 6

Pojedinac i dru$tvo, 6

Energija, 6

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO PO RAZREDIMA I KONCEPTIMA, 8

Pregled odgojno-obrazovnih ishoda po razredima i konceptima, 8

Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti, 10

Primjer razrade odgojno-obrazovnih ishoda u izvedbenome kurikulumu, 45

E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO S DRUGIM PODRU#JIMA, ME%UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA, 47

F. U#ENJE I POU#AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO, 48

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU PRIRODA I DRU"TVO, 50

- NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO

- 4

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO

Priroda i dru!tvo interdisciplinaran je nastavni predmet koji integrira znanstvene spoznaje prirodoslovnoga, dru!tveno-humanisti"koga i tehni"ko-informati"koga podru"ja. Prirodne znanosti uvode u"enika u svijet istra#ivanja i spoznavanja prirode, a dru!tvene i humanisti"ke znanosti u #ivot ljudi i dru!tvene odnose koji se temelje na uva#avanju i prihva$anju ljudske prirode. U procesu u"enja i pou"avanja bitne su i spoznaje tehni"ko-informati"koga podru"ja !to uklju"uje pravilnu, sigurnu i svrsishodnu uporabu razli"itih oblika tehnologije, a posebice informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Poticanjem prirodne radoznalosti, #elje za u"enjem i otkrivanjem svijeta oko sebe, u"enik razvija zanimanje za prirodne i dru!tvene pojave i odnose, usvaja klju"na znanja i koncepte navedenih podru"ja te razvija vje!tine i stavove za promi!ljen, aktivan i odgovoran osobni doprinos zajednici.

U"enje i pou"avanje nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo usmjerava u"enika na:

• postavljanje pitanja o prirodi i promjenama koje se zbivaju oko nas • otkrivanje povezanosti i me%uovisnosti procesa i pojava u prirodnome i dru!tvenome okru#enju • istra#ivanje i brigu za svijet u kojemu #ivi • spoznavanje sebe i odnosa "ovjeka prema drugima i prema okoli!u • informiranje, kriti"ko mi!ljenje i odgovorno djelovanje • po!tivanje jednakosti i prava svih ljudi te prihva$anje razli"itosti.

Znanja, vje!tine i stavovi ste"eni u nastavnome predmetu Priroda i dru!tvo omogu$avaju u"eniku bolje razumijevanje svijeta koji ga okru#uje, lak!e snala#enje u novim situacijama u prirodnome i dru!tvenome okru#enju te dono!enje odluka za osobnu dobrobit, dobrobit zajednice i prirode. U"enjem o domu, obitelji te lokalnoj i !iroj zajednici sustavno se izgra%uje osobni, kulturni i nacionalni identitet uz istodobno razvijanje osjetljivosti za druge i cjelokupno #ivotno okru#enje. Primjenom razli"itih strategija aktivnoga u"enja i pou"avanja promi"e se odgovornost i osna#uje integritet "ime u"enik postaje pouzdan, moralan i dosljedan pojedinac koji po!tuje sebe i druge. Time se poti"e i osigurava cjelovit razvoj i dobrobit u"enika uva#avaju$i jedinstvenost svake osobe.

Pru#anjem ve$e slobode u"iteljima pri izboru sadr#aja, metoda i oblika rada, u"enje i pou"avanje uskla%eno s interesima u"enika postaje zanimljivije i motiviraju$e u"eniku i u"itelju. Sustavno se stvaraju veze izme%u ste"enih spoznaja, vlastitoga iskustva i primjene u svakodnevnome #ivotu.

Iskustvena, istra#iva"ki usmjerena i problemska nastava u kojoj je u"enik u sredi!tu procesa u"enja osigurava njegovu aktivnu ulogu u u"enju i pou"avanju. Prikupljanjem, obradom i prikazivanjem podataka te primjenom razli"itih oblika tehnologije razvijaju se informacijska, komunikacijska i digitalna pismenost. U"enjem s drugima i od drugih u razli"itim okru#enjima te suradnjom !kole s roditeljima, lokalnom i !irom zajednicom u"enika se usmjerava na suradnju i otvorenost prema zajednici.

Nastavni predmet Priroda i dru!tvo u"i se i pou"ava u prvome i dijelu drugoga odgojno-obrazovnog ciklusa, a osnovnim konceptima usko je povezan s drugim nastavnim predmetima, me%upredmetnim temama i podru"jima kurikuluma. Na kraju drugoga odgojno-obrazovnog ciklusa (u 5. razredu) u"enik spoznaje i vje!tine iz ovoga predmeta nadogra%uje u Prirodi, Geografiji, Povijesti i Tehni"koj kulturi, a u tre$emu ciklusu i u Biologiji, Fizici i Kemiji.


- 5

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U#ENJA I POU#AVANJA NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO

U nastavnome predmetu Priroda i dru!tvo u"enik $e:

1. spoznati slo#enost svijeta koji ga okru#uje, povezanost "ovjeka, dru!tva i prirode u vremenu i prostoru potaknut znati#eljom, vo%en vlastitim iskustvom i interesima

2. razumjeti svoj rast i razvoj u interakciji s drugima i prirodom, razvijati integritet, osobni i nacionalni identitet, oblikuju$i pozitivan odnos prema sebi, drugima, prirodi i dru!tvu kao cjelini

3. razvijati istra#iva"ke kompetencije va#ne za spoznavanje svijeta oko sebe i kompetencije za cjelo#ivotno u"enje te prepoznati mogu$nosti primjene znanstvenih spoznaja u svakodnevnome #ivotu i razli"itim djelatnostima

4. po!tivati i uva#avati razli"itosti, poznavati svoja i uva#avati prava drugih, razvijati odgovornost i empatiju prema okru#enju te kriti"ki promi!ljati o pitanjima iz svakodnevnoga #ivota (dru!tvenim, eti"kim, ekolo!kim i sl.)

5. sigurno i odgovorno koristiti se tehnologijom u svakodnevnome #ivotu, kao i informacijsko-komunikacijskom tehnologijom za pristup, prikupljanje, obradu i prezentaciju informacija

6. povezati spoznaje iz nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo s drugim nastavnim predmetima, me%upredmetnim temama i podru"jima kurikuluma te razviti inovativnost, kreativnost i otvorenost za nove ideje kako bi aktivno pridonosio odr#ivomu razvoju.

C. KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO

U izradi kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo primijenjen je konceptualni pristup kako bi se u"enje usmjerilo na povezivanje, razumijevanje i integriranje znanja na razli"itim kognitivnim razinama uz razvijanje vje!tina i stavova. U"enika se usmjerava na stjecanje kompetencija va#nih za #ivot povezivanjem u"enja s vlastitim iskustvima. Aktivno sudjelovanje u"enika u procesu u"enja i pou"avanja poma#e u povezivanju i razumijevanju koncepata te ih priprema za cjelo#ivotno u"enje.

Kontekst prilago%en interesima u"enika, lokalnim specifi"nostima i aktualnim zbivanjima pridonosi razvoju znati#elje i motivacije u"enika za usvajanjem novih znanja, razvijanjem vje!tina i stavova za daljnje obrazovanje i svakodnevni #ivot.

Kurikulum nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo obuhva$a koncepte: Organiziranost svijeta oko nas, Promjene i odnosi, Pojedinac i dru!tvo te Energija. Koncepti se me%usobno pro#imaju pru#aju$i u"eniku mogu$nost da razli"itim sadr#ajima i aktivnostima u svakome razredu neprestano nadogra%uje njihovo razumijevanje. Svaki od koncepata u sebi integrira vi!e razli"itih ni#ih razina koncepata koji su klju"ni za razumijevanje cjeline.

Zadatak je nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo poticati i razvijati ljudsku potrebu za istra#ivanjem i uo"avanjem uzro"no-posljedi"nih veza u svijetu koji ga okru#uje. Zbog toga je u Prirodi i dru!tvu va#an metodolo!ki pristup koji je nazvan Istra#iva"ki pristup kojemu su, na sli"an na"in kao i za "etiri koncepta, odre%eni ishodi koje u"enik ostvaruje u"enjem ovoga nastavnog predmeta. Taj pristup spoznavanja prirode, prirodnih ili dru!tvenih pojava i/ili razli"itih izvora informacija mogu$e je razvijati jedino povezivanjem sa svim ostalim konceptima predmeta Priroda i dru!tvo. Bitno je naglasiti da u"itelj samostalno odlu"uje kad $e se i na kojim primjerima ti ishodi ostvarivati u odgojno-obrazovnome procesu.

Istra#iva"kim pristupom u"enik razvija vje!tine koje $e kasnije primijeniti i u svakodnevnome #ivotu te na temelju kriti"koga razmatranja valjanih dokaza i argumenata donositi relevantne odluke. Istra#iva"ki pristup pridonosi razvijanju znati#elje, kreativnosti, vje!tina promatranja, uspore%ivanja, razvrstavanja, postavljanja pitanja, predvi%anja, analiziranja, generaliziranja, vrednovanja, komuniciranja, prikupljanja informacija i sli"no. Osim toga u"enik u"i koristiti se razli"itim informacijama i izvorima informacija. Na taj se na"in u"enik osposobljava i za daljnje obrazovanje i cjelo#ivotno u"enje. Kako bi u"enici ostvarili ishode, u"itelj mo#e prema svome izboru odabrati razli"ite na"ine u"enja i pou"avanja kao !to su istra#ivanje, rje!avanje problema, demonstracije, didakti"ke igre, kvizovi, igranje uloga, crtanje, konceptualne mape, mentalne mape i sli"no. Pritom se mo#e primijeniti projektno i suradni"ko u"enje, a odgojno-obrazovni proces mo#e se izvoditi u u"ionici, kao i izvan u"ionice.

U prvome obrazovnom ciklusu u"enike je potrebno postupno uvoditi u istra#iva"ke aktivnosti i razvijati temeljne istra#iva"ke vje!tine, a u ostalim ciklusima poticati razvoj istra#iva"kih kompetencija integrirano,


- 6

manjim samostalnim istra#iva"kim projektima, ali uvijek aktivnostima i sadr#ajima primjerenima njihovim mogu$nostima i interesima.

Organiziranost svijeta oko nas

Svijet oko nas organiziran je kao sklad prirodnih i dru!tvenih sustava. U svim njegovim cjelinama i dijelovima postoji red. Dijelovi #ivoga i ne#ivoga u prirodi razlikuju se po svojim osnovnim obilje#jima i svojstvima. Organiziranost #ivoga i ne#ivoga u prirodi omogu$ava me%usobnu povezanost i opstanak svih #ivih bi$a. Razli"ita #iva bi$a organizirana su u zajednice u kojima zadovoljavaju svoje potrebe i ostvaruju svoje uloge. &ovjek kao prirodno, misaono, duhovno i dru!tveno bi$e organizira #ivot u razli"itim dru!tvenim zajednicama: obitelji, vrti$u, !koli, u lokalnome i globalnome okru#enju. Te#i urediti svoj #ivotni prostor na estetski prihvatljiv, zdrav, odr#iv i funkcionalan na"in. Stanovni!tvo, naselja i gospodarske djelatnosti oblikuju funkcionalnu organizaciju prostora. U organizaciji #ivota ljudi, ali i dru!tva, bitna je i vremenska organizacija. Mo#emo prikazati i pratiti organizaciju vlastitoga vremena i organiziranost dru!tva tijekom odre%enih vremenskih razdoblja. Svojim djelovanjem "ovjek mo#e pozitivno ili negativno utjecati na organiziranost svijeta oko sebe.

Promjene i odnosi

Promjene i odnosi u prostoru, vremenu i prirodi oblikuju #ivot kakav poznajemo i omogu$avaju organiziranost svijeta oko nas. Promjene, kao rezultat prilagodbe, ostavile su trag u vremenu zabilje#en u prirodnim oblicima i povijesnim izvorima koji nas u"e o pro!losti i pripremaju za budu$nost. Razumijevanje promjena i odnosa poma#e "ovjeku predvidjeti doga%aje i procese te po!tovati samoodr#ivost Zemlje. U prirodi uo"avamo obrasce koji se ponavljaju poput #ivotnih ciklusa, kru#enja vode, izmjene dana i no$i, godi!njih doba i sl. Rast i razvoj #ivih bi$a ovisi o #ivotnim uvjetima, a za o"uvanje zdravlja "ovjeka bitno je usvojiti i zdrave #ivotne navike. U neprestanome razvoju #ivoga svijeta uz stalne je promjene va#no uo"iti me%uovisnost "ovjeka i svih drugih organizama i okoli!a. Svojim djelovanjem "ovjek "esto naru!ava prirodnu i dru!tvenu ravnote#u ostavljaju$i vidljive posljedice. Njegovo djelovanje trebalo bi biti u skladu s odr#ivim razvojem, usmjereno na o"uvanje prirode i okoli!a te unapre%ivanje dru!tva. Me%uodnos ljudi, naselja i gospodarskih djelatnosti rezultira procesima i stalnim promjenama u prostoru i vremenu, !to se o"ituje u promjeni njihova prostornog rasporeda, krajolika i va#nosti pojedinih regija. Odnosi u obitelji i drugim zajednicama klju"ni su za razvoj socijalizacije i identiteta.

Pojedinac i dru$tvo

&ovjek je dru!tveno bi$e koje se ostvaruje #ivotom u zajednici. Obitelj je temeljna zajednica u kojoj "ovjek stje"e iskustva i pripadaju$i joj, izgra%uje identitet. U su#ivotu s "lanovima obitelji i "lanovima zajednice dijete ostvaruje svoja prava i ispunjava obveze te preuzima odgovornost. U zajednicama poput vrti$a, !kole i razreda, va#nima za razvoj identiteta, donose se, prihva$aju i provode pravila pona!anja va#na za red i su#ivot te razvija odgovornost za sebe i druge. Ljudske zajednice nastanjuju prostor i svojim jezikom, kulturom, tradicijom, na"inom #ivljenja i djelatnostima, povijesnim i suvremenim doga%ajima tomu prostoru daju identitet. S druge strane, prostor i njegova obilje#ja pru#aju identitetnu osnovu zajednicama koje u njemu #ive. Razli"iti prirodni ili izgra%eni krajolici, vremenski uvjeti i prirodni resursi utje"u na razvoj odre%enih djelatnosti, na na"in #ivljenja i odnos prema okoli!u. Izgradnja nacionalnoga identiteta ima svoj temelj u obiteljskoj zajednici pri "emu dijete upoznaje svoj materinski jezik i razvija svijest o nacionalnoj pripadnosti, a nastavlja s upoznavanjem povijesti svoga zavi"aja i domovine te o"uvanjem ba!tine. Pritom pojedinac razvija gra%ansku, kulturnu, eti"ku, ekolo!ku i zdravstvenu svijest te postaje odgovoran i aktivan gra%anin koji djeluje i pridonosi boljitku zajednice izgra%uju$i sebe.

Energija

Energija je potrebna svim organizmima za #ivotne procese i promjene. Njihovo pre#ivljavanje ovisi o unosu, uporabi i pretvorbi energije. Postoje razli"iti oblici i izvori energije, ona se upotrebljava u razli"itim procesima i pritom mijenja oblik i/ili prelazi s jednoga tijela na drugo. Potrebna je na!emu tijelu, ali i za razli"ite ure%aje u na!emu svakodnevnom #ivotu, u prometu, industriji i sl. Va#nost energije najlak!e spoznamo kad je nema dovoljno. &ovjek stalno pronalazi nove, obnovljive i neobnovljive izvore energije, na"ine dobivanja i

- NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA

pohranjivanja te iskori!tavanja energije ima i nepovoljne posljedice za okoli!razli"itim opasnostima i mjerama opreza. Razumijevanje energije omogu$promjena i procesa u svakodnevnomproizvodnje, prijenosa, pretvorbe i uporabe energije.

Povezanost koncepata nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo s generi"kim kompetencijama i me%upredmetnim temama u ostvarivanju odgojno

Slika 1. Organizacija kurikuluma

NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO

pohranjivanja te iskori!tavanja energije nu#ne za opstanak i razvoj dru!tva. Proizvodnja i potro!nja energije ima i nepovoljne posljedice za okoli!, te je potrebno izgraditi pravilan odnos prema uporabi energije te svijest o

nostima i mjerama opreza. Razumijevanje energije omogu$ava shva$anje razli"itih pojava, promjena i procesa u svakodnevnome #ivotu kojima je potrebna energija te va#nosti odr#ivog

, pretvorbe i uporabe energije.

cepata nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo s generi"kim kompetencijama i me%upredmetnim temama u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva prikazan je na

Slika 1. Organizacija kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo

- 7

za opstanak i razvoj dru!tva. Proizvodnja i potro!nja energije te je potrebno izgraditi pravilan odnos prema uporabi energije te svijest o

shva$anje razli"itih pojava, #ivotu kojima je potrebna energija te va#nosti odr#ivoga na"ina

cepata nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo s generi"kim kompetencijama i obrazovnih ciljeva prikazan je na Slici 1.

predmeta Priroda i dru!tvo


- 8

D. D. D. D. ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODI OBRAZOVNI ISHODI OBRAZOVNI ISHODI OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGNASTAVNOGNASTAVNOGNASTAVNOGAAAA PREDMETA PPREDMETA PPREDMETA PPREDMETA PRIRODA I DRU"TVO PO RAZREDIMA I KONCEPTIMARIRODA I DRU"TVO PO RAZREDIMA I KONCEPTIMARIRODA I DRU"TVO PO RAZREDIMA I KONCEPTIMARIRODA I DRU"TVO PO RAZREDIMA I KONCEPTIMA

Pregled odgojno-obrazovnih ishoda po razredima i konceptima

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I KONCEPTIMA

1. RAZRED 2. RAZRED 3. RAZRED 4. RAZRED

OR

GA

NIZ

IRA

NO

ST S

VIJE

TA

OK

O

NA

S

A.1.1 U!ENIK USPORE"UJE ORGANIZIRANOST

PRIRODE OPA#AJU$I NEPOSREDNI OKOLI%. A.2.1 U!ENIK USPORE"UJE ORGANIZIRANOST

PRIRODE I OBJA%NJAVA VA#NOST

ORGANIZIRANOSTI.

A.3.1 U!ENIK ZAKLJU!UJE O ORGANIZIRANOSTI

PRIRODE. A.4.1 U!ENIK ZAKLJU!UJE O ORGANIZIRANOSTI

LJUDSKOGA TIJELA I #IVOTNIH ZAJEDNICA.

A.1.2 U!ENIK PREPOZNAJE VA#NOST

ORGANIZIRANOSTI VREMENA I PRIKAZUJE

VREMENSKI SLIJED DOGA"AJA.

A.2.2 U!ENIK OBJA%NJAVA ORGANIZIRANOST

VREMENA I PRIKAZUJE VREMENSKI SLIJED

DOGA"AJA.

A.3.2 U!ENIK PRIKAZUJE VREMENSKI SLIJED

DOGA"AJA I RAZMATRA NJIHOVU VA#NOST. A.4.2 U!ENIK OBRAZLA#E I PRIKAZUJE

VREMENSKI SLIJED DOGA"AJA TE ORGANIZIRA

SVOJE VRIJEME. A.1.3 U!ENIK USPORE"UJE ORGANIZIRANOST

RAZLI!ITIH PROSTORA I ZAJEDNICA U

NEPOSREDNOME OKRU#ENJU.

A.2.3 U!ENIK USPORE"UJE ORGANIZIRANOST

RAZLI!ITIH ZAJEDNICA I PROSTORA DAJU$I

PRIMJERE IZ NEPOSREDNOGA OKRU#ENJA.

A.3.3 U!ENIK ZAKLJU!UJE O ORGANIZIRANOSTI

LOKALNE ZAJEDNICE, USPORE"UJE PRIKAZE

RAZLI!ITIH PROSTORA.

A.4.3 U!ENIK OBJA%NJAVA ORGANIZIRANOST

REPUBLIKE HRVATSKE I NJEZINA NACIONALNA

OBILJE#JA.

PR

OM

JEN

E I O

DN

OSI

B.2.1 U!ENIK OBJA%NJAVA VA#NOST

ODGOVORNOGA ODNOSA !OVJEKA PREMA SEBI

I PRIRODI.

B.3.1 U!ENIK RASPRAVLJA O VA#NOSTI

ODGOVORNOGA ODNOSA PREMA SEBI, DRUGIMA I PRIRODI.

B.4.1 U!ENIK VREDNUJE VA#NOST

ODGOVORNOGA ODNOSA PREMA SEBI, DRUGIMA I PRIRODI.

B.1.1 U!ENIK USPORE"UJE PROMJENE U

PRIRODI I OPISUJE VA#NOST BRIGE ZA

PRIRODU I OSOBNO ZDRAVLJE.

B.2.2 U!ENIK ZAKLJU!UJE O PROMJENAMA U

PRIRODI KOJE SE DOGA"AJU TIJEKOM GODI%NJIH

DOBA.

B.3.2 U!ENIK ZAKLJU!UJE O PROMJENAMA I

ODNOSIMA U PRIRODI TE ME"USOBNOJ

OVISNOSTI #IVIH BI$A I PROSTORA NA

PRIMJERIMA IZ SVOGA OKOLI%A.

B.4.2 U!ENIK OBRAZLA#E I POVEZUJE #IVOTNE

UVJETE I RAZNOLIKOST #IVIH BI$A NA

RAZLI!ITIM STANI%TIMA TE OPISUJE CIKLUSE U

PRIRODI. B.1.2 U!ENIK SE SNALAZI U VREMENSKIM

CIKLUSIMA, PRIKAZUJE PROMJENE I ODNOSE

ME"U NJIMA TE OBJA%NJAVA POVEZANOST

VREMENSKIH CIKLUSA S AKTIVNOSTIMA U

#IVOTU.

B.2.3 U!ENIK USPORE"UJE I PREDVI"A

PROMJENE I ODNOSE TE PRIKAZUJE PROMJENE

U VREMENU.

B.3.3 U!ENIK SE SNALAZI U PROMJENAMA I

ODNOSIMA TIJEKOM VREMENSKIH CIKLUSA TE

ANALIZIRA POVEZANOST VREMENSKIH CIKLUSA

S DOGA"AJIMA I VA#NIM OSOBAMA U ZAVI!AJU.

B.4.3 U!ENIK SE SNALAZI U PROMJENAMA I

ODNOSIMA U VREMENU TE PRIPOVIJEDA

POVIJESNU PRI!U O PRO%LIM DOGA"AJIMA I O

ZNA!AJNIM OSOBAMA IZ ZAVI!AJA I/ILI

REPUBLIKE HRVATSKE.

B.1.3 U!ENIK SE SNALAZI U PROSTORU OKO

SEBE PO%TUJU$I PRAVILA I ZAKLJU!UJE O

UTJECAJU PROMJENE POLO#AJA NA ODNOSE

U PROSTORU.

B.2.4 U!ENIK SE SNALAZI U PROSTORU, IZRA"UJE, ANALIZIRA I PROVJERAVA SKICU

KRETANJA.

B.3.4 U!ENIK SE SNALAZI U PROSTORU, TUMA!I PLAN MJESTA I KARTU ZAVI!AJA, IZRA"UJE PLAN NEPOSREDNOGA OKRU#ENJA I

ZAKLJU!UJE O POVEZANOSTI PROSTORNIH

OBILJE#JA ZAVI!AJA I NA!INA #IVOTA LJUDI.

B.4.4 U!ENIK SE SNALAZI I TUMA!I

GEOGRAFSKU KARTU I ZAKLJU!UJE O

ME"UODNOSU RELJEFNIH OBILJE#JA KRAJEVA

REPUBLIKE HRVATSKE I NA!INA #IVOTA.


- 9

PO

JED

INA

C I

DR

U%T

VO

C.1.1 U!ENIK ZAKLJU!UJE O SEBI, SVOJOJ

ULOZI U ZAJEDNICI I UVI"A VRIJEDNOSTI SEBE

I DRUGIH.

C.2.1 U!ENIK USPORE"UJE ULOGU I UTJECAJ

POJEDINCA I ZAJEDNICE NA RAZVOJ IDENTITETA

TE PROMI%LJA O VA#NOSTI O!UVANJA BA%TINE.

