Preporuka đacimaZašto učimo povijest – zašto analiziramo izvore?„David Hume, pobornik prosvjetiteljstva XVIII. stoljeća, je nadošao na misao po kojoj „Povijest omogućuje otkriće stalnih i općih načela ljudske prirode”, odnosno da predstavlja logični sustav prepoznatljivih uzroka i posljedica. Njegov suvremenik, Montesquieu, je pak zaključio sljedeće: „Ako neki pojedinačni uzrok, kao npr. slučajni poraz u jednoj bici dovede do propasti jedne države (...) postojao je jedan takav opći uzrok koji je dopustio propast države u ovisnosti od ishoda jedne bitke.” Histo-riografija zasnovana na stručnoj obradi različitih vrsta izvora je nastala nastojanjima u drugoj polovici XIX. stoljeća da se ovi uzroci i zakonitosti pronađu. Pojavila su se nova gledišta u istraživanju prošlosti (gospodarska povijest, društvena povijest, povijest ideologija). Proširio se spektar izvora koji se istražuju, kao i broj načina obrade tih izvora. Međutim, uz to se pojavila i sumnja: je li nas sve veći broj sve različitijih izvora doista približava cjelokupnijoj i realnijoj spoznaji prošlosti?Već kao đaci trebamo biti svjesni činjenice da bez obzira koliko raznoraznih izvora obradimo na satima povijesti uvijek pos-tižemo samo djelomičan uspjeh, jer se prošlost kao takva nikada ne može u potpunosti spoznati. Dalje, što veći broj i više vrsta izvora upoznamo, time kompleksniju sliku dobivamo o prošlosti. Ovo je pak važno jer „čovjek svoju sadašnjost može samo onda razumjeti i svoju budućnost planirati ako se okrene ka svojoj prošlosti” (Rüsen). U svemu ovome nam pomaže ova radna bilježnica.

Za što je dobra radna bilježnica? Na satima povijesti pruža mogućnost boljeg shvaćanja povijesnih dokumenata (izvora) koji se nalaze u udžbeniku nakon za-jedničke (grupne, u paru) ili samostalne obrade. Možemo se upoznati s karakteristikama različitih povijesnih izvora metodom ispitivanja istih. Vrlo je važno da zadatke koji se odnose na izvore – čak i u slučaju zajedničke obrade izvora – riješimo sami, jer se samostalnim rješavanjem zadataka možemo već pripremati za maturalni ispit.

Kako pomaže radna bilježnica djelotvornom pripremanju za maturu? Više od 300 zadaća nas pripremaju samostalnom stjecanju saznanja iz teksta udžbenika (iz tzv. autorskog teksta) i iz izvora koji su navedeni u udžbeniku (to mogu biti tekstovi, slike, karte). U brojnim slučajevima trebamo obavljati prikupljanja, treba-mo popuniti tablice, slike ili trebamo prepoznati ključne rečenice. Uvježbavamo tumačenje slika i karikatura, izvodimo zak-ljučke na osnovu statističkih podataka i grafičkih prikaza društvenih i političkih struktura. Upoznajemo jednu poučnu vrstu rasprave, debatu, a projektni zadaci nam također daju priliku primijeniti stečeno znanje. Sukladno zahtjevima maturalnog ispita radna bilježnica se usredotočuje na razumijevanje povezanosti događaja, vještinu jezičkog formuliranja te razvitak spo-sobnosti kritičkog razmišljanja.

Uporaba radne bilježnice

Kod zadataka smo označili s kojim numeriranim izvorom (izvorima) trebamo raditi (npr. 2 ) iz Arhive zadaće u udž-beniku. Ako opis zadatka ukazuje samo na „udžbenik“ ili „tekst udžbenika“, trebamo upotrebljavati autorski tekst (tzv. glavni tekst) udžbenika. Kod brojnih zadataka uputno je prvo zajednički dogovoriti temu (u grupi, u paru) i nakon toga samostalno započeti rješavanje. U tekstu tih zadaća masna slova (i množina) upućuju na zajednički rad.

Zadatke sa zemljopisnom kartom sakupili smo po velikim poglavljima u posebnim zadacima. Pripazimo da kon-turne zemljopisne karte koje se po sadržaju upotrebljavaju za više zadataka ne postanu na kraju nepregledne! To

se može ostvariti maštovitim izborom oznaka i boja na zemljopisnoj karti. Ponekad je naš zadatak da od zemljopisnih karata koje nam stoje na raspolaganju potražimo onu na kojoj se zadatak može riješiti.

