Preradović

ImpresumPreradović

List učenika Osnovne škole

Petra Preradovića, Pitomača

Godina: XXXVI, Broj: 44

IzdavačOŠ Petra Preradovića, Pitomača

Trg kralja Tomislava 9, 33405 Pitomača

033 801 023

os-pitomaca-tajniš[email protected]

Za izdavačaIgor Maresić, prof.

ravnatelj

Odgovorna urednicaAna Held, mag. philol. croat.

Uredništvo Doris Ivanović, Elena Siladić, Ivona Šokec

(8. a), Elizabeta Kapitan (7. a), Ivana Lotina,

Petra Lovreković, Jelena Rastić (7. b), Niko

Sučić, Ana Škudar (7. c), Petra Begović,

Lea Lovreković, Helena Veličan (5. c)

SuradniciUčenici PŠ Mala Črešnjevica i učiteljica

Zvjezdana Štefanić, učenici PŠ Velika

Črešnjevica i učiteljica Nikolina Šimota,

psihologinja Katarina Pecek Britvić,

knjižničarka Ksenija Grudić - Kukavica

FotografijeRedakcija lista, Foto Begović, www. icv.hr,

internet

NaslovnicaMarko Bogović (8. a)

TisakJedan dva d.o.o.

Naklada250 kom

UvodnikDrage naše čitateljice i čitatelji!Preradović vam ponovno otvara vrata naše škole.

Slobodno zavirite u naše razrede prepune veselja,

prijateljstva i znanja. Cijelu smo godinu marljivo pratili

što su sve učenici radili, kamo su putovali, bilježili

smo njihove uspjehe, fotografirali najvažnije događaje

i još puno, puno toga. Najviše smo pisali o dobrim

događajima kako bi nam zauvijek ostali u sjećanju.

Pokušali smo pronaći i neke poučne sadržaje, ali smo

odvojili i nekoliko stranica za one koji se vole zabavljati.

Nadamo se da ćete listajući ove stranice imati dobar

pogled na aktivnosti naših učenika i učitelja koji su

školu predstavljali u najboljem svjetlu.

Zabavite se uz ovogodišnji Preradović koji vam donosi

vaša Novinarska grupa!

SadržajTema broja .................................................................................... 2

Iz naših područnih škola .......................................................... 6

Događajnica ............................................................................. 10

Moje zdravlje ............................................................................ 15

Dnevnik putovanja ................................................................. 16

Iz školskog fotoalbuma ........................................................ 20

Putopisna reportaža .............................................................. 22

Naši uspjesi .............................................................................. 24

Školska knjižnica .................................................................... 26

Intervju ..................................................................................... 28

Sportiva - pozitiva ................................................................. 30

Eko kutak ................................................................................. 32

Literarne stranice .................................................................. 34

Maturalac .................................................................................. 36

Osmaši ..................................................................................... 38

2 L I S T U Č E N I K A O S N O V N E Š K O L E P E T R A P R E R A D O V I Ć A , P I T O M A Č A

O čemu se radi?U studenome prošle godine održana je godišnja

konferencija hrvatskih psihologa koja je bila

posvećena psihologiji obrazovanja. Društvo

psihologa Virovitičko-podravske županije bilo

je suorganizator konferencije, a prvog dana

predstavljeni su i kreativni radovi učenika naše

županije. Svaka obrazovna institucija trebala je

osmisliti način na koji je obrađena tema pod nazivom

Kako obrazovanju dodati boju?

Kako smo mi sudjelovali?Učenici svih devetnaest razrednih odjela predmetne

nastave, s učiteljem likovne kulture Božidarom

Puškašom kao mentorom, sudjelovali su u projektu

na temu Kako obojiti nastavni predmet? Projekt je

bio zamišljen da učenici pokušaju bojom i slikom

dočarati pojedini nastavni predmet. Osnovna

sredstva za rad bila su puno mašte, dobra volja i

malo boje. Zadatak nije bio nimalo lak, no učenici su

se ozbiljno prihvatili posla. Kao rezultat dobili smo

stotine predivnih likovnih radova.

U početku je bilo svega: neuspjelih pokušaja,

spoticanja, propalih intencija, ali i pregršt motivacije,

poticanja i veselih druženja. Kad je mlađima malo

zapelo, tu su se našli naši iskusni osmaši i spasili

stvar! Oni su vrijedno radili čak i pod zimskim

praznicima. Učenici razredne nastave zajedno sa

svojim učiteljicama imali su priliku sudjelovati na

način da su obradili temu Kako obojiti naš razred?

Ovaj teški zadatak odradili su naši hrabri trećaši.

Učenici 3. a razreda, zajedno sa svojom učiteljicom

Željkom Hanzić, koja je inače jedna od kreativnih

moderatorica ovoga projekta, pokušali su putem

ritma boja, ploha, slova i brojeva prikazati svoj

razred.

Učenici 3. b razreda željeli su slikom dočarati svoj

pogled na obrazovanje, a kroz sve ih je vodila

njihova učiteljica Božica Ivanec. Hvala svima koji

su sudjelovali u osmišljavanju i realizaciji ovoga

projekta, posebno našoj psihologinji Katarini Pecek

Britvić.

Najbolji radovi naći će se na zidovima učionicaNeki od najkreativnijih radova naših učenika

predstavljeni su tijekom Konferencije hrvatskih

psihologa u Rovinju. Osim što smo se kao škola

i županija htjeli predstaviti psiholozima diljem

Hrvatske i šire, ovim smo projektom željeli potaknuti

učenike na aktivno sudjelovanje u unaprjeđivanju

vizualnog identiteta naše škole. Naime, osim

u školskome listu, najbolji radovi naći će se na

zidovima učionica i hodnika, kako bismo svima dali

do znanja da obrazovanju itekako možemo dodati

boju.