C.3.1 U!ENIK RASPRAVLJA O ULOZI, UTJECAJU I

VA#NOSTI ZAVI!AJNOGA OKRU#ENJA U

RAZVOJU IDENTITETA TE UTJECAJU POJEDINCA

NA O!UVANJE BA%TINE.

C.4.1 U!ENIK OBRAZLA#E ULOGU, UTJECAJ I

VA#NOST POVIJESNOGA NASLJE"A TE

PRIRODNIH I DRU%TVENIH RAZLI!ITOSTI

DOMOVINE NA RAZVOJ NACIONALNOGA

IDENTITETA. C.1.2 U!ENIK USPORE"UJE ULOGU I UTJECAJ

PRAVA, PRAVILA I DU#NOSTI NA POJEDINCA I

ZAJEDNICU, POSLJEDICE NEPO%TIVANJA I

VA#NOST ODGOVORNOGA PONA%ANJA.

C.2.2 U!ENIK RASPRAVLJA O ULOZI I UTJECAJU

PRAVILA, PRAVA I DU#NOSTI NA ZAJEDNICU TE

POSLJEDICAMA NEPO%TIVANJA I VA#NOSTI

ODGOVORNOGA PONA%ANJA.

C.3.2 U!ENIK RASPRAVLJA O UTJECAJU PRAVILA, PRAVA I DU#NOSTI NA POJEDINCA I ZAJEDNICU.

C.4.2 U!ENIK ZAKLJU!UJE O UTJECAJU PRAVA I

DU#NOSTI NA POJEDINCA I ZAJEDNICU TE O

VA#NOSTI SLOBODE ZA POJEDINCA I DRU%TVO.

C.2.3 U!ENIK OPISUJE ULOGU I UTJECAJ

ZAJEDNICE I OKOLI%A NA DJELATNOSTI LJUDI

MJESTA U KOJEMU #IVI TE OPISUJE I NAVODI

PRIMJERE VA#NOSTI I VRIJEDNOSTI RADA.

C.3.3 U!ENIK POVEZUJE PRIRODNO I

DRU%TVENO OKRU#ENJE S GOSPODARSTVOM

ZAVI!AJA.

C.4.3 U!ENIK OBJA%NJAVA POVEZANOST

PRIRODNOGA I DRU%TVENOGA OKRU#ENJA S

GOSPODARSTVOM REPUBLIKE HRVATSKE.

ENER

GIJA

D.1.1 U!ENIK OBJA%NJAVA NA TEMELJU

VLASTITIH ISKUSTAVA VA#NOST ENERGIJE U

SVAKODNEVNOME #IVOTU I OPASNOSTI S

KOJIMA SE MO#E SUSRESTI PRI KORI%TENJU

TE NAVODI MJERE OPREZA.

D.2.1 U!ENIK PREPOZNAJE RAZLI!ITE IZVORE I

OBLIKE, PRIJENOS I PRETVORBU ENERGIJE I

OBJA%NJAVA VA#NOST I POTREBU %TEDNJE

ENERGIJE NA PRIMJERIMA IZ SVAKODNEVNOGA

#IVOTA.

D.3.1 U!ENIK OPISUJE RAZLI!ITE PRIMJERE

KORI%TENJA, PRIJENOSA I PRETVORBE ENERGIJE

NA TEMELJU VLASTITIH ISKUSTAVA.

D.4.1 U!ENIK OPISUJE PRIJENOS, PRETVORBU I

POVEZANOST ENERGIJE U #IVOTNIM CIKLUSIMA

I CIKLUSIMA TVARI U PRIRODI.

IST

RA#

IVA!

KI

PR

IST

UP

A.B.C.D.1.1 U!ENIK UZ USMJERAVANJE

OPISUJE I PREDSTAVLJA REZULTATE

PROMATRANJA PRIRODE, PRIRODNIH ILI

DRU%TVENIH POJAVA U NEPOSREDNOME

OKRU#ENJU I KORISTI SE RAZLI!ITIM

IZVORIMA INFORMACIJA.

A.B.C.D.2.1 U!ENIK UZ USMJERAVANJE OPISUJE

I PREDSTAVLJA REZULTATE PROMATRANJA

PRIRODE, PRIRODNIH ILI DRU%TVENIH POJAVA U

NEPOSREDNOME OKRU#ENJU I KORISTI SE

RAZLI!ITIM IZVORIMA INFORMACIJA.


OBJA%NJAVA REZULTATE VLASTITIH

ISTRA#IVANJA PRIRODE, PRIRODNIH I/ILI

DRU%TVENIH POJAVA I/ILI RAZLI!ITIH IZVORA

INFORMACIJA.



ISTRA#IVANJA PRIRODE, PRIRODNIH I/ILI

DRU%TVENIH POJAVA I/ILI RAZLI!ITIH IZVORA

INFORMACIJA.


- 10

Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti

A. ORGANIZIRANOST SVIJETA OKO NAS B. PROMJENE I ODNOSI C. POJEDINAC I DRU%TVO D. ENERGIJA

ISTRA#IVA!KI PRISTUP

U ishodima je vidljiva povezanost s me&upredmetnim temama:U ishodima je vidljiva povezanost s me&upredmetnim temama:U ishodima je vidljiva povezanost s me&upredmetnim temama:U ishodima je vidljiva povezanost s me&upredmetnim temama: Uporaba Uporaba Uporaba Uporaba infomacijske i infomacijske i infomacijske i infomacijske i komunikacijske komunikacijske komunikacijske komunikacijske tehnologije (IKT)tehnologije (IKT)tehnologije (IKT)tehnologije (IKT) Napomena: Dane su smjernice za mogu'u uporabu IKT-a koje u(itelj prema uvjetima i mogu'nostima ostvaruje.

Zdravlje (Z)Zdravlje (Z)Zdravlje (Z)Zdravlje (Z) Odr!ivi razvoj (OR)Odr!ivi razvoj (OR)Odr!ivi razvoj (OR)Odr!ivi razvoj (OR) Osobni i socijalni Osobni i socijalni Osobni i socijalni Osobni i socijalni razvoj (OSR)razvoj (OSR)razvoj (OSR)razvoj (OSR)

Gra&anski odgojGra&anski odgojGra&anski odgojGra&anski odgoj iiii obrazovanjeobrazovanjeobrazovanjeobrazovanje (GO(GO(GO(GOOOOO))))

U(iti kako u(itiU(iti kako u(itiU(iti kako u(itiU(iti kako u(iti Napomena: O(ekivanja me&upredmetne teme U(iti kako u(iti ostvaruju se u svim ishodima.

Poduzetni$tvo (P)Poduzetni$tvo (P)Poduzetni$tvo (P)Poduzetni$tvo (P)

U odgojno-obrazovnim ishodima navedene oznake odgojno-obrazovnih o(ekivanja i o(ekivanja me&upredmetnih tema preuzete su iz prijedloga nacionalnih kurikuluma me&upredmetnih tema u izvornome obliku.


- 11

A. ORGANIZIRANOST SVIJETA OKO NAS - 1. RAZRED

ODGOJNO-OBRAZOVNI

ISHOD RAZRADA ISHODA

RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU$A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A.1.1 U!ENIK USPORE"UJE

ORGANIZIRANOST

PRIRODE OPA#AJU$I

NEPOSREDNI OKOLI%.

• otkriva i demonstrira da cjelinu (ine dijelovi, da se razli(ite cjeline mogu dijeliti na sitnije dijelove

• dijelovi i cjeline imaju razli(ita svojstva/obilje!ja • uo(ava red u prirodi na primjeru biljaka, !ivotinja i ljudi • uspore&uje obilje!ja !ivoga, svojstva ne!ivoga u

neposrednome okoli$u • imenuje i razlikuje tvari u svome okru!enju (voda, zrak,

zemlja, plastika, staklo, tkanine, drvo, metal i sl.) • razlikuje svojstva tvari koja istra!uje svojim osjetilima • otkriva da se tvari mogu mije$ati te osjetilima istra!uje

njihova nova svojstva • razvrstava bi'a, tvari ili pojave u skupine primjenom

odre&enoga kriterija, obja$njavaju'i sli(nosti i razlike me&u njima

• imenuje dijelove svoga tijela i prepoznaje razlike izme&u djevoj(ice i dje(aka; OSR – A 1.1.

• navodi dnevne obroke i primjere redovitoga odr!avanja osobne (isto'e i tjelovje!be povezuju'i s o(uvanjem zdravlja

Prepoznaje obilje!ja bi'a, svojstva tvari, imenuje vremenske pojave i uo(ava cjelinu i njezine dijelove opa!aju'i neposredni okoli$.

Opisuje obilje!ja bi'a i svojstva tvari, bilje!i vremenske pojave i uo(ava cjelinu i njezine dijelove opa!aju'i neposredni okoli$.

Obja$njava obilje!ja bi'a i svojstva tvari, bilje!i vremenske pojave i uo(ava cjelinu i njezine dijelove te red u prirodi opa!aju'i neposredni okoli$.

Uspore&uje obilje!ja bi'a i svojstva tvari, bilje!i vremenske pojave i uo(ava cjelinu i njezine dijelove te red u prirodi opa!aju'i neposredni okoli$.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Na primjerima iz svakodnevnoga okru!enja u(enik otkriva da se cjelina sastoji od dijelova ($uma se sastoji od drve'a, razred od u(enika, ku'a/stan od prostorija i dr.). Na primjerima iz prirode uo(ava da dijelovi cjeline razli(itim kombinacijama i postupcima poprimaju nove oblike i svojstva (zrna p$enice mljevenjem postaju bra$no, morske stijene od udaraca valova usitnjavaju se u morske kamen(i'e). Na primjerima u(enik otkriva da dijelovi i cjeline imaju razli(ita svojstva/obilje!ja, npr. ako pomije$amo sok i vodu, dobijemo druk(iji okus, otopimo $e'er u vodi. Od prikupljenih prirodnih materijala (!ireva, $koljaka, kamen(i'a i sl.) Oblikuje razli(ite cjeline (ku'ice, !ivotinje i sl.), potom ih razla!e te osjetilima opa!a njihova osnovna svojstva (glatko-hrapavo; tvrdo-meko i sl.).

A.1.2 U!ENIK PREPOZNAJE

VA#NOST

ORGANIZIRANOSTI

VREMENA I PRIKAZUJE

VREMENSKI SLIJED

DOGA"AJA.

• odre&uje i imenuje doba dana, dane u tjednu i godi$nja doba opa!aju'i organiziranost vremena

• prikazuje vremenski slijed doga&aja u odnosu na ju(er, danas i sutra i u odnosu na doba dana (npr. vremenska crta)

• reda pravilno dane u tjednu i prepoznaje va!nost organiziranosti vremena

Navodi i uz pomo' prikazuje vremenski slijed doga&aja u odnosu na doba dana, dane u tjednu i/ili godi$nja doba.

Opisuje i prikazuje vremenski slijed doga&aja u odnosu na doba dana, dane u tjednu i/ili godi$nja doba.

Obja$njava organiziranost vremena i prikazuje vremenski slijed doga&aja u odnosu na doba dana, dane u tjednu i/ili godi$nja doba.

Prepoznaje va!nost organiziranosti vremena i prikazuje vremenski slijed doga&aja u odnosu na doba dana, dane u tjednu i/ili godi$nja doba.


- 12

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA U(enik izra&uje vremensku crtu - lentu na kojoj prikazuje i smje$ta doga&aje u odnose: doba dana, dani u tjednu, ju(er/danas/sutra, godi$nja doba. Primjenjuje IKT na razli(ite na(ine (npr. prikazuje i reda dane u tjednu, koristi se razli(itim online igrama za u(enje); IKT – A 1.2.

A.1.3 U!ENIK

USPORE"UJE

ORGANIZIRANOST

RAZLI!ITIH PROSTORA I

ZAJEDNICA U

NEPOSREDNOME

OKRU#ENJU.

• uspore&uje organizaciju doma i $kole ((lanovi obitelji, djelatnici u $koli, radni prostor, prostorije...); Z - A.1.3

• prepoznaje va!nost ure&enja prostora u domu i $koli te vodi brigu o redu u domu i $koli

• prepoznaje organizaciju prometa (promet, prometnica, pje$aci, voza(i, prometni znakovi)

• opisuje organiziranost zajednice u svome okru!enju te prepoznaje va!nost pravila za njezino djelovanje; Z - A.1.3., OR - I.A.1., GOO - B.1.1.

• uspore&uje pravila u domu i $koli • opisuje svoje du!nosti u zajednicama kojima pripada; ZZZZ ----

B.1.2.A

Prepoznaje organiziranost razli(itih prostora, navodi i prepoznaje pravila i svoje du!nosti u obitelji i $koli.

Opisuje organiziranost razli(itih prostora i pravila te primjere njihove primjene u neposrednome okru!enju te navodi svoje du!nosti u obitelji i $koli.

Obja$njava organiziranost razli(itih prostora i pravila te navodi primjere njihove primjene u neposrednome okru!enju te opisuje svoje du!nosti u obitelji i $koli.

Uspore&uje organiziranost razli(itih prostora i pravila, opisuje svoje du!nosti te navodi primjere njihove primjene u obitelji, $koli i zajednicama u kojima aktivno sudjeluje.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Uzimaju se primjeri organizacije iz neposrednoga u(enikova okru!enja kao $to su dom, obitelj, razred, $kola i promet. U(enik navodi i opisuje (lanove svoje obitelji. Prepoznaje i poja$njava po (emu je njegova obitelj posebna i jedinstvena. Uo(ava da svaki (lan obitelji ima svoja prava i du!nosti te da po$tivanje tih prava i ispunjavanje du!nosti poma!e u organiziranosti obiteljske zajednice. Navodi primjere pravila, npr. prometna pravila, pravila za o(uvanje i za$titu okoli$a, va!nost simbola i/ili piktograma i dr. Preporu(uje se u izvanu(ioni(koj nastavi (okolica $kole) prepoznati organizaciju prometa. U(enik izra&uje modele prometnih znakova i/ili prometnih sredstava. Na primjerima iz neposrednoga okru!enja u(enik spoznaje red u prostoru (svoje radno mjesto) i zajednici kao i pravila za djelovanje zajednice. U(enik istra!uje zna(enje simbola i piktograma (znakovi upozorenja i znakovi sigurnosti, obavijesti, putokazi, upute i sl.). U(enik uz u(iteljevu pomo' oblikuje postoje'e uratke slu!e'i se IKT-om; IKT – D 1.3.

*IKT - A 1.2. U(enik se uz pomo' u(itelja koristi odabranim ure&ajima i programima. IKT–D 1.3. U(enik uz u(iteljevu pomo' oblikuje postoje'e uratke i ideje slu!e'i se IKT-om. *Z - A.1.3. Opisuje na(ine odr!avanja i primjenu osobne higijene i higijene okoline. *Z - B.1.2.A Prilago&ava se novom okru!enju i opisuje svoje obaveze i uloge. *OR - I.A.1. Prepoznaje svoje mjesto i povezanost s drugima u zajednici. *OSR – A 1.1. Razvija sliku o sebi. *GOO - B.1.1. Promi(e pravila demokratske zajednice. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima.


- 13

B. PROMJENE I ODNOSI - 1. RAZRED

ODGOJNO-OBRAZOVNI


RAZINE USVOJENOSTI ZADOVOLJAVAJU$A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B.1.1 U!ENIK USPORE"UJE

PROMJENE U PRIRODI I

OPISUJE VA#NOST BRIGE

ZA PRIRODU I OSOBNO

ZDRAVLJE.

• opisuje vremenske prilike, rast i razvoj biljke, svoj rast i razvoj; OR - I.C.1.

• opisuje utjecaj izmjene dana i no'i i godi$njih doba na promjene u !ivotu biljaka, !ivotinja i ljudi

• promatra i predvi&a promjene u prirodi u neposrednome okoli$u

• brine se za o(uvanje osobnoga zdravlja i okru!enja u kojemu !ivi i boravi; OR - I.C.1., Z - A.1.1.B, A.1.3., C.1.2., C.1.3.

Uz pomo' opisuje i prikazuje promjene u prirodi oko sebe. Brine se o sebi i prirodi oko sebe.

Opisuje i prikazuje promjene u prirodi oko sebe. Brine se o sebi i prirodi oko sebe i navodi posljedice nebrige.

Opisuje i prikazuje promjene u prirodi oko sebe; uz pomo' predvi&a promjene povezane s opa!anjima. Brine se o sebi i prirodi oko sebe i navodi posljedice nebrige.

Uspore&uje i prikazuje promjene u prirodi oko sebe; predvi&a promjene povezane s opa!anjima. Brine se o sebi i prirodi oko sebe i opisuje posljedice nebrige.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Opa!anjem i pra'enjem promjena u prirodi u svome neposrednom okoli$u u(enik bilje!i promjene, opisuje vi&eno, prikazuje crte!om i predstavlja dobivene rezultate,na primjer vremenske promjene, promjene u biljnome i !ivotinjskome svijetu, djelatnost ljudi tijekom godi$njih doba. Uo(avanjem pravilnosti i odnosa promjena u(enik u nekim situacijama mo!e predvidjeti doga&aje (npr. toplije vrijeme najavljuje bu&enje prirode u prolje'e, padanje obilnih ki$a utje(e na razinu vode u rijekama, hladnije vrijeme utje(e na aktivnosti ljudi i sl.). Razgovarati o predznacima prema kojima su se predvi&ali izgledi vremena za sljede'i dan (kako su nastale razli(ite narodne prognoze). Seobe ptica povezati s na(inom njihove prehrane jer se sele zbog nedostatka hrane, a ne zbog toga $to im je hladno. Ptice stanarice ne hrane se kukcima i !abama. Voditi brigu o !ivim bi'ima u ekstremnim uvjetima, npr. hraniti ptice stanarice zimi, u su$nim ljetima pticama, kukcima i drugim !ivotinjama ostaviti vode. Na primjerima osobnoga pona$anja uo(ava va!nost odr!avanja osobne (isto'e, raznolike prehrane, pravilnoga dr!anja tijela i no$enja $kolske torbe, tjelesne aktivnosti, za$tite od sunca, poznavanja vremenskoga ograni(enja rada s digitalnom tehnologijom (IKT – A 1.4.) i sl. za o(uvanje zdravlja. Povezuje pravilnu prehranu sa svojim rastom i razvojem. Na primjerima uo(ava va!nost osobnoga djelovanja u okru!enju u kojemu !ivi i boravi, tj. u odr!avanju (isto'e u(ionice, okoli$a $kole i sl.

B.1.2 U!ENIK SE SNALAZI

U VREMENSKIM

CIKLUSIMA, PRIKAZUJE

PROMJENE I ODNOSE

ME"U NJIMA TE

OBJA%NJAVA POVEZANOST

VREMENSKIH CIKLUSA S

AKTIVNOSTIMA U #IVOTU.

• razlikuje dan i no' te povezuje doba dana s vlastitim i obiteljskim obvezama i aktivnostima

• odre&uje odnos ju(er-danas-sutra na primjerima iz svakodnevnoga !ivota i opisuje njihovu promjenjivost

• primjenjuje tjedni raspored (raspored sati, aktivnosti...) • prepoznaje smjenu godi$njih doba i svoje navike

prilago&ava odre&enomu godi$njem dobu • promatra, prati i bilje!i promjene i aktivnosti s obzirom na

izmjenu dana i no'i i smjenu godi$njih doba • reda svoje obveze, aktivnosti, doga&aje i promjene

prikazuju'i ih na vremenskoj crti (doba dana, dani u

Uz pomo' prepoznaje i prikazuje promjene i odnose dana i no'i, dana u tjednu i godi$njih doba te navodi aktivnosti u !ivotu povezane s vremenskim ciklusima.

Opisuje i prikazuje promjene i odnose dana i no'i, dana u tjednu i godi$njih doba te ih povezuje s aktivnostima u !ivotu.

Uspore&uje i prikazuje promjene i odnose dana i no'i, dana u tjednu i godi$njih doba te obja$njava njihovu povezanost s aktivnostima u !ivotu.

Snalazi se u vremenskim ciklusima, promatra i prikazuje promjene i odnose dana i no'i, dana u tjednu i godi$njih doba te obja$njava njihovu povezanost s aktivnostima u !ivotu.


- 14

tjednu...), crte!om, dijagramom i sl., uz kori$tenje IKT-a ovisno o uvjetima; IKT – A 1.2.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA U(enik se koristi vremenskom crtom ili drugim prikazima vremenskoga slijeda kako bi pratio ili planirao vlastite aktivnosti u danu i/ili tjednu. Pritom se mo!e koristiti razli(itim na(inima: od crtanja do IKT-a, ovisno o mogu'nostima i interesima u(enika ili opremljenosti $kole.


U PROSTORU OKO SEBE

PO%TUJU$I PRAVILA I

ZAKLJU!UJE O UTJECAJU

PROMJENE POLO#AJA NA

ODNOSE U PROSTORU.

• snalazi se u neposrednome okru!enju doma i $kole uz po$tivanje i primjenu prometnih pravila; Z - C.1.1.A, OSR – C 1.1.

• istra!uje vlastiti polo!aj, polo!aj druge osobe i polo!aj predmeta u prostornim odnosima u u(ionici i izvan u(ionice

• prepoznaje, razlikuje i primjenjuje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad

• uo(ava promjenjivost prostornih odnosa mijenjaju'i polo!aje u prostoru

Uz pomo' odre&uje polo!aj prema zadanim prostornim odrednicama uz po$tivanje i primjenu pravila.

Odre&uje polo!aj prema zadanim prostornim odrednicama uz po$tivanje i primjenu pravila.

Uspore&uje razli(ite polo!aje osoba i predmeta i snalazi se u prostoru prema zadanim prostornim odrednicama uz po$tivanje i primjenu pravila.

Zaklju(uje da promjena polo!aja utje(e na promjenu odnosa i snalazi se u prostoru uz po$tivanje i primjenu pravila.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA U ostvarenju ishoda valja voditi ra(una o povezanosti s drugim ishodima u pou(avanju, pa se tako npr. povezuje snala!enje u(enika u odre&enome neposrednom okru!enju uz opisivanje svih me&uodnosa, npr. gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad s njegovom organizirano$'u ili promjenama. Preporu(uje se ishod ostvarivati u izvanu(ioni(koj nastavi.

*IKT - A 1.2. U(enik se uz pomo' u(itelja koristi odabranim ure&ajima i programima. A 1.4. U(enik prepoznaje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoli$. *Z - A.1.2. Razlikuje osnove pravilne od nepravilne prehrane i opisuje va!nost tjelesne aktivnosti. A.1.1.B Opisuje va!nost redovite tjelesne aktivnosti za rast i razvoj. A.1.3. Opisuje na(ine odr!avanja i primjenu osobne higijene i higijene okoline. C.1.1.A. Opisuje kako se sigurno i oprezno kretati od ku'e do $kole. C.1.2. Opisuje osnovne korake postupanja pri krvarenju iz nosa, pri padovima i povr$inskim ozljedama. C.1.3. Obja$njava kada ima pravo i obvezu izostati iz $kole radi lije(enja. *OSR – C 1.1. Prepoznaje potencijalno ugro!avaju'e situacije u svome okru!enju i navodi $to treba (initi u slu(aju opasnosti. *OR - I.C.1. Identificira primjere dobroga odnosa prema prirodi. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima.


- 15

C. POJEDINAC I DRU%TVO - 1. RAZRED

ODGOJNO-OBRAZOVNI


RAZINE USVOJENOSTI


C.1.1 U!ENIK ZAKLJU!UJE

O SEBI, SVOJOJ ULOZI U

ZAJEDNICI I UVI"A

VRIJEDNOSTI SEBE I

DRUGIH.

• prepoznaje svoju posebnost i vrijednosti kao i posebnost i vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada; otkriva svoju ulogu u zajednici i povezanost s ostalim (lanovima s kojima je povezan doga&ajima, interesima, vrijednostima; Z - B.1.2.C, OR – I.A.2., OSR – A 1.1., A 1.3., GOO - B.1.2.

• zaklju(uje o svome pona$anju, odnosu i postupcima prema drugima i promi$lja o utjecaju tih postupaka na druge; Z -B.1.1.A, OSR – B 1.1.

