16
Pregledi i osvrti Prethodno priopćenje UDK 003: 165.64 Primljeno 07. 07. 2008. Iris Vidmar Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Omladinska 14, HR–51000 Rijeka [email protected] Jučer, danas, sutra Sažetak Unatoč činjenici da je osjećaj protjecanja vremena neodvojivo povezan s našim iskustvom i načinom na koji razmišljamo o njemu, postoje teorije koje na vrijeme gledaju drukčije i tvrde kako je taj osjećaj protjecanja samo naša subjektivna kategorija, nešto što uopće ne odgovara pravoj prirodi vremena. Vrijeme niti teče niti prolazi, ono naprosto jest, jednako realno u svoj svojoj cjelovitosti. Te teorije, prikladno nazvane eternalističkim teorijama, negiraju poseban status kojeg se tradicionalno pridodaje sadašnjosti kao jedinom realnom odsječku vremena i tvrde da prošlost i budućnost postoje jednako realno. U ovom radu suče- ljavam te dvije ideje i sažimam osnovna polazišta i probleme eternalizma i njemu rivalske, prezentističke teorije. Ključne riječi prezentizam, eternalizam, A-teorija, B-teorija, temporalna semantika, atemporalna seman- tika, redukcija 1. Uvod »Čini se dakle da protjecanje vremena uključuje događaje koji se kreću od nepostojeće buduć- nosti prema postojećoj sadašnjosti do nepostojeće prošlosti. No, ako budućnost ne postoji, kako može postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?« 1 Mislim da ovaj citat vrlo jasno ukazuje na ono što je zasigurno temeljni pro- blem filozofije vremena, a to je pitanje kako objasniti ono što se obično za- hvaća frazom protjecanje vremena. Drugim riječima, uobičajeno je mišlje- nje da vrijeme protječe, da se stvari (najjednostavnije rečeno, živa i neživa priroda) mijenjaju i da smo svi mi svjesni tog protoka vremena i promjena koje se u tom protoku zbivaju. Stoga se svi oni koji se bave tim problemom prije ili kasnije moraju suočiti s pitanjem kako objasniti taj protok; radi li se zaista o smjenjivanju događaja koje (slikovito rečeno) možemo poredati na vremenskom pravcu od budućnosti preko sadašnjosti do prošlosti, ili je takvo smjenjivanje događaja naprosto privid, subjektivni osjećaj, način na koji do- življavamo promjene u svijetu? 1 L. Nathan Oaklander & quentin Smith, The New Theory of Time, Yale University Press, New Haven 1994., Predgovor, str. xi.

Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

Pregledi i osvrti

PrethodnopriopćenjeUDK003:165.64Primljeno07.07.2008.

Iris VidmarSveučilišteuRijeci,Filozofskifakultet,Omladinska14,HR–51000Rijeka

[email protected]

Jučer,danas,sutra

SažetakUnatoč činjenici da je osjećaj protjecanja vremena neodvojivo povezan s našim iskustvom i načinom na koji razmišljamo o njemu, postoje teorije koje na vrijeme gledaju drukčije i tvrde kako je taj osjećaj protjecanja samo naša subjektivna kategorija, nešto što uopće ne odgovara pravoj prirodi vremena. Vrijeme niti teče niti prolazi, ono naprosto jest, jednako realno u svoj svojoj cjelovitosti. Te teorije, prikladno nazvane eternalističkim teorijama, negiraju poseban status kojeg se tradicionalno pridodaje sadašnjosti kao jedinom realnom odsječku vremena i tvrde da prošlost i budućnost postoje jednako realno. U ovom radu suče-ljavam te dvije ideje i sažimam osnovna polazišta i probleme eternalizma i njemu rivalske, prezentističke teorije.

Ključneriječiprezentizam,eternalizam,A-teorija,B-teorija,temporalnasemantika,atemporalnaseman-tika,redukcija

1. Uvod

»Činisedakledaprotjecanjevremenauključujedogađajekojisekrećuodnepostojećebuduć-nostipremapostojećojsadašnjostidonepostojećeprošlosti.No,akobudućnostnepostoji,kakomožepostatisadašnjost?Kakomožepostationoštonije?Kakomoženešto(sadašnjost)doćiizničega(budućnosti)ikakomožepostationoštonije(prošlost)?«1

Mislimdaovajcitatvrlojasnoukazujenaonoštojezasigurnotemeljnipro-blemfilozofijevremena,atojepitanjekakoobjasnitionoštoseobičnoza-hvaća frazomprotjecanje vremena.Drugim riječima,uobičajeno jemišlje-njedavrijemeprotječe,dasestvari(najjednostavnijerečeno,živaineživapriroda)mijenjajuidasmosvimisvjesni togprotokavremenaipromjenakojeseutomprotokuzbivaju.Stogasesvionikojisebavetimproblemomprijeilikasnijemorajusuočitispitanjemkakoobjasnititajprotok;radilisezaistaosmjenjivanjudogađajakoje(slikovitorečeno)možemoporedatinavremenskompravcuodbudućnostiprekosadašnjostidoprošlosti,ilijetakvosmjenjivanjedogađajanaprostoprivid,subjektivniosjećaj,načinnakojido-življavamopromjeneusvijetu?

1

L.NathanOaklander&quentinSmith,The New Theory of Time,YaleUniversityPress,NewHaven1994.,Predgovor,str.xi.

Page 2: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra898

Postoji,međutim,jošjednopitanjeimplicitnoucitatu,atojepitanjeontološ-kog statusa prošlosti i budućnosti.Naime,»nepostojećabudućnost,postojećasadašnjostinepostojećaprošlost«izražavajuintuitivnuslikuovremenupremakojoj»…prošlostinemaviše,budućnosttekmoradoći«;realnajedaklesamosadašnjost.2Ovo se stajalište u filozofiji vremenanazivaprezentizam. Pre-zentistismatrajukakosedogađajiodvijajupovremenskomslijedu,odnosnokakovrijemeprotječe,nanačindaonoštojošnijesadašnje(budućnost)ionoštovišenijesadašnje(prošlost)nijerealno.Utomsmislu,događajiposjedujusvojstvodasubudući,sadašnjiiliprošli,itojesvojstvoneodvojivopovezanosnjima.Ovostajalištezastupaju,izmeđuostalih,q.SmithiA.N.Prior.3

Nasuprotnjima,eternalisti tvrdekakonemasmislagovoritiobudućnosti iprošlostikaoonečemuštonepostojiuistomsmisluukojempostojiisadaš-njost;svetetridimenzijejednakosurealne.Umjestodaodogađajimamisli-moigovorimokaodaposjedujusvojstvodasubudući,sadašnjiiliprošli,mo-žemoihopisatiuzimajućiuobzirrelacijeukojimaseoninalazeiprotjecanjevremenaobjasnitinanačindakažemodajeneštoprije,simultanoiliposlijenečegadrugoga.OvozastupajuD.H.Mellor,N.L.OaklanderiT.Sider.4

Debataizmeđuovihdvajustajalištaokosnicajesuvremenihraspravaufilozo-fijivremena,iakojeodmahnužnonapomenutidaprezentizamieternalizamovakodefiniranipredstavljajupomaloogoljeleideje.Kaoštoćupokazatiuradu,ijednoidrugostajališteusebiuključujevrlobogatopisvremenainašegiskustvaoprotjecanjudogađaja,ali iontološkivrlodetaljne teorijeo tomekakavjezapravonašsvijetikakvajeprirodavremena.Jaćuseprvenstvenobavitisdvaproblemazakojamisečinidapredstavljajutemeljnopolazišteuraspravamaovremenu.Sjednestrane,većspomenutopitanjeontološkogstatusaprošlosti i budućnosti ključno je zbognačinanakoji doživljavamoprolaženjevremena iopisujemodogađajeu svijetu.Nekiodnajrecentnijihargumenataufilozofijivremenaformuliranisusnamjeromdasepokažedajeprezentističkateorijaprevišeproblematičnadabibilaozbiljnoprihvaćenakaoontološkateorijavremena,nočinisedaupravoonanajboljeobjašnjavanašeiskustvovremena.Drugovelikopitanjeuključujeraspravuotomejeligramatičkovrijemeneštoštoneodvojivopripadadogađajimailisekonačanopisdogađajamožeprika-zatibezgramatičkogvremena.Nekiautoriovomproblemupristupajusase-mantičkestraneiraspravljajuotomeimajulidogađajitrajnuinepromjenjivoistinosnuvrijednostilijeonaipakpromjenjiva.5