Kod zadataka koji iziskuju duži pisani rad, kod kojih vidimo oznaku olovke, rješenje je potrebno napisati u biljež-nicu.

Želimo dobro učenje i puno uspjeha u rješavanju zadataka i otkrivanju prošlosti!

József Kaposi i Miklós Száray

Piktogrami pored zadataka označavaju koje sposobnosti najbolje razvija određeni zadatak. Ravnajući se prema is-taknutim kompetencijama zahtjeva mature označili smo sljedeće sposobnosti:

uporaba i ocjenjivanje izvora;

primjena stručne terminologije;

orijentacija u prostoru i vremenu;

istraživanje čimbenika koji su formirali događaje;

prikazivanje povijesnih događaja i pojava s osvrtom na probleme.

Piktogrami druge vrste ukazuju na težinu zadaće i na oče-kivani način razmišljanja. To su sljedeći:

utvrđivanje obrađenog materijala;

produbljivanje upoznatih činjenica, zbivanja, kore-lacija;

primjena ranije naučenog;

rješavanje problema.

STARI I NOVI TIPOVI IZVORA

PRIKAZI Okviri današnje građanske ustavnosti nastali su tijekom XIX. i XX. stoljeća, stoga ćemo ove školske godine proučavati ustrojstvo i funkcioniranje mnogobrojnih država. Pregledavanju važnih aspekata ustava i nacrta ustava pomažu prikazi koji vam nisu nepoznati.

1. Pregledajmo modele i karakteristike njihovog prikazivanja!a) Identificirajte u sljedećim prikazima grane vlasti navedene u tablici na 6. stranici! Označite ih različitim bojama, zatim prikažite kratko njihove zadaće i način funkcioniranja!

STALEŽI

svećenstvo

porezi

lično

pri

jed

log

por

eza

zastupnici

Donji dom

Gornji dom

staleška skupština

lično

plemstvovisoko plemstvo

centralni uredi vojska sudovi

kralj

seljaci gradska masa

visoko svećenstvo građanstvo

grofovijejavna uprava

suđenje

gradovijavna uprava

suđenje

imenuje

neovisan sudotvara i zatvara

zasjedanja parlamenta,sankcionira zakone

kralj(vrhovni poglavar anglikanske crkve)

predsjednik vlade

vladakontrolira

odgovorni

Gornji dom(lično sudjelovanje

prema pravu po rođenju i kraljevskom

imenovanju)

Donji dom(zastupnici)

izvršna vlast(vojska, brodovlje, itd.)

izbor po jedinicama

stanovništvo s biračkim pravom stanovništvo bez biračkog prava

6 Stari i novi tipovi izvora

Grana vlasti Zadaće Funkcioniranje u staleškoj državi

Funkcioniranje u ustavnoj državi

Zakonodavstvo

Izvršenje

Suđenje

b) Objasnite značenje strelica između društvenopolitičkih tijela, ureda, ustanova na prikazima na 5. stranici! Upišite konkretne primjere uz pojedina tumačenja!

1. …………………………………………………………………………………………………………………

2. …………………………………………………………………………………………………………………

3. …………………………………………………………………………………………………………………

SLIKOVNI IZVORI Sreli smo i slikovne izvore koji su često ravnopravni s pisanim izvorima.

2. U svrhu ponavljanja usporedimo sljedeće karikature! (Udžbenik 10 godine, 23 lekcija, izvori 3 i 6 )

a) Koja su sredstva primijenjena na karikaturama? Na temelju gornjih slika napišite po jedan primjer uz na-vedene karakteristike karikatura!

Alegorijsko prikazivanje ………………………………………………………………………….……………

……………………………………………………………………………………………………….………………

Predmeti koji upućuju na prikazanu osobu, pojavu, itd. …………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

Pretjerivanje, isticanje pojedinih elemenata ………………………………………………………….…………

………………………………………………………………………………………………………………………

7Stari i novi tipovi izvora

b) Odredite, prema prethodnim primjerima, karakteristična obilježja karikatura!