• zaklju(uje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i pona$anje; Z - B.1.1.B

• sudjeluje u obilje!avanju doga&aja, blagdana, praznika; OSR – C 1.4., GOO - A.1.1.

Prepoznaje svoju ulogu i posebnost, kao i ulogu i posebnost drugih i zajednice kojoj pripada.

Opisuje svoju ulogu i posebnost, ulogu i posebnost drugih i zajednice te interese i vrijednosti zajednice kojoj pripada i pridonosi.

Obja$njava svoju ulogu i posebnost, ulogu i posebnost drugih i zajednice te interese i vrijednosti zajednice kojoj pripada i pridonosi.

Zaklju(uje o svojoj ulozi i posebnosti, ulozi drugih i zajednice te interesima i vrijednostima zajednice kojoj pripada i pridonosi.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Odgovara na pitanja Tko sam ja? Po "emu sam poseban? #to me razlikuje od drugih? Izra&uje osobnu iskaznicu: moje vrline, moji nedostatci, moje posebnosti. Izvodi male dramatizacije (strip-junaci, likovi iz bajke i sl.). Napomena: Zajednica u prvome razrednu podrazumijeva obitelj, razrednu zajednicu, $kolu i interesne skupine. Organizirati obilje!avanje dr!avnih blagdana, praznika, va!nih dana i doga&aja. Preporu(iti roditeljima da svomu djetetu napi$u po (emu je ono posebno i po (emu je jedinstven (lan svoje obitelji te za$to su ponosni jer su njegovi roditelji.

C.1.2 U!ENIK

USPORE"UJE ULOGU I

UTJECAJ PRAVA, PRAVILA I

DU#NOSTI NA POJEDINCA I

ZAJEDNICU, POSLJEDICE

NEPO%TIVANJA I VA#NOST

ODGOVORNOGA

PONA%ANJA.

• primjenjuje pravila, obavlja du!nosti te poznaje posljedice za njihovo nepo$tivanje u razrednoj zajednici i $koli; OSR – C 1.2., GOO - B.1.1., B.1.2., C.1.4.

• obavlja du!nosti i poma!e u obitelji te preuzima odgovornost; OSR – A 1.4., C 1.3., GOO -A.1.1., B.1.2., C.1.1., C.1.2., P - B - 1.2.

• upoznaje prava djece i razgovara o njima; GOO - A.1.1., A.1.2. • uva!ava razli(itosti u svome okru!ju; Z - B.1.2.C, OR - I.A.2.,

P - B - 1.2. • predla!e na(ine rje$avanja problema; Z -B.1.1.A, OSR – B 1.3.,

GOO - C.1.4. • koristi se, svjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112 • pona$a se odgovorno u domu, $koli, javnim mjestima,

prometu, prema svome zdravlju i okoli$u; Z - C.1.1.A, OR -

Prepoznaje ulogu i utjecaj razli(itih prava, pravila i du!nosti na pojedinca i zajednicu,opisuje posljedice nepo$tivanja te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Opisuje utjecaj razli(itih prava, pravila i du!nosti na pojedinca i zajednicu, opisuje posljedice nepo$tivanja te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Obja$njava ulogu i utjecaj razli(itih prava, pravila i du!nosti na pojedinca i zajednicu, opisuje posljedice nepo$tivanja te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Uspore&uje ulogu i utjecaj razli(itih prava, pravila i du!nosti na pojedinca i zajednice te opisuje posljedice nepo$tivanja, predla!e rje$enja i preuzima odgovornost za svoje postupke.


- 16

I.C.1., OSR – C 1.1., GOO - A.1.1., C.1.3. • koristi se, odgovorno i sigurno, ikt-om uz u(iteljevu pomo'

(sigurnost, za$tita, komunikacija); IKT –A 1.3., A 1.4., B 1.3. SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA U(enici dogovaraju pravila i du!nosti u razrednome okru!ju. Upoznaje piktograme s kojima se (e$'e susre'e u svakodnevnome !ivotu i sam ih izra&uje (sigurnost u domu, razredna pravila, za$tita okoli$a). Sudjeluje u radionicama i projektima. Upoznaje osnovna pravila primjernoga pona$anja na internetu; IKT – B 1.3. Demonstrira odre&ene !ivotne situacije kad je potrebno koristiti se telefonskim brojem 112 (simulacija ugro!avaju'e situacije). Igrom uloga upoznaje se s mogu'im rje$enjima nesporazuma i problema u razredu. Sudjeluje u rje$avanju nesporazuma i problema u razredu.

*IKT – A 1.3. U(enik primjenjuje pravila za odgovorno i sigurno slu!enje programima i ure&ajima. A 1.4. U(enik prepoznaje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoli$. B 1.3. U(enik primjenjuje osnovna komunikacijska pravila u digitalnome okru!ju. *Z - B.1.1.A Razlikuje primjereno od neprimjerenog pona$anja. B.1.1.B Prepoznaje nasilje u stvarnom i virtualnom svijetu. B.1.2.C Prepoznaje i uva!ava razli(itosti. C.1.1.A Opisuje kako se sigurno i oprezno kretati od ku'e do $kole. *OR - I.A.2. Opisuje raznolikost u prirodi i razlike me&u ljudima. I.C.1. Identificira primjere dobroga odnosa prema prirodi. *OSR – A 1.1. Razvija sliku o sebi. A 1.3. Razvija svoje potencijale. A 1.4. Razvija radne navike. B 1.1. Prepoznaje i uva!ava potrebe i osje'aje drugih. B 1.3. Razvija strategije rje$avanja sukoba. C 1.1. Prepoznaje potencijalno ugro!avaju'e situacije i navodi $to treba (initiu slu(aju opasnosti. C 1.2. Opisuje kako dru$tvene norme i pravila reguliraju pona$anje i me&usobne odnose. C 1.3. Pridonosi skupini. C 1.4.Razvija kulturni identitet zajedni$tvom i pripadno$'u skupini. *GOO - A.1.1. Pona$a se u skladu s dje(jim pravima u svakodnevnome !ivotu. A.1.2. Aktivno zastupa dje(ja prava. B.1.1. Promi(e pravila demokratske zajednice. B.1.2. Sudjeluje u odlu(ivanju u demokratskoj zajednici. C.1.1. Sudjeluje u zajedni(kome radu u razredu. C.1.2. Promi(e solidarnost u razredu. C.1.3. Promi(e kvalitetu !ivota u razredu. C.1.4. Promi(e razvoj razredne zajednice. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima. *P – B - 1.2. Planira i upravlja aktivnostima.


- 17

D. ENERGIJA - 1. RAZRED

ODGOJNO-OBRAZOVNI



D.1.1 U!ENIK

OBJA%NJAVA NA TEMELJU

VLASTITIH ISKUSTAVA

VA#NOST ENERGIJE U

SVAKODNEVNOME

#IVOTU I OPASNOSTI S

KOJIMA SE MO#E

SUSRESTI PRI

KORI%TENJU TE NAVODI

MJERE OPREZA.

• opisuje ure&aje i njihovu svrhu te demonstrira njihovu uporabu u svakodnevnome !ivotu uz u(iteljevu pomo'; IKT– A 1.1., A 1.2.

• prepoznaje i opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri upotrebi ure&aja te demonstrira postupke u slu(aju opasnosti; IKT – A 1.3., Z - C.1.1.B., OSR – C 1.1.

• razvija naviku isklju(ivanja ure&aja kad se ne koristi njime, brine se o (i$'enju i (uvanju svojih ure&aja te je svjestan $tetnosti dugotrajne i nepravilne upotrebe tehnologije; IKT – A 1.4., OR - I.B.2.

Imenuje i uz pomo' opisuje ure&aje, navodi (emu slu!e, opa!a $to ih pokre'e te opisuje sigurnu uporabu i postupke u slu(aju opasnosti.

Opisuje na temelju vlastitih iskustava va!nost energije u svakodnevnome !ivotu, navodi ure&aje ili predmete kojima se koristi, opa!a $to ih pokre'e te opisuje sigurnu uporabu i postupke u slu(aju opasnosti.

Uz pomo' obja$njava va!nost energije u svakodnevnome !ivotu i opisuje sigurnu uporabu i postupke u slu(aju opasnosti.

Obja$njava na temelju vlastitih iskustava va!nost energije u svakodnevnome !ivotu, sigurnu uporabu i postupke u slu(aju opasnosti.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Opisuje i razvrstava ure&aje s kojima se susre'e u svakodnevnome !ivotu (ra(unalo, ku'anski aparati, mobitel, igra(ke i sl.) prema sli(nostima i razlikama i prepoznaje one kojima je za rad potrebna elektri(na energija (npr. upotreba IKT-a i obrazovnih ra(unalnih igara).

*IKT – A 1.1. U(enik se uz pomo' u(itelja koristi odabranim ure&ajima i programima. A 1.2. U(enik se uz u(iteljevu pomo' koristi odabranim ure&ajima i programima. A 1.3. U(enik primjenjuje pravila za odgovorno i sigurno slu!enje ure&ajima i programima. A 1.4. U(enik prepoznaje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoli$. *Z - C.1.1.B. Prepoznaje i izbjegava opasnosti kojima je izlo!en u ku'anstvu i okolini. *OR - I.B.2. Sudjeluje u aktivnostima $kole na za$titi okoli$a i u suradnji $kole sa zajednicom. *OSR – C 1.1. Prepoznaje potencijalno ugro!avaju'e situacije i navodi $to treba (initi u slu(aju opasnosti. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima.


- 18

ISTRA#IVA!KI PRISTUP - 1. RAZRED

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU$A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA A.B.C.D.1.1 U!ENIK UZ

USMJERAVANJE OPISUJE I

PREDSTAVLJA REZULTATE

PROMATRANJA PRIRODE, PRIRODNIH ILI DRU%TVENIH

POJAVA U NEPOSREDNOME

OKRU#ENJU I KORISTI SE

RAZLI!ITIM IZVORIMA

INFORMACIJA.

Opa!a i uz pomo' opisuje svijet oko sebe i prikazuje opa!eno.

Opa!a i uz pomo' opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opa!anjima i prikazuje rezultate.

Uz usmjeravanje opa!a i opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opa!anjima i uz pomo' se koristi izvorima informacija, provodi jednostavnija mjerenja i prikazuje rezultate.

Uz usmjeravanje opa!a i opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opa!enim promjenama, koristi se izvorima informacija, koristi se opremom, provodi jednostavnija mjerenja, opisuje, prikazuje te predstavlja rezultate.

Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se do kraja prvoga ciklusa (do kraja drugoga razreda). * u"itelj samostalno odlu"uje kada i na kojim $e se primjerima ti ishodi ostvarivati u u"enju i pou"avanju. Tijekom u(enja i pou(avanja potrebno je $to vi$e primijeniti metode aktivnoga u(enja u kojima u(enik sudjeljuje u promatranju i prikupljanju podataka te dono$enju zaklju(aka. U(enik rezultate mo!e prikazati crte!om, tabli(no, dijagramom ili ih ponekad samo opisati, a izvori podataka mogu biti i usmeni, npr. od roditelja ili drugih osoba. Istra!iva(ki pristup potrebno je integrirati u proces u(enja i pou(avanja svih koncepata na razli(ite na(ine: od istra!ivanja u neposrednoj stvarnosti, izvo&enja pokusa, promatranja, upotrebe simulacija do problemskih zadataka i drugih na(ina kako bi se poticalo aktivno, istra!iva(ko i iskustveno u(enje; IKT – A 1.1., C 1.1., C 1.2., C 1.3.

*IKT – A 1.1. U(enik se uz pomo' u(itelja koristi odabranim ure&ajima i programima. C 1.1.U(enik uz pomo' u(itelja provodi jednostavno istra!ivanje radi rje$enja problema u digitalnome okru!ju. C 1.2. U(enik uz u(iteljevu pomo' djelotvorno provodi jednostavno pretra!ivanje informacija u digitalnome okru!ju. C 1.3. U(enik uz pomo' u(itelja odabire potrebne informacije izme&u prona&enih informacija. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima.


- 19


ODGOJNO-OBRAZOVNI



A.2.1 U!ENIK

USPORE"UJE

ORGANIZIRANOST

PRIRODE I OBJA%NJAVA

VA#NOST

ORGANIZIRANOSTI.

• opisuje i razvrstava !ivo od ne!ivoga u prirodi • razvrstava biljke i !ivotinje iz svoga okoli$a u skupine prema

kriteriju koji ih povezuje i obja$njava sli(nosti i razlike (pripada/ ne pripada skupini po nekome kriteriju, prema obliku lista, boji cvijeta, jestivo-nejestivo, vo'e i povr'e, !itarice, prepoznaje razli(ite na(ine kretanja u prirodi i sl.); OR - I.A.2.

• ispituje osjetilima i prepoznaje svojstva tvari (teku'e, kruto, hrapavo, gusto, rijetko, oblik, boja, miris, tvrdo'a, savitljivost, vodootpornost, prozirnost, sposobnost plutanja na vodi i sl.)

• obja$njava va!nost organiziranja/razvrstavanja otpadnih tvari u okoli$u, razlikuje i odvaja sme'e od otpada i razvrstava otpad; Z - A.1.3., OR - I.C,1.

• povezuje vremenske pojave s godi$njim dobima • istra!uje na(ine brige za zdravlje; Z - A.1.2., A.1.3. • odre&uje i opisuje ulogu osnovnih dijelova tijela; Z - A.1.1.A.,

A.1.1.B.

Uz pomo' razvrstava bi'a i tvari, povezuje vremenske pojave s godi$njim dobima te prepoznaje va!nost organiziranosti u osobnome !ivotu i prirodi.

Razvrstava bi'a i tvari, opisuje kriterij razvrstavanja, povezuje vremenske pojave s godi$njim dobima te uo(ava va!nost organiziranosti u osobnome !ivotu i prirodi.

Razvrstava bi'a i tvari, obja$njava kriterij razvrstavanja i va!nost organiziranosti u osobnome !ivotu i prirodi te opisuje i povezuje vremenske pojave s godi$njim dobima.

Uspore&uje kriterije razvrstavanja bi'a i tvari, obja$njava povezanost vremenskih pojava s godi$njim dobima i va!nost organiziranosti u osobnome !ivotu i prirodi.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Promatra i razlikuje !ivo od ne!ivoga u prirodi u neposrednome okoli$u. Istra!uje razli(itu hranu slu!e'i se osjetilima, razvrstava ju prema odre&enome kriteriju, odabire potrebne namirnice za izradu vlastitih jelovnika i predstavlja rezultate. Istra!uje povezanost raznolike i redovite prehrane sa zdravljem. Istra!uje na(ine brige za zdravlje (raznolika i redovita prehrana, osobna (isto'a, tjelovje!ba, odijevanje i obuvanje, boravak u prirodi, odmor, san); Z - A.1.2., A.1.3. Rabi jednostavne tablice za prikaz rezultata. Opisuje ulogu osnovnih dijelova tijela (npr. ruke nam slu%e za…, glava nam slu%i za…). Prikuplja prirodne materijale (cvije'e, $koljke, plodove jeseni i sl.), razvrstava ih prema odre&enome kriteriju i opisuje njihova svojstva ili obilje!ja. Predstavlja rad na plakatu, panou i sl. Mo!e prikazati sli(nosti i razlike s pomo'u Vennova dijagrama. Organizira i oblikuje neposredno okru!enje ($kolski vrt, terarij, akvarij i sl.). Bitno je da u(enik spozna na primjerima iz svakodnevnih !ivotnih situacija postojanje reda u svome !ivotu radi o(uvanja zdravlja (redoviti obroci, kretanje, boravak u prirodi, odijevanje i obuvanje u skladu s vremenskim uvjetima, osobna (isto'a, (isto'a prostora). U(enik se uz u(iteljevu pomo' mo!e koristiti razli(itim ra(unalnim igrama razvrstavanja; IKT – A 1.1., A 1.2. Napomena: Kad god je mogu'e,ishod ostvarivati u izvanu(ioni(koj nastavi ili upotrebom dijelova izvorne stvarnosti.


- 20

A.2.2 U!ENIK OBJA%NJAVA

ORGANIZIRANOST

VREMENA I PRIKAZUJE

VREMENSKI SLIJED

DOGA"AJA.

• obja$njava va!nost organiziranja i snala!enja u vremenu • mjeri vrijeme urom i/ili $topericom, procjenjuje i mjeri

trajanje svakodnevnih i ostalih !ivotnih aktivnosti • uspore&uje i reda doga&aje koji su se dogodili tijekom sata,

dana, tjedna, mjeseca i godine • slu!i se kalendarom • obja$njava organiziranost vremena u godini, navodi mjesece

u godini, broj dana u pojedinim mjesecima • upisuje i planira doga&anja (ro&endane, blagdane i sl.) u

dnevni, tjedni, mjese(ni i godi$nji raspored i/ili vremensku crtu

• smje$ta doga&aje povezane s neposrednim okru!enjem u pro$lost, sada$njost i budu'nost

Uz pomo' se snalazi na kalendaru, (ita i mjeri vrijeme te prikazuje vremenski slijed doga&aja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

Snalazi se na kalendaru, prepoznaje organizaciju vremena na kalendaru, (ita i mjeri vrijeme te opisuje i prikazuje vremenski slijed doga&aja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

Snalazi se na kalendaru i obja$njava va!nost organizacije vremena na kalendaru, (ita i mjeri vrijeme te opisuje i prikazuje vremenski slijed doga&aja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

Koristi se kalendarom u organizaciji vremena, (ita i mjeri vrijeme te obja$njava i prikazuje vremenski slijed doga&aja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Pronalazi uz u(iteljevu pomo' informacije o razli(itim vrstama ura (ura s rimskim brojkama, digitalna ura, sun(ani, pje$(ani sat) te istra!uje zanimljive izume za mjerenje vremena, npr. hrvatskoga znanstvenika Fausta Vran(i'a. Izra&uje pje$(ani sat (od plasti(nih boca). Istra!uje promjene izgleda i na(ina kori$tenja urom u povijesti, predvi&a i prikazuje izgled ure u budu'nosti. Istra!uje podrijetlo naziva mjeseci u godini. Napomena: U(enik se mo!e koristiti razli(itim ra(unalnim igrama i programima za prikazivanje vremenskoga slijeda doga&aja; IKT – A 1.1., A 1.2.

A.2.3 U!ENIK

USPORE"UJE

ORGANIZIRANOST

RAZLI!ITIH ZAJEDNICA I

PROSTORA DAJU$I

PRIMJERE IZ

NEPOSREDNOGA

OKRU#ENJA.

• navodi (lanove u!e i $ire obitelji te prikazuje organiziranost obiteljske zajednice; OR -I.A.1.

• opisuje $to (ini mjesto u kojemu !ivi te gdje se $to nalazi i kako je organizirano

• opisuje va!nost organizacije prometa u svome okru!enju; Z - C.1.1.A

• opisuje zanimanja u mjestu u kojemu !ivi; P- A - 1.3. • spoznaje organiziranost zajednice u svome okru!enju te

va!nost pravila za njezino djelovanje; GOO - B.1.1., B.1.2.

Uo(ava i uz pomo' prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

Opisuje i prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

Obja$njava i prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

Uspore&uje i prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA U(enik prikuplja podatke o svojoj obitelji (podrijetlo prezimena, rodbinske veze i sl.) i izra&uje obiteljsko stablo upoznaju'i organiziranost svoje obitelji. Na osnovi promatranja u svome mjestu (izvanu(ioni(ka nastava) uo(ava i prikazuje smje$taj objekata, ustanova, prirodnih oblika (npr. vode, uzvisine). Uo(ava pje$a(ke prijelaze, razlikuje prometne znakove va!ne za njegovu sigurnost, uspore&uje i razvrstava prometna sredstva, istra!uje vrste prometa u mjestu i sl.) te povezuje s organizacijom mjesta. Istra!uje prometna sredstva u pro$losti i zami$lja kako bi mogla izgledati u budu'nosti. Izra&uje modele prometnih sredstava uz kori$tenje razli(itih materijala (prirodni materijali, otpadni, tehnolo$ki i sl.). Uo(ava povezanost prometnih sredstava s kori$tenjem razli(itih oblika energije. Istra!uje nove izume - elektri(ni, solarni, automobili; IKT - D 1.4. U(enik prepoznaje oznake vlasni$tva djela i licence za dijeljenje sadr!aja koje treba po$tivati (simboli i piktogrami); IKT – A 1.2.


- 21

*IKT – A 1.1. U(enik uz pomo' u(itelja odabire odgovaraju'u digitalnu tehnologiju za obavljanje jednostavnih zadataka. A 1.2. U(enik se uz pomo' u(itelja koristi odabranim ure&ajima i programima. D 1.4. U(enik prepoznaje oznake vlasni$tva djela i licencije za dijeljenje sadr!aja koje treba po$tovati. *Z - A.1.1.A Opisuje tjelesne osobine i zamje'uje razlike i sli(nosti izme&u dje(aka i djevoj(ica. A.1.2. Razlikuje osnove pravilne od nepravilne prehrane i opisuje va!nost tjelesne aktivnosti. A.1.1.B Opisuje va!nost redovite tjelesne aktivnosti za rast i razvoj. A.1.3. Opisuje na(ine odr!avanja i primjenu osobne higijene i higijene okoline. B.1.2.C Prepoznaje i uva!ava razli(itosti. C.1.1.A Opisuje kako se sigurno i oprezno kretati od ku'e do $kole. *OR - I.A.1. Prepoznaje svoje mjesto i povezanost s drugima u zajednici. I.A.2. Opisuje raznolikost u prirodi i razlike me&u ljudima. I.C.1. Identificira primjere dobroga odnosa prema prirodi. *GOO - B.1.1. Promi(e pravila demokratske zajednice. B.1.2. Sudjeluje u odlu(ivanju u demokratskoj zajednici. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima. P - A - 1.3. Upoznaje mogu'nosti osobnog razvoja (razvoj karijere, profesionalno usmjeravanje).


ODGOJNO-OBRAZOVNI

ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI


B.2.1 U!ENIK OBJA%NJAVA

VA#NOST ODGOVORNOGA

ODNOSA !OVJEKA PREMA

SEBI I PRIRODI.

• opisuje va!nost tjelesne aktivnosti, prehrane i odmora za razvoj svoga tijela i zdravlje; OSR – A 1.1.

• brine se za o(uvanje osobnoga zdravlja; Z - A.1.1.A., A.1.2. A.1.1.B uva!ava vremensko ograni(enje rada s digitalnom tehnologijom; IKT – A 1.4.

• brine se za okru!enje u kojemu !ivi i boravi; Z - A.1.3., OR I.C.1., OSR – C 1.3., GOO - C.1.3.

• odvaja sme'e od otpada, razvrstava otpad te ga ponovno rabi i opisuje postupak recikliranja papira te se koristi recikliranim materijalima u izradi razli(itih modela i sl.; OR - I.C.2., P - C - 1.1.

• prepoznaje zvu(no i svjetlosno one(i$'enje okoli$a

Opisuje i daje primjer o(uvanja osobnoga zdravlja i okru!enja u kojemu !ivi i boravi.

Opisuje i daje primjer o(uvanja osobnoga zdravlja i okru!enja u kojemu !ivi i boravi te uz pomo' predvi&a posljedice nebrige.

Opisuje i daje primjer o(uvanja osobnoga zdravlja i okru!enja u kojemu !ivi i boravi te predvi&a posljedice nebrige.

Obja$njava i daje primjer va!nosti o(uvanja osobnoga zdravlja i o(uvanja prirode te predvi&a posljedice nebrige.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Na primjerima u(enik uo(ava va!nost o(uvanja osobnoga zdravlja: osobna (isto'a, pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, pravilno dr!anje tijela, odijevanje u skladu s vremenskim uvjetima, redovita kontrola lije(nika i stomatologa, za$tita od sunca. Na primjerima uo(ava va!nost brige za okru!enje: odr!avanje (isto'e u(ionice i prostora kojim se koristi, $kolskoga okoli$a, briga za ku'ne ljubimce i ku'ne biljke i sl. U(enici mogu samostalno reciklirati papir i od njega izra&ivati razli(ite predmete (ukrase). Izraditi $kolsko komposti$te (organski otpad) - ovisno o uvjetima $kole. Prepoznaje $tetno djelovanje buke na osobno zdravlje i zdravlje drugih. Mogu se koristiti razli(itim aplikacijama na mobitelima i ra(unalima koje mjere buku u razredu. Svjetlosno one(i$'enje suvi$no je rasipanje umjetne svjetlosti. Pritom se nepotrebno tro$i energija i naru$ava pravilna izmjena dana i no'i koja je va!na za !ivi svijet. Osvijestiti $tetnost lasera za o(i.