2. Temeljni problemi filozofije vremena

2.1. Ontološki status prošlosti i budućnosti: prezentizam i eternalizam

eternalisti vjeruju kako postoji određena sličnost između prostornih i vre-menskihdimenzija.Kaoštostvarikojesuprostornoudaljene(odneketočke)nisuništamanjerealnezatoštosuudaljeneuprostoru,takonistvarikojesuudaljeneuvremenunisuzbogtoganištamanjerealne.Vrijemejedaklepoputprostora,6arealnostsesastojiod»četverodimenzionalneprostornovremenskeukupnostidogađajaipredmeta, takozvanogblokuniverzuma«.7Unutar togbloka,svejejednakorealno:dinosaurusi,kompjuteriibudućiodlasciipre-bivanjanaMarsu.Sadašnjost,prošlostibudućnostjednakosurealniiutomsmisluimajujednakontološkistatus.Prezentisti,vidjelismo,odbacujurealnostprošlostiibudućnosti.Onismatra-judasamosadašnjipredmetipostoje,štoviše,»…nužnojetakodajeuvijek

Page 3: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra899

istinitodasamosadašnjestvaripostoje«.8Prezentistidaklenegirajusličnostizmeđuprostorne i vremenskeudaljenosti i tvrdedavremenskaudaljenostnijepoputprostorne.Postojisamoonoštojetrenutnopostojeće,daklesamoonajodsječakrealnostikojisadržionoštopostojisada.Čestosekaojedanodključnihargumenataukoristprezentizmanavodiargu-mentkojegajeuistoimenomčlankuiznioA.Prior,»HvalaBogugotovoje!«.Argumentjesljedeći:akonakonbolnogiskustvakažem‘HvalaBogudajegotovo!’iosjećamolakšanjezbogtogaštovišenemaboli,činisedane-prisut-nostbolijasnoukazujenatodajeonaprošlaidajeusadašnjostivišenema,budućidabibilobesmislenoosjećatiolakšanjedaboljošuvijektraje(odnos-no,čakidasamzavrijemetrajanjaboliznaladaćeonaprestati,nebibiloplauzibilnozahvaljivatisezanedostatakboli).Prezentistitvrdedaargumentjasnopokazujerazlikuizmeđusadašnjosti,kaorealne,iprošlostiibudućnosti,kaonečegaštonepostojiuistomsmisluukojempostojisadašnjost.Problemkojegovajargumentnamećeeternalistimaponekadsenazivaprisut-nost iskustva.9Budućidaeternalistsmatrakakonemanekeključnerazlikeizmeđuprošlosti i sadašnjosti,premanjegovoj teoriji takođernemarazlikeizmeđuosjećanjaineosjećanjaboliusadašnjosti(ovomtrenutku),štojevrloneplauzibilno. Iz togadalje slijediopćenitiji problem: s jedne strane,kakoobjasnitinašeznanjeotomedaseodređenaiskustvadogađajusadai,sdrugestrane,kakoobjasnitinašestavovepremaprošlostiibudućnosti(primjerice,osjećajžaljenjazbognečegaštojeučinjenoiliosjećajstrahazbognečegaštoćesetodogoditi)?Ovajjeproblemjedanodključnihproblemaskojimseeternalistimorajusuočiti.10

2.2. Između prezentizma i eternalizma

Prezentizamieternalizampredstavljajudvijekrajnosti ine iscrpljujuonto-loške teorije o statusu prošlosti i budućnosti.T. Sider navodi da se izme-

2

TedSider, Four Dimensionalism,ClarendonPress,Oxford2001.,str.11.

3

VidiL.N.Oaklander&q.Smith,The New Theory of Time; Arthur N. Prior, »ChangesineventsandChangesinThings«,u:RobinLe Poidevin i Murray MacBeath (ur.), The Philosophy of Time,OxfordUniversityPress,1993.Odostalihzastupnika,čestosenavodiAugustin(isto,str.38–39).Kaopredstavnikeprezentizma,Sidernavodi i J.Bigelowa,N.Markosiana(vidiT.Sider,Four Dimensiona-lism,str.12).

4

VidiD.H.Mellor,Real Time II,Routledge,London1998;L.N.Oaklander&q.Smith,The New Theory of Time; T.Sider,Four Di-mensionalism.Odostalihzastupnika,čestosenavodeB.Russell,J.J.C.Smart,H.Reichen-bach,N.Goodman(vidiL.N.Oaklander&q.Smith,The New Theory of Time, str.18:T.Sider,Four Dimensionalism,str.11).

5

U hrvatskome jeziku nema razlike između‘time’ i ‘tense’. Izraz ‘gramatičko vrijeme’

odgovara izrazu ‘tense’, dok ‘vrijeme’ stojiza ‘time’.Zbog toga jeproblemnahrvatskiprevestičakinaziveteorija‘tensedtheoryoftime’i‘tenselesstheoryoftime’.

6

Naengleskom–spacelike.

7

T.Sider,Four Dimensionalism,str.11.

8

NedMarkosian, »Time«, Stanford Encyclo-pedia of Philosophy, Spring 2008 edition,http://plato.stanford.edu/entries/time/.

9

D.H.Mellor,Real Time II.

10

Iakojeproblemnadasvezanimljiv,detaljnijaanalizaprelazigranicemojegrada;zasadajedovoljnouočitiproblemeštoihargumentna-meće eternalistima.Zadetaljniju raspravuoovomproblemuiponuđenimrješenjima,vidi:L.N.Oaklander&q.Smith,The New Theory of Time;trećidio–D.H.Mellor,RealTimeII,posebnočetvtopoglavlje.

Page 4: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra900

đu tihdvijupolarnihkrajnostinalazistajalištekojegabraneC.D.Broad iM.Tooley.11Oviautorismatrajukakorealnistatusmožemopripisatisadaš-njosti iprošlosti (budućiznamodasedogodila),aline ibudućnosti.Kakoseblokrealnostineprestanopovećava,ovosestajalištenazivgrowing block universe.12

Drugameđupozicijajesttzv.moving spotlight view,13 premakojemsereal-nostsastojiodukupnostisvegaštojeikadapostojalo,postoji ipostojatće,kojuprihvaćajueternalisti,alijejedanodsječakrealnostiprivilegiranumeta-fizičkomsmislu,atojesadašnjost.Sadašnjostje,dakle,predstavljenakaopo-kretnireflektor(movingspotlight)kojiurazličitovrijemeosvjetljavarazličitedijeloverealnosti–onesadašnje–kojiutomsmisluimajuprivilegiranost,iakoneegzistencijalnu.Činjenicadapostojiodsječakrealnostikojijeprivile-giranuzimasekaoneobjašnjivoprimitivnostanje.14

2.3. Problem gramatičkog vremena15

Usuvremenojfilozofijivremenaogramatičkomvremenupostojedvijeteori-je.Zastupniciprvetvrdedagramatičkovrijemeodražavajednuodtemeljnihčinjenicaosvijetu,atojeupravovremenskosvojstvokojeodgovaradogađa-ju,dakleonojeiliprošloilisadašnjeilibuduće.Tasvojstvarealnopostojeineodvojivasuoddogađaja,utomsusmisluprimitivnainemoguse(odnosnonemoraju)daljeanalizirati.Ovojetzv.temporalna teorijaovremenuinje-zinizastupnicivjerujudaseprotokvremenamožeucijelostiopisatitempo-ralnimrečenicama.Tosuonerečenicekojepretpostavljajuodređenipoložajunutarcjelovitostivremena,primjerice»Sadapadakiša«,»Bilo jetakodasupostojalidinosaurusi«,»Jaću jednogdanaposjetitiUtah«.16,17

Drugateorijaogramatičkomvremenujestatemporalna teorija.Oviteoretiča-rigramatičkomvremenunepriznajurealnopostojanjeitvrdedatonisurealnasvojstva,većdajetosamonačinnakojiljudipercipirajuprolaženjevremena(radise,dakle,osubjektivnoj,psihološkojkategoriji,aneorealnojčinjenicikojapostojiusvijetu).Sobziromnatakvoodređenje,onikoristeatemporalnusemantiku.Siderprimjericenavodisljedećeprimjere:»Kišapada28.lipnja2000.«, »Prvi Svjetski rat dogodio se nakonAmeričkog građanskog rata«,»Postojalisudinosaurusiprijepojaveoveknjige«.18Specifičnostovihreče-nicajestutomeštojenjihovaistinosnavrijednostnepromjenjiva,pasestogaovostajališteopisujekaostatično.19

Vidimo,dakle,daodogađajimauvremenumožemogovoritiimislitinadvanačina.Prema temporalnoj semantici, opisujemo ihputemsvojstavabudu-će-sadašnje-prošlo;premaatemporalnojsemanticiopisujemoihpozivanjemnarelacijeukojimaseoninalaze,dakleprijeod-simultanosa-poslije.OvajeidejaprviputrazrađenakodJ.M.e.McTaggarta.Premanjemu,vrijemeuključujedvijekomponente,AiBseriju.20Sobziromnato,protokvremenamožemoobjasnitinadvanačina.Zastupnicitemporalnesemantike tvrdedasedogađajiuvremenuizmjenjujunanačindaonoštojebudućepostajesadašnjeiklizneuprošlost;ključnisu,dakle,pojmovibuduće, sadašnje, prošlo.Radiseopoložajujednogdogađajauvremenu,tejestogaovavezajednomjesnoodređena.Premaopćeprihvaće-nojpodjelikojaproizlaziizMcTaggartoveterminologije,takvaserijanazivaseA-serija, odnosno pojmoviprije, sada, poslije predstavljajuA svojstva.A-svojstvastogaodgovarajuprezentističkojslicivremena,premakojojdo-gađajedijelimonaonekojićebiti,kojijesuikojisubili.Premaovojteoriji,svojstvaseizmjenjuju:nekidogađajimasvojstvodajebudući,zatimdajesadašnjiinakoncudajeprošli.

