PREDSJEDNIK REPUBLI^KOG SAVEZA LOGORA[A SLAVKO …

Utorak, 18. januar 2005. Broj 10.581, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII

PALE - Glavni tuìlac Ha-

{kog tribunala Karla del Ponte

objelodani}e tokom januara imena

optuènih za ratne zlo~ine po~iwe-

ne u biv{oj Jugoslaviji, koja se na-

laze u ukupno 11 predmeta za koje je

zavr{ena istraga.

Prema saznawima potpredsjed-

nika republi~kog Saveza logora{a

Slavka Jovi~i}a podignute su i du-

go najavqivane optu`nice protiv

Bo{waka odgovornih za zlo~ine po-

~iwene nad Srbima u BiH.

Pozivaju}i se na izvor blizak

Ha{kom sudu, Jovi~i} kaè da je ri-

je~ o ~lanu ratnog Predsjedni{tva

BiH dr Ejupu Gani}u, komandantu

Glavnog {taba Vrhovne komande Ar-

mije BiH generalu Rasimu Deli}u,

komandantima Prvog i Tre}eg kor-

pusa Armije BiH, Vahidu Karaveli-

}u i Sakibu Mahmuqinu.

Prema Jovi~i}evim rije~ima,

izvor blizak Ha{kom sudu tvrdi da

su optu`nice podignute i protiv

ratnog ministra unutra{wih po-

slova vlade u Sarajevu - a sada kon-

zula BiH u Turskoj - Jusufa Pu{i-

ne, kao i bo{wa~kog generala Ne-

xada Ajnaxi}a, koji je 1994. godine

od Karaveli}a preuzeo komandova-

we Prvim korpusom Armije BiH.

Ha{ka optu`nica, kaè Jovi-

~i}, ne bi trebalo da zaobi|e ni

ratnog na~elnika policije u Trno-

vu Edhema Godiwaka, koji je jedan

od najodgovornijih za stradawe 120

srpskih civila u ovoj op{tini.

- Ne bi trebalo da bude iznena-

|ewe ako se objelodani da je pro{i-

rena optu`nica protiv bo{wa~kog

generala Sefera Halilovi}a za zlo-

~ine po~iwene nad Srbima u Sara-

jevu. On je ve} optuèn za zlo~ine

nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu - is-

takao je Slavko Jovi~i}.

On je dodao da nije dobio potvrde da

je optuèn predsjednik ratne vlade u Sa-

rajevu Haris Silajxi}. Ali, smatra, nije

iskqu~eno da je Silajxi} "xoker u ruka-

vu Karle del Ponte#.

Ako se pokaè da su ta~na ova sazna-

wa, logora{i }e glavnom ha{kom tuìo-

cu Karli del Ponte "progledati kroz pr-

ste# zbog toga {to su na ispuwewe wenih

obe}awa ~ekali vi{e od godine. Pred-

stavnicima republi~kog Saveza logora-

{a ona je krajem 2003. obe}ala da }e optu-

`nice protiv Bo{waka podi}i po~etkom

2004. godine.

Na pitawe za{to je Karla del Pon-

te ~ekala "posqedwi voz# da potpi{e

optu`nice protiv Bo{waka, on je odgo-

vorio:

- Ne bih svu odgovornost svalio na Tu-

ìla{tvo u Hagu jer nadle`ni u Srpskoj,

po~ev{i od wenih vlasti pa do nekada-

{weg Biroa, a sada Sekretarijata za od-

nose sa Ha{kim tribunalom, posao na ovom

planu nisu uradili kako je trebalo.

Ako budu podignute optu`nice protiv

odgovornih za zlo~ine nad Srbima u BiH,

to }e, ocijenio je Jovi~i}, uglavnom, "bi-

ti zasluga Saveza logora{a Srpske#.

Recimo i to da je Srna ju~e prenijela

tekst podgori~kog lista "Dan#, u kome

pi{e da bi se dvije ha{ke optu`nice, ko-

je se o~ekuju ovog mjeseca, mogle odnosi-

ti na Ejupa Gani}a i jednog od ratnih ko-

mandanata Armije BiH.

"Dan# navodi da je koordinator za me-

dije u Kancelariji Ha{kog suda u Beogra-

du Aleksandra Milenov izjavila da }e bi-

ti podignuto "deset optu`nica#, a ona

"vjeruje da }e one biti objavqene do kra-

ja januara#.

"Dan# nezvani~no saznaje da se optu-

`nice potpisane protiv penzionisanog

generala Vojske Jugoslavije Mom~ila Pe-

ri{i}a, premijera Kosova Ramu{a Hara-

dinaja, biv{eg ministra unutra{wih po-

slova Makedonije Vladu Bo{kovskog i

na Ejupa Gani}a.

Preostale dvije optu`nice, pi{e

"Dan#, mogle bi se odnositi na "jednog od

komandanata vojske Alije Izetbegovi}a i

na vojno lice iz Hrvatske#, koje je u~e-

stvovalo u akcijama hrvatske vojske "Olu-

ja# i "Bqesak#. ¥ G. K.

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Prognoza vremenaJutro hladno sa jakim mrazom. Minimalna

temperatura na pojedinim visoravnima bi}e i

ispod minus 12 stepeni, a u ostalim krajevima

do minus {est, odnosno minus dva na jugu Her-

cegovine. Tokom dana prete`no sun~ano, a uve-

~e i tokom no}i naobla~ewe sa ledenom ki{om,

susweìcom i snijegom. Maksimalna dnevna tem-

peratura od minus dva do devet stepni.

RIJE^ dana

Kada stranac

kroji zakone,

doma}inu

ostaje da klekne

pred ikonu

- Bojin Gligori}.

zz

Na deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawaDeùrni telefon 212-848

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.131439 1.134275 1.137111

Kanada 124 CAD 1 1.228320 1.231398 1.234476

Danska 208 DKK 1 0.262195 0.262852 0.263509

Hrvatska 191 HRK 100 25.933314 25.998310 26.063306

Norve{ka 578 NOK 1 0.238064 0.238661 0.239258

Slovenija 705 SIT 100 0.813672 0.815711 0.817750

[vedska 752 SEK 1 0.215735 0.216276 0.216817

[vajcarska 756 CHF 1 1.262744 1.265909 1.269074

V. Britanija 826 GBP 1 2.774770 2.781724 2.788678

SAD 840 USD 1 1.490975 1.494712 1.498449

Srbija i

Crna Gora 891 CSD 100 2.446903 2.453036 2.459169

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.52387

broj 011

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 18.1.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

NA SVJETSKOM TR@I[TU

BEOGRAD - Cijene nafte na svjetskim

robnim berzama zapo~ele polako padati po-

slije obnavqawa proizvodwe na pojedinim

izvori{tima u Norve{koj i Nigeriji, pre-

nio je ju~e Tanjug pisawe ~asopisa "Midl

ist ekonomik servej #.

Ameri~ka laka nafta na berzi u Wu-

jorku za februarsku isporuku prodaje se po

48,38 dolara za barel, a u Londonu po 44,90

dolara.

Britansko-holandska grupacija "Rojal

Da~-[el# je proteklog vikenda potpuno ob-

novila proizvodwu iz nalazi{ta "Draugen#

u norve{kom sektoru Sjevernog mora, od

140.000 barela dnevno, obustavqenu 7. janu-

ara poslije o{te}ewa olujnim vjetrom.

Norve{ka dràvna kompanija "Sta-

tojl# tako|e je obnovila dio proizvodwe

iz naftnog poqa "Vigdis#, kapaciteta

250.000 barela dnevno, koje je bilo o{te}e-

no u eksploziji gasa krajem novembra.

Norve{ka je tre}i najve}i izvoznik

nafte u svijetu, poslije Saudijske Arabije

i Rusije.

U Nigeriji, "[elova# filijala je ta-

ko|e obnovila proizvodwu na pet platfor-

mi u oblasti delte rijeke Niger, koje u za-

tvorene pro{log mjeseca zbog pobune u tom

naftom bogatom regionu.

Osim toga, ~lanice OPEK jo{ prema-

{uje zvani~ni proizvodni "plafon# od 27

miliona barela dnevno koji vaì od 1. no-

vembra 2004. Kartel je na decembarskom sa-

stanku postigao dogovor da od 1. januara

2005. smawi isporuke za milion barela

dnevno. Ukupna proizvodwa nafte u OPEK,

ukqu~uju}i Irak, bila je pro{le godine

29,12 miliona barela dnevno. ¥

PADA CIJENA NAFTE

PREDSJEDNIK REPUBLI^KOG SAVEZA LOGORA[A SLAVKO JOVIÎ]

KARLA OTKRIVA KARTE

NAROD NIJE

MAWINAStrana 5.

TU\A MUKA

NE BOLIStrana 7.

CRNIJANUAR

Strana 12.

NI SLIKENI TONA

Strana 14.

Jovi~i} o~ekuje podizawe optu`nica protivEjupa Gani}a, Rasima Deli}a,Vahida Karaveli}a, Sakiba Mahmuqina...Podgori~ki

"Dan" pomiwe samo Gani}a

i jednog oficira Armije BiH

Karla del Ponte: Posqedwi voz Slavko Jovi~i}: Anonimni izvor

SARADWASlavko Jovi~i} kaè da biv{i

logora{i o~ekuju da }e prilikom po-

sjete BiH, najvjerovatnije po~etkom

februara, Karla del Ponte do}i u

Bawu Luku i razgovarati sa 200 srp-

skih `rtava rata. On isti~e da }e

biv{i logora{i i daqe sara|ivati

sa glavnim ha{kim tuìocem jer

"procesi protiv pomenutih Bo{wa-

ka trebalo bi da se vode u Hagu#.

KENIJA

Korwa~a usvojilabebu nilskog kowa

JOHANESBURG - Jedna stogodi{wa

korwa~a "usvojila# je bebu nilskog kowa

koju su lovo~uvari u Keniji prona{li na-

pu{tenu poslije poplave, prenio je ju~e

Tanjug pisawe isto~noafri~ke {tampe.

Korwa~a i beba nilskog kowa, nazva-

na Oven, tvrde lovo~uvari postali su ne-

razdvojni: jedu i spavaju zajedno.

Prije dvije godine, u jednom kenijskom

nacionalnom parku zabiqeèn je nesvaki-

da{wi slu~aj kada je lavica "usvojila# la-

ne antilope vrste oriks o kojem se danima

brinula, kao prava majka.

Me|utim, kada je "pomajka# jednog da-

na oti{la na pojilo, odrasli lav je wenu

"usvojenicu# pojeo za ru~ak. ¥

RB

RazvojnaBanka

C MY K

C MY K

PERAÎMANESTALOSAPUNA

c

[IPTARI"TUKU

I PALEStrana 6.

DVA LICAISTINE

Strana 13.

USTA GLADNA,KI^MA KRIVA

KOD NAS OSIGURANOVI[E VRIJEDI

U DANA[WEM BROJU

IZVJE[TAJREPUBLI^KE KOMISIJE

ZA ISTRA@IVAWE

DOGA\AJA

U I OKO SREBRENICE

PRIJETWETADI]U I

DRA[KOVI]UStrana 2.

SAV TERET NAJEDNA PLE]A

Strana 5.

OD [ALE DO BRAKA

Strana 8.

POBIJEDIOJANUKOVI^

Strana 11.

AD RAFINERIJA NAFTE BROD

rafinerija nafte

DOMA]E I NAJBOQE

OTETO DVAMILIONAMARAKA

Strana 13.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005.NOVOSTI

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

2

DOBOJ - Marko Mikerevi},

koji je tokom posqedweg rata bio

sudija porotnik u Okru`nom voj-

nom sudu u Sarajevu, optuìo je ne-

kada{weg predsjednika musliman-

ske komisije za traèwe i razmje-

nu nestalih i zarobqenih Amora

Ma{ovi}a da je ~esto posje}ivao

logor u kasarni "Viktor Bubaw# i

interesovao se za - mrtve Srbe!

- On je qutito traìo logora-

{e za razmjenu govore}i da mu ni-

su potrebni ìvi ve} mrtvi. Ni-

sam li~no vidio, ali sam iz razgo-

vora sa nekim povjerqivim qudima

saznao da su zato~enici ubijani ra-

di razmjene u opqa~kanoj klaonici

mesara Joce Ne{kovi}a, u ulici

Blagoja Parovi}a - kaè Mikere-

vi}.

Kad je Jugoslovenska narodna

armija napustila kasarnu "Viktor

Bubaw#, kako isti~e Mikerevi},

Ramiz Sal~in, predsjednik Stran-

ke demokratske akcije Op{tine No-

vi Grad tu je osnovao logor za Sr-

be. Upravnik je bio Besim Muderi-

zovi}, a komandir zatvorske poli-

cije Slavko Herceg.

U logor su, prema wegovim rije-

~ima, ~esto dolazili i Alija Izet-

begovi}, Ejup Gani}, Mustafa Ceri},

Rasim Deli}, Sefer Halilovi}.

Logor "Viktor Bubaw#, u kome

je radio Okru`ni vojni sud, posje}i-

vali su, tako|e, Ismet Bajramovi}

]elo, Mehmed Kurtaq, Jusuf Juka

Prazina, Bakir Izetbegovi}, sin

Alije Izetbegovi}a, Bakir Alispa-

hi}...

- Prilikom wihovog dolaska

uvijek je bilo odvo|ewa logora{a,

da bi kasnije to povremeno ~inili

i za vrijeme rada suda - kaè Mike-

revi} i isti~e da je po~etkom 1993.

godine zbog trzavica sa ~elnim qu-

dima suda, smijewen upravnik zatvo-

ra Besim Muderizovi}.

Na wegovo mjesto postavqen je

Himzo Doland, aktivni zastavnik

biv{e JNA, koji je do tada obavqao

du`nost komandira vojne policije u

Rajlovcu.

Koliko je Srba ubijeno u logo-

ru "Viktor Bubaw# te{ko da }e se

ikad saznati, ali se, na osnovu po-

dataka iz kwige "ulaza#, vidi da je

od maja 1992. do septembra iste go-

dine, dok je logorom upravqala

Stranka demokratske akcije, bilo

zavedeno 4.518 Srba. Posqedwi na

spisku bili su bra~ni par Radeta i

Nevenka Popovac.

Mikerevi} je javno pozvao Sa-

lema Misu, Branka [qivara i Amo-

ra Ma{ovi}a da, s namjerom da se

otkrije istina, na jednoj od televi-

zija zajedni~ki iznesu svoja sazna-

wa o stradawima Srba u logoru

"Viktor Bubaw#, ali i u Kazani-

ma.

On smatra da wih trojica o to-

me mnogo znaju, kao i o stradawima

Srba u ostalim mnogobrojnim logo-

rima u Sarajevu.

- Salem Miso je jedan od trina-

est tada{wih sudija Okru`nog voj-

nog suda, sada sudija Suda BiH. Bran-

ko [qivar je jedan od pet onda{wih

zamjenika javnog tuìoca, a danas

tuìlac u Tuìla{tvu Sarajevskog

kantona - isti~e Mikerevi}.

Govore}i o masakru na pijaci

"Markale# u Sarajevu, on je naveo

da to "nije proteklo bez prisustva

Amora Ma{ovi}a#.

- Da je slu~aj Markale reìran

govori i podatak da se odmah, na li-

cu mjesta na{la televizijska eki-

pa sa kamerama, kao i Amor Ma{o-

vi}.

- Slu{ao sam poslije mnoge

ugledne Bo{wake koji se nisu sla-

gali sa politikom Alije Izetbego-

vi}a, Ejupa Gani}a i Harisa Silaj-

xi}a. Oni su tvrdili da je slu~aj

"Markale# reìran, sra~unat da se

opravda daqe vo|ewe rata s ciqem

stvarawa islamske dràve u BiH,

sve uz pomo} me|unarodne zajednice

- nagla{ava Marko Mikerevi}.

¥ S. PUHALO

SARAJEVO - Ministar od-

brane BiH Nikola Radovanovi}

izjavio je ju~e da }e vojnici Oru-

ànih snaga BiH tokom mirovne

operacije u Iraku iskqu~ivo ra-

diti na identifikaciji i uni{ta-

vawu konvencionalnih neeksplo-

diranih ubojnih sredstava, javila

je Srna.

- Na{i vojnici ne}e obavqa-

ti identifikaciju ili uni{ta-

vawe hemijskih, biolo{kih ili

improvizovanih sredstava, a ne-

}e obavqati ni poslove demini-

rawe terena ili objekata - rekao

je Radovanovi} na konferenciji za

novinare u Sarajevu, povodom po-

~etka obuke za pripadnike Jedi-

nice za uni{tavawe neeksplodi-

ranih ubojnih sredstava.

On je pojasnio da je Ministar-

stvo odbrane BiH od 127 dobrovo-

qaca, profesionalnih vojnika,

odabralo 49 kandidata za osnovnu

i specijalisti~ku obuku.

Poslije toga, polovinom apri-

la, posredstvom testa, bi}e oda-

brano 36 najboqih ~lanova ove je-

dinice.

- Ova obuka predstavqa po~e-

tak zavr{ne faze priprema pro-

fesionalne osposobqenosti i po-

na{awa vojnika iz BiH za u~e{}e

u operaciji podr{ke miru u Ira-

ku - rekao je Radovanovi}.

Prema wegovim rije~ima, ova

jedinica najvjerovatnije }e biti

upu}ena u ju`ni dio Iraka prema

granici sa Iranom, u podru~je oko

Bagdada i sjeverozapadni dio pre-

ma Turskoj. Radovanovi} je pod-

sjetio na obavezu Ministarstva

da osim ove jedinice obezbije-

di jo{ jednu misiju koja bi treba-

lo da u Iraku provede dodatnih

{est mjeseci.

Odgovaraju}i na novinarsko

pitawe da li postoji opasnost za

BiH od mogu}e odmazde islamskih

teroristi~kih organizacija zbog

upu}ivawa ove jedinice u Irak,

Radovanovi} je podsjetio da je

stru~ni tim na nivou Savjeta mi-

nistara BiH ranije procijenio da

nivo mogu}ih prijetwi po bezbjed-

nost BiH i wenih gra|ana nije na

tom nivou da bi sprije~io ukqu-

~ivawe ove jedinice u operaciju

koalicionih snaga u Iraku. ¥

BAWA LUKA - Mandatar za

sastav Vlade Republike Srpske

Pero Bukejlovi} upoznao je ju~e

predsjednika Republike Srpske

Dragana ̂ avi}a, predsjednika Na-

rodne skup{tine Du{ana Stoji~i-

}a i ~lanove Predsjedni{tva Srp-

ske demokratske stranke sa pro-

gramom rada nove vlade.

- Apsolutno podràvamo kon-

cept koji nam je Bukejlovi} iz-

nio i dobi}e na{u podr{ku i u

Skup{tini - rekao je Du{an Sto-

ji~i}.

^lan Predsjedni{tva ove

partije Bo{ko [iqegovi} po-

tvrdio je da }e Srpska demokrat-

ska stranka podràti Bukejlovi-

}a i istakao da ova partija u no-

voj vladi ne traì vi{e od ~eti-

ri ministarska mjesta, koja je ima-

la i ranije.

U saop{tewu Srpske demo-

kratske stranke se navodi da ova

partija podràva prioritete ko-

je je mandatar odredio. Me|u wi-

ma su poboq{awe socijalno - eko-

nomskog stawa i ubrzawe privati-

zacije uz izmjenu zakona za koje

postoji sumwa da su sprovedeni u

suprotnosti sa zakonom.

- Tako|e, podrà}emo i sve re-

forme koje }e omogu}iti ukqu~e-

we BiH u evroatlantske integra-

cije uz po{tovawe ustavnog ure|e-

wa i dogovor svih konstitutivnih

naroda - kaè se u saop{tewu Srp-

ske demokratske stranke.

U wemu se dodaje da je Pred-

sjedni{tvo podràlo namjere man-

datara da u duhu Rezolucije o sa-

radwi sa Ha{kim tribunalom, a

u ciqu poboq{awa me|unarodnog

poloàja Srpske u dejtonskoj BiH,

unaprijedi saradwu sa ovim sudom

i podrì nastavak ispuwavawa

svih me|unarodnih obaveza.

- Traìli smo od Bukejlovi-

}a da do kraja nedjeqe razgovara sa

predstavnicima svih stranaka ko-

je su na po~etku podràle wegovu

kandidaturu kako bi ispunio

ustavnu obavezu utvr|ivawa sasta-

va nove vlade i wenog programa -

isti~e se u saop{tewu Srpske de-

mokratske stranke. ¥ N. D.

MARKO MIKEREVI] OPTU@IO AMORA MA[OVI]A

Tokom posjeta "Viktoru Bubwu" qutito je traìo logora{e

za razmjenu govore}i da mu nisu potrebni ìvi ve} mrtvi.Logor obilazio i Alija Izetbegovi}

PRIPREME ZA VOJNU MISIJU U IRAKU

Obuka do aprila BAWA LUKA - Ministarstvo

odbrane Republike Srpske smatra da

bi zatvarawe sva tri podzemna voj-

na objekta na podru~ju Han Pijeska

ugrozilo daqe funkcionisawe ve-

za Vojske Srpske, telekomunikaci-

ja i radio i televizijskih predaj-

nika.

Portparol Ministarstva Bran-

ko Trkuqa rekao je Srni da je od

Ministarstva odbrane BiH zatra-

èno da Vojska Srpske zadrì objek-

te Goqak 1, Goqak 2, te objekat sta-

cionarnog ~vori{ta veze "Kmur#.

- Zatvarawem ovih objekta bi-

lo bi ugroèno funkcionisawe sta-

cionarnog ~vori{ta veze "Veliki

èp#, a time i pojedinih jedinica

General{taba Vojske Srpske, in-

stalacije Telekoma Republike Srp-

ske, BH Telekoma i Eroneta i ra-

dio i televizijski predajnici na

ovom podru~ju - pojasnio je Trkuqa.

Zatvarawem objekata Goqak 1 i

2 bilo bi prekinuto napajawe elek-

tri~nom energijom i alternativ-

nim izvorima objekta "Veliki

èp#, a iskqu~ivawe ventilacio-

nih filtera dovelo bi do uru{ava-

wa podzemnih objekata usqed pre-

velike vlage. ¥

MINISTARSTVO ODBRANE SRPSKE

VI[EGRAD

Uklowen punkt VI[EGRAD - Italijanski vojnici Eufora i pri-

padnici Dràvne grani~ne slu`be BiH uklonili su ju-

~e oko 15 ~asova punkt postavqen u jutarwim ~asovima

u mjestu Sase, na raskrsnici regionalnog puta Vi{e-

grad-Prelovo.

U tom periodu oni su obavili detaqne kontrole vo-

zila i putnika.

Portparol Centra javne bezbjednosti Isto~no Sa-

rajevo Radovan Peji} rekao nam je da su vi{egradski gra-

ni~ari 11. januara obavijestili Policijske stanice Vi-

{egrad i Rudo o poja~anoj kontroli grani~nog pojasa.

Peji} podsje}a da Dràvna grani~na slu`ba BiH

nije traìla asistenciju policije Republike Srpske.

¥ S. H.

PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA

Nastavak saradwe BAWA LUKA - Predstavnici Konzervativne par-

tije iz Velike Britanije zavr{ili su vi{ednevnu po-

sjetu Republici Srpskoj i Partiji demokratskog pro-

gresa.

- Delegacija ove stranke boravi}e i sqede}eg vi-

kenda u Srpskoj i sa predsjednikom PDP Mladenom

Ivani}em obi}i }e neke od na{ih op{tinskih odbo-

ra - navodi se u saop{tewu Partije demokratskog pro-

gresa.

Ova posjeta plod je vi{egodi{we saradwe Parti-

je demokratskog progresa sa Konzervativnom partijom,

a u narednom periodu o~ekuje se weno unapre|ewe.

¥ N. D.

KOMISIJA ZA QUDSKAPRAVA SKUP[TINE BiH

Otkaze na ~istac SARAJEVO - Komisija za

qudska prava, imigraciju, izbje-

glice i azil Predstavni~kog doma

Parlamentarne skup{tine BiH

formirala je ju~e Potkomisiju za

zadatkom da pregleda dokumentaci-

ju koja se odnosi na eventualno kr-

{ewe qudskih prava policajaca

kojima je me|unarodna policija u

BiH uskratila sertifikate.

Ovo je ju~e Srni rekao zamje-

nik predsjedavaju}eg Komisije Ti-

homir Gligori}.

On je rekao da su ~lanovi ko-

misije saslu{ali predstavnika

Udruèwa policajaca u Federa-

ciji BiH, koji tvrde da im je u tom

procesu prekr{eno qudsko pravo

i pravo na vo|ewe sudskog proce-

sa.

Od wih je zatraèno da do na-

redne sjednice Komisije dostave

spisak policajaca koji su ostali

bez posla u cijeloj BiH. ¥

BERLIN - Nema~ki sudija u

Me|unarodnom sudu za ratne zlo-

~ine u Hagu Volfgang [omburg

ocijenio je da su uzrok krize u

radu Tribunala nedovoqno preci-

zne optu`nice i nepotpune in-

formacije koje sudije dobijaju od

tuìla{tva.

U intervjuu za ju~era{we iz-

dawe magazina "[pigl#, [omburg

je ocijenio da je Tribunal "do-

spio u }orsokak# prije svega zbog

"nedovoqno preciznih

optu`nica koje ~esto

sadrè tek 'zalihu' mo-

gu}ih nedjela#, preni-

jela je Beta.

- Name}e se utisak

da se izdaje nalog za

hap{ewe, a da se tek on-

da po~iwe sa pravom is-

tragom - ocijenio je we-

ma~ki sudija. [omburg

je kritikovao i to {to

"pristup ukupnim in-

formacijama ima is-

kqu~ivo tuìla{tvo

koje bez kontrole od-

lu~uje o tome koji }e

dokazni materijal do-

staviti sudijama i ko-

je }e svjedoke pozvati#.

- Tako moè da se

dogodi da dvoje optuè-

nih u Hagu pri istom

stawu stvari dobije

razli~ite presude, jer

su sudijama dostavqeni

razli~iti dokazni ma-

terijali - rekao je [omburg.

Istovremeno on nije negativno

odgovorio na pitawe "[pigla#

da li je "agresivni pristup tu-

ìoca Karle del Ponte proizveo

otpor prema saradwi sa Tribu-

nalom me|u politi~arima i gra-

|anima u Srbiji#.

- Tuìla{tvo bi trebalo da

se koncentri{e na postupak i na

saradwu sa odre|enim dràvama,

a ne da se mije{a u dnevnu poli-

tiku. Nije od pomo}i àliti se

prije izbora na nedostatak sarad-

we sa Ha{kim tribunalom, iako

je jasno u kako sloènoj situaci-

ji se nalaze odgovorni u regionu.

Wih treba ohrabriti, umjesto da

im se prijeti i da se zastra{uju

- rekao je [omburg.

Wema~ki sudija je ocijenio i

da "uloga SAD u proteklih ne-

koliko godina nije bila takva da

je pomagala rad sudija u Hagu#.

- Naj~e{}e postavqano pitawe je

za{to postoje tribunali samo za

Jugoslaviju i Ruandu. Za{to Ame-

rika, u mnogim oblastima ~uvar

osnovnih prava i sloboda, ne do-

pu{ta i u drugim dijelovima svi-

jeta stvarawe nezavisnih me|una-

rodnih tribunala, na primjer u

Iraku - rekao se [omburg.

[omburg je izrazio sumwu u

nemogu}nost da se uhapse Ratko

Mladi}, Radovan Karaxi} i An-

te Gotovina.

- Niko ne moè da mi kaè da

to, ukoliko bi postojala odgova-

raju}a politi~ka voqa, ne bi bi-

lo mogu}e. Do sada je, zapravo,

uhap{en svako koga su ozbiqno

traìli. (...) Ja ne smijem da spe-

kuli{em, ali uzrok bi svakako

mogli da budu vi{i politi~ki

interesi - ocijenio je wema~ki

sudija. ¥

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA

Podr{ka Bukejlovi}u

Kasarna "Viktor Bubaw": Srpsko strati{te (foto-arhiva)

TREBALI MU SAMO MRTVI!

NE[KOVI] Jocu Ne{kovi}a neprestano

su progawali muslimanski poli-

cajci misle}i da ima mnogo nov-

ca. Uhapsili su ga i odveli u sta-

nicu policije u lici Marka Ma-

ruli}a. Stavili su ga na improvi-

zovanu elektri~nu stolicu na ko-

joj je i pogubqen. U izvje{taju su

naveli da je Ne{kovi} umro od

sr~anog udara - tvrdi Marko Mi-

kerevi} i dodaje da je od Ante

Marjanovi}a, koji je radio u orga-

nima bezbjednosti Hrvatskog vi-

je}a odbrane, saznao da to nije pr-

vi slu~aj da se u pomenutoj stani-

ci na takav na~in ubijaju qudi.

MLADI]Ministar odbrane BiH Ni-

kola Radovanovi} nije èlio

da saop{ti nijedan novi detaq

vezan za istragu o eventualnom

boravku generala Ratka Mladi-

}a u vojnim objektima kod Han

Pijeska.

On je ponovio da }e se Mi-

nistarstvo odbrane o tome ogla-

siti tek poslije 14. februara,

kako je ranije najavqeno.

WEMA^KI SUDIJA KRITIKUJE RAD HA[KOG SUDA

TRIBUNAL U ]ORSOKAKU Name}e se utisak da se izdaje nalog za hap{ewe,a da se tek onda po~iwe sa pravom istragom.Neprecizne optu`nice

HARADINAJ Na pitawe da li, s obzirom

na to da su sve optu`nice tre-

bale da budu zavr{ene do kraja

2004. godine, sada ne moè da

bude podignuta optu`nica pro-

tiv premijera Kosova Ramu{a

Haradinaja, Volfgang [omburg

je odgovorio negativno.

Volfgang [omburg: Ohrabre-we umjesto zastra{ivawa

Ugroèn "Veliki èp"

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Amerikanci naj{krtiji

WUJORK - Ujediwene na-

cije apelovale su u izvje{ta-

ju na bogate zemqe da udvostru-

~e pomo} nerazvijenima tokom

narednih deset godina kako bi

se ublaìlo siroma{tvo u svi-

jetu, javila je Beta.

Vi{e od 500 miliona qu-

di moglo bi da budu po{te|e-

no bijede, 250 miliona qudi

bi na spavawe moglo da ide si-

to i 30 miliona djece bi moglo

da bude spaseno, ukoliko bi

bogate zemqe udvostru~ile po-

mo} za razvoj tokom narednih

10 godina, navodi se izvje{ta-

ju ~iju su izradu finansirale

Ujediwene nacije.

Me|u razvijenim zemqama,

samo su Danska, Norve{ka,

[vedska, Holandija i Luksem-

burg izdvojile vi{e od zacr-

tane sume od preko 0,7 proce-

nata od bruto nacionalnog

proizvoda.

Britanija, Belgija, Fran-

cuska, Finska i Irska su obe-

}ale da }e dosti}i tu sumu do

2015.

Sjediwene Ameri~ke Dr-

àve, sa ekonomijom od 12 hi-

qada milijardi godi{we, iz-

dvajaju najmawi procenat od

razvijenih zemaqa za pomo}

siroma{nima, oko 0,15 proce-

nata.

Slede Italija sa 0,17 pro-

cenata i Japan sa Japan 0,20.

Oko 265 stru~waka pri-

premilo je izve{taj u kojem

predlaù dugoro~na i kratko-

ro~na re{ewa za borbu pro-

tiv siroma{tva, koja ukqu~u-

ju {iroki dijapazon mera od

nabavqawa mreà protiv

komaraca radi prevencije ma-

larije do besplatnih ru~kova

u {kolama. ¥

utorak, 18. januar 2005. DOGA\AJI

®N

VO

"AL

TER

" - S

TUD

IO

3PODVUÊNO

Bronzana bista narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata \ure Pu-

cara Starog, nestala poslije posqedweg rata ispred zgrade nekada-

{weg Centralnog komiteta Saveza komunista BiH u Sarajevu, zavr-

{ila u jednoj sarajevskoj garaì. Prona|ena je sasvim slu~ajno pro-

{le nedjeqe. Jedan detaq, me|utim, mnogo govori. Ispod vrata, na-

pravqena je pove}a rupa, {to upu}uje na zakqu~ak da je neko èlio

da "zakoqe# heroja. Za neke, izgleda, ni Drugi svjetski, ni posqedwi

gra|anski, nije zavr{en. ¥ Nedeqko ZELENOVI]

FOTO-VIJEST

BR^KO - Predsjednik Istra-

ìva~ko-dokumentacionog centra

Sarajevo Mirsad Toka~a najavio

je ju~e u Br~kom otvarawe kance-

larije ove organizacije za Posa-

vinu kako bi se utvrdila istina

o poginulim i nestalim na ovom

podru~ju bez obzira na to kojem na-

rodu pripadaju.

Predstavqaju}i program popi-

sa ̀ rtava pod nazivom "Gubici sta-

novni{tva u BiH od 1992. do 1995.

godine# on je naglasio da je pla-

nirano da mreòm svojih kancela-

rija pokriju cijelo podru~je BiH

~ime bi se nastavila istraìvawa

ratnih zlo~ina i kr{ewa qudskih

prava.

- Ne radi se samo o evidentira-

wu, ve} dubinskom istraìvawu. Na-

stojimo da objasnimo pod kojim okol-

nostima je neko odveden, mu~en, silo-

van ubijen... i tu dokumentaciju sta-

vimo na raspolagawe pravosudnim

organima, prije svega tuìla{tvu i

sudovima koji na osnovu toga treba

da donose odluke - rekao je Toka~a i

dodao:

- Na{ zadatak nije da ikome su-

dimo ili da ga tuìmo. @elimo da

objasnimo qudima koliko je va`no

da nastave da govore i da u BiH ne-

ma potrebe da se "frizira# pro-

{lost, da o `rtvama ne govorimo

brojkama ve} da imamo stvarna ime-

na i identitet `rtava.

Po wegovim rije~ima, posao evi-

dentirawa stradalih traja}e veoma

dugo.

U bazi podataka Istraìva~-

ko-dokumentacionog centra Saraje-

vo, naveo je Toka~a, za sada se nala-

zi 1.600 imena Br~aka svih nacio-

nalnosti ubijenih i nestalih tokom

proteklog rata.

On je najavio da }e do qeta Itra-

ìva~ko-dokumentacioni centar ob-

javiti podatke i popis ̀ rtava za ci-

jelu BiH.

Namjeru formirawa regional-

nog centra Posavina nisu podrà-

li predstavnici srpskih bora~kih

udruèwa u Br~kom, smatraju}i ga

suvi{nim.

- Ako imamo ve} dva centra, u

Srpskoj i Federaciji BiH, formi-

rawe novih je nepotrebno. To bi sa-

mo zna~ilo "prepisivawe podataka#

i razvodwavawe posla - kazao je pred-

sjednik Organizacije ratnih vojnih

invalida u Br~kom Rade Puri}.

Pored predstavnika br~anskog

pravosu|a, predstavqawu progra-

ma otvarawa istraìva~kog cen-

tra prisustvovali su i ~lanovi bo-

ra~kih i udruèwa nestalih sva

tri naroda, supervizor Suzan Xon-

son i gradona~elnik Br~kog Mir-

sad \apo.

¥ M. \UR\EVI]

POPIS @RTAVA RATA U BiH

NA REDU POSAVINASARAJEVO

Odgovaraju}i na pitawe da li

Centar na ~ijem je ~elu ima podat-

ke o vi{e od pet hiqada nestalih

Srba u Sarajevu, Toka~a je odgovo-

rio da su to "gluposti#.

- To nisu na{i podaci i to je

jedna glupost koja je, ~ini mi se,

iza{la neoprezno. Pozvao sam one

koji su to saop{tili da do|u i da

zajedno istraùjemo - istakao je To-

ka~a, ne navode}i bilo koju ~iwe-

nicu za svoju tvrdwu.

Dokumentacija }e biti dostavqena pravosudnimorganima. Srpski predstavnici protive se otvarawukancelarije sarajevskog Istraìva~ko-dokumentacionogcentra u Br~kom

OSIGURAWE DEPOZITA U BANKAMA

Mirnije {tedi{e SARAJEVO - Komisija za finansije

i buxet Predstavni~kog doma Parlamen-

tarne skup{tine BiH usaglasila je ju~e

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o obezbje|ewu depozita u bankama

kojim je predvi|eno pove}awe obaveznog

osigurawa depozita sa sada{wih pet na

7.500 maraka.

Kako je Agenciji Srna izjavila ~lan

Komisije Qiqana Mili}evi}, prema ovom

prijedlogu, koji je upu}en Predstavni~kom

domu u daqu proceduru, {tedi{ama u ban-

kama ubudu}e }e biti obezbije|ena ispla-

ta 7.500 maraka, bez obzira na situaciju.

- To je dobro, jer pokazuje da je pove}ana

{tedwa u bankama u BiH i da se vra}a po-

vjerewe gra|ana u banke - istakla je Mi-

li}evi}eva.

Komisija za finansije i buxet raspra-

vqala je i o tuma~ewu Zakona o sistemu in-

direktnog oporezivawa BiH, odnosno o to-

me ko moè da podnese inicijativu za we-

govu izmjenu. ¥

BILE]A - Bile}ka privreda pre-

ìvqava te{ke dane jer ve}ina od 16 ak-

cionarski dru{tava, biv{ih dràvni

preduze}a, ne rade godinama. Izuzetak je

samo fabrika otkovaka i armatura ko-

ja je prije nekoliko mjeseci ponovo po-

~ela sa radom u tri smjene.

Ovo je ju~e istaknuto na sastanku

na~elnika Op{tine Bile}a Miladi-

nom Samarxi}em i predstavnicima

ovda{weg sindikata sa predsjedni-

cima Saveza sindikata Srpske, Gran-

skog sindikata Organa uprave i sin-

dikata gra|evinaca ̂ edom Vola{em,

Jovanom Vukojem i Milom Ribi}em.

Od velikog broja privatnih pred-

uze}a u Bile}i gotovo da i nema pro-

izvodnih, {to stawe ~ini jo{ teìm.

Velikom broju biv{i dràvni pred-

uze}a u Bile}i prijeti ste~aj, zbog ~e-

ga }e brojni radnici, koji su ionako sa-

mo formalno zaposleni, ostati bez po-

sla.

Procjewuje se da u Bile}i ima vi-

{e od 1.300 radnika koji se vode na spi-

skovima propali preduze}a, a ve} sutra

bi mogli da budu izbrisani i sa ti spi-

skova.

êdo Vola{ ponudio je pomo} Save-

za sindikata u sanirawu posqedica ko-

je }e nastati zbog propadawa preduze}a

i skorog ste~aja, {to se prvenstveno od-

nosi na radnike koji ostanu bez posla.

¥ [. A.

REPUBLI^KI SAVEZ LOGORA[A

Sumwive brojke BAWA LUKA - Savez logora{a Republike Srp-

ske traì od republi~kog parlamenta da obavi re-

viziju kona~nog Izvje{taja o Srebrenici jer, ocje-

wuju, "postoje}i moè da nanese nesagledive posqe-

dice srpskom narodu i organima Srpske u narednom

periodu#.

- Radna grupa za sprovo|ewe zakqu~aka Komisi-

je za Srebrenicu formirana je pod pritiskom viso-

kog predstavnika za BiH, kao {to je to bio slu~aj pri-

likom sa~iwavawa kona~nog Izvje{taja za Srebre-

nicu u kojem se navodi da je u tom mjestu ubijeno vi-

{e od sedam hiqada Bo{waka - navodi se u saop{te-

wu Saveza logora{a.

Daqe se isti~e da biv{i zato~enici ne spore

~iwenicu da se u Srebrenici desio zlo~in, ali sma-

traju da "ova brojka ne odgovara stvarnoj situaciji

na terenu#.

- To potvr|uju i iskazi pojedinih svjedoka od-

brane u ha{kom procesu protiv biv{eg predsjedni-

ka Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Milo-

{evi}a. Oni argumentovano osporavaju sedam hiqa-

da ubijenih Bo{waka, navode}i da je rije~ o wih

2.300, od kojih su ve}ina bili pripadnici bo{wa~-

ke Armije BiH - isti~e se u saop{tewu Saveza lo-

gora{a Srpske.

¥ G. K.

PREDSTAVNICI SINDIKATA U BILE]I

Ste~aj prijeti

PRAVOSLAVNI PRAZNICI

Krstovdan i Bogojavqewe Srpska pravoslavna crkva

proslavqa sutra praznik Go-

spodwi, Bogojavqewe, a dan pri-

je ovog slavi se praznik Krstov-

dan. Bogojavqewe ili Teofani-

ja je praznik posve}en uspome-

ni na kr{tewe Gospoda Isusa

Hrista na rijeci Jordan kada se

Bog javio u sva tri lica: Otac,

Sin i Sveti Duh. Prije nego {to

je po~eo sa misijom u ovom svi-

jetu, Hristos je trebao da se kr-

sti.

Sam po~etak misije spasewa

svijeta i qudskog roda od stra-

ne Hristosa najavio je Sveti Jo-

van Krstiteq (koji je ve} po~eo

kr{tavawe qudi u ciqu wiho-

vog pokajawa) rije~ima:"Pokaj-

te se jer se pribliì carstvo

nebesko. Ja vas kr{tavam vodom,

a Onaj {to ide za mnom ja~i je

od mene! On }e vas krstiti Du-

hom Svetim i ogwem (nebe-

skim)#.

Kad je Hristos u{ao u rije-

ku Jordan, Jovan Krstiteq, spo-

znav{i da se radi o Sinu Boì-

jem, rekao mu je da treba on we-

ga krstiti na{to mu je Hristos

odgovorio da "tako treba biti#.

U momentu kr{tewa s neba

se za~uo glas (prvo lice Boì-

je Bog Otac) "Ovo je sin moj qu-

bqeni koji mi je po voqi. Wega

poslu{ajte! Drugo lice Boìje

Isus Hrist, Bog Sin, stajao je u

Jordanu, a istovremeno na we-

govo rame u obliku goluba sle-

tio je Sveti Duh - tre}e lice

Boìje.

Poslije kr{ewa Hristos od-

lazi u pustiwu gdje }e poslije ~e-

trdesetodnevnog posta biti iz-

loèn isku{ewu od samog izvo-

ra grijeha i vje~ne smrti - So-

tone, iz koje }e iza}i kao po-

bjednik.

Dan prije Bogojavqewa sla-

vi se praznik Krstovdan. Prema

obi~ajima srpskog naroda na ovaj

dan se osve{tava voda kojom se

tog dana, a i na Bogojavqewe

osve{taju domovi vjernika. Za

vrijeme bogojavqenskih prazni-

ka vjernici se pozdravqaju ri-

je~ima "Bog se javi# i "Vaisti-

nu se javi#. ¥ M. X.

VI[EGRAD - Srpski bizni-

smen iz îkaga Slobodan Pavlo-

vi} rekao je da svaki grad i mje-

sto u Republici Srpskoj ima uslo-

ve za brì ekonomski razvoj.

On je u razgovoru sa na~elni-

cima op{tina Gorwodrinskog i

Sarajevsko-romanijskog regiona u

manastiru Dobrun kod Vi{egrada

istakao da , u vrijeme kada velike

firme propadaju i idu u ste~aj, tre-

ba razvijati mala preduze}a, uz pod-

sticajne kredite.

- Zbog toga u svim op{tinama

{to prije treba pripremiti raz-

vojne programe. Moje kompanije su

tu da pokrenu to~ak wihovog raz-

voja i novog zapo{qavawa qudi pu-

tem podsticajnih zajmova - rekao

je Slobodan Pavlovi}.

Pavlovi} je istakao da visoko

cijeni inicijative visokopreosve-

{tenog vladike dabrobosanskog

Nikolaja, koji je organizovao ovaj

sastanak, jer novoizabrani na~el-

nici imaju vi{e snage za usmjera-

vawa lokalnog razvoja.

On je izrazio nadu da }e ove

ideje pomo}i i Vlada Republike

Srpske kako bi program ekonom-

skog razvoja "stao na zdrave noge#

i omogu}io novo zapo{qavawe.

- Uspje}emo samo ako budemo

jedinstveni i istrajni. Sve {to

sam do sada obe}avao to sam i is-

punio, jer sam radio zajedno sa svo-

jim narodom. Moramo da sara|uje-

mo i da budemo jedinstveni, sa vje-

rom u uspjeh i s optimisti~kim po-

gledom naprijed. A taj uspjeh }emo

vezati uz mala preduze}a - naglasio

je Pavlovi}.

Na skupu u Dobrunu je dogo-

voreno da }e, nakon {to na~el-

nici op{tina pripreme mini raz-

vojne programe, na naredni sasta-

nak biti pozvani i svi ovda{wi

zainteresovani privatni bizni-

smeni.

Analizira}e se pojedina~ni

planovi, mogu}nosti i finansij-

ske potrebe i oblici i na~ini odo-

bravawa finansijskih zajmova po-

sredstvom "Pavlovi} Internaci-

onal banke#. Bi}e to, istaknuto

je na ovom sastanku, finansijska

injekcija za bu|ewe uspavanih raz-

vojnih ideja i planova.

Zanimqivu ideju vezanu za iz-

gradwu internata za osnovno i sred-

we obrazovawe, a kasnije i fakul-

teta u ovda{wem manastirskom zda-

wu, predstavio je i mitropolit da-

brobosanski Nikolaj.

Predvi|eno je da te {kole i

fakultet poha|aju najtalentova-

nija djeca iz Republike Srpske.

- Prvenstveno, u svim razvoj-

nim planovima, moramo da misli-

mo o na{oj deci, jer na mla|ima

svijet ostaje. Wih treba da osposo-

bimo da nastave zapo~eto - rekao je

mitropolit dabrobosanski Niko-

laj.

¥ S. HELETA

SLOBODAN PAVLOVI] SA NAÊLNICIMA OP[TINA SRPSKE

INJEKCIJA ZA BU\EWE[to prije treba pripremiti razvojne programe, rekaoPavlovi} i dodao da je za uspjeh potrebno jedinstvo.Podr{ka mitropolita dabrobosanskog Nikolaja

Susret u Dobrunu: Male firme, velika {ansa

êdo Vola{: Pomo} otpu{tenim radnicima

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005.DOGA\AJI4

KOWIC - U Bradini, neka-

da najve}em srpskom selu u ko-

wi~koj op{tini, na proqe}e bi

trebalo da budu popravqene pr-

ve ku}e, {to bi bio znak da se ̀ i-

vot vra}a na ju`ne obronke Ivan-

planine.

Ovakvu mogu}nost za prenio

je pomo}nik na~elnika za obno-

vu i razvoj op{tine Kowic Mu-

hidin Lepara, koji kaè da je

sredstva za obnovu poru{enih

stambenih objekata obezbijedila

federalna Vlada.

- Nekada{wi stanovnici Bra-

dine izrazili su èqu i potre-

bu da poprave svoje ku}e, pa se

poslije javnog poziva i konkur-

sa prijavilo desetak porodica iz

Bradine - kaè Lepara. On napo-

miwe da }e, na osnovu javnog po-

ziva biti popravqena 22 stana i

ku}e na podru~ju Kowica za koje

je pojedina~no obezbije|eno po

osam hiqada i 300 evra.

Lepara kaè da je, za sada, ne-

izvjesno da li }e i op{tina Ko-

wic u obnovi u~estvovati sa ne-

{to para. Veli da na nekim pod-

ru~jima op{tine Kowic problem

pri~iwavaju neo~i{}ena minska

poqa i uni{tena infrastruktura.

- Bi}e te{ko i u Bradini, jer

su uni{teni vodovodi i niskona-

ponska elektromreà - podsje}a

Lepara. Kaè da su srpske poro-

dice iz Bradine pro{le godine

odbile da prime pakete sa gra|e-

vinskim materijalom, koje je

obezbijedila Vlada Republike

Srpske, jer su bili nedovoqni za

opravku ku}a i nije bilo uslova

za gradwu.

Lepara napomiwe da op{ti-

na Kowic o~ekuje i najavqenu po-

mo} od holandske humanitarne

organizacije CRS, koja namjera-

va da popravi osam do deset ku}a

porodica koje su sada smje{tene

u kolektivnim i prihvatnim cen-

trima za izbjeglice {irom BiH.

Mje{tani Bradine su se u

ratnim poratnim godinama rasu-

li {irom Republike Srpske i

Srbije, a ve}ina se iselila u pre-

kookeanske zemqe. Najvi{e wih

privremeno ili stalno boravi-

{te prona{li su u Bratuncu i

imaju èqu da oprave svoje ku}e

u Bradini.

Mnogi sa nevjericom gledaju

i na ovaj najnoviji projekat obno-

ve, isti~u}i da je potrebno mno-

go vi{e novca da bi se poru{ena

imawa obnovila i da bi se stekli

kakvi takvi uslovi za takozvani

odrìvi povratak.

- Ku}e su zapaqene i poru{e-

ne u ratu, a poslije rata prakti~-

no sve sravweno sa zemqom. Ima-

wa su nam uz to uzurpirana, uni-

{teni vodovodi, elektromreà,

posje~ena privatna {uma, uni-

{teni prate}i objekti i drugo -

kaè Zora Kuqanin koja èli

da se sa porodicom vrati u Bra-

dinu.

Ona kao i drugi napomiwe

da su i uslovi za dobijawe pomo-

}i veoma komplikovani, da treba

mnogo vremena i novca da bi se

prikupila potrebna dokumenta-

cija. Uz to po nekoliko puta tre-

ba putovati vi{e od 200 kilome-

tara u jednom pravcu od Bratun-

ca do Kowica i Bradine.

- Razne potvrde odnose vri-

jeme i novac. Potrebne su potvr-

de da smo stanovali 1992. godine

u Bradini, da su ku}e na{e vla-

sni{tvo, da izvadimo nova li~na

dokumenta i mnogo ~ega drugog, a

za svaku potvrdu treba oti}i po

nekoliko puta u Kowic. Nemamo

vi{e ni novca, ni strpqewa -

tvrdi Zora Kuqanin.

Postoji bojazan da }e i ovaj

projekat propasti, kao i nekoli-

ko drugih. Ho}e li Bradina, iz

koje se iselilo preko 200 srpskih

porodica sa preko 600 ~lanova

doma}instava, zauvijek ostati bez

Srba, te kao ru{evina biti samo

dokaz ratnog divqawa pripadni-

ka muslimanske Teritorijalne

odbrane, Zelenih beretki i Hr-

vatskog vije}a odbrane 25. i 26.

maja 1992. godine.

Ho}e li samo pravoslavna

Spasovdanska crkva i grobqe bi-

ti nijemi svjedoci ìvqewa na

ovim prostorima i ostati u sje-

}awu Srba iz Bradine, kao {to

}e boqeti sje}awe na kowi~ke

koncentracione logore kroz ko-

je je pro{ao svaki odrasli stanov-

nik Bradine, a kosti ubijenih

ostati rasute od Trebiwa do Bra-

tunca i drugih mjesta Srpske?

¥ N. ZELENOVI]

IMA LI NADE ZA POVRATAK SRBA IZ KOWICA NA SVOJA OGWI[TA

\Bradina: Srbi povratnici na poru{enom grobqu (Snimio R. VASI])

HRVATSKI KONZULAT U BAWOJ LUCI

ZahvalnostpolicijiSrpske

GENERALNI konzulat Hr-

vatske sa sjedi{tem u Bawoj Luci

zahvalio je ju~e pripadnicima Mi-

nistarstva unutra{wih poslova

Republike Srpske u Bawoj Luci i

Prijedoru za pomo} u organizaci-

ji izbora za predsjednika Hrvat-

ske, saop{teno je iz policije, ja-

vila je Srna.

U dopisu generalnog konzula

Ivana Lepoglavca, upu}enom {e-

fu kabineta ministra unutra-

{wih poslova i na~elnicima cen-

tara javne bezbjednosti u Bawoj

Luci i Prijedoru, izraàva se

"po{tovawe i zahvalnost za po-

mo} i podr{ku u organizaciji iz-

bora za predsjednika Hrvatske#.

Na bira~kim mjestima u Ba-

woj Luci i Prijedoru tokom dva

kruga izbora nije zabiqeèn ni-

jedan incident. ¥

BAWA LUKA - Poslije vi-

{egodi{we pauze, bawolu~ki

"Autoprevoz# i beogradska "La-

sta# danas ponovo uspostavqaju

liniju Bawa Luka - Gradi{ka -

Oku~ani - Beograd Autoputem

kroz Hrvatsku.

Sekretar Udruèwa saobra-

}aja u Privrednoj komori Repu-

blike Srpske Ranko Babi} ka-

zao je na{em listu da je ovim

priveden kraju jedan mukotrpan

i dugotrajan posao, od koga }e

koristi imati i prevoznici i

putnici.

Osim bawolu~kog "Auto-

prevoza#, kroz Hrvatsku }e pre-

ma Srbiji danas krenuti i du-

bi~ki "Autoprevoz#. Ovaj pre-

voznik odràva}e dvije linije:

Kozarska Dubica - Prijedor -

Bawa Luka - Gradi{ka - Oku~a-

ni - Beograd i Kozarska Dubi-

ca - Prijedor - Bawa Luka - Gra-

di{ka - Oku~ani - Novi Sad.

Predvi|eno je da prvi auto-

bus prema Beogradu novom tra-

som kroz Hrvatsku iz Bawe Lu-

ke krene u 10.40 sa autobuske

stanice, dok je povratak iz glav-

nog grada Srbije i Crne Gore

predvi|en za sutradan u 10 ~a-

sova.

Uspostavqawe linija pre-

ko Hrvatske najvi{e }e kori-

stiti samim putnicima, jer se

time putovawe, primjera radi,

od Bawe Luke do Beograda sma-

wuje za skoro ~etiri sata.

U{tedu na vremenu osjeti}e i

putnici na drugim linijama, ko-

je }e tako|e biti uspostavqene

ovih dana.

Osim Beograda i Novog Sa-

da, autobusi }e kroz Hrvatsku

voziti i do Sombora i Ni{a, a

osim bawolu~kog i dubi~kog

"Autoprevoza#, dozvole za us-

postavqawe linija novom tra-

som zatraìli su i drugi prevo-

znici iz Srpske.

¥ D. M.

SAOBRA]AJ IZME\U SRPSKE I SRBIJE PREKO HRVATSKE

Kre}u autobusi PRIJEDOR - Pred-

sjednik granskog sindika-

ta rudara i metalaca Re-

publike Srpske Obrad Be-

lenzada poslije ju~era-

{weg sastanka sa rukovod-

stvom Novih rudnika Qu-

bija izjavio je da ni posli-

je dva mjeseca protesta ot-

pu{tenih radnik nema

konkretnih rje{ewa za

wihove zahtjeve.

Belenzada je rekao da

je Sindikat podrào za-

htjeve otpu{tenih radni-

ka, jer rukovodstvo rudni-

ka nije ispo{tovalo od-

redbe iz kolektivnog ugo-

vora i Zakona o radu. On

je dodao da poslodavac mo-

ra da izmiri sve obaveze

prema radnicima prije ot-

kazivawa Ugovora o radu

te da }e se od inspekcije

rada traìti mi{qewe o

tome da li se po{tuje rje-

{ewe koje su donijeli ili

je to mrtvo slovo na papi-

ru.

- Ukoliko se rje{ewe

inspekcije rada, koje je do-

neseno 22. decembra ne is-

po{tuje, radnici }e se mo-

rati obratiti pravosud-

nim organima i inspekci-

ji koja }e morati podnije-

ti prijavu protiv rukovod-

stva Novih radnika - na-

glasio je Obrad Belenzada.

Otpu{teni radnici i

ju~e su se okupili ispred

uprave rudnika najavqu-

ju}i radikalnije mjere

protesta jer, kako kaù vi-

{e strpqewa nemaju. Te

mjere najavquju ve} od 22.

januara kad i isti~e rok

koji je republi~ka inspek-

cija rada postavila ruko-

vodstvu da ispravi sve ne-

pravilnosti.

¥ P. [.

NOVI RUDNICI QUBIJA

O{te}eni radnici

\ Obrad Belenzada: Rukovodstvorudnika ne po{tuje kolektivniugovor

ISTO^NO SARAJEVO -

Crveni krst Republike Srpske

saop{tio je ju~e da }e od 20. ja-

nuara, posredstvom Telekoma Re-

publike Srpske, biti aktiviran

telefonski broj 14-15, na koji }e

svi qudi dobre voqe mo}i da se

jave i tako pomognu akciju priku-

pqana pomo}i stanovni{tvu jugo-

isto~ne Azije pogo|enom cuna-

mijem, javqa Srna.

U okviru akcije gra|ani }e

mo}i da uplate i nov~ane prilo-

ge na ìro-ra~un Dru{tva Crve-

nog krsta BiH na broj 140-101-

00082709-32 kod "Folks banke#.

Radio-televizija Republi-

ke Srpske uradi}e telop i radio

xingl za ovu akciju, koji }e bi-

ti emitovani u programskoj {e-

mi. ¥

HUMANITARNI TELEFONSKI POZIV ZA UNESRE]ENE U AZIJI

Pomo} `rtvama cunamija SARAJEVO - Sa dnevnog re-

da ju~era{weg nastavka posqed-

we pro{logodi{we sjednice

Predstavni~kog doma Parlamen-

ta Federacije BiH skinut je Pri-

jedlog zakona o vra}awu, dodjeli i

prodaji stanova za koje nije podne-

sen zahtjev za vra}awe. Poslani-

cima je prije po~etka sjednice po-

dijeqeno pismo zamjenika me|u-

narodnog predstavnika u BiH Ver-

nera Vnenta u kome se navodi da

predloèni zakon prejudicira rad

Komisije za restituciju BiH i da

ga treba povu}i iz procedure. ¥

PARLAMENT FEDERACIJE BiH

Odgo|ena rasprava o stanovima

U BRÂNSKIM OSNOVNIM I SREDWIM [KOLAMA

Po~elo drugopolugodi{teBR^KO - Za oko trinaest hiqada u~e-

nika osnovnih i sredwih {kola u Br~kom

ju~e je po~elo drugo polugodi{te.

Nastava se izvodi u petnaest osnov-

nih i ~etiri sredwe {kole u kojima je,

prema rije~ima nadle`nih, sve spremno

za po~etak nastave i uspje{nu realizaci-

ju nastavnog plana i programa.

- I ove godine smo ispo{tovali sve

{to je bilo predvi|eno nastavnim kalen-

darom i u~enici su poslije zasluènog

zimskog odmora ponovo u {kolskim klu-

pama. Prvog radnog dana {kole su, posli-

je skoro mjesec dana pauze, opet pune - ka-

è vr{ilac du`nosti {efa Odjeqewa

za obrazovawe u Vladi distrikta Slavo-

qub Ba{i}.

Za u~enike koji putuju do {kole, Vla-

da distrikta obezbijedila je odgovaraju-

}i prevoz.

Br~anski osnovci i sredwo{kolci na

raspustu su se nalazili od 24. decembra

pro{le godine.

¥ M. \.

BAWA LUKA - Organiza-

cija èna "Lara# ju~e je pred-

stavila rezultate istraìva-

wa koje je sprovela u ~etiri op-

{tine Srpske pod nazivom

"@ene u lokalnim izborima

2004. godine#. Istraìvawa su

odràna uz pomo} i podr{ku

Xender centra Vlade Republi-

ke Srpske.

Istraìvawem se èqelo

utvrditi kakvo je bilo u~e{}e

èna u izbornom procesu, koli-

ko pripadnice qep{eg pola u~e-

stvuju u kreirawu politike, u

kojem procentu izlaze na izbo-

re, koliko ~esto glasaju za è-

ne i koliko ih je na kandidat-

skim listama.