Također, ovim smo projektom željeli utjecati na

razvoj apstraktnog mišljenja, ali i divergentnog

načina rješavanja problema kod djece. Osim

toga, dobili smo povratnu informaciju od učenika

o njihovom kognitivnom, grafomotoričkom, ali i

emocionalnom stanju kroz crtež, koji je ekspresija

naše ličnosti.

Najvažnije, vidjeli smo kako učenici doživljavaju

pojedini predmet. Zaključak je da i dalje trebamo

težiti provođenju projekata koji će učenicima

omogućiti razvijanje i usvajanje različitih strategija

rješavanja problema s kojima se susreću jer ih na taj

način učimo snalaženju u životnim okolnostima.

Ako smo uspjeli obojiti naše obrazovanje, gdje nam

je kraj?

KAKO OBRAZOVANJU DODATI BOJU?

3

T E M A B R O J A

Nastavni predmeti u svijetu bojaNastavni predmeti često djeci zadaju velike muke.

Učenici naše škole, uz pomoć psihologinje Katarine

Pecek Britvić, pokušali su predmetima pristupiti na

malo drugačiji način i učiniti ih pristupačnijima.

U sklopu projekta Kako obojiti nastavni predmet?

učenici od petoga do osmoga razreda ilustrirali su

nastavne predmete te dokazali sebi i ostalima da oni

zaista mogu biti zabavniji i veseliji.

Izdvojili smo neke od najljepših radova i odlučili ih

podijeliti s vama.


Vik tori ja Skec, 8. c

Karla Šmit, 8.d

Romano Car dinale, 8. a

Mia Begović, 5.b Kat arina Čerepinko, 7. d

Rober t Bedeković, 8. a Marija Djak ić, 8. b

T E M A B R O J A

Njemački jezik Fizika

Biologija Engleski jezik Geografija

Glazbena kultura Hrvatski jezik

5

Romano Car dinale, 8. a Antonela Vajda, 6. e

Nera Luc a Ravlić, 7. aPaula Rak ijašić, 8. a

Spomenka Cetin, 6. c

Mar t a Šelimber, 8. b

Danela Relić, 8. bMar t a Šelimber, 8. b

T E M A B R O J A

Kemija Likovna kultura

Matematika

Priroda

Vjeronauk

Povijest

TZK

Tehnička kultura

PŠ Mala Čre š n jevicaZaboravljeni božićni ukrasiUčenici Područne škole Mala Črešnjevica pozvali su

u goste svoje mame, bake, tete, susjede i kume koje

su željele pokazati nešto o tradiciji zavičaja. Prije

božićnih praznika postavili smo bor u namijenjeni

kutak u razredu te čekali vrijedne ruke koje će nam

pokazati kako se to nekada radilo. Zainteresiralo nas

je to što za ukrase nisu bile potrebne skupe vrpce,

zlatni i srebrni sprejevi, blještave kuglice te razne

skupocjene stvari koje lijepo izgledaju, ali često ne

stvaraju željenu toplinu doma ili prostorije. Zamislili

smo da ove godine bor okitimo ukrasima koje ćemo

sami izraditi. Bili su to orasi umotani u vrpcu, papir

ili foliju, rolani ukrasi od krep papira, šaljivi nakit

od folije, lanci od bijelog i šarenog papira. Naučili

smo da s puno truda, pregršt ljubavi i malo novaca

možemo ukrasiti svoju učionicu. Hvala najljepša na

odličnim savjetima i idejama za nagodinu.

Kad se male ruke složeLikovna je grupa ove godine odlučila naslikati nešto

malo drugačije. Ideja je bila izraditi sliku koja će nas

pratiti kroz sva godišnja doba. Upoznali smo i novu

tehniku – ulje na platnu.

Za to su potrebni kistovi svih veličina i oblika, uljane

boje, laneno ulje koje razrjeđuje boje te pamučna

krpica.

Olovkom smo skicirali naš brežuljkasti zavičaj te

je svaki od nas odabrao boju i polje za bojanje i

polako je slika dobivala svoj izgled. Ujesen smo

na nju postavili gljive, ježiće i lišće. Zima je dobila

bijeli prekrivač od vate i bijele boriće. U proljeće će

drveće procvjetati u šarenim bojama, a ljeto… Neka

ostane naša mala tajna!

Veseli snjegovići Stigla je zima, a naš je hodnik zablistao u

bijelome ruhu. Izradili smo malene, šarene

snjegoviće te trodimenzionalne boriće koji su

smjestili priču u zimsku šumu. Svaki dio priča

sam za sebe - jedan je snješko šareniji od

prethodnog, a komadićima stiropora pokušali

smo dočarati snijeg i pahuljice. Bijele žaruljice

svjetlucale su u mraku pod umjetnim snijegom,

a nama je uvijek toplije oko srca kada ulazimo i

prolazimo unatoč hladnoći koja je stigla i u naše

selo.

Uk rasil i smo božić no dr vce r uč no izrađenim uk rasima

Vrijedni mali l ikov njac i

Naš je hodnik z ablist ao u bijelome r uhu


I Z N A Š I H P O D R U Č N I H Š K O L A

Sakupljamo, čitamo i učimoListopad i studeni mjeseci su u kojima obilježavamo

Mjesec hrvatske knjige. Sakupili smo sve naslove iz

kabineta, donijeli knjige koje kod kuće dugo nismo

prolistali, razvrstali enciklopedije i dječje časopise te

tako potaknuli jedni druge na još više čitanja. Kreirali

smo iskaznice, mijenjali knjige i oduševili se novim

naslovima.