Page 5: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra901

Druginačinnakojimožemomisliti i govoriti ovremenu jestdadogađajedvomjesnoodredimotakodapoložajjednogdogađajadefiniramosobziromnapoložajdrugogdogađaja(prisjetimoseSidera,»PrviSvjetskiratdogodiosenakonAmeričkoggrađanskograta«,»Postojalisudinosaurusiprijepojave

11

T.Sider,Four Dimensionalism,drugopoglav-ljeistr.237–238,248.Drugiautorinaprostoraderazlikuizmeđuprezentizmaine-prezen-tizma,kaonaprimjerN.Markosian(vidiN.Markosian, »Time«, Stanford Encyclopedia of Philosophy).

12

Budući da nema prirodnog prijevoda ovogizrazanahrvatskijezik,ostavilasamizrazuoriginalukaotehničkitermin.

13

Budući da nema prirodnog prijevoda ovogizrazanahrvatskijezik,ostavilasamizrazuoriginalukaotehničkitermin.

14

Vrlo zanimljivu i obuhvatnu raspravuoovedvijeteorijesažeojeT.Sider(vidiFour Di-mensionalism,str.18–25)kojibranieternali-zaminastojipokazatineodrživostprezentiz-ma.ZaključakSideroverasprave jestdanitigrowingblock universenitimoving spotlight view ne predstavljaju ozbiljnu alternativueternalizmuiiztograzloganeuzimaihuob-zirkaomogućekandidatezarješenjeproble-mavremena.

15

Na samom početku ovog dijela potrebno jeuvestinekaterminološkaobjašnjenjakakobiraspravabilarazumljiva.Problemještouhr-vatskomjezikunepostojeprirodniiprihvat-ljiviprijevodiizrazakojisekoristeuraspra-vi,stogaćuukratkonavestiosnovneenglesketermine injihoveprijevode.Dakle, tense ćuprevodititerminomgramatičkovrijeme;ten-sed theory temporalnom teorijom, tenseless theory atemporalnom teorijom, tensed se-mantics i tenseless semantics temporalnomiatemporalnomsemantikom(alternativniizra-zibilibisemantikagramatičkogvremenaise-mantikabezgramatičkogvremena,nomislimdajejednostavnijekoristitiizrazetemoralnoiatemporalno).

16

Primjeri su preuzeti odT. Sidera, vidiFour Dimensionalism,str.12.

17

Ponekadseumjestotemporalneteorijegovoriotemporalnojsemantici.N.Markosiantvrdida postoje tri specifičnosti takve semantike:(i)Propozicijeimajuodređenuistinosnuvri-jednostunekovrijeme,anesimpliciter. (ii)Istinitostpropozicijeuvijekseodređujeobzi-romnavrijemeizricanja,paodređenapropo-zicijamožebitiistinitasamoakojeistinitau

trenutkuizricanja(primjerice,rečenica»Sadapadakiša«istinitajeakkoutomtrenutkupadakiša). (iii)Moguće je da u različito vrijemepropozicijaimarazličituistinosnuvrijednost(rečenica »Sada pada kiša« ima negativnuistinosnuvrijednost akou trenutku izricanjane pada kiša). Vidi N. Markosian, »Time«,Stanford Encyclopedia of Philosophy.

18

T.Sider,Four Dimensionalism,str.12.

19

Prema Markosianu, tri su bitne odredniceatemporalne semantike: (i) Propozicija imaistinosnuvrijednostsimpliciter. (ii)Propozi-cija je istinita (a ne-propozicija je istinita unekomtrenutku).(iii)Nijemogućedapropo-zicijaimarazličituistinosnuvrijednosturaz-ličitimvremenima(akojeistinadakišapada28.lipnja2000.,ondajetouvijekistina).VidiN.Markosian,»Time«,Stanford Encyclope-dia of Philosophy.

20

Vidi J.M.e.McTaggart,»TheUnrealityofTime«,u:RobinLePoideviniMurrayMac-Beath (ur.),The Philosophy of Time,OxfordUniversityPress1993.McTaggartuvodiAiBserijukakobidokazaodajevrijemenere-alno, prvenstveno zbog navodne kontradik-cije koja je inherentnaA seriji, a koja ondaonemogućujeBseriju,zbogtogaštoBserijanemožepostojatibezAserije.Kontradikci-japroizlaziizčinjenicedanekidogađajimasvojstvo budućnosti, sadašnjosti i prošlosti,akakosutasvojstvakontradiktorna,McTag-gartsmatradajecijelaAserijakontradiktor-na. Iako je ovaj argument (nazvan McTag-gartovim paradoksom) ključan za bilo kojuteorijuovremenuinezaobilazandioraspraveoontološkomstatusuprošlosti, sadašnjosti ibudućnosti,uovomradunećusenjimebaviti,već ću samo preuzeti osnovne terminološkepojmovekojisuopćeprihvaćenijošod1908.,kadajeargumentprviputformiran.Raspravaoargumentuprelazitematskiokvirovograda.Za detaljnu raspravu oMcTaggartovu argu-mentu,vidiR.LePoidevin&M.MacBeath,The Philosophy of Time,posebnoprvidio;L.N.Oaklander&q.Smith,The New Theory of Time, posebno drugi dio; N. Markosian,»Time«;S.Savitt, »BeingandBecoming inModern Physics«,Stanford Encyclopedia of Philosophy, http://plato.stanford.edu/entries/spacetime-bebecome/. D. H. Mellor brani irevidiraMcTaggartov argument kakobi do-kazaoispravnostB-teorije,vidiD.H.Mellor,Real Time ll,posebnosedmopoglavlje.

Page 6: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra902

oveknjige«).Trisuključnerelacijezaovakvodefiniranje:prije, nakon/posli-je,simultano ionesenazivajuB-svojstvima,odnosnoB-relacijama.PoložajiuB-teorijivremenaodgovarajuatemporalnimiskazima.A-teoretičari smatraju kako se svojstva neprestanomijenjaju (ono što je uodnosu na sada poslije, dakle budućnost,mijenja se u sadašnjost i postajeprošlost)istogagramatičkovrijememoramouzetikaoprimitivno,njeganemožemodaljeanalizirati.Nasuprottome,B-teoretičarismatrajudajetapro-laznost(odnosnosmjenjivanjesvojstavabudućnosti,sadašnjostiiprošlosti)samonačinnakojimipercipiramosvijetidogađajeusvijetu.Kadazaneštokažemodajeprošlo,kažeB-teoretičar,timesamoželimorećidasetodogo-diloprije izjavljivanja te rečenice. Isto tako,budućidogađajinemajunekoposebnosvojstvobudućnosti,radisesamootomedaonislijedeposlijeizgo-varanjarečenica.Sadašnjisuonidogađajikojisusimultanisizgovaranjemrečenice.21Idejanakojojsetemeljiovajpristupjestda»seA-izričajipoputprošlosti,sadašnjostiibudućnostimoguusporeditisindeksikalimapoput‘ja’i‘ovdje’;odnosnodasu‘vremenskiizričajinasličannačinindeksični’«.22

Zasadadakleimamonekolikonivoarasprave.Započelismorazlikovanjemprezentizma,premakojem je realna samosadašnjost, i eternalizma,premakojemsuiprošlostibudućnostjednakorealni.Druginivojeproblemgrama-tičkogvremena;debatasevodiizmeđuzastupnikatemporalnesemantikekojidogađajesmještaju‘navremenskipravac’itakoizrijekomprihvaćajuA-seri-juisemantičarakojinepriznajugramatičkovrijeme,većsamorelacijeprije,nakon/poslije,simultanoitakoprihvaćajusamoB-seriju.PrezentistisudakletemporalnisemantičariizanjihovojestajališteključnaA-serija.eternalistineprihvaćajugramatičkovrijemeismatrajudasedogađajiusvijetumoguupotpunostiopisatiBserijom.Sadaćemoseokrenutijošjednompitanjuokojemsevodirasprava.