- Prema podacima istraì-

vawa ène su mnogo mawe nego

mu{karci ukqu~ene u organiza-

ciju izbora. U mawini su i u iz-

bornim komisijama, bira~kim

odborima i kao posmatra~i. Om-

jer je daleko u korist mu{kara-

ca {to potvr|uje i ~iwenica da

je na 12 posmatranih bira~kih

mjesta, organizaciju izbora pro-

velo 72 qudi, od koji je èna

~lanica bira~kih odbora bilo

29, a mu{karaca 43, objasnila je

predsjednik Organizacije èna

"Lara# Radmila @igi}.

Prema we-

nim rije~ima, u

Bawoj Luci, Bi-

jeqini, Lopara-

ma i êlincu

gdje je vr{eno is-

traìvawe nijed-

na èna u ovim

op{tinama nije bila kandidat za

gradona~elnika, na~elnika, ni-

ti nezavisni kandidat za odbor-

nika.

@ene su bile nosioci se-

dam lista od 30 u Bawoj Luci,

dok su u svim ostalim op{tina-

ma na ovim mjestima bili mu-

{karci.

- Izlazak ̀ ena na izbore ma-

wi je za 50 odsto u odnosu na mu-

{karce, a me|u navedenim raz-

lozima slabog odziva je nepovje-

rewe u politi~are i izbore, ko-

jima se moè ne{to promijeni-

ti, a dok u mawe urbanim sredi-

nama ène ne glasaju, jer ih ne-

ma ko zamijeniti u ku}nim po-

slovima ili pri~uvati dijete -

rekla je Radmila @igi}.

Ona je naglasila da su ène

diskriminisane i ne u~estvuju u

dono{ewu odluka u politi~kim

partijama i da se na liste kan-

diduju po preporukama mu{ka-

raca i na osnovu rodbinskih ve-

za. ¥ D. TRI[I]

ISTRA@IVAWA ORGANIZACIJE @ENA "LARA"

U Bawoj Luci, Bijeqini, Loparama i êlincu,gdje je izvr{eno istraìvawe, nijedna ènanije bila kandidat za gradona~elnika,na~elnika, niti nezavisni kandidatza odbornika

\ Istraìvawa "Lare": Poslovi uglavnom bez èna

(Snimio M. [UKALO)

BRADINA QUTA RANABRADINA QUTA RANABRADINA QUTA RANABRADINA QUTA RANABRADINA QUTA RANABRADINA QUTA RANABRADINA QUTA RANABRADINA QUTA RANABRADINA QUTA RANAIz Bradine, najve}eg srpskog sela u kowi~koj op{tini,iselilo se vi{e od 200 srpskih porodica sa vi{e od600 ~lanova doma}instava

NAÊLNIK, [TA TO BI

BRADINA QUTA RANA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005. POLITIKA 5KABINET PREDSJEDNIKA

REPUBLIKE

Podr{ka Matija{evi}u

BAWA LUKA - Predsjednik

Republike Srpske Dragan âvi}

pozdravio je rad Ministarstva

unutra{wih poslova sa mini-

strom Darkom Matija{evi}em na

~elu kojim je pokazana potpuna

opredijeqenost za izvr{ewe svih

zakonskih obaveza, a posebno sa-

radwa sa Ha{kim sudom, saop-

{tio je ju~e kabinet predsjedni-

ka Republike.

âvi} je na ju~era{wem sa-

stanku sa Matija{evi}em iska-

zao podr{ku wemu i radnicima

Ministarstva unutra{wih po-

slova na uspje{no sprovedenom

postupku predaje Save Todovi}a,

koji je bio na javnoj optu`nici

Ha{kog suda.

Ministar Matija{evi} je

predsjednika âvi}a informi-

sao da je Ministarstvo unutra-

{wih poslova potpuno opredije-

qeno, operativno sposobno i an-

gaòvano da izvr{ava me|unarod-

ne obaveze.

Predsjednik âvi} pozdra-

vqa hrabru odluku Save Todovi-

}a da dobrovoqno pristupi sud-

skom procesu u Hagu i poziva

ostale optuène da se predaju nad-

le`nim organima Srpske, shod-

no jedinstvenom politi~kom sta-

vu, javnom pozivu Narodne skup-

{tine i usvojenoj rezoluciji o

saradwi sa Ha{kim tribunalom.

Na sastanku je bilo rije~i i

o iznalaèwu mogu}nosti za po-

boq{awe materijalno finansij-

skog statusa i tehni~koj opre-

mqenosti radnika Ministarstva

unutra{wih poslova, stoji na

kraju saop{tewa.

¥ M. Mi.

SARAJEVO - Mnogi zajedni~-

ki organi BiH, ministarstva u Sa-

vjetu ministara, agencije i direk-

cije ne po{tuju Zakon o dràvnoj

slu`bi, niti po{tuju odluku Ustav-

nog suda BiH o konstitutivnosti

naroda.

O~igledan primjer je Agenci-

ja za dràvnu slu`bu, ~iji je direk-

tor Jakob Finci, gdje je na kqu~nim

mjestima zaposleno osam Bo{wa-

ka, dva Hrvata, jedan iz reda osta-

lih i odnedavno samo jedan Srbin

- Bojan Goli}, koji je pripravnik.

Finci to pravda nedostatkom

finansijskih sredstava za prijem

jo{ ~etiri radnika na kqu~na mje-

sta, ali ne obja{wava kako je do{lo

do toga da je samo jedan Srbin (i to

nedavno) zaposlen u Agenciji ko-

jom on rukovodi.

Odstupawa od "formule# da u

zajedni~kim organima treba biti

zaposleno 43 odsto Bo{waka, 34 od-

sto Srba, 17 odsto Hrvata i oko

{est odsto ostalih ima u svim mi-

nistarstvima Savjeta ministara

BiH, agencijama i direkcijama.

Tamo gdje se taj princip kod za-

po{qavawa po{tuje, dolazi do dru-

gih problema, jer na rukovode}im

mjestima, uglavnom, nema Srba, a

~esto ni Hrvata.

U Ministarstvu civilnih po-

slova ukupan broj od 60 zaposlenih

otprilike zadovoqava pomenutu

formulu, ali su od ~etiri pomo}-

nika ministra tri Bo{waci i je-

dan Srbin. Hrvata me|u wima nema.

[ef kabineta ministra Safeta

Halilovi}a, savjetnik i portparol

tako|e su Bo{waci.

- Ovo je o~igledan primjer kr-

{ewa principa zapo{qavawa ka-

drova po dogovorenoj i zakonski

ure|enoj nacionalnoj strukturi -

kaè za na{ list zamjenik mini-

stra civilnih poslova Zoran Te-

{anovi} i dodaje da su srpski pred-

stavnici u zajedni~kim organima

BiH do sada nekoliko puta upozo-

ravali na ovu ~iwenicu, ali da do

konkretnih rezultata jo{ nije do-

{lo.

Prema wegovim rije~ima, man-

dat direktoru Agencije za dràv-

nu slu`bu BiH Jakobu Finciju is-

tekao je prije pet-{est mjeseci, a

on je i daqe nalazi na tom mjestu.

Na ~iwenicu da se odredbe o

nacionalnoj zastupqenosti zapo-

slenih ne po{tuju, i to na {tetu Sr-

ba, upozoravali su i drugi, me|u ko-

jima je {ef kluba srpskih delega-

ta u Domu naroda Parlamentarne

skup{tine BiH Bo{ko [iqego-

vi}.

- Nekoliko puta sam u Parla-

mentarnoj skup{tini potezao ovo

pitawe, ali vidqivih rezultata da

se stawe popravqa nema - kaè Bo-

{ko [iqegovi}. ¥ N. Z.

IZJAVA predsjednika Stran-

ke demokratske akcije i ~lana

Predsjedni{tva BiH Sulejmana

Tihi}a da je ustavni sistem BiH

omogu}ava "da jedna mawina bloki-

ra rad# svih organa u suprotnosti

sa Ustavom BiH i osnovnim demo-

kratskim na~elima.

Jer, "jedna mawina# - kako je

rekao Tihi}, na rije~ima veliki

borac za demokratiju, ustavnost, za-

konitost i qudska prava - nije ni-

ko drugi do srpski narod u BiH.

- Srbi nisu mawina, ve} kon-

stitutivan narod kao {to su to Bo-

{waci i Hrvati - kazao je na{em

listu profesor na Pravnom fa-

kultetu u Bawoj Luci dr Nikola

Popla{en.

On je dodao da je Tihi}eva stav

o srpskom narodu kao mawini isto-

vjetan kao "kada bismo Nijemci u

Wema~koj nazvali nacionalnom ma-

winom#. Nijedan narod u svojoj ze-

mqi ne moè biti mawina, pa ni

Srbi u BiH.

Popla{en je podsjetio da je

sli~nu ocjenu nedavno iznio i vi-

soki predstavnik Pedi E{daun. On

se povodom Nove godine obratio

Bo{wacima kao najbrojnijem naro-

du, traè}i od wih da budu dare-

`qiviji i spremniji na dogovore

ako ho}e da se najvi{e pitaju u

BiH.

- To je sli~an stav onom koji je

iznio Tihi}. Iako se princip kon-

stitutivnosti naroda ne po{tuje na

istom nivou u Republici Srpskoj

i Federaciji BiH, gdje predstavni-

ka srpskog naroda nema dovoqno

ni u najvi{im organima vlasti, to

nikome ne daje pravo da Srbe nazi-

va nacionalnom mawinom - ista-

kao je Popla{en.

On se osvrnuo i na izjavu pot-

predsjednika Republike Srpske i

~lana Stranke demokratske akci-

je Adila Osmanovi}a.

- Osmanovi} tvrdi da }e for-

mirawu nove Vlade Republike Srp-

ske zna~iti "potpunu negaciju jed-

nog konstitutivnog naroda, Bo-

{waka#, jer u woj ne}e biti pred-

stavnika Stranke demokratske ak-

cije, Stranke za BiH i Socijalde-

mokratske partije BiH. Nije mi

jasno zbog ~ega Osmanovi} cijeli

jedan narod stavqa u tri stranke

sli~ne politi~ke orijentacije -

istakao je dr Nikola Popla{en.

On je dodao da je amandmanima

na Ustav Republike Srpske pred-

stavnicima bo{wa~kog naroda ga-

rantovano pet ministarskih mje-

sta u Vladi Republike Srpske. Me-

|utim, nije propisano da oni mora-

ju da budu iz neke od partija.

- Ne vjerujem da }e predsjednik

Republike Dragan âvi}, ni man-

datar za sastav nove vlade prekr-

{iti Ustav Srpske i dati Bo{wa-

cima mawe mjesta nego {to je pred-

vi|eno. Oni }e dobiti pet mjesta

u skladu sa republi~kim Ustavom,

ali ne moraju na wima biti pred-

stavnici Stranke demokratske ak-

cije - naglasio je Nikola Popla-

{en.

S druge strane, Adil Osmano-

vi} je rekao da wegova stranka "za-

ista nema {ta traìti u Vladi u

kojoj su glavni politi~ke snage

Srpska demokratska stranka i Srp-

ski radikali "Vojislav [e{eq#.

Tek da se zna: Srpska radikal-

na stranka "Dr Vojislav [e{eq#

ima jednog poslanika u Narodnoj

skup{tini Republike Srpske i ni

po kojem mjerilu se ne moè svrsta-

ti u "glavne politi~ke snage# u Re-

publici Srpskoj.

Nit koja spaja izjave Sulejma-

na Tihi}a i Adila Osmanovi}a je

wihova srxba {to Republika Srp-

ska ne pristaje na ukidawe mini-

starstva odbrane i unutra{wih po-

slova, {to oni tuma~e kao odbija-

we sprovo|ewe reformi u ovim

oblastima.

Su{tina ovog pitawe je bitno

druga~ija: srpske stranke se bore

za o~uvawe Republike Srpske i

Dejtonskog sporazuma, a bo{wa~-

ke za weno ukidawe i centraliza-

ciju vlasti u BiH, u kojoj }e Bo-

{waci imati odlu~uju}u rije~.

¥ N. DIKLI]

ME\UNARODNI zvani~nici

traè da vi{e vjerujem wihovim

rije~ima nego onom {to sam - u~i-

nio.

Na ovu re~enicu Miroslav Ta-

di} svodi izjave me|unarodnih zva-

ni~nika, date povodom dobrovoqne

predaje ha{kog optuènika Save

Todi}a vlastima Republike Srpske

i wegovog prebacivawa u Hag.

Delegacija Evropske komisije

u BiH saop{tila da je Todovi}eva

dobrovoqna predaja "prvi slu~aj da

je jedan optuènik predat Ha{kom

sudu uz saradwu vlasti Republike

Srpske#.

Sli~an prizvuk ima i izjava vi-

sokog predstavnika me|unarodne za-

jednice Pedija E{dauna. Povodom

Todovi}eve predaje, E{daun je rekao:

- Devet godina poslije Dejtona

pozdravqam ovaj vaàn korak napri-

jed koje su u~inile vlasti Republi-

ke Srpske. Todovi} je osumwi~en za

te{ke zlo~ine za koje sad mora odgo-

varati pred sudom u Hagu.

[am~anin Miroslav Tadi} ve-

li da je ìvi dokaz da me|unarodni

zvani~nici, kada govore o saradwi

Republike Srpske sa Ha{kim su-

dom, narodski re~eno "zaobilaze

istinu#.

- Milan Simi} i ja predali smo

se organima Republike Srpske 14.

februara 1998. godine, a ne{to ka-

snije to je u~inio i Simo Zari} -

kaè Miroslav Tadi}.

On nam pokazuje izjavu koju je 14.

februara 1998. godine dao Stanici

javne bezbjednosti [amac. U woj,

poslije Tadi}eve konstatacije da ga

je glavni tuìlac Ha{kog suda op-

tuìo za ratne zlo~ine, pi{e:

- Odlu~io sam da se dobrovoq-

no predam Stanici javne bezbjedno-

sti [amac da bih oti{ao pred Ha-

{ki tribunal. Isti~em da sam svo-

ju odluku o predaji donio samostal-

no i slobodno, da me na dono{ewe

te odluke nije niko prisiqavao ni-

ti nagovarao... Molim vas da o ovom

mom ~inu i odluci obavijestiti

Sfor radi daqeg postupka.

Osim Tadi}a, Milana Simi}a

i Sime Zari}a, Ha{kom sudu se do-

brovoqno predao i ~etvrti [am~a-

nin - Blagoje Simi}. Istina, on se

predao u Srbiji, ali su, kaè Miro-

slav Tadi}, u razgovorima o wego-

vom dobrovoqnom odlasku u Hag u~e-

stvovali i organi Republike Srp-

ske.

Ha{kom sudu dobrovoqno se

predao i oficir Vojske Republike

Srpske Dragan Joki}. Bilo je to 15.

avgusta 2001. godine. Joki} se pre-

dao poslije razgovora koje je s wim

vodio tada{wi savjetnik predsjed-

nika republi~ke Vlade za odnose sa

Ha{kim sudom Sini{a \or|evi}.

Na osnovu ~iwenice da se do-

brovoqno predao i garancija Vla-

de Republike Srpske potpukovnik

Dragan Joki} pu{ten je na slobodu

do po~etka su|ewa.

- Moj, kao i primjer ostalih

[am~ana, koji su se dobrovoqno

predali, demantuje navode me|una-

rodnih zvani~nika o nesaradwi Re-

publike Srpske sa Ha{kim sudom -

rekao je Miroslav Tadi}, koji je

pro{le godine, poslije izdràne

dvije tre}ine kazne, pu{ten iz za-

tvora.

On kaè da mu stalno "upirawe

prsta# u Republiku Srpsku zbog na-

vodne nesaradwe sa Ha{kim sudom

smeta, jer za to nema osnova. Nepre-

kidnom ponavqawem neosnovanih

optu`bi, dodao je Miroslav Tadi},

ne vodi pomirewu i stvarawu uslo-

va za normalan, zajedni~ki, ìvot

tri naroda u BiH.

¥ V. ANTI]

MIROSLAV TADI] DEMANTUJE ME\UNARODNE ZVANI^NIKE

[AMÂNI OTI[LI PRVITadi} i Milan Simi} predali su se Stanici javnebezbjednosti [amac u februaru 1998. godine,a nekoliko dana kasnije to je u~inio Simo Zari}.Dobrovoqno oti{ao i Dragan Joki}

AGENCIJA ZA DR@AVNU UPRAVU

Samo jedan SrbinOd 12 zaposlenih osam je Bo{waka, dva Hrvata, jedan Srbin i jedan Jevrejin

NIKOLA POPLA[EN ODGOVARA SULEJMANU TIHI]U I ADILU OSMANOVI]U

Nijedan narod u svojoj zemqi ne moè biti mawina,pa ni Srbi u BiH, zato je Tihi}eva ocjenada

"jedna mawina" blokira rad svih organa suprotna

Ustavu i demokratskim na~elima

PALE - Ve}ina Srba ali i Hr-

vata koji se nalaze na izdràvawu

zatvorskih kazni u Kazneno-poprav-

nom zavodu u Zenici izloèni su

svakodnevnim verbalnim napadima

i ozbiqnim prijetwama organizo-

vanih grupa zatvorenika bo{wa~-

ke nacionalnosti.

Ovo za "Glas Srpske# kaè

@eqko Rodi}, ~iji otac Milorad

u Zenici izdràva petogodi{wu

kaznu koju mu je izrekao Kantonal-

ni sud u Sarajevu.

- Moj otac i drugi zatvoreni-

ci, osu|eni za ratne zlo~ine, stal-

no su izloèni, na sre}u, jo{ uvi-

jek verbalnim napadima - kaè

@eqko.

@eqko kaè da su wegovom ocu

te{ko oboqele limfne `lijezde

i da je {ezdesetodstotni ratni voj-

ni invalid.

@eqko isti~e da ciq wegovog

obra}awa na{em listu nije skra}i-

vawe kazne koju izdràva wegov

otac, ve} da samo èli da ukaè

nadle`nim organima, prije svih

Ministarstvu pravde Srpske, da su

Srbi iz Republike Srpske koji iz-

dràvaju kaznu u zeni~kom zatvoru

izloèni prijetwama koje mogu

prerasti i u doga|aje sa, za wih, te-

{kim posqedicama.

- Kada mi otac kaè da bi ra-

dije robijao na Aqasci nego u Ze-

nici, mada nema zamjerki na slu-

`bena lica, onda je jasno kako mu

je. Meni ne preostaje ni{ta drugo

do da poru~im qudima iz nadle`nog

republi~kog ministarstva da je

krajwe vrijeme da obi|u Srbe u

ovom zatvoru i iz prve ruke sazna-

ju wihove neda}e - veli @eqko Ro-

di}.

Po wegovim rije~ima, jedino

rje{ewe je da ministarstva pravo-

su|a Srpske i Federacije BiH pot-

pi{u me|usobni ugovor kojim bi se

otvorila mogu}nost da Srbi iz ze-

ni~kog zatvora kaznu izdràvaju u

nekoj od ustanova ovog tipa na pod-

ru~ju Republike Srpske i obrnuto.

- Moj otac Milorad, gra|anin

Republike Srpske, borac wene voj-

ske i ratni vojni invalid ne moè

da se otme utisku kako je od svih za-

boravqen, ako izuzmemo nas, ~lano-

ve porodice. Sli~no razmi{qaju

i ostali zatvorenici iz Srpske ko-

ji su bili ili su sada u zeni~kom za-

tvoru - zakqu~uje @eqko Rodi}.

Na{ list je ranije pisao o mu-

kama Milomira Tepe{a iz Pala.

Wega su, dok je namje{tao krevet,

pretukla dvojica zatvorenika. Te-

pe{ je, pukom sre}om, ostao ìv.

Stalne provokacije dovele su

Srbina iz Prijedora, R. D. na rub

nervnog sloma, {to ga je nagnalo

da se objesi u toaletu, a u zadwi ~as

ga je opazio i spasio zatvorenik K.

M... ¥ S. [EKARA

NEVOQE SRBA I HRVATA U ZENI^KOM ZATVORU

Aqaska bi bila boqa

Miroslav Tadi}:Li~ni primjer

- Ja sam razgovarao sa stotina-

ma srpskih nesre}nika koji su mu-

~eni u logorima, jer sam bio u ko-

misiji za razmjene u toku rata -

kaè Miroslav Tadi}. - Zlogla-

sni logori za Srbe postojali su u

svim krajevima BiH i Hrvatske, a

sva ratna zla se svaquju samo na jed-

nu stranu, na srpski narod. Ja sam

u zatvoru bio sa mnogim osu|eni-

cima nesrpskog naroda. Vjerujte

oni vrlo korektno govore o tome.

Nikada nisu rekli da su samo Sr-

bi krivi za rat. Sve {to se de{a-

valo u ratu postoje tragovi, doku-

mentacija, izjave ìvih svjedoka,

pa otkud onda da je samo jedna stra-

na kriva za po~iwena zla?

Nikola Popla{en: Vlada po Ustavu

NAROD NIJE MAWINANAROD NIJE MAWINANAROD NIJE MAWINANAROD NIJE MAWINANAROD NIJE MAWINANAROD NIJE MAWINANAROD NIJE MAWINANAROD NIJE MAWINANAROD NIJE MAWINA

JEDNA STRANA

NAROD NIJE MAWINA

BAWA LUKA - U Republi-

ci Srpskoj postoje povoqni

agroekolo{ki uslovi za inten-

zivnu vo}arsku proizvodwu, ali

je od toga do sada bilo malo ko-

risti, jer je ova poqoprivredna

djelatnost niz godina bila zapo-

stavqena.

Dosada{wa, moglo bi se re-

}i stihijska vo}arska proizvod-

wa, mogla je da zadovoqi tek ma-

wi dio potreba doma}ih prera-

|iva~kih kapaciteta, pa su ve}e

koli~ine morale da se obezbje-

|uju iz uvoza i za to tro{e zna-

~ajna devizna sredstva. Podaci

o spoqnotrgovinskoj razmjeni

BiH sa inostranstvom, pokazu-

ju da se samo na uvoz vo}a u BiH

potro{i godi{we oko 80 mili-

ona maraka.

Na uvoz odre|enih vrsta vo-

}a oslawaju se, pored ostalih i

u bawolu~koj fabrici "Vita-

minka#.

- Mi smo spremni da od do-

ma}ih proizvo|a~a otkupimo sve

ponu|ene koli~ine sirovine,

ali to nije dovoqno za zadovo-

qewe sve ve}ih potreba proiz-

vodwe i izvoza. Zbog toga se ne-

dostaju}e koli~ine, prije svega

jagode i vi{we, moraju nabavqa-

ti u susjednim zemqama - kaè

direktor uspje{no privatizo-

vanog preduze}a "Vitaminka#

@arko Miki}.

Ipak, zahvaquju}i sve ve}oj

potra`wi raznog vo}a, a naro~i-

to jagodi~astog, kao i podsticaj-

nim mjerama koje od prije dvi-

je godine obezbje|uje republi~ka

Vlada, po~elo se organizovanije

raditi na oìvqavawu vo}arske

proizvodwe.

U republi~kom Ministar-

stvu poqoprivrede smatraju da

bi vo}arska proizvodwa u pojedi-

nim podru~jima Srpske trebalo

da ima prednost u odnosu na dru-

ge djelatnosti u poqoprivredi.

Pomo}nik ministra poqo-

privrede Milan Nin~i}, kao ne-

ke od razloga za takvo opredje-

qewe navodi da za vo}em, poseb-

no malinom i kupinom postoji

sve ve}a potra`wa na doma}em

i inostranom trì{tu, a uz to

ova proizvodwa je dosta ispla-

tivija od proizvodwe ìtarica

i nekih drugih poqoprivrednih

kultura.

- Dosada{we iskustvo je po-

kazalo da po jednom dunumu pod

malinom ili kupinom moè da se

zaradi od dvije do tri hiqade

maraka i to uz relativno male

materijalne tro{kove. Ako se

u obzir uzme i podsticaj od 400

maraka po jednom dunumu za one

koji zasnivaju nove maliwake,

onda je to dodatna povoqnost da

pod ovim jagodi~astim vo}em bu-

du ve}e povr{ine - izjavio je

Nin~i}.

Republi~ko Ministarstvo

poqoprivrede obezbijedilo je i

podsticaj za podizawe novih vo}-

waka, prije svega jabuke i kru-

{ke, koji iznosi jednu marku po

sadnici.

Zahvaquju}i tome ve} ni~u

novi vo}waci, a uveliko se ra-

di i na organizovawu savremene

integralne vo}arske proizvod-

we, koja je sa ekolo{kog aspek-

ta potpuno bezbjedna i sertifi-

kovana za izvoz u zemqe Evrop-

ske unije.

U tome, za sada, predwa~i

Poqoprivredna zadruga "Vo}e

i povr}e Krajine#, koja je osnov-

na protekle godine sa sjedi{tem

u Lakta{ima. U ovu specijali-

zovanu zadru`nu organizaciju su

ukqu~ena 72 proizvo|a~a sa pod-

ru~ja Bawe Luke, Lakta{a, ê-

linca, Gradi{ke, Srpca, Novog

Grada i Br~kog. Oni pod vo}wa-

cima imaju ukupno 86 hektara, a

ukupan pro{logodi{wi rod pro-

cijewen je na preko 1.200 tona.

¥ M. MIQU[

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005.EKONOMIJA6

POSLOVNI SVIJETRIM - Cunami je opusto-

{io sektor ribarstva u regi-

onu Indijskog okeana, ugroà-

vaju}i opstanak stotina hiqa-

da porodica, ocijenila je Or-

ganizacija Ujediwenih nacija

za hranu i poqoprivredu. Ova

organizacija sada razmatra na-

~ine za ukazivawe pomo}i ri-

barima u obnavqawu industri-

je ribarstva u regionu, izvije-

stila je agencija AP. ¥

¹ ¹ ¹

SENTA - Odluka o smawe-

wu za{titne cijene {e}era sa

630 na 420 evra po toni, koju

je objelodanila Evropska uni-

ja, drasti~no }e promijeniti

situaciju u poslovawu mnogih

fabrika {e}era u Evropi,

ocijenio je u izjavi za Tanjug

generalni direktor sen}anske

{e}erane Qubi{a Radenko-

vi}. ¥

¹ ¹ ¹

LONDON, PARIZ - Vo-

de}i svjetski proizvo|a~ avi-

ona, evropska kompanija "Er-

bas#, danas }e u Tuluzu, u

Francuskoj, predstaviti naj-

ve}i putni~ki avion ikada iz-

ra|en u svijetu, model "A380#.

Kupci {irom svijeta do sada

su najavili da }e izdvojiti

skoro 40 milijardi evra za ku-

povinu tog putni~kog aviona

na dva nivoa, sa 555 sjedi{ta

u osnovnoj verziji i po cijeni

od 280 miliona dolara, preno-

si Tanjug. ¥

ROGATICA - Polaze}i od

ocjene da je poqoprivreda veli-

ka neiskori{}ena razvojna {an-

sa ve}ine op{tina Gorwedrinske

regije, Agencija za ekonomski raz-

voj "Redrin#, ~ije je sjedi{te u

Fo~i, pro{le godine konkurisa-

la je kod Evropske komisije za re-

gionalni razvoj sa programom za

osnivawe Agro-biznis centra, ko-

ji bi, prema odluci Skup{tine

"Redrina#, trebalo da bude smje-

{ten u Rogatici.

"Redrin# pokriva op{tine:

Rudo, âjni~e, Vi{egrad, Usti-

pra~a, Rogatica, Fo~a i Kalino-

vik u Republici Srpskoj, te Gora-

`de, Fo~a - Ustikolina i Pale -

Pra~a, u Federaciji BiH. Kod od-

luke da ba{ Rogatica bude sjedi-

{te Centra, po{lo se od ~iwe-

nice da je ova op{tina odavno po-

znata po razvoju poqoprivrede.

U Rogatici se nalazi, prije

svega, Akcionarsko dru{tvo

"Agrokombinat#, koje uspje{no

posluje u vi{e oblasti poqopri-

vredne proizvodwe. Tu je i vi{e

zemqoradni~kih zadruga, a uspje-

{no djeluje i nekoliko udruèwa

poqoprivrednih proizvo|a~a uz

~iji rad se uveliko uti~e na raz-

voj poqoprivrede kao grane na ko-

ju rogati~ka op{tina ozbiqno ra-

~una.

Ve} 40 godina u Rogatici se

odràva regionalna izlo`ba i sa-

jam stoke, sjemenskog krompira i

krompira za jelo kao svojevrstan

podsticaj razvoju poqoprivrede

i sela.

Program za osnivawe "Agro-

biznis centra# pro{ao je kod

Evropske komisije i ovih dana vo-

de se aktivnosti za wegovo osni-

vawe. U tu svrhu bi}e uloèno 123

hiqade evra, u ~emu je ne{to vi-

{e od 110.000 u~e{}a Evropske

komisije, a ostalo }e obezbijedi-

ti udruène op{tine regije.

Realizacija programa je u to-

ku. Op{tina Rogatica, kao svoje

u~e{}e, obezbijedila je namjen-

ske prostorije za smje{taj Cen-

tra. Objavqen je i oglas za popu-

nu po~etnog broja radnika - dva

diplomirana ekonomista i jedan

diplomirani inèwer agronomi-

je ekonomskog smjera.

- Wihov zadatak bi}e da uspo-

stave funkcionalnu mreù inte-

resnog organizovawa poqopri-

vrednih proizvo|a~a u regionu u

proizvodnom i trì{nom pogle-

du. Uz to, wima u zadatak, stavi-

}e se i obaveza uspostavqawa si-

stema kontrole kvaliteta i izna-

laèwe mogu}nosti razvoja malih

i sredwih preduze}a u poqopri-

vrednom sektoru. Posebna pa`wa

bi}e posve}ena obrazovawu svih

koji rade u poqoprivredi i oko

poqoprivrede kroz predavawa, se-

minare, savjetovawa i druge, za

seqaka pogodne, na~ine. U reali-

zaciji zacrtanog, vremenom bi

trebalo da bude zaposleno 25 stal-

nih i oko dvije stotine sezonskih

radnika - kaè menaxer programa

"Redrina# Spomenka Pojuìna.

"Agro-biznis centar# u Roga-

tici poslova}e kao dru{tvo sa

ograni~enom odgovorno{}u i bi-

}e spona izme|u nauke, inspekcij-

skih slu`bi, trgovine, zadruga,

individualnih i udruènih po-

qoprivrednih proizvo|a~a. Glav-

ni ciq je smawewe siroma{tva u

regionu i BiH, posebno u rural-

nim podru~jima kojim u najve}em

broju pripadaju i op{tine na ko-

jim djeluje razvojna agencija za

Gorwedrinski region "Redrin#.

¥ S. MITROVI]

USKORO U ROGATICI: POQOPRIVREDNO-POSLOVNI CENTAR

STOP SIROMA[TVU U SELIMAOsnivawe

"Agro-biznis centra" za Gorwedrinsku regiju

prihvatila je i Evropska komisija za regionalni razvojodobravaju}i vi{e od 110.000 evra podr{ke ovom programu

O@IVQAVAWE ZAPOSTAVQENE GRANE AGRARA U SRPSKOJ

ZVORNIK - U Osnovnim su-

du u Zvorniku ju~e je okon~an par-

ni~ni spor u korist 460 radnika

Drvne industrije, akcionarskog

dru{tva "Jadar#, koji su tuìli

preduze}e zbog neispla}enih pla-

ta u vrijednosti 735 hiqada ma-

raka.

Ovo je na{em listu potvrdi-

la advokat radnika "Jadra#

Ozrenka Jak{i}. Po odluci Su-

da, isplata treba da bude izvr-

{ena u roku od 15 dana. Ukoliko

uskoro ne bude otvoren ste~ajni

postupak u ovom preduze}u, osta-

je i mogu}nost prinudne napla-

te.

Od nekada{wih 550 zaposle-

nih u "Jadru#, danas u ovoj zvor-

ni~koj fabrici radi 21 radnik,

na poslovima obezbje|ewa nepo-

kretne imovine preduze}a, u ad-

ministraciji i prodavnici.

Stotinama radnika koji se

jo{ vode kao zaposleni, sta` ni-

je povezan za posqedwih {est go-

dina, a preduze}e im duguje samo

za plate preko 1,5 miliona ma-

raka. Pojedini radnici nisu pri-

mili preko 30 li~nih dohodaka.

Proizvodwa u "Jadru# preki-

nuta je u decembru 2003. godine.

- Ogroman je pritisak radni-

ka od kojih niko nema radnog sta-

à mawe od 20 godina, kojima je

nepoznat status i koji su dovede-

ni na ivicu egzistencije. Poseb-

no je te{ko {to "Jadar# zapo-

{qava i puno bra~nih parova,

koji sada nemaju nikakva prima-

wa. Dolaze da im iskqu~e stru-

ju, a oni nemaju ni 20 feninga da

daju djetetu za kiflu - kaè pred-

sjednik Sindikata u "Jadru# Va-

jo Radovi}, koji je trenutnu situ-

aciju prokomentarisao kao tra-

gediju.

Radnici jedini izlaz vide u

pokretawu ste~aja za koji je za-

htjev podnesen jo{ u junu pro{le

godine. Radovi} najavquje da }e

ponovo i}i u Bijeqinu da traè

da postupak otvarawa ste~aja bu-

de ubrzan.

Podsje}aju}i da je Jadar na-

stao iz ~etiri preduze}a, da je

proizvodio {iroku lepezu pro-

izvoda me|u kojima se izdvajaju

vodootporna oplata, panel plo-

~e, furnir i stolarija, Radovi}

tvrdi da je "Jadar# uvijek imao

trì{te i da bi ve}ina wegovih

proizvoda imala kupce i danas.

¥ S. S.

KOLAPS U ZVORNI^KOJ DRVNOJ INDUSTRIJI

Jadno u Jadru

Uzgoj kupine: Od republi~ke Vlade 400 mara-ka po dunumu

Drvna industrija "Jadar": Samo uspomene na redovne plate

Potra`wa raznog vo}a, naro~ito jagodi~astog, na doma}emi inostranom trì{tu raste. Republi~ka Vlada obezbijedilaje podsticaj za ovu vrstu proizvodwe koja je prili~no isplativa

BAWA LUKA - Zbog neugrad-

we registar kasa za kontrolu pro-

meta nafte, republi~ki trì-

{ni inspektori zatvorili su ~e-

tiri benzinske pumpe u Republi-

ci Srpskoj.

Ovo je na{em listu potvrdio

glavni republi~ki trì{ni in-

spektor Zdravko Mili}evi}.

Me|u zatvorenim pumpama su

"Ha{ani produkt# - Krupa na

Uni, "Darnela komerc# - Prije-

dor, "Kiso# - Prijedor i "Boì}

petrol# - êlinac.

- îm podnesu zahtjeve za

ugradwu registar kasa, ove pum-

pe mo}i }e da nastave sa radom -

napomenuo je Mili}evi}.

U proteklih nekoliko dana

trì{na inspekcija prekontro-

lisala je 30 benzinskih pumpi,

koje, po podacima republi~kog

Ministarstva trgovine, nisu pod-

nijele zahtjev za identifikaci-

oni broj i uvezivawe opreme u je-

dinstveni, informacioni sistem.

- Kontrolom je utvr|eno da

je od 1. januara prestalo da radi

15 benzinskih pumpi u Republi-

ci Srpskoj, vjerovatno i zbog

ugradwe registar kasa. Osim ~e-

tiri pumpe koje smo zape~atili,

vlasnici preostalih desetak pum-

pi podnijeli su u me|uvremenu

zahtjeve za dodjelu identifikaci-

onog broja - obja{wava Mili}e-

vi} i dodaje da je preko 300 pum-

pi u Republici Srpskoj ugradilo

mjerne ure|aje.

Uvezivawe opreme na benzin-

skim pumpama u jedinstveni in-

formacioni sistem trebalo bi

da bude zavr{eno do kraja janua-

ra. Kao rezultat toga, svaki ne-

zakonit ulaz nafte na pumpama

bi}e evidentiran u Ministar-

stvu trgovine, {to }e biti sigu-

ran signal za republi~ke trì-

{ne inspektore da preduzmu od-

govaraju}e mjere. ¥ D. V. M.

REPUBLI^KA TR@I[NA INSPEKCIJA

Pe~at na ~etiri pumpe

SREBRENICA - Radnici sre-

breni~kog [umskog gazdinstva

"Drina# uz angaòvawe sezonskih

radnika uklonili su u prethodna

tri mjeseca legla gubara na povr-

{ini od 1.708 hektara {ume - saop-

{tio je {ef Radne jedinice Uzgoj

i za{tita {uma {umskog gazdin-

stva "Drina# Ratko Majstorovi}.

On je dodao da je od 9.358 hek-

tara ugroènih {uma ova {teto~i-

na uklowena sa dvadeset odsto po-

vr{ina.

Legla gubara uklowena su na

285 hektara, gdje je registrovan wi-

hov vrlo jak napad. Ova {teto~i-

na uklowena je i sa 683 hektara gdje

je wihov napad bio jak, sa 456 hek-

tara {ume koju su napali sredwom

ja~inom i sa 284 hektara {ume po-

go|ene slabim napadom.

Majstorovi} je procijenio da

}e "Drina#, ako ih vremenski uslo-

vi ne ometu, do aprila o~istiti

legla sa jo{ 7.650 hektara pod {u-

mom. ̂ i{}ewe na tim povr{inama

trebalo bi da se odvija ve}om br-

zinom s obzirom na to da je u tom

dijelu stepen napadnutosti {uma

mawi.

Zbog slabog odziva vlasnika

privatnih {uma i vo}waka, prema

rije~ima Majstorovi}a, "Drini-

ne# ekipe bile su prinu|ene da

uklawaju legla gubara i sa tih po-

vr{ina, jer se gubar veoma brzo

{iri, nanose}i ogromnu {tetu.

¥ K. ].

[UMSKO GAZDINSTVO DRINA

Gubar gubi bitku

KOTOR VARO[ - U ciqu ja-

~awa razvoja poqoprivrede neo-

phodno je raznim podsticajnim

mjerama stimulisati zemqorad-

nike, istaknuto je u raspravi op-

{tinskih odbornika Kotor Va-

ro{a koja je vo|ena prilikom

razmatrawa op{tinskog buxeta

za 2005. godinu. U raspravi je oci-

jeweno da u poqoprivredi posto-

je velike rezerve za zapo{qava-

we.

O potrebi obezbje|ewa sred-

stava za poqoprivrednike bilo

je rije~i i u javnoj raspravi o na-

crtu buxeta, u kojem je za ovu go-

dinu predvi|eno 50 hiqada ma-

raka za dodjelu regresa i premi-

ja za uzgoj stoke, nagrada najbo-

qim proizvo|a~ima i preventiv-

nu zdravstvenu za{titu stoke.

U buxetu je poslije 15 godi-

na planiran i porez na prihode

iz poqoprivrede od hiqadu ma-

raka, primjenom stope od 10 od-

sto na katastarski prihod. Iz-

nesen je i prijedlog da bude raz-

motrena mogu}nost uvo|ewa po-

sebnog poreza na neobra|enu ze-

mqu.

Govore}i o potrebi plani-

rawa ve}ih sredstava za razvoj

poqoprivrede, predsjednik Udru-

èwa poqoprivrednika "Vla-

{i}ki izvori# Radenko Peri-

{i} naglasio je da je, osim ula-

gawa u proizvodwu, potrebno sti-

mulisati i otkup poqoprivred-

nih proizvoda.

¥ D. K.

RAZVOJ POQOPRIVREDE U KOTOR VARO[U

Premije za uzgoj stoke

STATISTIKAPrema podacima repu-

bli~kog Zavoda za statisti-

ku, protekle godine pod mali-

nom je u Republici Srpskoj

bilo 478 hektara, a ukupan rod

je iznosio 2.230 tona. Proiz-

vodwa jagoda bila je organi-

zovana na 592 hektara, a ubra-

no je ukupno 2.345 tona kvali-

tetnih plodova. Zvani~na stati-

stika je jo{ zabiqeìla da je

ukupan pro{logodi{wi rod tre-

{we bio 5.143 tone, vi{we 1.691

i kajsije 248 tona.

U VO]WACIMA SE BERE - NOVACU VO]WACIMA SE BERE - NOVACU VO]WACIMA SE BERE - NOVACU VO]WACIMA SE BERE - NOVACU VO]WACIMA SE BERE - NOVACU VO]WACIMA SE BERE - NOVACU VO]WACIMA SE BERE - NOVACU VO]WACIMA SE BERE - NOVACU VO]WACIMA SE BERE - NOVAC

Milan Nin~i}: Jagodi-~asto vo}e se uvijektraì (foto-arhiva)

U VO]WACIMA SE BERE - NOVAC

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005. DRU[TVO 7ZVORNIK - U zvorni~koj

fabrici "Bira~# za sprovo|ewe

mjera za{tite na radu, u pro{loj

godini je odobreno pola milio-

na maraka. Rukovodilac Slu`be

za{tite na radu Milan Vla~i}

saop{tio je da se tokom 2004. go-

dine u "Bir~u# dogodilo 38 lak-

{ih i jedna teà povreda.

Kao naj~e{}i uzroci povre-

|ivawa istaknuti su nepa`wa,

nedostatak op{te kontrole nad

radom, poreme}aj u proizvodnom

procesu, nepripremqena radna

operacija.

Prema rije~ima Vla~i}a,

1.080 radnika je pro{lo obuku i

provjeru znawa iz oblasti za-

{tite na radu. Pored pregleda

oru|a za rad i li~nih za{titnih

sredstava i opreme, nabavqeno

je i 15.698 jedinica kolektiv-

nih i li~nih za{titnih sred-

stava.

Sumiraju}i rezultate, Vla-

~i} je ocijenio da je u pro{loj go-

dini Slu`ba za{tite na radu go-

tovo u cijelosti izvr{ila zacr-

tani plan i program rada.

¥ S. S.

ZVORNIK

Za{tita na radu

BAWA LUKA - Izmjene i do-

pune zakona o duvanu bi}e upu}e-

ne po hitnom postupku u skup-

{tinsku proceduru.

Ovo je za "Glas Srpske# po-

tvrdio nacionalni koordinator

za borbu protiv pu{ewa dr Sa{a

Lon~ar.

Lon~ar obja{wava da su iz-

mjene sada neophodne, jer zakoni-

ma nisu bili definisani samo-

stalni ugostiteqski objekti, sa-

mostalne zanatske radwe i sli~-

no. Osim toga, zakon nije preci-

zirao ni nadle`nosti.

- Izmjenama }e biti ta~no od-

re|eno {ta je nadle`nost sani-

tarne, trì{ne i zdravstvene in-

spekcije, a bi}e definisan i pra-

vilnik o tome kako }e biti obi-

qeàvane cigarete - navodi dr

Lon~ar.

On podsje}a da su na snazi Za-

kon o zabrani pu{ewa na javnim

mjestima, Zakon o zabrani pro-

daje duvanskih proizvoda licima

mla|im od 18 godina, kao i Za-

kon o zabrani reklamirawa du-

vanskih proizvoda.

- Pu{ewe cigareta je bolest

zavisnosti i potrebno je formi-

rati po domovima zdravqa ser-

vise za odvikavawe od pu{ewa -

kaè dr Lon~ar.

U Srpskoj oko 40 odsto sta-

novnika pu{i cigarete, a wih 70

odsto, navodi dr Sa{a Lon~ar,

èli da ih ostavi. ¥ R. [.

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O DUVANU

Jasnije nadle`nosti

MRKOWI] GRAD - Boì-

dar Mrkowi}, koga je poslije po-

roda u porodili{tu mrkowi}-

kog Doma zdravqa "Dr Jovan Ra-

{kovi}# ostavila majka, dobio je

starateqe. Dje~ak je, kako to na-

laè zakon, dat porodici koja ga

èli usvojiti.

Prema rije~ima referenta

u Op{tinskoj slu`bi socijal-

ne i dje~ije za{tite Qiqane

Peri~evi}, nesre}ni dje~ak dat

je na probni smje{taj porodi-

ci koja èli da ostane anonim-

na. Poslije tri mjeseca prob-

nog smje{taja i ocjene nadle-

`nog organa o adaptaciji djete-

ta, porodica koja se brine o we-

mu moè da ga usvoji. A ona to

i èli.

U Op{tinskoj slu`bi isti-

~u da je "ovo rje{ewe najboqe za

malog Boìdara, po{to je za tek

ro|ene bebe te{ko obezbijedi-

ti odgovaraju}i smje{taj u usta-

novama za napu{tenu djecu#.

U proteklih desetak dana

mnogi su se javili Domu zdravqa

u Mrkowi} Gradu u namjeri da

pomognu malom Boìdaru, dje~a-

ku koji je ime dobio po Boì}u,

danu kada se rodio, a prezime

Mrkowi} po mjestu ro|ewa.

U mrkowi}koj Stanici javne

bezbjednosti i daqe vode istra-

gu o osobi koja je rodila i osta-

vila bebu, a koja je osobqu poro-

dili{ta u Mrkowi} Gradu dala

la`ne podatke o sebi.

¥ S. D.

BRATUNAC - Ministarstvo

za izbjeglice i raseqena lica Re-

publike Srpske zatvorilo je pri-

je godinu i po dana kolektivne

centre na podru~ju op{tine Bra-

tunac.

Me|utim, besku}nici su se

ponovo uselili u zgradu stare

Gra|evinske {kole koja se nala-

zi u centru grada. U zapu{tenoj

zgradi, vla`nim i prqavim u~i-

onicama trenutno ìvi devetna-

est osoba razli~ite ìvotne do-

bi.

Me|u wima, najvi{e je sta-

rijih i bolesnih, koji su osta-

vqeni i zaboravqeni od svojih

najmilijih. Iako ìve bez i~ije

brige i pomo}i sre}ni su, kaù,

jer ih iz novog smje{taja, niko ne

tjera.

[ezdesetpetogodi{weg Ste-

vana Vidovi}a iz Zenice napu-

stile su supruga Rosa i k}erka

Vesna. Ako je vjerovati pri~i

ovog ~ovjeka, ina~e du{evnog bo-

lesnika, Stevanu je neki Bo{wak

iz Glogova "preoteo dva najdra-

à bi}a#, a kamp-ku}icu u kojoj

su do prije godinu dana ìvjeli

u tom bratuna~kom nasequ, pro-

dao.

- @ivim od socijalne pomo-

}i koju dobijam u dva-tri mjese-

ca. Zbog bolesti moram redovno

da pijem lijekove. Sre}a je {to

ih ne pla}am - kaè Stevan, po-

kazuju}i desetak polupraznih pa-

kovawa razli~itih lijekova.

U ogromnom u~ioni~kom pro-

storu nalaze se tri gvozdena kre-

veta i re{o na kojem se kuva ko-

mad mesa koji je Stevan dobio od

nekog Bratun~anina. Sa wim u

sobi ̀ ivi pet godina mla|i Slo-

bodan Urumovi} iz Zenice i Gro-

zda Luki} iz bratuna~kog sela

Sikiri}.

Iako je trideset i {est godi-

na radio u zeni~koj èqezari,

Slobodan kaè da nema pravo na

penziju. Stan mu je vra}en, ali on

ne èli da se vrati u Federaci-

ju BiH.

- Kad mi je vra}en stan, izgu-

bio sam pravo na privremeni

smje{taj. Supruga Dobrila me na-

pustila, a sin se vratio u svoj

stan - kaè Slobodan, ne àle}i

se na uslove u kojima sada ìvi.

Me|utim, zaplakao je kada re~e da

ìvi od danas do sutra cijepaju-

}i drva po Bratuncu i ~ekaju}i da

mu dobri qudi daju par~e hqeba.

Nesre}nu, du{evno bolesnu

staricu Grozdu prepustio je uli-

ci sin Goran, koji je obnovio ku-

}u u selu, ali bolesnu majku nije

odveo sa sobom. Svoj kutak i krov

nad glavom sama je na{la u ovoj

{koli.

U {kolsku u~ionicu prije

tri mjeseca uselila je i porodi-

ca Grbi} - otac @arko, sin Ran-

ko, snaja Miroslava i unuka Mi-

lana, izbjeglice iz sela Gorwi

Petrovi}i kod Krupe. Nemaju ni-

kakva primawa, ali ni pravo na

privremeni smje{taj.

- Prije godinu dana oslije-

pio sam i nisam mogao da priba-

vim potrebne dokumente o uni-

{tenoj imovini u Federaciji

BiH. Sin, tako|e, ne vidi - jada

se @arko i isti~e da mu je najte-

è {to u "ovoj pustari mora da

ìvi sedamnaestomjese~na unuka

Milana#.

Iako je u~ionica u kojoj ì-

ve Grbi}i prepuna uredno sloè-

nih drva, ogroman prostor nije

mogu}e zagrijati. Ali, drugog iz-

laza nemaju. ¥ K. ]IRKOVI]

BESKU]NICI U BRATUNA^KOJ OP[TINI

TU\A MUKA NE BOLIWih devetnaest, poslije napu{tawa kolektivnihcentara, opet ìve ìvot nimalo dostojan ~ovjeka.Neki od wih ostavqeni su i od svojih najmilijih,a ima ih i du{evnih bolesnika

NESRE]NICIU posqedwih desetak godi-

na pod krovom nekada{we {ko-

le privremeno je bilo nastawe-

no nekoliko stotina izbjeglica

iz Krupe, Ilija{a, Haxi}a, Ze-

nice i drugih mjesta iz Federa-

cije BiH. Svi su se oni nekako

sna{li, ali ovi nesre}nici,

gladni, stari i bolesni, nemaju

nikakvog izgleda da sami rije{e

problem svoga smje{taja.

[ E K O V I -

]I - U Savi}a

poqu, na tre}em

kilometru puta

od [ekovi}a pr-

ema Zvorniku, u

ku}i nekada pre-

punoj ~eqadi, da-

nas ìvi pede-

setdvogodi{wi

Jovan Savi} ili

Qu{a, kako ga od

miqa zovu.

Samo}a mu ne

smeta. Wu "ubi-

ja# vo`wom bici-

klom kojim sva-

kodnevno putuje

do [ekovi}a, va-

ro{i koja mu je

"pred nosom# i iz

koje se svako ve-

~e vra}a ku}i na

konak.

Druguje sa

p r i j a t e q i m a ,

ali, ~esto i sa

~a{icom. Tada se

razgali i zapo~-

ne pri~u o svom

narodu, wegovom

stradawu. Govori

tada o pro{losti

i ratu u kome je,

uvijek tamo gdje

je bilo gusto, bio i

on - Qu{a iz Savi-

}a poqa. Ro|eni je

ratnik. Hrabar i odan svom naro-

du i wegovoj borbi za opstanak

na ovim nemirnim prostorima.

Qu{in djed bio je Solunac,

dok mu je otac Mom~ilo u Dru-

gom svjetskom ratu postao prvo-

borac i nosilac "Partizanske

spomenice '41. godine#. Ni Qu{a,

poslije djeda i oca nije mogao bi-

ti druk~iji.

- Gledaju}i danas djedovu ko-

kardu i o~evu spomenicu sa peto-

krakom, kaèm da je najva`nije

da se borimo protiv svih nepri-

jateqa srpskog naroda. Dabome,

i protiv fa{ista. Izme|u ko-

karde i spomenice, prednost bih,

ipak, dao kokardi - pri~a Jovan,

govore}i kako je mislio da }e

o~eva pri~a o ratu biti posqed-

wa koju }e slu{ati. Ali...

- Kao i ve}ina momaka iz na-

{ih krajeva, i ja sam oti{ao u

Sloveniju na rad. Tamo sam pro-

veo desetak godina rade}i u rud-

niku u Velewu. Tamo sam se oè-

nio Slovenkom. Sa mojom Jeì-

com stekao sam sina Dalibora.

Sve je bilo dobro do 1989. godi-

ne kada su ispisane prve poruke,

upu}ene nama do{qacima. Pisa-

lo je "Srbe na vrbe#. To me je

stra{no zaboqelo. U meni ne-

{to prokuva. Na svaku wihovu

prijetwu uzvra}ao sam - "Nemate

vi vrba koliko je nas Srba# - na-

stavqa Qu{a svoju pri~u.

Jovan se vratio u rodne [e-

kovi}e. Ubrzo potom stupio je,

kao dobrovoqac, u jedinice Jugo-

slovenske narodne armije. Odla-

zi i u Krajinu gdje je ostao nepu-

nu godinu dana. Prethodno se, ka-

ko su se razdruìvale republike

u biv{oj dràvi, i on razi{ao

sa svojom porodicom. Jer, Jeì-

ca nije htjela iz Slovenije. Od

tada, odnosno od 1990. godine ni-

je vidio ni wu, ni sina.

Qu{a je izvjesno vrijeme, to-

kom 1999. godine, kao dobrovo-

qac, proveo i na Kosmetu. Kaè

kako bi i{ao svugdje gdje je Sr-

bima gusto.

- Sve se protiv nas urotilo.

Ali ne}emo se dati. Zdravqe me

sada dobro sluì. Nedavno sam se

vratio iz Rusije. Tamo sam bio

na privremenom radu. Samo}a u

ku}i mi ne smeta - opet }e Qu-

{a.

Na zidu jedne od soba sve sa-

mi ratnici. Tu je djed Solunac

sa kokardom, otac Mom~ilo sa

spomenicom i petokrakom kao

partizan... Tu je i Jovan Ra{ko-

vi}, koga smatra velikim Srbi-

nom.

- @ivot je to. Stalno neka

frka koju nam drugi naturaju. Ja

ne krijem da sam od osnivawa pri-

stalica Srpske demokratske

stranke. Ne krijem da volim sve

na{e qude koji se nekima u svi-

jetu ne svi|aju. Ne mogu da spavam

od nepravde ili kad ~ujem da Sr-

be opet negdje iseqavaju. A svi-

jet, }uti li }uti. Zato u meni krv

vri za pravdom koju naj~e{}e pro-

govorim kad malo popijem. Ali ne

kajem se. Jer znam {ta pri~am bio

pijan ili trijezan. Znam za ~ime

mi srce kuca. Za srpstvom, dabo-

me - kaè na kraju Jovan Savi}

Qu{a.

¥ B. M.

JOVAN SAVI], BIV[I DOBROVOQAC IZ [EKOVI]A

Srce kuca za srpski narod

\Qu{a (lijevo) sa saborcima:Uvijek tamo gdje je "gusto"

SLU@BENICI Pravnog od-

jeqewa Komisije za preispitivawe

odluka Komisije za imovinske za-

htjeve izbjeglih i raseqenih BiH,

ve} su rije{ili prvih ~etrdesetak

zahtjeva gra|ana.

Ovo je "Glasu Srpske# rekla

predsjednik Komisije za preispi-

tivawe odluka Komisije za imo-

vinske zahtjeve izbjeglih i rase-

qenih BiH Minka Smajevi}.

- Pravno odjeqewe donijelo je

odluke, ali wihov sadràj ne mo-

èmo komentarisati, jer ih Komi-

sija za preispitivawe jo{ nije ve-

rifikovala. Da se to uradi mora se

izmijeniti jedan ~lan u Sporazumu

o prenosu nadle`nosti i nastavku

finansirawa Komisije, koji su pot-

pisali Savjet ministara BiH, Re-

publika Srpska i Federacija BiH

- rekla je Minka Smajevi}.

Prema wenim rije~ima, radi

se o odredbama Sporazuma koje se

odnose na mandat Komisije za pre-

ispitivawe odluka. Za sada, Komi-

sija ima jo{ oko 800 zahtjeva koje

treba preispitati.

- Vi{e od 700 zahtjeva smo pre-

uzeli od Arhiva BiH i oko stoti-

nu od Ministarstva za qudska pra-

va i izbjeglice BiH, te nadle`nog

ministarstva Federacije BiH.

Komisija za preispitivawe od-

luka trebalo je da bude formira-

na po~etkom pro{le godine. Ali,

ona je sa radom po~ela tek posqed-

wih mjeseci pro{le godine. Ima

ukupno 14 ~lanova. Sedam je u Ko-

misiji, a isto toliko u Pravnom

odjeqewu.

Komisija za preispitivawe

formirana je umjesto Komisije za

imovinske zahtjeve izbjeglih i ra-

seqenih BiH, koja je uga{ena kra-

jem 2003. godine, a koja je utvr|i-

vala da li je neko bio u posjedu

imovine na dan 1. aprila 1992. go-

dine.

¥ J. N.

KOMISIJA ZA PREISPITIVAWE ODLUKA

Rije{eni prvi zahtjevi

SAVEZ sindikata Republike

Srpske najavio je intenzivnije ak-

tivnosti u suzbijawu rada na cr-

no kao jednog od najrasprostrawe-

nijih oblika diskriminacije rad-

nika u Srpskoj, odnosno kr{ewa

Zakona o radu od strane posloda-

vaca.

U ciqu efikasnijeg rje{ava-

wa ovog problema u Savezu sindi-

kata najavili su potpisivawe Spo-

razuma o saradwi sa republi~kom

inspekcijom rada.

Glavni inspektor rada Gorda-

na Jugovi} pohvalila je dosada-

{wu saradwu sa Savezom sindika-

ta u smislu za{tite prava radni-

ka, naro~ito u wihovom nastoja-

wu da se angaòvawe radnika na

crno, u pareduze}ima, smawi na

najmawu mogu}u mjeru.

Jugovi}eva napomiwe da se ne

moè o~ekivati da se rad na crno

potpuno iskorijeni, po{to je ova-

kav na~in angaòvawa radne sna-

ge postao uobi~ajen kod velikog

broja privatnih poslodavaca. In-

spektori rada su na osnovu pro-

{logodi{wih kontrola ustanovi-

li da je {esnaest hiqada radnika

angaòvano na crno. Me|u wima

naknadno je prijavqeno osam hi-

qada qudi.

- Kontrole preduze}a su stal-

ne i uglavnom izlazimo na teren

na osnovu pojedina~nih prijava u

Inspekciji rada, od kojih su neke

la`ne i ne odnose se direktno na

problem rada na crno. Tako u ne-

kim kontrolama umjesto radnika

na crno zati~emo dokumentaciju

o radnicima koji su sa poslodav-

cem potpisali ugovor o radu, ali

im se ne pla}aju doprinosi - rekla

je Jugovi}.

Radnici, strahuju}i od otkaza

ne ̀ ele da pri~aju o kr{ewu pra-

va, a sindikalci upozoravaju da je

rad na crno najzastupqeniji u

oblasti gra|evinarstva, trgovine

i ugostiteqstva.

- U pojedinim preduze}ima u

oblasti gra|evinarstva imamo slu-

~ajeva da cijela stambena naseqa

izgrade qudi koji nigdje nisu evi-

dentirani kao radnici gra|evin-

skih preduze}a. Drugim rije~ima,

"nevidqivi qudi# nam podiù

grad, rade}i najteè i po zdravqe

najrizi~nije poslove. Uz to, oni

nemaju nikakvih prava - kaè pred-

sjednik granskog Sindikata gra-

|evinarstva Mile Ribi}.