- 22

B.2.2 U!ENIK ZAKLJU!UJE

O PROMJENAMA U

PRIRODI KOJE SE

DOGA"AJU TIJEKOM

GODI%NJIH DOBA.

• prepoznaje promjene u prirodi unutar godi$njega doba: uspore&uje duljinu dana i no'i, po(etak i kraj odre&enoga godi$njeg doba, promjene u !ivotu biljaka i !ivotinja i rad ljudi te izra&uje kalendar prirode

Uz pomo' opisuje i prikazuje !iva bi'a i njihove promjene povezane s godi$njim dobima.

Opisuje i prikazuje !iva bi'a i njihove promjene povezane s godi$njim dobima.

Uspore&uje i prikazuje !iva bi'a te predvi&a njihove promjene povezane s godi$njim dobima.

Zaklju(uje o utjecaju godi$njih doba na !iva bi'a, predvi&a i povezuje njihove promjene s promjenama vremenskih uvjeta.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Prati promjene u prirodi tijekom godi$njih doba (izvanu(ioni(ka nastava), vodi dnevnik promatranja, povezuje uo(ene promjene u biljnome i !ivotinjskome svijetu s promjenom uvjeta. Mo!e se odabrati nekoliko stabala u $kolskome okoli$u koja se prate tijekom cijele godine uz bilje!enje promjena. Napomena: U(enik uz u(iteljevu pomo' oblikuje postoje'e sadr!aje i ideje slu!e'i se IKT-om (e-(estitka, digitalni kola! godi$njih doba i sl.), ovisno o uvjetima i interesima; IKT – D 1.3.

B.2.3 U!ENIK

USPORE"UJE I PREDVI"A

PROMJENE I ODNOSE TE

PRIKAZUJE PROMJENE U

VREMENU.

• snalazi se u vremenu • uspore&uje nedavnu pro$lost i sada$njost i predvi&a budu'e

doga&aje te promjene i odnose u budu'nosti • povezuje doga&aje i promjene u vremenu prikazuju'i ih na

vremenskoj crti, crte!om, grafi(kim prikazom i sl., uz upotrebu IKT-a ovisno o uvjetima; IKT – A 1.2, D 1.3.

Uz pomo' opisuje promjene i odnose tijekom pro$losti i sada$njosti te prikazuje promjene u vremenu.

Opisuje promjene i odnose tijekom pro$losti i sada$njosti, predvi&a ih u budu'nosti te prikazuje promjene u vremenu.

Obja$njava promjene i odnose tijekom pro$losti i sada$njosti, predvi&a ih u budu'nosti te prikazuje promjene u vremenu.

Uspore&uje promjene i odnose tijekom pro$losti i sada$njosti, predvi&a ih u budu'nosti te prikazuje promjene u vremenu.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Istra!uje i prikuplja informacije o pro$losti, uspore&uje !ivot nekad i danas, djetinjstvo svojih predaka, prometna sredstva, igra(ke, stanovanje, odje'u neko' i danas i sl. Predvi&a promjene u budu'nosti, npr. izgled igra(aka, prometnih sredstava, odje'e, djetinjstva i sl. Prikupljene informacije (doga&aji i promjene) mogu se prikazati na vremenskoj crti - lenti, crte!om, grafi(kim prikazom i sl., ali i uz upotrebu IKT-a ovisno o uvjetima.


U PROSTORU, IZRA"UJE, ANALIZIRA I PROVJERAVA

SKICU KRETANJA.

• snalazi se u neposrednome okru!enju prema objektima i dijelovima prirode

• opisuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru

• prikazuje objekte i dijelove prirode u me&usobnome odnosu i na razli(ite na(ine: crte!om, plakatom, u pje$(aniku; IKT – D 1.3.

• izra&uje i provjerava skicu kretanja

Opisuje i uz pomo' prikazuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru izra&uju'i skicu kretanja.

Opisuje i prikazuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru izra&uju'i skicu kretanja.

Opisuje i prikazuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru i stavlja ih u me&usobni odnos izra&uju'i i analiziraju'i skicu kretanja.

Izra&uje i provjerava skicu kretanja, analizira i provjerava me&usobni odnos prikazanih objekata i dijelova prirode prema kojima se snalazi u prostoru.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Ishod se ostvaruje u izvanu(ioni(koj nastavi nakon (ega u(enik prikazuje na razli(ite na(ine (crte!om, plakatom, u pje$(aniku, upotrebljavaju'i IKT, piktograme i


- 23

dr.) me&uodnose objekata i dijelova prirode prema kojima se snalazi u prostoru. Izra&enu skicu kretanja uspore&uje sa skicom drugih u(enika. U(enici potom ponovno izlaze iz u(ionice te se koriste'i skicom, provjeravaju njezinu to(nost.

*IKT - A 1.2.U(enik se uz pomo' u(itelja koristi odabranim ure&ajima i programima. A 1.4. U(enik prepoznaje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoli$. D 1.3. U(enik uz u(iteljevu pomo' oblikuje postoje'e uratke i ideje slu!e'i se IKT-om. *Z - A.1.1.A Opisuje tjelesne osobine i zamje'uje razlike i sli(nosti izme&u dje(aka i djevoj(ica. A.1.2. Razlikuje osnove pravilne od nepravilne prehrane i opisuje va!nost tjelesne aktivnosti. A.1.1.B Opisuje va!nost redovite tjelesne aktivnosti za rast i razvoj. A.1.3. Opisuje na(ine odr!avanja i primjenu osobne higijene i higijene okoline. *OR - I.C.1. Identificira primjere dobrog odnosa prema prirodi. I.C.2. Identificira primjere dobrog odnosa prema ljudima. *OSR – A 1.1. Razvija sliku o sebi. C 1.3. Pridonosi skupini. *GOO - C.1.3. Promi(e kvalitetu !ivota u razredu. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima. * P - C - 1.1. Prepoznaje va!nost ljudskog rada i stvaranje dobara za osiguranje sredstava za !ivot pojedinca i dobrobit zajednice.


ODGOJNO-OBRAZOVNI



C.2.1 U!ENIK

USPORE"UJE ULOGU I

UTJECAJ POJEDINCA I

ZAJEDNICE NA RAZVOJ

IDENTITETA TE PROMI%LJA

O VA#NOSTI O!UVANJA

BA%TINE.

• razvija spoznaju o sebi u odnosu na druge i obja$njava ulogu pojedinca i zajednice na osobni razvoj; Z - B.1.2.A, OSR – A 1.1.

• obja$njava i raspravlja o razli(itim ulogama pojedinaca u zajednicama te povezanosti zajednice prema doga&ajima, interesima, vrijednostima; GOO - B.1.2.

• promi$lja o utjecaju zajednice na pojedinca i obratno; Z - B.1.2.C, GOO - B.1.4.

• opisuje i postavlja pitanja povezana s povijesnom, kulturnom i prirodnom ba$tinom svoga mjesta

• navodi primjere i obja$njava na(ine za$tite i o(uvanja prirodne, kulturne i povijesne ba$tine; OR - I.A.2.

• sudjeluje i predla!e na(ine obilje!avanja doga&aja i blagdana; OSR – C 1.4., GOO - A.1.1.

Prepoznaje ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici, ulogu zajednice na razvoj osobnoga identiteta te va!nost o(uvanja ba$tine.

Opisuje ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici, ulogu zajednice na razvoj osobnoga identiteta te va!nost o(uvanja ba$tine.

Obja$njava ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici, ulogu zajednice na razvoj osobnoga identiteta te va!nost o(uvanja ba$tine.

Uspore&uje ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici s ulogom i utjecajem zajednice na razvoj osobnoga identiteta te promi$lja o va!nosti o(uvanja prirodne i kulturno-povijesne ba$tine.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Odgovara na pitanja: Kojim vrijednostima te%im? #to mogu nau"iti od drugih? Kako pridonosim napretku zajednice? Kako drugi utje"u na mene? Kako ja utje"em na druge? Povijesna su ba$tina blagdani, va!ni doga&aji; kulturna su ba$tina tradicijski predmeti, obi(aji, no$nja, suveniri; prirodna su ba$tina (ljepote prirode) parkovi, $ume, jezera, biljke, !ivotinje... U(enik uspore&uje !ivot (lanova obitelji nekad i danas (npr. igre kojih su se igrali njihovi roditelji, bake i djedovi kad su bili djeca). Obilje!avanje dr!avnih blagdana, praznika, va!nih dana i doga&aja.


- 24

Igranje uloga (razli(iti oblici odnosa unutar zajednice). Prou(avanje podrijetla imena $kole i ulice u kojoj stanuje. Mogu se primijeniti videokonferencije izme&u dviju $kola povodom obilje!avanja doga&aja ili u sklopu projekta; IKT– B 1.3. Ovisno o mogu'nostima i opremljenosti, mogu se koristiti digitalnim slikovnicama; IKT – A 1.3.

C.2.2 U!ENIK RASPRAVLJA

O ULOZI I UTJECAJU

PRAVILA, PRAVA I

DU#NOSTI NA ZAJEDNICU

TE POSLJEDICAMA

NEPO%TIVANJA I

VA#NOSTI

ODGOVORNOGA

PONA%ANJA.

• dogovara se i raspravlja o pravilima i du!nostima te posljedicama zbog njihova nepo$tivanja (u obitelji, razredu, $koli); OSR – C 1.2., GOO - B.1.1.

• ispunjava du!nosti i poma!e (u obitelji, razredu, $koli, mjestu); OSR – C 1.3., GOO - C.1.1., C.1.2.

• raspravlja o pravima djece; GOO - A.1.1. • uva!ava razli(itosti (stavovi i mi$ljenja); Z - B.1.2.C, OR -

I.A.2. • predla!e na(ine rje$avanja problema; Z - B.1.1.A, OSR – B

1.3., GOO - C.1.4. • odgovorno se koristi telefonskim brojevima; 192, 193, 194,

112 • zna komu se i kako obratiti ako je zabrinut zbog

neprimjerenih sadr!aja ili pona$anja u digitalnome okru!ju; IKT – A 1.3.

• preuzima odgovornost za svoje pona$anje (kultura !ivljenja u zajedni(kim prostorima, na javnim mjestima i javnim prijevoznim sredstvima, zdravlje, primjena IKT-a, za$tita okoli$a); IKT – A 1.3., B 1.3., Z - B.1.1.A, GOO - C.1.3., C.1.4.

Prepoznaje utjecaj razli(itih prava, pravila i du!nosti na zajednicu, opisuje posljedice nepo$tivanja pravila te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Opisuje ulogu i utjecaj razli(itih prava, pravila i du!nosti na zajednicu i posljedice nepo$tivanja pravila te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Uspore&uje ulogu i utjecaj razli(itih prava, pravila i du!nosti na zajednicu, opisuje posljedice nepo$tivanja pravila, predla!e rje$enja te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Raspravlja o ulozi i utjecaju razli(itih prava, pravila i du!nosti na zajednicu i posljedicama nepo$tivanja, predla!e rje$enja te preuzima odgovornost za svoje postupke.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Mogu se organizirati Mali (uvari prirode i ekolo$ke patrole te osmisliti razli(iti projektni dani kojima 'e se stjecati navike pona$anja u zajednici pri (emu je po!eljno sura&ivati s organizacijama civilnoga dru$tva i lokalnom zajednicom. U(enik mo!e sudjelovati u radionicama i projektima prema raspolo!ivim uvjetima, npr. kompostiranje, kako bi stekao naviku odgovornoga pona$anja prema okoli$u.

C.2.3 U!ENIK OPISUJE

ULOGU I UTJECAJ

ZAJEDNICE I OKOLI%A NA

DJELATNOSTI LJUDI

MJESTA U KOJEMU #IVI TE

OPISUJE I NAVODI

PRIMJERE VA#NOSTI I

VRIJEDNOSTI RADA.

• prepoznaje va!nost razli(itih zanimanja i djelatnosti u mjestu

• povezuje djelatnosti ljudi s okoli$em • opisuje ulogu i utjecaj zajednice i okoli$a na djelatnost ljudi

u neposrednoj okolini • opisuje povezanost rada i zarade; P - C - 1.3. • prepoznaje va!nost i vrijednost svakoga zanimanja i rada;

OSR – A 1.4., P - C.1.3. • razvija odgovornost prema tro$enju novca i $tednji; P - C -

1.3.

Uz pomo' nabraja djelatnosti ljudi u neposrednoj okolini te izri(e svoj odnos prema radu, Prepoznaje va!nost $tednje i odgovornoga tro$enja novca.

Uspore&uje djelatnosti ljudi u neposrednoj okolini i uz pomo' opisuje svoj odnos prema radu te va!nost $tednje i odgovornoga tro$enja novca.

Opisuje povezanost djelatnosti ljudi s neposrednom okolinom te opisuje i navodi primjere svoga odnosa prema radu, va!nosti $tednje i odgovornoga tro$enja novca.

Opisuje ulogu i utjecaj zajednice i okoli$a na djelatnosti ljudi u neposrednoj okolini te opisuje i navodi primjere odnosa prema radu, va!nosti $tednje i odgovornoga tro$enja novca.


- 25

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Preporu(uje se organizirati Dje(ji tjedan poduzetni$tva. Putem radionica, kazali$nih predstava, dramskih igara i vje!bi stjecat 'e znanja, razvijati vje$tine i stavove o poduzetni$tvu; P - C - 1.1., C - 1.2. Timskim radom proizvesti i tr!i$tu ponuditi gotov proizvod, pripremiti i odr!ati prezentaciju proizvoda i radionica; P - C - 1.1., C- 1.2. Napomena: Preporu(uje se uklju(iti roditelje i druge vanjske suradnike u odgojno-obrazovni proces.

*IKT – A 1.3. U(enik primjenjuje pravila za odgovorno i sigurno slu!enje programima i ure&ajima .B 1.3. U(enik primjenjuje osnovna komunikacijska pravila u digitalnome okru!ju. *Z - B.1.1.A Razlikuje primjereno od neprimjerenoga pona$anja. B.1.1. Prepoznaje nasilje u stvarnom i virtualnom svijetu. B.1.2.C Prepoznaje i uva!ava razli(itosti. B.1.2.A Prilago&ava se novomu okru!enju i opisuje svoje obaveze i uloge. B.1.2.B Razlikuje osnovne emocije i razvija empatiju. *OR - I.A.2. Opisuje raznolikost u prirodi i razlike me&u ljudima. *OSR – A 1.1. Razvija sliku o sebi. A 1.4. Razvija radne navike. B 1.3. Razvija strategije rje$avanja sukoba. C 1.2. Opisuje kako dru$tvene norme i pravila reguliraju pona$anje i me&usobne odnose. C 1.3. Pridonosi skupini. C 1.4. Razvija kulturni identitet zajedni$tvom i pripadno$'u skupini. *GOO - A.1.1. Pona$a se u skladu s dje(jim pravima u svakodnevnome !ivotu. A.1.2. Aktivno zastupa dje(ja prava. B.1.1. Promi(e pravila demokratske zajednice. B.1.2. Sudjeluje u odlu(ivanju u demokratskoj zajednici. C.1.1. Sudjeluje u zajedni(kome radu u razredu. C.1.2. Promi(e solidarnost u razredu. C.1.3. Promi(e kvalitetu !ivota u razredu. C.1.4. Promi(e razvoj razredne zajednice. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima. *P - C - 1.1. Prepoznaje va!nost ljudskog rada i stvaranje dobara za osiguranje sredstava za !ivot pojedinca i dobrobit zajednice. C - 1.2. Prepoznaje osnovne pojmove tr!i$ta. C - 1.3. Upoznaje funkciju novca.


ODGOJNO-OBRAZOVNI



D.2.1 U!ENIK

PREPOZNAJE RAZLI!ITE

IZVORE I OBLIKE, PRIJENOS I PRETVORBU

ENERGIJE I OBJA%NJAVA

VA#NOST I POTREBU

%TEDNJE ENERGIJE NA

PRIMJERIMA IZ

SVAKODNEVNOGA

#IVOTA.

• prepoznaje i razlikuje razli(ite izvore energije koji ga okru!uju

• razlikuje oblike energije koji ga okru!uju • prepoznaje prijenos el.energije (vodovima, !icama) do

mjesta kori$tenja i prijenos topline s toplijega na hladnije mjesto ili predmet

• prepoznaje pretvorbu elektri(ne energije u toplinu i svjetlost

• obja$njava va!nost energije u svakodnevnome !ivotu • povezuje hranu i prehranu s opskrbom tijela energijom

ukazuju'i na va!nost pravilne prehrane za zdravlje (ovjeka; Z - A.1.2.

• navodi razli(ite primjere prometnih sredstava i njihovih izvora energije

• obja$njava na(ine u$tede energije na koje sam mo!e utjecati; IKT – A 1.4., OR - I.B.2.

Navodi razli(ite izvore i oblike energije kojima se koristi u svakodnevnome !ivotu i na(ine njezine $tednje.

Prepoznaje razli(ite izvore i oblike, prijenos i pretvorbu energije na primjerima iz neposrednoga okoli$a te na(ine i va!nost $tednje energije u svakodnevnome !ivotu.

Prepoznaje razli(ite izvore i oblike energije, prijenos i pretvorbu energije na primjerima iz neposrednoga okoli$a; uz pomo' obja$njava va!nost energije i na jednostavnim primjerima opisuje va!nost $tednje.

Prepoznaje izvore i oblike energije, prijenos i pretvorbu energije na primjerima iz neposrednoga okoli$a te obja$njava va!nost energije u svakodnevnome !ivotu i na jednostavnim primjerima obja$njava njezinu racionalnu upotrebu.


- 26

• obja$njava povezanost svoga pona$anja pri kori$tenju energijom s njezinom u$tedom; OR - I.B.2.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Izvori su energije hrana, Sunce, vjetar, voda, goriva (drvo, ugljen, benzin). Od oblika energije upoznati svjetlosnu, toplinsku i elektri(nu. Primjer prijenosa topline: vru'u teku'inu u $alici hladimo stavljanjem u hladnu vodu. Primjer pretvorbe: !arulja pretvara elektri(nu energiju u svjetlost i toplinu, elektri(na grijalica u toplinu. Izraditi razredni jelovnik za $kolske obroke. Izraditi padobran i/ili model zrakoplova.

*IKT – A 1.4. U(enik prepoznaje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoli$. *Z - A.1.2. Razlikuje osnove pravilne od nepravilne prehrane i opisuje va!nost tjelesne aktivnosti. *OR - I.B.2. Sudjeluje u aktivnostima $kole na za$titi okoli$a i u suradnji $kole sa zajednicom. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima.





OPISUJE I PREDSTAVLJA REZULTATE

PROMATRANJA PRIRODE, PRIRODNIH

ILI DRU%TVENIH POJAVA U

NEPOSREDNOME OKRU#ENJU I

KORISTI SE RAZLI!ITIM IZVORIMA

INFORMACIJA.

Opa!a i uz pomo' opisuje svijet oko sebe i prikazuje opa!eno.

Opa!a i uz pomo' opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opa!anjima i prikazuje rezultate.

Uz usmjeravanje opa!a i opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opa!anjima i uz pomo' se koristi izvorima informacija, provodi jednostavnija mjerenja i prikazuje rezultate.

Uz usmjeravanje opa!a i opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opa!enim promjenama, koristi se izvorima informacija, koristi se opremom, provodi jednostavnija mjerenja, opisuje, prikazuje te predstavlja rezultate.

Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se do kraja prvoga ciklusa (do kraja drugoga razreda). * u(itelj samostalno odlu(uje kada i na kojim 'e se primjerima ti ishodi ostvarivati u u(enju i pou(avanju. Tijekom u(enja i pou(avanja potrebno je $to vi$e primijeniti metode aktivnoga u(enja u kojima u(enik sudjeljuje u promatranju i prikupljanju podataka te dono$enju zaklju(aka. U(enik rezultate mo!e prikazati crte!om, tabli(no, dijagramom ili ih ponekad samo opisati, a izvori podataka mogu biti i usmeni, npr. od roditelja ili drugih osoba. Istra!iva(ki pristup potrebno je integrirati u proces u(enja i pou(avanja svih koncepata na razli(ite na(ine: od istra!ivanja u neposrednoj stvarnosti, izvo&enja pokusa, promatranja, upotrebe simulacija do problemskih zadataka i drugih na(ina kako bi se poticalo aktivno, istra!iva(ko i iskustveno u(enje; IKT – A 1.1., C 1.1., C 1.2., C 1.3.

*IKT – A 1.1. U(enik se uz pomo' u(itelja koristi odabranim ure&ajima i programima. C 1.1. U(enik uz pomo' u(itelja provodi jednostavno istra!ivanje radi rje$enja problema u digitalnome okru!ju. C 1.2. U(enik uz u(iteljevu pomo' djelotvorno provodi jednostavno pretra!ivanje informacija u digitalnome okru!ju. C 1.3. U(enik uz pomo' u(itelja odabire potrebne informacije izme&u prona&enih informacija. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima.


- 27


ODGOJNO-OBRAZOVNI



A.3.1 U!ENIK ZAKLJU!UJE

O ORGANIZIRANOSTI

PRIRODE.

• opisuje osnovna obilje!ja !ivih bi'a • razvrstava biljke iz zavi(aja u skupine prema odabranome

kriteriju (zeljaste, drvenaste, vazdazelene i sl.) • prepoznaje obilje!ja !ivotinja u svome zavi(aju te ih

razvrstava u skupine (npr. meso!deri, biljo!deri ili sve!deri i sl.)

• prepoznaje osnovne dijelove biljke i njihovu ulogu • istra!uje razli(ita svojstva i stanja vode • mjeri i o(itava temperaturu • uo(ava i razlikuje vremenske pojave (npr. snijeg, tu(a,

magla, mraz, inje, vjetar...) • zaklju(uje da se tijelo sastoji od dijelova - organa i da

dijelovi (ine cjelinu, organizam o kojemu se treba brinuti

Uz pomo' uspore&uje obilje!ja !ivih bi'a, svojstva i stanja tvari i vremenske pojave, razvrstava ih prema kriteriju, prikazuje i opisuje njihovu organiziranost.

Uspore&uje obilje!ja !ivih bi'a, svojstva i stanja tvari i vremenske pojave, razvrstava ih prema kriteriju, prikazuje i opisuje njihovu organiziranost.

Analizira obilje!ja !ivih bi'a, svojstva i stanja tvari i vremenske pojave, razvrstava ih prema kriteriju, prikazuje i obja$njava njihovu organiziranost.

Zaklju(uje o obilje!jima !ivih bi'a, svojstvima i stanjima tvari i vremenskim pojavama, razvrstava ih prema kriteriju, prikazuje i obja$njava njihovu organiziranost.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Promatraju'i biljke, !ivotinje i ljude, istra!uje $to im je zajedni(ko (di$u, rastu i razvijaju se, razmno!avaju se, hrane se) i po (emu se razlikuju. Istra!uje biljne i !ivotinjske organizme u okoli$u specifi(ne za to podru(je. Promatraju'i razli(ite billjke, u(enik prepoznaje njezine dijelove (korijen, stabljika, list, cvijet, plod) te ih uspore&uje i prikazuje. Poznaje jestive dijelove biljaka te osnovne ljekovite biljke u svome okoli$u. Izvo&enjem pokusa upoznaje se s razli(itim svojstvima i stanjima vode (prozirnost, miris, boja, okus, zagrijavanje i zamrzavanje vode, topljenje leda; teku'e, plinovito i kruto stanje) i povezuje ih s kori$tenjem vode u !ivome svijetu i vremenskim prilikama. Koristi se termometrom i na razini op'e informacije upotrebljava mjernu jedinicu. Uo(ava opasnosti od hodanja po zale&enoj povr$ini rijeke, jezera…; Z - C.1.1.B. U(enik izra&uje prikaz razvrstanih biljnih i !ivotinjskih organizama iz svoga zavi(aja (crte!om, Vennovim dijagramom, digitalno, fotografijama i sl.); IKT – A 2.1., A 2.2. Na prikazu ljudskoga tijela (crte!, model, aplikacija i sl.) uo(ava da organi (ine cjelinu. Prema osobnome interesu istra!uje ulogu organa i na(in brige za ljudski organizam. Napomena: Pojmove organ i organizam nije nu!no rabiti.