2.4. Redukcionizam i anti-redukcionizam

ReklismouprethodnomdijeludaprezentizmuodgovaraA-serija i tempo-ralnasemantika,aeternalizmuB-teorijaiatemporalnasemantka.IzPriorovaargumentasmovidjelidaA-serijaboljeodgovaraiskustvuprolaženjavreme-naiposebnoosjećajudaznamokadajenekoiskustvosadašnje.ČinisestogadapostojenesamoA-svojstvanegoiA-činjenice,kojesenemoguobuhvatitiatemporalnomB-semantikom.StogasunekiB-teoretičaripokušaliprovestitzv.redukcijutemporalnihiskazanaatemporalneituredukcijuuvrstitiusvo-juteoriju.JedanodtihteoretičarajestT.Sider.OnzagovaraB-teoriju,kojauzeternalizamuključujeitzv.redukciju gramatičkog vremena.Radiseosljede-ćem.OsnovaredukcijeA-iskazanaB-iskazejestvjerovanjedasepojedinimiskazimatihrečenicamogupridatibezvremenskiuvjeti istinitosti,odnosnoonikojinisuvezaniuzgramatičkovrijeme.Siderpiše:

»Rečenicio:‘Sadapadakiša’možemopridatibezvremenskiuvjetistinitosti:ojeistinitaakkoutpadakiša.Istinosniuvjetjebezvremenskizatoštoje‘kišitiut’bezvremensko:akodoistakišiunekoodređenovrijemet,tadajeuvijekbilotakoiuvijekćebititakodakišiut«.23

Redukcionistinastojeprevestisvetemporalne rečeniceuatemporalnereče-nice.Drugatvrdnjanakojuseeternalistipozivajukadanastojetemporalnečinjeniceprevestiuatemporalne,jestvećspomenutaindeksikalnostA-izraza.Uovomslučaju,umjestodatražeB-svojstvokojećezauvijekučvrstitiisti-nosnuvrijednostA-rečenice,B-teoretičarinaprostoćerećida tvrdnjada jenekidogađajbudućiznači samoda sedogađaposlije izgovaranja rečeniceo tomdogađaju,aneda jenjegovabudućnost realnačinjenicao svijetu.24

Page 7: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra903

B-teoretičarD.H.Mellorsmatradajeredukcijaobilježjetzv.stareB-teorijevremena, koja se je,međutim, pokazala nedostatnom da riješi sve proble-me,prvenstvenozatoštonisusveA-rečeniceprevodiveuB-rečenice.Mellorsmatrada jegramatičkovrijemeneštošto jeneophodnopotrebno, teda jezbogtogapotrebnoodustatiodredukcije,odnosnoodpokušajaprevođenja.Natojseosnovirazvijanova,B-teorijavremenazakojuMellortvrdidadajesemantikuimetafizikuA-izrazima.PremaMelloru,prednostnoveteorijejestutomeštopokazujezaštosunekeA-izjaveneprevodiveiutomeštopokazujezaštosunamipakneophodnopotrebnaA-vjerovanjakojateizjaveizražavaju.Donekle pojednostavljenaMellorova teorija jest sljedeća: iako temporalnečinjenicenepostojerealno,nemožemoneimatitemporalnavjerovanja;onanastajukaorezultatpercepcijeineophodnasunamzadjelovanje.Temporalnavjerovanjatakosurealnapsihološkasvojstvaosobekojaimavjerovanje.25

Anti-redukcionisti,semantičarigramatičkogvremena,smatrajukakoovakvoprevođenjenijemoguće,prvenstvenozatoštovjerujuudinamičku sliku svi-jeta:kakosmovećrekli,onivjerujudajeprošlost(dinosaurusa)ibudućnost(boravkanaMarsu)primitivnačinjenicastvarnosti,prošlostdinosaurusanijenaprostočinjenicadasuonismješteniprijeizgovaranjarečenice»Postojalisudinosaurusi«.Iztograzloga,redukcijujenemogućeprovesti.Anti-reduk-cionistikoristeodređenevremenskeoperatorezakojetvrdedasuprimitivniikoristećiteoperatoreformulirajurečeniceoprošlimibudućimvremenima.Tioperatorisu(gdjejeφnekidogađaj):BILOJeφ;BITĆeφ;BILOJeφprijenjedinicavremena;BITĆeφnakonnjedinicavremena.Tioperatorislažuses rečenicamauprezentu,npr:BILOJe(Titanik tone), iliBITĆe(LjudiljetujunaMarsu).Siderodbacujeovakvuanalizuismatradajereduk-cijamoguća,štovišeonajeuzB-teorijuovremenuključanelementnjegoveeternalističketeorije.26

21

ZadetaljnijuraspravuoAiBsvojstvima,kaoi o temporalnoj i atemporalnoj semantici iMcTaggartovuargumentuvidiN.Markosian,»Time«; S. Savitt, »Being and BecominginModern Physics«, R. Le Poidevin &M.MacBeath, The Philosophy of Time, »Intro-duction« (posebno str. 2). Pitanje o tome jeliprolaznostvremenarealna,ilisesamoradiosubjektivnojkategoriji,povezanojeispro-blemimanakojesmoukazalikadasmogovo-rilioPriorovuargumentu.A-teoretičaritvrdekakosvjesnost,odnosnoznanjeosadašnjostiiskustva i znanje o tome da neka iskustvaviše/još nisu dio sadašnjeg iskustva nemi-novno dokazuju da vrijeme protječe i da sedogađajismjenjuju.B-teoretičaristogamora-juobjasnitizbogčegaprisutnostiskustvanemožemo smatrati dokazom realnosti sadaš-njostinaspramnerealnostiprošlosti/budućno-sti.D.H.Mellor,zastupnikB-teorije,smatrakakoseproblemmožeriješitiakoprihvatimorješenjekoje jeponudioMurrayMacbeath iuočimoda»…činjenicazbogkojesamsre-tan što jemojabol prošlanije to štoona jeprošla,negotoštovjerujemdajeprošla«(D.H.Mellor,Real Time II,str.41;zacjelokupniodgovorvidistr.41–42).

22

T.Sider,FourDimensionalism,str.13.

23

Isto.Drugiprimjerredukcijeposuditćuodq.Smitha.Rečenicu»Suncesadaizlazi«(izgo-vorenu23.travnja1992.atemporalniseman-tičariprevelibitakodaA-svojstvosadapre-vedu u datum, koji spadameđuB-svojstva.Prevedena rečenica glasi »Sunce izlazi 23.travnja1992.«.Natajjenačinnjezinaistini-tostneovisnaoA-svojstvima.(Vidiq.Smith,»TheOldandTheNewTenselessTheoriesofTime«u:L.N.Oaklander&q.Smith(ur.),The NewTheory of Time).

24

Ovom je rješenju sklon D. H. Mellor (vidiReal Time ll).

25

Zadetaljniji prikazvidiD.H.Mellor, »TheNeed for Tense«, u: L. N. Oaklander&q.Smith (ur.), The New Theory of Time. Cje-lokupna Mellorova teorija (token-reflexive view)izloženajeunjegovojknjiziReal Time ll. Novuatemporalnuteorijuvremenaprihva-ćaiN.L.Oaklander.

26

OprezentističkojredukcijiSiderdetaljnora-spravljauFour Dimensionalism,poglavlje2.

Page 8: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra904

3. Prigovori prezentizmu

Premaprezentističkojslicisvijeta,događajiusvijetunalazeseuvremenskomslijeduprije-sada-poslije,štoznačidajesvakidogađajlociranusamojednomvremenu.27Vidjelismokojimlingvističkimmetodamaprezentisttopostiže:pomoćuvremenskihoperatora.Međutim,izovakveslikevremenaslijedetrivelikaproblema,smatraSider.

3.1. Među-vremenske veze

Izčinjenicedadogađajiusvijetumorajubitismješteniunekoodređenovri-jeme, a da je realno samo ono što sada postoji, slijedi da prezentistmoranegiratiistinitostsvakodnevnihtvrdnjikojeseodnosenavišestrukavremena.Siderovdjerazmatradvaslučaja:tosumeđu-vremenskerelacijeivišestrukivremenskikvantifikatori.