U pjesnikovu domuSvakog se proljeća veselimo Preradovićevim danima,

rođendanu pjesnika po kojem je naša škola dobila

ime. Već tradicionalno, u ožujku smo prisustvovali

priredbi na kojoj se okupljaju škole iz svih krajeva

Hrvatske.

Literarne grupe predstavljaju svoje radove, dok je

za ples zadužena naša poznata folklorna grupa iz

Grabrovnice. I mi smo svojom prisutnošću doprinijeli

svečanosti priredbe, a ponijeli smo samo dobre

dojmove i obećali da se vidimo i dogodine.

Uredili smo kut ak pod nazivom Mala školska k njižnic a

Na l iterar nim susretima u Grabr ov nic i

Ispred r odne kuće Petra Preradović a

Povodom Dana k r uha učenic i 1. i 2. r. mijesil i su ti jesto te izradil i s lova i prigodno uredil i stol u holu škole. Nac r t ali su pekara k redom i z ajednič k i blagovali kolače, k if l ice i lepinje koje su izradile v ri jedne r uke naših mama.

Dan Svetoga Nikole učenic i iz Velike Črešnjevice uljepš ali su prigodnom priredbom. Mališ ani su pjesmom, plesom, rec it ac i jom i glumom uspjeli doz vati Svetog Nikolu, ali i K rampus a.

7


PŠ VelikaČre š n jevica

PŠ Din jevac

Božićna priredbaDuh Božića zavladao je u školi u Dinjevcu. Prigodnom priredbom mališani su razveselili svoje obitelji i

pokazali izvrsna glumačka umijeća. Blagdanski ugođaj ispunio je cijelu školu, a učenici su nastupom prenijeli

čaroliju na sve nazočne. Vrijedno pripremajući priredbu, uz vodstvo svojih učiteljica, pokazali su što sve

mogu napraviti.

PŠ Ivana R engelaSedlaricaNova škola s novim imenom

U travnju prošle godine učenici Područne škole u

Sedlarici dobili su novu školu. Zgrada Područne

škole Ivana Rengela svečano je otvorena u

nazočnosti saborskog zastupnika Josipa Đakića,

župana Tomislava Tolušića, načelnika općine

Pitomača Željka Grgačića te ostalih uvaženih gostiju.

Ime je dobila po poginulom mještaninu Sedlarice,

Ivanu Rengelu, koji je svoj život žrtvovao za

domovinu. Škola u ovome mjestu postoji još od

davne 1768. godine, kada se nastava održavala u

zgradi seoske straže. Učenici su kasnije preselili u

zgradu iza spomen parka gdje se nastava održavala

sve do otvorenja nove škole. Područnu školu u

Sedlarici pohađa 18 učenika od prvoga do četvrtoga

razreda.

Božić nom priredbom mališ ani iz Dinjevc a raz veseli l i su s voje najdraže

Učenic i su prigodnim pr ogramom

prisutnima z aželjeli dobr odošlic u

Mališ ani iz Sedlarice pomogli su presjeć i v r pc u



Razgovarali smo sa ž upanom Tomislavom Tolu šićemMališani iz Sedlarice dobili su novu školsku zgradu.

Njihovo će školovanje zasigurno biti puno bolje,

ljepše i sretnije. Na svečanom otvorenju škole bio je

i naš župan pa smo iskoristili priliku te mu postavili

nekoliko pitanja.

Kakav ste Vi učenik bili? Vežu li Vas lijepa sjećanja na školske dane?Ovisno od razreda do razreda, nekad vrlo dobar,

nekad odličan. Ipak, s vremenom su ocjene bile

sve bolje i bolje. Nakon osnovne škole upisao sam

gimnaziju, a nakon toga upisao i završio Pravni

fakultet u Zagrebu. Stara izreka kaže: Od kolijevke

pa do groba, najljepše je đačko doba. Uistinu,

moram priznati, meni je upravo taj dio života bio

najljepši, bez velikih briga i problema.

Pamtite li nekog učitelja koji je na Vas ostavio poseban dojam?U lijepom sjećanju ostao mi je profesor tjelesnog u

osnovnoj školi koji je bio strog, ali pun ljubavi prema

svom poslu. On mi je usadio ljubav prema sportu,

pogotovo rukometu koji sam i trenirao desetak

godina.

Koji Vam je školski predmet bio najomiljeniji, a koji najomraženiji?Obožavao sam hrvatski jezik i povijest, a jedan od

glavnih razloga zašto sam upisao Pravni fakultet je

taj što tamo nije bilo matematike.

Čitate li radije ili ipak više volite pogledati dobar film?Nažalost, u zadnjih nekoliko godina puno više

gledam filmove nego što čitam. Iako smatram da film

ne može nadomjestiti užitak čitanja dobre knjige.

Koju vrstu glazbe slušate?Odrastao sam na rock n’ roll-u, Stonesima,

Peppersima i Ramonesima, a danas slušam sve što

sluša MTV i CMC generacija.

Znate li kuhati? Koje Vam je najdraže jelo?Najbolji kuhari na svijetu uglavnom su muškarci,

tako da ni meni kuhinja nije stran pojam i jako volim

kuhati. Naravno da, kao pravi Slavonac, volim sve što

ima veze s mesom.

Kako provodite slobodno vrijeme?Zbog puno poslovnih obveza, nemam baš puno

slobodnog vremena. Uglavnom ga provodim s

dragim osobama.