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

NOVI SLIKOVNI IZVOR: FOTOGRAFIJA Do kraja polovice XIX. stoljeća nastali su tehnički preduvjeti suvremenog fotografiranja. Nasuprot slikama fotografija je omogućivala, po relativno jeftinoj cijeni, da svakodnevni ljudi dobiju sliku o sebi, o obitelji, o daljnim rođacima. Na kraju XIX. stoljeća fotografiranje se brzo širilo po svijetu zbog relativne jeftino-će i mogućnosti umnožavanja. Dok su u početku snimane pretežno osobe, kasnije su se pojavili i novi izumi, zgrade i važni događaji privatnog i javnog života na fotografijama. Fotografi su postali kroničari suvremene ere. Fotografije su činile i temeljni materijal razglednica, plakata, oglasa i reklama koji su namjeravali djelovati na gospodarske, društvene i političke odnose.

3. Prikažite karakteristike fotografija različitih tema! Analizirajte fotografije radne bilježnice sa što više gledišta!

a) Napišite dvije sukladne, odnosno dvije različite namjere koje su djelovale na snimanje gornjih dviju foto-grafija!

……………………………………………………………………………………………………….………………

……………………………………………………………………………………………………….………………

……………………………………………………………………………………………………….………………

b) Potražite fotografije o osobama odnosno o događajima, važnim zgradama u udžbeniku 11. godine! Napi-šite naslov odnosno temu triju fotografija po vrstama!

Fotografije o osobama Fotografije o događajima, zgradama

c) Raspravite o izvornoj vrijednosti fotografije! Obratite pozornost na činjenicu na koja pitanja fotografije daju, odnosno ne daju odgovor! Raspravite kako je djelovalo fotografiranje na slikarstvo!

8 Stari i novi tipovi izvora

d) Odredite procese koji se nalaze iza brzog širenja reklama i postupnog napretka razglednica!

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

NIZ PODATAKA, GRAFIKONI Različiti nizovi podataka također pripadaju poznatim tipovima izvora. Uslijed gospodar-skog i kulturnog razvoja pojavljuje se redovito prikupljanje podataka od XVIII. stoljeća, prema tome sve više i sve točniji podaci stoje nam na raspolaganje. Važno je da znamo razabrati podatke iz različitih grafikona, sastaviti nizove podataka uz zadaću (temu), izvesti zaključke u skladu s tipom podataka.

4. Prikupite podatke iz grafikona i izvedite zaključke iz podataka!

a) Popunite tablicu podacima iz grafikona!

Odnos između količine i cijene plemenitih metala uveze-nih u Europu

Godina Uvezena količina Promjena indeksa cijena

b) Koji se zaključci mogu izvesti iz niza podataka i prema kojim čimbenicima?

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

ŠIRENJE PISANIH IZVORA U XVII.−XVIII. stoljeću širenje prosvjete, pismenosti i tiska knjiga rezultiralo je velikim ra-stom broja različitih publikacija, knjiga. U početku su se objavljivala pretežno djela vjerske, odnosno znanstvene tema-tike, zatim uz širenje djela lijepe književnosti objavljeni su mnogobrojni memoari i putopisi. Ti izvori mogu nijansirati, modificirati naša znanja.

5. Ispitajte izvornu vrijednost memoara i putopisa!

a) Potražite memoare i putopise u arhivima prva dva poglavlja udžbenika 11. godine! Uvrstite ih u tablicu koju ćete napraviti u svojoj bilježnici (autor, naslov, godina izdavanja)!

b) Nakon proučavanja detalja ocijenite izvornu vrijednost memoara i putopisa na ljestvici bodovima od 1 do 5! Opravdajte svoju ocjenu! Sažmite u tablici pouke obrade!

Ocjenjivanje memoara, putopisa s gledišta povijesne vjerodostojnosti

Ocjena:

Prednosti:

Nepovoljnosti:

NOVINE, DNEVNI TISAK Istovremeno s širenjem čitanja i pisanja, odnosno tiska knjiga sve češće su objavljivani ra-zličiti tiskopisi (povremeni izvještaji, informativni listovi, novine). Počelo je novo razdoblje društvene javnosti. U drugoj polovici XVIII. stoljeća novine koje su izlazile u nakladi od više mlijuna sve redovnije su informirale stanovništvo o aktu-alnim lokalnim, zemaljskim ili međunarodnim događajima i vijestima. Jedan od najvažnijih tjednika, Spectator (Očevi-dac), činio je svjesne napore u oblikovanju ukusa i ponašanja.

količina plemenitih metala

opći indeks cijena

150

100

50

20 1500. 1550. 1600. 1650.