¥ M. MILUNOVI]

SAVEZ SINDIKATA REPUBLIKE SRPSKE

I INSPEKTORI [TITE RADNIKEU pojedinim gra|evinskim preduze}ima imamo slu~ajevada cijela stambena naseqa izgrade qudikoji nigdje nisu evidentirani kao radnici tih preduze}a,kaè Mile Ribi}

\ Sa jednog od gradili{ta: Najvi{e neprijavqenih u oblasti gra|evinarstva

NAPU[TENI DJEÂK DOBIO STARATEQE

Boìdar u novom domu

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8

BEOGRAD - [trajka~ki od-

bor sindikata pilota "Jat er-

vejza# je saop{tio da privreme-

no prekida obustavu rada, navo-

de}i da je takva odluka prven-

stveno u interesu putnika, a i

znak dobre voqe prema vladi Sr-

bije.

- Na prijedlog vlade Srbije,

spremni smo u punom sastavu da

pristupimo rje{avawu na{ih

pojedina~nih zahtjeva, u sarad-

wi sa svim resornim ministar-

stvima i sa timom koji bude od-

re|en u tu svrhu - re~eno je u sa-

op{tewu dostavqenom Tanjugu.

- Ukoliko u procesu zajedni~-

kog rada ne budemo do{li do za-

dovoqavaju}eg obostranog rje{e-

wa, proces obustave rada }e se

nastavi po odluci [trajka~kog

odbora - navedeno je u saop{tewu.

Predstavnik pilota {traj-

ka~a Miomir Prodanovi}, re-

kao je za B92 da se {trajk pri-

vremeno obustavqa "u interesu

dragih putnika i u znak dobre

voqe prema Vladi Srbije. Jato-

vi avioni ponovo su poletjeli

ju~e 16 ~asova - rekao je Proda-

novi}.

- Na prijedlog Vlade Srbi-

je odlu~ili smo da smo spremni

da u punom sastavu pristupimo

rje{avawu na{ih pojedina~nih

zahtjeva, u saradwi sa svim re-

sornim ministarstvima i sa ti-

mom koji bude odre|en u tu svr-

hu - rekao je Prodanovi}.

Piloti "Jata#, koji su po~e-

li generalni {trajk u ~etvrtak,

14. januara, i daqe ostaju pri svo-

jim zahtjevima.

Piloti su od Vlade Srbije

zahtijevali isplatu novembar-

skih i decembarskih zarada i de-

viznih dnevnica, smewivawe ru-

kovodstva Jata i hitan po~etak

priprema za restrukturirawe

kompanije.

[trajka~i su traìli i da se

protiv svih odgovornih u Jatu

pokrene krivi~ni postupak i da

do wegovog okon~awa budu su-

spendovani, kao i poni{tewe

Pojedina~nog kolektivnog ugo-

vora potpisanog krajem decem-

bra pro{le godine, koji oni sma-

traju nelegitimnim.

Prodanovi} napomiwe da is-

plata zaostalih zarada nije u vr-

hu zahtjeva pilota: "Plate nisu

bile osnov ovih na{ih pregovo-

ra i zahtjeva, ve} je to bilo rje-

{avawe statusa na{e kompani-

je, poni{tavawe nelegitimno

sa~iwenog pojedina~nog kolek-

tivnog ugovora, koji bi trebalo

da reguli{e kompletne odnose,

broj zaposlenih i tome sli~ne

stvari u kompaniji. Traìmo da

se broj zaposlenih vrati na ni-

vo od 2004, a {to bi trebalo da

bude u sastavu reorganizacije

forme, za koju traìmo da bude

u odnosu na me|unarodne stan-

darde#. ¥

PILOTI "JAT ERVEJZA" OBUSTAVILI [TRAJK

DOBRA VOQA DI@E AVIONE Piloti od Vlade Srbije traè isplatu novembarskihi decembarskih zarada i deviznih dnevnica, kaoi smjewivawe rukovodstva Jata

POSQEDICE [esnaestogodi{wa Bojana

Babin, koja je uz pomo} Narod-

ne kancelarije i Ministarstva

zdravqa sredinom decembra

operisana od tumora u Berli-

nu, zbog {trajka Jatovih pilo-

ta, nije mogla da ode na kon-

trolu.

Kako je za B92 izjavio wen

otac Jovan, wima je ponu|eno da

umjesto letom "Jata#, za Berlin

odu avionima drugih kompani-

ja, ali su, poslije konsultaci-

ja sa svojim qekarima, te kom-

panije odbile da voze Bojanu

Babin, objasniv{i da bi to bio

preveliki rizik. Zbog ~ekawa

na aerodromu Bojani je pozli-

lo i po povratku ku}i izgubi-

PODGORICA - Serija si-

stematskih pregleda, koja je ob-

uhvatila vi{e od 12.700 u~eni-

ka u 15 osnovnih i 11 sredwih

{kola u Podgorici, pokazala je

da vi{e od tre}ine pregledane

djece ima nepravilno dràwe ti-

jela, a da je svako {esto dete ne-

pravilno uhraweno, odnosno go-

jazno.

Na~elnica {kolskih dispan-

zera dr Radojka Kolunxi} izjavi-

la je podgori~kim "Vijestima# da,

u odnosu na prethodne godine, taj

trend nije u porastu, ali da su raz-

lozi za preuhrawenost i defor-

macije ki~menog stuba isti - jed-

noli~na ishrana i nedovoqna fi-

zi~ka aktivnost.

Sistematski pregledi u podgo-

ri~kim {kolama tokom 2004. po-

kazali su i da, u odnosu na ranije

godine, ima vi{e djece sa smetwa-

ma vida. ¥

SISTEMATSKI PREGLEDI U PODGORI^KIM [KOLAMA

Lo{e jedu, malo tr~e

BEOGRAD - Majka strpqivo ~eka dijete, koje je poèqelo ma-

lu pauzu tokom {etwe. ¥ (Foto-Beta)

FOTO-VIJEST

LOZNICA - Milina je selo u

lozni~koj op{tini u kojem broj

ìteqa sve vi{e opada, a u posqed-

wih pet godina u tome selu ro|e-

no je tek troje dece, javqa Beta.

Prema rije~ima mati~ara Sta-

ne Tadi}, selo ima 330 stanovnika,

od kojih 220 privremeno boravi na

radu u [vajcarskoj, dok su ostala

uglavnom stara~ka doma}instva.

- U selu je sve izraèniji trend

nestajawa stanovnika, jer oni ì-

teqi koji su u inostranstvu ne na-

mjeravaju da se vrate u selo, a pre-

ostali mla|i i radno sposobni ̀ i-

teqi sela ne namjeravaju da osta-

nu ovdje - kaè Tadi}eva.

Mati~na {kola jedva okupqa

12 u~enika u sva ~etiri razreda, a

kako isti~e u~iteqica Zorica Ba-

bi}, ranijih godina je u {koli bi-

lo i vi{e od 20 |aka.

Ona navodi da }e narednih go-

dina u {koli biti jo{ mawe |aka,

jer je u posqedwih pet godina u se-

lu ro|eno samo troje djece.

Mje{tani kao glavni razlog

nestajawa sela navode ekonomsku

nema{tinu, koja ne omogu}ava ni-

kakvu perspektivu na ovim prosto-

rima.

[ezdesetih godina pro{log

vijeka, u Milini je uspje{no radi-

la fabrika za proizvodwu crijepa,

a sada kada nema we i ~uvenih po-

cerskih ciglara, jedini posao je

sje~a ogrevnog drveta u {umama na

obli`woj planini Iverak. ¥

LOZNI^KO SELO MILINA SKORO PUSTO

[vajcarska nova domovina

BEOGRAD - U ministar-

stvima u Srbiji uskoro bi tre-

balo da budu samo po dva poli-

ti~ka funkcionera - ministar

i dràvni sekretar, dosada{wi

zamjenik ministra, izjavio je

ministar za dràvnu upravu Zo-

ran Lon~ar.

Svi ostali zaposleni, ukqu-

~uju}i i sada{wa mjesta pomo}-

nika ministara i sekretara mi-

nistarstava bi}e karijerni slu-

`benici, profesionalni ~i-

novnici.

- Na ta mjesta dolazi}e se

iskqu~ivo zahvaquju}i stru~-

nim kriterijumima, na osnovu

konkursa na period od pet godi-

na, kazao je Lon~ar u intervjuu

agenciji Beta.

Kriterijumi za najvi{a mje-

sta u hijerarhiji dràvne upra-

ve bi}e propisani Zakonom o

dràvnim slu`benicima, koji

sa Zakonom o dràvnoj upravi

i procesom modernizacije pred-

stavqaju osnovu za proces re-

forme uprave.

Prema Strategiji reforme

dràvne uprave i Akcionom pla-

nu, reforma bi trebalo da bude

okon~ana do kraja 2008. godine.

Krajwi ciq je efikasna i

ekonomi~na uprava, pri ~emu se

ekonomi~nost ne smije posma-

trati samo kroz otpu{tawe dr-

àvnih slu`benika, ve} profe-

sionalizaciju, kazao je Lon~ar.

- Profesionalizacijom }e se

smawiti potreban broj izvr{i-

laca i potrebno vrijeme za iz-

vr{avawe radne operacije, ali

je, da bi u upravi radili sposob-

ni qudi, wih potrebno boqe

stimulisati - naveo je mini-

star. ¥

ZAPO[QAVAWE RADNIKA U MINISTARSTVIMA

înovnici umjesto politi~araPLATE

Zbog toga je na samom po-

~etku procesa izmijewen si-

stem plata u dràvnoj upravi.

Uspostavqen je sistema nagra-

|ivawa po kome se sloèniji i

odgovorniji rad mnogo vi{e

pla}a nego mawe sloèn posao

u dràvnoj upravi.

Plata sekretara ministar-

stva i pomo}nika ministra je

sada oko 70 hiqada, uz uve}a-

we od 0,4 odsto za svaku godi-

nu staà, {to je tri puta vi{e

nego ranije.

- Ko vi{e radi, ko snosi

ve}u odgovornost, ima i ve}u

platu. Sistem uravnilovke za-

mijewen je sistemom nagra|i-

vawa prema rezultatu i odgo-

vornosti - kazao je Lon~ar.

CRNOGORKE SVE Ê[]E @RTVE INCESTA

Trpe i }utePODGORICA - Koordina-

tor Nevladine organizacije

"Dom nade# iz Podgorice Ange-

lina Radovi} saop{tila je da

je za tri mjeseca, koliko posto-

ji, ova organizacija primila 41

djevojku koje su majke 42 bebe,

za koje neke od wih, zbog incesta,

ne znaju da li su im bra}a ili

sinovi.

- Nama se za tri mjeseca obra-

tila 41 djevojka sa 42 bebe, od

kojih su 24 maloqetne, a naj-

mla|a ima 15 godina. Ve}ina

ro|enih beba je porodili{te

napustila sa prezimenom majke.

Novoro|en~ad nisu posqedica

ni kratkotrajnih veza, niti su

slu~ajno za~eta - istakla je Ra-

dovi}eva Srni.

Ona je rekla da maloqetni-

ce naj~e{}e postaju majke sa

oèwenim mu{karcima "i ne

èle da kaù imena qudi sa ko-

jima su ostale trudne, jer je ri-

je~ o zatvorenom krugu nasiqa,

a nisu rijetki ni slu~ajevi in-

cesta#.

- U jednom slu~aju incest je

po~inio brat, u drugom stric, a

u tre}em otac. Sve tri djevoj-

ke su bile punoqetne, a bebe su

do{le kao posqedice dugogo-

di{weg zlostavqawa i silova-

wa. Za sve to su znale wihove

majke, ali su }utale, jer im ni-

ko ne bi vjerovao. Incest je naj-

ve}a tabu tema u Crnoj Gori -

ocijenila je Angelina Radovi}.

Prema wenim rije~ima, maj-

ke vanbra~ne djece te{ko mogu

da ostvare pravo na materi-

jalno obezbje|ewe koje mjese~no

iznosi 47 evra, jer im je potreb-

no da imaju 21 dokument. ¥

JOVAN GRBAVAC

Vi{ak 550 mornara

TIVAT - Komandant Korpusa

Ratne mornarice Vojske Srbije

i Crne Gore viceadmiral Jovan

Grbavac rekao je da je, prema no-

voj organizaciji tog korpusa, vi-

{ak 550 mornara, javqa Srna.

- Vlada Crne Gore ponudila

je socijalni paket kojim se pred-

vi|a davawe 16 plata otpremnine

za svakog pojedinca, a ve} je ispla-

}ena prva grupa za wih 15 koji su

vi{ak - rekao je Grbavac crnogor-

skim {tampanim medijima.

On kaè da }e, procentualno,

korpus Ratne mornarice biti sma-

wen za 45 odsto pripadnika, ali

da ne}e biti otpu{tawa profesi-

onalnih vojnika, jer bi to utica-

lo na borbenu gotovost i moglo da

uti~e negativno na druge sasta-

ve. ¥

BEOGRAD - Generalni direk-

tor @elezni~ko-transportnog

preduze}a "Beograd# Milanko [a-

ran~i} izjavio je Tanjugu da }e ove

godine u srpsku èqeznicu biti

uloèno vi{e od 250 miliona evra,

uglavnom inostranih kredita.

On je u intervjuu nacionalnoj

novinskoj agenciji naveo da su tim

povodom proteklih nekoliko mje-

seci vo|eni intenzivni razgovori

sa Evropskom investicionom ban-

kom, Evropskom bankom za obnovu

i razvoj, Svjetskom bankom i au-

strijskom vladom.

- Od me|unarodnih finansij-

skih institucija dobili smo izu-

zetno dobre uslove, od 3,5 do osam

odsto kamate, ali poslije vi{e-

godi{weg grejs-perioda - rekao je

[aran~i}.

Prema wegovim rije~ima, od

Svjetske banke zatraèn je "ve}i

finansijski potencijal# pod IDA

uslovima, odnosno bez kamate, s

rokom dospije}a poslije vi{ego-

di{weg po~eka.

[aran~i} je rekao da je od Mi-

nistarstva za kapitalne investi-

cije zatraìo pomo} davawem ga-

rancija, kako bi èqeznica kre-

dite dobila brè i pod boqim

uslovima. Resorni ministar Ve-

limir Ili} potpisao je ugovor s

vicekancelarom austrijske vlade

o ulagawima u barsku prugu i Ko-

ridor 10, a s francuskom kompa-

nijom "Alkatel# potpisan predu-

govor za ulagawe 36 do 44 milio-

na evra u modernizaciju, elektri-

fikaciju i signalizaciju srpskih

pruga, podsjetio je on.

- O~ekujem veliku pomo} dr-

àve, ali uz sve obaveze koje srp-

ska èqeznica ima i poslije ot-

pisivawa nekih dugova, nas u na-

rednoj godini o~ekuje vi{e od 40

miliona evra obaveza dospjelih za

naplatu - rekao je [aran~i}.

On je napomenu da je jedan od

uslova za dobijawe kredita, pored

restrukturirawa preduze}a koje

}e biti definisano novim zako-

nom o èqeznici, smawewe broja

radnika.

- Biznis planom je postavqe-

no, uz konsultaciju Evropske

banke za obnovu i razvoj, da na

kraju 2007. godine srpska èqe-

znica ima 17.500 do 18 hiqada

radnika, {to zna~i da je oko

8.500 radnika vi{ka u osnovnoj

delatnosti.

[aran~i} je rekao da je ruko-

vodstvo @TP "Beograd# preuzelo

obavezu da u sqede}e tri godine is-

puni obavezu smawewa radne sna-

ge.

- To }emo raditi kroz soci-

jalni program, uz sredstva koja tre-

ba da nam obezbijedi Evropska ban-

ka za obnovu i razvoj - naveo je [a-

ran~i} dodao da je sindikat aktiv-

no ukqu~en u taj poduhvat. ¥

OVE GODINE VI[E OD 250 MILIONA EVRA ZA SRPSKU @EQEZNICU

KREDIT NA KOLOSIJEKUBiznis planom je postavqeno da na kraju 2007. godinesrpska èqeznica ima 17.500 do 18 hiqada radnika,{to zna~i da je oko 8.500 radnika vi{ka u osnovnojdelatnosti, rekao je [aran~i}

@eqeznica: Stranci obnavqaju pruge

ZAKON Milanko [aran~i} je najavio

da bi Skup{tina Srbije trebalo da

usvoji novi Zakon o èqeznici,

koji }e donijeti bitne novine i

preduslove za razvoj te saobra}aj-

ne grane.

- Pored toga {to }e biti iz-

vr{ena racionalnija podjela na

infrastrukturu i prevoz, zakon

nam donosi podizawe nivoa èqe-

znice na standarde koji su zahtje-

vi Evrope - rekao je [aran~i} i do-

dao da je to prvi korak ka pribli-

àvawu "preporukama i zahtjevi-

ma Evropske unije#.

"Jat ervejz": Ponovo u vazduhu

PauzaPauzaPauzaPauzaPauzaPauzaPauzaPauzaPauzaPauzaPauza

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9

BEOGRAD - Predsjednik Vla-

de Srbije Vojislav Ko{tunica za-

traìo je ju~e u Beogradu, u razgo-

voru sa {efom Unmika Serenom

Jesen Petersenom, da srpska sela

Batuse i Lipqan odmah dobiju stru-

ju i da eventualne probleme fi-

nansirawa tehni~kih usluga i pla-

}awa, rje{avaju eksperti Srbije i

Unmika.

Najve}i dio razgovora premi-

jera Srbije i specijalnog predstav-

nika UN za Kosovo i Metohiju pro-

tekao je u razgovoru o snabdijeva-

wu elektri~nom energijom srpskih

sela Batuse i Lipqan, kao i o po-

sqedicama prethodnog iskqu~iva-

wa struje srpskim naseqima u cen-

tralnom Kosovu.

Specijalni predstavnik Jesen

Petersen rekao je da }e u najkra-

}em roku razmotriti problem snab-

dijevawa strujom ugroènih srp-

skih naseqa i da smatra da }e taj

problem biti rije{en, o ~emu }e

obavijestiti predsjednika Vlade

Ko{tunicu.

Pored predsjednika Vlade, u

razgovoru su u~estvovali predsjed-

nik Koordinacionog centra Neboj-

{a ôvi} i direktor EPS za Ko-

sovo i Metohiju Milutin Mora-

~i}, saop{tila je vladina Kance-

larije za saradwu sa medijima.

Specijalnom predstavniku pre-

do~ene su humanitarne i politi~-

ke posqedice ukidawa struje srp-

skom stanovni{tvu, ~ime su usred

zime dovedeni u pitawe i najele-

mentarniji uslovi za ìvot.

Tom prilikom ponovqeni su

konkretni prijedlozi rje{avawa

ovog problema.

- Istaknuto je da, suprotno

tvrdwama odgovornih na Kosovu i

Metohiji problem nije ni finan-

sijske ni tehni~ke prirode. Zatra-

èno je da sela Batuse i Lipqan od-

mah dobiju struju, a da neposredno

poslije toga eventualne probleme

finansirawa tehni~kih usluga i

pla}awa rje{avaju ekspertske i

tehni~ke grupe Srbije i Unmika.

Na sastanku su pomenuta pita-

wa decentralizacije, bezbjednosti

i nestalih osoba. Dogovoreno je da

se {to prije, poslije normaliza-

cije elektroenergetske situacije

za srpska naseqa, nastavi rad na

tim pitawima, navedeno je u saop-

{tewu dostavqenom Tanjugu.

I predsjednik Srbije Boris Ta-

di} zahtijevao je ju~e u razgovoru

sa Serenom Jesen Petersenom da se

momentalno ukqu~i elektri~na

energija srpskim selima na Koso-

vu i Metohiji i da potom radne gru-

pe pristupe trajnom rje{avawu na-

stalog problema.

Pres-slu`ba predsjednika Sr-

bije saop{tila je da je tema razgo-

vora bila situacija u kojoj se nala-

ze Srbi u pojedinim selima na Ko-

sovu i Metohiji, gdje ve} vi{e od

mjesec dana ìve bez elektri~ne

energije.

Predsjednik Tadi} i Neboj{a

ôvi}, koji je prisustvovao sastan-

ku, naglasili su da je nemogu}e rje-

{avati politi~ka pitawa u situa-

ciji kada Srbi u Pokrajini, ne svo-

jom krivicom, ìve bez elektri~-

ne energije.

[ef Unmika Jesen Petersen

rekao je da }e sa svojim savjetnici-

ma obi}i srpska sela i ispitati sve

mogu}nosti da se problem rije{i.

Predsjednik Tadi} je ponovio

zahtjev da mu se omogu}i da u {to

skorijem roku posjeti Kosovo i

Metohiju i obi|e srpske enklave

u Pokrajini, navedeno je u saop-

{tewu. ¥

RUKOVODSTVO SRBIJE SA [EFOM UNMIKA

PETERSEN OBE]AO STRUJU Nemogu}e je rje{avati politi~ka pitawa u situacijikada Srbi u Pokrajini, ne svojom krivicom, usred zimeìve bez elektri~ne energije, rekao je Tadi}

POLITIKAPotpredsjednik op{tine Li-

pqan Borivoje Vigwevi} u izjavi

za B92 je ocijenio izjavu {efa

Unmika samo kao interesantnu.

- Ako Petersen uradi to {to

je obe}ao, zna~i da je ipak KEK

vodio politiku koja je bila iz-

nad Unmikove administracije,

ne samo {to }emo biti zadovoq-

ni sa pu{tawem struje, nego }e-

mo postaviti i pitawe ko sada

treba da odgovara za ovo maltre-

tirawe qudi. Nadam se da Pete-

resen nije uradio isto ono {to

su predstavnici KEK uradili u

Prolom bawi, dakle dogovorili

se i saglasili se, a onda iz Pri-

{tine javili da ne prihvataju te

dogovore - rekao je Vigwevi}.

Petersen i Tadi}: Struja, pa razgovori

ODLUKA BEOGRAD - Predsjednik Ko-

ordinacionog centra za Kosovo i

Metohiju Neboj{a ̂ ovi} izjavio

je da o kona~nom statusu Kosova

i Metohije mora odlu~ivati Sr-

bija i Crna Gora, i istakao da

me|unarodna zajednica nije ostva-

rila svoju misiju u toj pokrajini,

prenosi Tanjug.

- Jedina zemqa koja moè da

odlu~i o statusu Kosova i Meto-

hije samo je Srbija, odnosno Sr-

bija i Crna Gora. Nijedna druga

ne moè da odlu~i. To je na{e -

kazao je ôvi}.

Iznose}i kritike na rad Un-

mika i Kfora koji, kako je re-

kao, nisu ni{ta uradili na bez-

bjednosti preostalih Srba u po-

krajini niti na povratku izbje-

glica, on je rekao da ni Me|una-

rodna krizna grupa u svojim izvje-

{tajima nije nepristrasna u ocje-

ni situacije na Kosovu i Metohi-

ji.

- Ona nema pravo da navija ni

za Srbe, ni za Albance. Prema

tome, oni moraju da budu izdig-

nuti iznad svih i da poku{aju da

kreiraju pristup u kome nema na-

vijawa - kazao je ôvi}.

Prema wegovim rije~ima, pr-

va ta~ka svakog izvje{taja MKG

trebalo bi da bude pitawe kada

}e se ku}i vratiti skoro 200 hi-

qada qudi koji u 21. vijeku ìve

van svojih ku}a.

- To je prva ta~ka. A druga je

kada }e se na jednom prostoru ko-

ji se zove Kosovo i Metohija, ko-

ji naàlost predstavqa crnu ru-

pu Evrope, po~eti da po{tuju ele-

mentarna qudska prava za Srbe.

Da mogu da ìve, da mogu da di{u,

da se slobodno kre}u, da idu u

{kolu, da imaju struju - naglasio

je predsjednik Koordinacionog

centra. ¥

URO[EVAC - Op{tinskom sudu

u Uro{evcu podnijeto je oko dvije hi-

qade tu`bi raseqenih Srba iz ovog

grada koji od op{tinskih i kosovskih

institucija, Unmika i Kfora zahti-

jevaju naknadu {tete na wihovoj imo-

vini, nastale poslije juna 1999. godi-

ne.

Iako nije do kraja obra~unata, vi-

sina traène od{tete iznosi nekoli-

ko stotina miliona evra.

Savjetnik {efa Unmika za povra-

tak raseqenih Nenad Radosavqevi} iz-

javio je ju~e Tanjugu da je to pravi put

i ispravna odluka qudi koji èle da

nadoknade izgubqenu imovinu koja je

oteta ili okupirana.

- Ku}e koje su izgra|ene povrat-

nicima samo su humanitarni smje{taj,

a ono {to su izgubili 1999. je ne{to

{to treba da bude nadokna|eno od dru-

gih institucija i tu`be koje su podni-

jete Op{tinskom sudu u Uro{evcu su

put kojim se stiè do me|unarodnih

sudova - rekao je Radosavqevi}.

- To zna~i da oni pokre}u postu-

pak pred sudovima na Kosovu, prolaze-

}i sve instance u ovda{wem sudskom

sistemu, a u slu~aju da se ne udovoqi

wihovim zahtjevima ovdje, onda dola-

ze do Me|unarodnog suda u Strazburu

- dodao je on.

Problem {to ovo nije ranije ura-

|eno je ~iwenica da na ovaj na~in fak-

ti~ki srpska zajednica priznaje kosov-

sko pravosu|e.

Prema rije~ima odgovornih u su-

du u Uro{evcu, me|u qudima koji su

podnijeli tu`be za nadoknadu {tete

nije mali broj onih koji su ve} proda-

li svoju imovinu prema ugovorima ko-

ji su ovjereni i u ovom sudu.

- Jo{ nismo utvrdili ta~no sta-

we, ali u nekim slu~ajevima smo nai-

{li na podatke da je podnijeta tu`ba,

a da je prethodno vlasnik-tuìlac pro-

dao tu imovinu. Zato ovo pitawe tre-

ba posebno razmatrati prije nego {to

se okon~a procedura povodom ovih

predmeta - izjavio je predsjednik Op-

{tinskog suda u Uro{evcu Rifat Ab-

dulahu. ¥

RASEQENI SRBI PODNIJELI OKO DVIJE HIQADE TU@BI

[teta mjerena milionima

BEOGRAD - Portparol Demo-

kratske stranke Srbije Andreja Mla-

denovi} izjavio je ju~e da "u najsko-

rijem roku# o~ekuje da }e do}i do do-

brovoqnih predaja ha{kih optuè-

nika, zbog ~ega najavqene kaznene mje-

re ameri~ke administracije ne}e bi-

ti sprovedene, prenosi Tanjug.

- Dobrovoqne predaje ne-

kih ha{kih optuènika o~eku-

jem na osnovu odre|enih rad-

wi Vlade u prethodnom pe-

riodu - rekao je Mladeno-

vi} na konferenciji za no-

vinare.

On je ocijenio da "ni-

je dobro uslovqavati me-

|unarodnu pomo} zemqi sa-

radwom sa Ha{kim tribu-

nalom#, podsjetiv{i da se

Vlada zalaè za principe

dobrovoqnosti i dvo-

smjernosti u toj saradwi.

- Taj potez ne}e dati

prave rezultate... svi za-

jedno treba da idemo ka is-

tom ciqu i mora da posto-

ji razumijevawe vezano za

odre|ene prilike u Srbiji

- rekao je portparol DSS.

On je dodao da takvo

razumijevawe

postoji

"za neke druge sredine i da to stvara

odre|ene zabune u Srbiji#.

Mladenovi} je ocijenio da je iz-

uzetno va`no {to je princip dobro-

voqnosti po~eo da se prenosi i na

Republiku Srpsku, pa se o~ekuje i

"smawewe pritisaka na Republiku

Srpsku#. ¥

ANDREJA MLADENOVI] NAJAVIO

Uskoro nove predaje

NapustiteVladu

BEOGRAD - Demokratska stran-

ka pozvala je ju~e partnere Demo-

kratske stranke Srbije da napuste

vladu Vojislava Ko{tunice i da

sprije~e povratak Srbije u izolaci-

ju nakon posqedwih ameri~kih mje-

ra.

- Demokratska stranka izraà-

va najdubqu zabrinutost da je poli-

tika Vlade Srbije uvela osam mili-

ona gra|ana u predvorje izolacije i

svima nam prijeti povratak pakla iz

vremena Milo{evi}a, rekao je na

pres-konferenciji potpredsjednik

DS Du{an Petrovi}.

Kako prenosi Beta on je rekao da

je DS zapawen zbog neodgovornih iz-

java Miroquba Labusa koji je, kao

odgovornu ta~ku za posqedwe ame-

ri~ke mjere, ozna~io Ko{tuni~in

kabinet.

- DS se pita da li Srbija ima

Vladu ili skup qudi koji pod ovla-

{}ewima i nazivom ministri obavqa

poslove bez ikakve koordinacije i sa-

glasnosti kakva dràvna politika

treba da bude - rekao je Petrovi}.

On je pozvao ministre i posla-

nike G17 plus, Nove Srbije, Srpskog

pokreta obnove i Socijaldemokrat-

ske partije da kaù da li pristaju da

se Srbija vrati u izolaciju ili }e

preduzeti mjere da to sprije~e.

Petrovi} je dodao da DS o~eku-

je od partnera Ko{tuni~ine stran-

ke da sprije~e "otklizavawe Srbi-

je# u izolaciju.

On je dodao da sada postoji real-

na opasnost da neodgovorna politi-

ka dovede Srbiju na samo dno qestvi-

ce evropskih dràva. ¥

DEMOKRATSKA STRANKA POZVALA PARTNEREPRI[TINA

Ukradenkrst

PRI[TINA - Sa cen-

tralne kupole pravoslavne

crkve Svetog Nikole u Pri-

{tini skinut je i odnijet

krst, prenijeli su ju~e Beti

izvori bliski Eparhiji ra-

{ko-prizrenskoj.

Crkva je ina~e zapaqe-

na u martovskom nasiqu pro-

{le godine. Sa crkvom je za-

paqen i o{te}en i crkveni

konak.

Betini izvori su preni-

jeli da je minulih dana po-

red krsta, skinut i metalni

dio ograde oko dvori{ta cr-

kve Sveti Nikola, koja je od

17. marta bez sve{tenika.

U dva dana nasiqa na

Kosovu, 17. i 18. marta, o{te-

}eno je, zapaqeno i poru{e-

no 37 pravoslavnih crkava

i manastira od kojih su ne-

ki iz 14. vijeka. ¥

BEOGRAD - Organizovani kri-

minal i {verc narkotika koji su za Za-

pad neprihvatqivi ~ak i u Kolumbi-

ji, izgleda da nisu tako stra{ni na

Kosovu, jedna je od ocjena iznijetih u

dokumentarnoj emisiji ruske televi-

zije NTV "êtvrti svjetski rat#, pre-

nosi Tanjug.

Autor Vasilij Pi~ul prikazao

je nimalo veselu sliku sada{weg Ko-

sova, ogrezlog u organizovani krimi-

nal, krijum~arewe, reketirawe i

{verc droge, kroz intervjue sa vi{e

pripadnika ruskog kontingenta me|u-

narodnih policijskih snaga u pokra-

jini, kao i sa wihovim rukovodioci-

ma Derekom êpelom i Berijem Fle-

~erom.

- Moramo da dovr{imo ono {to

smo po~eli baciv{i prvu bombu na

Jugoslaviju - obrazloìo je êpel.

Fle~er je, sa svoje strane, opisu-

ju}i stawe, konstatovao da u pokraji-

ni svi, i Srbi i Albanci, imaju po je-

dan "kala{wikov#.

O problemu reketirawa predu-

zetnika "kojima krene posao#, govo-

rio je jedan biv{i pripadnik britan-

skih snaga, a danas vlasnik bara u Pri-

{tini, ocijeniv{i da wega "ne dira-

ju# samo zato {to je stranac.

Fle~er je kao jedan od uspeha me-

|unarodnih policijskih snaga na Ko-

sovu naveo ~iwenicu da je trgovina

"bijelim robqem# prakti~no svedena

na nulu.

- Nismo idealni, ali makar ne

uzimamo mito, konstatovao je on.

Pripadnik ruskog bezbjednosnog

kontingenta Igor Judin govorio je o

problemu sa dokazivawem krivi~nih

djela, jer se svjedoci boje da daju iska-

ze. Tako je, po wegovim rije~ima, kri-

vicu mogu}e utvrditi samo na osnovu

dokaza kriminologa, kao {to je bilo

u slu~aju podmetawa eksploziva pod au-

tobus srpskih civila koji su do{li da

bi obi{li svoja grobqa.

Blizu mjesta tragedije prona|eno

je nekoliko opu{aka, a na osnovu DNK

analize utvr|eno da je jedan od u~esni-

ka akcije veteran Oslobodila~ke voj-

ske Kosova, ~iji se geno-profil ve}

nalazio u datoteci policije.

U emisiji je ocijeweno da je sve

po~elo sastankom predstavnika al-

banskih zajednica na Balkanu, jo{ ma-

ja 1992, kad je zakqu~eno da su se ste-

kli uslovi za ostvarewe plana o stva-

rawu Velike Albanije, nakon ~ega je

formirana OVK.

Nova organizacija finansirala

se od sredstava albanske dijaspore sa

Zapada, ali i {vercom oru`ja i dro-

ge i drugim vidovima organizovanog

kriminala.

Ovo prisje}awe na tragi~ne bal-

kanske doga|aje devedesetih godina pr-

va je emisija iz dokumentarne serije

~ija je teza da je êtvrti svjetski rat

po~eo 11. septembra 2001, ali da su

pretpostavke za to pripremqene mno-

go ranije. ¥

RUSKA TELEVIZIJA PRIKAZALA DOKUMENTARNIFILM O KOSOVU

"ÊTVRTI SVJETSKI RAT" Svjedoci se boje da daju iskaze, tako je, krivicu mogu}eutvrditi samo na osnovu dokaza kriminologa, kao {to je bilou slu~aju podmetawa eksploziva pod autobus srpskih civila

RAZLOGAutor dokumentarca ukazuje da

je po tvrdwama Zapada rat na Koso-

vu po~eo zbog politike biv{eg jugo-

slovenskog predsjednika Slobodana

Milo{evi}a.

Me|utim, jedan od razloga je bi-

la i ̀ eqa tada{weg ameri~kog pred-

sjednika Bila Klintona da skrene

pa`wu sa seksi-afere oko Monike

Levinski, navedeno je u emisiji.

PREDRAG BUBALO

Neprimjeranpritisak

BEOGRAD - Ministar za

privredu i privatizaciju Srbi-

je Predrag Bubalo ocijenio je ju-

~e da bi najnovija odluka Sjedi-

wenih Ameri~kih Dràva o zamr-

zavawu pomo}i na{oj zemqi zbog

nepotpune saradwe sa Hagom, mo-

gla da ostavi odre|ene posqedi-

ce, ali da je u pitawu neprimje-

ren pritisak, javqa Tanjug.

- Na{a vlada i dràva sara-

|uje sa Hagom veoma ozbiqno i

rezultati to pokazuju - rekao je

Bubalo novinarima u Skup{tini

Srbije i dodao da je razlika sa-

mo u na~inu i shvatawu postupka

kod isporu~ivawa qudi.

- Mi zaista mislimo, kada su

u pitawu prije svega generali,

koji imaju komandnu odgovornost,

da je u pitawu potreba za jednim

pristajawem na takav proces - ka-

zao je on.

Upitan o dolasku visokog

predstavnika Evropske unije Ha-

vijera Solane u Beograd i even-

tualnom roku do 27. januara za iz-

ru~ewe optuènih Hagu, Bubalo

je odgovorio da "stalno ìvimo

od roka do roka# i da se sa datu-

mima pretjeruje. ¥

Du{an Petrovi}: Ne}emo izolaciju

Andreja Mladenovi}: Ne}e biti kazne

MOSKVA - ̂ lan Ruske akade-

mije prirodnih nauka dr Igor

Smirnov, nau~nik koji se smatra

ocem psihotronog oru`ja, bavi se

ve} duè vrijeme novim, zanimqi-

vim eksperimentima, u poku{aju

da pomogne borbi protiv terori-

zma, naro~ito protiv zasad neza-

drìvih terorista-samoaubica.

Prema izvje{taju novinarke

Tanjuga Tawe Triki}-Vasiqevi}

eksperimenti dr Smirnova ukqu-

~uju, pored uobi~ajene psihoze i

neurolingvisti~kog programira-

wa, i ubacivawe skrivenih koman-

di u muziku ili tekst. Sli~ne me-

tode, strahuje ruski akademik, vje-

rovatno koristi i druga strana.

- Ne iskqu~ujem mogu}nost da

zlonamjerni qudi koriste ba{ ova-

kve metode u pripremi terorista

samoubica - upozorio je dr Smir-

nov i dodao da je o tome odavno raz-

govarao sa stru~wacima ruskih spe-

cijalnih snaga "Alfa#.

Nau~nik je ispri~ao kako je

svojevremeno polemisao s anali-

ti~arem te grupe koji je tvrdio ka-

ko ê~eni nikada ne}e koristiti

samoubice.

A onda se, poslije samo mjesec

dana, u Rusiji dogodila prva eks-

plozija ~e~enskog kamikaze! Po-

sqedwe ~etiri godine u Rusiji su

se, kaè Smirnov, pojavili slu~a-

jevi takozvane lakunarne amnezi-

je, qudi koji su naizgled psihi~ki

zdravi, ali se ne sje}aju ni kako se

zovu, niti gdje ìve. Takvih je po

raznim psihijatrijskim klinika-

ma zemqe u ovom trenutku oko 100.

- Periodi gubitka pam}ewa mo-

gu da traju mjesecima, a ti 'zombi-

ji' se pla{e i da se sjete onoga {to

su ~inili - kaè dr Smirnov, pra-

ve}i paralelu s teroristima sa-

moubicama koji na sli~an na~in

ne odgovaraju za svoje postupke.

- ̂ ak ni pod hipnozom qudi ne

mogu da se sjete {ta su radili u

periodu koji im je izbrisan iz ̀ i-

vota - ukazao je ruski nau~nik u

intervjuu "Moskovskim novosti-

ma#.

Metode brisawa sje}awa su

razli~ite - od psihohemijske, gdje

se koriste neuroleptici i narko-

tici, preko elektro{okova do naj-

va`nije metode, semanti~kog uti-

caja odre|enim komandama i suge-

stijama - istakao je Smirov, napo-

miwu}i da o tome ne èli da govo-

ri, ali da se ovom problematikom

intenzivno bave stru~waci Insti-

tuta za sudsku i socijalnu psihija-

triju u Moskvi.

Ali i za ovakve slu~ajeve ima

lijeka, a po~iwe se psihosondira-

wem ili o~itavawem misli koje uz

pomo} kompjutera utvr|uje skalu

vrijednosti ~ovjeka i wegove sklo-

nosti i probleme.

Za kratko vrijeme, 20 do 70 mi-

nuta, moè se uraditi koliko za

tri mjeseca psihoanalize i dobi-

ti potpuna slika o bilo kojoj li~-

nosti i wenim slabim ta~kama, da

bi se potom djelovawem na wih iz-

mijenilo weno pona{awe.

Smirnov je za psihosondirawe

sa~inio kompjuterski program, a

zadatak osobe koja se sondira je-

ste da sjede}i ispred ekrana priti-

ska dugme prilikom pojave odre|e-

nih brojeva i slova iza kojih se za-

pravo kriju pitawa za podsvijest,

kao {to je odnos prema alkoholu,

drogi, radu, korupciji i sli~no.

Poslije sondirawa sastavqa

se individualni program za psiho-

korekciju, kojim se putem muzike

ili teksta sa skrivenim porukama

u podsvijest ubacuju "ispravqeni#

modeli pona{awa. O iskustvima u

praksi nau~nik je ispri~ao da ga

je 1993. zvala ameri~ka vlada da

pomogne u Teksasu gdje se 170 qu-

di iz sekte Dejvida Kore{a bilo

zabarikadiralo u jednoj zgradi,

prijete}i samoubistvom. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Prvi eksperiment sa psiho-

sondirawem Igor Smirnov je

izvr{io 1984, a dosad je ve} pa-

tentirao nekoliko desetina

pronalazaka te vrste i za raz-

radu novih vidova psihotehno-

logije dobio niz nagrada, ukqu-

~uju}i zlatnu medaqu na me|u-

narodnoj izlo`bi nau~nih do-

stignu}a u Briselu 1998. godi-

ne.

Smirnov sa svojim saradni-

cima nastavqa istraìvawe u

oblasti uticaja na ~ovjekovu

psihu, a ima i prijedlog za bor-

bu protiv ~e~enskog ekstremi-

zma u informativni rat uz pri-

mjenu wegovih metoda.

utorak, 18. januar 2005.SVIJET

RUSKI NAU^NIK IGOR SMIRNOV NASTOJI DA PRONA\E NOVO ORU@JE

Otac takozvanog psihotronog oru`ja vr{i noveeksperimente u namjeri da parira teroristima-samoubicama

10

Portret: @ena-samoubica koja je pro{le godine aktivirala bombu u Moskvi (foto-arhiva)

TEHERAN - Dobit-

nica Nobelove nagrade za

mir Iranka [irin Eba-

di (57) zatraìla je ju~e,

zajedno sa desetak diside-

nata, da se u zemqi pre-

stane sa maltretirawem

i izolacijom politi~kih

zatvorenika, ~ime je na-

stavila da izaziva iran-

ske ultrakonzervativne

pravosudne vlasti koje su

joj zaprijetila hap{ewem,

javila je agencija AFP.

Ebadi, koja se kao

advokat specijalizovala

za za{titu qudskih prava,

zatraìla je od pravosu-

|a da se prekine dràwe

zatvorenika u izolaciji,

tvrde}i da u zemqi jo{

postoje i drugi oblici

psiholo{ke torture.

- Dràwe u izolaciji

je jedna vrsta torture. Da

li je normalno da se s vi-

{e obzira postupa prema

ubicama nego prema oni-

ma koji uzvikuju ìvjela

demokratija? - rekla je

Ebadi na konferenciji za

{tampu, na kojoj je u~e-

stvovalo i desetak akti-

vista, novinara i stude-

nata koji su pro{li kroz

zatvor i svjedo~ili o mal-

tretirawima.

Ona je zatraìla i

odgovor zbog ~ega se od-

luka koju je {ef pravosu-

|a ajatolah Mahmud Ha-

{emi ̂ ahrudi donio pri-

je nekoliko mjeseci o uki-

dawu samica jo{ ne pri-

mjewuje.

Ebadi je 2003. godine

dobila Nobelovu nagradu

za mir zbog borbe za

osnovne slobode i prava

èna i djece, ali joj je

ovih dana zaprije}eno

hap{ewem jer se nije oda-

zvala pozivu da se pojavi

pred revolucionarnim su-

dom. Ju~e je ponovila da

odbija da se povinuje na-

re|ewu.

- To je ilegalan sud-

ski poziv kojem ne ̀ elim

da se odazovem - rekla je

ona.

Iranka [irin Ebadi,

dobitnica Nobelove na-

grade za mir, izjavila je ju-

~e da je spremna da se suo-

~i sa hap{ewem, ali da ne-

}e da se pojavi pred Revo-

lucionarnim sudom Ira-

na, prenio je Tanjug. ¥

IRANKA [IRIN EBADI SE OBRATILA JAVNOSTI

Nobelovka prkosi pravosu|u

VA[INGTON - Imenovawe

Kondolize Rajs (50) na mjesto no-

vog ameri~kog dràvnog sekreta-

ra trebalo bi danas da potvrdi

spoqnopoliti~ki odbor ameri~-

kog Senata, ~ime bi savjetnica za

nacionalnu bezbjednost predsjed-

nika SAD trebalo da postane dru-

ga èna dràvni sekretar u isto-

riji SAD i prva Afroamerikan-

ka na toj funkciji, javio je Tanjug.

Rajsova je u protekle ~etiri

godine postala jedan od glavnih

savjetnika i osoba od povjerewa

predsjednika Xorxa Bu{a, kojoj je

povjerio poloàj koji je prethod-

no zauzimao Kolin Pauel.

Predlaù}i Rajsovu za novog

dràvnog sekretara, predsjednik

Bu{ je rekao da se u posqedwe ~e-

tiri godine oslawao na wene sa-

vjete i da mu je pomoglo weno ve-

liko iskustvo.

- Dràvni sekretar je lice

Amerike u svijetu, a u Rajsovoj

svijet }e vidjeti snagu i quba-

znost na{e zemqe - rekao je Bu{.

Rajsova je bila nepokolebqivi po-

bornik Bu{ove odluke da se na-

padne Irak i odlu~no je branila

politiku ameri~ke administraci-

je kada su po~ele akcije pobuweni-

ka koje su navele mnoge analiti-

~are da postave pitawe u kojoj je

mjeri ta administracija bila pri-

premqena i za poslijeratni peri-

od u Iraku.

Ako postane dràvni sekre-

tar, du`nost {efa ameri~ke di-

plomatije Rajs }e preuzeti u tre-

nutku kada SAD nastoje da poboq-

{aju odnose sa saveznicima, koji

su pogor{ani Bu{ovom politi-

kom prema Iraku u ~ijem kreira-

wu i ona u~estvovala kao savjet-

nik za nacionalnu bezbjednost. Raj-

sova je u timu Xorxa Bu{a od sa-

mog po~etka wegovog prvog manda-

ta, januara 2001. godine, a radila

je i u administraciji Bu{a stari-

jeg. Wu je, kao stru~waka za So-

vjetski Savez, 1989. godine u Savjet

za nacionalnu bezbjednost pozvao

tada{wi savjetnik Brent Skau-

kroft.

Rade}i u savetu za nacionalnu

bezbjednost u zna~ajnoj mjeri je po-

mogla u oblikovawu ameri~ke po-

litike tokom burnog perioda u ko-

jem je do{lo do kolapsa Sovjet-

skog Saveza.

U to vrijeme razvila je veoma

blisko prijateqstvo sa predsjed-

nikom Xorxom Herbertom Bu{om

koje ju je deceniju kasnije dovelo

do saradwe sa wegovim sinom. Ka-

da je prvi put upoznala Xorxa Bu-

{a mla|eg 1995. godine, dok je bo-

ravila u posjeti wegovom ocu u

Teksasu, razgovarali su uglavnom

o zajedni~koj pasiji - sportu.

Bu{, koji je bio tek u prvoj

godini svog mandata na mjestu gu-

vernera Teksasa, tada jo{ nije raz-

mi{qao ni o spoqnoj politici ni

o predsjedni~koj kandidaturi. Me-

|utim, kada su se u avgustu 1998.

godine ponovo sreli u porodi~noj

ku}i Bu{ovih u Mejnu, stvari su

se promijenile.

- Izme|u teniskih me~eva, vo-

`we brodom i sjedewa u dvori{tu

razgovarali smo o tome sa kojim }e

se spoqnopoliti~kim izazovima

suo~iti sqede}i predsjednik - iz-

javila je svojevremeno Rajsova.

U naredne dvije godine kon-

verzacije o spoqnopoliti~kim pi-

tawima postale su u~estalije.

Sada{wi predsjednik Xorx

Bu{ je jednom prilikom izjavio da

mu se kod Kondolize Rajs dopada to

{to ona mnoga pitawa obja{wava

tako da on moè da ih razumije.

Kondoliza Rajs je do juna 1999.

godine bila prorektor Univerzi-

teta Stenford u Kaliforniji,

gdje je od 1981. do 1989. predavala

politi~ke nauke i izgradila re-

putaciju eksperta za Sovjetski Sa-

vez. ¥

DANAS POTVRDA IMENOVAWA KONDOLIZE RAJS ZA DR@AVNOG SEKRETARA

NOVO LICE AMERIKEDosada{wa savjetnica za nacionalnu bezbjednostpredsjednika SAD posta}e druga èna {ef diplomatijeu istoriji SAD i prva Afroamerikanka na toj funkciji

Kondoliza Rajs: Stru~wak za Sovjetski Savez(foto-arhiva)

[irin Ebadi: Ne}e pred Revolucionarni sud (Foto-Beta)

BIOGRAFIJA Kondolioza Rajs je ro|ena u

Alabami 1954. godine, u kojoj je

tada vladala rasna segregacija.

Rajs se upisala na kolex u 15. go-

dini, a do 26. je odbranila dokto-

rat iz me|unarodnih odnosa na

Univerzitetu Denver.

Jedan od wenih mentora na

Univerzitetu bio je Xozef Kor-

bel -- otac Medlin Olbrajt, je-

dine ène koja je do sada bila na

funkciji ameri~kog dràvnog se-

kretara.

Rajsova, koja govori ~etiri

jezika, tako|e se bavila kliza-

wem i bila je uspje{an koncert-

ni pijanista.

PSIHOLOGIJOM PROTIV TERORIZMA

PEKING

PreminuoXao Cijang

PEKING - Biv{i lider Komuni-

sti~ke partije Kine Xao Cijang umro

je rano ju~e u 86. godini od mo`danog

udara, javio je Rojters pozivaju}i se na

izvore bliske wegovoj porodici.

"Preminuo je jutros#, izjavio je

anonimni izvor prenose}i izjavu ~la-

na wegove porodice. Tu informaciju

je Rojtersu potvrdio jo{ jedan izvor

koji je èlio da ostane anoniman.

Kineski mediji za sada nisu potvr-

dili tu vijest.

Xao je prije nekoliko dana pretr-

pio vi{e mo`danih udara zbog kojih

je, kako su tvrdili ~lanovi wegove po-

rodice, pao u komu.

Kineski dràvni mediji tvrdili

su me|utim, da je zdravstveno stawe biv-

{eg lidera KPK Xao Cijanga stabil-

no nakon lije~ewa u jednoj bolnici u

Pekingu. ¥

REZULTATI IZBORA U HRVATSKOJ

Mesi} pobjednik ZAGREB - Stjepan Mesi} je

pobjednik drugog kruga predsjed-

ni~kih izbora, odrànih ju~e u

Hrvatskoj, jer je sa 66 odsto osvo-

jenih glasova pobijedio kandida-

ta HDZ Jadranku Kosor, saop{te-

no je preksino} na konferenciji

za medije Dràvne izborne komi-

sije.

Rezultati se zasnivaju na po-

dacima sa 99,4 odsto bira~kih mje-

sta i uz odziv od 51,13 odsto bi-

ra~a.

Zvani~ni rezultati objavqu-

ju se tek u pono}, shodno zakonu,

iako je na osnovu izlaznih anke-

ta i obrade glasova koju je uradi-

la nevladina organizacija GONG

od 19 ~asova poznato da je Mesi}

pobedio. Za Mesi}a je glasalo

1.452.940, a za Kosorovu 748.400

bira~a.

Pravo glasa imalo je ne{to

preko 4,4 miliona gra|ana Hrvat-

ske, od kojih je oko 400.000 moglo

da glasa u inostranstvu, najvi{e

u BiH. Izbori u inostranstvu

protekli su uz ve}i odziv nego u

zemqi, naro~ito u BiH na 42 i

SCG na sedam bira~kih mjesta.

Izbori u BiH, koja je bira~ka ba-

za HDZ, i pored ve}eg broja posma-

tra~a, protekli su uz brojne ne-

pravilnosti, pa je tako vi{e od

tre}ine bira~a naknadno dopisa-

no u bira~ke popise.

Izbori u Hrvatskoj protekli

su uz sistematsko kr{ewa zabra-

ne }utawa i dijeqewe propagand-

nih letaka HDZ i Jadranke Ko-

sor. ¥

PSIHOTEHNOLOGIJA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

M E R I D I J A N I

TEL AVIV - Zamjenik izra-

elskog ministra odbrane Zeev Bo-

im izjavio je ju~e ujutro da }e

Izrael dati predsjedniku Pale-

stinske uprave Mahmudu Abasu sto

dana da zaustavi raketne i mino-

baca~ke napade na izraelske ci-

qeve, javio je Tanjug.

Nasiqe je preksino} nasta-

vqeno u pojasu Gaze i jedna Pale-

stinka i wen sin su poginuli ka-

da ih je pogodila izraelska ten-

kovska granata ispaqena iz jevrej-

skog naseqa Gu{ Katif.

Otac porodice i drugi sin su

povrije|eni u tom napadu. Mino-

baca~ka i raketna vatra na jevrej-

ska naseqa i prekograni~ni izra-

elski grad Sderot je tako|e na-

stavqena preko vikenda.

Islamski xihad je ju~e ujutro

saop{tio da su izraelski vojni-

ci ubili dvojicu naoruànih Pa-

lestinaca koji su napadali vozi-

la na jednom putu u pojasu Gaze.

Boim je u dana{woj izjavi za

Radio Izrael objasnio da }e izra-

elska armija nastaviti s ograni-

~enim odgovorima na takve napa-

de.

U nedjequ je u kancelariji

izraelskog premijera Arijela [a-

rona odba~ena podr{ka koju je iz-

vr{ni komitet Palestinske oslo-

bodila~ke organizacije dao Aba-

sovom pozivu da se okon~aju napa-

di na Izrael i apelu na hitne pre-

govore s palestinskim frakcija-

ma da se postigne prekid vatre.

Izvr{ni komitet PLO je odr-

ào preksino} vanredni sastanak

u Ramali kako bi diskutovao o

eskalaciji nasiqa u pojasu Gaze.

Izvori bliski kancelariji

premijera Arijela [arona su iz-

javili da su "to samo rije~i i da

Izrael gleda na akcije, te da }e pa-

lestinski lideri biti testirani

samo na osnovu onog {to budu ura-

dili#.

Hamas, Islamski xihad i voj-

no krilo Fataha odbacili su ta-

ko|e poziv PLO i obe}ali da }e

nastaviti borbu.

Premijer [aron je prethod-

no apelovao na armiju da poja~a

operacije protiv teroristi~kih

napada. Ovaj poziv uslijedio je na-

kon {to su u petak prekinute sve

komunikacije izme|u Izraela i

palestinske uprave.

Bila je to reakcija na bomba-

{ki napad na grani~nom prelazu

Karni u pojasu Gaze 13. januara, u

kome je ubijeno {estoro izrael-

skih civila.

Na sastanku u Kairu u nedje-

qu egipatski zvani~nici su re-

kli predstavnicima izraelskog

Ministarstva spoqnih poslova da

se Abasu mora dati vi{e vremena

da se organizuje.

Sam Abas je izjavio u nedjequ

Ramali, za vrijeme posjete japan-

skog {efa diplomatije, da mu [a-

ron ne daje dovoqno vremena da

djeluje, iako je on posve}en uvo|e-

wu vladavine zakona i postizawu

prekida vatre. ¥

IZRAEL ]E DATI ROK PREDSJEDNIKU PALESTINSKE UPRAVE DA ZAUSTAVI NAPADE

BAGDAD - Najmawe sedam

osoba je poginulo ju~e u eksplo-

ziji automobila bombe u sjedi-

{tu policije u ira~kom gradu Ba-

ixi, dok je osam ira~kih vojnika

ubijeno u napadu na jedan kon-

trolni punkt u blizini Bakube

uo~i izbora zakazanih za 30. ja-

nuar, prenio je Tanjug.

[ef policije u Baixiju, sje-

verno od glavnog grada Bagdada

rekao je da je u ovom samoubila~-

kom bomba{kom napadu raweno

najmawe 15 osoba, javio je Rojters.

Najmawe sedam ira~kih vojni-

ka ju~e je poginulo u napadu na

kontrolni punkt ira~ke Nacio-

nalne garde ju`no od Bakube, u

centralnom Iraku, saop{tio je

oficir Nacionalne garde.

Naoruàne osobe napale su

kontrolni punkt ira~kih snaga

u Buhrizu, kod Bakube, rekli su

ira~ki zvani~nici.

Na podru~ju Bakube, koja se

nalazi 65 kilometara sjeverno od

Bagdada, u~estali su napadi pobu-

wenika uo~i op{tih izbora u

Iraku, koji su zakazani za 30. ja-

nuar.

Ve}ina napada je usmjerena

protiv ira~kih vojnika i poli-

cajaca, ~iji }e zadatak na izbori-

ma biti da {tite bira~e.

Na meti napada kao i prijet-

wi pobuwenika su i izborni zva-

ni~nici, kao i glasa~ki centru,

od kojih se mnogi nalaze u {ko-

lama.

Policija u Basri je saop{ti-

la da je minobaca~ka vatra otvo-

rena protekle no}i na tri {ko-

le i gradu koji }e biti kori{}e-

ne kao glasa~ki centri.

Oni su saop{tili da niko ni-

je rawen. Ira~ki premijer Ijad

Alavi i ameri~ka vlada insisti-

raju da izbori treba da se odrè

kao {to je planirano uprkos to-

me {to su neke oblasti suvi{e

nebezbjedne za glasawe.

Vlada je saop{tila da pri-

prema niz mjera za za{titu bira-

li{ta, ukqu~uju}i mogu}nu za-

branu saobra}aja.

Ira~anima u opasnim podru~-

jima }e, tako|e, biti dozvoqeno da

se registruju i glasaju istog dana.

- Blizu 300 hiqada vojnika i

policajaca u~estvova}e u obez-

bje|ewu izbora - rekao je ameri~-

ki komandant u Iraku, general

Xorx Kejsi. ¥

POBUWENICI POJAÂLI NAPADE PRED IZBORE U IRAKU

MASAKRI U BAIXI I BAKUBI U eksploziji automobila bombe u Baixi sedam mrtvih,a u napadu na kontrolni punkt kod Bakube ubijeno osamira~kih vojnika

POZIV IZ PARIZAPARIZ - Predsjednik Fran-

cuske @ak [irak ~estitao je ju-

~e palestinskom lideru Mahmu-

du Abasu zvani~no preuzimawe

du`nosti i pozvao ga da posjeti

Pariz, potvrdio je portparol

francuskog {efa dràve @erom

Bonafont.

- Francuska }e u~initi sve

{to je u wenoj mogu}nosti da Vam

pomogne u sprovo|ewu ciqeva -

rekao je [irak palestinskom li-

deru koji je prekju~e poloìo za-

kletvu kao predsjednik Pale-

stinske uprave.

utorak, 18. januar 2005. SVIJET 11

Arijel [aron ne vjeruje da je PLO raspravqao o eskalacijinasiqa u pojasu Gaze. Hamas, Islamski xihad i vojno kriloFataha najavili nastavak borbe protiv Izraelaca

POSJETA VISOKE DELEGACIJE

SCG BRITANIJI

Dra{kovi}u Londonu

LONDON - Ministar spoq-

nih poslova Srbije i Crne Gore

Vuk Dra{kovi} sastao se ju~e u

Londonu sa britanskim mini-

strom za Evropu Denisom Mek-

{ejnom, ~ime je po~eo radni dio

zvani~ne posjete delegacije SCG

Velikoj Britaniji, javio je Tan-

jug.

Delegaciju u trodnevnoj dr-

àvnoj posjeti predvodi predsjed-

nik Srbije i Crne Gore Svetozar

Marovi}, a pored Dra{kovi}a u

delegaciji su i ministar odbra-

ne Prvoslav Davini} i ministar

za ekonomske odnose sa inostran-

stvom Predrag Ivanovi}.

Predsjednik Marovi} }e se

danas poslije podne prvo sastati

sa {efom Forin ofisa Xekom

Stroom, a potom }e imati zvani-

~an susret sa britanskim premi-

jerom Tonijem Blerom u Dauning

stritu. Poslije tih susreta, pred-

sjednik Marovi} }e sa suprugom

posjetiti katedralu Svetog Pa-

vla (Sent Pol katedralu) u lon-

donskom Sitiju, zna~ajan dio

istorijsko-duhovnog nasqe|a Ve-

like Britanije. Istovremeno }e

ministar spoqnih poslova Dra-

{kovi} u londonskom Institutu

za me|unarodne odnose odràti

predavawe o aktuelnoj situaciji

u Srbiji i Crnoj Gori i na Bal-

kanu.