Koji je Vaš najveći uspjeh?Dvije prekrasne djevojčice koje se zovu Tena i Jana.

Je li težak posao župana? Posao župana iznimno je težak i kompliciran, ali ako

taj posao radite sa srcem i s puno entuzijazma, onda

rješavate stvari i probleme puno lakše. Međutim,

posao župana ima i puno lijepih trenutaka. Osmijeh

ove djece u Sedlarici i njihova radost zbog nove

škole briše sve poteškoće ovoga posla.

I za kraj… Koji su Vaši planovi za budućnost?Moja je misija stvoriti od ove županije županiju

znanja i vjerujem da ću uspjeti u tome. Želim da

svako dijete u našoj županiji ima vrhunske uvjete

za obrazovanje i jednake mogućnosti razvoja i

napredovanja, kao bilo koje dijete u razvijenim

europskim zemljama. Znanje je nešto najvrjednije što

možemo dati našoj djeci i moramo iskoristiti svaku

priliku da ga dobiju što više.

9


Z A V R I J E M E M A N D A T A T O M I S L A V A

T O L U Š I Ć A U N A Š O J J E Ž U P A N I J I I Z G R A Đ E N O

I T E M E L J I T O O B N O V L J E N O V I Š E O D 3 0

Š K O L A I S P O R T S K I H D V O R A N A .

Mladi literati, glumci i novinari naše škole sudjelovali

su na Županijskoj smotri LiDraNo 2014. koja

se 12. veljače 2014. godine održala u Virovitici.

Smotra je započela individualnim stvaralaštvom na

kojemu je nastupila učenica petoga razreda Petra

Posenjak. Dramska grupa, pod vodstvom učiteljice

Božice Rakijašić, pokazala je svoje umijeće glume

predstavivši publici scensku igru Mišoljubiva

priča. Na LiDraNu je predstavljen i školski list

Preradović koji svake godine dobije sve više

pohvala.

Najveći uspjeh postigla je Nikolina Šubić, čiji je

literarni rad Duh moje mašte predložen za državni

susret.

Tjedan psihologije Tjedan psihologije manifestacija je koja se održava

već sedmu godinu zaredom, kroz koju psiholozi

iz cijele Hrvatske nastoje približiti svoju struku

građanima i uključiti ih u različite psihoedukativne

radionice i aktivnosti. Tjedan psihologije obilježili

smo i u našoj školi. U školskoj knjižnici priređena je

izložba likovnih i pisanih radova učenika na temu

Moja obitelj.

Budući da knjižnica posjeduje bogati fond

psihološke literature, priređena je prigodna izložba

dostupnih naslova. S učenicima 8. b razreda naša

školska psihologinja organizirala je radionicu na

temu Zarobljeni u virtualnom svijetu.

Ožujak

Veljača

U sportskoj dvorani organizirali smo druženje i zabavu pod maskama. Mogli su se vidjeti filmski likovi,

princeze, kauboji, junaci iz knjiga…Uz glazbu, ples i društvene igre učenici su uživali u krafnama i sokovima.

Krajem fašničkog druženja dvoranom je krenuo i vlakić. Učenicima su se u maskiranju pridružili i djelatnici

škole.

Maskenbal

LiDraNo

Vesele maškare donijele su smijeh i radost u našu školu

1 0 L I S T U Č E N I K A O S N O V N E Š K O L E P E T R A P R E R A D O V I Ć A , P I T O M A Č A

D O G A Đ A J N I C A

Na LiDraNu smo pokaz ali s voja glumač ka, pjesnič ka i novinar ska umijeć a

Učenic i nižih razreda napravil i su radove na temu M o j a o b i te l j

Literarni susreti U petak, 21. ožujka obilježili smo 196. obljetnicu

rođenja Petra Preradovića. U rodnoj kući toga

velikoga hrvatskoga pjesnika održani su 46. susreti

literarnih družina pod nazivom “Preradovićev

rođendan”. U spomen na Preradovića pripremljen je

prigodni kulturno-umjetnički program. Nastupili su

učenici iz Pitomače i mali folkloraši iz Grabrovnice

koji su predstavili narodne plesove svoga kraja.

Literarnim izrazom program su obogatili učenici

osnovnih škola iz Kalinovca, Kloštra Podravskoga,

Zagreba i Pitomače. U sklopu manifestacije održan

je književni susret s književnicom Božicom Jelušić.

Obil ježil i smo obljetnic u r ođenja velikog hr vat skog pjesnika Petra Preradović a

Proljetna škola vožnje bicikla Voditelji Proljetne škole vožnje bicikla nastavnici

su predmeta tehničke kulture iz osnovnih škola.

Program obuhvaća teoretski i praktični dio edukacije

na prometnim poligonima i završno testiranje te

natjecanje s prigodnim nagradama za najbolje.

Svim sudionicima Proljetne škole vožnje bicikla

uručene su potvrde o osposobljenosti za upravljanje

biciklom i ostale nagrade, nakon čega je obavljeno

fotografiranje i video snimka polaznika. Za Proljetnu

školu vožnje bicikla 2014. u OŠ Petra Preradovića,

Pitomača prijavilo se i uspješno završilo 62 učenika.

Glavnu nagradu osvojila je najbolje plasirana

učenica, Tena Grlica. Zahvaljujemo svim prijavljenim

učenicima polaznicima, njihovom voditelju Antonu-

Michaelu Dafčiku te ostalim sudionicima koji su

omogućili provedbu ovoga projekta.