1500

3000

0

Promjena količine i cijene plemenitih metala uvezenih u Europu

9Stari i novi tipovi izvora

6. Upišite u prikaz razloge, uvjete, karakteristike i posljedice izdavanja novina!

TISAK KAO ČETVRTA GRANA VLASTI? Širenje izdavanja knjiga i tiska koje je pridonosilo boljem informiranju stanov-ništva i povisivanju njegove kulturne razine istodobno je povećavalo opasnost „prevratničkih misli“. Povećavala se uloga već postojeće kontrole crkve i države, cenzure. Ali sloboda informiranja postajala je sve važnijom. Deklaracija o ljudskim i građanskim pravima koja je objavljena na početku Francuske revolucije i namjeravala je ostvariti ideju o slobodi prosvje-titeljstva u političkoj praksi, piše sljedeće o slobodi naklade: „Slobodna razmjena misli i nazora jedno je od najdrago-cjenijih prava čovjeka; dakle, svaki građanin može slobodno govoriti, pisati i tiskati, ali za zlouporabu te slobode mora odgovarati u slučajevima određenim zakonom.“ Društvena i politička važnost slobodnog tiska brzo je postala jasnom. „Postoje tri staleža u parlamentu – upućuje engleski političar i pisac XVIII. stoljeća, Edmund Burke, na kler, plemstvo i građanstvo – ali tamo gore, na galeriji dopisnika sjedi četvrti stalež koji je važniji od svih ostalih.“ Burke izrazom četvrti stalež (the fourth estate – četvrta vlast) upućuje na to da su novinari kontrolori demokracije.

7. Pregledajmo promjene uloge i karakteristike tiska!

a) Na temelju citiranih izvora i svojih znanja i iskustava sastavite u 3-4 rečenice društvenu i političku ulogu tiska!

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

b) Prikupite zaglavlja novina iz XIX. stoljeća! Sistematizirajte novine prema zemaljama i političkoj orijentaciji!

Proš

iriva

nje

dnev

nog

tiska

Uvjeti:

Smjerovi

Ciljevi

Karakteristike

Posl

jedi

ce

Razlozi:

I DOBA PROSVJETITELJSTVA I REVOLUCIJA(1714 −1849 )

1 DUHOVNA REVOLUCIJA – PROSVJETITELJSTVO

1. Pregledajmo uz pomoć glavnog teksta iz udžbenika proces koji je vodio do odvijanja prosvjetiteljstva!Dopunite slikovni prikaz uz pomoć pitanja!

a–c) Sastavite ukratko kako su činjenice prikazane u strelicama promijenile mentalitet ljudi!d) Koji zakoni upravljaju funkcioniranjem svijeta prema novom shvaćanju?e) Na čemu se temelji, prema novom shvaćanju, vlast upravitelja državom?f) Na koje su društvene skupine djelovale ideje prosvjetiteljstva?

2. Analizirajte Montesquieovu teoriju o državi uz pomoć izvora (6 ) i prikaza (7 )!

a) Popunite tablicu na temelju izvora i prikaza!

Grane vlasti Tumačenje njihovog djelokruga

Karakteristika njihovih veza prema Montesquieuu Način njihovih veza

moguće je promijeniti svijet Ë i treba ga promijeniti Ë širenjem novih ideja, prosvjetiteljstvom

novi duh vremena

F) ...............................................................................

preobrazba društva

(napredovanje građanstva)

razvoj prirodoslovlja

(mehanika)

brze političke promjene(ustavna

monarhija)

A) B) C)

D) E) umjesto Božje providnosti:nauk razvoja

udaljivanje od starih vrijednosti

11I. Doba prosvjetiteljstva i revolucija (1714. – 1849.)

b) Na kojoj se teoriji temelji veza zakonodavne, odnosno izvršne vlasti prema Montesquieuu?

…………………………………………………………………………………………………………………………c) Zašto Montesquieu smatra važnim da veza triju grana vlasti odgovara onome što on je napisao?