A.3.2 U!ENIK PRIKAZUJE

VREMENSKI SLIJED

DOGA"AJA I RAZMATRA

NJIHOVU VA#NOST.

• prikazuje vremenski slijed doga&aja na vremenskoj crti - lenti (desetlje'e u !ivotu u(enika i njegove obitelji, stolje'e i tisu'lje'e na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje u(enici mogu neposredno promatrati, va!niji doga&aji i sl.) i razmatra njihovu va!nost; OSR – C 2.4

Uz pomo' prikazuje vremenski slijed doga&aja u zavi(aju u desetlje'u, stolje'u i tisu'lje'u.

Uz pomo' prikazuje vremenski slijed doga&aja u zavi(aju u desetlje'u, stolje'u i tisu'lje'u i opisuje njihovu va!nost.

Prikazuje vremenski slijed doga&aja u zavi(aju u desetlje'u, stolje'u i tisu'lje'u i opisuje njihovu va!nost.

Prikazuje vremenski slijed doga&aja u zavi(aju u desetlje'u, stolje'u i tisu'lje'u i razmatra njihovu va!nost.


- 28

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA U(enik upoznaje spomenike svoga zavi(aja te istra!uje njihovu povijest (izvanu(ioni(ka nastava). U(enik istra!uje i opisuje te na vremenskoj crti - lenti smje$ta najva!nije doga&aje iz povijesti vlastitoga !ivota, obitelji i svoga zavi(aja. Napomena: U(enik ne treba navoditi godinu po(etka i kraja stolje'a ili tisu'lje'a. Istra!uje svoje pretke te izra&uje obiteljsko stablo. Predvi&a doga&aje koji 'e se dogoditi. Na temelju rasporeda obveza i aktivnosti u(enik organizira svoje slobodno vrijeme; P - B - 2.2. U(enik se mo!e koristiti razli(itim ra(unalnim igrama i programima za prikazivanje vremenskoga slijeda doga&aja; IKT – A 2.2.

A.3.3 U!ENIK ZAKLJU!UJE

O ORGANIZIRANOSTI

LOKALNE ZAJEDNICE, USPORE"UJE PRIKAZE

RAZLI!ITIH PROSTORA.

• opisuje organiziranost lokalne zajednice u svome zavi(aju (gradona(elnik, na(elnik i sl.); GOO - B.2.2.

• imenuje strane svijeta • primjenjuje pravila organizacije i ozna(avanja prostora u

izradi ili kori$tenju plana mjesta, (itanju geografske karte (tuma( znakova, prikaz simbolima na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.)

• opisuje izgled zavi(aja te ga uspore&uje s umanjenim prikazom

• opisuje prometnu povezanost zavi(aja

Uz pomo' opisuje organiziranost lokalne zajednice te prepoznaje pravila prikaza organiziranosti prostora na planu mjesta i geografskoj karti.

Opisuje organiziranost lokalne zajednice i pravila prikaza organiziranosti prostora na planu mjesta i geografskoj karti.

Navodi primjere organiziranosti lokalne zajednice te obja$njava i pokazuje pravila prikaza organiziranosti prostora na planu mjesta i geografskoj karti.

Zaklju(uje o organiziranosti lokalne zajednice, uspore&uje prikaze prostora na planu mjesta i geografskoj karti.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Preporu(uje se posjet i razgovor s gradona(elnikom ili na(elnikom kako bi upoznali organizaciju lokalne zajednice. Istra!uje podrijetlo naziva strana svijeta. Upoznaje dogovorena pravila i simbole na planu mjesta i geografskoj karti. Koristi se planom mjesta i geografskim kartama tijekom izvanu(ioni(ke nastave. Nije potrebno spominjati pojam reljef, ve' u neposrednome okru!enju ili (itaju'i geografsku kartu u(enik prepoznaje reljefne oblike: nizine, uzvisine, vode, otok, poluotok, obalu i dr. Izra&uje kompas (magnetizirana igla na povr$ini vode) i rabi ga za snala!enje u prostoru. Upoznaje i uz u(iteljevu prisutnost koristi se razli(itim aplikacijama na razli(itim ure&ajima. Koristi se IKT-om za komunikaciju s poznatim/va!nim osobama; IKT – B 2.1....

*IKT – A 2.1. U(enik prema savjetu odabire odgovaraju'u digitalnu tehnologiju za izvr$avanje zadatka. A 2.2. U(enik se samostalno koristi njemu poznatim ure&ajima i programima. B 2.1. U(enik uz povremenu u(iteljevu pomo' komunicira s poznatim osobama u sigurnome digitalnom okru!ju. *GOO - B.2.2. Sudjeluje u odlu(ivanju u demokratskoj zajednici. *Z - C.1.1.B. Prepoznaje i izbjegava opasnosti kojima je izlo!en u ku'anstvu i okolini. *OSR – C 2.4. Razvija kulturni i nacionalni identitet zajedni$tvom i pripadno$'u skupini. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima. *P-B - 2.2.Planira i upravlja aktivnostima.


- 29


ODGOJNO-OBRAZOVNI



B.3.1 U!ENIK

RASPRAVLJA O VA#NOSTI

ODGOVORNOGA ODNOSA

PREMA SEBI, DRUGIMA I

PRIRODI.

• odgovorno se pona$a prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih osoba; OR - II.A.1., OSR – B 2.1., C 2.3., GOO - A.2.1., A.2.2., C.2.1., Z - B.2.3.A, B.2.2.A

• prepoznaje va!nost okru!enja za o(uvanje tjelesnoga, ali i mentalnog zdravlja (obitelj, prijatelji); Z - B.2.2.B, OR - II.A.1.

• odgovorno se pona$a prema biljkama i !ivotinjama u zavi(aja i $iremu prostoru; OR - II.A.1.,OSR – B 2.1., GOO - C.2.3.

• procjenjuje utjecaj (ovjeka na biljke i !ivotinje u zavi(aju; OR - II.A.1., GOO - C.2.4.

• opisuje djelovanje one(i$'enja na zdravlje (ovjeka; OR - II.A.1. • opisuje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoli$; IKT – A 2.4.

Opisuje svojim rije(ima i daje primjere odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.

Opisuje svojim rije(ima i daje primjere odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi te navodi posljedice neodgovornoga odnosa.

Obja$njava svojim rije(ima i daje primjere odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi te navodi posljedice neodgovornoga odnosa.

Raspravlja o va!nosti odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Odgovornost prema zdravlju: osobni rast i razvoj - pravilna prehrana, tjelesne aktivnosti, prevencija nasilja, opasne i otrovne tvari u u(enikovoj ku'i, npr. lijekovi, sredstva za (i$'enje. Odgovornost prema okoli$u: briga za okoli$ - postupci i aktivnosti koji pridonose odr!ivosti: ponovno upotrebljava, razvrstava otpad, reciklira papir, uo(ava va!nost vode i o(uvanje vode. Preporu(uje se izrada pro(i$'iva(a za vode, ekolo$kih sredstava za (i$'enje i sl. Preporuke: upoznati proizvode od ljekovitoga bilja iz zavi(aja (npr. (ajevi, kreme, soli za kupanje i sl. od kamilice, nevena, sljeza, bazge, lipe, mente, kadulje, lavande, ru!marina i dr.) i upozoriti na postojanje otrovnih biljnih vrsta. Povezati s uzgojem biljaka u $kolskome vrtu. Napomena: U(enik uo(ava svoj rast i razvoj, promjene u pubertetu (u suradnji s lije(nikom $kolske medicine) - taj se ishod ostvaruje u (etvrtome razredu, no ako u(itelj procijeni, mo!e se ostvariti i u tre'emu.

B.3.2 U!ENIK ZAKLJU!UJE

O PROMJENAMA I

ODNOSIMA U PRIRODI TE

ME"USOBNOJ OVISNOSTI

#IVIH BI$A I PROSTORA

NA PRIMJERIMA IZ SVOGA

OKOLI%A.

• prepoznaje va!nost biljaka i !ivotinja za !ivot ljudi i daje vlastite primjere; OR - II.A.2.

• obja$njava me&uovisnost biljnoga i !ivotinjskoga svijeta i (ovjeka; OR - II.A.1..

• obja$njava povezanost stani$ta i uvjeta u okoli$u s promjenama u biljnome i !ivotinjskome svijetu u zavi(aju

• opisuje promjene u procesima gorenja, truljenja, su$enja, otapanja, mije$anja i sl.

Bilje!i i uz pomo' predvi&a promjene u prirodi i me&uovisnost !ivih bi'a i stani$ta.

Bilje!i, opisuje i predvi&a promjene u prirodi i me&uovisnost !ivih bi'a i stani$ta.

Analizira i predvi&a promjene u prirodi i me&uovisnost !ivih bi'a i stani$ta.

Zaklju(uje o uzrocima i posljedicama promjena u prirodi i me&uovisnosti !ivih bi'a i stani$ta.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Promatra, bilje!i i zaklju(uje o promjenama i odnosima u prirodi (izvanu(ioni(ka nastava). Prati uvjete u okoli$u, npr. temperaturu, svjetlost, vlagu, vremenske prilike, uspore&uje npr. biljke na sjevernoj i ju!noj strani, p$enicu ispod snijega, !ivot ispod


- 30

leda. Uspore&uje odnose i me&uovisnosti !ivih bi'a (prehrambene odnose, su!ivot raka i moruzgve, opra$ivanje i sl.). Dobivene rezultate prikazuje na razne na(ine (crte!om, primjenom IKT-a, tabli(no, jednostavnim dijagramom).


U PROMJENAMA I

ODNOSIMA TIJEKOM

VREMENSKIH CIKLUSA TE

ANALIZIRA POVEZANOST

VREMENSKIH CIKLUSA S

DOGA"AJIMA I VA#NIM

OSOBAMA U ZAVI!AJU.

• opisuje svoje prvo desetlje'e i na vremenskoj crti - lenti prikazuje najva!nije doga&aje u svome !ivotu

• uspore&uje pro$lost i sada$njost i predvi&a promjene i odnose u budu'nosti; OSR – C 2.4.

• raspravlja o utjecaju doga&aja, osoba i promjena na sada$nji i budu'i !ivot (ovjeka

• prikazuje doga&aje, osobe i promjene u zavi(aju tijekom pro$losti i sada$njosti te ih predvi&a u budu'nosti slu!e'i se kalendarom, vremenskom crtom, crte!om i sl., uz kori$tenje digitalnim interaktivnim uslugama (geografske karte, vremenska prognoza…), IKT-om, ovisno o uvjetima; IKT – A 2.1., A 2.2.

Uz pomo' opisuje doga&aje, osobe i promjene tijekom desetlje'a, stolje'a i tisu'lje'a i njihov utjecaj na sada$njost.

Opisuje doga&aje, osobe i promjene tijekom desetlje'a, stolje'a i tisu'lje'a i njihov utjecaj na sada$njost.

Obja$njava doga&aje, osobe i promjene tijekom desetlje'a, stolje'a i tisu'lje'a i njihov utjecaj na sada$njost i budu'nost.

Uspore&uje doga&aje, osobe i promjene tijekom desetlje'a, stolje'a i tisu'lje'a i raspravlja o njihovu utjecaju na sada$njost i budu'nost.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA U(enik istra!uje i prikazuje doga&aje iz vlastite pro$losti ili pro$losti svoje obitelji (godine ro&enja (lanova obitelji). Uspore&uje na razli(itim primjerima pro$lost, sada$njost i budu'nost (uloga !ivotinja i biljaka u !ivotu ljudi nekad i danas, mogu'nosti prehrane i prehrambene navike predaka s prehranom danas i sl.). U(enik mo!e predvi&ati slijed doga&aja u budu'nosti. Preporuka: Prema interesima i uvjetima u(enik mo!e izraditi ra(unalne animacije tijeka vremena; IKT–D 2.3. i A 2.2.


U PROSTORU, TUMA!I

PLAN MJESTA I KARTU

ZAVI!AJA, IZRA"UJE PLAN

NEPOSREDNOGA

OKRU#ENJA I ZAKLJU!UJE

O POVEZANOSTI

PROSTORNIH OBILJE#JA

ZAVI!AJA I NA!INA

#IVOTA LJUDI.

• snalazi se u zavi(ajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama svijeta

• (ita i tuma(i plan mjesta prema tuma(u znakova (legendi) • kre'e se od to(ke A do to(ke B koriste'i se planom • izra&uje/prikazuje plan neposrednoga okru!enja razli(itim

na(inima • prepoznaje utjecaj promjene stajali$ta i vremenskih uvjeta

na obzor • (ita geografsku kartu • prepoznaje prostorna (reljefna) obilje!ja zavi(aja koja

uvjetuju na(in !ivota ljudi; P - A - 2.1.

Uz pomo' se snalazi u zavi(ajnome okru!enju, (ita plan mjesta i geografsku kartu, izra&uje plan neposrednoga okru!enja te opisuje me&uodnos prostornih obilje!ja zavi(aja i na(ina !ivota.

Snalazi se u zavi(ajnome okru!enju, (ita i opisuje plan mjesta, geografsku kartu i me&uodnos prostornih obilje!ja zavi(aja i na(ina !ivota te izra&uje plan neposrednoga okru!enja.

Snalazi se u zavi(ajnome okru!enju, (ita i obja$njava plan mjesta, geografsku kartu i me&uodnos prostornih obilje!ja zavi(aja i na(ina !ivota te izra&uje plan neposrednoga okru!enja.

Snalazi se u zavi(ajnome okru!enju, analizira plan mjesta, geografsku kartu i me&uodnos prostornih obilje!ja zavi(aja i na(ina !ivota te izra&uje plan neposrednoga okru!enja.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Snalazi se u prostoru s pomo'u razli(itih objekata, kompasa, Sunca, snijega na prisojnoj i osojnoj strani i sl. #ita geografsku kartu, pronalazi i pokazuje svoj zavi(aj, prirodna obilje!ja zavi(aja i mjesta u zavi(aju te prometnu povezanost. Tuma(i plan mjesta te ga izra&uje/prikazuje razli(itim na(inima: crte!om, plakatom, u pje$(aniku, digitalno (IKT - A 2.1., A 2.2.), maketama i sl. Izra&uje jednostavne karte koriste'i se poznatim simbolima za razli(ite igre potraga (skupina tra!i skupinu, potraga za blagom, geolokacijske igre - globalna potraga za blagom, mre!na aplikacija).


- 31

Povezuje prostorna obilje!ja zavi(aja s na(inom !ivota, npr. izgled naselja, izgled ulice, materijale za gradnju, gospodarske djelatnosti/zanimanja odre&enoga podru(ja, vrste prometa i prometnu povezanost. Prema mogu'nostima i interesima koristiti se digitalnim interaktivnim uslugama (npr. geografske karte); IKT – C 2.1. Napomena: Mogu'e je izraditi i plan manjega mjesta te igrati geolokacijske igre (izvanu(ioni(ka nastava).

*IKT – A 2.1. U(enik prema savjetu odabire odgovaraju'u digitalnu tehnologiju za izvr$avanje zadatka. A 2.2. U(enik se samostalno koristi njemu poznatim ure&ajima i programima. A 2.4. U(enik opisuje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoli$. C 2.1.U(enik uz povremenu pomo' u(itelja ili samostalno provodi jednostavno istra!ivanje radi rje$enja problema u digitalnome okru!ju. D 2.3. U(enik sam ili u suradnji s drugima preoblikuje postoje'a digitalna rje$enja ili stvara nove uratke i ideje. *Z - B.2.2.B Obja$njava pravo na izbor B.2.3.A Opisuje zdrave !ivotne navike B.2.2.A Prepoznaje i opisuje razvojne promjene u sebi i drugima. *OR - II.A.1. Razlikuje pozitivne i negativne utjecaje (ovjeka na prirodu i okoli$. II.A.2. Uo(ava da u prirodi postoji me&udjelovanje i me&uovisnost. *OSR – B 2.1. Opisuje i uva!ava potrebe i osje'aje drugih. C 2.3. Pridonosi razredu i $koli. C 2.4. Razvija nacionalni i kulturni identitet zajedni$tvom i pripadno$'u skupini. *GOO - A.2.1. Odgovorno se pona$a u skladu s dje(jim pravima u svakodnevnome !ivotu. A.2.2. Aktivno zastupa dje(ja prava. C.2.1. Sudjeluje u aktivnostima $kole. C.2.3. Promi(e kvalitetu !ivota u $koli. C.2.4. Promi(e razvoj $kolske kulture. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima. *P - A - 2.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rje$enja.


ODGOJNO- OBRAZOVNI



C.3.1 U!ENIK

RASPRAVLJA O ULOZI, UTJECAJU I VA#NOSTI

ZAVI!AJNOGA

OKRU#ENJA U RAZVOJU

IDENTITETA TE

UTJECAJU POJEDINCA NA

O!UVANJE BA%TINE.

• raspravlja o svojoj ulozi i povezanosti sa zavi(ajem prema doga&ajima, interesima i vrijednostima; OSR – A 2.3., GOO - C.2.1.

• raspravlja kako izgled zavi(aja utje(e na na(in !ivota • obja$njava prirodnu i dru$tvenu raznolikost, posebnost i

prepoznatljivost zavi(aja koriste'i se razli(itim izvorima; IKT – C 2.2.

• uspore&uje dru$tvo u zavi(aju u pro$losti sa sada$njim dru$tvom, komentira sli(nosti i razli(itosti

• navodi va!ne osobe i doga&aje iz zavi(aja i obja$njava njihov doprinos zavi(aju i stavlja ih u povijesni slijed; OSR – C 2.4.

• obja$njava i procjenjuje povezanost ba$tine s identitetom zavi(aja te ulogu ba$tine na zavi(aj; OSR – C2.4.

• imenuje i opisuje neku od za$ti'enih biljnih i/ili !ivotinjskih zavi(ajnih vrsta te predla!e na(ine njezina o(uvanja

• navodi primjere i na(ine za$tite i o(uvanja prirodne, kulturne i povijesne ba$tine zavi(aja; OSR – C 2.4., GOO - C.2.3., C.2.4., P

Opisuje ulogu i utjecaj prirodnih i dru$tvenih posebnosti zavi(aja u razvoju identiteta te uo(ava utjecaj pojedinca na o(uvanje ba$tine.

Povezuje ulogu i utjecaj prirodnih i dru$tvenih posebnosti zavi(aja s razvojem ideniteta te daje primjer utjecaja pojedinca na o(uvanje ba$tine.

Obja$njava ulogu i utjecaj prirodnih i dru$tvenih posebnosti zavi(aja u razvoju identiteta te utjecaj pojedinca na o(uvanje ba$tine.

Raspravlja o ulozi i utjecaju prirodnih i dru$tvenih posebnosti zavi(aja u razvoju identiteta te utjecaju pojedinca na o(uvanje ba$tine.


- 32

- B - 2.3.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Navodi primjere utjecaja zavi(ajnih obilje!ja na na(in !ivota. Mogu'a je izrada i prezentacija turisti(koga vodi(a zavi(aja (uporaba IKT-a, IKT – D 2.3.). Posebnosti i prepoznatljivosti zavi(aja: grb, zastava, pjesma, suvenir, tradicija, obi(aji, doga&aji, prirodne ljepote, kulturno-povijesne znamenitosti, obilje!avanje dr!avnih blagdana, praznika, va!nih dana i doga&aja.

C.3.2 U!ENIK

RASPRAVLJA O UTJECAJU

PRAVILA, PRAVA I

DU#NOSTI NA

POJEDINCA I ZAJEDNICU.

• raspravlja o pravilima i du!nostima te posljedicama za njihovo nepo$tivanje; OSR – C 2.2.

• opisuje i raspravlja o pravilima u digitalnome okru!ju; IKT – A 2.3.

• ispunjava du!nosti u razredu i $koli; P- B - 2.3. • istra!uje odnose i ravnote!u izme&u prava i du!nosti te

uzroke i posljedice svojih postupaka u po$tivanju prava drugih; Z - B.2.2.B, GOO - A.2.1., GOO - A.2.2.

• sudjeluje u razli(itim humanitarnim i ekolo$kim aktivnostima; OR - II.C.1., OSR – A 2.3., GOO - A.2.2., C.2.1., C.2.2.

• raspravlja o pravima djece • uva!ava razli(itosti i razvija osje'aj tolerancije; Z - B.2.2.C.,

OSR – A 2.2., GOO - A.2.1., A 2.2., C.2.2. • predla!e na(ine mirnoga rje$avanja problema; OSR –B 2.4.

Uz pomo' navodi uzro(no-posljedi(nu povezanost pravila, prava i du!nosti.

Opisuje uzro(no-posljedi(nu povezanost pravila, prava i du!nosti.

Obja$njava uzro(no-posljedi(nu povezanost pravila, prava i du!nosti.

Raspravlja o uzro(no-posljedi(noj povezanosti pravila, prava i du!nosti.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Kako bi razvio odgovorno pona$anje, u(enik sudjeluje u razli(itim aktivnostima (npr. razvrstavanje otpada, uzgoj neke od autohtonih biljnih vrsta u $kolskome dvori$tu ili $kolskome vrtu, izrada pou(ne staze u okolici $kole, uklju(ivanje u (i$'enje $kolskoga dvori$ta). Pronalazi na internetu digitalne tragove o sebi i (lanovima svoje obitelji kako bi zajedni(ki osvijestili va!nost odgovornoga kori$tenja IKT-om; IKT – A 2.3. Uz u(iteljevu pomo' u(enik samovrednuje sudjelovanje u razli(itim projektima koji promi(u sno$ljivost, empatiju, dobrotu, humanost, odgovornost i sl.

C.3.3 U!ENIK POVEZUJE

PRIRODNO I

DRU%TVENO

OKRU#ENJE S

GOSPODARSTVOM

ZAVI!AJA.

• obja$njava va!nost razli(itih zanimanja i djelatnosti u zavi(aju • opisuje va!nost rada i povezanost sa zaradom i

zadovoljavanjem osnovnih !ivotnih potreba; P - C - 2.3. • navodi prednosti i nedostatke zavi(ajnoga okru!enja i

povezuje ih s gospodarskim mogu'nostima; P - A - 2.2. • opisuje i predla!e na(ine gospodarskoga razvoja mjesta; P - C

- 2.1., OSR – A 2.3., GOO - C.2.3. • opisuje na primjerima poduzetnost i inovativnost; GOO -

C.2.1., C.2.4. • razvija poduzetni(ki duh; GOO - C.2.2. • predla!e na(ine odgovornoga tro$enja novca i na(ine $tednje • predla!e na(ine pobolj$anja kvalitete !ivota u $kolskome

okru!enju; OSR –C 2.3., GOO - B.2.1., B.2.2., C.2.3., C.2.4.

Prepoznaje povezanost zajednice i prirodnoga okru!enja s gospodarstvom zavi(aja te opisuje i navodi primjere svoga odnosa prema radu, va!nost $tednje i odgovornoga tro$enja novca.

Prepoznaje povezanost zajednice i prirodnoga okru!enja s gospodarstvom zavi(aja, va!nost poduzetnosti i inovativnosti te opisuje i navodi primjere odnosa prema radu, va!nosti $tednje i

Uz pomo' povezuje zajednicu i okoli$ s gospodarstvom zavi(aja, opisuje va!nost poduzetnosti, inovativnosti, obja$njava va!nost $tednje, odgovornoga tro$enja novca te vrijednosti rada.

Povezuje zajednicu i okoli$ s gospodarstvom zavi(aja, opisuje va!nost poduzetnosti i inovativnosti predla!u'i aktivnosti koje ih promi(u te raspravlja o odgovornome tro$enju novca i vrijednosti rada.