Travanj

Sudionic i Pr oljetne škole vožnje bic ik la na z ajednič kom fotograf iranju

1 1


Glagolanje- kviz o glagolskim oblicima Učenice naše škole, Elizabeta Kapitan i Ana Škudar,

pod vodstvom njihove mentorice Biljane Bukovšak,

sudjelovale su u kvizu znanja iz hrvatskoga jezika

pod nazivom Glagolanje – kviz o glagolskim

oblicima. Kviz je održan 6. svibnja 2014. godine

u OŠ Eugena Kumičića u Slatini. Ciljevi ovoga

natjecanja uspješno su ostvareni: utvrđeno je znanje

o glagolskim oblicima, učenice su usporedile svoje

znanje sa znanjem drugih učenika te je potaknuta i

uspostavljena suradnja s učenicima drugih škola.

Svibanj

Posjet budućih prvašićaUčiteljica Slavica Bartolić zajedno sa svojim razredom ugostila je stariju vrtićku skupinu Pčelice.

Osnovnoškolci su mališanima iz vrtića te njihovim tetama Vesni i Kristini pokazali svoju učionicu i družili se

s njima. Svi s nestrpljenjem iščekuju svoj polazak u prvi razred pa su se došli uvjeriti da u školi i nije toliko

strašno. Svakom učeniku donijeli su poklon-čestitku za uspomenu. Četvrtaši su svoje stolice prepustili

malim prijateljima koji su sjeli i marljivo uzeli u ruke bojice kako bi nacrtali svoju buduću školu. Vrijeme je

brzo prošlo pa su mališani morali otići, a naši četvrtaši prionuli su poslu s ciljem da sakupe što bolje ocjene

za kraj školske godine.



El iz abet a i Ana pokaz ale su odlič no znanje u poznavanju hr vat skoga jezika i uspješno predst avile našu školu

U učionic i se mogla č uti i pjesma djece uz pratnju tete K ristine na git ari

Završna školska priredbaU prepunoj školskoj dvorani održana je priredba

povodom završetka školske godine. Učenici

su svojim kreativnim i maštovitim nastupima

oduševili posjetitelje i još jednom pokazali zavidne

sposobnosti pjevanja, plesanja i glume. Već

tradicionalno, učenici osmih razreda pripremili

su svoje oproštajne točke. Program su obogatili

jedinstvenim scenskim prikazom kojim su željeli

naglasiti kako nisu svi ljudi na svijetu isti, ali da svi

jednako vrijede.

Ravnatelj škole zahvalio je svim učenicima i njihovim

mentorima koji su doprinijeli izvrsnim rezultatima

na županijskim i državnim natjecanjima te pritom

naglasio kako je ovo jedna od najboljih generacija

u posljednjih nekoliko godina. Proglašeni su i

najučenici škole kojima su uručene nagrade za

uloženi trud. Najbolja učenica generacije 2013./2014.

je Laura Fel.

Lipanj

Dan učitelja

Učenici 8. a razreda na Dan učitelja kratkim su

programom razvedrili školsku zbornicu izmamivši

osmjehe i pljesak prisutnih. Uvodnim govorom

Ivone Šokec poručili su neka svoj poziv učitelji žive

sretno, odvažno i ponosno. Uz prekrasne zvukove

gitare i Tina Vukšana, svoje razmišljanje o učiteljima

pročitala je Paula Rakijašić.

Listopad

1 3


Najučenic a L aura Fel por učila je s vima da budu ustrajni u radu i učenju te z ahvali la učitelj ima što su vjer ovali u nju

Ivona, Paula i Tin u ime s vih učenika čestit ali su učitelj ima njihov dan

Dani kruha Ovogodišnje aktivnosti za Dane kruha i zahvalnosti

za plodove zemlje započeli smo posjetom Srednjoj

školi Stjepana Sulimanca. U školskom praktikumu

gdje znanje stječu mladi kuhari pod budnim okom

majstora kuhara, i mi smo se poigrali tijestom. Uz

puno brašna, smijeha i veselja nastali su ukusni prhki

kolačići, krafne s marmeladom te kiflice punjene

šunkom i sirom. Male ruke vrijedno su radile uz

stalnu pomoć mladih, ali spretnih kuhara i učitelja

Baričevića koji je i osmislio ovu radionicu. Titulu,

odnosno kapu najkuhara zasluženo je ponio naš Ivan

Rakitničan koji se odlično snašao u svim poslovima.

Bilo je zabavno, poučno i – ukusno!

Učenic i 2. a razreda obil ježil i su Dane k r uha posjetom Srednjoj školi Stjepana Sulimanc a

Radionica za mališane U sklopu projekta Smanjenje diskriminacije kroz rast

stručnosti u našoj su školi održane dvije radionice za

učenike 1. a i 2. c razreda. Projekt provodi Udruga za

ranu intervenciju u djetinjstvu Virovitičko-podravske

županije Prvi znak u partnerstvu s Udrugom za

Down sindrom VPŽ i Rekreativnom udrugom

Veseli pokreti. Rad je koncipiran tako da se s

djecom, kroz radno terapijski pristup, uči po čemu

se oni međusobno razlikuju, što sve mogu djeca

s teškoćama u razvoju i kako im prijatelji u školi

mogu pomoći. Kroz razgovor prepoznaju osobine

po kojima se razlikuju, a to su: boja kose, kože, očiju,

odjeće, zatim spol, dob, visina. Kroz primjere sličica

na kojima su djeca s različitim teškoćama u razvoju,

prepoznaju njihove teškoće i pomagala za kretanje,

sluh i vid.