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………d) Kako se može ostvariti kontrola državne vlasti od strane građana prema Montesquieuu?

…………………………………………………………………………………………………………………………e) Koje argumente navodi za taj način kontrole? Imenujte najmanje dva!

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………f ) Da li bi mogli svi jednako sudjelovati u kontroli državne vlasti prema Montesquieuvom sustavu? Obrazlo-žite svoj odgovor!

…………………………………………………………………………………………………………………………g) Uz koje uvjete su mogli državljani sudjelovati u izboru zakonodavnog tijela i kontroli državne vlasti?

…………………………………………………………………………………………………………………………

3. Protumačite Rousseauovu teorjiu o društvenom ugovoru na temelju izvora (8 ) i prikaza (9 )!

a) Koja je osnovna razlika u Montesquieuvom i Rousseauvom shvaćanju društvenog ugovora? Istaknite i protumačite dotični dio izvora!

Ulomak izvora: ………………………………………………………………………………………………….

…………………………………………………………………………………………………………………………

Tumačenje: ………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………b) Protumačite značenje boja na prikazu!

Narančasta boja: …………………………………………………………………………………………………

Zelena boja: ………………………………………………………………………………………………………c) Na koju razliku ukazuje prikaz u shvaćanjima dvojice mislilaca? U čemu je ta razlika?

………………………………………………………………………………………………………….…………….

………………………………………………………………………………………………………………………..d) Za koja je pitanja Rousseauova zamisao rješenje a za koja je opasna?

Riješava: ….………………………………………………………………………………………….……………

Opasna je za: …………….………………………………………………………………………….……………

4. Analizirajte ulomak natuknice Svećenici iz francuske Enciklopedije!„Ugodno je vladati bližnjima; svećenici su uspjeli iskoristiti za sebe priznanje koje su pobudili u njihovim sugrađanima; tvrdili su da se bogovi očituju njima; javljali su Božje zapovjedi; učili su dogme; propisivali su ono što se mora vjerovati i ono što treba odbiti; odredili su što se sviđa božanstvu a što ne; predviđali su budućnost za plašljive i znatiželjne ljude; ulijevali su im strah od kazni kojima rasrđeni bogovi prijete odvažnima koji sumnjaju u poziv svećenika ili osporavaju njihov nauk.

12 I. Doba prosvjetiteljstva i revolucija (1714. – 1849.)

Svećenici, da bi što sigurnije utemeljili svoje vladanje, prikazivali su bogove kao nasilne, osvetoljubive i neumoljive; uveli su obrede, uvođenja i misterije čija je okrutnost hranila tamnu turobnost koja je toliko povoljna za vladanje fanatizma.“ (Diderot, natuknica Svećenici u francuskoj Enciklopediji)

a) Dajte karakteristične naslove ulomcima izvora koji se razlikuju po različitim oznakama! Sažmite ukratko bit istaknutih ulomaka u tablici!

Oznaka Naslov Sadržaj

podcrtano

masnim slovima

b) Koja je bila Diderotova namjera i kojim sredstvima je autor pokušao dostići svoj cilj?

Cilj: ……………………………………………………………………………………………………………….

Sredstva: ………………………………………………………………………………………………………...

c) Ocijenite na temelju svega toga Diderotov tekst!

……………………………………………………………………………………………………………………..

……………………………………………………………………………………………………………………..

……………………………………………………………………………………………………………………..

……………………………………………………………………………………………………………………..

……………………………………………………………………………………………………………………..

5. Pregledajmo na temelju ulomaka izvora ( 19 , 20 ) i prikaza (21 ) karakteristike prosvijećenog ap-solutizma!

a) Usporedite sadržaj prikaza i ulomaka izvora! Istaknite iz izvornih tekstova karakteristike koje se nalaze i na prikazu!

Karakteristika Ulomak izvora

ocjenjivanje uloge naroda

sadržavanje statusa velsile

b) Protumačite u nekoliko rečenica razlog teritorijalne rasprostranjenosti prosvijećenog apsolutizma prema prikazu ( 21 )!

c) Sastavite kratak esej (10−15 redaka) o povijesnoj ulozi prosvijećenog apsolutizma u Europi XVIII. stoljeća! Iskoristite za esej i veze otkrivene u točkama a i b!

13I. Doba prosvjetiteljstva i revolucija (1714. – 1849.)