Povodom posjete delegacije

SCG ve~eras }e ambasador Dra-

gi{a Burzan prirediti sve~ani

prijem u Ambasadi SCG u Lon-

donu. ¥

BUENOS AJRES -

Argentinski ministar

inostranih poslova Rafa-

el Bjelsa, zadràn je na

me|unarodnom aerodromu

u Majamiju, gdje mu je pre-

tresen prtqag kad je za-

traìo da napusti avion

u kome je predugo ~ekao na

poletawe, javio je Tanjug.

Bjelsu i {efa wegovog

kabineta zadràla su dvo-

jica pripadnika aerodrom-

skog obezbje|ewa. Argen-

tinski ministar je tog da-

na stigao u Majami, na pu-

tu za Wujork, u povratku

sa Haitija gdje je posjetio

argentinske trupe u sasta-

vu mirovnih snaga UN,

prenijela je agencija

AFP. ¥

Pretresen diplomata

TOKIO - U lu~kom gra-

du Kobeu, na zapadu Japana,

koji je prije ta~no 10 godi-

na razoren u zemqotresu,

sutra }e biti odràna kon-

ferencija Ujediwenih na-

cija o spre~avawu prirod-

nih katastrofa, na kojoj }e

Japan ponuditi svoja isku-

stva i pomo} cijelom svije-

tu.

U Kobeu, petom po veli-

~ini gradu u Japanu, odrà-

na je sve~anost u pomen 6.433

`rtve zemqotresa ja~ine

7,3 stepena Rihterove ska-

le, koji je pogodio to pod-

ru~je pred svitawe. Ve}ina

qudi izgubila je ìvot u

snu kada su se na wih sru~i-

le tavanice, zidovi ili na-

mje{taj, ili u poàrima ko-

ji su uslijedili. U potresu

je uni{teno oko 500 hiqa-

da domova i razorena je in-

frastruktura. ¥

Tu`no podsje}awe

Vojnici u rovovima: Helikopter izvi|a(Foto-Rojters)

Mahmud Abas: Kako uspostaviti trajan mir(Foto-Rojters)SIDNEJ - Japanski ministar

inostranih poslova Nobutaka

Ma}imara pokazao je spremnost da

Tokio pomogne mirovni proces

izme|u Izraela i Palestinaca

dok je istovremeno zatraìo od

Tel Aviva da ne prodaje oru`je

wegovim regionalnim rivalima.

Ministar Ma}imura, javqa

danas japanski radio, koji je u po-

sjeti Bliskom istoku, sastao se

najprije sa novim palestinskim

predsjednikom Mamhudom Abasom

u Ramali a zatim sa {efom izra-

elske diplomatije Silvanom

[halomom.

PRODAJA ORU@JA

ABASU STOTINU DANAABASU STOTINU DANAABASU STOTINU DANAABASU STOTINU DANAABASU STOTINU DANAABASU STOTINU DANAABASU STOTINU DANAABASU STOTINU DANAABASU STOTINU DANA

MITINZI NA JUGOISTOKUUKRAJINE

Podr{kaJanukovi~u

KIJEV/MOSKVA - Preko 25

hiqada qudi okupilo se ju~e na

mitinzima u gradovima jugoisto~-

nih oblasti Ukrajine u znak podr-

{ke biv{em premijeru Viktoru

Janukovi~u, koji je, prema podaci-

ma Centralne izborne komisije,

izgubio na ponovqenim predsjed-

ni~kim izborima 26. decembra, ja-

vio je Tanjug.

Najve}i broj qudi okupio se na

centralnom trgu Dowecka, gdje su

Janukovi~eve pristalice, po uzo-

ru na kijevski Trg nezavisnosti,

ra{irili oko 50 {atora, obe}av-

{i da }e ih sutra biti jo{ vi{e.

U~esnici mitinga u Dowecku

zatraìli su od rukovodstva TV-

kompanije "Ukrajina# da obnovi

direktan prenos sa trga sa wiho-

vim zahtjevima, prekinuv{i na sat

vremena saobra}aj u centralnoj

ulici rudarske prijestonice na

istoku kako bi dokazali ozbiq-

nost svojih namjera.

Prema rije~ima jednog od ru-

kovodilaca Progresivne socija-

listi~ke partije Ukrajine Vladi-

mira Mar~enka, mitinzi protiv

"antiustavne odluke CIK#, koja

je za pobjednika "tre}eg kruga# iz-

bora proglasila Viktora Ju{~en-

ka, odràni su i u Dwepropetrov-

sku, Odesi, Harkovu, Hersonu, Sim-

feropoqu i drugim ve}im grado-

vima. ¥

ÂSOPIS "WUJORKER"O IRANU

Ciqevi na ni{anu

VA[INGTON - Ameri~ke

oruàne snage izvi|aju jo{ od qe-

ta pro{le godine potencijalne nu-

klearne, hemijske i raketne ciqe-

ve u Iranu u namjeri da brzim, pre-

ciznim udarima uni{te {to je mo-

gu}e ve}i dio iranske vojne infra-

strukture, otkriva u najnovijem bro-

ju ugledni ~asopis "Wujorker#, a

prenio je Tanjug.

^lanak, ~iji autor je poznati

istraìva~ki novinar Simur

Her{, bi}e dostupan ~itaocima

{tampanog izdawa "Wujorkera# 24.

januara, ali je ve} danas dostupan po-

sjetiocima vebsajta toga ~asopisa.

Her{ tvrdi, na osnovu razgo-

vora s velikim brojem "insajdera#

u obavje{tajnim krugovima SAD,

da su Bu{ i wegovi savjetnici za

nacionalnu odbranu uspostavili

kontrolu nad vojnim i obavje{taj-

nim strukturama nacije, kao i nad

tajnim operacijama u mjeri nezabi-

qeènoj od kraja Drugog svjetskog

rata. ¥

VAVILON VAR[AVA - Prisustvo

stranih trupa na arheolo{kom

nalazi{tu u Vavilonu ima "ne-

gativan uticaj#, ali vojnici ni-

su o{tetili nalazi{te, izjavio

je danas portparol poqskih tru-

pa u Iraku, potpukovnik Artur

Domanski.

Britanski muzej je u izvje-

{taju izrazio zabrinutost zbog

prisustva vojske u Vavilonu, jed-

nom od najstarijih i najva`ni-

jih svjetskih arheolo{kih nala-

zi{ta, nedaleko od Bagdada.

- Prisustvo vojske, samo po

sebi, mora da ima negativan uti-

caj na nalazi{te - rekao je Do-

manski.

Protestpenzionera

MOSKVA - U sjevernoj

ruskoj prijestonici Sankt

Peterburgu i ju~e su odrà-

ni protesti qudi pogo|enih

novim zakonom o tzv. moneti-

zaciji povlastica, a na Nev-

skom prospektu je osvanulo

i nekoliko {atora naranxa-

ste boje, javio je radio Eho

Moskve, a prenio Tanjug.

Nekoliko stotina u~e-

snika protesta izjavilo je

da su {atore podigli èle-

}i da pokaù da je "naranxa-

sta revolucija# do{la u Pe-

terburg i da }e oni "stajati

dok im ne vrate povlastice#.

Pripadnici organa reda na

Nevskom prospektu rekli su

demonstrantima da ih ne}e

rastjerivati "bez odgovara-

ju}eg nare|ewa#. Situaciju u

gradu razmotrila je i guber-

nator Sankt Peterburga Valenti-

na Matvijenko sa ruskim mini-

strom za socijalni razvoj Mihai-

lom Zurabovom. Poslije sastanka

ministar je rekao da }e narednih

dana biti saop{ten stav vlade Ru-

sije o pitawu rasta tro{kova sta-

novni{tva za stambeno-komunalne

usluge. ¥

Trg u Sankt Peterburgu: Vratite povlastice (Foto-Rojters)

NA ULICAMA SANKT PETERBURGA

ABASU STOTINU DANA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005.CRNA HRONIKA

BIJEQINA- Iako je, prema

ranijim najavama, u Okru`nom tu-

ìla{tvu u Bijeqini ju~e treba-

lo da se pojave ~etvorica osumwi-

~enih za ratni zlo~in nad vojnici-

ma Jugoslovenske narodne armije

15. maja 1992. godine u Tuzli, wi-

hovo, kao i saslu{awe svjedoka od-

loèno je do daqeg.

Ko }e saslu{ati, a zatim i vo-

diti daqi postupak protiv Enve-

ra Delibegovi}a, Mehmeda Bajri-

}a, Muhameda Brki}a i Faruka Pr-

ci}a, za koje je stigla oznaka "A#

iz Ha{kog tribunala, zna}e se tek

poslije odluke Tuìla{tva BiH.

Wemu je ustupqen ovaj predmet, re-

~eno je "Glasu Srpske# u bijeqin-

skom Okru`nom tuìla{tvu.

Do ustupawa je do{lo u skla-

du sa novim pravilima Tuìla-

{tva BiH, ubrzo poslije naredbi

o sprovo|ewu istrage o "tuzlan-

skoj koloni# i o saslu{awu ~etvo-

rice osumwi~enih za taj ratni zlo-

~in.

- Tuìla{tvo BiH }e proci-

jeniti da li ovaj predmet pripada

u grupu osjetqivih. Tek onda }e

odlu~iti da li }e ono i voditi da-

qi postupak. Postoji mogu}nost

da ga proslijedi Okru`nom tuì-

la{tvu u Bijeqini ili Tuìla-

{tvu u Tuzli - rekao je tuìlac

Neboj{a Jovanovi}.

On kaè da je u ovom trenut-

ku te{ko procijeniti kada }e Tu-

ìla{tvo BiH donijeti odluku o

tome ko }e voditi daqi postupak

u slu~aju "tuzlanska kolona#.

- To je sada stvar wihove or-

ganizacije - dodao je Jovanovi}, ne

iskqu~uju}i mogu}nost da se po-

stupak ubudu}e vodi u Bijeqini.

Kao {to je poznato, 15. maja

1992. godine prilikom, dogovore-

nog povla~ewa jedinica Jugoslo-

venske narodne armije na Br~an-

skoj malti u Tuzli pripadnici bo-

{wa~ke paravojne formacije "Pa-

triotska liga BiH# izvr{ili su

napad na kolonu. Tom prilikom

ubijeno je oko 200 vojnika, me|u

kojima i veliki broj onih koji su

bili na odsluèwu redovnog vojnog

roka.

Sa tada{wim tuzlanskim vla-

stima, na ~ijem ~elu je bio Selim

Be{lagi}, bilo je dogovoreno da se

jedinicama JNA omogu}i da mirno

napuste Tuzlu u pravcu Bijeqine

i daqe prema Srbiji. Prema izja-

vama u~esnika doga|aja, napad na

Br~anskoj malti po~eo je pucwa-

vom sa okolnih zgrada, a kako su

izjavili preìvjeli na kolonu je

otvorena vatra ~ak i iz tuzlanske

bolnice.

Preìvjeli masakra u Tu-

zli, tako|e, kaù da su du` do-

govorene mar{rute kretawa je-

dinica JNA bile postavqene

mine i druga eksplozivna sred-

stva.

Cio ovaj doga|aj direktno je

prenosila lokalna tuzlanska te-

levizija "FS 3# na ~ijim snimci-

ma se vide eksplozije i vozila JNA

u plemenu.

Ta~an broj ubijenih vojnika u

"tuzlanskoj koloni# nikada nije

utvr|en, a pretpostavqa se da je u

tom napadu poginulo oko 200 voj-

nika.

Do danas nisu prona|eni po-

smrtni ostaci svih ubijenih u "tu-

zlanskoj koloni#, a u spomen-ko-

sturnici u Bijeqini sahrawena su

tijela 29 poginulih vojnika.

¥ S. RA\EN-TODORI]

OSUMWIÊNI ZA ZLOÎN U TUZLI JUÊ NISU SASLU[ANI

Tuìla{tvo BiH }e procijeniti da li ovaj predmetpripada u grupu osjetqivih pa onda odlu~iti da li }e onoi voditi daqi postupak, rekao je Neboj{a Jovanovi}

12

Br~anska malta u Tuzli: Kolona Jugoslovenske narodne armije u plamenu(foto-arhiva)

"KOLONA" U SARAJEVU?"KOLONA" U SARAJEVU?"KOLONA" U SARAJEVU?"KOLONA" U SARAJEVU?"KOLONA" U SARAJEVU?"KOLONA" U SARAJEVU?"KOLONA" U SARAJEVU?"KOLONA" U SARAJEVU?"KOLONA" U SARAJEVU?

BAWA LUKA - Zbog zloupo-

trebe slu`benog ovla{}ewa, za

11 mjeseci 2004. godine Ministar-

stvo unutra{wih poslova podni-

jelo je 91 izvje{taj protiv 125

osoba. Materijalna {teta prou-

zrokovana ovim krivi~nim dje-

lima procijewena je na vi{e od

osam miliona maraka.

Posqedwi primjer je onaj i

Fo~e gdje je policija krajem de-

cembra podnijela nadle`nom tu-

ìla{tvu izvje{taj protiv di-

rektora Op{tinske zemqorad-

ni~ke zadruge "Zelengora# iz Fo-

~e M.V. Sumwa se da je po~inio

krivi~no djelo zloupotrebe slu-

`benog poloàja, jer je nezakoni-

tim radwama o{tetio pomenuto

preduze}e za vi{e od 50.000 ma-

raka.

Statistika Ministarstva

unutra{wih poslova pokazuje da

je u istom periodu lani ukupno

otkriveno 635 krivi~nih djela

privrednog kriminaliteta, {to

je 40 odsto vi{e u odnosu na go-

dinu ranije. Zbog toga su nadle-

`nim tuìla{tvima u Srpskoj

podnijeta 453 izvje{taja, a pri-

javqena su 564 po~inioca.

- Pove}awe otkrivenih kri-

vi~nih djela iz oblasti privred-

nog kriminala, dostavqenih iz-

vje{taja i prijavqenih osoba uka-

zuje na wegov porast. Ali, isto-

vremeno je pove}ano angaòvawe

policije na dokumentovawu i

prijavqivawu ovih slu~ajeva. Re-

zultati nisu izostali - navodi

se u izvje{taju Ministarstva unu-

tra{wih poslova Republike Srp-

ske.

Jedan od najzna~ajnijih zada-

taka lane iz oblasti spre~avawa

privrednog kriminala bilo je ot-

krivawe i spre~avawe prawa nov-

ca.

- Tuìla{tvima je dostavqe-

no 29 izvje{taja o po~iwenim

krivi~nim djelima prawa novca

protiv 55 osumwi~enih. [teta

pri~iwena utajom poreskih oba-

veza, kada se primijene vaè}e

poreske stope, iznosila bi pre-

ko 50 miliona maraka - isti~u u

Ministarstvu unutra{wih polo-

va.

Otkriveno je 39 slu~ajeva

utaje poreza i doprinosa, a zbog

ovih krivi~nih djela podneseno

je 25 izvje{taja protiv 42 osobe.

U nekoliko slu~ajeva Buxet Re-

publike Srpske o{te}en je i za

vi{e stotina hiqada maraka, a

ukupna materijalna {teta je bli-

zu 15 miliona maraka.

¥ @. M.

SARAJEVO - Bogdanu Vasi-

}u, kome se u Sudu BiH sudi za

neovla{}en promet opojnih dro-

ga, bi}e izre~ena presuda u sri-

jedu, 19. januara.

Wemu se stavqa na teret uvoz

43 tone anhidrida sir}etne kise-

line, koji se koristi za proiz-

vodwu sinteti~kog heroina.

Tuìlac Jasmina Gafi} u

svojoj zavr{noj rije~i ju~e je za-

traìla da optuèni bude osu-

|en na maksimalnu kaznu od pet

godina zatvora.

Na suprot woj, odbrana je is-

takla da se predmet protiv Vasi-

}a zasniva samo na pretpostav-

kama, a ne na argumentima i do-

kazima.

Gafi}eva je ju~e naglasila da

je u procesu nesumwivo dokazano

da je Vasi} po~inio krivi~na dje-

la za koja ga tereti optu`nica.

- Optuèni je po~inio pro-

tivzakonit promet opojnih dro-

ga, navo|ewa na ovjeravawe nei-

stinitog sadràja i falsifiko-

vawa isprava. On je znao da se an-

hidrid koristi za proizvodwu

droge, jer nije prona|en nikakav

trag o legalnoj upotrebi te kise-

line - rekla je Gafi}eva u zavr-

{noj rije~i na su|ewu.

Ona je tako|e rekla da su po-

jedinci iz vlasti Republike Srp-

ske poku{ali da za{tite Vasi}a.

- Narodna skup{tina donije-

la zakqu~ak da Tuìla{tvo BiH

nema dokaze da se Vasi} bavi pro-

metom droga, te da su pojedinci

iz Dràvne grani~ne slu`be do-

stavili podatke o uvozu anhidri-

da tek nakon {to je o tome otvo-

rena istraga - rekla je Gafi}eva.

Branilac Goran Ne{kovi}

je rekao da Vasi} nije znao da se

anhidrid koristi za proizvod-

wu droge, ve} ga je uvezao kako bi

u vi{egradskog fabrici "Ter-

pentin# proizvodio sir}e i qe-

pilo za filtere od cigareta.

Prema Ne{kovi}evim rije-

~ima, Vasi} nije po~inio kri-

vi~no djelo i Tuìla{tvo nije

dokazalo da je uvoz anhidrida

bio nelegalan.

- U vrijeme kada je optuè-

ni uvezao prvo 20, a zatim i 22,8

tona anhidrida, u decembru 2002.

i decembru 2003. godine, ova sup-

stanca nije bila tretirana kao

supstanca od koje se pravi dro-

ga, ve} kao otrov - istakao je Ne-

{kovi}.

Bogdan Vasi} je ju~e rekao

da nikada nije imao veze sa na-

bavkom i proizvodwom droge, ni-

ti sa finansirawem optuènih

za ratne zlo~ine, kakve je sumwe,

prema wegovim rije~ima, tokom

procesa iznijela tuìlac.

Bogdan Vasi} se nalazi u

pritvoru od 6. januara pro{le

godine. ¥ N. Z.

FOÂ - Mje{tani sela Za-

mr{ten kod Fo~e u nedjequ su

policijskoj stanici Tjenti{te

prijavili pronalazak qudskog

skeleta u potoku u mjestu ûku-

rovina, saop{tilo je Ministar-

stvo unutra{wih poslova.

U saop{tewu se navodi da je

poslije uvi|aja utvr|eno da se

najvjerovatnije radi o ostacima

ène. Radi identifikovawa us-

postavqen je kontakt sa Kance-

larijom za traèwe nestalih li-

ca.

Policija je na pomenutom

mjestu prona{la i dva sanduka sa

po dvije mine za minobaca~ kali-

bra 120 milimetara sa dopunskim

puwewem bez upaqa~a.

O ovom je obavije{tena eki-

pa deminera.

¥ @. Ma.

BAWA LUKA

Ukraden "pasat"

BAWA LUKA - Nepoznata

osoba u nedjequ je u bawolu~koj

ulici Kosovke djevojke ukrala

automobil marke "pasat# (913-

K-381), vlasni{tvo preduze}a

"[mic Kargobul#, ~ija je vri-

jednost procijewena na 47.000

maraka, saop{tio je Centar jav-

ne bezbjednosti Bawa Luka.

Na podru~ju koje pokriva

Centar prijavqene su jo{ tri

kra|e automobila.

Vlasnik R. ]. prijavio je

kra|u automobila "polo# regi-

starskih oznaka 360-T-325. Kra-

|a se dogodila u ulici Petra Ra-

|enovi}a u Bawoj Luci, a mate-

rijalna {teta iznosi 8.500 mara-

ka.

Nepoznati lopov je u ulici

Du{ka Ko{~ice u Bawoj Luci

ukrao je "transporter 235 D#

vlasni{tvo D. S., vrijedan 5.000

maraka.

U ulici Nikole Pa{i}a u

Prijedoru lopovi su "odvezli#

"audi# (704-T-762), a vlasnik @.

S. o{te}en je za 6.500 maraka.

Istraga o ovim kra|ama je u

toku.

¥ @. Ma.

PALE - Vlasnik kafe-picerije "VBC# u Pa-

lama Branislav Bajagi} obavijestio je ju~e, ne{to

iza 10 ~asova, policiju da je dobio anonimni tele-

fonski poziv da je u wegovom lokalu postavqena

bomba.

Kako je na{em listu kazao portparol Centra

javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo Radovan Pe-

ji}, Bajagi} je naveo da mu je nepoznato lice kaza-

lo da }e bomba eksplodirati do 12 ~asova.

- Pored najave vremena u kojem }e se desiti eks-

plozija, nepoznato lice je Bajagi}a upozorilo i

da }e pro}i kao "jedna osoba# - kazao je Peji}, ne

èle}i da otkrije ime te "osobe#, zbog istrage.

Peji} je naglasio da je policija, odmah iza{la

na lice mjesta, evakuisala a zatim blokirala oko-

linu kafe-picerije.

Stru~waci iz Odjeqewa kriminalisti~ke po-

licije Centra vr{ili su kontradiverzioni pre-

gled. Tu su bili pripravni vatrogasci za interven-

ciju kao i qudi iz civilne za{tite.

Pregledom koji je trajao ne{to duè od jed-

nog ~asa, utvr|eno je da nema eksplozivne naprave

i da je dojava bila la`na.

- Nemam {ta da kaèm. Va`no je da je nije bi-

lo bombe - kratko je rekao Branislav Bajagi}.

¥ S. [.

DOBOJ - Ako je suditi po pr-

vim danima januara, ova godina,

po broju ̀ rtava saobra}ajnih ne-

sre}a na podru~ju Doboja, mogla

bi da bude crna.

Poslije pogibije ~etiri li-

ca u te{koj saobra}ajnoj nesre}i

na putu Doboj - Modri~a kod Ri-

te{i}a, 13. januara, broj `rtava

se popeo na 10. I to sve za samo

prvih 15 dana 2005. godine.

Kod Rite{i}a poslije di-

rektnog sudara sa kamionom smrt-

no su stradali voza~ "ford eskor-

ta# Veqko Galami} (43) i wego-

vi saputnici Stojan Galami}

(45), Gordana Goji} (43) i trina-

estogodi{wi Sini{a Galami} ,

Veqkov sin, svi iz Gorwe Rad-

we, op{tina Tesli}.

To je bila najteà saobra}aj-

na nesre}a u ovoj godini na pute-

vima dobojskog regiona. Naà-

lost, dogodilo ih se jo{.

Ve} u prvoj no}i januara, dok

je novogodi{we slavqe jo{ tra-

jalo, u Doboju, na magistralnom

putu ka Tuzli, brza vo`wa oduze-

la je dva mlada ìvota. Poginu-

li su Viktor Spasojevi} (21) iz

Doboja i wegov prijateq \or|e

Pavlovi} (22) iz Gra~anice ~i-

ji je "golf#, kojim je on upra-

vqao, sletio sa kolovoza i zabio

se u parkirani kamion.

U Mihoqdanskoj ulici u Pe-

trovu na Ozrenu, 4. januara, smrt-

no je stradao mje{tanin Jovo Ri-

sti} (74) po{to ga je udario

"folksvagenov# transporter ko-

ji je vozio M.M. (41) iz Porje~i-

ne, op{tina Petrovo.

Nova tragedija zbila se 9. ja-

nuara u Bosanskim Luànima, na

magistralnom putu Bosanski

Brod - Derventa. U "peglici# ko-

jom je upravqao S.M., poginuli su

Milica \eri} (51) i wena k}er-

ka Slavica Nedovi} (29), obje iz

Doboja. Na "zastavu 126# udario

je "mercedes# koji je vozio M.P.

(49) iz Sarajeva, a poslije preti-

cawa traktora.

Dan kasnije ̀ ivot je u Tesli-

}u izgubio dvanaestogodi{wi De-

jan Gavri} iz Bawe Vru}ice, ko-

ji je pje{a~kom stazom vozio bi-

cikl. Na wega je, usqed neprila-

go|ene brzine, naletio "audi# za

~ijim upravqa~em se nalazio

D.P. (26), tako|e iz Bawe Vru}i-

ce.

Takav crni bilans na pute-

vima dobojskog regiona u prvoj

polovini januara, kakav se dugo

ne pamti, jo{ je ve}i kada se zna

da je Slavica Nedovi}, koja je

poginula u Bosanskim Luàni-

ma, bila u petom mjesecu trudno-

}e.

Ovome treba dodati da su u

tom periodu u saobra}ajnim ne-

sre}ama teè ili lak{e povri-

je|ena 24 lica.

¥ Sl. PUHALO

TOKOM 2004. PORASTAO PRIVREDNI KRIMINAL U REPUBLICI SRPSKOJ

Oprano pedeset miliona U SUDU BiH ZAVR[ETAK PROCESA ZA UVOZ ANHIDRIDA

U PALAMA LA@NA DOJAVA O POSTAVQENOM EKSPLOZIVU

Bombi ni traga

NEKOLIKO TE[KIH SAOBRA]AJNIH NESRE]ANA PODRU^JU DOBOJA

CRNI JANUAR Poslije te{kog udesa kod Rite{i}a u kojem su poginula~etiri lica broj nastradalih u saobra}ajnim nesre}amaza prvih 15 dana januara se popeo na deset

LA@NI NOVACU prvih 11 mjeseci pro{le

godine otkrivena su 73 slu~a-

ja pu{tawa u opticaj falsi-

fikovanih nov~anica. Zbog to-

ga su protiv 70 osoba podnese-

ni izvje{taji Tuìla{tvu

BiH. Broj prijavqenih slu~a-

jeva u odnosu na pro{lu godi-

nu ve}i je za 20 odsto.

Bogdan Vasi}: Tvrdi da je pravio sir}e(foto-arhiva)

Vasi} ~ekapresudu

FOÂ

Prona|en skelet

"KOLONA" U SARAJEVU?

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

HAG- Ha{ki tribunal osu-

dio je ju~e oficire Vojske Repu-

blike Srpske Vidoja Blagojevi-

}a na 18 godina, a Dragana Joki-

}a na devet godina zatvora zbog

u~e{}a u masovnom ubistvu zaro-

bqenika u Srebrenici, javila je

Beta.

Sudsko vije}e predsjedavaju-

}eg Liu Da}una iz Kine utvrdi-

lo je da su snage Vojske Republi-

ke Srpske u Srebrenici po~ini-

le genocid nad bo{wa~kim sta-

novni{tvom zato {to su enklavu

napale u namjeri da djelimi~no

uni{te i trajno nasilno uklone

Bo{wake, kao nacionalnu grupu,

s tog podru~ja.

Ratni komandant Bratuna~ke

brigade, pukovnik Vidoje Blago-

jevi} (54), progla{en je krivim

za sau~esni{tvo u genocidu nad

oko 7.000 bo{wa~kih zarobqeni-

ka, u danima po{to je Vojska Re-

publike Srpske 11. jula 1995. go-

dine zauzela Srebrenicu.

Na~elnik inèwerije i u

kriti~no vrijeme deùrni ofi-

cir Zvorni~ke brigade, major

Dragan Joki} (48), osu|en je zbog

zlo~ina protiv ~ovje~nosti nad

srebreni~kim Bo{wacima, kao i

kasnijeg prikrivawa tragova pre-

mje{tawem le{eva.

Su|ewe Blagojevi}u i Joki-

}u po~elo je 14. maja 2003, a zavr-

{ne rije~i odbrane i optu`be

podnijete su u oktobru ove godi-

ne. Tuìla{tvo je traìlo da

Blagojevi} bude ka`wen sa 32 go-

dine zatvora, a da Joki}u bude iz-

re~ena zatvorska kazna izme|u 15

i 20 godina. Branioci su na kra-

ju su|ewa sudijama predloìli

da optuène oslobodi krivice.

Sudsko vije}e predsjedavaju-

}eg Kineza Liu Da}una, u kojem

su jo{ bili Volodimir Vasiqen-

ko iz Ukrajine i Karmen Mari-

ja Arhibaj iz Argentine odlu~i-

lo se da Blagojevi}a kazni sa 18

a Joki}a na devet godina zatvora.

Zajedno sa wima za masovno

ubistvo u Srebrenici bili su op-

tuèni i oficiri Vojske Repu-

blike Srpske Momir Nikoli} i

Dragan Obrenovi}. Oni su pred

Ha{kim tribunalom priznali

krivicu za zlo~ine protiv ~o-

vje~nosti, a potom i svjedo~ili

protiv Blagojevi}a i Joki}a.

Tribunal je osudio Nikoli}a na

27 godina, a Obrenovi}a na 17 go-

dina zatvora. ¥

U HA[KOM TRIBUNALU IZREÊNE NOVE PRESUDE

BLAGOJEVI]U OSAMNAEST GODINA Major Dragan Joki} osu|en je na devetgodina zatvora zbog zlo~ina protiv~ovje~nosti nad srebreni~kimBo{wacima, kao i kasnijeg prikrivawatragova premje{tawem le{eva

U@ICE - U Okru`nom sudu

u Uìcu ju~e su izre~ene presu-

de otmi~arima ratnog na~elnika

SUP [amac Stevana Todorovi-

}a.

Vije}e petorice, kojim je

predsjedavao sudija Qubi{a Ra-

dulovi}, proglasilo je krivim

{estoricu od osam aktera ove ot-

mice, i izreklo im kazne zatvo-

ra u ukupnom trajawu od sedam go-

dina.

Prvooptuèni Igwatije Po-

povi} (52) iz [amca, kome se i

ovoga puta sudilo u odsustvu osu-

|en je na godinu zatvora. @ivko

Odoba{i} (40) iz In|ije prove-

{}e iza re{etaka dvije godine i

dva mjeseca. \or|e Maksimovi}

(42) iz Novog Sada "dobio# je go-

dinu i sedam mjeseci, Kniwanin

\uro Dragovi} (51) pet mjeseci,

Radoje Herakovi} (56) iz Srem-

skih Karlovaca {est mjeseci, a

Branko @ivkovi} (45) iz [apca

na 14 mjeseci zatvora.

Oni su okrivqeni da su u sep-

tembru 1998. godine oteli Ste-

vana Todorovi}a iz vikendice na

Zlatiboru i predali ga vojnici-

ma SFOR u Bosni. Za tu akciju

oni su pla}eni sa 50.000 maraka.

Todorovi} je poslije preba~en u

Ha{ki tribunal.

Sudija Qubi{a Raulovi} je

podvukao da su hap{ewe ha{kog

optuènika Stevana Todorovi-

}a trebali da izvr{e dràvni

organi, a ne neformalna grupa.

Ina~e, tokom ponovqenog su-

|ewa utvr|eno je da je Igwatije

Popovi} (wega u nekim slu~aje-

vima spomiwu kao kuma i dobrog

poznanika Stevana Todorovi}a

koji je bio zaduèn da ga prepo-

zna), stupio prvo u vezu sa \or-

|em Maksimovi}em, traè}i od

wega pouzdane i sposobne qude

"za va`nu akciju hvatawa ha{kog

bjegunca#.

Re~eno je, izme|u ostalog, i

to da je nakon hvatawa u vikendi-

ci na Zlatiboru Todorovi} ve-

zan. U kolima mu je na usta sta-

vqena qepqiva traka, a u blizi-

ni Drine, prije nego {to je pre-

dat vojnicima SFOR, ~ak je do-

bio po glavi udarac bejzbol pa-

licom.

Prvostepenom presudom, iz-

re~enom u Okru`nom sudu u Uì-

cu polovinom decembra 2000. go-

dine, otmi~arima je izre~ena

ukupna kazna od 45 godina zatvo-

ra. Tada je sud odbacio zahtjev

tuìoca da im se sudi za krivi~-

no djelo terorizma, a ovoga puta

i zahtjev da im se sudi za krivi~-

no djelo otmice.

U ponovqenom postupku ova

{estorka je osu|ena za krivi~no

djelo "protivpravno li{avawe

slobode na svirep na~in#.

¥ S. TIJANI]

SARAJEVO - U nastavku su|e-

wa Anti Jelavi}u svjedo~io je in-

spektor Finansijske policije Fe-

deracije BiH Nermin Kere{. On je

izjavio da je optuèni bio u Uprav-

nom odboru Hercegova~ke banke, ja-

vila je Srna.

Jelavi} je optuèn za nezako-

nito preusmjeravawe sredstava ko-

je je vlada Hrvatske upu}ivala Hr-

vatskom vije}u odbrane.

Navode}i imena ~lanova Uprav-

nog i Nadzornog odbora, te Uprav-

nog savjeta, svjedok je rekao da su ne-

ki od wih obavqali funkcije u kan-

tonalnoj i federalnoj vlasti, HDZ,

te bili direktori privatnih fir-

mi.

Predstavqaju}i rezultate is-

trage Finansijske policije, Kere{

je rekao da je Ministarstvo odbra-

ne Federacije BiH 1997. i 1998. go-

dine, dok se na wegovom ~elu nala-

zio Jelavi}, raznim privatnim fir-

mama i institucijama uplatilo vi-

{emilionske iznose, koje su te fir-

me isti ili naredni dan iskoristi-

le za kupovinu dionica u Hercego-

va~koj banci.

Stav odbrane je da Ministar-

stvo odbrane nije upla}ivalo sred-

stva za kupovinu dionica u Banci,

ve} je firmama i institucijama is-

pla}ivalo sredstva za tro{kove ro-

be i usluga.

Kere{ je naveo da su ve} na pr-

voj vanrednoj sjednici Skup{tine

banke u aprilu 1998. godine donese-

ne odluke da se veliki broj dioni-

ca, 2.500 ili oko 25 odsto, prebaci

na nove ili ve} postoje}e dioni~a-

re.

On je naveo da su prenos uglav-

nom izvr{ili kantoni, Hercegova~-

ko-neretvanski i Hercegbosanski -

privatnim kompanijama, kao {to je

"Mondo#, ~iji je osniva~ bio HDZ.

Kere{ je rekao i da je Jelavi}

potpisao ugovor o cesiji kojom je

preuzeo obaveze pla}awa kredita u

iznosu od 3,5 miliona kuna sa fir-

mom "Sokovit#, kojoj je sa ra~una

Ministarstva odbrane u 1997. i 1998.

godini preba~eno ukupno 19,7 mili-

ona kuna i 2,5 miliona maraka. Ta

sredstva "Sokovit# je iskoristio

za kupovinu dijela od 3.000 dionica,

koliko je imao. ¥

OKRU@NI SUD U U@ICU

Za kidnapovawe Stevana Todorovi}a {estorica okrivqenihdobila zatvorske kazne od ukupno sedam godina, {to je mnogomawe jer su prvom presudom svi zajedno bili osu|eni na 45 godina

OTMIÂRIMA BLA@E KAZNE

HAG - Biv{i komandant

Oslobodila~ke vojske Kosova

Sulejman Selimi svjedo~io je

ju~e pred Ha{kim tribunalom

na su|ewu Fatmiru Qimaju, Ha-

radinu Baqaju i Isaku Musli-

juu, javila je Beta.

Oni su optuèni za zlo~ine

nad kosovskim Albancima i Sr-

bima u logoru Lapu{nik 1998.

godine.Selimi je iskaz dao u

okviru dokaznog postupka optu-

`be, nakon {to je dobio obave-

zuju}i nalog Tribunala.

Na po~etku svjedo~ewa on je

rekao da je ~lan OVK bio od

osnivawa, odnosno "prvog saop-

{tewa glavnog {taba, objavqe-

nog 1994#. Precizirao je da je u

januaru 1997, nakon {to mu je

policija uhapsila brata od uja-

ka, postao "~lan grupe Adema

Ja{arija#, koga je nazvao "le-

gendarnim komandantom OVK#.

- U to vrijeme, rat na Koso-

vu bio je neizbjeàn - kazao je

Selimi. Svjedok je rekao i da je

u maju 1998. postavqen za koman-

danta OVK u "operativnoj zoni

Drenica#, a za vrijeme pregovo-

ra u Rambujeu, u februaru, na-

kratko i za komandanta Glavnog

{taba OVK.

Poslije uspostavqawa me-

|unarodne administracije UN-

MIK, Selimi je, po sopstvenim

rije~ima, obavqao du`nost ko-

mandanta Kosovskog za{titnog

korpusa, a trenutno je u ~inu ge-

neral-majora zamjenik zapovjed-

nika te formacije, nastale iz

OVK.

Qimaj, Baqaj i Musliju, op-

tu`nica tereti za ubistvo naj-

mawe 22 albanska i srpska civi-

la, te nezakonito pritvarawe i

mu~ewe u improvizovanom lo-

goru OVK u Lapu{niku od maja

do jula 1998.

U to vrijeme, Qimaj je bio

zapovjednik OVK u podru~ju Ma-

li{eva, Musliju komandant lo-

gora Lapu{nik, a Baqaj koman-

dir straè. ¥

U HA[KOM PROCESU KOSOVSKIM ALBANCIMAISKAZ DAO SULEJMAN SELIMI

Svjedok po nalogu

VLADIVOSTOK - Jedana-

est osoba, ukqu~uju}i ~etvoro

djece, poginulo je u lavini na po-

luostrvu Kam~atka, na ruskom

Dalekom istoku, saop{tila je da-

nas ruska spasila~ka slu`ba a

prenijele agencije.

@rtve su bili uzgajiva~i ir-

vasa koji su ~uvali stada na za-

ba~enim pa{wacima u oblasti

Korijaki, navela je ta slu`ba,

saop{tiv{i novi bilans ̀ rtava.

Oni su se, kako bi se za{ti-

tili od nevremena, ulogorili u

podno`ju jedne planine, sa koje se

obru{ila lavina koja ih je sve za-

trpala.

Iz nanosa snijega, debqine

nekoliko metara, do sada su iz-

va|ena ~etiri tijela.

Agencije su prethodno javi-

le da su u lavini poginule ~eti-

ri osobe, a da je sedam nestalo.

Grupi uzgajiva~a irvasa iz-

gubio se svaki trag 11. januara,

ali su rodbina i prijateqi oba-

vijestili vlasti tek ju~e, odno-

sno pet dana kasnije. ¥

NESRE]A MA KAMÂTKI

Lavina zatrpala qude

BEOGRAD- Beogradska poli-

cija saop{tila je danas da je uhap-

sila ~etiri osobe osumwi~ene da

su pqa~kale kineske trgovce, javi-

la je Beta.

U saop{tewu se navodi da su

uhap{eni Radovan [ekularac (20),

Nikola [ar~evi} (21), Elvis Be-

ganovi} (18) i Goran Ku~ (20), svi

iz Beograda.

Policija je saop{tila da su

osumwi~eni izvjesno vrijeme ra-

dili kao prodavci u kineskim pro-

davnicama u novobeogradskom tr-

`nom centru u bloku 70 i tako sa-

znali adrese Kineza i kad odlaze

ku}ama.

Prema navodima policije,

obi~no je jedan od napada~a bio is-

pred zgrade dok bi ostali napada-

~i kod lifta ili ulaznih vrata ~e-

kali da se pojavi `rtva kako bi je

ugurali u stan, a zatim joj oteli

dnevni pazar i mobilne telefone.

-Napada~i su ponekad nosili

metalne {ipke i gasne pi{toqe

kojima su tukli `rtve - kaè se u

saop{tewu.

Policija traga za trojicom sa-

u~esnika u pqa~kama. ¥

UHAP[ENI NAPADAÎ NA KINESKE TRGOVCE U BEOGRADU

Otimali pazare i telefone

\Hercegova~ka banka: Jelavi} bio ~lan Uprav-nog odbora (foto-arhiva)

Vidoje Blagojevi}: Osu|en za sau~esni{tvo (foto-Rojters)

utorak, 18. januar 2005. CRNA HRONIKA 13POSTUPAK PROTIVASIMA FAZLI]A

Iznu|ivalinovac

SARAJEVO - Svjedok

Zlatan Bi{~evi} izjavio je

ju~e u nastavku su|ewa zamje-

niku direktora Interpola

Asimu Fazli}u da je Izet

Mustafi} wemu i direktoru

policije Zlatku Mileti}u

prijavio da je sa optuènim

iznudio 10.000 maraka od Zi-

jada Turkovi}a za zadràva-

we navodne potjernice ras-

pisane za wim, javila je Sr-

na.

Bi{~evi} je rekao da Mu-

stafi} nije èlio da potpi-

{e izjavu o navodima koje je

iznio policiji, ve} je zatra-

ìo da bude saslu{an kao za-

{ti}eni svjedok u tuìla-

{tvu.

Mustafi} je kasnije o iz-

nu|ivawu novcu i drugim rad-

wama navedenim u optu`nici

dao iskaz u Tuìla{tvu BiH,

a saslu{awu je prisustvovao

i Bi{~evi}.

Su|ewe }e biti nastavqe-

no u srijedu, 19. januara. Op-

tu`nica, koju je krajem juna

2004. godine podigao tuìlac

Specijalnog odjeqewa Tuì-

la{tva BiH za organizovani

kriminal, privredni krimi-

nal i korupciju Xon Mekner,

Fazli}a tereti za zloupotre-

bu slu`benog poloàja ili

ovla{}ewa, primawe mita,

protivzakonito posredova-

we, nesavjestan rad u slu`bi

i neprijavqivawe krivi~nih

djela.

Fazli} se, izme|u osta-

log, tereti za zloupotrebu

slu`benog poloàja zbog iz-

nu|ivawa novca od Zijada

Turkovi}a, te prikrivawe

Interpolovih podataka ve-

zanih za Abduladhima Mak-

tufa, protiv kojeg je Tuìla-

{tvo podiglo optu`nicu za

ratni zlo~in i vodi jo{ jed-

nu odvojenu istragu. ¥

ALEKSINAC

Zaklan u ku}i

ALEKSINAC- U selu

Moravac, u op{tini Aleksi-

nac, u svojoj ku}i ubijen je

Ivan Marinkovi} (54), saop-

{tila je ni{ka policija a

prenio Tanjug.

Marinkovi} je ju~e u po-

podnevnim ~asovima zaklan u

svojoj ku}i - navedeno je u sa-

op{tewu SUP.

Uvi|aj su obavili istra-

`ni sudija ni{kog Okru`nog

suda, zamjenik javnog tuìoca

i ovla{}eni slu`benici ni-

{ke i aleksina~ke policije.

Policija intenzivno ra-

di na rasvjetqavawu zlo~i-

na. ¥

KRAGUJEVAC

Sjekirom na sina

KRAGUJEVAC- Policija u

Ra~i kragujeva~koj uhapsila je

danas Du{ana Sretenovi}a (61)

zbog sumwe da je sjekirom poku-

{ao da ubije sina.

Kako je saop{tio SUP Kragu-

jevac, Du{an Sretenovi} je 15. ja-

nuara u porodi~noj ku}i u Malim

Kr~marima sekirom napao sina

Sa{u (35) koji je poslije raspra-

ve izme|u svekra i snahe, stao na

stranu svoje supruge Gorice. Otac

je sina udario sjekirom po glavi

i le|ima, a tu~a je nastavqena dok

Sa{a i wegova supruga nisu ote-

li sjekiru, koju je wihova malo-

qetna }erka izbacila iz ku}e. ¥

GLAVNI PRETRES U POSTUPKU PROTIV ANTE JELAVI]A

Sporna kupovina dionica

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

DERVENTA - Derven}ani }e

od sada imati na usluzi legalne

taksi slu`be a ne kao do sada ne-

sigurne i "divqe# taksi prevo-

znike. Naime, u Odjeqewu za pri-

vredu i dru{tvene djelatnosti u

Derventi uru~eno je prvo rje{e-

we jednom privatnom preduze}u o

odobrewu za taksi prevoz.

- Prvi zvani~ni taksi prevo-

znik koji je uredno registrovan i

posjeduje sve uslove za rad, kao i

odobrewe taksi slu`be na potpu-

no legalan na~in je privatno pred-

uze}e "Oskar turs# - kaè na~el-

nik Odjeqewa za privredu i dru-

{tvene djelatnosti u op{tini

Derventa Grozdan Ruì~i}.

On posebno isti~e da }e se

morati i svi ostali koji èle da

se bave taksi slu`bom i prijave

za izdavawe rje{ewa.

Vlasnik novog registrovanog

"Oskar turs# preduze}a je Gligo

Vra~evi} i za po~etak }e obavqa-

ti slu`bu sa dva nova automobi-

la i to tokom cijelog dana. Auto-

mobili su obezbije|eni taksime-

trom i cjenovnikom, kao i telefo-

nom koji se moè nazvati u svako

doba dana i no}i.

Preduze}e zapo{qava tri

profesionalna voza~a a uskoro

treba na taksi stanicu da do|e

jo{ jedan automobil, kaù taksi

voza~i zadovoqni novim i udob-

nim vozilima, ali se àle da in-

spekcija i policija ne kontroli-

{e i ne spre~ava "divqe# taksi

voza~e.

Ipak, oni se nadaju da }e ubr-

zo "divqih# taksi slu`bi nesta-

ti jer }e putnici uvijek odabra-

ti registrovano taksi vozilo u

koje mogu imati povjerewa a ne

kao do sada da sa dozom straha i u

nu`di koriste taksi prevoz jer

nikada nisu znali s kim i u kakav

automobil ulaze.

- O tome }e se morati pobri-

nuti kako policija tako i inspek-

cija jer ko ne pla}a dràvi oba-

veze i nije za to registrovan, ne

moè obavqati javno ni odre|e-

nu djelatnost - kategori~ni su vo-

za~i privatnog taksi preduze}a

"Oskar turs#. ¥ S. PE]I]

KROZ REPUBLIKU SRPSKU utorak, 18. januar 2005.

PRVO TAKSI PREDUZE]E U DERVENTI14

\"Oskar turs": Na usluzi

Automobili su obezbije|eni taksimetrom i cjenovnikom,kao i telefonom koji se moè pozvati u svako dobadana i no}i

VOZAÎ OD POVJEREWA VOZAÎ OD POVJEREWA VOZAÎ OD POVJEREWA VOZAÎ OD POVJEREWA VOZAÎ OD POVJEREWA VOZAÎ OD POVJEREWA VOZAÎ OD POVJEREWA VOZAÎ OD POVJEREWA VOZAÎ OD POVJEREWA

ZVORNIK - Iz Doma za dje-

cu i omladinu u Kiseqaku kod

Zvornika poslije 15 dana boravka,

otputovali su {ti}enici Doma

"Mladost# iz Bijele u Crnoj Go-

ri.

Za 15 djece iz Crne Gore i wi-

hova dva vaspita~a organizovani

su razni sadràji, sportska takmi-

~ewa te jednodnevni izlet u Bawu

Koviqa~u, Vukov Tr{i} i Trono-

{u.

Direktor kiseqa~kog Doma Vu-

~i} Drobwak je istakao da je ovaj

vid saradwe prvi put uspostavqen,

te da }e na bazi razmjene, djeca iz

Bijele ubudu}e provoditi dio zim-

skog raspusta u ovoj ustanovi, a dje-

ca iz Doma u Kiseqaku }e na pri-

morju boraviti tokom qetweg ras-

pusta.

On je naveo da su i drugarima

iz Bijele uo~i Boì}a podijeqe-

ni paketi}i te da su zajedno sa dru-

garima iz Kiseqaka proslavili

srpsku Novu godinu. Dvanaestogo-

di{wi Zvjezdan Eri} rekao je da mu

se boravak u kiseqa~kom Domu svi-

dio.

- Ovdje su hrana i smje{taj od-

li~ni. Radostan sam {to sam upo-

znao ovakve drugare sa kojima sam

skoro svaki dan i{ao u duge {et-

we, igrali smo fudbal i bilo mi

je lijepo - kaè Zvjezdan.

On se raduje {to }e djeca iz

Kiseqaka do}i na qeto u Bijelu

pa }e mo}i da nastave da se druè.

- Prezadovoqni smo osobqem,

prijemom, gostoprimstvom i svim

ostalim tokom boravka u kiseqa~-

kom Domu a jedino ~ime smo poma-

lo razo~arani jeste {to nismo ima-

li priliku da vidimo swe`nu bje-

linu - istakao je i vaspita~ iz

"Mladosti# Milorad Drobwak.

Prvi boravak u ovim krajevi-

ma poklopio se sa proslavom Boì-

}a pa su djeca iz Crne Gore imala

priliku da upoznaju obi~aje koji

prate najradosniji praznik i u~e-

stvuju u wima.

Dom u Bijeloj ima znatno ve}i

kapacitet i u wega moè da se smje-

sti oko 200 djece. Trenutno tamo

boravi oko 170 djece od kojih je 110

{kolskog uzrasta a ostalo su bebe

od mjesec dana i starije.

- Trudi}emo se, ali se bojim da,

upravo zbog ovakve brojnosti, mi

ne}emo mo}i pruìti isto zado-

voqstvo kada djeca iz Doma u Ki-

seqaku na qeto do|u kod nas. No,

nastoja}emo da im gostovawe u Bi-

jeloj bude nezaboravno - obe}ao je

Drobwak.

Direktor Doma za djecu i omla-

dinu u Kiseqaku Vu~i} Drobwak

najavio je i da se trinaestoro {ti-

}enika ove ustanove, koji zimuju na

Siciliji, vra}aju 20. januara, po-

slije mjesec dana.

¥ S. SAVI]

KISEQAK KOD ZVORNIKA

ODMOR KOD PRIJATEQADjeca iz Bijele provodi}e ubudu}e dio zimskog raspustau ovoj ustanovi a djeca iz Doma u Kiseqaku}e na primorju boraviti tokom qeta

ÂJNIÊ - Op{tinska

organizacija Crvenog krsta

u âjni~u uspje{no je zavr-

{ila podjelu pomo}i na pod-

ru~ju ~ajni~ke op{tine.

Predsjednik op{tinske

organizacije Crvenog krsta

u âjni~u Milica Radovi}

kaè da je podijeqeno 45 pa-

keta sa hranom i sredstvima

za higijenu.

- Akcija dijeqewa huma-

nitarne pomo}i sprovedena

je u saradwi sa regionalnom

organizacijom Crvenog kr-

sta Stare Hercegovine i

Centrom za socijalni rad

âjni~e - potvrdila je Ra-

dovi}eva i istakla da su pa-

keti podijeqeni socijalno

ugroènim i starim i izne-

moglim u âjni~u i u seli-

ma Zaborak i Batoti}i.

Aktivisti Crvenog kr-

sta u âjni~u tokom ove ak-

cije obi{li su i povratni~-

ke porodice Bo{waka u se-

lima Batoti}i i Prvaw. Svi

koji su dobili pakete pomo-

}i korisnici su i ku}ne we-

ge koju im pruàju volonte-

ri Crvenog krsta u âjni-

~u.

¥ R. O.

BORA^KA ORGANIZACIJA [EKOVI]I

Predsjednik Borislav Mi}i}

[EKOVI]I - Na vanrednoj Skup{tini

Bora~ke organizacije [ekovi}i izabran je

novi predsjednik Borislav Mi}i} umjesto do-

sada{weg predsjednika Qubana Mi}i}a koji

je podnio ostavku na ovu du`nost jer je iza-

bran za odbornika u Skup{tini op{tine.

- Na Skup{tini nije bilo radnog materi-

jala. Ovog puta smo se sastali samo da bismo

popunili prazninu u Predsjedni{tvu Bora~-

ke organizacije po{to nam je izvjestan broj

~lanova odsutan zbog rada van na{e op{tine

- rekao je novoizabrani predsjednik Borislav

Mi}i}, ina~e zaposlen u "Drina-transu# u

Zvorniku. ¥ B. M.

ÊLINAC - Mje{tani ~eli-

na~kog prigradskog naseqa ̂ eli-

nac Gorwi zasukali su rukave i

popravili put koji ih povezuje sa

gradskim naseqem.

Poslije nekoliko bezuspje-

{nih poziva op{tinskoj upravi,

mje{tani su odlu~ili da vlasti-

tim snagama poprave put na kojem

su brojne udarne rupe bile goto-

vo obustavile saobra}aj.

Vlastitim sredstvima prije

rata asfaltirali su put kojim je

nekada prolazila uskotra~na pru-

ga. Taj asfalt uni{tili su preto-

vareni kamioni {umskog predu-

ze}a jer je uslijedila eksploata-

cija {ume s padina Visa Lipovca.

- Iako su bili obavezni po-

praviti put, nikada to nisu u~i-

nili. I dràva i op{tina od nas

su uvijek samo traìle, a sve {to

nam je trebalo morali smo sami

uraditi - kaè Mladen Kuzmano-

vi}, jedan od organizatora ove ak-

cije.

Mje{tani su bili primorani

da rupe "okrpe# skromnim sred-

stvima i raspoloìvim alatom.

Sve ovo se de{avalo nekih tri

stotine metara od zgrade op{tin-

ske uprave. ¥ B. M.

PRIJEDOR - U Prijedoru

jo{ nema najavqenog gripa i za

sada su evidentirana uglavnom

prehladna stawa kod pacijenata.

Ovo je potvrdila prim. dr Du{an-

ka An|elkovi}, na~elnik Higi-

jensko-epidemiolo{ke slu`be

Doma zdravqa u Prijedoru.

Ona je istakla da je sli~na

situacija i na podru~ju Srbije,

gdje ima respiratornih infekci-

ja, ali virus gripa jo{ nije izo-

lovan.

- Iako je bilo prognoza da

bi se grip mogao pojaviti u janu-

aru, to se nije desilo, {to je vje-

rovatno rezultat vremenskih

uslova jer virusu gripa odgova-

ra jaka zima. Prikupqeni poda-

ci iz Hitne pomo}i i ostalih am-

bulanti Doma zdravqa u Prije-

doru govore da ima dosta prehlad-

nih stawa - kaè An|elkovi}eva.

U takvim situacijama, ona sa-

vjetuje mirovawe i uzimawe ~aje-

va. Kao preventivu mogu}em gri-

pu qekari savjetuju kvalitetnu i

vitaminsku ishranu, izbjegavawe

velikih skupova i kretawe u vri-

jeme niskih temperatura i magle.

Ovo se odnosi na hroni~ne bole-

snike koji su posebno osjetqivi

u ovo doba.

- Za one koji su jo{ uvijek pot-

puno zdravi, nije kasno da prime

vakcinu protiv gripa. Ona se mo-

è kupiti u apoteci i dati gra-

|anima s obzirom da nema nazna-

ka gripa - smatra dr Du{anka An-

|elkovi}.

Za razliku od nas, kako kaù

stru~waci, virus gripa A je ve}

izolovan u [paniji i Irskoj.

¥ P. [.

OBJEKTIVOM KROZ ÊLINAC

DOM ZDRAVQA PRIJEDOR

Vakcinom protiv gripa

BERKOVI]I

Ni slike ni tona

BERKOVI]I - Cjelokupno

podru~je op{tine Berkovi}i je

bez signala Televizije Republi-

ke Srpske a slika sa malih ekra-

na u toj op{tini nestala je uo~i

pravoslavnog Boì}a.

U pojedinim dijelovima te

op{tine moè da se prati pro-

gram hrvatske televizije ili pr-

vi program TV Crne Gore a ja-

sno}a slike zavisi od konfigura-

cije terena.

Na podru~ju Berkovi}a ne mo-

è da se prati ni program bilo

koje radio stanice u Republici

Srpskoj ili sa podru~ja Srbije i

Crne Gore. Zbog svega toga pred-

stavnici lokalne vlasti i sta-

novnici Berkovi}a isti~u da su

u informativnoj blokadi kao ri-

jetko koja druga op{tina u Srp-

skoj.

Do nestanka TV signala do-

{lo je zbog kvara na predajniku

Srgovo u op{tini Nevesiwe gdje

tako|e ne moè da se prati pro-

gram RTRS.

U Nevesiwu je za razliku od

Berkovi}a znatno povoqnija in-

formativna situacija jer u tom

gradu postoji kablovska televi-

zija i lokalna radio stanica a na

cijelom podru~ju moè da se pra-

ti i program Radija Republike

Srpske. ¥ [. A.

KOZARSKA DUBICA

Svaki ~etvrti

neosiguran KOZARSKA DUBICA - Su-

de}i prema podacima Fonda

zdravstvenog osigurawa - poslov-

nice u Kozarskoj Dubici svaki

~etvrti stanovnik ove op{tine

nema nijedan vid zdravstvenog

osigurawa.

U Kozarskoj Dubici je, pre-

ma posqedwim podacima, regi-

strovano 23.143 osiguranih lica.

Od ovog broja, 13.125 su osigu-

ranici, dok je 10 hiqada osigu-

rano kao ~lanovi wihovih po-

rodica.

U Poslovnici Fonda zdrav-

stvenog osigurawa kaù da ovaj

broj nije stalan jer preduze}a

prijavquju radnike, ali za wih

ne pla}aju propisani doprinos

za zdravstvenu za{titu.

Doprinos za zdravstvenu za-

{titu u Kozarskoj Dubici upla-

}uje 107 obveznika doprinosa u

dràvnom i mje{ovitom vlasni-

{tvu te 1.019 u privatnom sek-

toru.

- Iako je za zemqoradni~ko

osigurawe registrovano 1.837

poqoprivrednih doma}instava,

ve}ina wih ne koristi ovaj vid

osigurawa ve} su se opredijeli-

li za osigurawe ste~eno po ne-

kom drugom osnovu kao {to su

penzije ili ratni vojni invali-

di - kaù u dubi~koj Poslovni-

ci Fonda zdravstvenog osigura-

wa.

Ovdje isti~u da zemqorad-

ni~ko osigurawe od 40 maraka

mjese~no po doma}instvu kori-

snici upla}uju samostalno a ako

ovo pravo koriste prvi put od-

mah upla}uju 360 maraka - za {est

mjeseci unazad i tri mjeseca una-

prijed.

Procjewuje se da u Kozarskoj

Dubici trenutno ìvi oko 30 hi-

qada stanovnika iz ~ega proizi-

lazi podatak da oko sedam hiqa-

da Dubi~ana ili svaki ~etvrti

nema zdravstveno osigurawe. Oni

su prinu|eni da u zdravstvenim

ustanovama direktno pla}aju sve

tro{kove lije~ewa. ¥ M. B.

VLASENICA - Poslije tri

dana pauze poslije Boì}a kada su

snage Eufora izvodile nenajavqe-

nu akciju i blokirale prilazne

puteve Zimski centar "Igri{ta#

kod Vlasenice je ponovo pristu-

pa~an qubiteqima zime i smu~a-

wa.

U nedjequ je u qepotama

"Igri{ta# uìvalo stotiwak go-

stiju iz Loznice, Zvornika, Mi-

li}a i Vlasenice.

- Nemamo sre}e sa snijegom,

ali se nadamo da }e ovih dana bi-

ti jo{ padavina jer postoje}ih 20

centimetara je nedovoqno za pra-

vi ugo|aj na alpskim stazama. Ja-

vorova poqana, me|utim, je pravi

raj za najmla|e i smu~ are po~et-

nike - rekao je Vidomir Obrado-

vi}, direktor "Orion-tursa# ko-

ji ove zime gazduje Igri{tima,

nadaju}i se da ne}e biti nenaja-

vqenih akcija Eufora. ¥ Z. J.

\ Igri{ta: Qubiteqi skijawa

\ êlinac Gorwi: U se i u svoje kquse

Mje{tani krpe put

VOZAÎ OD POVJEREWA

"IGRI[TA" KOD VLASENICE

Zimske radosti

CRVENI KRST ÂJNIÊ

Hrana siroma{nim

PRIJEDOR - O vaninstitu-

cionalnoj za{titi starih u

Prijedoru odràn je seminar za

volontere koji je organizovao

Nevladin sektor prijedorske

op{tine i Dansko vije}e za iz-

bjeglice. Krajwi ciq ovog se-

minara bio je kako pomo}i ovim

gra|anima a posebno onima ko-

ji su usamqeni i koji o~ekuju tu-

|u pomo}.