Na taj način uče kako svojim prijateljima s teškoćama

u razvoju mogu pomoći te kako se, unatoč

različitostima, svi mogu zajedno igrati. Sudjelujući

u igri Odbačeni uče kako betz priče mogu pomoći

svojim prijateljima da dođu u grupe kojima pripadaju

te kako je to ostati sam, ne pripadati grupi. Za kraj,

napravljen je krug prijateljstva koji kao rezultat

zajedništva kroz vulkan izbaci puno radosti i smijeha.

Studeni

Humanitarna akcija Tisuću pahulja dobroteDana 16. 12. 2014. u Gunju je dostavljena humanitarna

pomoć koju smo sakupljali u našoj školi. U Udruzi

Zvjezdice iz Gunje brinu se za djecu s višestrukim

mentalnim poteškoćama. Najmlađe dijete ima 9

godina, a najstarija štićenica 40 godina. U pratnji

su išle učenice Elizabeta Kapitan, Magdalena Živko,

učiteljica Željka Hanzić te Marijana Fel iz Centra

za obitelj Pitomača. Proveli smo lijepe zajedničke

trenutke u pričanju, a Elizabeta i Magdalena

sudjelovale su u radionici izrade pletenih košarica od

papira. Nadamo se da ćemo naučeno iskoristiti i naše

prijatelje posjetiti još koji put.

Prosinac Učenic i su ak tiv no sudjelovali u raznim radionic ama

Or ganizirali smo humanit ar nu akc iju kojom smo pomogli Udr uzi Zvjezdice iz Gunje



1 5

M O J E Z D R A V L J E

Zdrav duh u zdravome tijeluMens sana in corpore sano

Još su davnih dana stari Latini vjerovali u uzrečicu

Mens sana in corpore sano iliti Zdrav duh u

zdravome tijelu. Ima li u tome istine? Naravno

da ima. Čini nam se da imamo sve manje i manje

slobodnog vremena, kako za sebe, tako i za druge

oko nas. Ipak, najvažnije je da u tom ubrzanom

tempu života čuvamo svoje zdravlje.

Jabuka za zdravljeSigurno si čuo za izreku da je jedna jabuka

dnevno vrlo važna za tvoje zdravlje. To je točno

– ona je prava riznica vitamina. Uz to, poboljšava

koncentraciju i daje ti energiju.

Zato bi bilo dobro da u pauzi između učenja pojedeš

jednu ili dvije jabuke i imat ćeš više energije.

Posebno je dobro da jabuke jedeš zimi jer su

učinkovite u borbi protiv raznih bakterija i virusa te

dobro štite od prehlade.

Oprezno s obrocimaPrije jela popij čašu vode, a obrok započni juhom.

Glavno jelo jedi polako i smireno, bez žurbe, žvači

dovoljno dugo svaki zalogaj i kada osjetiš sitost,

prestani jesti. Nemoj obraćati pozornost na činjenicu

da ti je ostalo još hrane u tanjuru. Tanjur se ne mora

isprazniti, a sljedeći put ćeš staviti i manje glavnog

jela u tanjur.

Ojačaj svoj imunitetZa pojačani imunitet moramo voditi zdrav život, a

to, naravno, pored zdrave prehrane podrazumijeva

dovoljnu količinu sna i odmora. U svoje obroke

trebaš uključiti raznovrsnu hranu punu jakih i

živahnih boja. Pored hrane možemo ubrojiti i čajeve

koji čiste naše tijelo i jačaju silno potreban imunitet.

Započni dan doručkomNakon cijele noći sna bez hrane, doručak ti

osigurava energiju za napore koji te očekuju u školi.

Započni dan zdravim doručkom. Vrlo loša navika

većine mladih ljudi je preskakanje doručka. Doručak

je prijeko potreban ukoliko želimo imati dovoljno

energije za sve važne jutarnje aktivnosti i obaveze,

posebno one školske.

Kreći seLako je uklopiti tjelesnu aktivnost u svakodnevnu

rutinu. Bar pola sata tjelesne aktivnosti svaki dan

pomoći će ti ostati „fit i u formi“. Ukoliko si više za

neke timske sportove, odaberi sport poput odbojke,

košarke, rukometa, tenisa i sl. Ukoliko si, pak, solo

igrač, preporučujemo rolanje ili vožnju bicikla.

Jedi raznoliko, umjereno i redovitoImaj na umu da niti jedna namirnica ne može

osigurati sve hranjive tvari sama. Zato je bitna

raznolika prehrana. Tijelo treba brojne hranjive tvari

koje nalazimo u raznim namirnicama poput kruha,

mlijeka, mesa, voća i povrća. Potrebno je imati na

umu da niti jedna namirnica ne može osigurati sve

hranjive tvari sama. Zato je bitna raznolika prehrana.

Ako smo umjereni, možemo jesti sve namirnice koje

volimo, bez da ih isključujemo iz prehrane. Samo

treba pripaziti koliko često i u kojim količinama ih

konzumiramo.

Pij dovoljno tekućinePotrebno je popiti barem 1,5 litre tekućine dnevno! U

slučaju da je toplo i da je osoba tjelesno aktivna tada

je nužno popiti i više. Obična voda i mlijeko dobri su

izvori tekućine, ali i raznoliki napitci poput sokova

mogu biti i ukusni i zdravi.

1 5

Prošle smo školske godine posjetili Nacionalni park

Plitvička jezera. Krenuli smo u ranim jutarnjim satima.

Plitvička jezera najistaknutiji je i najposjećeniji od

osam nacionalnih parkova u Lijepoj Našoj. To je i

jedina prirodna baština u Hrvatskoj, uvrštena u Popis

svjetske baštine (UNESCO).