2 STOLJEĆE POLITIČKE RAVNOTEŽE

1. Pregledajmo uz pomoću skicirane karte (1 ) savezničke sustave!a) Označite u tablici koje su države sudjelovale u pojedinim ratovima (VB = Velika Britanija; Šp = Španjolska; Fr = Francuska; Šv = Švedska; Ni = Nizozemska; Po = Portugal; Ru = Rusija; Hc = Habsburško carstvo; P = Poljska; Pr = Pruska). Razlikujte protivničke strane oznakama X i O (ili različitim bojama)! Upišite pod nazivom rata vrijeme trajanja!

Rat VB Šp Fr Šv Ni Po Ru Hc P Pr

Sjeverni rat(………….………..)

Rat za španjolsku baštinu

(………….………...)

Poljski nasljedni rat(……………………..)

Austrijski nasljedni rat(……………….……..)

Sedmogodišnji rat(……………..……...)

b) Navedite velesile Europe u XVIII. stoljeću! Podcrtajte one koje još nisu pripadale velesilama u prethodnom stoljeću!

…………………………………………………………………………………………………………………………

c) Što se može uopće utvrditi o odnosima snaga europskih savezničkih sustava?

…………………………………………………………………………………………………………………………

d) Koja se promjena uočava u diplomaciji XVIII. stoljeća? Prikažite njezine razloge!

Promjena: ……………………………………………………………………………………….………………..

………………………………………………………………………………………………………………………

Razlozi: ……………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

e) Koja je bila najvažnija svrha britanske vanjske politike?

…………………………………………………………………………………………………………………………

f ) Što je dokazuje na skiciranoj karti?

…………………………………………………………………………………………………………………………

2. Analizirajte nastanak ustavne monarhije u Velikoj Britaniji XVIII stoljeća uz pomoć izvora (2 , 3 ) i prikaza (5 )!

a) Prikažite i ocijenite kraljevu ovlast u ustavnoj monarhiji!

Kraljeva ovlast: …………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

Ocjena: ……………………………………………………………………………………………...……………

…………………………………………………………………………………………………………………………

14 I. Doba prosvjetiteljstva i revolucija (1714. – 1849.)

b) Protumačite ulogu vigovaca i torijevaca u Velikoj Britaniji XVIII. stoljeća uz pomoć izvora ( 3 ) i prikaza!

Gledišta analizeStranke

vigovci torijevci

Uloga

Karakteristike

Težnje

Društvena pozadina

c) Koje nove elemente nalazite u vladanju u usporedbi s prilikama na kraju XVII. stoljeća? Ocijenite važnost te pojave! Kako je zastupnik Samuel Sandys ocijenio pojavu?

Novi element: ……………………………………………………………………………………………………

Ocjena: ……………………………………………………………………………………………………………

………………..…………………………………………………………………………………….……………

…………………………………………………………………………………………………………………………

Suvremena ocjena oporbe: ………………………………………………………………………..……………

……………………………..…………………………………………………………………………………….

3. Analizirajte na temelju izvora (6 ) i skicirane karte (7 ) promjene koje su se zbivale u pruskoj državi odnosno Njemačko-Rimskom Carstvu tijekom XVIII stoljeća!

a) Prikupite iz izvora karakteristike Fridrika Vilima I.!

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

b) Utjecaj kojih gospodarskih, odnosno političko-administrativnih teorija se uočava u tim naredbama?

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

c) Koje su bile osobne karakteristike pruskog poretka?

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

d) Koje su bile karakteristike odnosa u Njemačko-Rimskom Carstvu nakon Westfalskog mira (1648.)?

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

15I. Doba prosvjetiteljstva i revolucija (1714. – 1849.)

e) Što se promijenilo a što je ostalo nepromijenjeno u političkim odnosima nakon 1648.?

Nepromijenjeno: …………………………………………………………………….…………….……………

…………………………………………………………………………………………………………………………

Promjene: …………………………………………………………………………………………...……………

…………………………………………………………………………………………………………………………

4. Vidi zadatak na stranicama zemljopisnih karata!

5. Analizirajte citiran ulomak iz proglasa Katarine II (9 )!

a) Koje su zemlje bile saveznice Katarine II. u podjeli Poljske? Citirajte ulomke izvora koji upućuju na te ze-mlje!