- 33

odgovornoga tro$enja novca.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Odgovara na pitanja: Na koji su na"in povezane djelatnosti ljudi s prirodnim i dru!tvenim okru%enjem u mome zavi"aju? Za!to su pojedine djelatnosti karakteristi"ne za moj zavi"aj, npr. poljoprivreda, sto"arstvo, ribarstvo i !umarstvo, industrija, energetika, brodogradnja, gra&evinarstvo, proizvodno obrtni!tvo, trgovina, promet, ugostiteljstvo? Vidim li svoju ulogu u razvoju svoga mjesta/zavi"aja? Preporuka: Organizirati prodaju proizvoda, gotovih ili vlastitih – ukrasni/uporabni predmeti, hrana (Dani hrane, Dan jabuka) ili pokazne radionice (kako se ne$to izra&uje, kako se ne(im mo!emo koristiti); P -C - 2.1., C - 2.2. Dogovoriti posjet obrtniku, seoskomu gospodarstvu i sl. ili ga ugostiti u razredu. U(enik se uklju(uje u rad vije'a u(enika (preko predstavnika razreda) te predla!e na(ine pobolj$anja kvalitete !ivota u okoli$u $kole, na putu do $kole, u mjestu (npr. ure&enje pje$a(kih staza, igrali$ta, zelenih otoka ili pla!e, organiziranje razli(itih sajmova (iji prihodi odlaze za ure&enje zajednice, razne humanitarne djelatnosti).

*IKT - A 2.3. U(enik se odgovorno i sigurno koristi programima i ure&ajima. D 2.3. U(enik sam ili u suradnji s drugima preoblikuje postoje'a digitalna rje$enja ili stvara nove sadr!aje i ideje. C 2.2. U(enik uz pomo' u(itelja ili samostalno djelotvorno provodi jednostavno pretra!ivanje informacija u digitalnome okru!ju. *Z - B.2.2.B Obja$njava pravo na izbor. B.2.2.C Uspore&uje i podr!ava razli(itosti. *OR - II.C.1. Solidaran je i empati(an u odnosu prema ljudima i drugim !ivim bi'ima. *OSR – A 2.2. Upravlja emocijama i pona$anjem. A 2.3. Razvija osobne potencijale. B 2.4. Suradni(ki u(i i radi u timu. C 2.2. Prihva'a i obrazla!e va!nost dru$tvenih norma i pravila. C 2.3. Pridonosi razredu i $koli. C 2.4. Razvija kulturni i nacionalni identitet zajedni$tvom i pripadno$'u skupini. *GOO - A.2.1. Odgovorno se pona$a u skladu s dje(jim pravima u svakodnevnome !ivotu. A.2.2. Aktivno zastupa dje(ja prava. B.2.1. Promi(e pravila demokratske zajednice. B.2.2. Sudjeluje u odlu(ivanju u demokratskoj zajednici.C.2.1. Sudjeluje u aktivnostima $kole. C.2.2. Promi(e solidarnost u $koli. C.2.3. Promi(e kvalitetu !ivota u $koli. C.2.4. Promi(e razvoj $kolske kulture. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima. *P - A - 2.2. Snalazi se s neizvjesno$'u i rizicima koje donosi. B - 2.3. Prepoznaje va!nost odgovornog poduzetni$tva za rast i razvoj pojedinca i zajednice. C - 2.1. Istra!uje procese proizvodnje dobara, pru!anja usluga i gospodarske djelatnosti u zajednici. C - 2.2. Prepoznaje osnovne tr!i$ne odnose/procese razmjene. C - 2.3. Prepoznaje ulogu novca u osobnom i obiteljskom !ivotu.


- 34


ODGOJNO-OBRAZOVNI



D.3.1 U!ENIK OPISUJE

RAZLI!ITE PRIMJERE

KORI%TENJA, PRIJENOSA I

PRETVORBE ENERGIJE NA

TEMELJU VLASTITIH

ISKUSTAVA.

• prepoznaje na(ine kori$tenja energijom u svome okoli$u • navodi primjere prijenosa elektri(ne energije i topline • pokazuje na(ine kako se gubitci topline mogu bitno smanjiti • opisuje pretvorbu energije iz jednoga oblika u drugi na

primjeru; IKT – C 2.2. • otkriva kako pojedini izvori i oblici energije utje(u na okoli$;

OR - II.A.3. • opisuje na(ine primjene energije u zavi(aju • povezuje prirodna obilje!ja zavi(aja s mogu'nostima upotrebe

obnovljivih izvora energije

Uz pomo' prepoznaje primjere kori$tenja, prijenosa i pretvorbe energije.

Uz pomo' opisuje i navodi primjere kori$tenja, prijenosa i pretvorbe energije.

Opisuje i navodi primjere kori$tenja, prijenosa i pretvorbe te uz pomo' prepoznaje i navodi primjere primjene energije u zavi(aju.

Opisuje i navodi primjere kori$tenja, prijenosa i pretvorbe te opisuje na(ine primjene energije u zavi(aju.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA U(enici mogu zami$ljati svijet npr. bez elektri(ne energije. Mogu'e je koristiti se ra(unalnim simulacijama; IKT – A 2.3. Primjeri su pretvorbe energije iz jednoga oblika u drugi: energija iz hrane u toplinsku i energiju gibanja, energija Sunca, vjetra, vode u elektri(nu energiju i sl. U(enici mogu izraditi jednostavne vjetrenja(e ili vodenice, promatrati zagrijavanje razli(itih povr$ina i materijala izlo!enih suncu (npr. metal i drvo, voda u crnoj i bijeloj posudi). Na(ini na koje se gubitci topline mogu bitno smanjiti (prijenos topline prema okolini) jesu prilagodba odijevanja, potko!no masno tkivo i sl. U$teda ili racionalno kori$tenje energijom mogu'e je ga$enjem svjetla, zatvaranjem vrata i prozora, pravilnim provjetravanjem prostorije zimi (dovoljno (esto, no ne predugo kako se prostorija ne bi posve rashladila). Opisuje na(ine primjene energije u zavi(aju i raspravlja o dodatnim mogu'nostima: vjetroelektrane, hidroelektrane, sun(ani kolektori, more - valovi i sl.

*IKT – A 2.3. U(enik se odgovorno i sigurno koristi programima i ure&ajima. C 2.2. U(enik uz pomo' u(itelja ili samostalno djelotvorno provodi jednostavno pretra!ivanje informacija u digitalnome okru!ju. *OR - II.A.3. Razmatra utjecaj kori$tenja razli(itih izvora energije na okoli$ i ljude. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima.


- 35






ISTRA#IVANJA PRIRODE, PRIRODNIH

I/ILI DRU%TVENIH POJAVA I/ILI

RAZLI!ITIH IZVORA INFORMACIJA.

Uz pomo' postavlja pitanja povezana s opa!enim promjenama, koristi se opremom, mjeri, bilje!i rezultate te ih predstavlja.

Uz pomo' postavlja pitanja povezana s opa!enime promjenama, koristi se opremom, mjeri, bilje!i i opisuje rezultate te ih predstavlja.

Uz usmjeravanje postavlja pitanja povezana s opa!enim promjenama, koristi se opremom, mjeri, bilje!i, obja$njava i predstavlja rezultate istra!ivanja prirode, prirodnih ili dru$tvenih pojava i/ili razli(itih izvora informacija.

Uz usmjeravanje oblikuje pitanja, koristi se opremom, mjeri,bilje!i, obja$njava i uspore&uje svoje rezultate istra!ivanja s drugima i na temelju toga procjenjuje vlastiti rad te predstavlja rezultate.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD OSTVARUJE SE DO KRAJA 'ETVRTOGA RAZREDA. * U"itelj samostalno odlu"uje kada i na kojim $e se primjerima ti ishodi ostvarivati u u"enju i pou"avanju. Tijekom u(enja i pou(avanja potrebno je $to vi$e primijeniti metode aktivnoga u(enja u kojima u(enik sudjeljuje u promatranju i prikupljanju podataka te dono$enju zaklju(aka. U(enik rezultate mo!e prikazati crte!om, tabli(no, dijagramom ili ih ponekad samo opisati, a izvori podataka mogu biti i usmeni, npr. od roditelja ili drugih osoba. Istra!iva(ki pristup potrebno je integrirati u proces u(enja i pou(avanja svih koncepata na razli(ite na(ine: od istra!ivanja u neposrednoj stvarnosti, izvo&enja pokusa, promatranja, upotrebe simulacija do problemskih zadataka i drugih na(ina kako bi se poticalo aktivno, istra!iva(ko i iskustveno u(enje; IKT – C 2.1., C 2.3., C 2.4., GOO - B.2.2., C.2.1.

*IKT – C 2.1.U(enik uz povremenu pomo' u(itelja ili samostalno provodi jednostavno istra!ivanje radi rje$enja problema u digitalnome okru!ju. C 2.3. U(enik uz pomo' u(itelja ili samostalno uspore&uje i odabire potrebne informacije izme&u prona&enih informacija. C 2.4. U(enik uz pomo' u(itelja odgovorno upravlja prikupljenim informacijama. *GOO - B.2.2. Sudjeluje u odlu(ivanju u demokratskoj zajednici C.2.1. Sudjeluje u aktivnostima $kole. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima.


- 36


ODGOJNO-OBRAZOVNI


ZADOVOLJAVAJU$A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA A.4.1 U!ENIK ZAKLJU!UJE

O ORGANIZIRANOSTI

LJUDSKOGA TIJELA I

#IVOTNIH ZAJEDNICA.

• istra!uje organiziranost biljaka i !ivotinja na primjeru !ivotne zajednice

• razlikuje !ivotne uvjete u !ivotnoj zajednici i povezuje ih s njezinom organizirano$'u

• istra!uje ljudsko tijelo kao cjelinu i dovodi u vezu zajedni(ku ulogu pojedinih dijelova tijela (organi i organski sustavi)

Opisuje organiziranost ljudskoga tijela i !ivotnih zajednica.

Obja$njava organiziranost ljudskoga tijela i !ivotnih zajednica.

Analizira organiziranost ljudskoga tijela i !ivotnih zajednica.

Zaklju(uje o organiziranosti ljudskoga tijela i !ivotnih zajednica.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Promatra stani$te (izvanu(ioni(ka nastava) te prou(ava biljni i !ivotinjski svijet koji obitava u njemu ($uma, travnjak, potok, more, bara i sl.). Obja$njava povezanost stani$ta i biljnoga i !ivotinjskoga svijeta te organiziranost !ivotnih zajednica s obzirom na !ivotne uvjete koji u njima vladaju. Napomena: )ivotnu zajednicu istra!uje tijekom izvanu(ion(ke nastave. Na prikazu ljudskoga tijela (crte!, model, aplikacija i sl.) obja$njava me&usobnu povezanost svih sustava organa. Razumije da je svaki organ va!an za djelovanje cijeloga organizma te da je ljudsko tijelo cjelina o kojoj se trebamo brinuti. Vitalni organi skriveni su u unutra$njosti tijela kako se ne bi mogli lako o$tetiti (mozak je skriven u lubanji, srce i plu'a u prsnome ko$u, iza rebara...). Napomena: Nije nu!no rabiti stru(ne izraze (npr. nije va!no imenovati dijelove sustava organa, nego razumjeti njegovu ulogu i kako pridonijeti o(uvanju i za$titi organizma).

A.4.2 U!ENIK OBRAZLA#E

I PRIKAZUJE VREMENSKI

SLIJED DOGA"AJA TE

ORGANIZIRA SVOJE

VRIJEME.

• obja$njava va!nost organizacije vremena na vlastitim primjerima

• odabire tehnike organizacije svoga vremena: vremensku crtu, raspored obveza, kalendar, podsjetnik i sl.; IKT – A 2.1., A 2.2., A 2.3., OSR – A 2.4.

• oblikuje i organizira svoje vrijeme, planira svoje slobodno vrijeme (predvi&a potrebno vrijeme za pisanje doma'e zada'e i vrijeme za igru); OSR – A 2.4., P - B - 2.2.

Prepoznaje i navodi vremenski slijed doga&aja i uz pomo' procjenjuje vrijeme potrebno za vlastite aktivnosti.

Opisuje vremenski slijed doga&aja i planira svoje vrijeme i aktivnosti.

Opisuje i prikazuje vremenski slijed doga&aja te procjenjuje i planira svoje vrijeme i aktivnosti.

Prikazuje vremenski slijed doga&aja uo(avaju'i njihovu uzro(no-posljedi(nu povezanost, organizira svoje vrijeme i vrednuje svoje planiranje.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Prati i zapisuje aktivnosti tijekom tjedna, uspore&uje trajanje pojedinih aktivnosti (u(enje, kori$tenje ra(unalom, igra, (itanje i sl.), predstavlja ih i prikazuje na razli(ite na(ine. U(itelj poti(e u(enika na svrsishodno planiranje i kori$tenje slobodnoga vremena te na samovrednovanje svoga planiranja i mijenjanja ako se poka!e neu(inkovitim. Koristi se lentom vremena (vremenskom crtom) u planiranju istra!ivanja, prezentaciji doga&aja, planiranju projekata, planiranju u(enja i slobodnoga vremena i sl.

A.4.3 U!ENIK

OBJA%NJAVA

• opisuje organiziranost Republike Hrvatske (predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski

Prepoznaje organiziranost

Uz pomo' opisuje organiziranost

Opisuje organiziranost

Obja$njava organiziranost


- 37

ORGANIZIRANOST

REPUBLIKE HRVATSKE I

NJEZINA NACIONALNA

OBILJE#JA.

sabor) i istra!uje njezine nacionalne simbole; IKT – C 2.1., OSR – C 2.4.

• (ita geografsku kartu Republike Hrvatske s pomo'u tuma(a znakova, pokazuje na njemu reljefne oblike, mjesta, dr!avne granice, navodi susjedne zemlje i sl.

Republike Hrvatske i njezina nacionalna obilje!ja.




SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Pronalazi povijesne (injenice i zanimljivosti o dr!avnoj zastavi, grbu, himni i novcu Republike Hrvatske. Prikazuje crte!om nacionalna simbole. Na geografskoj karti Republike Hrvatske pokazuje dr!avne granice te imenuje dr!ave s kojima Republika Hrvatska grani(i (Slovenija, Ma&arska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora). Napomena: Nije potrebno spominjati pojam reljef, ve' u neposrednome okru!enju ili (itaju'i geografsku kartu, u(enik prepoznaje reljefne oblike: nizine, uzvisine, vode, otok, poluotok, obala i dr.

*IKT - A 2.1. U(enik prema savjetu odabire odgovaraju'u digitalnu tehnologiju za izvr$avanje zadatka. A 2.2. U(enik se samostalno koristi njemu poznatim ure&ajima i programima. C 2.1. U(enik uz povremenu pomo' u(itelja ili samostalno provodi jednostavno istra!ivanje radi rje$enja problema u digitalnome okru!ju. *OSR - C 2.4. Razvija kulturni i nacionalni identitet zajedni$tvom i pripadno$'u skupini. A 2.4. Razvija radne navike *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima. *P - B - 2.2. Planira i upravlja aktivnostima.


ODGOJNO-OBRAZOVNI



B.4.1 U!ENIK VREDNUJE

VA#NOST ODGOVORNOGA

ODNOSA PREMA SEBI, DRUGIMA I PRIRODI.

• opisuje svoj rast i razvoj i uo(ava promjene na sebi • odgovorno se pona$a prema sebi, drugima, svome zdravlju i

zdravlju drugih; Z - A.2.1., B.2.2.A, B.2.3.A, B.2.3.B, OR - II.C.1., GOO - A.2.1., A.2.2., C.2.1., OSR– B 2.1.

• zna komu se i kako obratiti ako je zabrinut zbog neprimjerenih sadr!aja ili pona$anja u digitalnome okru!ju; IKT – A 2.3., OSR – C 2.1....

• obja$njava primjereno postupanje prema javnoj i privatnoj imovini; GOO - C.2.3.

• odgovorno se pona$a prema biljkama i !ivotinjama u okoli$u • opisuje va!nost odgovornoga odnosa prema prirodi radi

za$tite !ivoga svijeta; OR-II.B.2., II.C.1. • procjenjuje utjecaj (ovjeka na biljke i !ivotinje te njegovu

ulogu u o(uvanju ugro!enih i za$ti'enih vrsta; OR - II.A.1.

Opisuje na(ine odgovornoga i predvi&a posljedice neodgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.

Predla!e na(ine odgovornoga i predvi&a posljedice neodgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.

Obrazla!e na(ine odgovornoga i predvi&a posljedice neodgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.

Vrednuje va!nost i na(ine odgovornoga te predvi&a posljedice neodgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Uo(ava osobni rast i razvoj, promjene u pubertetu (u suradnji s lije(nikom $kolske medicine).


- 38

Uo(ava va!nost brige za ljudsko zdravlje, prevencije nasilja, okru!enja za o(uvanje tjelesnoga, ali i mentalnoga zdravlja (podr$ka obitelji, podr$ka osobama s invaliditetom, me&ugeneracijska pomo', pomo' prijatelja), (uvanja od ozljeda…; Z - B.2.3.B Razlikuje u(estale bolesti u(enika (npr. akutne bolesti, zarazne bolesti, nametnike) i osnovne mjere za$tite; Z - C.2.3.; C.2.2.A Obja$njava pozitivan i negativan utjecaj zvuka (npr. uspavanka, buka) i svjetlosti (npr. Sunce, laser, zaslon) na zdravlje. Istra!uje $irenje zvuka kroz zrak, zidove, vrata od razli(itih materijala. Razgovara o ovisnostima (droga, nikotin, alkohol, tehnologija); IKT – A 2.4. Opisuje ugro!avaju'e situacije i pona$anja koja ne treba trpjeti. Prepoznaje razli(ite oblike zlostavljanja i svjesno i aktivno sudjeluje u njihovu spre(avanju (tjelesno, psihi(ko, vr$nja(ko, elektroni(ko, govor mr!nje i sl.); IKT – A 2.3. Napomena: Nije potrebno definirati vrste nasilja, ve' samo prepoznati mogu'e ugro!avaju'e situacije i znati postupiti u rizi(nim situacijama. Pokazuje odgovoran odnos prema prirodi: ponovno upotrebljava, razvrstava otpad, prepoznaje va!nost vode, zraka i tla, brine se o biljkama i !ivotinjama. Prepoznaje opasnosti od invazivnih vrsta koje ugro!avaju postoje'e !ivotne zajednice. Napomena: O pubertetu se razgovara na na(in da u(enik razumije da se rastom i razvojem mijenja tijelo, ali i pona$anje. Vi$e o promjenama i osobnoj (isto'i tijela realizira se u suradnji s timom $kolske medicine; Z - A.2.1........

B.4.2 U!ENIK OBRAZLA#E

I POVEZUJE #IVOTNE

UVJETE I RAZNOLIKOST

#IVIH BI$A NA RAZLI!ITIM

STANI%TIMA TE OPISUJE

CIKLUSE U PRIRODI.

• istra!uje !ivotne uvjete (zrak, tlo, voda, svjetlost, toplina) • opisuje na primjerima utjecaj !ivotnih uvjeta na normalno

djelovanje organizama; OR -II.C.3. • opisuje !ivotne cikluse u prirodi (na primjeru biljke

cvjetnja(e) i kru!enje vode u prirodi • opisuje !ivotnu zajednicu (organizme koji !ive na istome

stani$tu) na primjeru iz neposrednoga okoli$a i uspore&uje sa zajednicom iz drugoga podru(ja

• povezuje razli(itost vremenskih uvjeta s raznoliko$'u biljnoga i !ivotinjskoga svijeta

• na primjerima opisuje prilagodbe biljaka i !ivotinja na razli(ite uvjete !ivota

Navodi !ivotne uvjete i uz pomo' opisuje njihov utjecaj na !ivotne zajednice u zavi(aju te opisuje cikluse u prirodi.

Opisuje !ivotne uvjete i njihov utjecaj na !ivotne zajednice u zavi(aju, povezuje raznolikost !ivotnih zajednica s vremenskim i drugim !ivotnim uvjetima, prikazuje i opisuje cikluse u prirodi.

Obja$njava utjecaj !ivotnih uvjeta na !ivotne zajednice u zavi(aju, uspore&uje raznolikost !ivotnih zajednica, vremenskih i drugih !ivotnih uvjeta na razli(itim stani$tima, prikazuje i opisuje cikluse u prirodi.

Obrazla!e utjecaj !ivotnih uvjeta na !ivotne zajednice u zavi(aju i povezuje razli(itost vremenskih i drugih !ivotnih uvjeta na razli(itim stani$tima te prikazuje i opisuje cikluse u prirodi.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Na primjeru uzgoja jedne biljke, npr. p$enice ili graha u(enik istra!uje na koji na(in razli(iti !ivotni uvjeti djeluju na njezin razvoj (vi$ak ili manjak vode, topline i sl.). Zami$lja svijet bez jednoga !ivotnog uvjeta. Tijekom istra!ivanja vode valja istaknuti opasnosti od prividne dubine vode (pokusom ili u neposrednome okoli$u). U svakome pokusu valja povezati rezultate i zaklju(ke sa svakodnevnim iskustvima u(enika. U(enik upoznaje samo kisik iz zraka. Upoznaje razli(ite vrste tla u okoli$u pokusima, npr. izra&uje pro(i$'iva( vode koriste'i se razli(itim vrstama tla. Povezuje to s organizirano$'u - veli(ine (estica tla i sl. U(enik 'e uo(iti kako su biljke oblikom i bojom prilago&ene opra$ivanju (npr. rese za opra$ivanje vjetrom, cvjetovi razli(itih boja i mirisa za opra$ivanje kukcima). Na primjeru biljke koju uzgaja mo!e uo(iti !ivotni ciklus biljke od sjemenke do biljke i na(in na koji ponovno nastaje sjemenka. Na primjeru izabrane zajednice iz okoli$a opisuje !ivotne uvjete i organizme koji u njoj !ive. Uspore&uje razli(ite !ivotne zajednice koje mo!e istra!iti i organizme koji su s njima povezane. Razli(ite !ivotne zajednice mogu se istra!iti terenskom nastavom ili nastavom u prirodi.


- 39


U PROMJENAMA I

ODNOSIMA U VREMENU

TE PRIPOVIJEDA

POVIJESNU PRI!U O

PRO%LIM DOGA"AJIMA I O

ZNA!AJNIM OSOBAMA IZ

ZAVI!AJA I/ILI REPUBLIKE

HRVATSKE.

• prikuplja informacije i istra!uje o odnosima prirodnih i dru$tvenih pojava

• istra!uje o zna(ajnim osobama i doga&ajima u domovini, povezuje to s kulturno-povijesnim spomenicima i smje$ta ih u vremenske okvire te pokazuje na vremenskoj crti; OSR – C 2.4.

• obja$njava utjecaj istra!enih doga&aja, osoba i promjena na sada$nji !ivot (ovjeka; OSR – C 2.4.

• uspore&uje, na istra!enim primjerima, odnose i promjene u pro$losti, sada$njosti i predvi&a mogu'e odnose i promjene u budu'nosti

• prikazuje doga&aje, povijesne osobe, promjene u zavi(aju tijekom pro$losti i sada$njosti te predvi&a mogu'e promjene i odnose u budu'nosti slu!e'i se kalendarom, vremenskom crtom, crte!om i sl., uz kori$tenje IKT-om ovisno o uvjetima; IKT – A 2.1.

Koriste'i se razli(itim izvorima informacija, opisuje promjene i odnose prirodnih i dru$tvenih pojava u vremenu i njihov utjecaj na sada$njost te ih prikazuje.

Koriste'i se razli(itim izvorima informacija, obja$njava promjene i odnose prirodnih i dru$tvenih pojava u vremenu i njihov utjecaj na sada$njost te ih prikazuje.

Koriste'i se razli(itim izvorima informacija, uspore&uje promjene i odnose prirodnih i dru$tvenih pojava u vremenu i njihov utjecaj na sada$njost te ih prikazuje.