Narednih dana bi}e organi-

zovano anketirawe korisnika

ove pomo}i i kako je predvi|e-

no ovaj posao bi trebao biti za-

vr{en do kraja februara, do ka-

da }e biti prikupqeni podaci za

oko 1.500 ovakvih qudi.

Anketirawe }e obuhvatiti

cijelo podru~je prijedorske op-

{tine, poslije ~ega }e se dobi-

ti potpunija slika i o broju

onih kojima je potrebna ku}na

wega.

- Ovaj seminar je zna~ajan

korak daqe u edukaciji volonte-

ra za jedan humani posao a on

podrazumijeva stru~an pristup

svakom korisniku pomo}i, ohra-

brewe i kona~no socijalizaci-

ju tih lica - poruka je sa ovog

skupa. ¥ D. B.

GRADI[KA - Mje{tani Tre-

bovqana, Dowih Podgradaca, Lu-

àna i Drageqa proslavili su

prikqu~ewe 450 doma}instava na

gradsku vodovodnu mreù, ~ija iz-

gradwa je po~ela pro{le godine.

- Izgradwa vodovodne mreè

od Gradi{ke do Podgradaca pred-

vi|ena je za dvije i po hiqade do-

ma}instava, ali ugovore sa Vodo-

vodom o kreditnom zaduèwu i

pla}awu na rate potpisalo je 1.050

doma}instava, dok redovno svoje

obaveze izmiruje 850 porodica -

rekao je direktor Vodovoda Jovo

]erani}.

Prema wegovim rije~ima pri-

kqu~ak na vodovodnu mreù jedno

doma}instvo ko{ta 2.470 maraka,

{to se pla}a u ratama.

Predsjednik Savjeta mjesne za-

jednice Trebovqani Stevo Guski}

kaè da su neka doma}instva ra-

nije imala vodu koja nije bila

zdrava za pi}e a prikqu~ewem na

gradski vodovod mje{tani mogu

biti sigurni u kvalitet i isprav-

nost vode.

Prema rije~ima predsjednika

Savjeta mjesne zajednice Dowi

Podgradci Mi{e Babi}a 186 do-

ma}instava ovog sela dobilo je

vodu.

Izvo|a~ radova je preduze}e

"Hidrokop# iz Bawe Luke a u iz-

gradwu vodovoda uloèno je

2.800.000 maraka. Izgradwa }e bi-

ti nastavqena po~etkom gra|e-

vinske sezone a vodu }e dobiti

uredne plati{e iz mjesnih zajed-

nica Cerovqani, âtrwa, Vrba-

{ka, Bistrica i Milo{evo Brdo.

Predsjednik Savjeta mjesne

zajednice Milo{evo Brdo Rade

Babi} kaè da 90 doma}instava

ovog sela o~ekuju prikqu~ewe na

vodovodnu mreù u februaru. Sa-

da piju bakteriolo{ki neisprav-

nu vodu.

Direktor Vodovoda Jovo ]e-

rani} kaè da mje{tani koji ka-

snije budu zainteresovani za pri-

kqu~ewe na vodovodnu mreù pla-

}a}e 50 odsto vi{e a Vodovod ne-

}e biti u prilici da kreditira

stanovni{tvo kao {to je to ra-

dio sada u saradwi sa op{tinskom

upravom.

¥ B. VELENDEÎ]

ÊLINAC - Radnici Poli-

cijske stanice iz êlinca koji

ne{to duè od godinu dana spro-

vode CIPS program do sada su iz-

dali preko 10.300 li~nih karata

i blizu 4.700 voza~kih dozvola.

Na osnovu bira~kih spiskova

procjewuje se da jo{ blizu 1.500

gra|ana nije zamijenilo li~nu

kartu i da bi se to bez gu`vi mo-

glo uraditi do 28. februara, do

kada traje zamjena.

- Rok zamjene dokumenata pro-

duàvan je nekoliko puta i to se

vi{e ne}e ~initi. Poslije 28. fe-

bruara uvodi se proces izdavawa

dokumenata a ne zamjene, {to zna-

~i da }e procedura biti zahtjev-

nija i vremenski i finansijski.

Ovih dana dokumente dnevno za-

mijeni tek desetak lica a kada se

pribliì isticawe roka po pra-

vilu pojave se gu`ve - kaè ko-

mandir ~elina~ke Policijske sta-

nice Dragan Jev|eni}.

On je upozorio gra|ane da je

u wihovom interesu da {to prije

zamijene dokumente.

¥ B. M.

MRKOWI] GRAD - Na~el-

nik op{tine Mrkowi} Grad Zo-

ran Tegeltija razgovarao je sa

novinarima o tome kako unapri-

jediti informativnu djelatnost

u op{tini.

Re~eno je da su i pored svih

pote{ko}a koje imaju u radu, no-

vinari objektivno i na vrijeme

informisali javnost o svim zbi-

vawima u gradu podno Lisine.

Novinari su na~elnika upo-

znali sa problemima u svom ra-

du, naro~ito oko dobijawa in-

formacija iz dràvnih organa,

kao {to su Sud, Javno tuìla-

{tvo i Stanica javne bezbjedno-

sti.

Zanimqivo je da novinari ne-

maju odgovaraju}e prostorne i

tehni~ke uslove za kvalitetan

rad, naro~ito od kada je sa radom

prestao Radio Mrkowi} Grad.

- Na~elnik op{tine obe}ao

je da }e novinarima obezbijedi-

ti prostor za rad. Osim toga,

obezbijedi}e nam se kompjuter,

faks i telefonski prikqu~ak,

da vi{e ne radimo kod svojih ku-

}a - kaè dopisnik Agencije Sr-

na Milan Mitri}.

On isti~e da je najve}i pro-

blem za dopisnike agencija i li-

stova slawe priloga sa fotogra-

fijama. Na~elnik Tegeltija upo-

znao je novinare sa planovima za

otvarawe pres centra, kao i stva-

rawu boqih uslova za rad Dopi-

sni{tva RT RS iz Mrkowi} Gra-

da.

- Op{tina je veoma zainte-

resovana da se u Mrkowi} Gradu

stvore uslovi za rad informa-

tivno tehni~kog centra RT RS.

Op{tina }e pomo}i da se u {to

kra}em roku stvore prostorni i

tehni~ki uslovi za jedan takav

centar - istakao je Tegeltija.

U razgovoru je bilo dosta ri-

je~i i o lokalnim glasilima,

[IK radiju i Radiju Mrkowi}

Grad, koji ve} duè vrijeme ne

radi, po{to nije dobio dugoro~-

nu dozvolu od Regulatorne agen-

cije za komunikacije.

Ukazano je i na problem po-

krivenosti signalom RT RS i

drugih radio-televizijskih sta-

nica, {to za posqedicu ima da

se oko 60 odsto podru~ja ove op-

{tine nalazi u informativnom

mraku. ¥ S. D.

[AMAC - Ekipa republi~ke

uprave Civilne za{tite A-tim Do-

boj ju~e je u prisustvu Eufora, {a-

ma~ke policije i Civilne za{ti-

te uni{tila ru~nu bombu kod igra-

li{ta u Kru{kovom poqu.

- Tu bombu je neko bacio za vri-

jeme boì}nih i novogodi{wih

praznika a nije eksplodirala - iz-

javio je rukovodilac slu`be Ci-

vilne za{tite u [amcu Boro Bog-

danovi}.

Iz Civilne za{tite upozora-

vaju da se eksplozivna sredstva pre-

daju. Pozivom na broj 121 do 15 ~a-

sova i 122 poslije 15 ~asova ekipa

Civilne za{tite }e do}i na lice

mjesta.

U posqedwih mjesec dana u Ci-

vilnu za{titu predate su 22 ru~ne

bombe, ~etiri tromblona, 10 upaqa-

~a, 900 grama eksploziva, tri pu-

{ke i jedna minobaca~ka granata

60 milimetara.

Na podru~ju [amca registrova-

no je 191 minsko poqe. U pro{loj

godini na ovom podru~ju o~i{}e-

no je 47.382 metra kvadratna od mi-

na. Kod vladine organizacije za

uklawawe mine MAK kandidovano

je 10 programa za uni{tewe.

Prema rije~ima odgovornih u

Civilnoj za{titi registrovano je

26,84 kilometara kvadratnih sum-

wivih povr{ina pod minama, {to

iznosi 47,20 odsto od ukupne teri-

torije {ama~ke op{tine.

U posqedwih nekoliko godina

na ovom prostoru od mina je o~i-

{}eno 1.101.000 metara kvadratnih.

Najvi{e zaostalih mina ima u mje-

snoj zajednici Brvnik, od ~ega je

pro{le godine jedno a pretpro{le

pet lica izgubilo ìvot. ¥ S. P.

TREBIWE - Za nama je jedna

od ki{ovitijih godina u prote-

kloj deceniji a koli~ina ki{nih

padavina u pro{loj godini kreta-

la se od 1.844 litra u Trebiwu do

2.155 litara na êmernu iznad

Gacka.

Prema podacima Meteorolo-

{ke stanice Trebiwe, ki{e su u

gradu podno Leotara naj~e{}e pa-

dale u maju, kao i novembru i de-

cembru, koji je i najki{ovitiji

mjesec sa blizu 300 litara po me-

tru kvadratnom.

U godi{wem izvje{taju se na-

vodi da je sredwa mjese~na tempe-

ratura u Trebiwu iznosila 14,4

stepena Celzijusa a temperature

su se kretale od minus 7 do 37,5

stepeni Celzijusa.

Statistika biqeì da su to-

kom pro{le godine zabiqeèna

132 padavinska dana, {to zna~i da

je ki{a padala svaki tre}i dan,

zatim 51 grmqavinskih i 27 mra-

znih a u qetnim mjesecima Tre-

biwe je imalo 45 "tropskih# dana.

Podsje}amo, Meteorolo{ka

stanica Trebiwe formirana je

1990. godine u sastavu "Hidroe-

lektrana na Trebi{wici# a sa-

kupqa podatke o vremenu sa pod-

ru~ja isto~ne Hercegovine, iz

mjernih stanica u Trebiwu, Bi-

le}i, Nevesiwu i na êmernu iz-

nad Gacka.

Od pro{le godine ima ugra-

|en i seizmolo{ki aparat za re-

gistrovawe zemqotresa i pomjera-

wa tla na ovom prostoru.

¥ M. B.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

[alter sala: Nema gu`ve

Padavine: Ki{a svaki tre}i dan(foto-arhiva)

utorak, 18. januar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU 15

@UTICA U qetwem periodu jedan dio se-

la nije imao vodu a oni koji su

imali, obolijevali su od ùti-

ce jer je voda bila hemijski ne-

ispravna, na {ta je vi{e puta

ukazivala Higijensko-epidemi-

olo{ka slu`ba - istakao je pred-

sjednik Savjeta mjesne zajednice

Dowi Podgradci Mi{o Babi}.

ZVORNIK - Ovog mjeseca

misija Oebsa u BiH }e {irom

zemqe dijeliti letke "Upoznaj

svoja prava da bi ih znao za{ti-

titi# o pitawima u vezi sa rad-

nim odnosima.

Kako se u saop{tewu Regi-

onalnog centra Oebsa u Tuzli

navodi, leci promovi{u praksu

fer zapo{qavawa i pove}awa

svijesti gra|ana o wihovim pra-

vima prilikom zapo{qavawa.

U wima se obja{wavaju i

osnovna prava iz oblasti rad-

nih odnosa u Federaciji BiH i

Republici Srpskoj kako bi vi-

{e qudi znalo svoja prava kad

se suo~e sa diskriminacijom ili

drugim problemima.

Ispitivawe javnosti koje je

sproveo OEBS je pokazalo da

postoji diskriminacija prili-

kom zapo{qavawa a gra|ani ne-

maju odgovaraju}u za{titu.

Kako je konstatovano u saop-

{tewu, sindikati i drugi rele-

vantni faktori trebali bi bi-

ti aktivniji prilikom promovi-

sawa politike fer zapo{qava-

wa i jednakog postupawa prema

svima.

Pri distribuciji letaka

OEBS }e sara|ivati sa Udru-

èwem poslodavaca, Inspekci-

jom rada, Ministarstvom rada,

kancelarijom Ombudsmana,

osnovnim sudovima, kancelari-

jom Me|unarodne federacije

sindikata, kao i sa kancelari-

jama organizacije "Va{a pra-

va#.

¥ S. Sa.

BRATUNAC - Organizator po-

slova u bratuna~kom Birou za zapo-

{qavawe Dragojlo Ne{kovi} saop-

{tio je da je u pro{loj godini u

ovoj op{tini zaposleno 186 radni-

ka, od kojih 119 na neodre|eno vri-

jeme i jedan pripravnik sa vi{om

stru~nom spremom.

Podsjetiv{i da je Zavod za za-

po{qavawe Republike Srpske odo-

brio dva programa u pro{loj godi-

ni, Ne{kovi} je rekao da su Samo-

stalna zanatska radwa "Grafika# i

DOO "GAMA - PROM# na osnovu

dobijenih sredstava zaposlile 12

radnika.

- Prema ugovoru koji su krajem

pro{le godine potpisali Zavod i

op{tina Bratunac do 31. marta bi-

}e zaposlena dva pripravnika sa vi-

sokom stru~nom spremom - rekao je

Ne{kovi} preciziraju}i da je ras-

pisan konkurs za diplomiranog prav-

nika i inèwera poqoprivrede.

Govore}i o pravima koja su pre-

ko Biroa koristila evidentirana

lica, on je naveo da je u toku pro-

{le godine 150 radnika, poslije pre-

stanka radnog odnosa, koristilo nov-

~anu nadoknadu srazmjernu duìni

radnog staà. Ne{kovi} tvrdi da je

ovo pravo iskoristilo 117 biv{ih

radnika preduze}a "Gradac#.

- Do 31. decembra pro{le godi-

ne evidentirano je 3.249 nezaposle-

nih, {to je za 27 vi{e u odnosu na

prethodni mjesec - uporedio je Ne-

{kovi} isti~u}i da je najve}i broj

- ukupno 1.314 nekvalifikovanih.

Kvalifikovanih koji ~ekaju za-

poslewe ima 975 a sa sredwom stru~-

nom spremom 663. Posao u Bratuncu

~ekaju 44 radnika sa zavr{enom vi-

{om {kolom i 17 fakultetski ob-

razovanih gra|ana.

Pravo na zdravstveno osigura-

we u pro{loj godini, prema podaci-

ma Biroa, koristilo je 2.287 nezapo-

slenih.

¥ K. ]IRKOVI]

AKCIJA OEBS BIRO ZA ZAPO[QAVAWE BRATUNAC

STRU^WACI TRA@E POSAOPosao traì vi{e od tri hiqade radnika. Me|u wimaje 17 fakultetski obrazovanih gra|ana i 44 radnikasa zavr{enom vi{om {kolom

Za{tita radni~kih prava

[AMAC - Na~elnik op{ti-

ne [amac Mirko Luki} prire-

dio je prijem najuspje{nijih pri-

vrednika ove op{tine koji su u

prethodnom periodu bili nosi-

oci razvoja.

- Ovaj prijem }e prerasti u

tradiciju jer smo zajedno ja~i a

zajedni~ki rad op{tine i pri-

vrednika je u interesu op{tine

i svih nas - rekao je Luki}.

On se zahvalio privredni-

cima na pomo}i jer je u pro{loj

godini zajedno sa wima op{ti-

na uradila zna~ajan dokument

Strategija lokalnog ekonomskog

razvoja op{tine, poslije koje je

po~ela realizacija niza zna~aj-

nih programa.

Prema Luki}evim rije~ima,

iz buxeta je u pro{loj godini

izdvojeno milion i po maraka za

realizaciju odre|enih kapital-

nih programa a to se èli na-

staviti i ove godine.

- Ovogodi{wi programi re-

zultira}e poboq{awem ekonom-

ske slike ove op{tine a wima

}emo do}i do zajedni~kog inte-

resa svih subjekata - naglasio je

Luki}.

U ovoj godini trebalo bi re-

alizovati program gasovoda, sa-

nacije kapaciteta i postrojewa

luke, aktivirati "Utvu#, "Uni-

glas#, biv{u firmu pletenog na-

mje{taja i druge, gdje }e biti ve-

}a zaposlenost.

Luki} je rekao da }e Skup-

{tina i na~elnik svojim odlu-

kama stimulisati zapo{qavawe

i uve}avawe kapitala preduze}a.

- Zajedni~kim naporima op-

{tine i privrednika kvalitet-

no }emo rije{iti pitawa ban-

karskih usluga i time stvoriti

ambijent da privrednici na vri-

jeme izmiruju obaveze i uve}aju

kapital a sve s ciqem da ostva-

rimo {to ve}i izvoz - naglasio

je Luki}.

Prijemu kod na~elnika po-

red privrednika prisustvovali

su svi predstavnici izvr{ne i

zakonodavne vlasti.

¥ S. P.

ZAMJENA DOKUMENATAU ÊLINCU

NOVINARI MRKOWI] GRADA

CIVILNA ZA[TITA [AMAC

METEOROLO[KA STANICA TREBIWE

ZABIQE@ENO U GRADI[CI

VODA ZA ÊTIRI SELAUkupno 450 doma}instava Trebovqana, DowihPodgradaca, Luàna i Drageqa prikqu~enoje na gradsku vodovodnu mreù

Uklowena ru~na bomba Pomo} usamqenimSEMINAR U PRIJEDORU

Ki{na godina

Informacija pod katancemGra|ani ne ùre

NAÊLNIK OP[TINE [AMAC

Susret privrednika

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005.BAWA LUKA

I tokom zime na{i sugra-

|ani mogu da se hrane zdravo i

pravilno. Prodavci na pijaci

po vrlo povoqnim cijenama po-

nudili su svje` {pinat i sala-

tu.

- Kilogram mladog {pina-

ta ko{ta od tri do tri i po mar-

ke, a za istu koli~inu salate po-

trebno je platiti od dvije do

dvije i po marke - kaè proda-

vac Nada Boji}. ¥ M. F.

[pinat i salata

\ Tr`nica: Svjeè i povoqno (Snimio Z. STAMENI])

Gradska Borik Obili}evo Nova

tr`nica varo{

crni luk 0, 70 0, 70 - 1 0, 70 - 1 0,70 - 1

bijeli luk 2 2 2 2

krompir 0,80 - 1 0,80 - 1 0,80 - 1 0,80 - 1

karfiol 3 3 3

keq 1,20 1,20 1,20 1,20

mrkva 1- 1, 50 1 - 1,50 1 - 1,50 1 - 1,50

banane 1 1 1 1

jabuka 0,80 - 1 0,80 - 1 0,80 - 1 0,80 - 1

mandarine 1 1 1 1

naranxe 1,50 - 2 1,50 - 2 1,50 - 2 1,50 - 2

limun 1,50 - 2 1,50 - 2 1,50 - 2 1,50

grejpfrut 2,20 2,20 2,20

kru{ke 1 - 2 1,50 - 2 1,50 - 2

brokula 6 6

pasuq 2,50 2,50 2,50 2,50

rotkvice 1 1 1 1

gro`|e 1,70 - 2,50 2,50 2,50 2,00

smokve 5,00 5,00 5,00

{pinat 3 - 3,50 3 - 3,50 3 - 3,50

salata 2 - 2,50 2 - 2,50 2 - 2,50 2 - 2,50

CIJENE NA BAWOLU^KIM PIJACAMA

ZABIQE@ENO NA "TR@NICI"

Planinarsko dru{tvo "Ko-

zara# osnovano je jo{ daleke 1938.

godine pod imenom "Romanija#.

Deset godina kasnije, 1948. godi-

ne preimenovano je u "Kozaru#, a

dvije godine poslije na [ibovi-

ma iznad grada dobili su i vlasti-

ti planinarski dom.

Nema sumwe da su planinari

dokazani ekolozi, biolozi i tu-

rizmolozi, koji puno vi{e hoda-

ju nego {to pri~aju.

Dru{tvo "Kozara# ima vi{e

od tri stotine ~lanova, od kojih

je trenutno polovina aktivna.

Najaktivniji su Silva Na|,

Vi{wa Slavni}, Putak, [erpa,

Krsto, koji je pro{le godine bio

na Kavkazu, i mnogo drugi. ^la-

novi Dru{tva bili su brojni

ugledni Bawolu~ani, a me|u wi-

ma i poznati sportski novinar

Limun Papi}, koji je do posqed-

weg dana svog ìvota ostao ak-

tivan ~lan dru{tva.

Predsjednik Dru{tva Zdrav-

ka Zec podsje}a na glavne plani-

narske zapovijesti:

- Slu{aj prijedloge vo|e po-

hoda, ne izdvajaj se iz grupe - ti-

me stvara{ probleme ostalima,

ne smetaj drugom da uìva bez bu-

ke i glame, ne ostavqaj sme}e iza

sebe, ono planini ne treba i na

najnoviju, neka ti drugovi u pla-

nini budu planinari, a ne droga

i alkohol!

Planinarstvo nije ograni~e-

no ni pravilima, ni godinama, ni

ideologijama. Planinarewem se

mogu baviti djeca od sedam mjese-

ci u naru~ju roditeqa, do stara-

ca sa {tapovima i bremenom od

sto i vi{e godina.

Organizaciono, planinarstvo

je sastavni dio fizi~ke kulture,

ali nije klasi~an sport.

Nema takmi~arskih elemena-

ta borbe sa protivnikom, vreme-

nom i isticawem vlastite li~-

nosti. Izuzetak je alpinizam, gdje

je stijena ~ovjekov sportski pro-

tivnik.

- Svaki planinar bira ciq

svog pohoda, planinu koja mu od-

govara po sklonostima, sposob-

nostima i drugim mogu}nostima.

[to je za nekog Triglav ili

Mont Everest, za drugoga je brda-

{ce iznad vlastite ku}e - kazu-

je Zdravka Zec.

Planinari "Kozare#

zimu koriste za skijawe,

qeto za plivawe, a tokom

cijele godine osvajaju ma-

we i ve}e planinske vi-

sove.

Svake godine u mar-

tu, prvog dana proqe}a,

bawolu~ki planinari u

saradwi sa prijedorskim

dru{tvima "Klekova~a#

i "Previja# organizuju

tradicionalno druèwe

"Kozara~ki kamen#.

Od kada su uselili u

dom na [ibovima, osim

kre~ewa ni{ta vi{e ni-

je ra|eno. Pedeset ~eti-

ri godine poslije, vrije-

me je da se krov i insta-

lacije obnove.

U redovnom planu go-

di{wih aktivnosti "Ko-

zare# je pewawe na Dur-

mitor, nadaleko poznati

Memorijal "Jaukovi}a#, u junu

idu na Magli}, jul je rezervisan

za Zelengoru, a u avgustu je i re-

dovni rafting na Tari.

Fizi~ka aktivnost u plani-

narstvu je samo metoda, a pravi sa-

dràj je u psihi~koj sferi pri

~emu se fizi~ko dopuwuje zado-

voqstvom zbog savla-

danog brda, stijene,

vi|enih samoni-

klih biqaka i neu-

krotivih ìvoti-

wa, poja{wava pred-

sjednik "Kozare#.

Sje}a se, bje{e ne tako dav-

no, kad je na zelengorskom Ugqe-

{inom vrhu, @vaka, ~lan PD

"Zelengora#, dobio te{ke bolo-

ve.

- Tri na{a ~lana su se mora-

la pewati pet stotina metara. Na

sre}u, na vrijeme su stigli do sa-

niteta. îr na èlucu ne osta-

vqa puno vremena za intervenci-

ju - kazuje Zoran Bursa}, mnogo

poznatiji kao Jumbo.

Zdravka doda-

je da je planinarske dogodov{ti-

ne te{ko prepri~ati. Kru`na du-

ga se moè se vidjeti i doìvje-

ti samo na Magli}u.

Bez obzira na to {to su naj-

vi{e u prirodi i naj~e{}e na

planini, lovci i planinari se ne

vole.

Osnovni razlog - lovci ubi-

jaju pu{kom, a planinari pogle-

dom i kame-

rom. Lovci ne vole planinare.

Pla{e i sa ni{ana skidaju lo-

va~ke trofeje. Planinari su

sre}ni i zbog toga.

¥ M. MIHAJLOVI]

PLANINARSKO DRU[TVO "KOZARA"

PRIRODA NA NI[ANU KAMEREBez obzira na to {to su najvi{e u prirodi,lovci i planinari se ne vole. Osnovni razlog - lovciubijaju pu{kom, a planinari pogledom i kamerom

16

BAWALU^KA TRANSVERZALASvake godine, krajem ok-

tobra, PD "Kozara# organi-

zuje planinarsku akciju "Ba-

walu~ka transverzala#. Pola-

zak je sa planinarske baze -

doma na [ibovima. Odatle se

spu{taju ka Suturliji, pa pre-

ko Briona idu do Tre{wika,

Zmajevca, Lazine wive i na-

trag preko Rajnerovog vrela,

puta za Baw Brdo, ponovo se

vra}aju na bawolu~ki vidiko-

vac - [ibovi. Na pitawe ko-

liko je to kilometra, odgova-

raju - {est ~asova hoda.

\[ibovi: Planinari - dokazani ekolozi

"PALAS#

BRIXIT XONS 2 (NA

IVICI RAZUMA) - komedija

Uloge: Rene Zelveger, Hju

Grant, Kolin Firt

Termini: 18.45

OU[ENOVIH 12 - nastavak

hit filma o velikim pqa~kama

Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit,

Met Dejmon, Xulija Roberts, Ke-

trin Zeta-Xons, Endi Garsia

Termini: 21

PRINCEZIN DNEVNIK 2:

PONOVO PRINCEZA - Roman-

ti~na komedija

Uloge: En Hetvej, Xuli Endr-

jus

Termini: 17, 19

ALEKSANDAR VELIKI -

do nedjeqe jo{ moète pogledati

istorijski spektakl

Uloge: Kolin Farel, An|e-

lina Xoli, Val Kilmer, Entoni

Hopkins

Termini: 21

MULTIPLEKS "KOZARA#

OU[ENOVIH 12 - nastavak

hit filma o velikim pqa~kama

Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit,

Met Dejmon, Xulija Roberts, Ke-

trin Zeta-Xons, Endi Garsia

Termini: 17.30, 20, 22.15

BRIXIT XONS 2 (NA

IVICI RAZUMA) - komedija

Uloge: Rene Zelveger, Hju

Grant, Kolin Firt

Termini: 17.15, 19.45, 22

ZLOÊSTI DJEDA MRAZ -

komedija, ne preporu~uje se mla-

|im od 16 godina

Uloge: Bili Bob Torton, To-

ni Koks, Loren Grem

Termini:19, 20.45, 22.30

IZBAVITEQI - Novi mega

hit produkcije Dizni/Piksar

Termini: 17

Vikendom: 12.30

TAKSI - komedija

Uloge: Kvin Letifa, Ximi

Felon

Termini: 18.45, 20.30

¥ Pripremio M. F.

RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR

BIOSKOPIDom penzionera trebalo bi na

proqe}e da otvori vrata "sijedim

glavama# Republike Srpske.

Prema rije~ima direktora ba-

wolu~ke filijale Fonda penzij-

sko-invalidskog osigurawa Neboj-

{e Glamo~aka uskoro bi trebalo da

bude donesena odluka o osnivawu

javne ustanove Dom penzionera.

- Organizovawe doma kao javne

ustanove potrebno je kako bi mogli

da po~nemo pripreme za wegovo

otvarawe i rad. Dom sada nema ni

upotrebnu dozvolu, a treba da bu-

de formirana i wegova uprava - ka-

zao je Glamo~ak.

On je naglasio da }e Dom pen-

zionera biti samoodrìva ustano-

va gdje }e penzioneri mo}i da se

smjeste uz minimalne nadoknade.

- U Domu bi trebalo da bude

ambulanta koja }e stalno biti na

usluzi wegovim budu}im stanari-

ma, a planovi su da budu otvoreni

i kuhiwa, frizerski saloni, pro-

davnica - rekao je Glamo~ak i do-

dao da Fond PIO bez pomo}i sa

strane ne}e mo}i sam da opremi

Dom za otvarawe.

Glamo~ak je istakao da je po-

trebno da Dom bude opremqen i da

budu ura|ene neke sitne popravke

kako bi se mogao otvoriti.

Da podsjetimo, zgradu Doma

penzionera od 1994. godine kori-

stilo je Ministarstvo unutra{wih

poslova, a ona je Fondu PIO vra-

}ena krajem decembra pro{le godi-

ne.

Dom raspolaè sa oko 150 so-

ba i mo}i }e da primi izme|u 200

i 300 penzionera.

Predsjednik Udruèwa penzi-

onera Nenad Ratkovi} isti~e da }e

se osnivawem Doma kao javne usta-

nove penzionerima u velikoj mjeri

olak{ati uslovi ìvota.

- Dom bi trebalo da bude eko-

nomski osiguran kako bi stanari-

ma obezbijedili kvalitetan i udo-

ban smje{taj - naglasio je Ratkovi}.

¥ N. T - M. F.

DOM PENZIONERA

Proqe}e otvara vrata

Na podru~ju grada Bawe Luke u

decembru pro{le godine poslovalo je

pet hiqada i 346 samostalnih radwi.

Tokom 2003. godine u Odjeqewu

za privredu i dru{tvene djelatno-

sti izdato je tri hiqade 125 odobre-

wa za rad novih samostalnih radwi,

kao i 335 odjava rada samostalnih

radwi.

- Prema godi{wem obra~unu za

2003. godinu aktivnih samostalnih

radwi na podru~ju grada bilo je tri

hiqade i 519, {to je za 4,3 odsto ma-

we u odnosu na 2002. godinu. Vlasni-

ci samostalnih zanatskih radwi u

oko 50 odsto slu~ajeva su ène - re-

kla je za "Glas Srpske# pomo}nik na-

~elnika u Odjeqewu za privredu i

dru{tvene djelatnosti Gradske upra-

ve Qiqana Radovanovi}.

Ona je istakla da je najvi{e sa-

mostalnih radwi u oblasti trgovi-

ne i to 38,3 odsto, zatim slijede ugo-

stiteqstvo sa 22,8 odsto i zanatstvo

sa 11,1 odsto. Za ku}nu radinost, ko-

ja sa 22,4 odsto u~estvuje u struktu-

ri samostalnih radwi na podru~ju

grada poslovni prostor nije uslov

za izdavawe odobrewa za rad.

- Prema strukturi samostalnih

zanatskih radwi, najvi{e ima onih

koje pruàju frizersko-kozmeti~ke

i pedikerske usluge, zatim auto-me-

hani~ara, auto-lakirera, pa pekara

elektro, vodovodnih i instalatera

grijawa - kazala je Radovanovi}.

U okviru Odjeqewa za privredu

i dru{tvene djelatnosti otvorena je

izdvojena kancelarija, pod nazivom

"Informativni biznis punkt#, ko-

ja se nalazi na spratu aneksa zgrade

Gradske uprave (zaseban ulaz do po-

slovnog centra "Kozara# u ulici

Kraqa Petra I Kara|or|evi}a).

- Gra|ani se sad na jednom mjestu

mogu informisati o postupku regi-

stracije preduze}a, na~inu priba-

vqawa odobrewa za obavqawe dje-

latnosti preduze}a i samostalnih

preduzetnika - istakla je Radovano-

vi}eva.

U "biznis punktu# zaintereso-

vani mogu da dobiju "vodi~ za obavqa-

we preduzetnike djelatnosti#, kao i

uputstvo {ta sve treba da bude pri-

loèno uz zahtjev za izdavawe rje-

{ewa u skladu sa odredbama Zakona

o zanatsko-preduzetni~koj djelatno-

sti. ¥ M. MAJSTOROVI]

SAMOSTALNE ZANATSKE RADWE NA PODRU^JU GRADA

QEPOTA PRIJE SVEGAPrema strukturi samostalnih zanatskih radwi, najvi{eima onih koje pruàju frizersko-kozmeti~ke i pedikerskeusluge, zatim auto-mehani~ara, auto-lakirera, pa pekara

VODIÛ vodi~u je obja{weno koje

dokumente gra|ani treba da pri-

bave da bi osnovali radwe sa po-

slovnim prostorom, izdvojene po-

slovne prostorije i radwe bez

poslovnog prostora. Zatim, kako

do}i do odobrewa za obavqawe

ku}ne radinosti, poqoprivredne

i veterinarske djelatnosti, pred-

uzetni~ke djelatnosti na robnoj,

zelenoj ili kvanta{koj pijaci

ili obavqawe uli~ne prodaje.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

SERVISNEINFORMACIJE

HITNA POMO] - Deùr-

ni qekari slu`be hitne pomo}i

u protekla 24 ~asa pregledali su

118 odraslih pacijenata i 14 dje-

ce. Mobilne ekipe obavile su 15

ku}nih posjeta, a u stomatolo-

{koj ambulanti pomo} je zatra-

ìlo 42 pacijenta.

PORODILI[TE - Na Gi-

nekolo{ko-aku{erskom odje-

qewu Klini~kog centra na Pa-

prikovcu ro|eno je 12 beba, se-

dam djevoj~ica i pet djevoj~i-

ca.

VATROGASCI - Vatroga-

sna jedinica proteklog dana i no-

}i imala je jednu intervenciju.

Uga{en je poàr hale u 22 ~asa

i 59 minuta u Mi{inom Hanu.

VODOVOD - Ekipe sektora

"Odràvawe# ju~e su radile na

pregledu vodovodne mreè, kao

i na otklawawu mawih kvarova.

¥ Pripremio M. F.

utorak, 18. januar 2005. BAWA LUKA

IZ MATI^NIH KWIGA Ro|eni:

Mia Kosti}, k}i Bo{ka i

Sande; Luka Luki}, sin Milana

i Biqane; Marko Val [kori},

sin Sa{e i Irine; Jovan Sta-

nivukovi}, sin Aleksandra i

Elene; Slavojka Pavlovi}, k}i

Zorana i Marijane; Emilija

]urguz, k}i Borislava i Gabri-

jele; Sr|an Tatomir, sin Sret-

ka i Dragane; Igor Blagojevi},

sin Dra{ka i Nade; Aleksa Da-

vidovi}, sin Miroslava i Alek-

sandre; Aleksa Savi}, sin Sla-

voquba i Dijane; Emili Jovano-

vi}, k}i Jelene; Tawa Peji}, k}i

Aleksandra i Rade; Nemawa Tu-

bi}, sin Dragi{e i Boàne; Ko-

sta i Milo{ Babi}, sinovi Sa-

{e i @eqke; Jelena Despot, k}i

Vojislava i Angeline; Stefan

Bawac, sin Miroslava i Gorda-

ne; Milica Suboti}, k}i Krsta-

na i Nevenke; Krstijan Oqa~a,

sin Sini{e i Milice, Simona

Stojanovi}, k}i Marinka i Gor-

dane.

Vjen~ani:

Bojan Te{anovi}, trgovin-

ski menaxer, i Jelena Jankovi},

frizer; Alen Jakovqevi}, vo-

za~, i Ruìca Popovi}, student;

Borislav \uki}, bravar, i Dra-

gana Cviki}, trgovac; Qubomir

Radak, elektrotehni~ar, i Sa-

wa Boì}, ekonomski tehni~ar;

@eqko \uran, prof. vojno li-

ce, i Irena Mari}, profesor

razredne nastave; Boris Kova~e-

vi}, ma{inski tehni~ar, i Svje-

tlana Despotovi}, qekar; Dani-

jel Dujakovi}, automehani~ar, i

Dragana Bezer, trg. tehni~ar;

Rodoqub Mi{i}, tehni~ar te-

lekomunikacija, i Dragana Ba-

ti}, frizer; Slavi{a Novako-

vi}, automehani~ar, i Svetlana

\uki}, mu{ki frizer; Dra{ko

Gali}, el. tehni~ar ra~unara, i

Qiqana [evarika, dipl. eko-

nomista; Vladimir Vuleti}, stu-

dent, i Lidija Qubi~i}, vi{i

trener; Samir [abanovi}, KV

hemi~ar, i Emina \ulki}, tr-

govac; Eldar Pilau{i}, hem.

tehni~ar, i Jasminka Sio~i},

ek. tehni~ar; Miroslav Vuli},

student, i Irina Milovac, stu-

dent; Sa{a Gavranovi}, el. teh-

ni~ar, i Slavica Gaji}, zubni

tehni~ar.

Umrli:

Mara Stojakovi}, ro|ena

1933. godine; Safeta Hairi}, ro-

|ena 1956. godine; Gojko Radulo-

vi}, ro|en 1948. godine; Zorka

Torbica, ro|ena 1941. godine; Pa-

vao Komqenovi}, ro|en 1938. go-

dine; @arko Baji}, ro|en 1955.

godine; Jovo Vu~eti}, ro|en 1930.

godine; Cvijo Kneèvi}, ro|en

1928. godine; Tonka [kori}, ro-

|ena 1934. godine; Marija Mer-

kec, ro|ena 1921. godine; Mitar

\uki}, ro|en 1933. godine.

Gradska uprava dostavila je

prevozni~kim agencijama i usta-

novama 25 hiqada besplatnih bro-

{ura reda vo`we za sve gradske

i prigradske autobuske linije u

Bawoj Luci.

Radi boqeg informisawa

putnika, bro{ura sadrì i plan

grada sa ucrtanim trasama lini-

ja gradskog i prigradskog prevo-

za i svim stajali{tima na lini-

jama gradskog prevoza.

Pored bro{ura, Gradska

uprava je na svim autobuskim sta-

jali{tima postavila i obavje-

{tewa o redovima vo`we i ter-

minima prolaska autobusa.

Prema rije~ima portparola

Gradske uprave Milenka [aji}a,

putnici uz pomo} bro{ure ima-

ju potpuni uvid u gradski i pri-

gradski saobra}aj, odnosno u vri-

jeme polazaka i dolazaka autobu-

sa.

- Do{lo je do malog ka{we-

wa izdavawa bro{ure zbog usa-

gla{avawa redova vo`we sa grad-

skim i prigradskim prevoznici-

ma - rekao je [aji}.

Gra|ani Bawe Luke pozdra-

vili su izradu bro{ure jedin-

stvenog reda vo`we.

Na{ sugra|anin Fidel Ka-

sipovi} rekao nam je da je bes-

platna podjela bro{ura dobar

potez Gradske uprave i da bi ta-

kvih akcija trebalo da bude jo{

vi{e.

- Iako veoma rijetko kori-

stim usluge gradskih prevozni-

ka, mogu samo da pohvalim izra-

du bro{ura. Sada putnici ima-

ju mogu}nost da se upoznaju sa

redovima vo`wi gradskih i pri-

gradskih autobusa, {to do sada

nije bio slu~aj - kaè Kasipo-

vi}.

Penzioner Atif Deli} veli

da izrada i besplatna podjela bro-

{ura o autobuskim redovima vo-

`wi je za svaku pohvalu.

- ̂ ista petica i to je to. Ovo

je prvi put da Gradske vlasti ura-

de ne{to sa javnim prevozom i da

upoznaju putnike o redovima vo-

`wi - naglasio je Deli}.

Me|utim, i Atif Deli} i Ba-

wolu~anka Gordana Blagojevi}

slaù se da je Gradska uprava tre-

balo da uradi vi{e na obavje{ta-

vawu korisnika gradskog i pri-

gradskog prevoza o izradi bro-

{ura i mjestima wihove podjele.

- Do sada nisam znala da po-

stoje bro{ure o redovima vo`we.

U svakom slu~aju, izrada i bes-

platna podjela bro{ura je za sva-

ku pohvalu - kazala je Gordana

Blagojevi}.

Zainteresovani gra|ani mo-

gu da dobiju besplatne bro{ure u

agencijama "Autoprevoza#, "îv-

~ija-tursa#, "Bo~ac-tursa#, "Pa-

vlovi}-tursa#, "@ak-tursa#, "Ma-

trasa#, "Centrala# i u holu Glav-

ne po{te u centru grada.

U bro{uri se nalaze i broje-

vi telefona gradske saobra}aj-

ne inspekcije i prevoznika koji

obavqaju prevoz po upisanim re-

dovima vo`we, a u svrhu davawa

primjedbi ili prijedloga.

¥ P. PE]ANAC

PODIJEQENE BRO[URE ZA GRADSKI I PRIGRADSKI PREVOZ

VO@WA U PRAVOM SMJERUPutnici uz pomo} bro{ure imaju potpuni uvid u vrijemepolazaka i dolazaka autobusa. Bro{ura sadrì i plangrada sa ucrtanim trasama linija

\Fidel Kasipovi}:Dobar potez

\ Atif Deli}: îstapetica

\ Gordana Blagojevi}:Dosta neupu}enih

GRE[KAU besplatnoj bro{uri jedin-

stvenog reda vo`we potkrala se

gre{ka, jer je, umjesto linije 17

Obili}evo - Paprikovac, upisa-

na linija 10 Obili}evo - autobu-

ska stanica.

Prema rije~ima portparola Milenka [aji}a, gre{ka }e bi-

ti ispravqena prilikom {tampawa nove serije bro{ura, a do ta-

da gra|ani treba da vode ra~una o tome i kontroli{u red vo`we

putem obavje{tewa na autobuskim stajali{tima.

FOTO-VIJEST

Da se praznovawe u januaru bliì kraju pod-

sjetili su ju~e i radnici "Elnosa#, koji su ukla-

wali novogodi{we ukrase u Gospodskoj ulici.

Ukra{en centar grada gra|ani }e ponovo mo}i da

vide sqede}e zime, koja }e, nadaju se najmla|i,

biti sa vi{e snijega. ¥ D. R.

Bez obzira na to {to su tem-

perature posqedwih dana prave

zimske, iz "Toplane# nema nika-

kvih informacija koliko bi sa-

da{we grijawe moglo da potraje.

Vr{ilac du`nosti direkto-

ra "Toplane# Drago Popovi} is-

ti~e da do sredine nedjeqe ne}e

davati izjave za javnost o stawu

u ovom preduze}u, tako da Bawo-

lu~ani mogu samo da naga|aju kad

}e im stanovi biti topli ili

hladni.

Popovi} nije ̀ elio ni da ko-

mentari{e ko trenutno nabavqa

mazut, s obzirom na to da ugovor

sa novim dobavqa~em, preduze-

}em "Milka# iz Lakta{a, jo{ ni-

je potpisan.

Podsjetimo, iz "Toplane# ni-

smo imali informacija od 4. ja-

nuara kada su saop{tili da }e de-

cembarske ra~une stambenim po-

tro{a~ima umawiti za 50 odsto

zbog lo{eg grijawa u ovom mjese-

cu.

Tada je saop{teno da }e se ob-

ra~un toplotne energije za po-

tro{a~e sa mjernim instrumenti-

ma vr{iti po minimumu potro-

{we za decembar pro{le godine.

Ova odluka ne odnosi se na

potro{a~e kod kojih je utvr|ena

neispravnost mjernog ure|aja ili

neadekvatna isporuka toplotne

energije.

Za potro{a~e kod kojih se po-

tro{wa obra~unava na osnovu in-

stalisane snage za decembar je

predvi|ena bonifikacija od 25

odsto.

¥ D. Po.

IZ GRADSKE "TOPLANE"

]ute do srijedeBawolu~ani mogu samo da naga|aju da li }eim stanovi biti topli ili hladni

S obzirom na dotrajalost, ku-

}a u Srpskoj ulici 71 jo{ pred-

stavqa opasnost za prolaznike,

zbog mogu}eg daqeg uru{avawa.

Me|utim, nadle`ni u republi~-

kom Ministarstvu za prostorno

ure|ewe, gra|evinarstvo i eko-

logiju isti~u da bi ovaj problem

uskoro trebalo da bude rije{en.

- U pripremi je rje{ewe, ko-

jim }e se korisniku, odnosno vla-

sniku ku}e naloìti da daqe vo-

di brigu o objektu, bilo da se on

mora popraviti ili sru{iti - re-

kao je za "Glas Srpske# republi~-

ki inspektor za urbanizam i gra-

|evinarstvo Vojo Grgi}.

On je podsjetio da se ku}a u

Srpskoj ulici u gruntovnim kwi-

gama vodi kao vlasni{tvo pred-

uze}a "Konzum#, ~iji je ve}inski

vlasnik kompanija "Du{ani}# iz

Prwavora.

Direktor "Konzuma# Boro

Skopqak nam je rekao da je Uprav-

ni odbor razmatrao problem ku-

}e u Srpskoj ulici i da }e kom-

panija iz Prwavora preuzeti bri-

gu o objektu.

- Postupi}emo u skladu sa rje-

{ewem koje dobijemo od nadle-

`nog ministarstva - naglasio je

Skopqak.

Ku}a u Srpskoj ulici pod za-

{titom je Zavoda za za{titu spo-

menika. Nadle`ni u ovoj ustano-

vi predloìli su po~etkom mje-

seca formirawe komisije, koja

bi utvrdila u kakvom se stawu

nalazi ku}a i {ta daqe sa wom

uraditi.

Podsje}amo, dio ku}e u Srp-

skoj ulici 71 po~etkom mjeseca

uru{io se na trotoar. Nadle`ni

iz Gradske uprave sanirali su

ostale dijelove krova koji su pri-

jetili daqe da se sru{e. A kao

upozorewe prolaznicima i ovih

dana pored ku}e stoji natpis

"Prolaznici, pre|ite na drugu

stranu ulice#.

¥ D. RA\AN

NEIZVJESNA SUDBINA KU]E U SRPSKOJ ULICI 71

POPRAVKA ILI RU[EWEKorisniku, odnosno vlasniku ku}e }emo naloìti da vodi brigu o objektu, bilo da se on mora popravitiili sru{iti, kaè Jovo Grgi}

KOMISIJA- Sudbina ku}e je u rukama

republi~kog Ministarstva za

urbanizam. Zavod za za{titu

spomenika predlagao je formi-

rawe komisije za utvr|ivawe

stepena o{te}enosti ku}e, ali

povratne informacije o tome

{ta je ura|eno nas iz Mini-

starstva nisu du`ni informi-

sati - izjavila je za "Glas Srp-

ske# vr{ilac du`nosti na~el-

nika Odjeqewa za prostorno

ure|ewe Verica Kuni}.

\ Ku}a u Srpskoj: Pod za{titom Zavoda za za{titu spomenika (foto-arhiva)

Skidawe ukrasaSkidawe ukrasaSkidawe ukrasaSkidawe ukrasaSkidawe ukrasaSkidawe ukrasaSkidawe ukrasaSkidawe ukrasaSkidawe ukrasa (Snimio R. [IBAREVI])Skidawe ukrasa

17

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 1. decembar 2004. NOVOSTI 3

BEOGRAD - ûvawe i nego-

vawe srpskog jezika i kulture, i

naravno srpskog izvornog pisma -

}irilice mora da bude jedan od

na{ih osnovnih zadataka u budu}-

nosti. ]irilica je civilizacij-

ska tekovina na ovim prostori-

ma, za ~iju se upotrebu izborio

Vuk Stefanovi} Karaxi} jo{ u

19. veku, daju}i joj pritom izuzet-

no lep i funkcionalan oblik i

lik - rekla je u razgovoru za na{

list direktor Vukove zadu`bine

u Beogradu Sla|ana Mla|en.

Nedavno su, kaè ona, izra|e-

ni fontovi na }irilici prila-

go|eni za upotrebu na ra~unari-

ma. Nacionalno ve}e za srpski je-

zik i pismo, gde se pored ostalih

nalaze ~lanovi iz Srpske akade-

mije nauka i umetnosti, Matice

Srpske i Vukove zadu`bine su upu-

tili zajedni~ki zahtev Vladi Sr-

bije, sa molbom da se program "maj-

krosofta# postavi na }irilici.

- Na{im zalagawem i zalaga-

wem jo{ nekoliko ustanova od na-

cionalnog zna~aja u Srbiji "maj-

krosoft# je dao svoj softver na

}irilici, i Vukova zadu`bina ima

svoj sajt. ]irilica je, ba{ kao i

celokupna Vukova zadu`bina, vla-

sni{tvo i svojina srpskog naro-

da, iako je, naàlost, ~esto zapo-

stavqena i nije u upotrebi u obi-

mu koji zasluùje - kaè Mla|e-

nova.

?Kako bi predstavili "Vukovu

zadu`binu# u Beogradu, za ko-

ju mnogi kaù da predstavqa ko-

{nicu srpske kulture i duhovno-

sti?

- Ova kulturna ustanova osno-

vana je jo{ 1938. godine, ali je rat

prekinuo wenu delatnost, pa smo

rad obnovili pre 17 godina. Kre-

nuli smo malim koracima, i na{a

osnovna briga je o~uvawe srpskog

jezika i pisma }irilice, iako je

i latinica tako|e na{e pismo.

Ve} 12 godinu zaredom {tam-

pamo i {aqemo u srpske domove,

biblioteke, {kole i ustanove al-

manah "Danicu#. To je srpski na-

rodni ilustrovani kalendar, ko-

ji je koncepcijski veoma sli~an

"Danici#, koju je u Be~u i u {tam-

pariji Jermenskog manastira

{tampao Vuk Karaxi} od 1826. go-

dine.

?Pretplatnici "Danice# prak-

ti~no ìve na svih pet konti-

nenata. Ipak, najvi{e ih ima u

Gradi{ci i Aran|elovcu?

- Ogranci Zadu`bine u Repu-

blici Srpskoj, Trebiwu, Bawoj

Luci i Gradi{ci su u neku ruku

nosioci na{eg programa u posled-

we tri godine. Imamo brojne i

vredne ogranke uz Aran|elovcu,

u â~ku, na Durmitoru za op{ti-

ne @abqak, [avnik i Pluìne,

kao i srpsku zajednicu u Batawi

u Ma|arskoj, gde tako|e imamo

ogranak i gde ìvi ve} peta gene-

racija Srba, gotovo asimilovana,

ali je dolazak Vukove zadu`bine

ponovo vratio interes za srpski

jezik, kulturu i wihove korene.

Vukova zadu`bina okupqa oko

10.000 zadu`binara i kao krvotok

ima 35 ogranaka. Planiramo da

osnujemo nove podru`nice u Wu-

jorku, Cirihu i Grenoblu.

?Izdava~ka djelatnost Vukove

zadu`bine tako|e je veoma za-

paèna i raznovrsna?

- Kako da ne. Pored almanaha

"Danica#, koji se {tampa za sva-

ku kalendarsku godinu i koji tre-

ba da ima svaki srpski dom, kao i

lista "Zadu`bina#, mi smo izda-

va~i mnogih vrednih dela i pro-

jekata. Ove godine posebno vred-

no pa`we je izdawe "Istorije ru-

darstva kod Srba#, u kome se ot-

kriva da je Novo Brdo u sredwem

veku imalo stanovnika koliko i

London u to vreme. Rudnik Novo

Brdo je bio centar bogatstva i

mo}i sredwovekovne Srbije. Mo-

ète zamisliti koliko se to odra-

àvalo na razvoj srpske kulture.

Sada pripremamo izdawe kwi-

ge o rudarstvu u Srbiji od druge

polovine 18. do prve polovine 20.

veka.

Brojni na{i ogranci imaju

mno{tvo vlastitih izdawa. Pri-

mjer je Ogranak u ̂ a~ku, koji je ob-

javio ~etiri kwige iz narodne

kulture ~a~anskog kraja, koje je

pripremila magistar Grozdana

Komadini}.

?Ogranak u Trebiwu okupqa oko

200 prenumetarana na "Dani-

cu#, Ogrankom u Bawoj Luci ru-

kovodi profesor Luka [ekara,

ali se ~ini da je Gradi{ka na tom

planu postigla najvi{e za krat-

ko vrijeme?

- Tako je. Ogranak u Gradi{ci

je apsolutni rekorder sa 700 pre-

numeranata. Pretplatnici su pro-

fesori, lekari, medicinske se-

stre. Ministarstvo prosvete Re-

publike Srpske je pod pa`wom

Upravnog odbora ogranka u Gradi-

{ci pretplatilo sve biblioteke

osnovnih i sredwih {kola u Srp-

skoj na "Danicu#. Pod rukovod-

stvom ministra za prosvetu i kul-

turu u Vladi Republike Srpske

Gojka Savanovi}a sve osnovne i

sredwe {kole u Srpskoj postale

su zadu`binari Vukove zadu`bi-

ne. ¥ M. BE[TI]

SLA\ANA MLA\EN, DIREKTOR "VUKOVE ZADU@BINE"

Ogranci Zadu`bine u Trebiwu, Bawoj Luci i Gradi{cisu u neku ruku nosioci na{eg programa u posqedwe tri godine

VUK - I Vuk Stefanovi} Kara-

xi}, da ìvi u dana{we vreme,

kako je bio progresivan, imao bi

sigurno bar pet lap-topova i kom-

pjutere i svu raspoloìvu tehni-

ku. Moèmo samo da zamislimo

{ta bi Vuk mogao da uradi u da-

na{we vreme, kad je prakti~no

prepisivawem toliko ostavio i

nama zave{tao.

Sla|ana Mla|en: Zapostavqeno srpsko pismo

Hor "Arion": Ovjen~an vrijednim priznawem

utorak, 18. januar 2005. KULTURA 19

BAWA LUKA - Muziku doì-

vqavam kao ne{to sa ~im sam se sa-

ìvjela, ali to ne zna~i da ìvot

nisam ispunila i drugim stvarima.

Nemogu}e mi je da zamislim da se u

budu}nosti ne}u baviti muzikom -

rekla je student druge godine Aka-

demije umjetnosti u Bawoj Luci So-

wa ûle, koja svira flautu u klasi

profesora Laure Levai Aksin.

Muzi~ko obrazovawe po~ela je

u Bawoj Luci, gdje je zavr{ila ni-

ù Muzi~ku {kolu "Vlado Milo{e-

vi}#, a nastavila u Beogradu Sred-

woj muzi~koj {koli "Josip Slaven-

ski#.

Kao sredwo{kolka bila je u

klasi profesora Qubomira Dimi-

trijevi}a, a tada je nastupala na ne-

koliko muzi~kih takmi~ewa.

Posebno izdvaja specijalnu na-

gradu na Saveznom takmi~ewu u Ko-

toru i pohvalu koju je dobila na

smotri muzi~kih talenata u Srem-

skim Karlovcima.

Sowa ûle je nedavno postala

~lan trija "Banski dvor#, zajedno

sa Sun~icom Lon~ar - flauta i

@eqkom Teji} - klavir.

- Interesantno je {to nas tri

imamo sli~an muzi~ki ukus, a to je

veoma bitno da bi kamerni sastav

mogao da opstaje. Osim toga, svima

nam je bitno da {to vi{e sviramo

i budemo u kontaktu sa pravim me-

lodijama - istakla je Sowa ûle.

[to se ti~e programa koje trio

"Banski dvor# izvodi, Sowa kaè da

su se potrudile da budu zastupqene

razli~ite kompozicije, koje su zani-

mqive za posjetioce wihovih nastupa.

- Veoma mi je va`no da je muzi-

ka koju slu{am kvalitetna, mada naj-

vi{e volim da

slu{am modernu

m u z i k u .

P o s l i j e

pauze koju

sam imala na Akademiji,

bila sam zabrinuta da li

}u uspjeti da uskladim sve aktivno-

sti. Glavni krivac za odsustvo sa

Akademije je moja ~etvorogodi{wa

k}erka Vjera, koja je ve} postala

veliki qubiteq muzike - pri~a fla-

utistkiwa Sowa.

Sowa ûle tvrdi da u posqed-

we vrijeme ve}ina muzi~ara po-

ku{ava da zaradi, zaboravqaju}i

na kvalitet muzike.

- Prava umjetnost je mnogo

zanemarena i samo oni koji je za-

ista po{tuju i vole jo{ se tru-

de da ostanu u kontak-

tu sa wom. U mojoj porodici uvi-

jek se slu{ala muzika, odrasla sam

uz oca muzi~ara, a moja sestra je

profesor klavira. Nezamislivo

mi je da zaboravim na pravu vri-

jednost melodija, kao

i umjetnosti uop-

{te - obja{wa-

va na{ sagovor-

nik.

Mlada mu-

zi~arka spre-

ma se da sa tri-

jom "Banski

dvor# nastupa

{irom Repu-

blike Srpske, a

nada se da bi

mogli da otpu-

tuju i u ino-

stranstvo.

U bu-

du}nosti sebe vidi kao muzi~ara,

ali i profesora, jer kaè da je rad

sa djecom najqep{i na~in da se

ispuni ìvot.

¥ A. RAJKOVI]

SOWA ÛLE, STUDENT BAWOLU^KE AKADEMIJE UMJETNOSTI

@IVOT ISPUWEN MUZIKOMVeoma mi je va`no da je muzika koju slu{am kvalitetna,mada najvi{e uìvam uz moderne zvuke

VJERA - Iako je muzika mo-

ja velika qubav, od we

me nakratko uspjela odvo-

jiti moja k}erka Vjera. Za

wu sam odabrala ime koje

simbolizuje ono {to ~ovje-

ka treba da vodi kroz ̀ ivot. Vje-

ra ve} sada govori da }e svirati

gitaru i voli da slu{a muziku.

Ona je jedina uspjela da se posta-

vi izme|u mene i svijeta muzike

- kaè Sowa ûle.

BORBA ZA ]IRILICU KULTURNI CENTAR

PALE

Ve~e uz strunegusala

PALE - Guslarsko dru{tvo

"Starina Novak# iz Pala pri-

re|uje pravi praznik za sve qu-

biteqe gusala i epske narodne

pjesme. Program pod nazivom "Ve-

~e uz strune gusala#, odrà}e se

ve~eras u Kulturnom centru Pa-

le.

Kako su nam potvrdili orga-

nizatori, Paqanima }e se na Kr-

stovdan predstaviti 11 narodnih

guslara, virtuoza na drevnom in-

strumentu, koji, ima posebno mje-

sto u srpskoj tradiciji.

Najavqen je nastup neprola-

znih majstora kakvi su sigurno

Bo{ko Vuja~i} i Kosta Plakalo-

vi}, bi}e tu i prvak Republike

Srpske, kr{ni Ga~anin Vukota

Govedarica, zatim Velimir [ko-

bo i Radomir Andri}.

Na sceni Kulturnog centra u

Palama na}i }e se i narodni gu-

slari Momir Avdalovi}, Dragan

Mali{, @eqko i Zoran Golubo-

vi}, @eqko ]osovi} i Drago Pe-

lemi{.

Sva ova imena, nadaju se or-

ganizatori, garantuju da }e pu-

blika biti zadovoqna, a organi-

zovana je i svojevrsna tombola,

koja }e najsre}nijim posjetioci-

ma donijeti i vrijedne nagrade.

- Ulaznica za Guslarsko ve-

~e istovremeno predstavqa i

karticu za tombolu - vele orga-

nizatori i dodaju da }e me|u na-

gradama biti gusle, besplatna

obuka za voza~ki ispit, vikend

za dvije osobe u hotelu "Bistri-

ca# na Jahorini, putovawe u ma-

nastir Ostrog za tri osobe i mno-

ge druge...

Pokroviteqi "Ve~eri uz

strune gusala# za koji u Palama

ve} danima vlada veliko intere-

sovawe je ovda{wi Kulturni cen-

tar, Turisti~ka organizacija Is-

to~nog Sarajeva, Motel "Kruna#.

¥ S. [.

DOPRINOS Mi visoko cenimo doprinos

svakog ~oveka radu na{e Zadu-

`bine. Za nas i jedno malo selo

i jedan veliki grad su jednako

vredni pa`we. Svako mesto ima

qude koji drè do svoje kulture,

do svojih korena, jezika i pisma,

do svog nacionalnog identiteta.