(i) Među-vremenske relacijeČini sedaprezentistnemožegovoriti odvije stvari ili dvadogađajakojasusedogodilaurazličitavremena.Kaoprimjer,Sidernavoditvrdnju»Nekiameričkifilozofidivesenekimantičkimfilozofima«.28Trisunačinanakojaprezentistmožeovoprikazatisvojomsemantikomgramatičkihvremena:1. xy(xjeameričkifilozofiyjeantičkigrčkifilozof,ixsediviy-u).

Ovojeneistinitozatoštotrenutnonepostojeantičkigrčkifilozofi.2. BILOJe:xy(xjeameričkifilozof,yjegrčkifilozof,ixsediviy-u).

Ovojeneistinitozatoštoamerički igrčkifilozofinepostojeuistovri-jeme,stogasenemožekoristitigramatičkovremenskioperatorBILOJe.

3. x[xjeameričkifilozof,iBILOJe:y(yjeantičkigrčkifilozofixsediviy-u)].Problemsovimzapisomjestštojepredikacijaxsediviy-uunutardosega‘bilo je’operatora, štoznačida je to istinitozanekiprošli trenutak.Tonemožebititakozatoštosečinjenicadaseživućiameričkifilozofidiveantičkimgrčkimfilozofimaneodnosinanekuprošlučinjenicu,većnadvavremenauzetazajedno.Prezentist,međutim,tonemožeizraziti.

Vidimo,dakle,daseprezentističkimoperatorimanemoguizražavatidogađa-jikojisusedogodiliurazličitavremena

(ii) Vremenski kvantifikatori u množiniDrugiproblemkojiproizlazi izsemantikegramatičkogvremenaSiderpre-uzimaodDavidaLewisa,29 aodnosi sena iskazepoput»Postojala sudvaengleskakraljakojasusezvalaGeorge«.Ovajseproblemjavljazatoštojeprezentističkivremenskioperatorvrlouskoograničen,doslovnonaodsječkerealnosti.Budućidapremaprezentističkojslicisvijeta»Uvijekjetakoda,što-višeuvijekjenužnotakoda,samo(tada)trenutnopostojećestvaripostoje«,30odsječakrealnostikojegsmatrajurealnimnaprostojepremalendaobuhvatipredmetekojisuudaljeniuvremenu.Kadabiprezentistiumjestotakouskoshvaćenihoperatoraprihvatilitzv.protežne operatore,kojibizahvaćalivećedijeloverealnosti,imalibinačinazaprikazatitakvetvrdnje,tvrdiSider.31Tomeđutimnebiriješiločinjenicudaprezentistnaprostonemanačina izrazi-tiprostorneusporedbepredmetaurazličitimvremenima,atesuusporedbe(kojeseizmeđuostalogvezujuuzakceleracijuibrzinu)odkrucijalnevaž-nostizaznanost.Budućida se tim rečenicamaopisujedogađaj iz jednog iuspoređujesesdogađajemizdrugogvremena,slijedidaprezentistnemožesvojomgramatikomobjasnitinitiizrazititepojave.

Page 9: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra905

Sidernijeusamljenuovimprigovorma.Uliteraturisečestospominjupro-blemištoihprezentistimakadamoraizrazititvrdnjudajeAbrahamLincolnbiovišiodNapoleona,asličnojeikadasepitamoočemugovorimokadagovorimooSokratu?32Pitanjeje,dakle,moželiprezentistizaćinakrajstimproblemom.Iakonećuponuditikonačanodgovor,činimisedajenekolikomogućnostiotvorenoprezentistima.Onibi,primjerice,moglitvrditikakourečenici»Nekiameričkifilozofidivesenekimantičkimfilozofima«zapravonemislimonaantičkefilozofe,negonanjihovadjelakoja idanaspostoje.Dalje,činimisedajeSiderpreagresivankadaupućujetajprigovor;mislimdanitijedanprezentistnećenegiratipostojanjeSokrata,AbrahamaiNapo-leona,onoštoprezentistnegirajestdaonipostojesada(anedanisunikadapostojali).BudućidaSokratdoistajestmrtav,nevidimrazlogadagaidaljesmatramo jednako realnimkao što je netko tko trenutnopostoji.No to neznačidaonnemapostojanjeidanemožemoreferiratinačovjekakojivišenepostoji,alijepostojaoprije.Siderovainterpretacijaprezentizmajestprejaka,mislimdaprezentističketezenisutakooštreineplauzibilne.TomeuprilogideiMarkosianovaprimjedba»moglobiseprigovoritidajeneštočudnoupripisivanjune-prezentistimatvrdnjudaSokratpostojiupravosada,budućidapostojismisaoukojemjetatvrdnjaočitoneistinita«.33Kakobiriješiotajproblem,Markosian navodi da je potrebno razlikovati dva smisla fraze ‘xsadapostoji’;smisaoprivremenogsmještanjakojinaprostoznačidajexpri-sutan,iontološkismisaopremakojemxnemorabitiprisutan,alipostojizatoštojeudomeninašegnajobuhvatnijegkvantifikatora.Činimise,međutim,dapostuliranjemovognajobuhvatnijegkvantifikatora,kojiseondaproširujenaprošlostibudućnost,eternalistneopravdanopripisujepostojanjestvarimakojihnema,štobaremdoneklestvarapotrebudaionisameobjasnegdjesuantičkifilozofi.Uzto,nijesasvimjasnonakojinačinnajobuhvatnijikvan-tifikatormožeobuhvatitibudućedogađaje, sobziromdanemožemoznatištoćeseubudućnostidogađati.Činimisedajeeternalističkostajalištejošproblematičnijeodprezentističkog.

3.2. Problem činjenice koja rečenicu čini istinitom34

Drugiprigovorprezentistimaodnosisenatvrdnjudasuvremenskioperatoriprimitivni.Problemsesastojiutomedaprezentistimorajunanekinačinute-meljitiistinitostsvojihtvrdnji,morajupronaćinešto,nekučinjenicuusvijetu

27

Nasuprottome,zaeternalistasvisudogađajijednakoprisutniujednomvremenskomblo-ku.KakokažeSider,dinosaurusiikompjuteripostoje jednako realno, nema potrebe da sedogađajivremenskiporedaju.

28

T.Sider,Four Dimensionalism,str.26.

29

SidernavodiLewisovčlanak»Tensedquan-tifiers«,kojibitrebaoizaćiuD.Zimmerman(ur.),Oxford Studies in Metaphysics.

30

T. Sider,Four Dimensionalism, str. 27. IstutezunavodiiMarkosian,vidibilješku8.

31

Tvrdnja »Postojala su dva engleska kraljaGeorgea«,glasilabiBILOJexy(xjekraljengleske zvanGeorge iY je kralj engleskezvanGeorge).BILOJeφbilobiistinitoakkojeφistinitiunekomproširenomdijeluprošlo-sti.Zaraspravuooperatorima(uengleskomesliceispanoperator),vidi:Four Dimensiona-lism,str.26–27.

32

PrimjerisupreuzetiodN.Markosian,»Time«,Stanford Encyclopedia of Philosophy.

33

Isto.Podne-prezentistimaMarkosianshvaćasveonekojineprihvaćajuprezentizam.

34

Pod ovim izrazom podrazumijevam termin truthmaker.

Page 10: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra906

kojanjihovetvrdnje(oprošlostiibudućnosti)činiistinitima,budućida,podefiniciji,testvariitidogađajivišenepostojeilijošnepostoje.Tezadaseistinemorajunanekinačinutemeljiti,odnosnodamorapostojatineštousvijetu(x)štotvrdnjuox-učiniistinitom–jestnačelo utemeljenja.35UtradicijiRussella iWittgensteina, tačinjenica jeststanjestvariusvijetu,odnosnokonkretnasastavnicasvijeta,dakleneštoštodoistapostoji,asobzi-romnaštotvrdnjeimajupozitivnuilinegativnuistinosnuvrijednost.Problemsovakoshvaćenimnačelomutemeljenjapredstavljajunegativneegzistenci-jalnetvrdnje–primjerice,Nepostojejednorozi–jerjeplauzibilnotvrditidanikakvostanjestvariusvijetunemožeukazivatinatodajednoroganema.Dakle,potrebnojepronaćinačinzautemeljitinegativneegzistencijalnetvrd-nje,štosuučiniliDavidLewisiJohnBigelow,36formulirajućinačelouteme-ljenjakaotezudaonoštojeistinitosuperveniranadonimeštopostoji,nadsvojstvimakojepostojećipredmetiimajuivezamaukojimasenalaze.Problemzaprezentiste jestu tome, tvrdiSider, štonjihove istineo svijetu»slobodnolebde«.Naime,

»…zaprezentista,svastanjastvarisutrenutnopostojećastanjastvari,isvojstvaivezepred-metasuograničenenatrenutnopostojećepredmete.Nosigurno,istineoprošlostinisufiksiranečinjenicamaosadašnjosti.«37