Kad smo stigli na Plitvice, od vodiča smo dobili

ulaznice i letak na kojem su se nalazile slike i

informacije o svemu što smo posjetili. S vidikovca

smo vidjeli veliki dio jezera, bistru vodu, predivne

slapove i mnoštvo drvenih stazica kojima smo

kasnije i prošetali.

Vodič nam je ispričao o svakom jezeru, no svima

nam je u sjećanju ostao slap koji je ime dobio po

opernoj pjevačici Milki Trnina, po kojoj je navodno

nazvana i poznata čokolada Milka. Osim što smo

naučili puno toga i vidjeli prekrasnu prirodu, lijepo

smo se zabavili pa čak i nasmijali do suza.

Plitvice Plitvička jezera jedan su od najljepših svjetskih nacionalnih

parkova

D N E V N I K P U T O V A N J A



U pratnji učiteljice Božice Rakijašić

i nekoliko odraslih, naš 4. b

posjetio je Ogulin. Ivanina kuća

bajke slavi bajkovito stvaralaštvo

jedne od najznačajnijih hrvatskih

spisateljica Ivane Brlić-Mažuranić,

koja se ovdje rodila davne

1874. godine. Pobuditi ljubav za

čitanjem, znanjem i stvaranjem

glavni je cilj Ivanine kuće. U

njoj stabla pripovijedaju priče iz

Ivaninih djela i zgode iz njezina

života. Čarobno je zrcalo djeci

posebno privlačno. Začarani

hodnici dvorca pravo su mjesto

za istraživanje bajki. Ognjište je

topli kutak Ivanine kuće u kojemu

se mogu preslušavati njezine

bajke, dok se u tajanstvenoj

odaji mogu pogledati edukativni

animirani filmovi. Radionice

koje produbljuju znanje i potiču

kreativno izražavanje odvijaju

se u kreativnoj sobi. U samome

središtu grada Ogulina nalazi

se Đulin ponor sa spiljom. Ime

ponora vezano je uz legendu

o prelijepoj Đuli ili Zulejki koja

se zbog nesretne ljubavi bacila

u ponor. Jezero Sabljaci pravi

je biser ovoga kraja kojim teku

rijeke Dobra i Zagorska Mrežnica.

Legenda o Kleku i klečkim

vješticama svima se posebno

svidjela. Prema legendi, za vrijeme

olujnih noći na vrhu se Kleka

skupljaju vještice, vile, vilenjaci, a

njihovo kolo i vrisak dopiru čak do

Ogulina. Ipak, najzabavnije je bilo

polaganje ispita za let na metli,

nakon čega su svi učenici dobili

vozačke dozvole. Festival bajke u

tri dana okuplja mnoge dramske

skupine učenika iz cijele Hrvatske.

U ba jkovitom OgulinuCijeli ogulinski kraj svakome je

ostavio jake i lijepe utiske

1 7


U studenome prošle godine posjetili smo Zagreb.

Mi, sedmaši, u pratnji razrednika odlučili smo krenuti

u pustolovinu glavnim gradom naše domovine.

Posjetili smo Hrvatski sabor te poslušali zastupnike

pri njihovom zasjedanju.

Prošetali smo Gornjim gradom gdje smo vidjeli

Crkvu sv. Marka, Kamenita vrata, Kulu Lotrščak te

se provozali poznatom zagrebačkom Uspinjačom.

Nakon toga posjetili smo kazalište Žar ptica i

pogledali predstavu Sasvim sam popubertetio.

Dramatizacija popularnog romana nagrađivane

hrvatske spisateljice Sanje Pilić govori o

petnaestogodišnjem dječaku Luki koji se nalazi na

važnoj životnoj prekretnici. Uslijedio je ručak u svima

nam omiljenom McDonald’s-u te šetnja središtem

Zagreba.

Najveće oduševljenje izazvao je Tehnički muzej

u kojem smo vidjeli puno starih automobila,

zrakoplova, helikoptera i brodova. Tamo se nalazi i

rudnik u kojem nam je vodič dočarao kako su ljudi

kopali ugljen. Pogledali smo i program posvećen

Nikoli Tesli te slušali o njegovom životu. Muzej ima i

Planetarij, u kojem se pomoću specijalnog projektora

prikazuje izgled zvjezdanog neba, u bilo koje vrijeme

noći i u bilo koje godišnje doba.


Zagreb, Zagreb...

Izvrsno smo se zabavili u glavnom gradu Lijepe Naše

1 9

Mi, učenici Područne škole Mala Črešnjevica posjetili

smo Trakošćan i Čakovec. Nakon šetnje oko jezera

u Trakošćanu, dobro smo se umorili i bili spremni za

ukusan ručak na bajkovitoj obali. Put nas je poveo

preko Varaždina u maleni Čakovec u kojem smo

otkrili dvorac Zrinskih. Učiteljice Nikolina, Sandra i

Zvjezdana uporno su nas slijedile i strpljivo vodile.

Zanimljivo je bilo kada smo dobili besplatan sladoled

u najboljoj čakovečkoj slastičarnici. Puni slatke

snage nastavili smo šetnju predivnim međimurskim

gradićem. Najljepše nam je bilo na igralištu gdje smo

otkrili veliki dvorac-penjalicu. Izlet je prebrzo završio,

a mi smo se umorni i puni novih znanja vratili u svoje

maleno selo.