To rade i svi drugi narodi Evro-

pe. To je ne{to univerzalno, na{

doprinos op{toj evropskoj kul-

turi i od toga ne treba beàti.

RAZGOVORRAZGOVOR

BOSANSKA KOSTAJNI-

CA - Jelena Trubarac iz Ko-

zarske Dubice pobjednik je os-

mog festivala u Bosanskoj Ko-

stajnici "Djeca pjevaju hitove#.

Ona je, prema ocjeni stru~nog

ìrija najboqe izvela pjesmu, a

pjevala je "Za tebe stvorena#.

Pro{logodi{wa pobjedni-

ca festivala Nata{a Stijak ove

godine je zauzela drugo mjesto, a

publici se predstavila pjesmom

"Moj ìvote#.

Na tre}em mjestu se ove go-

dine na{la Milica Li~ina iz

Bosanske Kostajnice koja je za

pjesmu "Starija# nagra|ena ve-

likim aplauzom.

Naime, publika je kao naj-

boqeg proglasila Jovana Kqaji-

}a koji je izveo pjesmu "Ona,

ona#.

- Ove godine su na festiva-

lu u~estvovala 23 takmi~ara uz-

rasta od sedam do ~etrnaest go-

dina. Takmi~ari su u na{ grad

do{li i iz Kozarske Dubice,

Prijedora i Novog Grada - kaza-

la je za "Glas Srpske# direktor

Narodne biblioteke"Nevenka

Stanisavqevi}# u Kozarskoj Du-

bici Svetlana \ur|evi}.

Organizatori festivala su

Radio Kostajnica i Narodna bi-

blioteka "Nevenka Stanisavqe-

vi}#.

- Pokazalo se da je festival

najatraktivnija i najposje}eni-

ja manifestacija u Bosanskoj

Kostajnici koja je zbog kvali-

teta i tradicije postala pozna-

ti doga|aj i u {iroj regiji. I

ove godine je manifestacija bi-

la van o~ekivawa. Dvorana je bi-

la premala da primi sve posje-

tioce. Traìla se karta vi{e,

ali i puno posjetilaca je bilo

prinu|eno da se vrati ku}i - ka-

zala je Svetlana \ur|evi}.

¥ V. B.

FESTIVAL U BOSANSKOJ KOSTAJNICI

Djeca pjevaju hitove

DOBOJ - U Centru za kultu-

ru i obrazovawe Doboju ve~eras

}e se odràti koncert, a bi}e

otvorena i likovna izlo`ba.

Tradicionalni koncert pod

nazivom "Bogojavqenska no}# sa

po~etkom u 19 ~asova odrà}e

Biqana Krsti} i orkestar "Bi-

strik# iz Beograda.

Biqana Krsti} izve{}e pje-

sme sa najnovijeg albuma "Zapi-

si# i "Bistrik#. U Umjetni~koj

galeriji Centra za kulturu i

obrazovawe u 18 ~asova bi}e

otvorena izlo`ba slika "Trilo-

gija stradawa#, akademskog sli-

kara i vajara Slobodana K. Bi-

jeqca, koji ìvi i stvara u Pa-

rizu.

¥ Sl. P.

DOBOJSKI SADR@AJI

Izlo`ba i koncert

BAWA LUKA - Svjetska li-

ga humanista dodijelila je najve-

}u nagradu za humanost i promo-

visawe mira "Linus Pauling# za

2004. godinu Muzi~ko-scenskoj

agenciji "Arion# iz Bawe Luke.

Radi se o najvi{em humani-

sti~kom priznawu, koje nosi ime

dvostrukog dobitnika Nobelove

nagrade Linusa Paulinga.

- Iskreno smo odu{evqeni

{to jedno ovako vrijedno prizna-

we stiè i u na{ grad, u kojem

"Arion# uspje{no djeluje jo{ od

1987. godine. Muzi~ka umjetnost je

vi{e od tople rije~i i me|usob-

nog razumijevawa, ona je sama bit

ìvota, a to je ono na ~emu svi mi

u "Arionu# uporno istrajavamo

svih ovih minulih 10 godina - is-

ti~e vlasnik i dirigent ove Mu-

zi~ko-scenske agencije Muharem

Insani}.

Od samog osnivawa, "Arion#

je ostvario veliki broj nastupa i

koncerata, na kojima su uvijek

isticali da prvenstveno afirmi-

{u bogato duhovno stvarala{tvo

i pravoslavne i katoli~ke, islam-

ske i jevrejske muzi~ke tradici-

je na prostoru BiH.

- Ovakav na{ pristup kreira-

wu programa i podsticawa mno-

gih mladih, jo{ nedovoqno pozna-

tih muzi~ara, prepoznali su, od

samog po~etka, brojni na{i slu-

{aoci, gledaoci i posjetioci kon-

cerata, kao ne{to najvrednije na

poqu multikulturalnosti - rekao

je Muharem Insani}.

On je dodao da zbog ovakve

koncepcije "Ariona#, izgradwe

mostova mira i prijateqstva, sa-

radwe i razumijevawa, nagrada

"Linus Pauling# stiè u Bawu

Luku.

Sve~anost dodjele ove najve}e

svjetske nagrade za humanost i pro-

movisawe mira bi}e odràna u

drugoj polovini 2005. godine.

¥ M. J.

MUZI^KO-SCENSKOJ AGENCIJI "ARION" PRIPALA NAGRADA "LINUS PAULING"

Mostovi prijateqstva

Sowa ûle: Priprema nastupe sa trijomBanski dvor

USTIPRAÂ - S prvim

danima Prvog svjetskog rata,

1914. godine, poloàj srpskog

stanovni{tva na podru~ju ro-

manijskog i gorwodrinskog kra-

ja bio je izuzetno teàk. Izme-

|u ostalog i zbog blizine gra-

nice sa Srbijom i Crnom Go-

rom, koju su Austrougari na sve

na~ine poku{avali da stave pod

svoju kontrolu.

Ugwetenim Srbima tada u

pomo} stiè crnogorska vojska

pod komandom Janka Vukoti}a,

koja je doprla nadomak Saraje-

va, sve do Kozije }uprije. Ali,

prilike na rati{tu su se kom-

plikovale, tako da su se Crno-

gorci morali povu}i. Za wima

je, u zbjegovima, krenuo i srp-

ski narod iz ovih krajeva.

Ali, najcrwi dani za ovda-

{we Srbe, ipak, dolaze kad ko-

lone srpskih izbjeglica pri-

stiè austrougarska vojska.

Hapse ih, pqa~kaju, neke ubija-

ju, a ve}inu tjeraju do prvih ̀ e-

qezni~kih stanica, odvoze}i

ih u sto~nim vagonima u zlo-

glasne logore u Doboj, [opro-

wek, Pe{tu, Arad...

Ipak, vrhunac austrougar-

skih zlo~ina u ovom kraju zbio

se prvih ratnih dana 1914. godi-

ne na prevoju Jabuka, iznad Go-

ra`da, uz novoizgra|eni maka-

damski put prema Sarajevu.

Iz nepregledne izbjegli~-

ke kolone, vra}ene iz Crne Go-

re i tjerane u neke od logora

smrti, ba{ tu na Jabuci izdvo-

jili su 50 najvi|enijih i naju-

glednijih srpskih doma}ina iz

okoline Gora`da, Pra~e, Pa-

la, Sokolca i Rogatice.

Hroni~ari su svojevreme-

no zabiqeìli, po svjedo~ewu

Jak{e @ivkovi}a i Lazara Ga-

vrilovi}a, da su pomenute srp-

ske rodoqube, takozvani {ucko-

ri (muslimanski saradnici au-

strougarskom okupatoru), me|u

kojima su se po zlo~inima naj-

vi{e isticali Smail [iqak,

Sejdo Mirvi}, Osman Kanli}

i Alija Halioxi}, prvo natje-

rali da sami sebi iskopaju za-

jedni~ku raku, poslije ~ega su ih

po grupama nad wom likvidi-

rali. Prethodno su Austrou-

garski oficiri, pred okupqe-

nim izbjeglicama, zaprijetili

"da to isto ~eka sve one koji ne

budu lojalni wihovoj vlasti#!

Tada su na Jabuci strijeqa-

ni i zakopani u zajedni~ku grob-

nicu Srbi iz poznatih porodi-

ca Kablar, [kipina, Furtula,

Cicovi}, [arac, ]osovi}, Ko-

va~evi}, Simi}, Jovi~i}, Kla-

~ar, Vukadin, \okovi}, Hele-

ta, Ne{kovi}, Novosel, Abazo-

vi}, [ibalija, Purkovi}, Vu-

kovi} i Krstanovi}.

Sve do kraja Prvog svjet-

skog rata rodbini likvidira-

nih Srba na ovo strati{te bio

je zabrawen pristup. Spomen-

obiqe`je u znak sje}awa na wi-

hovu mu~eni~ku smrt tek 1937.

godine podigla je Kraqevina

Jugoslavija. Na kamenom ozida-

noj kupoli stajao je bijeli mer-

merni krst, a ispod wega plo-

~a sa imenima i prezimenima

strijeqanih srpskih rodoquba

i kratkim tekstom:

- Ovdje su 1914. godine od

strane austrougarskog okupato-

ra strijeqani ovi nevini qudi,

poloìv{i svoje ìvote u od-

brani srpskog naroda i Srbije!

Na skromnoj sve~anosti

spomenik je otkrio tada{wi

predsjednik Vlade Bogoqub Jev-

ti}, isti~u}i da on predstavqa

simbol borbe srpskog naroda

protiv osvaja~a.

Po izbijawu Drugog svjet-

skog rata, 1941. godine, ovaj spo-

menik na Jabuci ru{e musli-

manski ekstremisti, ukqu~eni

u usta{ke, fa{isti~ke, for-

macije. [ezdesetih godina pro-

{loga vijeka on je obnovqen.

Ali scenario mr`we prema

svemu {to je srpsko se ponavqa.

U ratnom vihoru, septembra

1992. godine, ponovo ga ru{e i

skrnave muslimanski ekstremi-

sti iz Gora`da.

U takvom stawu nalazi se

i danas. Uostalom i kao sva

okolna, ra{trkana srpska sela

oko Jabuke. Povratak je skoro

nikakav, jer se ku}e sporo ili

uop{te ne obnavqaju. Fre-

kventni regionalni put uglav-

nom se koristi kao veza izme-

|u Gora`da i federalne op{ti-

ne Pale - Pra~a, a cijelo ovo

planinsko podru~je koje posli-

je Dejtona pripada novoformi-

ranoj op{tini Ustipra~a (ra-

nije Srpsko Gora`de) bukval-

no je izdvojeno i zapostavqeno

u svakom pogledu.

- Uporedo sa nastojawima da

obnovom komunalija i poru{e-

nih ku}a vratimo na{e predrat-

ne stanovnike, odlu~ili smo da

obnovimo i spomenik na Jabu-

ci, kako bi se na dostojan na~in

oduìli sjenama na{ih predaka,

koji su tu poloìli svoje ì-

vote, samo zato {to su bili Sr-

bi - kaè na~elnik op{tine

Ustipra~a Ivica Jagodi}.

Na obnovu spomen-obiqe`-

ja strijeqanim Srbima na Ja-

buci, davne 1914. godine, s pra-

vom ~ekaju i wihovi brojni po-

tomci.

¥ S. HELETA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

SPOMENIK SRPSKIMRODOQUBIMA KOD USTIPRAÊ

STRU^WACI tvrde da je ru~no ili ma{in-

ski savijeni duvan, najboqe ako je to onaj sa Ku-

be, neuporedivo mawe {tetan od cigareta.

ûven je duvan sa Ekvadora, iz Dominikanske

Republike, sa Jamajke. Ipak, kubanski je kubanski

- sa wim se ne poredi. Ono {to kubanske cigare

~ini jedinstvenim jeste to {to kod wih nema mi-

je{awa. Sve su od stopostotnog kubanskog duvana,

dok u drugim zemqama prave mje{avine, da bi una-

prijedili kvalitet.

[tavi{e, plantaè duvana na Kubi prekri-

vene su muslinom, ~ija sjenka tako|e doprinosi we-

govoj plemenitosti. Izli{no je i pomiwati da je

na{ duvan daleko od takve konkurencije.

Pravi uìvaoci vide se na prvi pogled: po na-

~inu kako ~uvaju cigaretu, kako je miri{u, kako

je drè, kako je sijeku, ~ime je pale, kako je pale,

kako uìvaju, kako je stavqaju na pepeqaru i, naj-

zad, kako je gase. Sve te radwe otkrivaju iskrenog

uìvaoca, ali i foliranta. Osim toga, svaki pra-

vi uìvalac }e ve} poslije nekoliko popu{enih

tompusa potraìti odgovaraju}u literaturu da

sazna ne{to o wima, jer to je nauka.

Nau~no je dokazano da su tompusi zdraviji od

cigareta, po{to dim ne ide direktno u plu}a, ve}

ostaje u usnoj dupqi. Do plu}a stigne samo djeli},

onoliko koliko organizam procijeni da treba.

Osim toga, duvan u tompusu pro{ao je dvije, pa

~ak i tri fermentacije kao, recimo, onaj sa vr-

hunskim etiketama: "Hojo de Monterej#, "Koiba#,

"San Kristobal de la Habana#, "Montekristo#,

"Trinidad# i drugi. Me|utim, bitno je znati: ako

po~nete da se znojite i ponestane vam daha, oba-

vezno prestanite; to je kao i sa hranom i sa pi-

}em - sve prilago|avate sebi.

Najboqi su ru~no savijeni tompusi od cije-

lih zdravih listova duvana koje treba ~uvati u spe-

cijalizovanim kutijama. Pri konzumaciji treba

ih dràti ~vrsto i we`no, a mirisati na vrhu, gdje

se pale, a nikako preko omota~a.

Od pribora, najva`niji je dobar sjeka~. Za

paqewe se preporu~uje duga~ka {ibica ili plin-

ski upaqa~, jer vatra ne smije da uti~e na ukus ci-

gare. Tompus je upaqen, stoji vodoravno na speci-

jalnoj pepeqari. Potrebno je da se smiri àr, pa

tek onda povu}i dim. Izme|u dva dima vaqa pra-

viti pauzu.

Cigara se ne gasi gwe~ewem, ve} je treba osta-

viti na ivici pepeqare da se sama ugasi. Slado-

kusci drè do toga da nije red na kraju maltreti-

rati nekoga ko vam je pruìo toliko zadovoq-

stvo. ¥

Tokom ve~eri za koju sam mi-

slio da }e biti moja posledwa pod

maskom {efa staìsta u bolnici

na Smidersu u Atlanti, upravnik

Kolter mi se obratio:

"Doktor Xesap se ne vra}a. Od-

lu~io je da ostane u Kaliforniji i

tamo otvori praksu. Doktore Frenk,

prili~no sam siguran da zamenu mo-

èmo na}i za oko dve nedjeqe. Mo-

gu li, stoga, da u tom vremenu ra~u-

nam na vas, gospodine Vilijems?#

Upecao me je u pravom trenut-

ku. Ve} sam se bio zaqubio u svoju

ulogu lekara, uiìvaju}i skoro pod-

jednako kao kada sam izigravao pi-

lota. Bilo je ~ak i opu{tenije. Bol-

nica mi je pla}ala "konsultantski#

honorar 125 dolara dnevno. Ispla-

ta je bila nedeqna. Prihvatio sam

molbu Koltera.

Bio sam siguran da ujdurmu mo-

gu da sprovodim jo{ dve nedeqe i us-

peo sam. Ali, te dve nedeqe pretvo-

rile su se u mesec, mesec u dva, a

Kolter jo{ nije na{ao zamenu za

Xesapa. Moje samopouzdawe je po-

~elo da bledi, a ponekad me je mu-

~ila pomisao da bi Kolter ili ne-

ki stalni lekar, mo`da ~ak i Grej-

nèr, onaj pedijatar - kom{ija u na-

sequ za samce River Bend, mogao po-

~eti da proverava moje medicinske

kvalifikacije. To bi se moglo do-

goditi naro~ito ako bi mi u smeni

iskrsla neka teà situacija, u ko-

joj bi zabrqao.

Ipak, znao sam da me osobqe iz

smene od pono}i do osam lojalno po-

dràvalo. Sestre su mislile da sam

divan jedan {a{avko i cenile su

~iwenicu da nikad nisam poku{ao

da ih zasko~im u praznoj sobi. Sta-

ìsti su se ponosili time {to su

bili u mojoj smeni, a mladi lekari

su me po{tovali. Mislili su da sam

}aknut, ali kompetentan.

"Ne tretirate nas kao ostali

stalni lekari, doktore Vilijems#,

priznao je jedan od wih, karter. "Vi

nas pu{tate da obradimo slu~aj i

ose}amo se kao pravi lekari#.

Do |avola, nisam znao ni{ta o

medicini. Ti mladi lekari, mada }e

to saznati tek posle vi{e godina,

bili su jedini razlog {to sam na-

stavio da izvodim svoju lekarsku

maskaradu. Sre}om, tokom svog bo-

ravka na Smidersu, nikad se nisam

suo~io sa ìvotno kriti~nom si-

tuacijom, ali je bilo neugodnih iz

kojih sam se izvukao zahvaquju}i

svom komedija{ewu.

Sestra pomaèJednog jutra, na primer, potra-

ìla me je sestra iz aku{erskog ti-

ma: "Doktore Vilijams, upravo se

rodila jedna beba, a doktor Martin

je pozvan da uradi jedan carski rez,

jo{ dok smo podvezivali vrpcu. On

vas pita da li biste bili qubazni

da obavite rutinski pregled dete-

ta#.

Nisam ba{ mogao da odbijem.

]askao sam tada sa dve sestre iz

svoje smene. Jedna od wih, Xena

Stern, revnosna vi{a sestra, koja je

i sama poha|ala medicinsku {kolu

i nadala se da }e jednog dana posta-

ti pediajtrijski specijalista za no-

voro|en~ad, odmah se ponudila.

"Doktore, ja }u vam pomo}i#, rekla

je.

Povela me je u sobu za bebe. Po-

{ao sam nerado. Ponekad bi zastao

pored staklenog prozora sobe za be-

be i gledao si}u{nu, smeùranu no-

voro|en~ad u inkubatorima ili ko-

levkama, ali nikad nisam u{ao. Po-

~eo sam, ovoga puta, da otvaram vra-

ta sobe, a sestra Stern zgrabila me

je za ruku, zagrcnuv{i se.

"[ta nije uredu# - pitao sam je

o~ajni~ki se osvr}u}i u potrazi za

nekim od svojih pouzdanih staì-

sta iz smene.

"Ne moète tako da u|ete#!,

prekorila me je. "Morate da se ope-

rete i navu~ete mantil i masku. Zna-

te to#! Pruìla mi je zeleni man-

til i sterilnu masku. Napravio sam

grimasu. "Pomozite mi, zareào

sam. [ta }e nam - maska? Samo }u da

pogledam klinca#. Naravno da sam

shvatao za {ta sluì maska. Poku-

{avao sam da se izvu~em. I uspeo

sam. Coknula je. "Iskreno, doktore,

nekad stvarno preterujete#, rekla je

iznervirano.

De~a~i} je jo{ bio crven od te-

{kog prolaska kroz uski kanal ì-

vota. Posmatrao me je tu`no. "U re-

du, mali, sad duboko udahni, pa pquc-

ni natrag#, naredio sam la`nim voj-

ni~kim tonom dok sam stavqao ste-

toskop detetu na grudi.

Sestra Stern ponovo me je uhva-

tila za ruku smeju}i se. "Doktore!

Ne moète taj stetoskop da koristi-

te na novoro|en~etu! Treba vam pe-

dijatrijski stetoskop.# Izletela je

napoqe i vratila se s mawom ver-

zijom mog stetoskopa. Nisam znao

da ih prave u nekoliko veli~ina.

"Ho}ete li prestati da se zavitla-

vate, molim vas? Imamo mnogo po-

sla.#

Odmaknuo sam se i mahnuo pre-

ma bebi. "Da vam kaèm, doktorko

Stern. Vi pregledajte de~aka. Hteo

bih da proverim va{ stil#.

Plava bebaProgutala je mamac. "Pa, mogu

ja to#, rekla je kao da sam je uvre-

dio, ali je i daqe bila vidno zado-

voqna. Poslu{ala ga je stetosko-

pom, onda je instrument prebacila

preko vrata i prepipala bebine ru-

ke noge i kukove, zavirila mu u o~i,

u{i, usta i anus i pre{la rukama

preko wegove glave i tela. Odmak-

nula se i izazovno me pogledala.

"Dakle#?

Nagnuo sam se i poqubio je u

~elo. "Hvala vam, doktorko, spasli

ste mi sina jedinca#, rekao sam glu-

me}i uplakanost.

Beba vi{e nije izgledala tu-

`no. Niko nije zaista siguran da li

novoro|en~ad misle ni da li su sve-

sna {ta se oko wih zbiva. Niko os-

im mene. Taj mali znao je da sam va-

ralica. Videlo mu se na licu.

Nakon toga sam pregledao ne-

koliko novoro|en~adi. Ni u jed-

noj prilici nisam znao {ta ra-

dim, naravno, ali zahvaquju}i se-

stri Stern, znao sam kako to da

radim.

U nekim trenucima je, siguran

sam, moje lakrdija{ewe nerviralo

qude. Kao one no}i jedanaest mese-

ci nakon {to sam po~eo da izigra-

vam lekara, kad je sestra doletela

do bolni~arskog pulta, gde sam u

kartone pisao svoje ne~itqive ko-

mentare. "Doktore Vilijems! Ima-

mo plavu bebu u 608! Brzo do|ite#.

Bila je to nova sestra, zavr{ila je

{kolu pre jedva mesec dana.

Za~udo, za jedanaest meseci

glumqewa doktora, nikad nisam

~uo termin "plava beba#.

"Odmah dolazim#, rekao sam,

"ali prvo moram da pogledam zele-

nu bebu u 609.# Kad je videla da se

ne pomeram, otr~ala je i dozvala

jednog staìstu. Zaklonio sam se za

ugao i pogledao u svoj medicinski

re~nik. Saznao sam da plave bebe

pate od cijanoze ili nedostatka ki-

seonika u krvi, obi~no usled uro|e-

nog sr~anog poreme}aja. Krenuo sam

ka sobi 608 i odmahnuo kad sam vi-

deo da me je jedan moj staìsta po-

novo izvadio iz bule. Name{tao je

prenosivi {ator za kiseonik oko

deteta.

"Ja }u se pobrinuti za dete dok

lekar ne stigne, ako nemate ni{ta

protiv, gospodine#, rekao je staì-

sta.

Incident me je uzdrmao. Shva-

tio sam da sam stigao do granice

svoje glume. Najednom sam shvatio da

bi neko dete moglo da umre usled

moje prevare. Odlu~io sam da po-

traìm Koltera, da dam otkaz. Ume-

sto toga, on je potraìo mene.

"Dakle, Frenk, moète da se

vratite karijeri plejboja#, veselo

je rekao. "Imamo novog specijali-

zanta - supervizora. Na{li smo ga

u Wujorku. Stiè sutra#.

Radoznalinastojnik

Laknulo mi je. Sutradan sam

svratio da podignem ~ek od svoje po-

sledwe plate i uop{te nisam bio

razo~aran {to se nisam upoznao sa

svojom zamenom. Pri izlasku iz bol-

nice sreo sam Xejsona, postarijeg na-

stojnika koji je radio u smeni od po-

no}i do osam.

"Dolazite na posao malo rano,

zar ne, Xejsone?#, pitao sam.

"Danas radim duplu smenu, dok-

tore#, rekao je Xejson.

"Ne znam da li ste ~uli, Xejso-

ne, ali ja odlazim odavde#, rekao sam.

"Kona~no su na{li zamenu#.

"Da, gospodine, ~uo sam, nego mo-

gu li ne{to da vas pitam?#

"Naravno, Xejsone#.

"Doktore, nikad to niste znali,

ali ja svoje vreme za odmor uvek pro-

vodim na sedmom spratu. I skoro go-

dinu dana sam vas gledao kako odla-

zite u ostavu za rubqe. Nikad ni{ta

niste unosili niti iznosili sa so-

bom. Znam da ne pijete, doktore, a ne-

ma ni~ega u toj ostavi, ni~ega! Pre-

gledao sam je ko zna koliko puta. Mo-

lim vas samo mi recite {ta ste ra-

dili u toj ostavi, doktore?

Nasmejao sam se i zagrlio ga:

"Xejsone, razgledao sam svoj pupak.

Samo to, kunem ti se#.

Ali, znam da mi nije poverovao.

Verovatno i dan-danas pretraùje tu

ostavu, ne znaju}i da sam u wu kri{om

upadao da zavirujem u svoj medicin-

ski "re~nik#, kad bih ~uo neku meni

nepoznatu re~ od staìsta. ¥

(Nastavi}e se)

ISTEKLO VREME MASKARADE

utorak, 18. januar 2005.FEQTON/REPORTA@A20

RU[EVINA NA JABUCIMuslimanski ekstremisti su dvaputa razarali spomenik podignutSrbima pogubqenim 1914. godine.Odlu~ili smo da obnovimo ovoobiqe`je, kaè Ivica Jagodi}

DUVAN - MU[KO U@IVAWE

Upadao je u neugodne situacije, ali se uvek izvla~io,zahvaquju}i poverewu mladih staìsta i sestara, kojisu ga smatrali malo }aknutim, ali kompetentnim

"pedijatrom" u svojoj smeni na de~ijoj klinici

P R E V A R A N T15.

Ispovest najmla|eg belosvetskog falsifikatora i podvalaxije

Frenku Vilijemsu je, kaè, laknulo kada mu je upravnik bolnice na Smidersu u Atlanti rekao da su na{li novog {efa specijalizanata i da je on slobodan: Atlanta

Frenk V. ABAGNEJL

ZA SRE]U JE POTREBNA CIGARAZA SRE]U JE POTREBNA CIGARAZA SRE]U JE POTREBNA CIGARAZA SRE]U JE POTREBNA CIGARAZA SRE]U JE POTREBNA CIGARAZA SRE]U JE POTREBNA CIGARAZA SRE]U JE POTREBNA CIGARAZA SRE]U JE POTREBNA CIGARAZA SRE]U JE POTREBNA CIGARA

Kwiga îk me uhvati moè se nabaviti u svim boqe snabdjevenim kwi-

àrama, ili direktno od izdava~a Laguna, Beograd, Resavska 33, tel. 38111

3347-547, e-mail: [email protected] Internet: www.laguna.co.yu

ZA SRE]U JE POTREBNA CIGARA

utorak, 18. januar 2005. PORODICA I ZDRAVQE

TRE]INA svjetskog odra-

slog stanovni{tva, vi{e od mi-

lijardu qudi, oboqe}e od visokog

pritiska do 2025. godine, izjavi-

li su u ~etvrtak nau~nici.

Godine 2000. oko milijardu

qudi {irom svijeta bilo je po-

go|eno visokim pritiskom ili

hipertenzijom, najve}im fakto-

rom rizika za razvijawe sr~anih

bolesti koji se moè sprije~i-

ti.

Me|utim, u idu}ih 20 godina

taj bi broj mogao da poraste za

oko 60 odsto, a predvi|a se da }e

tri ~etvrtine slu~ajeva biti u

zemqama u razvoju, smatraju na-

u~nici.

- Predvi|amo da }e do 2025.

broj odraslih s visokim priti-

skom biti 1,56 milijardi - rekao

je za Rojters dr \ijang He s In-

stituta za javno zdravstvo u Wu

Orleansu.

Kardiovaskularne bolesti

ve} su ubica broj jedan u ve}ini

zemaqa i na wih otpada 30 odsto

svih smrtnih slu~ajeva {irom svi-

jeta.

U prvoj studiji koja procjewu-

je ukupan teret hipertenzije u svi-

jetu, nau~nici u Tulejnu kompili-

rali su objavqena istraìvawa

o regionalnim i nacionalnim

brojkama od 1980. do 2002.

- Vi{e od pola osoba koje pa-

te od visokog pritiska sada ̀ ivi

u zemqama u razvoju - rekao je dr

\ijang He i dodao da }e ih do 2025.

biti jo{ vi{e u tim zemqama.

- Kardiovaskularne bolesti

posta}e najozbiqniji izazov za

javno zdravstvo u zemqama u raz-

voju - rekao je He. ¥

VJEROVATNO ste ve} ~ule

da u ponudi spa i velnes centa-

ra, a odnedavno i u Prolom bawi,

postoji i masaà vulkanskim ka-

mewem. Mogu}e je da ste se zapi-

tale - masaà nekim tamo kame-

wem, o ~emu se radi (oni vicka-

stiji vjerovatno bi odgovorili da

to nije neko tamo kamewe, nego

vulkansko kamewe i nasmijali

se)?

Masaà toplim kamewem u

su{tini uop{te nije nova; jo{ u

dalekoj pro{losti qudi su vjero-

vali da vulkansko kamewe posje-

duje energiju same srì sveta, pa

se u tradiciji drevnih naroda to-

plo kamewe koristilo u obredi-

ma, u dijagnostici bolesti, kao i

u lije~ewu.

To se radilo {irom svijeta

- recimo, to su radili drevni

Egip}ani, kao i ameri~ki Indi-

janci. U ~emu je trik? U tome

{to je toplo kamewe odli~an

akumulator toplote i prenosi-

lac energije; plus, vulkansko ka-

mewe ima i odre|ena geomagnet-

ska svojstva.

Zbog ovih osobina, masaà

toplim kamewem (ima ve}e du-

binsko dejstvo od obi~ne masa-

è) odli~no osloba|a od nape-

tosti u mi{i}ima, pomaè kod

lo{e cirkulacije, odli~no se po-

kazala kad se radi o reumatskim

stawima, bolovima u le|ima, ali

i u ublaàvawu anksioznosti, ne-

sanice i depresije, kao i drugih

psihi~kih stawa gdje je toplota

od povoqnog uticaja.

Ipak, to ne zna~i da je do-

voqno da samo ugrijete kamewe i

rasporedite ga po tijelu, mada

bi vam to moglo prijati; za ma-

saù toplim kamewem je veoma

va`na obu~enost terapeuta (zato

je, kao i uvijek kad idete kod te-

rapeuta, dobro raspitati se o we-

govim ili wenim kvalifikaci-

jama, a nije lo{a ideja ni oti}i

kod nekoga po preporuci).

Kako izgleda sama masaà?

Traje 90 minuta, a u toku we upo-

trebqava se set od 89 vulkanskih

i poludragih kamenova. Tokom

masaè terapeut odabira kamewe

prema dijelu tela koji masira.

Ako se bojite da bi vas masaà

kamewem mogla ozlijediti, nema

potrebe za tim; kamewe je glat-

ko i zaobqeno da bi lak{e kli-

zilo po koì, a temperatura na

koju je zagrijano (47 stepena Cel-

zijusa) nije dovoqno visoka da

bi vas opekla.

Zagrijano kamewe postavqa

se na odre|ene ta~ke preko kojih

djeluje na vitalne funkcije. Dok

kamewe djeluje, terapeut blago

masira druge dijelove tela, kako

bi se dejstvo toplog kamewa pre-

nijelo i na wih. U masaì se ko-

risti i uqe iz sjemenki gro`|a,

koje weguje i hrani koù, a uz to

omogu}ava i da kamewe lak{e

klizi po koì.

Na kraju tretmana upotre-

bqavaju se neobra|eni poludra-

gi kamen~i}i - wih sedam, koji se

po ta~no utvr|enom redoslijedu

postavqaju na ~akre (energetske

ta~ke na tijelu). Ovi kamen~i}i

djeluju svojom svjetlo{}u i bo-

jom, a svrha im je da upiju nega-

tivnu energiju iz svih ~akri u

kojima se eventualno nalazi.

Dok leìte sa poludragim

kamewem na tijelu, moète uì-

vati i u opu{taju}oj muzici. U

svakom slu~aju, veoma prijatno i

opu{taju}e iskustvo. ¥

INVAZIJA VISOKOG PRITISKA

SIROMA[NI SLABOG SRCAOd hipertenzije u idu}ih 20 godinaoboqe}e vi{e od milijardu qudi,od ~ega tri ~etvrtine u zemqamau razvoju

21

MA, sladak vam je taj de~ko

i nekad vas stvarno odu{evi ne-

kom primjedbom (naro~ito kad

nije svjestan toga da ste tu i da

moète da ga ~ujete), ali, joj, kad

bi samo prestao da ispaquje glu-

pe fore!

Te glupe fore su naro~ito

~este ~im primijeti da ga gleda-

te, a jo{ ako je u dru{tvu svojih

ortaka, postaje nesnosan. Posta-

je drzak i bezobrazan, uporno vas

provociraju}i pred svojim orta-

cima, vaqda da bi on ispao neka-

kav frajer pred wima - ko }e ga

jo{ znati kako funkcioni{e mo-

zak dje~aka? U svakom slu~aju, je-

ste da vam se pomalo svi|a, ali

vam se wegova drskost ne svi|a

uop{te i ne znate {ta da misli-

te o wemu.

Kad se dje~ak tako pona{a u

blizini neke djevojke, mogu}a su

dva obja{wewa. Jedno je da se on

i ina~e skoro uvijek tako pona-

{a - krajwe djetiwasto i nepri-

jatno i sa glupim forama. U tom

slu~aju, najjednostavnije rje{e-

we jeste da ga ignori{ete dok ne

izgubi èqu da se zabavqa na va{

ra~un.

Drugo mogu}e obja{wewe je-

ste da mu se ta djevojka dopada,

ali se boji da pokaè osje}awa,

naro~ito kad su mu ortaci u bli-

zini, pa se pona{a upravo obrnu-

to. Svi|ate mu se, ali se boji da

}ete ga odbiti, pa poku{ava da va-

{u pa`wu privu~e na mal~ice

glup na~in. Samo, kako otkriti

koje od ova dva je u pitawu?

Najlak{i na~in da to uradi-

te jeste da na|ete neku priliku

da s wim popri~ate nasamo. Uko-

liko nastavi da se glupira u is-

toj mjeri, onda je ono prvo obja-

{wewe u pitawu i trebalo bi da

ga ignori{ete. Ako je ono drugo

u pitawu, objasnite mu da vam

smeta takvo wegovo pona{awe i

da wime jedino moè da vas odbi-

je od sebe (stvarno nema razloga,

~ak ni ako mislite da je jako sla-

dak, da trpite da vas provocira

pred svima).

Na wemu je da odlu~i: ili }e

skupiti hrabrost da se malo dru-

ga~ije pona{a prema vama (niko

ne traì od wega da izigrava ro-

manti~nog princa na bijelom ko-

wu), ili }ete vi na}i nekog hra-

brijeg, a mogu}e i sla|eg. ¥

TINEJXERSKO ]O[E

Ili }e on skupiti hrabrost da se malodruga~ije pona{a prema vama, ili }etevi na}i nekog hrabrijeg, a mogu}ei sla|eg

Lijek iz sredi{ta svijeta

KAKO SE ON PRAVI VA@AN

DRSKOST KOJA PRIVLAÎDRSKOST KOJA PRIVLAÎDRSKOST KOJA PRIVLAÎDRSKOST KOJA PRIVLAÎDRSKOST KOJA PRIVLAÎDRSKOST KOJA PRIVLAÎDRSKOST KOJA PRIVLAÎDRSKOST KOJA PRIVLAÎDRSKOST KOJA PRIVLAÎ

MASA@A VULKANSKIM I POLUDRAGIM KAMEWEM

DRSKOST KOJA PRIVLAÎ

ZA mnoge je spavawe to-

kom dana gubqewe vremena, dok

se drugi nakon istog ne osje}a-

ju najboqe. Ipak, jeste li ika-

da razmi{qali o pozitivnim

efektima dnevnog spavawa?

U svakodnevnom razgovoru

dnevni pospanci obi~no se na-

zivaju qen~inama, pa ~ak i

protuvama. Za{to su svi toli-

ko ogor~eni na dnevno spava-

we?

Ono se, kaù stru~waci,

obi~no sagledava u negativnom

kontekstu jer podrazumijeva

nerad, qen~arewe i gubqewe

vremena, i to stoga {to qudi

u razvijenim zemqama ìve

pod vje~nim pritiskom za na-

predak i uspjeh.

Ipak, spavawe tokom dana

korisno je iz vi{e razloga, a

pri tom ono ~ak podiè pro-

duktivnost. Pored toga, spa-

vawe tokom dana prirodna je

potreba. Psiholozi kaù da

kroz dan sawarimo oko jedne

tre}ine, pa ~ak i jedne polo-

vine vremena, dok neki qudi to

isto vrijeme koriste za spava-

we, koje u prosjeku traje pet-

naestak minuta do pola sata.

Popodnevni odmor omogu-

}ava vam svjesnije obavqawe

nekih zadataka koje umorni ne

biste mogli obaviti, obja{wa-

va psihijatar Stjuart Temlou,

direktor klinike "Meninger#

iz Hjustona.

Dakle, dnevno spavawe po-

maè vam u:

Opu{tawu - poput medita-

cije, dnevni odmor omogu}ava

vam da uzmete pauzu, mali od-

mor u kojem }ete se opustiti,

umawiti stres i dnevnim se za-

dacima vratiti svjeì. Kori-

sno je i kod kontrolisawa ank-

sioznosti i fobija. Isto tako,

ono vam olak{ava praktiko-

vawe dubokog disawa kad god za

to osjetite potrebu, uz koje }e-

te se dodatno opustiti.

- Izbjegavawu konflikta

- kontinuirano spavawe to-

kom dana omogu}ava vam uspje-

{nije odràvawe odnosa. Ako

dobro razmislite o svojim i

argumentima druge strane, u

opu{tenoj }ete situaciji

stvari sagledavati druk~ije,

smirenije. Poku{ajte ovo ne-

koliko puta, druk~ijim rea-

govawem na razli~ite situa-

cije pronalazi}ete nova rje-

{ewa i puno boqe odràvati

odnose s qudima.

- Odràvawu veze - sre}-

ni partneri misle jedno na

drugo, a to ima ogroman efe-

kat na odràvawe veze. Oni

saware o osobi koju vole, za-

mi{qaju nove susrete, uspje-

he, ali razmi{qaju i o pro-

blemima. Nezadovoqni paro-

vi pak misle crno, dok oni

sre}niji sawaju sretniju bu-

du}nost.

Uz navedeno, dnevno spa-

vawe olak{a}e vam da rije-

{ite probleme. Ako za vrije-

me dnevnog opu{tawa razmi-

{qate o nekim va`nim odlu-

kama i odnosima u kojima dru-

gu stranu morate uvjeriti u

ne{to, u toj opu{tenoj situa-

ciji puno }ete lak{e razabra-

ti {to èlite i o~ekujete.

Isto tako, pora{}e va{a

kreativnost. Vizualizacijom

èqenog efekta i proizvoda,

podrobnijim razmi{qawem o

tome, lako }ete odlu~iti {to

èlite. Ovim se obi~no slu-

è i profesionalni atleti-

~ari i sportisti, jer se ova-

kva vizualizacija pokazuje kao

podsticaj kod kona~nog izvr-

{avawa zadatka. Dakle, oni vi-

zualizuju kako }e uraditi skok

preko letvice, te ga tako pu-

no lak{e izvr{e. ¥

SPAVAWE TOKOM DANA

Sawarewe svima radovawe

Sastojci:

Biskvit: dva jaja, ~etiri ka-

{ike mlijeka, 12,5 dkg maslaca,

10 dkg {e}era, ~etiri vaniliji-

na {e}era, so, 20 dkg bra{na, 5

dkg skrobnog bra{na, pola pra-

{ka za pecivo, 5 dkg gorkog ka-

kaoa i jo{ malo za posipawe,

tri ka{ike likera od gorkih ba-

dema. Dodaci: masno}a i sitne

mrvice za kalup, 50 dkg vi{awa

iz kompota, 2,5 dl soka od vi{a-

wa, 2 dkg skrobnog bra{na, dvi-

je ka{ike {e}era, pola cimeto-

ve korice, jedan neprskani li-

mun.

Krema: ~etiri listi}a è-

latine, 2 dl masnijeg slatkog

vrhwa, pet ka{ika instant-kafe,

50 dkg svjeèga kravqeg sira,

6 dkg {e}era.

Priprema:

Dobro izmije{ajte ùman-

ca s mlijekom, {e}erom i jed-

nim vanilijinim {e}erom.

Posebno pomije{ajte obje

vrste bra{na s pra{kom za pe-

civo i kakaom, te dodajte u ù-

manca naizmjence sa snijegom

od malo posoqenih bjelawaka.

Namastite kalup promje-

ra 26 cm, pospite mrvicama, ulij-

te tijesto i poravnajte povr{i-

nu. Pecite 25 do 30 minuta na

190 Celzijusovih stepeni.

U me|uvremenu ocijedite vi-

{we iz kompota i izvadite ko-

{pice.

Skrobno bra{no prokuvaj-

te sa sokom, cimetom i nariba-

nom koricom. Kad se zgusne, do-

dajte limunov sok i provjerite

treba li jo{ {e}era. Izvadite

cimet, umije{ajte vi{we i osta-

vite da se smjesa ohladi.

Ohla|eni biskvit prereì-

te, pa oba lista navlaìte s ma-

lo razvodwenog likera.

Na dowi list rasporedite

pola vi{awa i pokrijte drugim

listom, na koji stavite preosta-

le vi{we.

@elatinu namo~ite u hlad-

nu vodu. Istucite vrhwe sa {e-

}erom, tri vanilijina {e}era i

instant-kafu. @elatinu otopi-

te s malo tople vode, pa umije-

{ajte u smjesu kad i pet ka{ika

dobro iscije|enog sira.

Kad se sve poveè, umije{aj-

te preostali sir, pa time prema-

ìte tortu.

Ostavite u hladwaku najma-

we dva ~asa, a prije posluìva-

wa obilato, kroz sito, pospite

kakaom. ¥

Bratislavska torta

RECEPT ZA DOBAR DAN

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Vodoravno:

1. Fotomodel (mn.); 9. Sredstvo sporazumevawa me|u qu-

dima; 10. Prezime atleti~ara iz Bahama, Troj; 12. Ekstremi-

tet; 13. Onomatopeja glasa crnog drozda; 15. Mesec u godini;

16. Medikament; 18. Deo miraza; 20. Predlog; 21. Otpornost

organizma; 24. Neutron (skr.); 25. Oznaka za kalijum; 26. Sta-

vqati pe~at; 28. Okej; 30. Nekada poznati ma|arski peva~

Pal; 31. ]ejf, prohtev; 32. Kineski kwièvnik [e (1902-

1931); 34. Ciganin; 36. Mesto u Srbiji; 37. Ime glumice Nil-

sen; 39. Ime poznatog srpskog fudbalera, Mirkovi}; 41. û-

var tamnice.

Uspravno:

1. Ure|aj za komunikaciju ra~unara; 2. Onomatopeja lave-

à; 3. Deo dana bez Sunca; 4. Pesnik erotskih pesama; 5. Ka-

rat (skr.); 6. [vedski kompozitor Gunar; 7. Istaknuti Napo-

leonov mar{al Mi{el; 8. Otporan na zaraze; 9. Derikoà;

11. Ra|en po planu; 14. Spisak predmeta koji se nude na pro-

daju (mn.); 17. Pehar, vr~; 19. Kretawe u vazduhu; 22. Stadion

u Budimpe{ti; 23. Miran; 27. Reka koja proti~e kroz Rim; 29.

Deo kostura; 33. Ime atleti~arke iz Nema~ke, Pipig; 35.

Ameri~ki filmski glumac Bili; 38. Kowska oprema za vu~u;

40. Staroegipatski bog Sunca; 42. Oznaka za azot.

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

Nosivost, mi~a, uskok, u~ilo, kopa, {eta~i, por, k, omek-

{ati, ac, avans, j, reo, ide, pe, arkada, aer, cista, usta, kance-

lar.

("Skordisk#)

UKR[TENE RIJEÎ 2

Vodoravno:

1. Matemati~ki znak za operaciju; 9. Drugo slovo azbuke; 10. Vr-

sta bankovnog ~eka; 12. Kow; 14. Crkveno prokletstvo; 15. Strana

skra}enica za broj; 17. Ostrvo kraj Nove Gvineje; 18. Edvin Mozes

(skr.); 19. Sotona, zao duh; 21. Latice cve}a; 23. Ameri~ki mali me-

dved; 24. Glavni grad Estonije; 25. Ruma; 26. Pokazna zamenica; 28.

Prezime poznate atleti~arke Marlen; 29. Pustiwa u Ju`noj Ame-

rici; 32. Ivo Tijardovi} (skr.); 33. Grad u [paniji; 35. Italija; 36.

Rimski car.

Uspravno

1. Ohajo (skr.); 2. Auto-oznaka za Pan~evo; 3. Ime slikarke Pa-

ni}; 4. Francuski pisac @ozef; 5. Suvo korito reka u Arabiji; 6.

Po~asno zvawe; 7. Stara mera za teìnu (mn.); 8. Kvariti re~, br-

kati; 9. Glumac Antonio; 11. Odrediti svrhu; 13. Momenat, tren; 16.

Reka u Etiopiji; 20. Ime publiciste Ker{ovanija; 22. Telefonski

poziv; 24. Reka u isto~noj Srbiji; 27. Kantar; 30. Dugorepi papagaj;

31. Starojevrejski kraq; 34. Hemijski znak za aluminijum; 37. Me-

|unarodna oznaka za Austriju.

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

Zlatorog, a, omometar, ro, atonija, okate, matematika, amerika-

nac, andre, akolida, lr, kinoteka, a, tatamata.

UKR[TENE RIJEÎ 1

utorak, 18. januar 2005.KOLA@

Leì Mujo na samrti.

Qekari ga otpisuju, svi ga

oplakuju. Iznenada, Muji bi

boqe. Otvori on o~i i ugle-

da Fatu pored posteqe, pa joj

re~e:

- Da l' se sje}a{, bolan

Fato, kada sam se bavio bi-

znisom i kad sam propao, ka-

ko su me napustili svi sem

tebe?

- Sje}am se - odgovori Fa-

ta.

- A je l' se sje}a{ kad sam

imao onaj veliki problem,

pa me opet napustili svi sem

tebe?

- Sje}am se - re~e Fata.

- Eto, i sad kad sam bio

na samrti, opet su me napu-

stili svi sem tebe?

- Pa, jeste - re~e Fata.

- E, moja Fato, ja sam ne-

{to shvatio. Ti si meni, Fa-

to, baksuz!

Pita baba Pericu:

- Perice, koga vi{e

voli{ - mamu ili tatu?

A Perica }e na to:

- Ja bih rekao, ali }e

se tata qutiti.

OD krawske kobasice, najpo-

znatijeg slovena~kog proizvoda,

nije ostala ni sjena, pokazalo je

ispitivawe proizvoda koji se pod

tim nazivom prodaju na trì{tu

"deèle#.

Od osam artikala koje je na

zdravstvenu analizu dao Savez po-

tro{a~a Slovenije, nijedan nije

ispunio uslove propisane pravil-

nikom o kvalitetu mesnih proizvo-

da, javili su mediji koji se poziva-

ju na analizu qubqanskog Institu-

ta za za{titu zdravqa.

Me|u naj~e{}im gre{kama su

prevelika koli~ina masno}e i ne-

dopu{tena koli~ina aditiva (sta-

bilizatori, dekstroza, antioksi-

danti, boje), neki su proizvodi pre-

dugo bili izloèni dimu, a neki

vi{e ni izgledom ne podsje}aju na

ono {to je krawska bila.

Organolepti~kim svojstvima

izvorne krawske kobasice najvi-

{e su se pribliìli proizvodi

privatne mesnice Arvaj i kompani-

je MDK.

Prema JUS standardu, koji je

vrijedio u vrijeme biv{e SFRJ,

krawska kobasica se smatrala polu-

trajnim mesnim proizvodom i smjela

je da sadrì 35 do 55 odsto vode.

Od 1. januara ove godine za pro-

izvodwu krawske kobasice moraju

se po{tovati para-

metri evropskog

kvaliteta. Tako se

smiju upotrijebiti

najvi{e dav decili-

tra vode na kilo-

gram mesne mase, u

kojoj mora da bude

55 odsto sviwskog

mesa prve i druge

kategorije, 25 odsto masnog tkiva

i 20 odsto mesnog tijesta (aditiva),

a od za~ina - biber, so, kumin, mu-

{katni ora{~i} i mala koli~ina

mlije~nog praha.

Prema legendi, krawsku koba-

sicu izmislio je zapravo austrijski

car Frawo Josip, koji se jednom za-

ustavio u lokalnoj gostionici Ma-

rin{ek blizu mjesta Naklo. Kad su

mu rekli da ga mogu posluìti sa-

mo "obi~nom kobasicom#, car je

obi~nu kobasicu nazvao krawska

klobasa. Ostalo je istorija... ¥

KRAWSKA KOBASICA SAMO U TEORIJI22

Promijenite ono {to se

moè promijeniti, prihvati-

te ono {to se ne moè i od-

maknite se od onog {to je ne-

prihvatqivo.

¥ D. VEJTLI

. . .

Najve}e zadovoqstvo ne na-

lazimo u novim stvarima, ve}

u navici.

¥ R. RADIGE

. . .

Okrenite lice prema Sun-

cu i ne}ete vidjeti sjenu.

¥ H. KELER

RIZNICA MUDROSTI

KRIPTOGRAMNA UKR[TENICAA - J - 27 S -

B - 11 K - T -

V - L - ] -

G - Q - U -22

D - M - F -

\ - N - H -

E - W - C -

@ - O - ^ -

Z - P - X -

I - R - [ - 15

Slova u ozna~enim poqima daju

naziv za dio Vojvodine

Ho}e plavu{a da usvo-

ji tromjese~nog dje~aka iz

Amerike. Pitaju je:

- I {ta }e{ da radi{

s wim?

- Kada po~ne da govo-

ri, u~i}u od wega engle-

ski!

Nadaleko poznata slovena~ka kobasica premasvojim sastojcima nije ni blizu uslovimapropisanim pravilnikom o kvalitetu

OSMOSMJERKA

ALEKSI]

ANDRI]

ARNERI]

ARSI]

BALETI]

BIÂNIN

BLAM

BO@OVI]

BOCI

BOJANI]

BRSTINA

DOBRA

DRAVI]

ERAK

FELBA

FERARI

GUTOVI]

JAK[I]

JELISI]

JERINI]

KARAJI]

KARAXI]

KRSTI]

LAKOVI]

LEÎ]

MATI]

MINÎ]

MRKI]

NIK[I]

PLE[A

RAI]

RANKI]

RANÎ]

RAS

SAVI]

SIMI]

[TRQI]

ÎPÎ]

NIKAD VI[E ISTA

Doma}i glumci

HOLIVUDSKA legenda

Pol Wumen pro{le nedeqe je

umalo te{ko stradao na jednoj od

najpoznatijih auto-pista svije-

ta, "Daytona Interna-tional Speedway"na Floridi, kad

se sportski

automobil ko-

jim je upra-

vqao zapalio

pri probnoj

vo`wi.

Wumen je

vozio proto-

tip sportskog

modela s kojim

}e idu}eg mjese-

ca u~estvovati u

trci "Roleks 24#,

kad je skrenuo s

piste. Pri poku-

{aju da ponovo ukqu~i motor,

automobil se zapalio. Sre}om,

vatra je izbila kod motora, te

je glumac uspio da otr~i daqe od

vozila bez ikakvih povreda.

Uprkos poodmaklim

godinama (ima 79 go-

dina), Wumen i da-

qe u~estvuje u tr-

kama i slobodno

vrijeme provodi u

sportskim automo-

bilima. Za auto-

trke se zaintere-

sovao jo{ 1968, kad

je snimio film

"Pobjeda#, a tako je

dobar voza~ da je

~etiri puta osvajao

nacionalna prven-

stva. ¥

\

NOVOPEÊNA gospo|a

Jelena Karleu{a - Kari} i we-

na ja~a polovina Bojan Kari}

ovih dana obreli su se na Kopa-

oniku.

Poslije napornog rada u stu-

diju na svom novom albumu i sni-

mawa novogodi{wih televizij-

skih emisija, Jelena je skoknu-

la malo do najpopularnijeg srp-

skog ski - centra da napun bate-

rije i nabaci prirodnu braon

boju, {to }e joj biti od velike

koristi kada uskoro bude kre-

nula u ofanzivnu medijsku kam-

pawu.

- Bojan i ja smo do{li malo

da uìvamo u qepoti Kopaoni-

ka! Poslije napornog rada i

silnih snimawa, kojih je bilo

mnogo pred kraj 2004. godine,

odlu~ili smo da uìvamo malo

na snijegu, kojeg, na svu sre}u,

ima. Na Kopaoniku ostajemo jo{

nedjequ dana, a onda se vra}amo

za Beograd, svjeì i odmorni -

kaè gospo|a Kari}. ¥

AKO se Paris Hilton nada

da su lo{a vremena iza we, mo-

gla bi da se prevari. Prema ta-

bloidu "San#, wen biv{i qu-

bavnik odlu~io je da objavi dru-

gi nastavak wihovog porno-fil-

ma.

Nakon {to je uspjeh filma

"One Night in Paris" biv{em qu-

bavniku prebogate nasqednice

hotelske imperije donio mili-

one dolara, odlu~io je da napra-

vi nastavak.

Tako je iz o~igledno pove}e

kolekcije snimqenog materija-

la wihovih igara u krevetu na-

pravio izbor vrlo vru}ih kadro-

va koje }e ponuditi javnosti.

Informaciju o jo{ jednom

ku}nom porno-filmu Paris

Hilton objavio je tabloid

"San#, koji je to saznao od izvo-

ra bliskog biv{em qubavniku

Riku Salomonu.

Prvi porni} bio je jedna od

najtraènijih stvari na Inter-

netu pro{le godine, a nije lo{e

pro{ao ni finansijski, dok se

filmska kritika o wemu nije

oglasila.

U me|uvremenu, Paris se jo{

uvijek oporavqa od neprijatno-

sti, koju je doìvjela prilikom

dolaska na jednu zabavu.

Naime, po ulasku je primije-

tila da se cijelo dru{tvo zaba-

vqa gledaju}i wen filmski sni-

mak na televizoru velikih di-

menzija. Paris je zabavu napu-

stila u suzama. ¥

NASTAVAK kontroverznog

erotskog trilera "Niske stra-

sti# iz devedesetih godina po-

~eo je s produkcijom.

U wemu }e glumiti junakiwa

prvog dijela [eron Stoun i

britanski glumac Dejvid Mori-

sej, koji je ovu ulogu dobio u kon-

kurenciji koju su ~inili Kevin

Kostner, Kurt Rasel i Gabriel

Bajrn.

[eron Stoun opet }e biti

Ketrin Tramel, a radwa }e se

doga|ati u San Francisku i

Londonu, gdje }e Morisej glumi-

ti agenta Skotland jarda. ¥

ELEKTRONSKA zabava pod

nazivom "London underground ho-use party# odràna je u petak u ba-

wolu~kom klubu "Titanijum#, u or-

ganizaciji ekipe radija "Oksigen#.

Na zabavi su nastupili britanski

di-xejevi Teri âr~ i Rajan Ki-

ling, uz doma}u podr{ku di-xej

Igora i grupe "Afrodizijak#.

Veliki broj qubiteqa elek-

tronske muzike okupio se u "Tita-

nijumu# jo{ prije pono}i, zagrija-

vaju}i se uz Igorov dinami~an i

veseo elektro-haus set, koji je s ne-

koliko efektnih prelaza i zaista

kvalitetnim izborom muzike "po-

digao# prisutne i pripremio ih za

ono {to slijedi.

Oko jedan ~as poslije pono}i

Igorovo mjesto za gramofonom za-

uzeo je Teri âr~ i za ne{to ma-

we od dva ~asa, koliko je potrajao

wegov set, proveo je publiku kroz

zaista {irok opus pravaca i sti-

lova, od elektra, "dip hausa#, pre-

ko "tek-hausa#, pa sve do "brik bit#

i disko zvuka. Ovaj mladi di-xej

ima samo 21 godinu, a zahvaquju}i

svojoj jedinstvenoj tehnici miksa-

wa, strasti i neobi~nom stilu, Te-

ri svira i zagrijava klubove {irom

Velike Britanije. Sa 14 godina je

kupio prvi gramofon i u godini

dana postao rezident Bar Kosta u

Gildfordu. Tamo je Teri izgradio

sna`nu reputaciju di-xeja, koji tre-

se plesne podijume svojim progre-

siv haus zvukom. Teri je 2001. pro-

gla{en najboqim mladim di-xejem

na jugu Engleske.

Poslije wega, svirao je Rajan

Kiling, nastavqaju}i u jednako do-

brom, ali ne{to "mek{em# ritmu,

pa publika nije imala na {ta da se

poàli. Jer, svako je na{ao ne{to

za sebe. Uz kompozicije koje }e tek

da se zavrte po klubovima i posta-

nu hitovi, u wegovom setu prepozna-

li su se i neki stari hitovi, vri-

jedni podsje}awa, koji su tresli

klubove prije nekoliko godina. Va-

qa napomenuti i perkusionistu

grupe "Afrodizijak#, koji je u ovaj

doga|aj unio sasvim novu notu, ali

i seksi plesa~ice, koje su svojim

atraktivnim nastupom odvla~ile

pa`wu mu{kog dijela populacije.

Poslije niza zabava na kojima

se vrtio mahom tvr|i zvuk, "Lon-don underground party# je bio pra-

va poslastica za qubiteqe we`ni-

jih i mek{ih# varijanti elektron-

ske muzike. A da je takvih mnogo,

moglo se zakqu~iti po odu{evqe-

nim komentarima umornih, ali za-

dovoqnih posjetilaca ove zabave,

koji su se razi{li oko ~etiri ~a-

sa ujutro. ¥ V. KERKEZ

DVA filmska hita, ko-

ja nisu uspjela da osvoje

zvu~ne filmske nagrade,

osvojila su srca publike.

Nagradu "People's ChoiceAwards# za najboqi film

dobio je "Farenhajt 9/11#,

a za najboqu dramu izabra-

na je "Pasija#.

I dok }e se u nedjeqama

koje slijede nizati nagrade

profesionalnih udruèwa

i filmskih kriti~ara, "Pe-ople's Choice Awards# osla-

wa se na ukus vjernih oboà-

vaoca.

Ovogodi{wi pobjedni-

ci izabrani su na osnovi 21

milion on-lajn glasova, ~i-

je su simpatije na strani

dva najskandaloznija film-

ska djela 2004. godine.

Ni "Farenhajt# ni "Pa-

sija# nisu nai{li na simpa-

tije kriti~ara, a Mel Gib-

son se zakleo da za razliku

od ve}ine drugih produce-

nata i rediteqa, ne}e orga-

nizovati kampawu za nomi-

naciju za Oskara.

- Za mene je

ovo zaista kraj-

wi ciq, jer ~o-

vjek na kraju ne

radi filmove

za elitu. Po

mom mi{qewu,

narod je rekao

svoje - rekao je

Gibson okupqe-

nim reporteri-

ma na dodjeli

"People's Choi-ce Awardsa".

O filmu

kolege Mura,

Gibson je re-

kao:"Film sam

pogledao. I do-

pao mi se.#

R e d i t e q

"Farenhajta#

Majkl Mur svoj

trofej posve-

tio je vojnici-

ma u Iraku. Naime, wegov

film èstoka je kritika

predsjednika Bu{a i ame-

ri~ke invazije na Irak.