Koriste'i se razli(itim izvorima informacija, zaklju(uje o promjenama i odnosima prirodnih i dru$tvenih pojava u vremenu i njihovu utjecaju na sada$njost te ih prikazuje.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA U(enik prikuplja iz razli(itih izvora podatke o zna(ajnim povijesnim osobama i doga&ajima (odlazi u knji!nicu, obilazi mjesto i istra!uje, istra!uje podatke o osobama npr. na nov(anicama, podrijetlo imena u(enika, ulica, $kole i sl.). Pronalazi legende i zanimljive pri(e o doga&ajima i povijesnim osobama. Bitno je razumjeti da je hrvatska pro$lost duga i bogata povijesnim doga&ajima, da su ju obilje!ile mnoge zna(ajne osobe po kojima su neki dobili ime, po kojima su imenovane pojedine ulice i trgovi, $kole te da su imali va!an utjecaj i na na$ !ivot. Uz pri(anje pri(a i legendi na vremenskoj crti - lenti prikazati: vrijeme doseljenja Hrvata, najzna(ajnije vladare (Tomislav, Kre$imir, Zvonimir), zna(ajne kulturno-povijesne spomenike (npr. Ba$'anska plo(a, spomenici pod za$titom UNESCO-a), po(etak Domovinskoga rata, osamostaljenje Republike Hrvatske, ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Napomena: Nije potrebno u(enike optere'ivati godinama i pam'enjem razli(itih imena i naziva. Bitno je shvatiti vremenski slijed s osnovnim podatcima o osobama i doga&ajima. Va!no je krenuti od povijesnih sadr!aja tre'ega razreda i nadograditi ih (npr. Selja(ka buna, Hvarska buna, Bitka kod Siska, “%ur&eva(ki picoki”, prvi tramvaj u Osijeku, ban Josip Jela(i' i dr.). Treba povezati i na crti vremena prikazati i zna(ajne osobe koje se spominju u knji!evnosti, znanosti ili drugim predmetima (npr. Ivana Brli'-Ma!urani', Nikola Tesla, Faust Vran(i' i dr.).


I TUMA!I GEOGRAFSKU

KARTU I ZAKLJU!UJE O

ME"UODNOSU RELJEFNIH

OBILJE#JA KRAJEVA

REPUBLIKE HRVATSKE I

NA!INA #IVOTA.

• snalazi se na geografskoj karti, istra!uje i uspore&uje razli(ita prirodna obilje!ja krajeva Republike Hrvatske koja uvjetuju na(in !ivota toga podru(ja (npr. izgled naselja, izgled ulica, materijali za gradnju, gospodarske djelatnosti/zanimanja odre&enoga podru(ja, prometna povezanost); IKT – C 2.1., C 2.3., P- A - 2.1.

Uz pomo' (ita geografsku kartu i opisuje me&uodnos reljefnih obilje!ja krajeva Republike Hrvatske i na(ina !ivota.

#ita i uz pomo' se snalazi na geografskoj karti te obja$njava me&uodnos reljefnih obilje!ja krajeva Republike Hrvatske i na(ina !ivota.

#ita i snalazi se na geografskoj karti te obja$njava me&uodnos reljefnih obilje!ja krajeva Republike Hrvatske i na(ina !ivota.

Snalazi se na geografskoj karti zaklju(uje o me&usobnome utjecaju reljefenih obilje!ja krajeva Republike Hrvatske i na(ina !ivota.


- 40

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA U(enik mo!e planirati virtualno putovanje razli(itim prometnim sredstvima pri (emu opisuje reljefna obilje!ja Republike Hrvatske, uo(ava prometnu povezanost, procjenjuje udaljenost, planira nov(ana sredstva za putovanje i sl. Napomena: U(enici na taj na(in mogu sami planirati svoju nastavu u prirodi ili drugo putovanje.

*IKT – A 2.1. U(enik prema savjetu odabire odgovaraju'u digitalnu tehnologiju za izvr$avanje zadatka. A 2.4. U(enik opisuje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoli$. A 2.3. U(enik se odgovorno i sigurno koristi programima i ure&ajima. C 2.1. U(enik uz povremenu pomo' u(itelja ili samostalno provodi jednostavno istra!ivanje radi rje$enja problema u digitalnome okru!ju. C 2.3. U(enik uz pomo' u(itelja ili samostalno uspore&uje i odabire potrebne informacije izme&u prona&enih informacija. *Z - A.2.1. Obja$njava $to je pubertet i koje promjene donosi. B.2.2.A Prepoznaje i opisuje razvojne promjene u sebi i drugima. B.2.3.A Opisuje zdrave !ivotne navike. B.2.3.BNabraja i opisuje rizike koji dovode do razvoja ovisni(kih pona$anja. C.2.2.A Opisuje kako postupiti pri naj(e$'im akutnim zdravstvenim smetnjama u $kolskoj dobi. C.2.3 Procjenjuje kad je potrebno javiti se lije(niku pri naj(e$'im akutnim zdravstvenim smetnjama u $kolskoj dobi. C.2.2.B Usvaja pravila pru!anja prve pomo'i i pomaganja u(enicima sa zdravstvenim te$ko'ama. *OR - II.A.1. Razlikuje pozitivne i negativne utjecaje (ovjeka na prirodu i okoli$. II.B.2. Prepoznaje primjere odr!ivoga razvoja i njihovo djelovanje na lokalnu zajednicu. II.C.1.Solidaran je i empati(an u odnosu prema ljudima i drugim !ivim bi'ima. II.C.3. Prepoznaje va!nost o(uvanja okoli$a za op'u dobrobit. *OSR – B 2.1. Opisuje i uva!ava potrebe i osje'aje drugih. C 2.1. Razlikuje sigurne od nesigurnih situacija u zajednici i opisuje kako postupiti u rizi(nim situacijama. C 2.4. Razvija kulturni i nacionalni identitet zajedni$tvom i pripadno$'u skupini. *GOO - A.2.1. Pona$a se u skladu s dje(jim pravima u svakodnevnome !ivotu. A.2.2. Aktivno zastupa dje(ja prava. C.2.1. Sudjeluje u aktivnostima $kole. C.2.3. Promi(e kvalitetu !ivota u $koli. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima. *P - A - 2.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rje$enja.


ODGOJNO-OBRAZOVNI



C.4.1 U!ENIK OBRAZLA#E

ULOGU, UTJECAJ I

VA#NOST POVIJESNOGA

NASLJE"A TE PRIRODNIH I

DRU%TVENIH

RAZLI!ITOSTI DOMOVINE

NA RAZVOJ

NACIONALNOGA

IDENTITETA.

• obja$njava ulogu nacionalnih simbola/obilje!ja • raspravlja o svojoj ulozi i povezanosti s domovinom prema

doga&ajima, interesima, vrijednostima; GOO - C.2.1., C.2.2., OSR – C 2.4.

• istra!uje prirodnu i dru$tvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost domovine koriste'i se razli(itim izvorima; IKT – C 2.1., C 2.3.

• obja$njava povezanost ba$tine s identitetom domovine te ulogu ba$tine za razvoj i o(uvanje nacionalnoga identiteta; OSR – C 2.4.

• obja$njava na primjerima na(ine za$tite i o(uvanja prirodne, kulturne i povijesne ba$tine domovine; GOO - C.2.1.

Opisuje ulogu, utjecaj i va!nost povijesnoga naslje&a te prirodnih i dru$tvenih razli(itosti domovine na razvoj nacionalnoga identiteta.

Povezuje ulogu, utjecaj i va!nost povijesnoga naslje&a te prirodnih i dru$tvenih razli(itosti domovine na razvoj nacionalnoga identiteta.

Raspravlja o ulozi, utjecaju i va!nosti povijesnoga naslje&a te prirodnih i dru$tvenih razli(itosti domovine na razvoj nacionalnoga identiteta.

Obrazla!e ulogu, utjecaj i va!nost povijesnoga naslje&a te prirodnih i dru$tvenih razli(itosti domovine na razvoj nacionalnoga identiteta.


- 41

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA U(enici mogu raspravljati na temu (ivot u Hrvatskoj. Prepoznatljivost su domovine grb, zastava, himna, novac, tradicija, obi(aji, parkovi prirode i nacionalni parkovi, kulturno-povijesne znamenitosti, posebnosti parkova prirode, nacionalnih parkova i kulturno-povijesnih znamenitosti u Republici Hrvatskoj. U(enici zaklju(uju o zna(enju i obilje!avanju dr!avnih blagdana, praznika, va!nih dana i doga&aja; GOO - A.2.1. Napomena: Valja voditi brigu o prostornoj i dru$tvenoj razli(itosti domovine s obzirom na razli(itost nacija i razvoja nacionalnoga identiteta.

C.4.2 U!ENIK ZAKLJU!UJE

O UTJECAJU PRAVA I

DU#NOSTI NA POJEDINCA I

ZAJEDNICU TE O

VA#NOSTI SLOBODE ZA

POJEDINCA I DRU%TVO.

• istra!uje odnose i ravnote!u izme&u prava i du!nosti, uzroke i posljedice postupaka; GOO - A.2.1., A.2.2.

• raspravlja o va!nosti jednakosti prava i slobode svakoga pojedinca uz po$tivanje tu&ih sloboda; GOO - A.2.1., A.2.2., OSR – C 2.2.

• pokazuje solidarnost prema (lanovima zajednice; GOO - C.2.2., OSR – C 2.3.

• raspravlja o pravima djece; GOO - A.2.1. • uva!ava razli(itosti i razvija osje'aj tolerancije; GOO - A.2.1.,

OSR – B 2.1., Z - 3 - 2.3. • predla!e na(ine rje$avanja i spre(avanja nastanka problema;

GOO - C.2.1., C.2.3., OSR – B 2.4. • odgovorno se pona$a prema zdravlju, okoli$u i u primjeni

IKT-a; IKT – A 2.3., GOO - C.2.3. • raspravlja o va!nosti digitalnoga identiteta i utjecaja

digitalnih tragova; IKT – A 2.3. • $titi svoje osobne podatke te po$tuje tu&e vlasni$tvo i

privatnost; IKT – A 2.3. • promi$lja o prisutnosti demokratskih vrijednosti u

zajednicama kojih je dio te promi(e demokratske vrijednosti u svome okru!enju; GOO - B.2.1., B.2.2.

Navodi uzro(no-posljedi(ne veze nepo$tivanja pravila i du!nosti te va!nost slobode pojedinca i dru$tva.

Opisuje uzro(no- posljedi(ne veze nepo$tivanja pravila te va!nost slobode pojedinca i dru$tva

Obja$njava uzro(no-posljedi(ne veze nepo$tivanja pravila i du!nosti te va!nost slobode pojedinca i dru$tva.

Zaklju(uje o uzro(no-posljedi(nim vezama nepo$tivanja pravila i du!nosti te va!nosti slobode pojedinca i dru$tva.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Igra razli(ite uloge u simuliranome (izmi$ljenom) sukobu. Provodi anketu o pravima djece/ljudi u okolini. Uklju(uje se u ekolo$ke radionice i projekte prema uvjetima, npr. ure&enje $kolskoga vrta kako bi stjecao naviku odgovornoga pona$anja prema okoli$u. Raspravlja o pravilima uporabe digitalnih sadr!aja (dijeljenje, uporaba) prema primijenjenim oznakama i osvje$'uje potrebu za$tite svoga intelektualnoga vlasni$tva; IKT – D 2.4.

C.4.3 U!ENIK OBJA%NJAVA

POVEZANOST

PRIRODNOGA I

DRU%TVENOGA

OKRU#ENJA S

• opisuje povezanost prirodnoga i dru$tvenoga okru!enja s gospodarskim djelatnostima u Republici Hrvatskoj

• obja$njava ulogu i utjecaj prirodnoga i dru$tvenoga okru!enja na gospodarstvo Republike Hrvatske

• prepoznaje va!nost razli(itih zanimanja i djelatnosti i njihov

Uz pomo' povezuje prirodno i dru$tveno okru!enje s gospodarskim djelatnostima u

Povezuje prirodno i dru$tveno okru!enje s gospodarskim djelatnostima u Republici Hrvatskoj

Opisuje povezanost prirodnoga i dru$tvenoga okru!enja s gospodarstvom

Obja$njava povezanost prirodnoga i dru$tvenoga okru!enja s


- 42

GOSPODARSTVOM

REPUBLIKE HRVATSKE. utjecaj na gospodarstvo Republike Hrvatske; P- C - 2.1.

• obja$njava va!nost poduzetnosti i inovativnosti za razvoj zajednice (i pojedinca) i uklju(uje se u aktivnosti koje ih promi(u; GOO - C.2.3., GOO - C.2.4., OSR – A 2.3.

• obja$njava i navodi primjere va!nosti i vrijednosti rada za razvoj pojedinca i zajednice; GOO - C.2.4., P-B - 2.3.

• predla!e na(ine pobolj$anja kvalitete !ivota u zajednici; GOO - B.2.1., GOO - C.2.1., OSR – C 2.3.

Republici Hrvatskoj te uz pomo' prepoznaje va!nost poduzetnosti i inovativnosti te opisuje i navodi primjere odnosa prema radu.

te prepoznaje va!nost poduzetnosti i inovativnosti i vrijednosti rada.

Republike Hrvatske te va!nost poduzetnosti i inovativnosti predla!u'i aktivnosti koje ih promi(u te opisuje va!nost i vrijednost rada.

gospodarstvom Republike Hrvatske te va!nost poduzetnosti i inovativnosti kao i vrijednosti rada predla!u'i aktivnosti koje ih promi(u.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Napomena: Gospodarstvo Republike Hrvatske spoznaje se istra!iva(kim pristupom i povezivanjem s gospodarstvom i djelatnostima ljudi zavi(aja kako bi se izbjeglo navo&enje i/ili reproduciranje (injenica te se o njemu promi$lja u cjelini na na(in da u(enik razli(itim postupcima istra!uje odgovore na pitanja: Na koji su na"in povezane djelatnosti ljudi s prirodnim i dru!tvenim okru%enjem u razli"itim dijelovima Republike Hrvatske (na primjerima bliskim iskustvu u"enika)? Po "emu se razlikuju pojedini dijelovi Hrvatske, a po "emu su sli"ni u odnosu na na! zavi"aj kad govorimo o gospodarstvu i djelatnostima ljudi? Za!to su pojedine djelatnosti karakteristi"ne i razvijenije u nekim podru"jima Republike Hrvatske, npr. poljoprivreda, sto"arstvo, ribarstvo i !umarstvo, industrija, energetika, brodogradnja, i za!to su neke djelatnosti neovisne o okru%enju, npr. gra&evinarstvo, proizvodno obrtni!tvo, trgovina, promet, ugostiteljstvo? O kojim se djelatnostima ljudi danas najvi!e razgovara? Koje su djelatnosti tra%ene, na koji se na"in osposobljavamo za budu$a zanimanja? Ho$e li zanimanja ljudi biti jednaka u budu$nosti kao i danas? Kako $u ja jednoga dana doprinijeti gospodarstvu? Vidim li svoju ulogu u razvoju svoga mjesta/zavi"aja? Istra!iti i prema uvjetima uklju(iti se u male poduzetni(ke projekte (Startup) u razrednoj nastavi te sudjelovati u radu $kolske zadruge; P - C - 2.1., C - 2.2. U(enik se uklju(uje u rad vije'a u(enika preko predstavnika razreda.

*IKT – C 2.1. U(enik uz povremenu pomo' u(itelja ili samostalno provodi jednostavno istra!ivanje radi rje$enja problema u digitalnome okru!ju. C 2.3. U(enik uz pomo' u(itelja ili samostalno uspore&uje i odabire potrebne informacije izme&u prona&enih informacija. A 2.3. U(enik se odgovorno i sigurno koristi programima i ure&ajima. D 2.4. U(enik izdvaja i razvrstava oznake vlasni$tva djela i licencije za dijeljenje sadr!aja koje treba po$tovati. *GOO - A.2.1. Pona$a se u skladu s dje(jim pravima u svakodnevnome !ivotu. A.2.2. Aktivno zastupa dje(ja prava. B.2.1. Promi(e pravila demokratske zajednice. B.2.2. Sudjeluje u odlu(ivanju u demokratskoj zajednici. C.2.1. Sudjeluje u aktivnostima $kole. C.2.2. Promi(e solidarnost u $koli. C.2.3. Promi(e kvalitetu !ivota u $koli. C.2.4. Promi(e razvoj $kolske kulture. *OSR –A 2.3. Razvija osobne potencijale. B 2.1. Opisuje i uva!ava potrebe i osje'aje drugih. B 2.4. Razvija strategije rje$avanja sukoba. C 2.2. Prihva'a i obrazla!e va!nost dru$tvenih normi i pravila. C 2.3. Pridonosi razredu i $koli. C2.4. Razvija kulturni i nacionalni identitet zajedni$tvom i pripadano$'u skupini. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima. *P - B - 2.3 Prepoznaje va!nost odgovornog poduzetni$tva za rast i razvoj pojedinca i zajednice. C - 2.1. Istra!uje procese proizvodnje dobara, pru!anja usluga i gospodarske djelatnosti u zajednici. C - 2.2. Prepoznaje osnovne tr!i$ne odnose/procese razmjene.


- 43


ODGOJNO-OBRAZOVNI



D.4.1 U!ENIK OPISUJE

PRIJENOS, PRETVORBU I

POVEZANOST ENERGIJE U

#IVOTNIM CIKLUSIMA I

CIKLUSIMA TVARI U

PRIRODI.

• opisuje na primjeru na(ine prijenosa (toplina prelazi s jednoga tijela na drugo), pretvorbe (mijenja oblik) i povezanost energije u procesima rasta i razvoja !ivoga bi'a, u hranidbenim odnosima i kru!enju vode u prirodi; OR - II.B.3.

• opisuje na(ine primjene energije koju hranom unosimo u svoj organizam

• opisuje da se zelene biljke koriste Sun(evom energijom kako bi stvorile hranu

• navodi primjere hranidbenih odnosa organizama iz neposrednoga okoli$a

• opisuje utjecaj razli(itih na(ina primjene energije na okoli$ (primjeri zaga&enja okoli$a); OR -II.C.2.

• prepoznaje povezanost energije s promjenama stanja tvari (agregacijska stanja vode) i procesima (kru!enje vode u prirodi); IKT – C 2.1.

• opisuje utjecaj energije na !ivot i rad ljudi i dru$tva te istra!uje kako se nekad !ivjelo s obzirom na izvore energije i povezuje to s va!nim izumima tijekom povijesti

Uz pomo' navodi primjer prijenosa, pretvorbe i povezanosti energije u !ivotnim ciklusima i ciklusima tvari u prirodi.

Navodi primjer prijenosa, pretvorbe i povezanosti energije u !ivotnim ciklusima i ciklusima tvari u prirodi.

Uz pomo' opisuje prijenos i pretvorbu energije te navodi primjer povezanosti energije u !ivotnim ciklusima i ciklusima tvari u prirodi.

Opisuje prijenos i pretvorbu energije te navodi primjer povezanosti energije u !ivotnim ciklusima i ciklusima tvari u prirodi.

SMJERNICE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA Izra&uje strujni krug (primjer pretvorbe u svjetlosnu energiju). Izra&uje vjetrenja(u, brodi' s jedrom i dr. (primjer pretvorbe energije vjetra u energiju gibanja). Na(ini su upotrebe energije koju hranom unosimo u svoj organizam npr. za zagrijavanje tijela, u(enje, tjelesne aktivnosti i sl. Primjeri su pohranjivanja energije: baterija, gomolj biljke, potko!no masno tkivo i sl. Prepoznaje i navodi povijesne primjere razvoja poznatih i bliskih izuma i njihovu va!nost u razvoju tehnologije (npr. struja, telefon, !arulja...). Mogu se koristi ra(unalne simulacije uz u(iteljevu pomo'; IKT – C 2.1.

*IKT - C 2.1. U(enik uz povremenu pomo' u(itelja ili samostalno provodi jednostavno istra!ivanje radi rje$enja problema u digitalnome okru!ju. *OR II.B.3. Opisuje kako pojedinac djeluje na za$titu prirodnih resursa. II.C.2. Razlikuje osobnu od op'e dobrobiti - primjeri op'e dobrobiti u svojoj zajednici. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima.


- 44


ODGOJNO-OBRAZOVNI

ISHOD RAZINE USVOJENOSTI


A.B.C.D.4.1 U!ENIK UZ

USMJERAVANJE

OBJA%NJAVA REZULTATE

VLASTITIH ISTRA#IVANJA

PRIRODE, PRIRODNIH I/ILI

DRU%TVENIH POJAVA I/ILI

RAZLI!ITIH IZVORA

INFORMACIJA.

Uz pomo' postavlja pitanja povezana s opa!enim promjenama, koristi se opremom, mjeri, bilje!i rezultate te ih predstavlja.

Uz pomo' postavlja pitanja povezana s opa!enim promjenama, koristi se opremom, mjeri, bilje!i i opisuje rezultate te ih predstavlja.

Uz usmjeravanje postavlja pitanja povezana s opa!enim promjenama, koristi se opremom, mjeri, bilje!i, obja$njava i predstavlja rezultate istra!ivanja prirode, prirodnih ili dru$tvenih pojava i/ili razli(itih izvora informacija.

Uz usmjeravanje oblikuje pitanja, koristi se opremom, mjeri,bilje!i, obja$njava i uspore&uje svoje rezultate istra!ivanja s drugima i na osnovi toga procjenjuje vlastiti rad te predstavlja rezultate.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD OSTVARUJE SE DO KRAJA 'ETVRTOGA RAZREDA. * U"itelj samostalno odlu"uje kada i na kojim $e se primjerima ti ishodi ostvarivati u u"enju i pou"avanju. Tijekom u(enja i pou(avanja potrebno je $to vi$e primijeniti metode aktivnoga u(enja u kojima u(enik sudjeljuje u promatranju i prikupljanju podataka te dono$enju zaklju(aka. U(enik rezultate mo!e prikazati crte!om, tabli(no, dijagramom ili ih ponekad samo opisati, a izvori podataka mogu biti i usmeni, npr. od roditelja ili drugih osoba. Istra!iva(ki pristup potrebno je integrirati u proces u(enja i pou(avanja svih koncepata na razli(ite na(ine: od istra!ivanja u neposrednoj stvarnosti, izvo&enja pokusa, promatranja, upotrebe simulacija do problemskih zadataka i drugih na(ina kako bi se poticalo aktivno, istra!iva(ko i iskustveno u(enje; IKT – C 2.1., C 2.3., C 2.4., GOO - B.2.2., C.2.1.

*IKT – C 2.1. U(enik uz povremenu pomo' u(itelja ili samostalno provodi jednostavno istra!ivanje radi rje$enja problema u digitalnome okru!ju. C 2.3. U(enik uz pomo' u(itelja ili samostalno uspore&uje i odabire potrebne informacije izme&u prona&enih informacija. C 2.4. U(enik uz pomo' u(itelja odgovorno upravlja prikupljenim informacijama. *GOO - B.2.2. Sudjeluje u odlu(ivanju u demokratskoj zajednici. C.2.1. Sudjeluje u aktivnostima $kole. *U#ITI KAKO U#ITI - O(ekivanja me&upredmetne teme ostvaruju se u svim ishodima.


- 45

Primjer razrade odgojno-obrazovnih ishoda u izvedbenome kurikulumu

Prijedlog tematskog okvira s primjerom konceptualne povezanosti i razradom odgojno-obrazovnih ishoda u izvedbenome kurikulumu za "etvrti razred

prikazan je na Slici 2.


- 46

Slika 2. Primjer konceptualne povezanosti i ostvarivosti odgojno-obrazovnih ishoda u 4. razredu


- 47

E. POVEZANOST NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO S DRUGIM PODRU#JIMA, ME%UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA

Nastavni predmet Priroda i dru!tvo konceptualno je povezan s razli"itim odgojno-obrazovnim podru"jima, me%upredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima !to omogu$ava sustavnost, povezivanje i bolje razumijevanje koncepata.

Tijekom samostalnoga prikupljanja informacija i predstavljanja rezultata rada u"enik se koristi razli"itim alatima i tehni"ko-informati"kima vje!tinama te je potaknut na kreativno i inovativno rje!avanje problema i dono!enje promi!ljenih odluka.

Poticanjem samostalnoga osmi!ljavanja, izrade i predstavljanja u"eni"kih proizvoda, u"enik stje"e samopouzdanje, preuzima odgovornost za osobni uspjeh i razvija poduzetni"ki duh.