Prezentistinaovomoguodgovoritikakosvijet,kaoukupnasumasvega,in-stancirasvojstvodajeprethodno sadržavao dinosauruse (odnosno,prezentistkojiprihvaćanačeloutemeljenja)možepostulirativremenskastanjastvaripo-putnekad postojećih dinosaurusakaočinjenicekojarečenicečineistinitima.Prezentistmožeutemeljitiovetvrdnjenačinjenicamaotrenutnopostojećimpredmetimaizakonimaprirode,tetvrditikakomožemorećidajeistinadasu»nekadpostojalidinosaurusi«,zatoštozakoniprirodeitrenutnoinstanciranostanjestvaripovlačeistinitostteteze.38No,premaSideru,ovajodgovornijezadovoljavajući iz dva razloga: prije svega, prezentist se nemože pozvatina zakone prirode, zato što oni nužno uključuju neku teoriju regularnosti.Prezentistse,međutim,možepozvatisamonasadašnjeregularnosti,štonijedovoljnodobrozauspostavititeorijuregularnosti;teorijaregularnostiplauzi-bilnajesamoakoseregularnostiodnosenasvovrijeme.Drugi,većiproblemsprezentističkimodgovoromjestštouključujeodređenudozuvaranja,tvrdiSider.39Naime,dabiprezentistmogaoodgovoritinaovajprigovor,onmoratvrditidasusvojstvaprethodno sadržanih dinosaurusa i nekad postojećih dinosaurusadobrabazautemeljenja.Sider,međutim,sma-tradatonijeplauzibilno,osobitozatoštojesvrhautemeljenjaistineisključitisve »dvojbene ontologije«, a upravo takvu zagovara prezentist. Siderovimriječima,

»Zaključujem,dakle,akoprezentistzadržinačelodaistinasuperveniranadonimeštopostoji,ilinačeloutemeljenja,onmorananekinačinvaratiuključujućigramatičkovrijemeusvojstvaivezesadašnjihpredmeta.Onmoratvrdoglavoinsistiratidaje,naprimjer,nepobitnačinjenicaosvijetudasvijetimasvojstvoprethodno sadržanih dinosaurusa. …Argumentprotivtogadaseprezentistudozvolipozivanjeprimitivnihsvojstavailipozivanjesamihgramatičkihvremenakaoprimitivnih,jestštosečinidajetovaranjepoputdvojbeneontologije.«40

Poddvojbenomontologijom,Siderpodrazumijevaoneontologijekodkojihsepostulirajune-reducibilnahipotetskasvojstvaismatradatakveontologijetreba odbaciti u korist onih koje koriste samokategorička svojstva, dakle,postojećasvojstvailiveze,odnosnoonepredmetekojizapravopostoje.Pre-zentistička,dvojbenaontologija,budućiuključujehipotetskasvojstva,upu-ćujenenasvijetisadašnjepostojećepredmete,većnaneštoprekotoga,naprošlost.

Page 11: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra907

Štomožemorećioovomprigovoru?Načeloutemeljenjatrebalobi,kažeSi-der,učvrstiti istinu, to je stanje stvariu svijetu sobziromnakoje jeneštoistinito.Međutim,kojetostanjestvariusvijetumožebitičinjenicakojatvrd-njudajeLincolnvišiodNapoleonačiniistinitom,ilitvrdnjudasupostojalidinosaurusi?Činimisedasuiprezentistieternalistovdjeujednakonezgod-nojpoziciji.Prezentist,premaSideru,nemoženaćičinjenicukojatvrdnjudasupostojalidinosaurusičiniistinitomzatoštonepriznajedasudinosaurusirealni,onisupostojaliuprošlostiitojeultimativnačinjenicaosvijetu.eter-nalist,nasuprot tome, tvrdikakoseprošlostdinosaurusasastojiu tomeštosuonismješteniprijeizricanjarečenice.Međutim,kojeihtočinjenicečineistinitima?Akojetačinjenicastanjestvariusvijetu,tadanitieternalistnitiprezentistnemogupronaćitu činjenicu zatezudasupostojalidinosaurusi,jernjihvišenema,aonošto jeodnjihostalo (fosilniostaci i slično), jed-nakojesadadostupnoieternalistimaiprezentistima.Dakle,ilinijedannidruginemajupotrebnučinjenicu,ilijeonaistaizajednogizadrugog.Uzto,eternalistbitrebaoobjasnitikojesutočinjeniceštobudućedogađajevećsadačine istinitima (ili lažnima): štoutemeljujenjegovu tvrdnjudasubu-dućiodlascinaMarsrealni,kakojetatvrdnjautemeljenaipočemutonijepostuliranjedvojbeneontologije?KakoisamSiderkaže,principutemeljenjatrebaobieliminiratihipotetskasvojstva,alimislimdasemožemosložitidasubudućiodlascinaMarsjošuvijekhipotetska,anekategoričkasvojstvaidaukazujunaneštoprekosvijeta,nabudućnost.Osimtoga,problematičnojepitanjemoguliuopćeiskaziobudućnostiimatiistinosnuvrijednost.Kaoi s problemomnajobuhvatnijeg kvantifikatora, činimi se da su po pitanjuprošlihdogađajaprezentist ieternalistu jednakodobroj (ili lošoj)poziciji;sveononaštobiseeternalistmogaopozvatidaopravdasvojetvrdnjeoreal-nompostojanjunekogdogađajajednakojedostupnoiprezentistu(dakle,uslučajuSokrata iprezentist i eternalistmusemogudiviti samoneizravno,prekonjegoveostavšine. Istovrijedi izačinjenicekojerečeniceoSokratučineistinitima).No,onozbogčegajeeternalistuproblematičnijojpozicijiodprezentistajestštomorapokazatinakojisunačinbudućidogađajijednakorealnikaoisadašnji.Sjednestrane,tobipretpostavljalodaeternalistznasveštoćeseubudućnostidogoditi(odnosno,davećsadaznaštoćesveulazitiudomenunajobuhvatnijegkvantifikatora)idaznakojetočinjenicevećsadačinerečeniceotimdogađajimaistinitima.Siderovpristupproblemunačelautemeljenja impliciradaonpogađa samoprezentiste (A-teoretičare), štomeđutim nije točno.eternalist,B-teoretičarD.H.MellorsmatradaseB-teoretičarisuočavajusposebnoteškimproble-momkadamorajuobjasnitištonjihoveiskazečiniistinitima.IakojenjegovaraspravadodatnoobogaćenauvođenjemAiBčinjenica,osnovnijeproblemsljedeći:ukolikonepriznamopostojanjesadašnjostinanačindajojpridoda-moposebanstatus,teškojeobjasnitikakoznamodasadaneživimouosam-

35

Naengleskom:the grounding principle.

36

PremaSiderovunavodu, JohnBigelow,The Reality of Numbers,OxfordUniverityPress,Oxford1988.,iDavidLewis,»ReviewofD.M. Armstrong. A Combinatorial Theory ofPossibility«,Australasian Journal of Philo-sophy 70(1992),str.211–224.

37

T.Sider,Four Dimensionalism,str.36–37.

38

SiderovdjenavodiodgovorštogajeponudioJohnBigelow,kojijeprezentistiujednopri-hvaćanačelosupervenijencije,premakojemistina supervenira nad trenutno postojećimstvarima.

39

T.Sider,Four Dimensionalism,str.39.

40

Isto.

Page 12: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra908

naestom stoljeću?41Mellor se ovdje posebice osvrće na Priorov argument»HvalaBogugotovoje!«ipitasemoželieternalistobjasnitičinjenicudana-konbolnogiskustvaosjećamoolakšanjezbogprošlostiboli.Činise,dakle,danaprostomoramopriznatipostojanjeA-činjenicaidajeunekimslučajevimaB-teoretičartajkojemunedostajeutemeljenje,uprvomreduzaoneslučajeveštosetičusadašnjosti iskustva.KojijeMellorovodgovor?DetaljanprikazMelloroveargumentacijeprelazigraniceovograda,stogaćusamoukratkoobjasnitiMellorovuideju,prven-stvenokakobihpokazaladaSiderzanemaruječinjenicudaiB-teoretičarimapoteškoćasutemeljenjem.MellorovajetezadaseA-svojstvimamogupridatiB-činjenice,kojeondaodređujunjihovuistinitostililažnost.Ovosenazivatoken-reflexiveB-teorija,atemeljisenaidejida:»Istinatemporalnihiskazaovisitekotomekolikojeprijeiliposlijeizgovorenaodonogočemugovo-ri«.42