Ulomak izvora i zemlja: ………………………………….………………………………………….……………

Ulomak izvora i zemlja: ……………………………………….…………………………………….……………

b) Ispišite iz izvora ulomke koji najbolje potvrđuju sljedeće tvrdnje!

Carica se poziva na zaštitu Poljaka: ………………………………………………………………….…………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

Proglas izražava interese Rusije: …………………………………………………………………….…………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

Proglas izražava bit ruskog osvajanja: …………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

c) Zašto je carica mogla uživati u ulozi zaštitnice ustavnosti u Poljskoj?

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

16 I. Doba prosvjetiteljstva i revolucija (1714. – 1849.)

3 PROPALE REFORME I REVOLUCIJA U FRANCUSKOJ

1. Analizirajte na temelju prikaza (1 , 2 ) gospodarske i društvene odnose Francuske u XVIII stoljeću!a) Koji procesi i pojave se mogu razabrati iz prikaza koji omogućavaju izvođenje zaključaka o promjeni gos-podarskog stanja? Imenujte tri!

…………………………………………………………………………………………………………………………b) Koja se promjena može pretpostaviti u gospodarstvu na temelju tih procesa?

…………………………………………………………………………………………………………………………c) Iz kojih se čimbenika mogu izvesti zaključci o društvenim promjenama? Kakva se tendencija uočava?

Čimbenici: ………………………………………………………………………………………….……………

Tendencija: ………………………………………………………………………………………………………

2. Ispitajte na temelju prikaza (6 ) financijsko stanje francuske države u XVIII stoljeću!

a) Kakav se proces uočava u financijskom stanju države? ……………………….……….…………………b) Koji su čimbenici prouzrokovali to stanje? Imenujte dva!

…………………………………………………………………………………………………………………………c) Koje dvije temeljne mogućnosti su stajale na raspolaganju francuske države za rješavanje financijskih poslova?

…………………………………………………………………………………………………………………………d) Interesi koje društvene skupine bi bili povrijeđeni s oba rješenja?

…………………………………………………………………………………………………………………………e) Obrazložite svoje mišljenje konkretnim tvrdnjama!

………………………………………………………………………………………………………………………… …………………………………………………………………………………………………………………………f ) Sastavite u nekoliko rečenica značenje izraza bankrot države i njegove posljedice! Usporedite svoju defi-niciju s definicijama iz enciklopedije, rječnika i s interneta! Dopunite svoju definiciju uz pomoć podataka koji se tamo nalaze!

3. Analizirajte sljedeći ulomak francuskog nacrta za poboljšanje financija iz XVIII stoljeća!„Razlike i suprotnosti između pojedinih dijelova monarhije čine ustavnu pogrešku koja paralizira snagu države. (...) Nijedna od ovih suprotnosti se ne može ukinuti bez napadanja temeljnoga načela ostalih koja su ih ostvarila i održavaju. (...) Kraljevina sastavljena od pokrajina sa staleškim skupštinama, pokrajina bez staleških skupština i pokrajina mješovitog upravljanja, u kojoj različite unutrašnje granice rastavljaju i dijele podanike istoga vladara, u kojoj su neke regije oslobođene tereta koje drugi nose u potpunosti, u kojoj najbogatija klasa plaća najmanji porez, u kojoj povlastice sprečavaju sve oblike pravednosti, (...) takva kraljevina ne može biti drugo nego nesavršena kraljevina u kojoj je zlouporaba stalna i nije moguće dobro upravljanje (...)“ (Calonne: Sažetak nacrta za poboljšanje fi nancijskih poslova, 1786.)

a) Dajte karakteristične naslove ulomcima izvora koji su označeni na različit način! Sažmite ukratko bit istak-nutih ulomaka u tablici!

Oznaka Naslov Sadržaj

podcrtano

masnim slovima

kosim slovima

kosim i masnim slovima

17I. Doba prosvjetiteljstva i revolucija (1714. – 1849.)

b) Dopunite prikaz koji prati logiku izvora uz pomoć pitanja!

a) Koji tip upravljanja razlikuje Calonne osim apsolutnog i mješovitog upravljanja?b) Tko je pripadao skupini imućnih u Francuskoj XVIII. stoljeća?c) Što je sprečavalo činjenicu da svi sudjeljuju na jednak način u javnim teretima?d) Koje rješenje predlaže Calonne?