Aktivna uloga u"enika u odgojno-obrazovnome procesu, koja uklju"uje promatranje, propitivanje, promi!ljanje, zaklju"ivanje i vrednovanje, sustavno razvija njegovo kriti"ko mi!ljenje i metakogniciju.

Ishodi nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo, povezani s me%upredmetnim temama, omogu$avaju izgradnju gra%anske, kulturne, eti"ke, ekolo!ke i zdravstvene svijesti u"enika "ime on postaje odgovoran i aktivan gra%anin koji djeluje i pridonosi boljitku zajednice.

O"ekivanja me%upredmetne teme U"iti kako u"iti ostvaruju se na svakome nastavnome satu Prirode i dru!tva aktivnim sudjelovanjem u"enika u odgojno-obrazovnome procesu. Tako se bolje i lak!e povezuju znanja i vje!tine iz razli"itih podru"ja te se primjenjuju u svakodnevnim #ivotnim situacijama, a u"enici postaju samostalniji u u"enju i pripremljeniji za cjelo#ivotno u"enje.

Povezanost s matemati"kim podru"jem ostvaruje se primjenom vje!tina opa#anja, procjenjivanja, mjerenja, ra"unanja, uspore%ivanja te analiziranja prostora, vremena i prirode, kao i uporabom simboli"koga jezika.

Govorenje, pisanje i drugi oblici komunikacije, kao i razli"iti oblici suradnje me%u u"enicima, prate sve aktivnosti u"enika. On pritom primjenjuje jezi"no-komunikacijske vje!tine hrvatskoga jezika, dok povezivanjem sadr#aja ishoda predmeta Priroda i dru!tvo s ishodima nastavnih predmeta stranih jezika upoznaje i druge jezike.

Sadr#aji i aktivnosti ishoda povezani s ba!tinom, zna"ajnim osobama i doga%ajima iz pro!losti zavi"aja i domovine istodobno se ostvaruju i u nastavnim predmetima umjetni"koga podru"ja i tjelesno-zdravstvenoga podru"ja.

Briga o osobnome zdravlju, kretanje tijekom izvanu"ioni"ke nastave, kao i prakti"ni radovi u"enika utje"u na razvoj fine motorike, poti"u svijest o va#nosti zdravlja i boravka u prirodi te su nadogradnja sadr#ajima tjelesne i zdravstvene kulture.

Zahvaljuju$i interdisciplinarnosti nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo, postoje brojne mogu$nosti konceptualnoga povezivanja s ostalim nastavnim predmetima (Slika 2.).


- 48

F. U#ENJE I POU#AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO

Nastavni pristupi utemeljeni na konstruktivizmu nagla!avaju da je u"enje u"inkovito, a razumijevanje dublje:

• kad se aktivnosti u"enja oslanjaju na prethodna znanja, iskustva i interese u"enika • kad u"enik aktivno sudjeluje u procesu u"enja i mo#e vidjeti povezanost me%u konceptima koje u"i s

njihovom primjenom u stvarnim situacijama • kad je u"enik u mogu$nosti u"iti na razne na"ine – pojedina"no, suradni"ki, samostalno, uz u"iteljevu

pomo$ • kad se ostvaruje prakti"nim radom • kad se raspravlja o novome znanju u interakciji s drugim u"enicima i u"iteljem.

Da bi se postigli opisani ciljevi nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo, bitno je osmisliti sadr#ajno primjerene i u"eniku zanimljive, otvorene i integrirane metodi"ke scenarije u"enja i pou"avanja s razli"itim aktivnostima koji poti"u interes, daju konkretan smisao onomu !to se u"i i omogu$avaju u"eniku primjenu u stvarnim #ivotnim situacijama. Metodi"ki je scenarij otvoren kad se informacije i podatci upotrebljavaju na razli"ite na"ine, "ime se omogu$avavaju razli"iti putovi do oblikovanja i odgovaranja na pitanja i rje!avanja problema. Metodi"ki je scenarij integriran kad uklju"uje znanja, vje!tine i stavove iz razli"itih koncepata koji "ine okosnicu nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo. Integracija uklju"uje i primjenu kriti"koga mi!ljenja, kreativnosti, inovativnosti, rje!avanja problema, dono!enja odluka i metakognicije.

Ispravno osmi!ljen metodi"ki scenarij u"enja i pou"avanja uklju"uje razli"ite aktivnosti poput otkrivanja igrom, igranja uloga, rje!avanja problema, izrade projekata, izrade vizualnih prikaza, pri"anja pri"a, igranja didakti"kih igara, posjeta i sl. U"enik aktivno uklju"en u proces u"enja, u u"ionici ili izvan nje, tra#i odgovore na razli"ita pitanja, razmjenjuje informacije, predstavlja rezultate te tako razvija istra#iva"ke vje!tine, ali i stavove i vrijednosti va#ne za svakodnevni #ivot. Aktivno u"enje cikli"ki je proces s razli"itim etapama na koje se u"enik vra$a i o kojima ponovno promi!lja postavljaju$i nova pitanja i izgra%uju$i nova znanja. Prirodna znati#elja u"enika i pitanja o svijetu oko sebe pokreta" su procesa u"enja. Stoga u"enika valja usmjeravati k postavljanju pitanja. Dobro oblikovana pitanja poti"u u"enika na istra#ivanje, interpretaciju podataka, rje!avanje problema i razvoj novih pitanja. Pitanja u"itelja tako%er utje"u na proces u"enja i produbljuju u"eni"ko konceptualno razumijevanje. Stoga je bitno da su otvorena, ponekad provokativna, zahtijevaju znanje vi!ih kognitivnih razina i iskustvo te pokre$u dijalog ili raspravu.

Zbog svega navedenoga, u kurikulumu nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo posebna pa#nja posve$ena je istra#iva"komu pristupu integriranome u proces pou"avanja i u"enja u svim konceptima. Tako u"enik ve$ u prvome razredu opa#a i opisuje svijet oko sebe slu#e$i se svojim osjetilima i mjerenjima, prepoznaje uzro"no-posljedi"ne veze u neposrednome okru#enju te postavlja pitanja povezana s opa#enim promjenama u prirodi, prirodnim ili dru!tvenim pojavama. U"enik obja!njava uo"eno, iskustveno, do#ivljeno ili istra#eno i raspravlja, uspore%uje i prikazuje rezultate te prepoznaje da se znano!$u koristi u svakodnevnome #ivotu. Sa zavr!etkom "etvrtoga razreda u"enik je osposobljen za provo%enje jednostavnijih istra#ivanja prirodnih ili dru!tvenih pojava i/ili razli"itih izvora informacija. On oblikuje istra#iva"ka pitanja, predvi%a pojave, doga%aje i promjene, obja!njava uzro"no-posljedi"ne veze, koristi se materijalom i priborom, uspore%uje, vrednuje i prikazuje rezultate. U"enik na jednostavnim primjerima opisuje utjecaj znanosti na razvoj dru!tva.

Uloga je u"itelja briga za dobrobit i cjelovit razvoj svakoga u"enika te po!tivanje njegova integriteta i identiteta uz stvaranje sigurnoga i poticajnoga okru#enja. U"iteljeva je odgovornost organizirati odgojno-obrazovni proces koji uklju"uje razli"ite metode, tehnike pou"avanja i stilove u"enja te izbor sadr#aja. U"itelj motivira u"enika da u"i na smislen na"in, razvija kompetencije, postavlja temelje cjelo#ivotnoga u"enja. U"itelj pru#a u"eniku brojne mogu$nosti za prakti"an rad, kriti"ko i kreativno mi!ljenje, rje!avanje problema, razvoj komunikacijskih vje!tina, stavova i vrijednosti. Aktivnosti trebaju omogu$iti u"eniku povezivanje i primjenu koncepata prirode i dru!tva u dru!tvenim, ekolo!kim i ekonomskim situacijama i pitanjima o svijetu u kojemu #ivi. 'irenje konceptualnoga okvira zahtijeva od u"itelja pronala#enje na"ina povezivanja postoje$ega znanja i sposobnosti s novim. Za potrebe konceptualnoga razumijevanja ishodi se iz razli"itih koncepata ostvaruju istodobno. U"itelj primjenjuje diferencirane i individualizirane pristupe u"enja i pou"avanja uzimaju$i u obzir osobnost svakoga u"enika, njegove interese i motivaciju te mnogo razli"itih na"ina na koji on u"i. Primjenom na"ela inkluzivnosti svakomu se u"eniku pru#a prilika za optimalan razvoj obrazovnih potencijala. U u"enju i pou"avanju nastavnoga predmeta Priroda i dru!tvo i koncepata unutar predmeta o"ekivane ishode u"enja ostvarujemo razli"itim materijalima i izvorima znanja. Za povezivanje predmeta sa svakodnevnim #ivotom koristi se, kad god je to mogu$e, izvornom stvarno!$u, odnosno svime !to mo#emo iz u"enikova


- 49

okru#enja upotrijebiti kao materijal ili izvor znanja. Uz izvornu stvarnost i ud#benike koristi se internetom, enciklopedijama, dje"jim "asopisima, aktualnim informacijama iz medija, suradnjom s raznim osobama i ustanovama i dr. Materijali za u"enje su i pribor za izvo%enje pokusa, vremenska crta - lenta, geografske karte, ru"ni i tehnolo!ki alati, umne i konceptualne mape, plakati, prezentacije, predmeti iz neposredne stvarnosti i sl. U izboru, pripremi i izradi izvora znanja i materijala za u"enje i pou"avanje u"itelj ima autonomiju te se koristi svojom kreativno!$u, ali i kreativno!$u u"enika.

Okru#enje u kojemu se odvija proces u"enja pobu%uje zanimanje u"enika, odr#ava motiviranost za u"enje i poti"e na aktivnost. Razli"ita okru#enja, u u"ionici i izvan u"ionice, pridonose bogatstvu iskustva i uspje!nosti u"enja. Iskustvo prvoga aktivnog u"enja dijete stje"e u neposrednome okru#enju i s onima koji #ive u njemu – u svojoj obitelji u kojoj bi se trebali postaviti temelji za u"enje. U"enje otkrivanjem osnova je za razumijevanje vi!ih apstraktnih pojmova. Stoga je izvanu"ioni"ka nastava okru#enje koje bi !to "e!$e trebalo primijeniti. Takvo okru#enje poti"e radost otkrivanja, istra#ivanja i stvaranja, pogodno je za razli"ite socijalne oblike rada i poti"e razvoj socijalnih kompetencija te utje"e na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine. Za razvoj u"enika va#no je okru#enje u kojemu se u"enici mogu koristiti svim osjetilima, ure%enost prostora u kojemu u"enici u"e i rade, zanimljiv materijali te njihov doprinos ure%enju prostora i izradi materijala. Online okru#enje tako%er mo#e pove$ati motivaciju. Virtualnom stvarno!$u i simulacijama mo#emo se koristiti kad nam neposredna stvarnost nije dostupna. Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogu$ava nam i povezanost s u"enicima ili stru"njacima u drugim mjestima i razli"itim dijelovima dr#ave i/ili Europe. Pozitivno i poticajno okru#enje za u"enje ostvaruje se i me%usobnim povjerenjem i uva#avanjem sudionika u procesu u"enja, dogovaranjem pravila te uzajamnim pomaganjem. Osje$aj sigurnosti u u"enika poti"e aktivnost i kvalitetnije rezultate rada.

Spiralno-uzlazni pristup pou"avanju osigurava pou"avanje pojedinih koncepata i vje!tina na razli"itim razinama s pove$anjem dubine i prilagodbe dobi u"enika te se tako nadogra%uje pojedini ishod prema stupnju samostalnosti u"enika i razini kognitivnih procesa. Koncepti se u"e i pou"avaju onoliko dugo koliko je potrebno da bi se ostvarili ishodi odre%eni za pojedine koncepte tijekom nastavne godine ili tijekom ciklusa. Vrijeme pou"avanja i u"enja odre%uje u"itelj, i to prema potrebama svojih u"enika. Pritom se vodi briga o darovitim u"enicima i u"enicima s te!ko$ama te se te#i razvoju socijalne osjetljivosti u"enika.

U"itelj ima slobodu primijeniti razli"ite na"ine organizacije rada i u"enja uz kombiniranje i grupiranje u"enika kako bi !to bolje iskoristio potencijale svih u razredu i osigurao uspjeh svakoga u"enika i razvoj njegove osobnosti. Me%uvr!nja"kim u"enjem i pou"avanjem u"enik stje"e i primjenjuje znanja i vje!tine, razvija socijalnu osjetljivost, razmjenjuje mi!ljenja i stavove, aktivno sudjeluje i motiviran je za u"enje i suradnju. Bitno je svaki oblik grupiranja u"enika unaprijed isplanirati s jasno odre%enim ciljem te pratiti napredak svakoga pojedinca u skupini i rad skupine u cjelini na temelju razli"itih metoda samovrednovanja i vrednovanja.

- NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA

G. VREDNOVANJE ODGOJNOPRIRODA I DRU"TVO

autonomnoga i samoreguliranogmodeliranje vrednovanja kao u"enja. U"enik, posebno u prvompovratne informacije, u po"etku od strane u"itelja, a kasnije i od svojih vr!njaka.

Vrednovanje nau!enoga uglavnom se obrazovnih ishoda u odre%enomodre%enim kriterijima razine usvojenosti znanja, vje!tina i vrijednosti, odnosno odgojno

Pri svakome vrednovanju valja voditi ra"una o pokazati ste"ene kompetencije na na"in na koji to njima najvi!e odgovara. Osim usmenogprovjeravanja, u"itelj se mo#e koristiti i opa#anjizvje!$ima, grafi"kim organizatormogu pomo$i liste provjera i/ili rubrike. Bez obzira na metodu ili tehniku vrednovanjada pitanja postavljena u"enicima budu primjerena, razzahtjevima prema u"eniku te integracijprikupljaju se kvalitetni i pouzdani dokazi o njegovim postignu$ima. U tome u"iteljima mo#e pomohibridnoga vrednovanja, tj. pitanja i ispita iz banke Nacionalnog

U nastavnome predmetu Priroda i dru!tvo dva su

• usvojenost znanja • istra#iva"ke vje!tine.

Usvojenost znanja i razvijenost istra#iva"kih vje!tina iskazuje se ocjenom, bez obzira na metodu kojom su informacije o tome prikupljene. Usvojenost znanja

u skladu s odre%enim ishodima kurikulupra$enjem njegovih aktivnosti i/ili rezultata tih aktivnosti. Za svako vrednovanje u"itelj izra%uje kriterije i s njima upoznaje u"enike ili ih izra%uje zajedno s njima. Uz broj"ane ocjene jednako su napredovanje u"enika. One su povratna informacija u"eniku, roditelju i samom

NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRU"TVO

VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME

Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishodOkviru za vrednovanje procesa i ishoda u"enja u osnovno!kolskome i srednjo!kolskome

Vrednovanje u nastavnome predmetu Priroda i dru!tvo treba biti u"estalo, razli"ito i redovito tijekom !kolske godine. se tri pristupa vrednovanja: za u"enje, kao u"enje i vrednovanje nau"enoga. Cilj vrednovanja nije samo ocjenanapredovanja u"enika, njegova individualnogusmjeravanje i poticanje u"enika kako bi postigao maksimalne rezultate prema svojim sposobnostima. U"enik se aktivno uklju"uje u proces vrednovanja od samoga po"etka.

U vrednovanju za u!enje formativno se prati napredovanje u"enika pri "emu je va#na redovita povratna informacija o napredovanju i postignutome uspjehu u"enika u odnosu na o"ekivanja. Vrednovanje za u"enje ne rezultira ocjenom, ve$ kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku procesa u"enja i usmjereno je na napredak u"enika koje je ostvario u odre%enomTrenuta"na postignu$a u"enika uspore%uju se s njegovim prethodnim postignu$ima, a ne s drugim u"enicima.

Vrednovanje kao u!enje podrazumijeva aktivno uklju"ivanje u"u proces vrednovanja uz stalnu podr!ku u"itelja s ciljem razvoja

i samoreguliranoga u"enja. U"itelj planira vrijeme potrebno za poticanje, usmjeravanje i modeliranje vrednovanja kao u"enja. U"enik, posebno u prvome ciklusu,treba podr!ku, povratne informacije, u po"etku od strane u"itelja, a kasnije i od svojih vr!njaka.

uglavnom se primjenjuje kao sumativno vrednovanje razine usvojenosti odgojnoobrazovnih ishoda u odre%enome trenutku. Vrednovanje je kriterijsko, !to zna"i da se temelji na unaprijed odre%enim kriterijima razine usvojenosti znanja, vje!tina i vrijednosti, odnosno odgojno

voditi ra"una o primjeni razli"itih metoda i tehnika kako bi u"enici imali priliku pokazati ste"ene kompetencije na na"in na koji to njima najvi!e odgovara. Osim usmenog

mo#e koristiti i opa#anjima u"enikova rada, prakti"norganizatorima, crte#ima, modelima, u"eni"kom mapom i sl., pri "emu mu u vrednovanju

mogu pomo$i liste provjera i/ili rubrike. Bez obzira na metodu ili tehniku vrednovanjada pitanja postavljena u"enicima budu primjerena, razli"ite te#ine i kognitivnih razina.

prema u"eniku te integracijom razli"itih vrsta i izvora podataka o prikupljaju se kvalitetni i pouzdani dokazi o njegovim postignu$ima. U tome u"iteljima mo#e pomo

tj. pitanja i ispita iz banke Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

predmetu Priroda i dru!tvo dva su elementa vrednovanja:

Usvojenost znanja i razvijenost istra#iva"kih vje!tina iskazuje se ocjenom, bez obzira na metodu kojom su Usvojenost znanja obuhva$a znanja svih kognitivnih razina koja je u"enik stekao

u skladu s odre%enim ishodima kurikuluma. U elementu istra"iva!ke vje#tine vrednuju se vje!tinnjegovih aktivnosti i/ili rezultata tih aktivnosti. Za svako vrednovanje u"itelj izra%uje kriterije i s

njima upoznaje u"enike ili ih izra%uje zajedno s njima.

su va#an dio vrednovanja i bilje!ke kojima u"itelj redovito opisuje i prati napredovanje u"enika. One su povratna informacija u"eniku, roditelju i samomu u"itelju o svim aktivnostima

- 50

E PREDMETU

obrazovnih ishoda detaljnije je opisano u ocesa i ishoda u"enja u

e odgoju i obrazovanju.

predmetu Priroda i dru!tvo treba biti u"estalo, razli"ito i redovito tijekom !kolske godine. Primjenjuju se tri pristupa vrednovanja: za u"enje, kao u"enje i vrednovanje

. Cilj vrednovanja nije samo ocjena, ve$ pra$enje individualnoga razvoja te

usmjeravanje i poticanje u"enika kako bi postigao maksimalne rezultate prema svojim sposobnostima. U"enik se aktivno uklju"uje u proces vrednovanja od samoga po"etka.

formativno se prati napredovanje u"enika pri "emu je va#na redovita povratna informacija o napredovanju i

uspjehu u"enika u odnosu na o"ekivanja. Vrednovanje za u"enje ne rezultira ocjenom, ve$ kvalitativnom

u procesa u"enja i usmjereno je na napredak u"enika koje je ostvario u odre%enome vremenu.

na postignu$a u"enika uspore%uju se s njegovim prethodnim postignu$ima, a ne s drugim u"enicima.

podrazumijeva aktivno uklju"ivanje u"enika u proces vrednovanja uz stalnu podr!ku u"itelja s ciljem razvoja

u"enja. U"itelj planira vrijeme potrebno za poticanje, usmjeravanje i ciklusu,treba podr!ku, vo%enje i pravodobne

kao sumativno vrednovanje razine usvojenosti odgojno-trenutku. Vrednovanje je kriterijsko, !to zna"i da se temelji na unaprijed

odre%enim kriterijima razine usvojenosti znanja, vje!tina i vrijednosti, odnosno odgojno-obrazovnih ishoda.

i tehnika kako bi u"enici imali priliku pokazati ste"ene kompetencije na na"in na koji to njima najvi!e odgovara. Osim usmenoga i pisanoga

rada, prakti"nim radovima, u"eni"kim pri "emu mu u vrednovanju

mogu pomo$i liste provjera i/ili rubrike. Bez obzira na metodu ili tehniku vrednovanja, nu#no je voditi ra"una li"ite te#ine i kognitivnih razina. Razli"itim pristupima i

razli"itih vrsta i izvora podataka o njegovu napredovanju, prikupljaju se kvalitetni i pouzdani dokazi o njegovim postignu$ima. U tome u"iteljima mo#e pomo$i primjena

centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Usvojenost znanja i razvijenost istra#iva"kih vje!tina iskazuje se ocjenom, bez obzira na metodu kojom su obuhva$a znanja svih kognitivnih razina koja je u"enik stekao

vrednuju se vje!tine u"enika, i/ili njegovih aktivnosti i/ili rezultata tih aktivnosti. Za svako vrednovanje u"itelj izra%uje kriterije i s

va#an dio vrednovanja i bilje!ke kojima u"itelj redovito opisuje i prati u"itelju o svim aktivnostima


- 51

u"enika, razvoju stavova, procesima u"enja, kreativnome i samostalnome mi!ljenju, suradnji i radu u paru i/ili skupini, dono!enju valjanih odluka, u"eni"kome vrednovanju i samovrednovanju. Nastavnim predmetom Priroda i dru!tvo razvijaju se navike, vrijednosti i stavovi te pozitivan odnos prema sebi, drugima i prirodi, stoga pojedini navedeni ishodi nisu mjerljivi kao kona"an rezultat, ali su jednako va#ni i vrednujemo ih u procesu u"enja prate$i sudjelovanje u"enika u razli"itim svakodnevnim aktivnostima. Posebnost su Prirode i dru!tva i razredni projekti, razli"itih tema i trajanja, tijekom kojih je po#eljno razvijati vje!tine vrednovanja i samovrednovanja i rada na projektu i postignutih rezultata po zavr!etku te utjecaja samoga projekta (sagledati sve etape planiranja i izvo%enja, pote!ko$e koje su se pojavile te primjenu u svakodnevnome #ivotu). U prvome odgojno-obrazovnom ciklusu nema broj"anih ocjena, ve$ se postignu$a u"enika u izvje!$u opisuju kvalitativnim opisnicima na ljestvici od tri stupnja u odnosu na ishode u kurikulumu:

• potrebna podr!ka u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda • ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za taj razred • iznimno ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za taj razred u kurikulumu.

Jasna i smislena povratna informacija u"eniku slu#i i za pra$enje osobne u"inkovitosti i napretka te daje smjernice za daljnje napredovanje. Potrebno je uspostaviti pozitivno ozra"je u kojemu u"enik prati svoja postignu$a i prepoznaje uspjeh i napredovanje u u"enju !to je jedino mogu$e ako se svakodnevno razgovara o tome. U"enici i roditelji trebaju dobiti pravodobne i jasne povratne informacije o tome !to su u"enici nau"ili, koliko (kvantiteta) i koliko dobro (kvaliteta) kako bi znali sljede$i korak u procesu u"enja. U"itelj za svakoga u"enika upisuje i kratak osvrt na postignu$a konkretnim i autenti"nim opisom „jakih strana“ te preporuka za napredovanje u predmetu.

U drugome odgojno-obrazovnom ciklusu postignu$a u"enika opisuju se na isti kvalitativan na"in kao u prvome ciklusu, ali se dodatno vrednuju i broj"anom ocjenom. Pritom se zadr#ava ljestvica !kolskih ocjena od pet stupnjeva. Zaklju"na se ocjena izri"e brojkom i rije"ju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odli"an – 5).

Zaklju"na ocjena tijekom drugoga ciklusa za svakoga u"enika treba odgovarati usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i o"ekivanja zadanih kurikularnim dokumentima, ali ne mora biti jednaka aritmeti"koj sredini pojedina"nih ocjena. U zaklju"noj ocjeni podjednak udio "ine ocjene iz obaju elemenata vrednovanja (usvojenost znanja i istra#iva"ke vje!tine), ali i elementi opisnoga pra$enja.

Documents

Predmetni kurikulum - Priroda i društvo