"Pasiju# Mela Gibsona

gledao je dva puta, a na dru-

gu projekciju poveo je i oca.

- Gibsonov film je sna-

`no filmsko djelo. Ja sam

vjernik katolik, ali mi-

slim da ja i Mel poti~emo

iz razli~itih smjerova ka-

tolicizma - zakqu~io je

Mur.

U kategoriji televizij-

skih ostvarewa, serija

"O~ajne doma}ice# je naj-

boqa nova drama, a "Xoj#

sa "prijateqem# Metom le

Blankom je najboqa nova

komedija. Veterani iz "Vil

i Grejs# i "CSI: Crime Sce-ne Investigation# osvojili su

nagrade za najboqu televi-

zijsku komediju i dramu. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005. ESTRADA 23DODIJEQENE FILMSKE NAGRADE PUBLIKE

SVI VOLE SKANDALEOvogodi{wi pobjednici izabrani su na osnovuglasova oboàvalaca, ~ije su simpatije na stranidva najskandaloznija filmska djela 2004. godine

KARLEU[A "PUNI BATERIJE"

NA KOPAONIKU

DRUGI DIO "VRU]EG" VIDEA PARIS HILTON NASTAVAK KULTNOG EROTSKOG TRILERA POL WUMEN DO@IVIO NESRE]U

ELEKTRONSKA ZABAVA U "TITANIJUMU"

Igre se nastavqaju Zapalio se automobil

Na zabavi su nastupili britanskidi-xejevi Teri âr~ i Rajan Kiling,uz doma}u podr{ku Igora i grupe

"Afrodizijak"

MLADI I ZAGRIJANIMLADI I ZAGRIJANIMLADI I ZAGRIJANIMLADI I ZAGRIJANIMLADI I ZAGRIJANIMLADI I ZAGRIJANIMLADI I ZAGRIJANIMLADI I ZAGRIJANIMLADI I ZAGRIJANI

Snimaju se "Niske strasti"

Ledeni medeni mjesec

Rajan Kiling: Publika se nije àlila nawegov "mek{i" ritam

MLADI I ZAGRIJANI

utorak, 18. januar 2005. 27Tu`nim srcem javqamo rodbini i

prijateqima da je dana 16.1.2005.

godine u 55. godini ìvota, nakon

kra}e bolesti preminuo na{ dra-

gi

DRAGO

(Branka)

MILINKOVI]

Sahrana }e se obaviti dana

18.1.2005. godine u 14 ~asova na gro-

bqu "Sveti Pantelija#.

Oàlo{}eni: supruga Marica, maj-

ka Dara, otac Branko, te ostala po-

rodica i mnogobrojna rodbina

003619 A-5 G

Posqedwi pozdrav na{em

dragom zetu

DRAGI

od porodice Mihi}.

003619 A-1 G

Posqedwi pozdrav

DRAGI

od porodica: Trnini}, Milunovi} i

Kavrì}.

003620 A-1 G

Dana 18.1.2005. godine navr{ava se

tu`nih {est mjeseci od smrti na{eg

voqenog i dragog brata

DRAGANA

KESI]A

(iz Srpca)

Brat Vlado, sestre Gordana, Mirja-

na i Vida

003514 A-2 G


tu`na godina kako je prestalo da ku-

ca plemenito srce drage nam

DU[ANKE

(Marka)

NIKÊVI]

@ivje}e{ vje~no sa nama!

Sin Predrag, snaha Jela i unuk Bo-

jan sa porodicom

003608 A-3 G


godina dana od smrti mog dragog bra-

ta

SAVE

(Mihajla)

TOMIÊVI]A

advokat iz B.Broda

S qubavqu i tugom uvijek }e te se sje-

}ati:

sestra Ruà i sestri} Draèn

003617 A-3 G

Posqedwi pozdrav dragom tetku

AN\ELKU

od Sweàne Savkovi} sa porodicom.

003609 A-1 G

Sje}awe

XEVAD (Dedo)

KOBIQ

18.1.2000-18.1.2005.

S qubavqu, sestra Azra

003616 A-1 G

Dana 18.1.2005. godine navr{ava se se-

dam tu`nih dana od smrti na{eg dra-

gog i voqenog

SLAVKA

PLAV[I]A

Tom prilikom èlimo da zahvali-

mo rodbini, kom{ijama, prijateqi-

ma, a posebno Novoj bawalu~koj ban-

ci, sektoru informatike, koji nam

priteko{e u pomo} u najteìm tre-

nucima.

Oàlo{}ena porodica

003614 A-4 G


godina dana od smrti na{eg dragog

tate, svekra i djeda

SAVE

(Mihajla)

TOMIÊVI]A

advokat - B.Brod

S ponosom i tugom uvijek }e te se

sje}ati tvoji najmiliji.

Sin Boris, snaha Sandra, unuk Teo-

dor i unuka Nina

003617 A- 4 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

DRAGANU

MARI]U

od Kova~evi} Branka s porodicom.

003611 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

DRAGANU

MARI]U

Horizont d.o.o.

003611 A-1 G


dvadeset i jedna godina od smrti na-

{eg dragog

NENADA

[MITRANA

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~-

nu ku}u, poloìti cvije}e i zapali-

ti svije}e.

Supruga Smiqa sa porodicom

003512 A-3 G

Tu`no sje}awe

MILENKO

(Rajka)

KOPRENOVI]

14.1.2001-14.1.2005.

S qubavqu i po{tovawem ~uvamo

uspomenu na tebe.

Supruga Anka sa sinovima Igorom

i \or|em, snahom Sandrom i unu-

kom Davidom

003621 A-3 G

Posqedwi pozdrav prijatequ

DRAGI

MARI]U

od Svete i radnog osobqa ro{tiq-

nice "Oaza#.

003625 A-1 G

Sje}awe na voqenu majku

DANICU (Milana)

DRAGIÊVI]

16.1.1998-16.1.2005.

Po~ivaj u miru!

K}erka Vinka sa porodicom

003615 A-1 G

Dana 18.1.2002. godine navr{ava se 20 godina od smrti na{eg voqenog

GORANA

(Stojana)

BABI]A

iz Milo{evog Brda

Godine prolaze, a tuga i bol u na{im srcima ostaju sve ja~i i ja~i.

Dok ìvimo ìvje}emo tu`ni, ali i veoma ponosni {to smo ga imali.

Dana 18.1.2005. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, zaliti su-

zama i poloìti cvije}e.

Tvoji najmiliji: otac Stojan, majka Danica i ostala porodica

003610 A-8 G

Na Krstovdan, 18.1.2005. godine navr{ava se godina dana od smrti na{e dra-

ge majke

DU[ANKE

(Gligori})

NIKÊVI]

1934-2004.

S po{tovawem, sin Nenad s porodicom

003618 A-8 G

Dana 18.1.2005. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dra-

gog

VELIMIRA

JANKOVI]A

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu kod Rebrova~ke cr-

kve, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Oàlo{}eni: supruga Mirjana, k}erka Zorica, sin Zoran, zet Vlado, sna-

ha Dara, unu~ad Qubi{a i Jelena

003605 A-8 G

U dubokom bolu javqamo svim ro|acima, prijateqima i poznanicima tu`nu

vijest da je na{ dragi

AN\ELKO (Nikole)

GAGULAblago u Gospodinu preminuo u nedjequ, 16.1.2005. godine u 79. godini ìvota

nakon kratke bolesti.

Pogreb dragog pokojnika obavi}e se u utorak, 18.1.2005. godine u 14 sati na

grobqu "Sv. Stjepan# Motike-Bawa Luka.

Po~ivao u miru Boìjem!

Oàlo{}eni: brat Frawo, sin Anto, k}er Marinka, snaha Ivanka, zet Pe-

tar, unuci Igor, Josip, praunuk Fran i ostala oàlo{}ena rodbina

003609 A-8 G

Tu`no sje}awe na na{u dragu

RADU

(Sretenije)

(ro|. Dowak)

ILI]Draga na{a Rado!

U na{im srcima ìvje}e{ vje~no voqena i nezaboravqena.

Tvoji najmiliji: majka, sestre i bra}a s porodicama i tetka Stoja

003622 A-8 G

Tu`no sje}awe na na{u voqenu

RADU

ILI]

Suprug Cvijo, sin Sa{a i k}erka Sneàna

003622 A-6 G

Prostorije dopisni{tva "Gla-

sa Srpske# nalaze se u [tam-

pariji "Grafokomerc AD#

Trebiwe, ulica Ruska broj 2.

"Glas Srpske# svakodnevno na

kioscima

u svim mjestima isto~ne Her-

cegovine.

Usluge "Glasa# sada i u va{oj

sredini.

Telefon/faks: 059/225-335

e-mmail aadresa: [email protected]

OBAVJE[TEWE

Dnevni list

"Glas Srpske#

svakodnevno na kiosci-

ma u va{em gradu. U no-

vootvorenom dopisni-

{tvu "Glasa Srpske# u

Trebiwu moète preda-

ti besplatne male ogla-

se, komercijalne ogla-

se, reklamne poruke,

obavje{tewa i ~ituqe

i to svakog radnog dana

od 8 do 11 ~asova.

UU TTRREEBBIIWWUU

Prvog Kraji{kog korpusa 2c,

Tel. 814-949

e-mail:[email protected].

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase, komer-

cijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

i ~ituqe u Gradi{ci

moète predati

dopisni{tvu #

Glasa Srpske#.

UU GGRRAADDII[[CCII

Radio "Qubi}# Trg Srpskih boraca 24, Telefoni: 051/865-035,

865-075,Frekvencija: 88,9 MHz, FM, stereo Emitovawe progra-

ma: 24 sata dnevno

mailto: rradioljubic@zagor. nnet.

O B A V J E [ T E W E

Besplatne male oglase, komercijalne oglase, reklam-

ne poruke, obavje{tewa o smrti i pomenima u Prwavo-

ru moète predati Redakciji Radio "Qubi}a#

svakog dana od 8 do 15 ~asova.

UU PPRRWWAAVVOORRUU

8.02 Horoskop

8.07 Divqa ma~ka, serija

9.00 Pse}i grad, crtani

film

9.35 Gastronomski dnevnik

9.55 Vijesti

10.00 Korak naprijed, serija

11.00 Vje~na qubav, serija

11.55 Vijesti

12.00 Dosije

12.30 Borbene ma{ine

13.00 Alijas, serija

13.55 Vijesti

14.00 Pse}i grad, crtani

film

14.55 Mjesto zlo~ina, serija

15.45 Vijesti

16.00 Radni dan

16.55 Horoskop

17.00 Divqa ma~ka, serija

18.00 Sport centar

18.05 Korak naprijed, serija

19.00 Vijesti

20.00 Opet ponovo, serija

20.55 Sport centar

21.00 Ne-{ou

21.30 Arlis, serija

22.00 Vje~na qubav, serija

23.00 Vijesti

23.07 Sport centar

23.15 Sportski program


00.40 Horoskop

6.30 Jutarwi program

8.30 Film

10.00 Novosti

10.05 Divqa Amerika

10.35 Svijet na dlanu

11.05 Zapisi iz Australije

12.00 Film

14.00 Novosti

14.05 Razgoli}eni, serija

14.30 Putopisi

14.50 Horoskop

15.00 Novosti

15.05 BN sport

15.55 Telefakt

16.20 Film

18.00 Novosti

18.15 Svijet danas

18.45 Alternativa medika

19.05 Gra|ani govore

19.10 Sport fle{

19.30 BN monitor

20.00 Sport fle{

20.15 Stav i kontrastav

22.00 Pregled dana

22.30 Razgoli}eni, serija

22.50 Horoskop

23.00 Glas Amerike

23.30 Film

1.10 Satelitski program

6.15 Siti

6.25 Sarajevo na liniji

6.35 Mejd in Bawa Luka

6.45 Sportisimo

6.50 Vrijeme

7.00 Sofija, serija

8.00 Vila Marija, serija

9.00 Balkan net

10.00 Alo, alo, serija

11.00 Marijana, serija

11.40 A sada Zijah

11.45 Siti kids

11.50 Vrijeme

12.10 Mu}ke, serija

13.00 Instruktor, serija

13.45 Vrijeme


14.20 Ukratko s. s.


14.35 A sada Zijah

14.40 Sportisimo

14.45 Skrivena kamera

15.00 Siti kids

15.10 Izi

15.40 Vrijeme


16.10 Sofija, serija

17.00 Mu}ke, serija



18.30 Vrijeme



20.10 A sada Zijah


20.30 Marijana, serija

21.20 Fejs of

22.00 Mje{oviti brak, serija

23.00 Alo, alo, serija

23.30 ûvari plaè, serija

00.20 Ukratko s. s.

00.25 A sada Zijah

00.35 Siti



1.05 Sportisimo

1.10 Vrijeme

1.15 Zvjezdane staze 5, film


4.00 Fejs of


6.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Muzi~ki program

15.00 U gostima kod

15.55 Telefakt

16.35 Zvijezde melosa

17.30 U trendu

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS

20.15 Muzi~ki intermeco

20.30 Sport ponedjeqkom

21.30 Biseri

22.10 Serija

23.00 Arsenal

23.55 Telefakt

9.05 Klinika Sveti Viktor,

serija

10.05 22 ~asa

10.45 Sva{tara, kviz

11.00 Serija

12.00 Film

14.00 Iz ìvota Pravoslavne

crkve

14.35 Evropske aktuelnosti

15.05 Ameri~ka divqina

15.55 Telefakt

16.30 Serija

17.15 Svijet ribolova, dok.

program

17.45 Vrijeme

18.00 Bel dan, informativna

emisija

18.15 Vrijeme

18.25 Utorkom na "Tr`nici#

18.35 Mobile

18.55 Telefakt

19.35 Mali ku}ni ogledi

20.05 Klinika Sveti Viktor,

serija

21.00 Bel gost

22.00 22 ~asa, informativna

emisija

22.30 Krug, sportski pregled

22.40 Sportska galaksija

23.55 Telefakt

00.30 Glas Amerike

9.35 Kraq sto~ara, serija

10.25 Horoskop

10.30 Me|unarodni pres-

centar

11.00 Lavxoj, serija

12.00 Film

14.00 Nova zemqa, serija

15.00 Opstanak, dok. program

16.00 Lavxoj, serija

16.50 Horoskop

17.00 Doboj danas, hronika

17.50 Kraq sto~ara, serija

18.50 Vremenko

19.00 Novosti

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Sport kafe, sportski

pregled

20.10 Nova zemqa, serija

21.00 Zam, muzi~ka emisija

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.30 Horoskop

22.40 Film

--- Program RTS

8.00 Zabavno-muzi~ki

program


10.00 Svijet

10.15 Luka ~uda, serija

11.15 Vi i sport

12.00 Svijet

--- Na dana{wi dan

--- Horoskop

12.15 Planeta u objektivu

13.15 Zvijezde melosa

14.15 Vip zvijezde

16.00 @eqoteka

17.30 Luka ~uda, serija

18.30 Bioskop

19.15 Folk 10

20.10 Svijet

20.30 Hronika

21.00 Politi~ka arena

--- Va{a èqa na{a

pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

14.00 Najava programa

14.02 Hit dana

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Krivica, serija

15.50 Portal

16.00 Auto {op magazin,

reportaà

16.30 DW tajm

17.15 Pozitiv

19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.10 Lavirint

21.45 Krivica, serija

23.00 Kowi ponovo jure,

reportaà

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

11.55 Bio jednom jedan

Dnevnik

12.10 Neuhvatqivi, serija

13.00 BHT vijesti

13.15 Top gol

14.15 Drama

15.15 Obrazovni program

15.30 BHT SAT program

17.55 BeHaTeBeBe, program

za djecu

18.00 Neuhvatqivi, serija

19.00 BHT vijesti

19.30 Tim snova, serija

20.00 Fakta, {ou

21.00 Krim-policija, serija

22.00 BHT vijesti

22.30 Muzika

23.40 Bio jednom jedan

Dnevnik

23.55 BHT vijesti

6.30 Ekskluziv

6.40 Osveta qubavi, serija

7.25 Anastazija, serija

8.15 Pozdrav iz

Vonderfolsa, serija

9.00 Simpsonovi, crtani

film

9.25 Sabrina, mala

vje{tica, serija

9.50 Bra~ne vode, serija

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

6.00 TV slagalica


9.30 Hag - su|ewe

Slobodanu

Milo{evi}u,

prenos

10.00 Vijesti

10.05 Hag - su|ewe

Slobodanu

Milo{evi}u,

prenos

14.00 Vijesti

14.20 Hrabri otac Huan,

serija

15.10 Dokumentarno ve~e

15.35 Emisija o borcima

16.00 Simoni i Baldini,

serija

16.30 Srpska danas

17.05 Hrabri otac Huan,

serija

17.55 Sarajevska

panorama

18.15 Bawalu~ka

panorama

18.45 Pitajte, traìmo

odgovor

19.00 Kenguri

ko{arka{i, crtani

film

19.30 Dnevnik

20.05 Omladinski forum

21.35 Srbija i Crna Gora

22.00 Lo{e djevojke,

serija

22.55 Info profil

23.20 Mikser

23.50 Trotoari Wujorka,

film

--- Vijesti

Trotoari Wujorka23.50RT RSUloge: Peni Balfur, Edvard Brns

[estoro Wujor~ana su me|usobno povezani.

TV producent Tomi, koji je upravo raskinuo sa

devojkom, ima kratku vezu sa Marijom koja se

pla{i vezivawa, a koju je upoznao u video-

klubu. On se tako|e vi|a i sa agentom za nekret-

nine, udatom Ani, koju je upoznao dok je traìo

stan. Ani je otvorena za veze, jer je wen mu`

Grifin vara, a ona je to tek skoro po~ela da

shvata dok je razgovarala sa svojom kolegini-

com koja prolazi kroz istu stvar. Grifin, zubar, vara ènu sa de-

vetnaestogodi{wom konobaricom E{li, koju je pokupio u parku.

E{li shvata da moè da na|e i boqeg kad je startuje Ben, hotelski

portir i muzi~ar u usponu, koji poku{ava da se oporavi od pro{lo-

godi{weg razvoda od u~iteqice Marije. Ve}ina ovih veza izgleda

kao o~ajni~ka potreba da se bude u vezi, bez prave qubavi. ¥

Uloge: Vilijam [atner, Leonard Nimoj

Posada Enterprajza pozvana je na Nimbus III,

planetu me|ugalakti~kog mira, da pregovaraju u

vezi sa slu~ajem kidnapovawa. Me|utim, sazna}e

da je kidnaper Spokov ro|ak koji je opsednut svo-

jom ìvotnom potragom za planetom [aka - Ri, ko-

ja je navodno izvor sveg ìvota. Zajedno oni za-

po~iwu potragu za tom misterioznom planetom. ¥

Uloge: Deni Glover, Kevin Klajn

Radwa filma "Veliki kawon# obuhvata {est

mjesta sa razli~itim pozadinama i ìvot u mod-

ernom Los An|elesu. U centru filma je jedin-

stveno prijateqstvo dvojice qudi razli~itih rasa

i razli~itog mjesta u dru{tvu. Mnogi poznati

glumci su na{li mjesta u ovom zanimqivom ho-

livudskog izdawu. ¥

Uloge: Telula Bankhed, Vilijam Bendiks

Negdje na Atlantiku u toku Drugog svjetskog

rata brod i wema~ki ~amac su ukqu~eni u bor-

bu i oboje bivaju potopqeni. Preìvjeli se

nekako dokopavaju ~amaca za spasavawe. Tu se

nalaze qudi iz razli~itih dru{tvenih slojeva.

Nevoqe nastaju kada iz mora izvuku ~ovjeka ko-

ji dolazi sa wema~kog ~amca. ¥

Uloge: Tim Rot,

Semi Dejvis

Dvanaest neobi~nih gostiju, ~etiri skan-

dalozne molbe i jedan hotelski posluìlac koji

}e prvog dana na svom novom radnom mjestu doìv-

jeti najlu|i do~ek Nove godine u svom ìvotu.

Odli~na ameri~ka komedija! ¥

Uloge: Tom Kruz, Dastin Hofman

Otac ârlija Bebita umire i ostavqa bogat-

stvo, ali wegovom autisti~nom bratu, za kojeg ̂ ar-

li uop{te nije ni znao. Iako autisti~an, sposoban

je da rje{ava sloène matemati~ke probleme ve-

likom brzinom. ârli kidnapuje Rejmonda iz bol-

nice i wih dvojica po~iwu duga~ki put koji vodi

ka uzajamnom razumijevawu dvojice bra}e. ¥

Uloge: Sela Vord, Bili Kempbel

Xesi po~iwe da bjeì iz {kole, na {ta je nago-

vara Keti. Xesi kao da razvija neku ~udnu

privla~nost prema Keti. Eli pronalazi novi

posao. Poslije nesre}e Karen shvata koliko je

potrebna svojoj djeci. Grejs se zbog svega {to se

oko we de{ava povla~i u sebe. Ona u stopu slije-

di jednog svog profesora. ¥

Uloge: Beatriz Luengo, Miguel Muwoz

Jedan Dijanin prijateq, direktor bioskopa,

traì glumca za svoj najnoviji projekat. Profe-

sorka modernog plesa ga moli da {ansu pruì

Kristobalu, jer bi mu taj posao mogao pomo}i da

vrati svoju psiholo{ku stabilnost. Nakon lude

zabave, Kristobal se budi u krevetu, pored di-

rektora bioskopa, zbog ~ega ozbiqno po~iwe dovoditi u pitawe svo-

ju seksualnu orijentaciju. ¥

Uloge: Ana De La Reguera,

Manolo Kardiona

Sandra nagovara Mirka da dolazi na nastavu,

ali on kaè kako je to nemogu}e, jer ciganski zakon

tako ne{to zabrawuje. Jonas zati~e Salome kako se

na plaì moli i èli da zna za koga se moli. Iako

mu ne èli re}i, on zna da se moli za sina Rafaela

Domingeza. Jovanka saop{tava Branku da se bijel-

ci sastaju u Ofelijinom baru, kako bi smislili plan kako da se ri-

je{e Cigana. ¥

Uloge: Sandrina Holt, Ivan Sergej

Arapski princ je kidnapovan dok ga je tim

{titio. ûdnim razvojem doga|aja, Mek dospije-

va u zatvor sa drugom grupom kidnapera koji

tako|e jure princa. Dok Vik i Li En jure prve

otima~e kroz gradske ulice, Mek bjeì sa dru-

gom grupom, i svi zavr{avaju na imawu ludaka ko-

ji se boji otvorenog prostora, a ima i svoje

planove u vezi sa princem. ¥

Veliki kawon00.15RTS 1

Zvjezdane staze 51.15PINK - BH

âmac za spasavawe14.00RTS 2

êtiri sobe20.30OBN

Korak naprijed18.05ATV

Opet ponovo20.00ATV

Neuhvatqivi18.00BHT 1

Vje~na qubav22.00ATV

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

utorak, 18. januar 2005.PROGRAM30

S E R I J S K I P R O G R A M

Ki{ni ~ovjek21.00BK

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

10.15 Rozan, serija

10.40 Dadiqa, serija

11.05 Sawa, {ou

12.00 Zabrawena qubav,

serija

12.25 Anastazija, serija

13.10 Osveta qubavi, serija

14.00 Pozdrav iz

Vonderfolsa, serija

14.45 Eksploziv

15.20 Simpsonovi, crtani

film

15.45 Sabrina, mala

vje{tica, serija

16.10 Bra~ne vode, serija

16.35 Rozan, serija

17.00 Dadiqa, serija

17.30 Sawa, {ou

18.30 Ekskluziv

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv


serija

20.15 Mijewam ènu

21.05 Velika pqa~ka, film

22.45 Kobra 11, serija

23.40 Vijesti

23.55 Srcolovka

00.50 Edel i Stark, serija

1.35 O~evi grijesi, film

3.05 Eksploziv


7.00 Svi gradona~elnikovi

qudi, serija

7.30 Rubi, serija

8.30 Pokemoni, animirana

serija

9.00 Balkan net, jutarwi

program

10.00 Skrivene strasti,

serija

11.00 Zato~enica qubavi,

serija

12.05 Nikad izvini

12.10 Sportisimo

12.15 Qepota, zdravqe i jo{

pone{to

14.05 Nikad izvini

14.10 Sportisimo

14.25 Melrouz plejs, serija

15.30 Top {op

15.45 Hit dana

16.05 Nikad izvini

16.10 Sportisimo


17.05 Zato~enica qubavi,

serija

18.00 Skrivene strasti,

serija

19.00 Sportisimo

19.20 Pokemoni, animirana

serija

20.00 Rubi, serija



22.10 Film

00.15 Film


9.05 U zdravom tijelu

9.20 Kuvati srcem

9.35 Slagalica, kviz

10.05 Odiseja vrsta,

obrazovna serija

11.05 Advokat za{titnik,

serija

12.00 Dnevnik 1

12.30 Zaqubqene ène,

serija

13.30 Kqu~, tok {ou

15.10 Crna hronika, serija

16.05 Jedna pjesma jedna èqa

17.00 Dnevnik 2

17.35 [arene laè Milana

Gutovi}a

17.45 Okno, informativni

magazin

18.00 Porodi~no blago,

serija

19.00 Slagalica, kviz

19.30 Dnevnik 3

20.05 Crna hronika, serija

20.45 "48 sati - svadba#, {ou

program

21.50 Upitnik, info program


00.00 Dnevnik 4

00.15 Veliki kawon, film

2.10 Repriza dnevnog

programa

5.35 Datum

5.40 U zdravom tijelu

6.00 Koncert za dobro jutro

8.00 Marseliwo, animirana

serija

9.00 Ja~a od sudbine, serija

10.00 [kolski program


12.30 Trag, reportaà

13.00 Svjetski izazov

13.45 Kuvati srcem

14.00 âmac za spasavawe,

film

15.30 Sabornik

16.00 Ovo je Srbija


17.30 Bunga banga re, serija

za djecu

18.00 Beogradska hronika

19.00 Bejblejd, animirana

serija

19.30 Dnevnik

20.00 [ta }e biti sa nama,

info tribina

21.30 TV mreà

22.15 Ad libitum

22.45 Kulturni magazin

23.15 Emisija iz kulture

00.00 Milenijum, serija

1.00 Repriza dnevnog

program


serija

7.00 Budilnik

10.00 Crtani film

11.00 Jelena, serija

12.05 Lopta

12.45 Biseri

14.00 Dvoboj za ju`nu prugu,

film

15.55 Telefakt

16.15 Kviz

17.10 Crtani film


18.55 Telefakt

19.50 Lopta

20.00 Kviz

21.00 Ki{ni ~ovjek, film

23.00 Moè biti samo jedan

23.55 Telefakt

00.15 Lopta

00.20 Japi

00.30 Glas Amerike


serija

2.00 Diskaveri

3.00 Ipak se okre}e

3.30 Moè biti samo jedan

4.30 U trendu

7.00 Nova kids

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Diabolik

--- Skubi Du

--- Harvi Tuns

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Diabolik

--- Skubi Du

9.55 Uqez, serija

10.40 Izlog strasti, serija

11.10 Qubav bez grijeha,

serija

12.10 Zato~enica, serija

13.00 Jedan na jedan, {ou

14.00 Kraq Kvinsa, serija

14.25 Darma i Greg, serija

14.50 Djevojke s Beverli

Hilsa, serija

15.45 Zato~enica, serija

16.35 Qubav bez grijeha,

serija

17.35 Vijesti


18.10 Uqez, serija

19.00 24 sata

20.00 Na{a mala klinika,

serija

21.00 Zabavna emisija

21.30 Svi vole Rejmonda,

serija

22.00 Serija

23.00 Stravi~ne legende,

film

6.30 Dobro jutro, Hrvatska

9.15 Lugarnica, serija

10.00 Vijesti

10.10 Dok. program

11.05 Opra {ou

12.00 Dnevnik

12.30 Ponovo voqeti, serija

13.20 Maja, {ou

14.00 Vijesti

14.10 Krim odjeqewe, serija

15.00 Kris Kolorado, serija

15.30 Nora fora

16.00 Hrvatska danas

16.20 @ivot uìvo

17.00 Vijesti

17.10 @ivot uìvo

17.55 Najslabija karika


19.30 Dnevnik

20.10 Globalno sijelo

20.40 Dok. program


22.15 Otvoreno

23.10 Dnevnik

23.25 Na rubu nauke

00.25 Inspektor Mors, film

2.00 Globalno sijelo


3.20 Karte na sto

4.05 Opra {ou

4.50 Maja, {ou

5.25 Ponovo voqeti,

serija

8.00 Program za djecu

10.25 Papreni detektivi,

serija

10.50 Kris Kolorado, serija

11.15 Muzi~ka TV

12.00 Inspektor Mors, film

13.30 Dok. program

14.00 Obrazovni program

15.00 Lugarnica, serija

15.50 Vijesti za gluve

16.00 Dobro jutro Majami,

serija

16.25 Zvjezdane staze, serija

17.15 Briqantin

18.20 @upanijska panorama

18.45 Karte na sto

19.30 Muzi~ka TV

20.05 8 jednostavnih pravila,

serija

20.30 Oteti, serija

22.05 Vijesti

22.20 Sa{ina ekipa, serija

23.15 Film

1.10 Krim odjeqewe, serija

2.00 8 jednostavnih pravila,

serija

2.20 Dobro jutro Majami,

serija

9.00 Dje~iji kviz

10.00 To sam ja, {ou


12.40 Sumwa, serija



15.00 Neki novi klinci,

serija

16.00 Lude sedamdesete,

serija



18.00 Sumwa, serija



20.00 TV Info

20.30 êtiri sobe, film



00.10 Vil i Grejs, serija

9.00 Tenis (Australija open), 13.00 Tenis (Australija open), pregledi,

19.00 Trial ([efild), 20.00 Boks SP, 21.00 Boks, turnir, 23.00 Sportske

zanimqivosti, 23.30 Sportske vijesti, 23.45 Sportske zanimqivosti, 00.00

Tenis (Australija open).

6.00 Fudbal, prijateqske utakmice, 8.30 Drvosje~e, 9.00 Sportski kviz,

13.30 Motobajk, 14.00 Laola, 15.00 Sportski kviz, 17.00 Stoke, 17.30 InsideNBA, 18.30 Fudbal, prijateqske utakmice, 21.00 Kuglawe, 22.30 Repor-

taà, 23.00 Sportski kviz, 00.00 Sport spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Tricikl, 10.00 Veliki prekookeanski brodovi,

11.00 Morski vuk, 12.00 Misteriozni Stounhenx, 13.00 Pri~e o pokojniku:

Edgar Alan Po, 14.00 najluksuzniji hotel na svijetu, 15.00 Xon Pol 2, 16.00

Bojno poqe, 17.00 Avanture R. Hanta, 17.30 Ribolova~ki klub, 18.00 Strah

od letewa, 19.00 Evrotunel, 20.00 Mi smo izgradili ovaj grad: Pariz, 21.00

Oboàvaoci mitova, 22.00 Poplavqene kapije u Veneciji, 23.00 Tajna Der-

bi{ira, 00.00 Prvi svjetski rat, 1.00 Bojno poqe.

7.30 Barbara Tejlor Bredford, serija, 9.15 Pali an|eo, film, 11.00 Mek-

lodove k}eri, serija, 12.00 Zakora~i prema novom danu, film, 13.45 Bar-

bara Tejlor Bredford, serija, 15.30 Pali an|eo, film, 17.15 Dr Kvin, ser-

ija, 18.15 Meklodove k}eri, serija, 19.15 Merlin, serija, 21.00 Kraj qeta,

film, 22.45 Hotel taoca, film, 00.30 Merlin, serija.

6.45 Jutarwi program, 11.35 Kulinarski recepti, 14.15 Komesar Reks, ser-

ija, 15.05 La Signora in gialloo, serija, 15.50 La vita in diretta, 18.40 "L'ered-ita#, kviz, 20.00 TV dnevnik, 21.00 I Raccomandati, varijete, 23.05 Porta aporta, magazin aktuelnosti, 2.05 Film.

6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 XoniBravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Couragethe Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova laboratorija,9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bra-vo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looneytoons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename: KidsNext door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat zvi-jezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tomi Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dis-missed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 TheWade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 Hit ListUK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd, 21.30Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 Snoop Fiz-zle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VIVA,11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Planet VI-VA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Planet VI-VA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat., 17.30Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30 Spe-cial 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali G Show,21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 Fast Forward, 00.00Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTL shop,9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Einsatz in 4Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisen show, 14.00Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendgericht, 17.00Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30 Exclusiv,18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 20.15Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, Elvis Mania, 21.45 TrautesHeim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield, 00.00 Nachtjournal, 00.40Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business Interna-tional, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room,23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30 WorldSport, 3.00 Lari King uìvo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 WorldNews, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 Model Talk,10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-lan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks (Pariz,Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 14.00 Flashback, 14.30 Fash-ion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 15.00 Happy Birth-day, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer's Talk, 16.30 Fash-ion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 17.00 F Men, 18.00FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-lan), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wu-jork, London, Milan), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk, 22.30 FashionWeeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 23.00 Happy Birthday,23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men,5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-don, Milan).


10.00 Vijesti

10.05 Zajedni~ki talas

12.00 Podnevne vijesti

12.15 Poslije dvanaest

13.00 Vijesti

14.05 Svilen konac

16.00 Dnevnik

16.30 Sport

17.00 Tematikum

19.00 Ve~erwi dnevnik

19.30 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Studiorum

21.05 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike

22.00 Hronika dana

22.15 Radio guka - zlatno

doba rokenrola

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Razgovornik



3.00 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike (r)


5.00 Emisija narodne

muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

utorak, 18. januar 2005. PROGRAM 31

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Ovan 21.3-20.4.

Stalo vam je da zavedete red i di-

sciplinu u svojoj okolini, me|u-

tim ne postiète pravi efekat.

Postoje situacije koje iziskuju ve-

liki napor i na kraju, ne donose korist u

rje{avawu poslovnih interesa. Dobro pro-

cijenite svoje mogu}nosti. Ne dopada vam se

taktika koju koristi voqena osoba, poku{a-

vate da prevazi|ete novu raspravu. Potreb-

no je da poboq{ate svoju koncentraciju i

da akumulirate pozitivnu energiju.

Bik 21.4-20.5.

Imate dobar predosje}aj, tako

da ulaète ogromnu energiju i

prihvatate poslovni rizik. Sve

propratne komplikacije na pu-

tu do ciqa postaju neva`ne, kada vas o~e-

kuju dobra nagrada ili uspje{na prizna-

wa. Zadovoqstvo u susretu sa dragom oso-

bom djeluje podsticajno na va{e raspo-

loèwe. Uìvajte u stvarima koje vas

emotivno zbliàvaju. Prija}e vam izla-

zak i {etwa, opustite se.

Blizanci 21.5-20.6.

Da bi neke stvari ili doga|aji do-

bili svoj pravi smisao, morate ih

rastuma~iti u dogovoru sa bli-

òm okolinom. Zna~i, ne budite

ispred drugih ili mimo onih koji vam ne-

{to zna~e. U finansijskom smislu, izbje-

gavajte veliki rizik. Ne treba da se opte-

re}ujete emotivnim dilemama, ponekad ne

moète dobiti odgovore na sva pitawa ko-

ja imate. Podsti~ite kod sebe dobro ras-

poloèwe, vedar duh djeluje qekovito.

Rak 21.6-20.7.Li~no dostojanstvo ili veliki

ponos vam ne dozvoqavaju da se

upu{tate u raspravu sa saradni-

cima. Dok vi nagiwete ka pravi~-

nom rje{ewu, neko drugi ima sumwive

ideje i uporno poku{ava da vam nametne

svoj uticaj. Izazovna emotivna avantura

moè da vas dovede u neprijatnu situaci-

ju. Boqe je da se opredijelite za poznato

dru{tvo. Prija}e vam psiholo{ko opu-

{tawe uz rekreaciju ili hobi.

Lav 21.7-21.8.

Ne~ija obja{wewa zvu~e ne-

razumno, zbog toga vas o~eku-

je nova rasprava sa saradni-

cima. Previ{e o~ekujete od

okoline, budite realni i umawite svo-

je po~etne kriterijume. Ponekad i ma-

li uspjeh predstavqa zna~ajan pomak.

Djelujete suvi{e uznemireno, ali ne

moète nekom da name}ete svoju vo-

qu. Partner ima pravo na slobodan

izbor. Prija}e vam dijetalna ishra-

na.

Djevica 22.8-22.9.

Plan koji uporno poku{avate

da ostvarite u krugu saradnika,

ne predstavqa i najboqe rje{e-

we za zajedni~ke interese. Sto-

ga, nemojte zatvarati o~i pred ~iweni-

cama koje ukazuju na pogre{nu poslovnu

procjenu. Ponekad postavqajte stroge

uslove ili pogre{na pitawa. Partner

ne èli da vas povrijedi, samo traì

dobar na~in da se za{titi. Va`no je da

akumulirate pozitivnu energiju.

Ribe 19.2-20.3.

Suvi{e li~no doìvqavate raz-

li~ite situacije i zbog toga pra-

vite pogre{ne poslovne procjene.

Pa`qivije slu{ajte ono {to govo-

re va{i saradnici, umjesto da stvari pro-

cjewujete samo na osnovu li~nih kriteri-

juma i mjerila. Prati vas nova emotivna

dilema. Partner iznenada djeluje zadovoq-

no i inspirativno, a na vama je da odgonet-

nete pravi razlog. Obratite pa`wu na zdra-

viji na~in ishrane.

Vodolija 20.1-18.2.

Obratite pa`wu na nove infor-

macije, budite u trendu ili ispred

drugih kada se rje{avaju va`ne po-

slovne dileme. Odgovorite afir-

mativno u dru{tvu saradnika i prihvati-

te kreativne ideje. Ako èlite da sve funk-

cioni{e na besprijekoran na~in u qubav-

nom odnosu, morate imati dobru voqu i od-

re|ene manire kao svoj "za{titni znak#.

Va`no je da osje}ate emotivnu inspiraci-

ju, kao podsticaj za dobro raspoloèwe.

Jarac 21.12-19.1.

Neko u vama podsti~e kreativnu

energiju i motivaciju za posao

kojim se bavite. Va{a okolina

ima pozitivnu ulogu u razli~i-

tim situacijama, potrebno je da uskladi-

te zajedni~ka interesovawa i poslovne

ciqeve. Imate dobar predosje}aj, djeluje-

te neodoqivo na svog partnera i umijete

da zablistate u punom sjaju pred osobom ko-

ja vam se dopada. Nalazite se u sjajnoj psi-

ho-fizi~koj formi.

Strijelac 23.11-20.12.

Potrebno je da odgovorite na ne-

~iju ponudu ili na pitawa o po-

slovnoj saradwi. Nema potrebe da

taktikujete u stvarima koje su vam

poznate. Ubrzajte situacije koje uti~u na

nivo zajedni~kih rezultata. Nedostaje vam

emotivna inspiracija, ali ne èlite da

se povjerite osobi koja vam postavqa su-

vi{e direktna pitawa. Prija}e vam vi{e

sati zdravog sna, obratite pa`wu na svo-

je snove.

[korpija 23.10-22.11.

Stvari koje izgledaju nemogu}e za

vas postaju mogu}e, ali o tome ne

treba glasno pri~ati. Ponekad je

nu`no upotrijebiti neku "tajnu

formulu#, koja donosi veliki uspjeh i li~-

no zadovoqstvo. Dokaìte da posjedujete

profesionalne manire. U susretu sa voqe-

nom osobom sve izgleda skoro idealno, ne

treba da kvarite utisak o zajedni~koj sre}i

koja vas prati. Va`no je da poboq{ate svo-

ju psiho-fizi~ku formu.

DNEVNI

Potrebno je da realno procijeni-

te situaciju na poslovnoj sceni.

Ono {to lijepo zvu~i, ponekad je

daleko od realnosti. Djelujte

oprezno i ne vjerujte u sve {to vidite ili

~ujete u susretu sa saradnicima. Latentna

nesigurnost koju osje}ate proizilazi iz

emotivne slabosti ili nesposobnosti da se

odlu~no suprotstavite jednoj bliskoj oso-

bi. Izbjegavajte situacije u kojima osje}a-

te psiholo{ki pritisak.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

SLOBODNO VRIJEME

AMERI^KA vojska odustala

je od realizacije prijedloga iz

1994. da razvije "afrodizijak# ko-

ji }e potaknuti homoseksualnu ak-

tivnost me|u neprijateqskim voj-

nicima.

Ideja da se poti~e homoseksu-

alnost me|u neprijateqskim vojni-

cima pojavila se u dokumentu s ko-

jega je skinuta oznaka tajnosti, a

rije~ je o zahtjevu laboratorije u

vazduhoplovnoj bazi "Rajt Peter-

son# u Ohaju za finansirawe is-

traìvawa hemijskog oru`ja koje

ne}e uzrokovati smrt, objavili su

predstavnici ministarstva odbra-

ne.

Prijedlog je zahtijevao raz-

voj hemikalija koje uti~u na qud-

sko pona{awe tako da negativno

uti~u na disciplinu i moral ne-

prijateqskih trupa.

- Jedan neukusan, ali totalno

nesmrtonosan primjer bili bi sna-

`ni afrodizijaci, naro~ito ako

bi hemikalija istovremeno izazi-

vala homoseksualno pona{awe -

kaè se u tom dokumentu do koje-

ga je do{la organizacija "San{ajn

proxekt#, grupa koja ga je objavi-

la na internetu.

Vazduhoplovna istraìva~ka

laboratorija jo{ je predloìla

upotrebu hemikalija koje bi se {i-

rile po neprijateqskim poloà-

jima kako bi se privukli insekti

koji bodu i grizu te glodari i ve-

}e ìvotiwe.

Bilo je jo{ zanimqivih zami-

sli: stvarawe "sna`nog i trajnog

zadaha iz usta#, kako bi se mogli

nawu{iti borci koji se poku{a-

vaju umije{ati me|u civile. ¥

DEJVID Hokni, jedan od naj-

poznatijih savremenih umjetnika,

izjavio je da su neka renesansna

djela presavr{ena da bi bila na-

slikana. On misli da su nastala

projektovawem na ve}u povr{inu.

Dejvid Stork, fizi~ar sa

Univerziteta Stenford i isto-

ri~ar umjetnosti, neustra{ivo se

oborio na Hoknijevu ideju, a svo-

ja zapaàwa namjerava iznijeti

na konferenciji u kalifornij-

skom San Hozeu.

Dr Stork je koristio ra~u-

nar za analizu slike iz 1645. "Jo-

sif i Hrist u stolarskoj radio-

nici# @orà Delatura, da bi do-

kazao da je jedino svjetlo koje je

kori{}eno prilikom izrade sli-

ke - svije}a u Hristovoj ruci.

- To zna~i da slika nije mogla

biti projektovana i da je vje{ti-

na, a ne "ure|aji#, zaslu`na za je-

dinstvene detaqe na portretima

starih majstora - izjavio je Stork.

Hokni je svoju blasfemi~nu

ideju iznio 2001. godine, kada je iz-

javio da je o~aravaju}i realizam

nekih renesansnih djela jednostav-

no presavr{en da bi bio djelo

qudskih ruku.

Tvrdio je da su projektovana

primitivnim opti~kim ure|ajima

kao {to je "kamera obskura# ili

obi~nim ogledalima, koji su ko-

ristili rupi~aste filtere i ta-

ko bacali sliku na platno ili

zid.

Hokni je tvrdio da su umjet-

nici ve} od 1420. godine koristi-

li preciznu opti~ku opremu, a do

wegovog rata s renesansom vlada-

lo je op{te mi{qewe da su se ta-

kvi projektori po~eli koristiti

tek 300 godina kasnije.

Dr Stork je na slici najsa-

vremenijim softverom analizi-

rao smjer i intenzitet svjetlo-

sti. Dokazao je da sjene na slici

nisu mogle biti postignute pro-

jektorom s obi~nom svije}om jer

je to preslaba svjetlost i za kakvu

projekciju.

Hoknija je posebno smetala

sli~nost izme|u slike "Portret

kardinala Nikola Albergatija#

Jana van Ejka i ve}eg uqa na plat-

nu istog naziva. On misli da se to

moglo posti}i iskqu~ivo nekim

tehni~kim pomagalom, a nikako

vje{tinom oka i ruke. ¥

POGLEDIZBLIZA

PENTAGON PROTIV GEJ-AFRODIZIJAKA

HEMIJOM NA NEPRIJATEQAIdeja ameri~ke vojske bili susna`ni afrodizijaci, naro~ito akobi hemikalija istovremeno izazivalahomoseksualno pona{awe kodprotivni~ke strane

RENESANSNA DJELA - ORIGINALI I KRIVOTVORINE

Ruka vara, oko vjerujeMAJMUNICA Fransoa i

weno majmun~e uìvaju na sun-

cu u zoolo{kom vrtu kineskog

grada Nan|inga.

Lijepo vrijeme izmamilo je

i ostale stanovnike zoolo{kog

vrta iz pe}ina i stani{ta napo-

qe. ¥ (Rojters)

KINA

Vrijeme za sunce

NA ra~unaru ekstremnog

islamiste Munira el Motasade-

ka, kome se u Wema~koj sudi zbog

mogu}e upletenosti u pripremu

teroristi~kih napada, prona|en

je materijal s pornografskim sa-

dràjem.

Pored velike koli~ine po-

dataka koji se odnose na ameri~-

ke sigurnosne sisteme, poput

softvera za provjeru paso{a na

grani~nim prelazima, ekipa we-

ma~kog Saveznog kriminalisti~-

kog ureda prona{la je i ve}u ko-

li~inu pornografskog video i

fotografskog materijala koje je

Marokanac Motasadek, koji je to-

kom su|ewa javnosti pokazuje kao

veliki vjernik koji ìvi strogo

po Kuranu, skinuo s interneta.

Dràvno tuìla{tvo 35-go-

di{weg Motasadeka optuùje za

sau~esni{tvo u ubistvu u tri hi-

qade slu~ajeva, te ~lanstvo u te-

roristi~koj organizaciji.

On je 2003. ve} bio osu|en na

15 godina zatvora, ali je vi{i

sud, zbog proceduralnih gre{aka,

naloìo reviziju procesa koja

jo{ traje. ¥

RUMUNKA u dobi od 67 go-

dina u nedjequ je rodila blizan-

ce, postav{i tako najstarija è-

na u istoriji koja je rodila, ali

je jedno dijete umrlo odmah po-

slije poroda, objavio je AFP.

Adrijana Ilijesku, koja je

zanijela vje{ta~kom oplodwom,

bila je u osmom mjesecu trudno-

}e kad je do{lo do prijevreme-

nog poroda u bukure{tanskoj

bolnici "\ule{ti#, gdje je ve}

mjesecima pod qekarskim nad-

zorom.

Dijete koje je preìvjelo te-

{ko je 1.400 grama i dobrog je

zdravqa, re~eno je u prilogu TV

Realitateje na koji se poziva

AFP, ali se o drugim pojedino-

stima ne zna ni{ta. Cijeli je

slu~aj od samog po~etka obavi-

jen najgu{}im velom tajnosti, a

nijedan qekar koji je u~estvo-

vao u tom projektu nije èlio

ni{ta izjaviti ni u jednom tre-

nutku.

Penzionisana univerzitet-

ska profesorica zanijela je na-

kon {to je devet godina bila na

hormonalnim terapijama kako bi

se izlije~ila od neplodnosti,

jer se, prema vlastitim rije~i-

ma, "nije mogla pomiriti s ide-

jom da nema djece#.

- Uvijek

sam sawala da

}u postati maj-

ka i proìv-

qavam najqep-

{e razdobqe u

ìvotu o~eku-

ju}i da na svi-

jet donesem

blizance - re-

kla je u jednom

razgovoru za

istu TV stanicu pro{log mjese-

ca.

Ilijeskuova je tako postala

najstarija èna u istoriji koja

je rodila. Dosada{wi rekord dr-

àla je Italijanka koja je rodi-

la dje~a~i}a sa 62 godine, nakon

{to su joj qekari usadili jaja-

{ce mlade Italijanke, oplo|e-

no spermom wenog supruga. ¥

DRUGO LICE ISLAMSKOG EKSTREMISTE

Javno vjernik, tajno bludnik

MAJKA I U 67. GODINI

Blizanci pod stare dane

Jan van Ajk: Portret kardinala Nikola Albergatija

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

PALE - Smu~ar Karavana iz So-

koca, Bojan Samarxija, ispunio je

normu za Zimske olimpijske igre, ko-

je }e se 2006. godine odràti u Tori-

nu. On je kao ~lan biatlon reprezen-

tacije BiH nastupio na Svjetsku ku-

pu odrànom u wema~kom Rupoldin-

gu. Dao je sve od sebe i ostvario svoj

san - obezbijedio vizu za najve}u zim-

sku sportsku manifestaciju. Soko-

~anin je imao ~etiri minute i 18 se-

kundi zaostatka na 10 kilometara za

prvoplasiranim Norveàninom Bo-

jrdalenom. Taj rezultat je bio dovo-

qan za put u Torino.

- Presre}ni smo i veoma ponosni

na veliki uspjeh Bojana Samarxije.

On je prvi u BiH ispunio normu za

Zimske olimpijske igre u Torinu

2006. godine {to je za svaku pohvalu.

Mogu re}i da je to i zajedni~ki usp-

jeh svih nas u reprezentaciji. Ogro-

man rad i trud se isplatio - rekao je

direktor biatlon reprezentacije

BiH Miroslav Goreta i dodao:

- Ciq nam je da se na|emo me|u

prvih 28 najboqih reprezentacija.

Na taj na~in bismo ovjerili vizu za

u~e{}e na Zimskim olimpijskim

igrama u Torinu. Jer pored pojedina~-

nih normi i reprezentacija mora bi-

ti uspje{na - naglasio je Goreta.

Pored Samarxije, olimpijsku

normu "jure# jo{ i smu~ari Romani-

je: Miro ]osi}, Aleksandra Vasi-

qevi} i Vedrana Vu~i}evi}. Oni su,

tako|e, ~lanovi biatlon reprezen-

tacije BiH.

- Vjerujem u sve na{e biatlonce

i mislim da }e i drugi takmi~ari is-

puniti olimpijsku normu. Djevojke

}e imati priliku ve} idu}e sedmice,

kada }e u~estvovati na Svjetskom ku-

pu, koji }e se odràti u Italiji. Na-

damo se najboqem - istakao je Gore-

ta.

I pored velike besparice, do-

bri rezultati biatlon reprezentaci-

je BiH nisu izostali.

- Za sada nam jedino pomaù Me-

|unarodna biatlon federacija i op-

{tina Pale. Za svjetska takmi~ewa

nam je potrebno mnogo novca, pa o~e-

kujemo pomo} i od drugih kolektiva

u Srpskoj - dodao je na kraju Goreta.

¥ J. ^.

USPJEH SMUÂRA KARAVANA IZ SOKOCA I BIATLON REPREZENTACIJE BiH

BESPARICA PRITISLA FUDBALSKI KLUB SLOBODA IZ NOVOG GRADA

JEDNI NA TEREN, DRUGI U [TRAJK

\Qubi{a Drqa~a: Nema para, nema ni rada

ROGATICA - Dok se ostali

~lanovi Zajedni~ke lige BiH uve-

liko pripremaju za drugi dio se-

zone, u @enskom rukometnom klu-

bu Rogatica ne znaju ni da li }e

nastaviti takmi~ewe. Besparica

trese nekada{weg {ampiona Re-

publike Srpske i ako se u {to

skorije vrijeme ne{to ne promje-

ni, ovaj uzorni sportski kolek-

tiv }e se ugasiti.

- Jesen nam je bila sumorna.

Prvi dio prvenstva u ligi BiH

smo zavr{ili smo kao posqedwe

plasirana ekipa, pa su nam {anse

za opstanak svedene na minimum.

Najàlosnije je to {to u ovom tre-

nutku ne moèmo razmi{qati ka-

ko ostati u dru{tvu najboqih, jer

nas priti{}u mnogo ve}i proble-

mi. Sponzori su nas napustili,

igra~ice, tako|e, èle da odu i

zaista smo se na{li u bezizlaznoj

situaciji - kaè predsjednik @RK

Rogatica Novo Kosori}.

Prema rije~ima pr-

vog ~ovjeka kluba, Upra-

va ne postoji vi{e ni na

papiru.

- Klupska kasa je

prazna. Dugovawa prema

treneru Nedeqku [ako-

ti i rukometa{icama

nisu izmirena niti se

nazire bilo kakva mo-

gu}nost da se to i ostva-

ri. Normalno je onda {to

{ef stru~nog {taba i po-

jedine igra~ice èle da napuste

klub. Ako se kojim slu~ajem i de-

si da nastavimo takmi~ewe, pita-

we je gdje bi igrali utakmice, jer

nije pla}en ni dug dvorani u Vi-

{egradu - dodaje Kosori}.

On daqe navodi da su Rogati-

cu i jesenas pritiskali isti pro-

blemi:

- U prvom dijelu {ampionata,

tim smo prakti~no skupqali pred

utakmice. Rukometa{ice uop{te

nisu trenirale, jer nismo imali

uslova za to. Rje{ewa jednostav-

no nismo imali, a nemamo ih ni sa-

da. Samo ~udo treba da se desi da

klub po~ne normalno funkcioni-

sati. @ao mi je {to moram da kon-

statujem da smo bliì raspadu ne-

go daqoj egzistenciji - potpuno je

razo~aran predsjednik Rogatice

Novo Kosori}, koji je jedini os-

tao uz rukometa{ice.

¥ S. VUKA[INOVI]

@RK ROGATICA U NIKAD TE@OJ SITUACIJI

BLI@E GA[EWU NEGO OPSTANKU

Klupska kasa je prazna. Dugovawaprema treneru i rukometa{icamanisu izmirena niti se nazire bilo kakva mogu}nost da se toi ostvari, isti~e Novo Kosori}

\Nedeqko [akota: Napu{ta

"kormilo"

NOVI GRAD - Bez novca ne-

ma ni rada! Fudbaleri Slobode

Ogwen Da{i}, Du{ko Vrane{e-

vi}, Dejan Sunda}, Pero Mi{ko-

vi}, Drago Ivan~evi}, Qubi{a

Drqa~a, Marko Kneèvi}, Zoran

Popovi}, Sa{a Keranovi}, Zo-

ran Bui}, Sa{a Kova~evi} i Zo-

ran Ivi~i} stupili su u {trajk.

Razlog {to im klupsko rukovod-

stvo jo{ uvijek nije isplatilo

tri zara|ene premije iz jeseweg

ciklusa.

- Ukupan dug iznosi blizu de-

set hiqada konvertibilnih ma-

raka. Nadali smo se, poslije ju~e-

ra{weg sastanka sa predsjedni-

kom kluba Mitrom Lazi}em, da

}e se rije{iti novonastala si-

tuacija. Me|utim, od toga nije

bilo ni{ta i zato smo odlu~ili

da i daqe ne treniram. Prijedlog

sa wegove strane bio je da se du-

govawa isplate u ratama, ali mi

to nismo prihvatili - istakao je

napada~ prvoliga{a Republike

Srpske iz Novog Grada Ogwen Da-

{i}.

Na drugoj strani dugogodi-

{wi sportski radnik i predsjed-

nik Slobode Mitar Lazi} o tre-

nutnoj situaciju u klubu sa "Mla-

kvi# kaè:

- Ne bjeìmo od duga, i sigur-

no je da }emo sve u~initi kako bi

prema wima ispo{tovali ono

{to su zaradili. Traìli smo od

fudbalera da imaju malo razumi-

jevawa, jer ìvimo u te{koj eko-

nomskoj situaciji {to oni nisu

prihvatili. Ono {to bi napome-

nuo je da se me|u {trajka~ima na-

lazi nekolicina koji nisu odi-

grali puno utakmice u prvom di-

jelu sezone. Jedan od wih je Mi-

lan Sunda} sa kojim }emo najvje-

rovatnije prekinuti saradwu.

On je potom naglasio i sqe-

de}e:

- Od 24 kandidata za prvi tim

ve}ina wih je ispod 21 godine.

Opredjeqewe je da podmladimo

igra~ki kadar i od toga ne}emo

odustati. Upravo ti mladi}i sva-

kodnevno treniraju pod nadzorom

{efa stru~nog {taba Milorada

In|i}a - zakqu~io je predsjed-

nik Fudbalskog kluba Sloboda

Mitar Lazi}.

¥ S. BABI]

Dok mla|i fudbaleri redovno treniraju, iskusni prvotimci su obustavili rad i traè zaostale premije

ISPISNICENa sastanku sa igra~ima ko-

ji su u {trajku predsjednik Slo-

bode je nekolicini ponudio is-

pisnice.

- To se odnosi na Zoran Bu-

i}a, Peru Mi{kovi}a, Sa{u

Keranovi}a i Du{ka Vrane{e-

vi}a, ali oni to nisu prihva-

tili - dodao je Mitar Lazi}.

RIM - Po mnogima najboqi

sudija na svijetu, Italijan Pjer-

lui|i Kolina mogao bi i dogodi-

ne dijeliti pravdu na fudbalskim

terenima. Naime, Ko-

lina }e u februaru na-

puniti 45 godina, gra-

nicu poslije koje je,

po pravilima "Se-

rije A#, obavezan

da se povu~e na

kraju sezone.

M e | u t i m ,

preds jed -

nik

ita-

l i -

janske

sudijske

organiza-

cije, Tulio

Laneze, razmi-

{qa o druga~ijim

rje{ewima.

- Mogu}e je da se starosna gra-

nica pomjeri. Kolina je blago na-

{eg sporta, i wegov odlazak se ne

ti~e samo wega, nego i wegovih

pristalica. U nekim fudbalskim

asocijacijama sudijama je dozvo-

qeno da sude i sa preko 45 godina

o ~emu i mi treba da razmislimo

i na|emo najboqe rje{ewe - izja-

vio je Laneze.

Tim povodom oglasio se i

predsjednik FIFA, Sep Blater,

koji je istakao:

- Po mom mi{qewu, fudbalski

sudija se ne moè ocjewiva-

ti po tome koliko godina

ima, nego koliko je psi-

hi~ki i fizi~ki spreman

za obavqawe svog posla -

rekao je Blater.

Sam Kolina za sa-

da ne razmi{qa o even-

tualnom odlagawu pen-

zije. Popularni "}ela-

vac# odlu~io je da se oku-

{a u medijima, jer je,

kako kaè, nezadovo-

qan radom fudbal-

skih novinara i

analiti~ara u Ita-

liji.

- Va`na stvar za

sudiju je da

zna zbog ~ega

je napravio gre-

{ku kako je ne bi po-

navqao. Ali, mnogi me-

diji kritikuju arbitre,

ignori{u}i pravila,

tako da vide

gre{ke ta-

mo gdje

ih nema

- ista-

kao je

K o -

l i -

na. ¥

NAJBOQI SVJETSKI SUDIJA OSTAJE NA FUDBALSKIM TERENIMA

Kolina pomjera granice

\

Pjerlui|i Kolina: Prva svjetska pi{taqka

\ Bojana Bijeli}: "Svetosavski

kup" prvi ispit

BAWA LUKA - Ruko-

meta{ice Vrbasa 2000 ju-

~e su krenule sa radom po-

slije zimske pauze. Prvi

trening sa igra~icama

obavio je Nikola Pavli-

{in, koji bi na klupi tre-

balo da zamijeni Marinka

Torbicu.