4. Analizirajte na temelju dvaju izvora (7 , 10 ) političku i društvenu situaciju 1788 −1789 !a) Koje društvene skupine razlikuje opat Sieyès u svojoj brošuri? Na čemu se temelji razlikovanje skupina?

Točka Ulomak izvora Društvene skupine

Temelj svrstavanja u društve-ne skupine

1.

2.

3.

4.

b) Ustanovite na temelju učenoga stvarni temelj raščlanjivanja tadašnjeg francuskog društva!

…………………………………………………………………………………………………………………………

c) Kako ocjenjuje autor tu podjelu?

…………………………………………………………………………………………………………………………

kraljevina nije jedinstvena

apsolutno upravljanje mješovito upravljanjeA) ...........................

................................

plaćanje poreza

plaćanje poreza

C) ................................................................

imućni

B) .............................................................................

D) .

......

......

......

......

......

......

......

......

......

......

......

......

......

......

......

......

......

....

18 I. Doba prosvjetiteljstva i revolucija (1714. – 1849.)

d) Ustanovite rod i svrhu Sieyèsova djela!

Rod: ………………………………………………………………………………………………...……………

Svrha: …………………..…………………………………………………………………………………………

e) Kakva veza postoji između Sieyèsove podjele društva i svrhe njegova rada?

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………f ) Usporedite stav francuskog parlamenta ( 7 ) i opata Sieyèsa ( 10 )!

Svrha parlamenta: ………………………………………………………………………………….……………

Sieyèsova svrha: …………………………………………………………………………………..……………

Društvena baza parlamenta: ……………………………………………………………………..………………

Skupina koju zastupa Sieyès: ……………………………………………………………………………………

5. Ispitajte strukturu i sastav staleške skupštine iz 1614 i 1789 na temelju prikaza (11 )!a) Usporedite dvije staleške skupine na temelju sljedećih gledišta!

Struktura: ………………………………………………………………..………………………………………

Tijek glasanja: …………………………………………………………...………………………………………

Sastav sudionika: …………………………………………………………………………………..……………

b) Kakva je bila politička važnost sastava zastupnika pojedinih staleža?

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………

c) Tko je mogao sudjelovati u zastupništvu trećeg staleža na skupštini 1789.?

…………………………………………………………………………………………………………………………

d) Čime se objašnjava taj sastav zastupnika?

…………………………………………………………………………………………………………………………

6. Analizirajte razloge izbijanja Francuske revolucije i karakter revolucije na temelju slika (13 , 17 ), grafikona (12 ) i izvora (16 , 18 )!a) Odredite vezu između grafikona i slike 13 !

…………………………………………………………………………………………………………………………b) Usporedite događaje na slikama 13 i 17 Koja je sličnost a koja je razlika među njima?

……………………………………………………………………………………………………………………c) Navedite čimbenike koji se pojavljuju u izvorima 16 i 18 i na slici 17 !

…………………………………………………………………………………………………………………………

…………………………………………………………………………………………………………………………d) Navedite konkretan razlog masovnih demonstracija sredinom srpnja 1789.!

…………………………………………………………………………………………………………………………

19I. Doba prosvjetiteljstva i revolucija (1714. – 1849.)

4 POKUŠAJ UČVRŠĆAVANJA USTAVNOGA USTROJSTVA

1. Analizirajte uz pomoć pitanja onodobne argumentacije ukidanja povlastica (1 )!

a) Utvrdite korištenjem skicirane karte ( 2 ) što grof Noailles podrazumijeva pod mirom!

…………………………………………………………………………………………………………………………

b) Potražite najkarakterističnije ulomke pojedinih točaka i ukratko ih protumačite!

Broj Ulomak izvora Tumačenje

1.–2. uvođenje javnih tereta

3.

4.

c) Sastavite bit prijedloga u jednoj rečenici!

…………………………………………………………………………………………………………………………

2. Analizirajte Deklaraciju o ljudskim i građanskim pravima (3 )!Popunite tablicu!

Tema Broj Pojam Ulomak izvora

Misli o državnoj teoriji

3. suverenitet naroda

6.

15.

Pravosuđe

7.

9.

Građanska prava

5.

6.

10.

11.

17.