3.3. Prigovor iz inkonzistentnosti sa specijalnom teorijom relativnosti

Specijalnateorijarelativnostidanasjeznanstvenoprihvaćenateorijaopro-storuivremenu,stogabiontološkateorijaovremenutrebalabitikonzistentnasnjome.Sidervjerujekakoprezentizamnijespojivstomteorijomismatradajetoključanrazlogzaodbacivanjeprezentizma.einsteinovaspecijalnateorijarelativnostipredstavljaseugeometrijskojfor-mulacijiHermannaMinkowskog.43Unutarnjegoveteorije,pojamsadašnjostipotpuno jebesmislen.Minkowskijevprostor-vrijemesastoji seodčetvero-dimenzionalnihtočakakojesadržesveštosedogađauonomeštoobičava-mozvatiprošlost,sadašnjost,budućnost,alinijedefiniranpojamapsolutnesimultanosti, što značidaniti za jednu točkuprostor-vremenanemaskupatočakakojemogubitisimultanesdanomtočkom.Relativnonabilokojutoč-ku,postojetridobrodefiniranaskupa:apsolutnabudućnostodp-a,štouklju-čujeskuptočakakojeodpmožemozahvatitijednimputovanjemnailiispodbrzinesvijetlosti;apsolutnaprošlostodp-a,štouključujeskuptočakaodpkojemožemozahvatitijednimputovanjemnailiispodbrzinesvijetlosti;skuptočakakojenikakonemogubitipovezanespnikakvimputovanjem,nailiispodbrzinesvijetlosti.Tesutočkedobrodefinirane.Pojamsimultanostikojijedobrodefiniranjestrelativnasimultanost.Takvakoncepcijasimultanostiuključujepromatračakojiputujepoodređenojinertnojputanji(tzv.referen-tnomokviru–F)iovisiostanjukretanjapromatrača.Ovisnootojrelativnojsimultanosti,definirajuse ipojmoviprošlosti ibudućnosti,kojisu takođerrelativninareferentniokvir.TakoSideropisujeminkowskijevskiprostor-vri-jeme.Onoštojeključnozaovuteorijujestštonepostojiapsolutnačinjenicaotomekojisedogađajranijedogodio,odnosnojesuliseobadogodilasimul-tano.Toovisioreferentnomokviruinepostoji temeljskojegabismodalipraviodgovor.Toznači»danepostojijedinstvenačinjenicaotomedogađaliseneštousadašnjosti,prošlostiilibudućnosti«.44Nasuprottojteoriji,stojinewtonovskaslika–klasičnafizikapremakojojjevremenskiintervaldobrodefiniran,neovisionekompromatračuilireferentnomokviru,adogađajisuporedaniodnosimaprije,sada,poslije.BudućidajepoSiderovojpretpostavciprihvaćenaznanstvenateorijanespo-jivasprezentizmom,onnastojividjetimoželiseprezentističkateorijaspasitiuzodređenemodifikacije.Idejaodkojepolazijeststvaranjehibrida,daklete-orijekojabizadržalaosnovnuidejuprezentizmaiosnovnuidejuminkowski-jevskogsustava.Trisutakvemogućnosti,smatraSider:

Page 13: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra909

Sada-ovdje-izam:45priznaje se samo jedna točkaprostor-vremena, samo jeona realna, ne postoje prostorno-vremenski udaljeni predmeti. Ukoliko seovako definira hibrid,mora se odgovoriti na neke probleme: (1)Problemoperatora,naime,budućidapostojisamojednatočkakojajerealna,nemogusepostuliratioperatori, jerbi toznačilodapostojiapsolutnačinjenicakojaodređuještojebiloprijeiliposlije,štosepakmožeodreditisamopozivanjemnareferentniokvir.Sada-ovdje-izammeđutimnemareferentniokvir.(2)Pri-govorčinjenicekojarečenicučiniistinitom:ukolikosesveštojerealnosvedenasamojednutočku,postajejoštežepronaćitakvečinjenice.(3)Solipsizam:doksuuprezentizmuvišestrukipredmetikojisupostojaliuprezentubilijed-nakorealni,usada-ovdje-izmuvišenisu.Druga jemogućnost zadržavanje arbitrarne hiper-ploče: zadržava se jednahiper-pločasimultanostikojijerelativnauodnosunanekireferentniokvir.Međutim,tojeizabiranjearbitrarno,jernemakriterijazaštoizabratitaj,anenekidrugi.Problemje,dakle,štosemorapriznatipostojanjeapsolutnesimul-tanosti,noeternalistitovidekaoarbitrarnoizabiranjereferentnogokvira.Treće,zadržavanje4Dregija:možesezadržatiprošlisvjetlosnikonus,budućisvjetlosnikonusiliskuptočakajednakoudaljenihodp.Međutim,ovakavjehibridpopriličnoudaljenodprezentističkeintuicijepremakojojnemaprošlo-stiinemabudućnosti,auzto,prezentistvišenije,kaodosada,upozicijidaboljeobjasniproblempromjene.46Sider,dakle,zaključujekakonemaprihvatljivoghibrida testogaprezentistnemožeusvojuteorijuuključitielementeminkowskijevsketeorijeiostajenekompatibilansaznanstvenomslikomsvijeta.Pojednostavljenorečeno,Si-derovargumentglasiovako:specijalna teorija relativnosti podržava bezvre-mensko stajalište prema kojem su prošlost, sadašnjost i budućnost jednako realne, a ne podržava prezentističko stajalište prema kojem je realna samo sadašnjost. Zbog toga treba odbaciti prezentizam.Ovajargument,međutim,nijekonkluzivan.Postoje,naime,autorikojiimajudrukčijestajalište.Primje-rice,q.Smithpiše:

»Razlogzaštofizičarimisledaeinsteinovateorijapovlačibezvremenskuteorijuvremenajestštoprihvaćajuminkowskijevskuformulaciju,aMinkowskipretpostavljabezvremenskuteorijuvremenausvojojinterpretacijieinsteinoveteorije.Međutim,ovapretpostavkabezvremenske

41

D.H.Mellor,Real Time ll.ZadetaljnijuMel-lorovuraspravuiargumentacijuvidiposebnodrugo,trećeičetvrtopoglavlje.

42

q.Smith,»ProblemswiththeNewTenselessTheory«,preuzetoiz:Mellor,Real Time,str.5. Istu idejuMellor objašnjava uReal Time ll,poglavlje3,posebnostr.31.KritikuovogpristupaSmithnudiu»TheTruthConditionsofTensedSentences«u:L.N.Oaklander&q.Smith(ur.),The New Theory of Time.

43

VidiS.Savitt,»BeingandBecominginMo-dernPhysics«,StanfordencyclopediaofPhi-losophy;K.Hawley,»Temporalparts«,Stan-fordencyclopediaofPhilosophy,http://www.science.uva.nl/~seop/archives/sum2004/en-tries/temporal-parts/.Uovomraduprvenstve-noćemoseoslonitinaSiderovuinterpretaci-ju,vidistr.43.

44

K.Hawley,»Temporalparts«, Stanford Ency-clopedia of Philosophy.

45

Sider tonazivahere-now-ism,vidiFour Di-mensionalism,str.45.

46

Problem promjene sastoji se u sljedećem:predmeti neprestano prolaze kroz promjenei čini se da neke od tih promjena uključujukontradiktorna svojstva. Primjerice, bana-na jeupetaknezrela,uponedjeljakzrela,učetvrtakprezrela.Izovogaslijedidabananasadržikontradiktornasvojstva.Međutim,pre-maprezentističkojslici,upetakpostojisamonezrela banana, onanemaujedno i svojstvozrelosti. Za detaljniju raspravu vidi AndreGallois,»Identitiyovertime«,Stanford Ency-clopedia of Philosophy,http://plato.stanford.edu/entries/identity-time/;K.Hawley,»Tem-poralparts«, Stanford Encyclopedia of Philo-sophy.