- Postigao sam na~e-

lan dogovor sa upravom

kluba, ali jo{ nisam ni-

{ta potpisao. Radi}u sa

djevojkama do "Svetosav-

skog kupa# i vodi}u ih na

toj manifestaciji, koja

}e se odràti 28. i 29. ja-

nuara. Nadam se da }u do

tada dogovoriti sve poje-

dinosti i da }u potpisa-

ti ugovor kako bi nasta-

vio da radim sa wima i da

ih pripremam za proqe}-

ni dio Zajedni~ke lige

BiH - rekao je Nikola

Pavli{in.

Igra~ice }e trenira-

ti svakog dana u dvorani

"Borik#, a akcenat u ovom

dijelu priprema bi}e sti-

cawe {to boqe fizi~ke

spreme.

Prvom treningu pri-

sustvovalo je osam ruko-

meta{ica: Bojana Bije-

li}, Miran Vujanovi},

Dragana Baji}, Gorana

Milojevi}, Duwa Savi},

Tawa Joksimovi}, Slavi-

ca ôli}, Radmila Crno-

brwa. Sa prozivke su izo-

stale Jasmina Joki}, Boja-

na Rodi}, Jelena [ava i

Dijana Duji} od djevojaka

koje su bile u ekipi u je-

sewem dijelu {ampiona-

ta.

¥ S. P.

KRAJ ODMORA ZA RUKOMETA[ICE VRBASA 2000

Samarxija ispunio normu

Start sa osam igra~ica

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005.SPORT2

BIJEQINA - Sa radom je

startovao i jesewi {ampion Srp-

ske, tim Radnika. Na prozivku

treneru Mili Milanovi}u javio

se 21 igra~, i to: Goran Maksi-

movi}, Zoran Sofreni}, Dragan

An|eli}, Darko Aleksi}, Deli-

mir Baji}, Marko Jevti}, @iko

Koji}, Jovica Luki}, Sa{a Vi-

di}, Darko Mijailovi}, Gojko

Piva~, Vladimir Ranki}, Sr|an

Savi}, Bojan Stojanovi}, Ivan

Spaji}, Perica Trifkovi}, Ve-

libor Vasili}, Svetozar Vuka-

{inovi}, Ra{id Avdi}, Dejan

Markovi} i Igor Uro{evi}. Sa

prvog treninga je zbog povrede

izostao samo Du{an Sekuli}.

- Drugi dio sezone sigurno }e

biti mnogo teì od prvog. Sada

smo na prvom mjestu i svi }e ata-

kovati na nas, a pogotovo oni ko-

ji èle da se tako|e do~epaju ti-

tule. Moramo potvrditi da ni-

smo slu~ajno jesewi prvaci i na-

dam se da }emo zadràti lider-

sku poziciju. Ubije|en sam da }e-

mo se na kraju radovati osvajawu

{ampionske krune, jer nikom ne

èlimo da je propustimo, i ula-

sku u Zajedni~ku fudbalsku ligu

BiH - rekao je {ef stru~nog {ta-

ba Radnika Mile Milanovi}.

Na sastanku bili su prisut-

ni i ~lanovi uprave kluba koji su

prvotimcima obe}ali maksimal-

ne uslove za rad.

- Struka i fudbaleri ima}e

punu podr{ku i nastoja}emo da

im obezbijedimo {to boqe uslo-

ve za treninge. Trebamo zajedni~-

kim snagama zavr{iti zapo~eti

posao koji se zove prvo mjesto u

Srpskoj, odnosno, plasman u elit-

no dru{tvo BiH - istakao je pred-

sjednik Upravnog odbora kluba

iz Bijeqine Milan Lazarevi}.

Kompletne pripreme igra-

~i Radnika obavi}e u Bijeqi-

ni. Prvih pet dana radi}e u

sali, a potom }e sa treninzi-

ma nastaviti na travnatom te-

renu.

¥ T. NIKOLI]

JESEWI [AMPION PRVE LIGE SRPSKE POÊO SA PRIPREMAMA

NIKOM NE DAMO TITULURadova}emo se na kraju sezone {ampionskoj krunii plasmanu u Zajedni~ku ligu BiH, istakao je MileMilanovi}

Sr|an Savi} (Radnik): Potvrdili jesewi u~inak (Snimio R. VASI])

NAPADAÛmjesto saradwe - razlaz!

Iako je bio zavr{en transfer

sa napada~em Mladosti Slavi-

{om Uji}em od toga ne}e biti

ni{ta. Situacija se u me|uvre-

menu iskomplikovala, jer su se u

trku za ovog igra~a ukqu~ili i

drugi klubovi. Kako smo sazna-

li, ovaj fudbaler karijeru }e na-

staviti u Rudaru iz Ugqevika.

PRWAVOR - Ambicije klu-

ba ostaju borba za prvo mjesto i

prelazak u vi{i rang takmi~e-

wa. Rekao je to sportski direk-

tor Qubi}a Drago Baji}, na pr-

vom okupqawu fudbalera. U eki-

pi }e, sasvim je sigurno, biti ve-

}ih igra~kih promjena. Dogovo-

ru nije prisustvovao kapiten

Slavoqub Dujakovi} (34), koji

je najavio povla~ewe iz fudba-

la, a wegovim stopama }e i deset

godina mla|i, libero Dalibor

Toma{, koga radne obaveze spre-

~avaju da nastavi sportsku ka-

rijeru.

[ef stru~nog {taba, Milan

Vujasin, upoznao je prije prvog

treninga igra~e sa planom rada

koji }e se odvijati na terenu ni-

èrazredne Budu}nosti u pet ki-

lometara udaqenom selu Gaqi-

povci. Na takav korak, Prwa-

vor~ani su prinu|eni zbog lo-

{eg stawa jesenas izgra|enog

igrali{ta.

- Imamo na proqe}e znatno

povoqniji raspored od na{ih

rivala, a mnogo toga moglo bi

se rije{iti poslije prva ~eti-

ri kola, kada smo tri puta doma-

}ini. Tada bi mogli i da smawi-

mo i negativnu razliku u odno-

su na jeseweg {ampiona i Bije-

qine - kaè Vujasin.

Ekipa }e do 5. februara ra-

diti na prwavorskom podru~ju,

pri ~emu }e se koristiti i dvo-

rana Osnovne {kole "Nikola Te-

sla#. Poslije toga slijedi odla-

zak u Bijelu, kod Herceg Novog,

gdje }e "plavi# ostati desetak da-

na. Na Jadranu je planirano pet-

{est kontrolnih me~eva.

Od najavqenih poja~awa ju-

~e niko nije bio prisutan, jer

}e se tek ovih dana rije{iti di-

leme oko novih imena. U staru

sredinu vratio se Dragan Tata-

revi}, a za mjesto u prvom timu

konkurisa}e i talentovani \or-

|e Milo{evi}, kao i Milan

Kquni}, koji je tako|e ponikao

u klupskom podmlatku Qubi}a.

¥ B. R.

STARTOVALI I FUDBALERI QUBI]A

Po~etak bez kapitena

IGRAÎPrvom okupqawu prisustvo-

vali su: Pezer, Kraji{nik, Ni-

koli}, Gaji}, Daki}, Milojevi},

Baji}, Mehica, Z. Deket, Popo-

vi}, Prodanovi}, G. Deket, Bo-

bar, Sari}, Q. Deket, Milo{e-

vi}, V. Deket, Tatarevi}, Simi},

Zeqkovi}, Kquni} i Mari}.

VLASENICA - Pobjednik

Boì}nog turnira u malom fud-

balu "Vlasenica 2005# je FK Vla-

senica. Oni su u finalnoj utak-

mici savladali ekipu "MB# sa

11:3. Pored pehara wima je pri-

pala i nov~ana nagrada od dvije

hiqade, a poraènom timu hiqa-

du konvertibilnih maraka. Za-

nimqivo je ista}i da su za po-

bjedni~ki sastav nastupili pe-

torica veterana te ~etvorica

fudbalera koji igraju za vlase-

ni~kog drugoliga{a.

U susretu za tre}e mjesto

Kladionica "Euro# je pobijedi-

la Piceriju "Kal~o# sa 13:9.

Na ovogodi{wem Boì}nom

turniru, koji je u Vlasenici po

prvi put organizovan u dvorani

Sredwo{kolskog centra, u~e-

stvovalo je deset ekipa iz Vlase-

nice, Mili}a i [ekovi}a.

¥ Z. J.

MALI FUDBAL - "VLASENICA 2005"

Ubjedqivo do trona

ROGATICA - Trijumfom ekipe

Volfa spu{tena je zavjesa na tradici-

onalni turnir u malom fudbalu "Roga-

tica 2005#. U dosta zanimqivoj i neiz-

vjesnoj utakmici oni su savladali sastav

"Palerma# sa 4:2. Pitawe kona~nog po-

bjednika bilo je poznato minu prije

kraja kada je Slavi{a Uji} postigao

~etvrti pogodak za svoj tim.

I u me~u za tre}e mjesto, u kojem

su igrali Podromanija i Vizion, bilo

je dosta uzbu|ewa. Tako je susret u re-

gularnom vremenu zavr{en miroqubi-

vo, 2:2. Prilikom izvo|ewa udaraca sa

sedam metara vi{e sre}e su imali igra-

~i Podromanije slaviv{i sa kona~nih

4:2. Za najboqeg fudbalera turnira pro-

gla{en je Nenad To{ovi} iz ekipe Pa-

lerma, a prvi strijelac sa 20 pogodaka

je ~lan Volfa Miqan Baji}. ¥ S. V.

Ekipa Volfa: Zasluèno u finalu savladali sastav Palerma

NOVOGODI[WI TURNIR "ROGATICA 2005"

Uji} stavio ta~ku

STRIJELCI: Ra{ovi} u 8. i 17, Baji} u 13. i Uji} u 39. minutu za Volf,

a Kula{evi} u 6. i ̂ ubrilo u 27. minutu za Palermo, Sportska dvorana "Mla-

dost#, gledalaca: 1.000, sudije: @iòvi} i Radosavqevi} (Rogatica).

VOLF: Mari}, Markovi}, Baji}, Rado{evi}, To{ovi}, Jawi}, Uji},

Ra{ovi}, Marvan.

PALERMO: Pu{owa, Ne. To{ovi}, Mi. Rajak, ̂ ubrilo, N. Kula{evi},

No. To{ovi}, M. Rajak, Jovanovi}.

VOLF PALERMO4:2

PRIJEDOR - [ef stru~nog

{taba Rudar Prijedora Mihajlo Bo-

{wak izvr{io je prozivku fudbale-

ra koji }e na proqe}e braniti boje

ovog prvoliga{a. Na prvom okupqa-

wu pored onih koji su igrali jesenas

prisustvovala su i dva nova igra~a.

To su biv{i ~lan "ùto-plavih# Mi-

libor Miqevi} koji je u minulom pe-

riodu nastupao za Omarsku dok je iz

Podgrme~a stigao Mi{o ânkovi}.

- Prevashodni ciq je opstanak u

prvoliga{kom dru{tvu Republike

Srpske i siguran sam da }emo u tome

uspjeti. O~ekujem da }e moji fudba-

leri na proqe}e igrati boqe nego

{to je to bio slu~aj u jesewoj sezoni

- istakao je strateg Rudar Prijedora

Mihajlo Bo{wak.

O planu priprema prvi ~ovjek u

stru~nom {tabu Prijedor~ana je re-

kao:

- Do prvenstvenog starta koji je

zakazan za 5. mart trenira}emo na po-

mo}nom terenu "Suvi Prijedor# i

Sportskoj dvorani "Mladost#. Po-

slije po~etne faze rada uslijedi}e i

odigravawe kontrolnih utakmica sa

klubovima iz na{eg okruèwa. Tako

}emo odmjeriti snage sa Slobodom iz

Novog Grada, bawolu~kim BSK "Cr-

ni \or|e#, Kozarom iz Gradi{ke kao

i prvoliga{em F BiH ekipom Pod-

grme~a - rekao je Bo{wak.

Treba spomenuti da je dugogodi-

{wi ~uvar mreè Nikola ôvano-

vi} imenovan za trenera mladih gol-

mana Rudar Prijedora. ¥ L. R.

SA RADOM POÊLI IGRAÎ IZ PRIJEDORA

Miqevi} opet "rudar"

BAWA LUKA - Fudbaleri Na-

prijeda po~eli su sa pripremama sa

nastavak sezone na drugoliga{kom

zapadu Republike Srpske. Posli-

je obavqene prozivke odmah je odr-

àn i prvi trening.

- Prvih nekoliko dana radi}e-

mo na otvorenom i to sa ne{to ma-

wim intenzitetom, a onda }emo po-

ja~ati rad. Trenira}emo dva puta

dnevno, ukqu~uju}i i teretanu.

Igra~i su zimu proveli "radno#,

igraju}i mali fudbal, tako da ne-

}e biti te{ko do}i do prave for-

me - istakao je {ef stru~nog {ta-

ba drugoliga{a iz Obili}eva Zo-

ran Dragi{i}.

U ovom trenutku je izvjesno da

}e Naprijed jedan dio rada obavi-

ti izvan Bawe Luke.

- Agilna uprava na ~elu sa

predsjednikom Erminom Deduki-

}em ~ini sve napore da obezbijedi

odlazak na visinske pripreme. Ta-

ko }emo, po svoj prilici, nekoli-

ko dana provesti u Kneèvu gdje

postoje idealni uslovi za ovu fa-

zu rada. Poslije toga na red dola-

ze i kontrolne utakmice, a prvi

protivnik bi}e nam prvoliga{

BSK "Crni \or|e# - kazao je kor-

milar ~ete iz Obili}eva Dragi-

{i}.

¥ N. D.

ISTEKAO ODMOR ZA BAWOLU^KOG DRUGOLIGA[A

Krenuo i Naprijed

BAWA LUKA - Pripremama

Borca prikqu~io se i Jadranko

Bogi~evi}. Ovaj fudbaler je mi-

nulog qeta na Gradski stadion sti-

gao iz Crvene zvezde na {estomje-

se~nu pozajmicu. Proteklih dana

boravio je na Marakani gdje je do-

bio "zeleno# svjetlo da jo{ pola

godine ostane u "crveno-plavom#

dresu.

- Bio sam duàn da se vratim

u Beograd kako bi obavio razgovor

sa ~elnicima kluba iz Qutice

Bogdana. Poslije toga odlu~io sam

da do kraja ove sezone provedem u

Borcu. Nadam se da }emo u nastav-

ku takmi~arskog ciklusa igrati

jo{ boqe i da }e biti i boqih re-

zultata - rekao je Jadranko Bogi-

~evi} koji je karijeru po~eo u br-

~anskom Jedinstvo.

Na Gradskom stadionu o~eku-

ju da }e se u rad ukqu~iti jo{ je-

dan igra~ koji je pro{log qeta do-

{ao na pozajmicu. Radi se o Mila-

nu Sre}i, fudbaleru koji je pod

ugovorom sa jesewim {ampionom

Srbije i Crne Gore Partizanom.

- On je ~vrsto obe}ao da }e se

vratiti i mi ga o~ekujemo da se za

dan-dva pojavi na treningu. To su

nam isto saop{tili i vode}i qu-

di "crno-bijelih# koji su istakli

da nemaju ni{ta protiv da Milan

Sre}o ostane jo{ {est mjeseci u

na{oj sredini - istakao je {ef

stru~nog {taba Borca Slavoqub

Stojanovi}.

Kormilar Bawolu~ana zado-

voqan je dosada{wim radom kan-

didata za prvi tim.

- Ono {to smo do sada plani-

rali to su igra~i besprijekorno

izvr{ili i vjerujem da }e tako

ostati do kraja pripremnog ciklu-

sa. Isto tako moram spomenuti da

su gotovo svi fudbaleri redovni

na treninzima. Trenutno su van

stroja prehla|eni Marinko Ma~-

ki} i Milo{ Babi} koji }e se

najvjerovatnije danas prikqu-

~iti svojim saigra~ima. Zbog

smrtnog slu~aja slobodno je

dobio defanzivac Milan Sa-

marxi} - sumirao je Slavoqub

Stojanovi}.

Na kraju treba spomenu-

ti da sa prvotimcima treni-

raji i {estorica juniora:

Ogwen Kremenovi}, Sr|an

Gligi}, Aleksandar Radu-

lovi}, Sini{a Radowa,

Milan Bogojevi} i Ne-

nad Novakovi}. O~ekuje

se da }e wihovim stopama

krenuti i Nemawa Damjano-

vi} koji se trenutno nalazi

na probi u jednom prvoliga-

{u iz ê{ke.

¥ S. BABI]

PRIPREME FUDBALERA BORCA TEKU PO PLANU

STIGAO BOGIÊVI]Poslije razgovora sa ~elnicima Crvene zvezde odlu~iosam da i daqe nosim

"crveno-plavi" dres, kaè Jadranko

Bogi~evi}SKUP[TINA

Redovna Skup{tina Fudbalskog klu-

ba Borac odrà}e se 25. januara u vije}-

nici Banskog dvora sa po~etkom od 18 ~a-

sova. Tom prilikom bi}e podnijet izvje-

{taj o nov~anom poslovawu kao i radu klub

za 2004. godinu. Isto tako donije}e se odluka o bu-

du}em djelovawu FK Borac kao Sportsko predu-

ze}e sa ograni~enom odgovorno{}u.

POJAÂWAIako u Borcu ne èle da

pri~aju o novim imenima, nije

tajna da bi "crveno-plavi# dres

mogao obu}i biv{i prvotimac

Omladinca Mobi'S Darko Ma-

nojlovi}. Isto tako, u igri je i

nekada{wi junior Dejan Ga~i}

koji trenutno nastupa za Lakta-

{e. Tako|e, nije iskqu~eno da

sre}u u Borcu ponovo oku{a

uzdanica kotorvaro{ke Mlado-

sti Zoran Stoli}. On je pro{le

zime jedno vrijeme trenirao sa

Bawolu~anima, ali od potpisa

ugovora tada nije bilo ni{ta.

Jadranko Bogi~evi}: Ostaje do kraja sezone

(Snimio R. OSTOJI])

FINALE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005. SPORT 3

BAWA LUKA - Zimska ~aro-

lija na parketu je zavr{ena! Utak-

micom superfinala Pavlovi}-turs

- Argo sladoled Bawa Luka 6:5 (3:3),

te dodjelom pehara i priznawa naj-

boqim ekipama i pojedincima spu-

{tena je zavjesa na 29. tradicional-

ni turnir u malom fudbalu "Borik

2005#. Skoro mjesec i po (ta~nije

43 dana) trajala je zimska ~arolija

na parketu, koja je pod svodove naj-

ve}e sportske dvorane u Republici

Srpskoj ove godine okupila ~ak 184

ekipa (55 seniorskih, ~etiri èn-

ske, 16 veteranskih, 26, kadetskih, 25

pionirskih, 21 pjetli}a, 22 osnovnih

{kola i 15 sredwih {kola) i bli-

zu dvije hiqade igra~a.

"PAVLOVI]-TURS#: Pobjed-

nik "Borika 2005# zasluèno je po-

stala ekipa "Pavlovi}-turs#. Iako

prije turnira nisu vaìli za jed-

nog od favorita igra~i iz Sloveni-

je tokom cijelog turnira pokazali

su najvi{e i na kraju su zasluèno

osvojili prvo mjesto i nov~anu na-

gradu od 15 hiqada konvertibilnih

maraka. Tradicija da nekoliko po-

sqedwih godina na smotri u "Bori-

ku# nastupaju Slovenci i ovoga pu-

ta je nastavqena. U vi{e navrata

zastajali su na korak od trona, ali

ovoga puta jedino nova ekipa, koja je

prvi put nastupila na ovom turni-

ru zasluèno je osvojila "Borik

2005#. Predvo|eni sjajnim Gregom

Reòwom, nepredvi|enim Nenadom

Kurti}em i Milanom Andrinekom,

te odli~nim {uterom Miodragom

Vujovi}em, "Pavlovi}-turs# je od

po~etak smotre znao {ta ho}e i na

kraju stigao do ciqa.

NAJBOQI: Svaki wegov potez

publika je pozdravqala burnim

aplauzom i na kraju je zasluèno

progla{en za najboqeg igra~a tur-

nira. Grega Reòwa bio je nosilac

igre "Pavlovi}-tursa# i tako po-

slije Mile Simeunovi}a (2003. go-

dine) postao drugi Slovenac koji je

progla{en za najboqeg u "Boriku#.

Za najboqeg golmana progla{en je

wegov saigra~ Radovan Gaji}, koji je

sjajnim odbranama ulijevao sigur-

nost u igri svoje ekipe. Uz to, bio

je i jedini Bawolu~anin u superfi-

nalu. Sa tri gola u superfinalu, a

ukupno 12 na turniru Mladen Pe-

tri~evi} (Argo sladoled Bawa Lu-

ka) je najboqi strijelac turnira.

Poga|ao je iz svih pozicija, me|u-

tim ni to nije bilo dovoqno da we-

gova ekipa bude najboqa.

ATMOSFERA: Oko 2.500 gle-

dalaca na superfinalu, ali dobra

posje}enost tokom cijelog turnira

pokazali su jo{ jednom da Bawa Lu-

ka voli i cijeni mali fudbal. At-

mosfera je tokom ~itave smotre, a

naro~iti posqedweg dana bila za

~istu desetku. Tokom {esto~asov-

nog programa posqedweg dana na te-

ren nije ba~ena nijedan predmet, ni-

jedna petarda. Zato pohvale zasluù-

ju i pripadnici policije, ali Sek-

tor Sekjuritija, koji su profesio-

nalno obavili svoj posao.

ORGANIZACIJA: Jo{ jednom

je Sportska dvorana "Borik# na ~e-

lu sa direktorom Manojlom Zrni-

}em, wegovim prvim pomo}nicima

Miroslavom Drndarevi}em i Mi-

lovanom @ivkovi}em, te neumor-

nim tandemom Bo{kom Stani{qe-

vi}em i @eqkom Te{i}em poloì-

la ispit. Od prvog do posqedweg da-

na ove smotre sve je funkcionisalo

u najboqem redu i zato im jo{ jed-

nom treba ~estitati.

A na opro{taju od "Borika

2005# ~elnici JSU SD "Borik# obe-

}ali su da }e naredna, jubilarna smo-

tra biti na jo{ jednom vi{em nivou.

Zato sa nestrpqewem ~ekamo 30. tur-

nir "Borik 2006#.

¥ D. PA[AGI]

SPU[TENA ZAVJESA NA TRADICIONALNI TURNIR "BORIK 2005"

VELIKA PREDSTAVA MALOG FUDBALAZa 43 dana trajawa ove smotre krozbawolu~ki hram sportaprodefilovale 184 ekipe i blizudvije hiqade igra~a

SVE ZA DESETKUFinalnom danu "Borika

2005# bio je prisutan i pred-

sjednik Gradskog fudbalskog

saveza Bawa Luka Boò Male-

{evi}:

- Svaka ~ast dvorani "Bo-

rik# i wenim radnicima. Jo{

jednom su poloìli ispit.

Sve je bilo za ~istu desetku

i od srca im èlim da nared-

na jubilarna smotra bude jo{

boqa - naglasio je Male{e-

vi}.

POHVALERukovodilac turnira "Bo-

rik 2005# Milovan @ivkovi}

zadovoqan je ura|enim.

- Da je sve bilo u najboqem

redu najboqe govore pohvale,

koje ju~e i danas stiù na na-

{u adresu sa svih strana. Svi su

odu{evqeni vi|enim i ve} sa-

da najavquju da }e biti u~esni-

ci "Borika 2006# - naglasio je

@ivkovi}.

Argo sladoled Bawa Luka: Zastali u superfinalu

Boris Mal~i} (Kosig Dunav osigurawe): Zapaène igre na turniru(Snimio R. [IBAREVI])

Ogwen Kremenovi} i Boìdar Stani{qevi}:Nagrada za najperspektivnijeg igra~a

"Pavlovi}-turs": Slavqe pobjednika

Milovan @ivkovi}, Damir Kranti} i MilutinVu~kovac: Priznawe za najboqeg pjetli}a

Nikola Luburi} i Nemawa Lazi}: Tuga poraènih

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 18. januar 2005.SPORT4

BAWA LUKA - Rukometa-

{i i stru~ni {tab Borca Tele-

kom Srpske otputovali su ju~e

na bazi~ne pripreme u Bawu

Vru}icu.

Baza Bawolu~ana bi}e ho-

tel "Kardijal#, gdje }e ostati

do nedjeqe, 23. januara.

- Mislim da smo napravili

pravi potez {to smo ba{ Bawu

Vru}icu izabrali za bazi~ne

pripreme. Tamo su uslovi za rad

idealni. Na raspolagawu }e nam

biti teretana, bazen i jo{ mno-

ge pogodnosti, tako da ovih se-

dam dana moramo maksimalno

iskoristiti - rekao je {ef

stru~nog {taba Borca Telekom

Srpske Stojan Atlagi}.

Ne treba posebno nagla{a-

vati {ta }e rukometa{i Borca

TS raditi u Bawi Vru}ici, jer

je ovaj dio priprema "rezervi-

san# za sticawe kondicije.

- Lopte nismo ni ponijeli,

jer je prioritet da se igra~i

{to boqe fizi~ki pripreme.

Ne}u ih {tedjeti, ovo }e za wih

biti sedam dana "pakla#. Kada

se vratimo u Bawu Luku, na red

}e do}i uigravawe tima i pri-

jateqske utakmice - dodao je

Atlagi}.

Desno krilo Milan Torbi-

ca se jo{ nalazi na slu`benom

putovawu, tako da ekipa nije

kompletirana.

- Torbica se redovno javqa

i u svakom trenutku znam gdje se

nalazi. Prikqu~i}e se trenin-

zima 20. januara - naglasio je

Atlagi}.

Borac TS u nastavku sezone

ima tri jasna ciqa - osvojiti

Kup BiH, zauzeti tre}e mjesto

u {ampionatu i preko {vajcar-

skog Vaker Tuna ovjeriti vizu

za plasman u polufinale ê-

lenx kupa.

- Siguran sam da bez ozbiq-

nog rada na pripremama ne}e-

mo ispuniti nijedan od ovih za-

dataka. Zato }u od svih igra~a

traìti maksimalnu angaòva-

nost na treninzima, a kasnije

i na utakmicama - naveo je {ef

stru~nog {taba Borca Telekom

Srpske Stojan Atlagi}.

¥ D. PRA[TALO

BORAC TS OTPUTOVAO NA BAZI^NE PRIPREME U BAWU VRU]ICU

SAMO RAD DONOSI USPJEH BIJEQINA - [ef stru~-

nog {taba Bijeqine Mile Lati-

novi} izvr{io je ju~e prozivku

rukometa{a ~ime su zvani~no

po~ele pripreme za proqe}ni

dio sezone u Zajedni~koj ligi

BiH.

Prvom sastanku prisustvo-

valo je 12 igra~a, a opravdano su

izostali: Danilo Dimi}, Mom-

~ilo Mandi}, Haris Struji} i

Nemawa Babi}.

- Prozivci su se odazvali

svi igra~i na koje }u ra~una-

ti u nastavku takmi~ewa u za-

jedni~kom {ampionatu. Zbog

obaveza na fakultetu svoj iz-

ostanak su opravdala ~etiri

igra~a. Jesewu polusezonu {to

prije moramo zaboraviti i sve

misli usmjeriti na proqe}e,

koje }e za nas biti puno isku-

{ewa - rekao je {ef stru~nog

{taba Bijeqine Mile Latino-

vi}.

Strateg Bijeqinaca naja-

vio je èstok i naporan ritam

rada kako bi {to spremnije do-

~ekali nastavak takmi~ewa u

ligi BiH i borbu za opstanak.

- Prvu fazu priprema oba-

vi}emo u Bijeqini. Pored tre-

ninga u dvorani, na programu je

i rad u teretani. Zatim su na

redu kontrolne utakmice. Pla-

niramo odlazak u Srbiju na mi-

ni-turneju, gdje }emo odigrati

desetak prijateqskih susreta -

dodao je na kraju Latinovi}.

¥ J. ^.

RUKOMETA[I BIJEQINE POÊLI SA RADOM

Dvorana, pa Srbija

BAWA LUKA - Igra~i Srpskog

ko{arka{kog kluba Bawalu~ka pi-

vara danas }e otputovati u Srbiju,

gdje }e u sklopu priprema za nasta-

vak prvenstva odigrati dvije kon-

trolne utakmice.

- Ve~eras }e nam od 18.30 ~aso-

va u Vr{cu protivnik biti Svisla-

jons Takovo. Rije~ je o ~lanu Atlas

Pils juba lige, a sutra }emo u Beo-

gradu igrati sa na{im starim riva-

lom Avala Adom, koja se takmi~i u

Prvoj "B# ligi - istakao je {ef

stru~nog {taba "pivara# Drago Ka-

rali}.

Bawolu~anima }e ove dvije

utakmice biti prve provjere u novoj

godini.

- @eqa nam je da desetak dana

prije nastavka Zajedni~ke lige BiH

vidimo na ~emu smo. Zato }e nam re-

zultat biti u drugom planu, jer }e-

mo poku{ati da uigramo jo{ neke

varijante. Ovo }e biti odli~na {an-

sa da vidimo kako su se uklopile no-

vajlije Dalibor Stupar i Vladimir

Mijovi} - naglasio je Karali}.

"Pivari# u Srbiju ne}e otputo-

vati u kompletnom sastavu.

- Sigurno je da ne}e i}i operi-

sani Jovan Perin i Predrag ̂ ubri-

lo, koji je povrijedio zglob. Bojan

Milinovi} ima upalu grla, a Niko-

la Kova~ je povrijedio ahilovu te-

tivu. Me|utim, wih dvojica }e naj-

vjerovatnije putovati u Srbiju - do-

dao je kormilar Bawolu~ana.

¥ D. P.

BAWALU^KA PIVARA OTPUTOVALA U SRBIJU

Izostaju Perin i ûbrilo

BAWA LUKA - Iznena|ewe u

Vi{egradu! Ko{arka{i Varde u de-

vetom kolu Prve lige Srpske savla-

dali su lidera, Mladost iz Mrkowi}

Grada, i to sa samo pola ko{a razli-

ke 86:85.

Po~etak susreta pripao je gosti-

ma koji su stalno bili u vo|stvu, ali

nisu uspijevali da steknu osjetniju

razliku. Tek u drugom periodu zaigra-

li su ne{to angaòvanije, pa su do od-

laska na odmor do{li do "plus os-

am# poena - 48:40. U nastavku utak-

mice Varda je poja~ala tempo i sma-

wivala prednost Mrkowi}ana, pa se

tako u posqedwu dionicu u{lo sa sa-

mo tri poena prednosti za goste -

70:67. Odluka o pobjedniku pala je u

~etvrtom periodu kada su Vi{egra-

|ani pre{li u vo|stvo i poslije iz-

uzetno dramati~ne zavr{nice lider

je morao da prepusti dva boda doma-

}inu.

U drugom susretu devetog kola

odigranom u Bawoj Luci, kako se i

o~ekivalo, Slavija nije imala ve}ih

problema da do|e do pobjede protiv

Nektara - 83:57.

Tre}i susret koji bi trebalo da

bude odigran u istom terminu izme-

|u Glasinca i Drine odgo|en je zbog

bolesti Zvorni~ana. Me~evi Rudar -

Mladost Volf julen te Filozofski

- Mladost iz Gacka na rasporedu su

26. januara.

¥ M. I.

PRVA LIGA SRPSKE ZA KO[ARKA[E

Lider pao u Vi{egradu

Od svih igra~a traì}u maksimalnu angaòvanostna treninzima, a kasnije i na utakmicama, kaè StojanAtlagi}

IGRAÎNa put u Bawu Vru}icu

krenulo je 17 igra~a: Qubi{i},

Grahovac (golmani), \ogo, Ob-

radovi}, Bjeli}, Un~anin, Ba-

ji}, Crnomarkovi}, Me|edo-

vi}, [aula, Stevanovi}, Raca,

Mali}, Gudura{, Rakocija,

Kresojevi} i Stankovi}. U au-

tobusu su se na{la i tri ~la-

na stru~nog {taba: Stojan

Atlagi}, Zdravko Ra|enovi} i

Du{an Kresojevi}.

SASTAVNa prvom treningu prisu-

stvovalo je 12 rukometa{a. To

su: Milan Nedeqkovi}, Davor

Risti}, Goran Damjanovi}, Mo-

mir Trifkovi}, Miroslav Mun-

~an, Igor Stanivuk, Savo Risti},

Mladen Mi~i}, Sr|an Div~i},

Milorad Mi{i}, Bogdan Ranki}

i Milenko [qivi}. Opravdano

su izostali: Danilo Dimi}, Mom-

~ilo Mandi}, Haris Struji} i

Nemawa Babi}.

SOKOLAC - Atleti~ari Gla-

sinca otputovali su Bar, gdje }e

obaviti pripreme za narednu tak-

mi~arsku sezonu. Soko~ani ve} tre-

}i put odlaze u ovo mjesto na Cr-

nogorskom primorju, koje je tradi-

cionalna baza za pripreme atleti-

~ara Srbije i Crne Gore.

- U Baru uslovi za rad su veo-

ma dobri, a izgra|ena je i nova tar-

tan staza. Dobro }e nam do}i i raz-

mjena iskustava sa trenerima i

atleti~arima iz drugih klubova.

Plan rada je takav da }e akcenat bi-

ti, kako na fizi~koj, tako i na teh-

ni~ko-takti~koj pripremi na{ih

takmi~ara - kaè trener Atlet-

skog kluba Glasinac Ne|o \uro-

vi}.

U narednoj takmi~arskoj sezo-

nu ovaj klub ima ambicije da na-

stavi seriju uspje{nih rezultata,

koji su ga svrstali me|u najboqe u

Republici Srpskoj i BiH.

- Nastoja}emo da ponovimo us-

pjeh iz pro{le godine, kada je na-

{a ̀ enska ekipa bila druga u BiH.

Ciq nam je, tako|e, da se dvoje na-

{ih mladih atleti~ara na|e na

Svjetskom prvenstvu, koje }e biti

odràno u marokanskom Marake-

{u. To su Gorana Cvijeti}, koja bi

trebalo da ispuni normu za ovo tak-

mi~ewe u disciplinama 100 i 400

metara prepone, kao i Boris Su-

slovski na 400 metara. @eqka Bar-

tula "juri# normu u bacawu kugle

za prvenstvo Evrope za starije ju-

niore - istakao je \urovi}.

Pored wih na pripremama u Ba-

ru su jo{ i: Milan Curovi},

Vera Mijatovi}, Dejan

Elez, Darko Rosi},

Aleksandra Dobri-

lovi}. Sa wima su

i treneri Goran

Cvijeti} i Zoran

Rosi}.

U Baru se pr-

ipremaju i atle-

ti~ari paqanske

Romanije, baca~

kugle Bojan Xida

i sprinter Niko-

la Skoki}. Xida

je ve} ispunio

normu za Svjetsko

prvenstvu u Mara-

ke{u.

¥ B. G.

ATLETIÂRI GLASINCA NA PRIPREMAMA U BARU

Zalet ka svjetskim visinama@eqkaBartula:CiqEvropskoprven-stvo

BAWA LUKA - Danas }e u

organizaciji Srpskog ko{arka-

{kog kluba Zvijezda po~eti dru-

gi "Bogojavqenski turnir#. Na

takmi~ewu mla|ih kategorija na-

}i }e se ~etiri bawolu~ka ko-

{arka{ka kluba: "Radivoj Ko-

ra}#, [ampiona Alf-om, Nek-

tar, te doma}in Zvijezda.

- @eqa nam je da pomenuti klu-

bovi dovedu svoje najperspektiv-

nije mlade igra~e i tako zajedni~-

kim takmi~ewem provjerimo wi-

hovu stvarnu vrijednost. Bawa Lu-

ka, odnosno weni klubovi zaista

imaju igra~e sa puno talenta i po-

tencijala i mislimo da to treba

da izdvojimo i poku{amo ih usmje-

riti na pravi put. Ujedno, bi}e to

i odli~na provjera pred po~etak

prvenstva Srpske za mla|e selek-

cije - rekao je trener Srpskog ko-

{arka{kog kluba Zvijezda Ne|o

Macanovi}.

Prvi "Bogojavqenski tur-

nir# odigran je pro{le godine

kada su nastupili i gosti iz Sr-

bije i Crne Gore.

- Ovog puta oni nisu bili u

mogu}nosti da do|u, ali smo za-

to prona{li na~in kako da tur-

nir odrìmo. Vjerujemo da }e

utakmice biti zanimqive i na-

~in da se bawolu~ki brojni ta-

lenti dokaù. Tako|e, jedan od

ciqeva nam je da uspostavimo i

daqu saradwu sa klubovima iz na-

{eg grada, {to je veoma neophod-

no u ovim uslovima - naglasio je

Macanovi}.

Turnir koji }e biti odigran

u dvorani Osnovne {kole "Bo-

risav Stankovi}# traja}e dva da-

na.

- Danas su na rasporedu dvi-

je utakmice. Susretom izme|u

Zvijezde i [ampiona Alf-om

otvori}emo ovu Bogojavqen-

sku smotru. Poslije toga sa-

sta}e se druga dva u~esnika,

"Radivoj Kora}# i Nektar.

Drugog dana na rasporedu su

preostala ~etiri me~a. Zna~i,

igra}e svako sa svakim. Za sve

ekipe obezbijedili smo peha-

re u zavisnosti od plasmana a

najboqima }e biti dodijeqe-

ne i medaqe - istakao je Ne|o

Macanovi}.

¥ M. I.

DANAS POÎWE "BOGOJAVQENSKI TURNIR 2005"

Ko{arka{ka mladost

Ko{arka{i Zvijezde: Doma}ini smotre

STONI TENIS

Prijedor~anke ru{e redomPRIJEDOR - Stonoteniser-

ke Prijedora su u petom kolu li-

ge BiH, savladale ekipu Tele-

koma iz Tuzle sa ubjedqivih 4:0.

Prijedor~anke su zabiqeìle

~etvrti uzastopni trijumf i tre-

nutno zauzimaju prvom mjesto pr-

venstvene tabele sa osam osvo-

jenih bodova. Igra~ice Kreke

iznenadile su ekipu @eqezni-

~ara i trijumfovale sa 4:3. Eki-

pa Borca bez ve}ih problema po-

bijedila je Bugojno sa 4:1.

Rezultati petog kola: PRI-

JEDOR: Prijedor - Telekom 4:0,

SARAJEVO: @eqezni~ar - Kre-

ka 3:4, TRAVNIK: Borac - Bugoj-

no 4:1. Odgo|en je me~ izme|u Pe-

ru}ice i ekipe Top Stens' 73.

Slobodna je bila ekipa Viteza.

Plasman: Prijedor 8 bodova,

@eqezni~ar 8, Kreka 8, Borac 8,

Telekom 2, Bugojno 2, Top

Sten'73 2, Peru}ica i Vitez bez

bodova. ¥ J. ^.

LIGA BiH

Gosti prejakiBAWA LUKA - Neuspjeh Ba-

wolu~ana! Stonoteniseri Bawe

Luke na svom terenu poraèni su

od lidera zajedni~kog {ampiona-

ta BiH ekipe Bosnama sa 0:4. Po-

slije pet odigranih kola, oni su

zabiqeìli tri poraza i dvije

pobjede i nalaze se na petom mje-

stu prvenstvene tabele sa ~etiri

osvojena boda.

U ostalim suretima postig-

nuti su o~ekivani rezultati. Dru-

goplasirana Bosna savladala je

Kreku sa maksimalnih 4:0. Isti

uspjeh ostvarila je ekipa Mlado-

sti protiv Spina. Alaxa je bila

boqa od tima @eqezni~ara - 4:2.

Rezultati petog kola: BAWA

LUKA: Bawa Luka - Bosnam 0:4,

SARAJEVO: Bosna - Kreka 4:0,

ZENICA: Mladost - Spin 4:0,

SARAJEVO: Alaxa - @eqezni-

~ar 4:2.

Plasman: Bosnam 10 bodova,

Bosna 8, Mladost 8, @eqezni~ar

4, Bawa Luka 4, Kreka 4, Alaxa 2,

Spin bez bodova.

¥ J. ^.

DVORANA: O[ "Borisav Stankovi}#, gledalaca: 100, sudije: ]azi} i

Ze~evi} (Bawa Luka).

NEKTAR: Mi~i} 2, Mileki} 7, Joki} 1, Damjanovi} 6, Pavlovi} 22, Ro-

di}, Kondi}, Josipovi} 15, Popovi}, Sredi} 4.

SLAVIJA: Jokanovi}, Stojakovi} 10, Stani} 6, Zirojevi} 9, Peri{i}

10, Blitvi}, Joki}, Kneèvi} 9, Vaskovi}, Budovi}, Olui} 7, Milidrag 32.

NEKTAR SLAVIJA57:83

DVORANA: sportska u Vi{egradu, gledalaca: 400, sudije: Babi} i

Petkovi} (Bawa Luka).

VARDA: Mirkovi}, \eri} 20, Andrejevi} 4, ûbrilovi}, Pereula 2,

Stanojevi}, Vidakovi} 21, Stanimirovi} 12, Kajevi} 8, Golubovi} 19, Fu-

lurija, Te{evi}.

MLADOST (MG): Quboja 4, Sladojevi} 8, Male{evi} 4, Zeqkovi},

Matanovi}, Proti} 8, \uranovi}, Gali} 1, Kova~evi} 26, Florjan 34.

VARDA MLADOST (MG)86:85

UGQEVIK - Iskusni ko{ar-

ka{ Zoran Negovanovi} je novi

~lan Rudara iz Ugqevika. Ovaj tri-

deset{estogodi{wak, koji igra na

poziciji plejmejkera, proteklu po-

lusezonu igrao je u vr{a~kom pr-

voliga{u Srbije i Crne Gore, Svi-

slionsu, dok je prethodno nastupao

za brojne klubove iz SCG i BiH.

Kako kaù u Upravi ugqevi~kog

prvoliga{a, angaòvawe ovog is-

kusnog organizatora igre ne treba

da ~udi jer su ambicije Rudara ve-

like.

- Ne odustajemo od svog ciqa,

a to je plasman u zajedni~ku ligu

BiH. To moèmo ostvariti samo

organizovanim radom i neophodna

su nam poja~awa sa strane. A koli-

ko su nam namjere ozbiqne, potvr-

|uje i to da je ovaj vrsni ko{ar-

ka{ bez problema pristao na sa-

radwu jer zna kako se radi i vjeru-

je u na{e ambicije - kaè sport-

ski direktor Rudara Pero Steva-

novi}.

Me|utim, to nije i jedino no-

vo ime u redovima "rudara#.

- Trenutno smo u pregovorima

sa jo{ jednim izuzetno iskusnim

ko{arka{em, Mijailom Gru{ano-

vi}em koji igra na poziciji centra,

a polusezonu je proveo, tako|e, u

Vr{cu. Nadamo se da }emo i sa wim

uspjeti uspostaviti saradwu. Spo-

razumno smo raskinuli ugovor sa

dosada{wim centrom Markom Ta-

naskovi}em koji je morao da ode na

odsluèwa vojnog roka, tako dan

nam nedostaje jedan visoki igra~ -

dodao je Pero Stevanovi}.

¥ M. ILI]

KO[ARKA[KI KLUB RUDAR JAÂ REDOVE

ADUTI ZA ELITUU tim iz Ugqevika stigao je Zoran Negovanovi},a Uprava kluba pregovara sa jo{ jednim iskusnimigra~em, Mijailom Gru{anovi}em

RASPOREDUtakmice na "Bogoja-

vqenskom turniru 2005# bi}e

odigrane po sqede}em raspo-

redu: utorak: Zvijezda - [am-

pion Alf-om (12.30 ~asova),

"Radivoj Kora}# - Nektar

(14.15), srijeda: Zvijezda -

Nektar (10), "Radivoj Kora}#

- [ampion Alf-om (11.45),

Zvijezda - "Radivoj Kora}#

(15), [ampion Alf-om - Nek-

tar (16.45).

(18:27, 17:16, 9:23, 13:17)

(24:26, 16:22, 27:22, 19:15)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Radnikpo~eo

pripreme

MALI FUDBAL

"Borik"

ispunioo~ekivawa

KO[ARKA

Na redukontrolni

me~evi

Strana 4.Strana 3.Strana 2.

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA








DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA @ivorad

Miraì}Dalibor

Stupar


FUDBAL

Manojla Zrni}

LONDON - U duelu ekipa

koje se bore za opstanak, Fulam

je u 90. minutu do{ao do pobjede

nad Vest Bromvi~ Albionom.

Iako su gosti imali vi{e od

igre, nisu imali sre}e u zavr-

{nici napada pa su i daqe osta-

li zakovani za dno tabele.

Rezultat: Fulam - VBA 1:0

(Buba Diop 90).

¹ ¹ ¹

RIM - Pogotkom \anfran-

ka Zole u 89. minutu Kaqari je

uspio do}i do boda protiv Ju-

ventusa, u posqedwem susretu 19.

kola italijanske "Serije A#.

Prednost "Stare dame# nad pr-

vim pratiocem Milanom sada iz-

nosi samo dva boda.

Rezultat: Kaqari - Juven-

tus 1:1 (Zola 89 - Emerson 55).

¹ ¹ ¹

PARIZ - U posledwoj utak-

mici 21. kola francuskog {am-

pionata Olimpik iz Marseja je

savladao Nicu sa 2:0. Timu sa

Velodroma bilo je dovoqno sve-

ga desetak minuta da preko Lu-

indule stekne prednost koju go-

sti do kraja nisu uspjeli ni da

smawe. Rezultat: Marsej - Nica

2:0 (Luindula 3, 14). ¥

MADRID - Fudbaleri Bar-

selone su prvu polovinu {ampio-

nata zavr{ili pobjedom nad Real

Sosijedadom. Mu~ili su se Kata-

lonci, proma{ili penal, imali

igra~a vi{e i tek u 82. minutu go-

lom Samjuela Etoa stigli do tri-

jumfa. Primjetno je da je forma

lidera ipak u padu, {to se jo{ vi-

{e moè re}i za goste kojima je

ovo tre}i uzastopni poraz.

Real od dolaska Vanderleja

Luksemburga na mjesto trenera zna

samo za uspjehe, ali se mora re}i

da je "kraqevski# klub miqenik

sre}e. Ovoga puta na "Santjago

Bernabeu# je savladana Saragosa,

ubjedqivo sa 3:1, iako su gosti pr-

vi postigli gol. Valensija je na

te{kom gostovawu u Pamploni

osvojila bod, ali je mogla da odne-

se i cijeli plijen s obzirom da je

posqedwih pola sata imala igra-

~a vi{e. U jednom od derbija ko-

la, Atletik i Espawol su podije-

lili bodove. Rano vo|stvo doma}ih

nije poremetilo goste iz Barselo-

ne koji su uspjeli da osvoje bod ko-

ji ih drì u vrhu tabele.

Deportivo je ponovo razo~a-

rao navija~e na Rijazoru. Iako su

imali igra~a mawe, doma}i su do-

{li do vo|stva, me|utim Numan-

sija je ubrzo izjedna~ila i tako

osvojila prvi bod na gostovawima

ove sezone. Viqareal je u Valen-

siji zabiqeìo ~etvrtu pobjedu u

posqedwih pet kola. Ve} od samog

starta gosti su stavili do znawa

igra~ima Levantea da je do{ao po

bodove {to je na kraju i ostvario

bez ve}ih problema.

Rezultati 19. kola: Albasete

- Rasing Santander 0:0, Atletik

Bilbao - Espawol 1:1 (E~eberija

2 - Maksi 31), Deportivo - Numan-

sija 1:1 (Pandijani 76 - Merino

80), Osasuna - Valensija 0:0, Le-

vante - Viqareal 2:4 (Rivera 47,

Regi 71 - Gvajre 3, Forlan 28, 60,

Sena 88), Betis - Majorka 2:0 (Edu

27, 85), Barselona - Real Sosije-

dad 1:0 (Eto 82), Real Madrid - Sa-

ragosa 3:1 (Raul 42, Ronaldo 55,

Oven 85 - Viqa 22). ¥

BEOGRAD - Selektor ruko-

metne reprezentacije Srbije i Cr-

ne Gore Veselin Vujovi} rekao je

da je "relativno zadovoqan pri-

premnim turnirom u Hrvatskoj#,

te da ima jo{ vremena da se ispra-

ve uo~ene gre{ke do "ozbiqnih#

utakmica na Svjetskom prvenstvu

u Tunisu.

- Mislim da smo odigrali dvi-

je dobre utakmice u Hrvatskoj. Tu-

nis je bio zavaran svojim ranijim

pobjedama protiv Rusije i ̂ e{ke,

pa je pomislio da je boqi od nas.

Pokazali smo da to nije tako - re-

kao je Vujovi}.

Reprezentacija SCG je prote-

klog vikenda u~estvovala na tur-

niru u Hrvatskoj gdje je pobijedi-

la Tunis u prvom me~u sa 32:27, a

zatim izgubila od doma}ina sa

31:33.

- Imao sam utisak da je za Hr-

vatsku me~ sa nama bio "biti ili

ne biti#. Sastali smo se uo~i wi-

hovih predsjedni~kih izbora, pa

je sve to skupa uticalo na atmos-

feru. Oni su igrali svo vrijeme

sa prvom postavom, dok sam se ja

trudio da ravnomjerno raspore-

dim minutaù - dodao je Vujovi}.

Selektor je dodao da su i sa ta-

kvom igrom "plavi# bili u situ-

aciji da preokrenu rezultat u svo-

ju korist i pobijede. On je istakao

da jo{ ima vremena da se isprave

neke uo~ene gre{ke do jakih utak-

mica na Svjetskom prvenstvu u Tu-

nisu.

- Dobro smo radili. Sada tre-

ba malo osvjeìti igra~e, kako bi

svoje pravo lice pokazali na

Svjetskom prvenstvu - istakao je

Vujovi} i dodao da }e spisak re-

prezentativaca saop{titi nepo-

sredno uo~i puta u Tunis.

Rukometna reprezentacija Sr-

bije i Crne Gore putuje u Tunis 20.

januara, a prvu utakmicu na Svjet-

skom prvenstvu odigra}e 23. janu-

ara protiv Katara. ¥

SKUP[TINA VATERPOLO SAVEZA SCG

Porobi} selektorBEOGRAD - Skup{tina Vaterpolo saveza

Srbije i Crne Gore imenovala je Petra Poro-

bi}a za novog saveznog selektora, dok je dosa-

da{wi trener Nenad Manojlovi} preuzeo funk-

ciju sportskog direktora.

Petar Porobi} (48) je trener {ampiona

SCG i vice{ampiona Evrope Jadrana iz Her-

ceg Novog, a od januara 2000. godine je bio pr-

vi pomo}nik selektora Nenada Manojlovi}a u

reprezentaciji. Tako|e, donesena je odluka i da

sada{wi predsjednik Aleksandar Krsti} osta-

ne na toj funkciji i u narednom periodu. ¥

TORINO - Biv{i fudba-

ler Parme i êlzija, Adrijan

Mutu, sklopio je petogodi{wi

ugovor sa liderom italijanskog

prvenstva Juventusom.

Trener "crno-bijelih#, Fa-

bio Kapelo, izjavio je da }e

igra~ poput Mutua biti pravo

rje{ewe za wegovu ekipu, kao i

da od wega o~ekuje partije kakve

je pruào u Parmi, kada je bio

jedan od najboqih napada~a na

"~izmi#. Podsjetimo, rumunski

internacionalac je u êlziju

doìvio najteè dane u svojoj

karijeri, odigrav{i 19 utakmi-

ca bez postignutog gola. Zatim

su uslijedile afere sa rumun-

skom porno - zvijezdom, pa raz-

vod. A onda je, 19. oktobra pro-

{le godine, suspendovan na se-

dam mjeseci od strane evropske

ku}e fudbala, zbog pozitivnih

nalaza testa na kokain, poslije

~ega je "otjeran# iz engleskog

premijerliga{a.

Poslije otkaza, Rumun je

pro{ao period rehabilitacije,

kao i program odvi-

kavawa od droga, a

zatim se pri-

kqu~io tre-

n i n z i m a

Steaue iz

Buku-

re{ta.

Sve to

v r i j e m e ,

dvadeset{e-

stogodi{wi na-

pada~ bio je u kon-

taktu sa ~elnici-

ma Juventusa, klu-

ba koji je za wego-

ve usluge bio za-

interesovan dok

je jo{ nastupao za

Parmu.

Za svoj novi

klub, Mutu }e

mo}i nastupiti

tek poslije isteka

kazne, koja }e trajati do 18. ma-

ja 2005. godine. ¥

VEZISTA ZVEZDE OTPUTOVAO U LION

Perovi} na lije~ewuBEOGRAD - Umjesto da se sa ostalim prvotimci-

ma priprema na Kipru za nastavak sezone, talentova-

ni vezista Crvene zvezde Marko Perovi} otputova}e

danas u Lion na lije~ewe. Na poznatoj klinici dokto-

ra Ferea, mladi reprezentativac SCG potraì}e li-

jek za neugodnu povredu le|a koja ga je mu~ila tokom

pro{le jeseni, a dru{tvo }e mu praviti predsjednik

kluba Dragan Xaji}.

Zanimqivo je da je od sli~ne povrede dugo patio

biv{i {toper "crveno-bijelih# Nemawa Vidi}, pa

francuski qekari smatraju da je problem u na~inu

pripreme igra~a, odnosno u nepravilnim vje`bama za

trbu{ne mi{i}e.

¥ B. M.

WUJORK - U oba susreta NBA

lige doma}ini su zabiqeìli tri-

jumfe. [utiraju}i trojke 7-5 i ostva-

riv{i "dabl-dabl# u~inak protiv

Klivlenda, Vladimir Radmanovi}

ne samo da je bio tvorac pobjede Si-

jetla, nego je izmamio i krajwe po-

zitivne komentare svojih i protiv-

ni~kih igra~a. Internacionalac iz

SCG je iskoristio odsustvo Ra{ara

Luisa i kao rezerva ubacio 23 poe-

na i pritom imao 11 skokova.

U drugom susretu

no}i Toronto je na

svom terenu savladao

Wu Orleans najvi{e

zahvaquju}i odli~nom

Krisu Bo{u. On ne sa-

mo da je postigao 24 po-

ena i imao 10 skokova,

ve} je u posqedwim

trenucima kada se od-

lu~ivao pobjednik dva

puta blokirao {ut naj-

boqem igra~u gostiju,

Liju Nejlonu i tako do-

nio trijumf svome ti-

mu.

Rezultati: Toron-

to - Wu Orleans 102:99

(Nejlon 32 - Peterson

25, 10 sk, Bo{ 24, 10 sk),

Sijetl - Klivlend

105:97 (Alen 27, Radma-

novi} 23, 11 sk, 2 as, 1

uk - Xejms 35, 11 sk, Pa-

vlovi} 2). ¥

[PANSKO FUDBALSKO PRVENSTVO, 19. KOLO

Barselona je golom kamerunskog internacionalcau fini{u me~a stigla do novih bodova

VESELIN VUJOVI] O PRIPREMAMA RUKOMETNE REPREZENTACIJE

Pravo lice u TunisuU NBA LIGI ODIGRANA DVA SUSRETA

Sigurni doma}ini

Raul, Bekam, Ronaldo: Trijumf na "Santjago Bernabeu"

ETO SKRATIO MUKEETO SKRATIO MUKEETO SKRATIO MUKEETO SKRATIO MUKEETO SKRATIO MUKEETO SKRATIO MUKEETO SKRATIO MUKEETO SKRATIO MUKEETO SKRATIO MUKE

VladimirRadmanovi}:Odli~no iz-dawe

"STARA DAMA" ANGA@OVALA ADRIANA MUTUA

Juventus ja~a napad

1. Barselona 19 14 3 2 36:14 45

2. Real Madrid 19 12 2 5 32:14 38

3. Valensija 19 10 6 3 29:13 36

4. Espawol 19 10 4 5 23:14 34

5. Seviqa 19 9 5 5 21:19 32

6. Betis 19 8 6 5 24:21 30

7. Viqareal 19 7 7 5 28:16 28

8. Osasuna 19 8 4 7 25:26 28

9. Atletik B. 19 6 5 8 26:22 26

10. Atletiko M. 19 7 5 7 19:18 26

11. Saragosa 19 7 4 8 26:29 25

12. Deportivo 19 5 9 5 25:28 24

13. Real S. 19 6 4 9 22:24 22

14. Levante 19 6 3 10 21:30 21

15. Hetafe 19 5 5 9 17:22 20

16. Albasete 19 4 8 7 17:23 20

17. Rasing 19 5 4 9 17:26 20

18. Malaga 19 5 3 11 14:31 18

19. Majorka 19 3 5 11 17:32 14

20. Numansija 19 3 5 11 12:30 14

ETO SKRATIO MUKE

MELBURN - Prvi teniski

Gren Slem sezone - Otvoreno pr-

venstvo Australije, po~eo je po-

bjedama predstavnika iz Srbije i

Crne Gore.

Ana Ivanovi} je pobijedi-

la 32. nosioca, êhiwu Ivetu

Bene{ovu sa 3:6,

7:6, 6:1. Ona }e u

drugom kolu igra-

ti sa go-

di-

nu dana

starijom

ruskom te-

n i s e r k o m

Marijom Kirilenko, koja je tre-

nutno 105. na VTA listi. Sedam-

naestogodi{wa Beogra|anka je

tako nastavila seriju pobjeda, po-

{to je pro{le subote trijumfo-

vala na turniru u Kanberi, we-

nom prvom VTA trofeju. Ona je na

turnir u Melburnu u{la kao 82.

na listi, a pobjeda u prvom kolu

ve} joj je donijela nova 32 poena.

Janko Tipsarevi} je savladao

Italijana Danijelea Bra}alija sa

7:6, 7:6, 3:6, 6:1. Najboqe rangira-

ni teniser SCG tako je produìo

niz pobjeda u Melburnu na ~eti-

ri, a sqede}i protivnik bi}e mu

20. nosilac na turniru i 27. igra~

na ATP listi, Dominik Hrbati iz

Slova~ke. Hrbati je u prvom ko-

lu eliminisao Robina Sederlin-

ga iz [vedske, dobiv{i dva seta,

6:4, 6:2. U tre}em setu, pri vo|stvu

Slovaka od 1:0, Sederling je pre-

dao me~.

Na teren je iza{ao i Novak

\okovi}. On se sastao ~etvrtim

nosiocem, Rusom Maratom Safi-

nom. \okovi}, vidno impresioni-

ran zna~ajem me~a samo na trenut-

ke je igrao kako zna. Safin je sla-

vio lako sa 6:0, 6:2. 6:1.

Va`niji rezultati prvog dana,

teniseri: Federer - Santoro 6:1,

6:2, 6:2, Kindlman - Agasi 4:6, 3:6,

0:6, Garsija-Lopez - Moja 7:5, 6:3, 3:6,

6:3, Gaudio - Gimelstob 7:6, 6:4, 6:3,

Kifer - Ro{us 5:7, 6:2, 6:3, 2:6, 3:6...

teniserke: S. Vilijams - Pin 6:1,

6:1, [tosur - Moresmo 2:6, 3:6, Ka-

ratan~eva - [arapova 3:6, 1:6, Ra-

zano - Petrova 1:6, 2:6, Kuzweco-

va - Kirkland 6:1, 6:1... ¥

NASTAVAK USPJE[NE SERIJEANA IVANOVI] OSTVARILA POBJEDU U PRVOM KOLUAUSTRALIJEN OPENA

Ana Ivanovi}: Potvrdi-la dobru formu

Documents

PREDSJEDNIK REPUBLI^KOG SAVEZA LOGORA[A SLAVKO …