Page 14: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra910

teorijenijeništavišeimpliciranaeinsteinovomtezomnegotezadajevremenskateorijaistinita.Nikakvaznanstvenateorijanititestnemogurazlučitiizmeđuovedvijeinterpretacijeeinsteino-veteorije,onesuekvivalentneuterminimaznanstvenogpromatranja.«47

4.Zaključak

Uovomsamraduukratkoizložilaučemusesastojidebataizmeđueternaliz-maiprezentizma,teprikazalaskojimseproblemimaobjeteorijemorajusu-očiti.Mojanamjeranijebilabranitiilidokazivatiispravnostnitijedneteorije,većprvenstvenopredstavitidvarazličitanačinanakojemožemorazmišljatiovremenu.Uovomzaključnomdjelupokušatćusažetiglavnauporištaodkojihobjepozicijekrećuipitanjanakojateoretičarivremenamorajuodgo-voriti.Formulirajućisvojestajalište,eternalistiseoslanjajunaanalogijusprosto-rom;samozatoštojenekomjestoudaljenoneznačidajenerealno,paondatoistomožemoprimijenitiinavrijemeitvrditidasudogađajikojisuvremenskiudaljeni(bilouprošlostibiloubudućnosti)jednakorealnikaoisadašnji.Kaoanalogijadvomjesnimvremenskimpredikatimačestosespominjudvomjesnipredikatimjesta(primjerice‘desetmiljasjevernoodCambridgea’predstavljaB-mjesto,a‘desetgodinanakonzavršetkaDrugogsvjetskograta’predstavljaB-vrijeme48).Međutim,ovaanalogijanijeopćeprihvaćena;postojeargumen-tikojima sepokazujedavrijeme iprostornisudovoljnoanalogni: spor seizmeđuostalogvodiokopitanjajelimogućeputovanjeuvremenu.Postojeautori,poputDavidaLewisa,kojitvrdekakojeputovanjeuvremenumogu-će,49noistotakopostojeonikojisuskeptičniprematompitanju.Primjerice,Moudlinnavodikakojepotrebnorazlikovatidvaosnovnapitanja:podržavajuliprirodnizakoniputovanjeuvremenu,tepodržavajulilogičkiimetafizičkizakoniputovanjekrozvrijeme.50Dokjeodgovornaprvopitanjepotvrdan,problematičnojeovodrugo.Činise,naime,dabitekaktualiziranoputovanjekrozvrijemedokazalotumogućnost;doksetakoneštonedogodi,bitćepla-uzibilnijetvrditidaputovanjekrozvrijemenijemoguće.Prezentisti,vidjelismo,utemeljujusvojestajalištenavrlointuitivnojizdravo-razumskojtezidajeprošlostprošla,pajevišenema,budućnostjošnijedošla,pajejošnema,stoganamdoistapreostajesamosadašnjost,samojeonareal-na.Takvaslikavremenaodgovaranašemdoživljajuvremenakaoiodređenimstavovimaštoihimamopremaprošlimibudućimdogađajima.Ovdjejepr-venstvenoriječonašemiskustvuprotjecanjavremena.Vidjelismonateme-ljuPriorovaargumentadatrenutnoiskustvoimaodređeniprioritetkojegajeteškoobjasnitiizperspektiveB-teorije.Osimtoga,mislimdaostajedvojbenomoželiB-teoretičarobjasnitiproblemnašihstavovapremaprošlostiibuduć-nostikojipredstavljajufundamentalnučinjenicunesamonašegsvakodnev-nogiskustvauovomsvijetunegovrlovjerojatnoisvakogmogućegsvijeta.Mislimdajeovonajjačeuporištezaprezentizamidaeternalističkarješenja,poputMellorova,nisudostatnadariješeproblem.Sadašnjeiskustvoimaprio-ritetkojineproizlaziizčinjenicedanaprostovjerujemodajeiskustvosadaš-nje,negoizčinjenicedasadašnjost(trenutnost)iskustvaznatnoutječenanašeživote.Istotako,stavovištoihimamopremaprošlimibudućimiskustvimanebiimalismislakadabitidogađajibilijednakorealnikaoisadašnji,odnosnokadabijedinarazlikaizmeđupredstojećegiprošlogdogađajaovisilaotomekadasuizgovoreni.UtomsmislumislimdaMellorovargumentpokazujenesamopotrebuzagramatičkimvremenomkojenamjepotrebnozadjelovanje,negoinužnostdagramatičkovrijemedoistabudeugrađenousvijet.Nakrajukrajeva,našejedjelovanjesastavnicasvijeta.

Page 15: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra911

Ostaje, dakle, pitanje može li znanost dati eternalizmu konačnu potvrdu?Kako i samSiderkaže,»znanstvenevremenskoprostorne teorijeobičnosuformulirane pod eternalističkompretpostavkombudući je formulacija takopunolakša,ibudućidaznanstveniciobičnonedijelefilozofskedvojbeokoontologijeprošlihibudućihdogađaja«.51Natemeljutoga,možemozaključitidajedebataeternalizam/prezentizamjošjedanunizuprimjerasrazaizmeđuznanstvenih teorija i svakodnevnog iskustva i složiti se sa tvrdnjom što juiznosiL.N.Oaklander:

»Nakrajudana čitatelj ćemorati na temelju svojeg iskustvaodlučiti pruža li temporalna iliatemporalnateorijaboljeobjašnjenje.«52

Literatura

ArntzeniusF.&T.Moudlin,»TimeTravelandModernPhysics«,Stanford Encyclopedia of Philosophy,http://plato.stanford.edu/entries/time-travel-phys/.

GalloisA.»Identitiyovertime«,Stanford Encyclopedia of Philosophy;http://plato.stan-ford.edu/entries/identity-time/.

HawleyK.,»Temporalparts«,Stanford Encyclopedia of Philosophy,http://www.science.uva.nl/~seop/archives/sum2004/entries/temporal-parts/.

LePoidevinR.&M.Macbeath /ur./ (1993),The Philosophy of Time,Oxford:OxfordUniversityPress.

MarkosianN.,»Time«,Stanford Encyclopedia of Philosophy,http://plato.stanford.edu/en-tries/time/.

MellorD.H.,(1998)Real Time ll,London:Routledge.

OaklanderL.N&Smithq./ur./(1994),The New Theory of Time,NewHaven:YaleUni-versityPress.

SavittS.,»BeingandBecominginModernPhysics«,Stanford Encyclopedia of Philoso-phy,http://plato.stanford.edu/entries/spacetime-bebecome/.

SiderT.(2001), Four Dimensionalism, Oxford:ClarendonPress.

47

q.Smith,»GeneralIntroduction«,uL.N.Oak-lander&q.Smith,The New Theory of time,str.2–3.Smithnudivrlodetaljnuvremenskuinterpretaciju einsteinove teorije i pokazujekakospecijalnateorijarelativnostimožebitikompatibilna s prezentizmom. Konkretnije,»Pokušaj da se pokaže da specijalna teorijarelativnosti implicira bezvremensku teorijuvremena nije uspješna zato što ovisi o pri-hvaćanjudvojbenemetafizičkepretpostavkedajevezabiti realan prematranzitivnaveza.Ovapretpostavkanijedioeinsteinoveteorijeinemadobrograzlogadajuprihvatimo;doi-sta,postojedobrirazlozidajuodbacimo…«

48

D.H. Mellor,Real Time ll,str.48.Zadetaljnuraspravu o analogiji prostora i vremena, vi-djetipetopoglavlje.

49

DavidLewis, »TheParadoxes ofTimeTra-vel«,u:R.LePoidevin&M.MacBeath(ur.),The Philosophy of Time.Lewisučlankuna-stojipokazatikakojedanodključnihprigovo-

raidejiomogućnostiputovanjakrozvrijeme,paradoksi koji proizlaze iz nekih situacija(primjerice,paradoksdjedaiunukaukojemunukotputujeuprošlost,ubijedjedainatajnačinonemogućisvojerođenje)nisunerješi-vi,tejestogaputovanjekrozvrijememoguće,iako»…bimogućisvijetukojembidošlodoputovanja kroz vrijeme bio izuzetno čudansvijet, fundamentalno različit od svijeta zakojegmislimodajenaš«(str.134).

50

VidiF.Arntzenius&T.Moudlin,»TimeTra-velandModernPhysics«,Stanford Encyclo-pedia of Philosophy, http://plato.stanford.edu/entries/time-travel-phys/.

51

T. Sider, Four Dimensionalism, str. 45. Zaviše o toj temi vidi: http://en.wikipedia.org/wiki/spacetime.

52

L.N.Oaklander&q.Smith,The New Theory of Time,str.292.

Page 16: Pregledi i osvrtimože postati sadašnjost? Kako može postati ono što nije? Kako može nešto (sadašnjost) doći iz ničega (budućnosti) i kako može postati ono što nije (prošlost)?«1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(897–912)

I.Vidmar,Jučer,danas,sutra912

Iris Vidmar

Yesterday,Today,Tomorrow

AbstractThe feeling of the flow of time is undetachably connected to the way we experience time and think about it. There are, however, some theories that offer a different account of time, claiming that the feeling of its flow is nothing but our own subjective category that in no way corresponds to the real nature of time. Time neither flows nor passes, it just is, equally real in all of its whole-ness at once. These theories, properly called eternalist theories, deny the special status that has traditionaly been attributed to the present as the only real slice of time and they instead claim that past and future are just as real. In this paper I confront these two stands and sum up the main footholds and issues of eternalism and it rival, presentist theories.

Key wordspresentism,eternalism,A-theory,B-theory,tensedsemantics,tenselesssemantics,reductionism