Ususret starimvremenima

Dvorac Trakošćan okružuje zaštićena park šuma bogata

biljnim i životinjskim svijetom


I Z Š K O L S K O G F O T O A L B U M A

Iz š kolskog fotoalbuma

2 1

I Z Š K O L S K O G F O T O A L B U M A

Samo je jedan grad na svijetu u kojem se isprepliću

veličanstveni spomenici svjetske kulture, moderne

građevine i miris pustinje. Isprepliće se staro i

novo, sjaj bogatsva te najveće siromaštvo i bijeda.

U pojedinim dijelovima grada deseci tisuća ljudi

živi u grobnicama bez najosnovnijih životnih

uvjeta, dok imućniji stanovnici žive u bogatim

četvrtima, okruženima poznatim svjetskim hotelima

te luksuznim prodavaonicama. To je Kairo, glavni

egipatski grad.

Posjetila sam ga zajedno sa svojom obitelji jer nas

je oduvijek privlačila egipatska kultura i povijest.

Saznala sam da Kairo broji više od 15 milijuna

stanovnika i da je po tome trinaesti grad po veličini

na svijetu. Najnaseljeniji je afrički grad te najveće

kulturno i turističko središte arapskoga svijeta.

Njegova je energija jednostavno nevjerojatna. Na

pretrpanim ulicama trgovci dovikuju prolaznicima,

magarci vuku stara kola, s džamija se čuju molitve,

deve se naviruju iza uglova, a povijesne skulpture

sramežljivo promatraju užurbani svijet. Teško je

razumjeti običaje Egipćana. Najviše me zbunio

njihov gust promet, koji nema nikakvoga reda i gdje

se ne poštuju pravila. Zbog toga se kairske ceste

smatraju najopasnijima na svijetu. Svatko vozi kako

mu se prohtije, u nepreglednim

kolonama, nervozno trubeći i mašući

iz automobila.

Kairo je smješten na obalama Nila

u sjevernome Egiptu. Plodna dolina

rijeke, uz more, još uvijek je izvor

života ove afričke zemlje. Sam

grad sastoji se od starijega dijela

smještenog na istočnoj strani rijeke

te modernoga dijela koji se nalazi

na zapadu. Nedaleko Kaira naziru

se jedne od najstarijih spomenika

ljudske civilizacije – poznate

egipatske piramide. Keopsova

nas je piramida toliko zadivila

svojim prizorom da smo nepomično promatrali

veličanstvenu sliku koja nam se našla pred očima,

kojGrad

inikada

ne spava

Tri piramide izgrađene su z a k raljeve po imenu Keops, Ke f ren i Mikerinos

Grad mr t vih predst avlja ogr omno živo gr oblje z a mr t ve, ali je ujedno i dom mnogim sir omašnim ljudima

U okolic i piramida turisti mogu jahati deve

Nera Luca Ravlić, 7. a


P U T O P I S N A R E P O R T A Ž A

sliku koja prkosi tisućljećima i ostat će vječni misterij.

Jedna od manjih piramida bila je otvorena za

posjetitelje pa smo ušli u nju.

Prolaz je bio uzak i mračan. Nije bilo nikakve rasvjete

pa smo se spustili samo do prve razine. Bilo je to

uzbudljivo i zabavno iskustvo. Pored piramida nalazi

se kip Sfinge koja, prema narodnoj predaji, čuva tri

velike piramide. Napravljena je od kamena, s glavom

čovjeka i tijelom lava. Saznala sam da, prema nekim

tumačenjima, Sfinga brani i groblje oko piramida od

svakoga zla. Sfinge se nalaze i na ostalima mjestima

u Egiptu, a njihove glave predstavljaju likove

kraljeva.

Nakon razgledavanja nezaboravnih piramida

posjetili smo Egipatski nacionalni muzej, jedan od

najvećih i najslavnijih muzeja na svijetu. Muzej ima

preko 136 tisuća eksponata koji su neprocjenjive

vrijednosti. Papirusi, novčanice, kovanice, predmeti

iz Tutankamonove grobnice, blago pronađeno u

Dolini kraljeva i mumije samo su dio vrijednosti koje

svakako treba vidjeti. Trg Tahrir, središte egipatskih

revolucija, poznata tržnica Khan el-Khalili, stara

gradska jezgra, muzeji, džamije i tvrđave žive su

pozornice prožete dodirom različitih kultura.

Kairo je grad prema kojemu je nemoguće ostati

ravnodušan i potpuno drugačiji svijet u odnosu na

naš način života. Priče o njegovim običajima, hrani,

znamenitostima i posebnostima ostat će mi zauvijek

utkane u sjećanju.

Tri piramide izgrađene su z a k raljeve po imenu Keops, Ke f ren i Mikerinos

Magarc i se mogu vidjeti u gotovo s vakome dijelu grada

Kair sk i toranj s agrađen je na otočić u Gezira usred Nila

Trebalo je otpril ike 20 godina da bi se s agradila Keopsova piramida

Rijeka Nil jedan je od simbola Kaira Velič anst veni k ip Sf inge č uva piramide u Gizi

Ljudi putuju s posla u pretr panim automobilima

Nera Luca Ravlić, 7. a

2 3

P U T O P I S N A R E P O R T A Ž A

Nat jecan ja , susreti i smotre 2 0 1 3 ./2 0 1 4 .LiDraNoNIKOLINA ŠUBIĆ

- predložena za državni susret

HRVATSKI JEZIK PAULA RAKIJAŠIĆ - 1. mjesto u

županiji

IVANA GIBIČAR - 3. mjesto u

županiji

KEMIJAVINKO MARTINČEVIĆ - 3. mjesto

u županiji

PATRICK BUREK - 3. mjesto u

županiji

VEDRAN BEDEKOVIĆ - 4. mjesto

u županiji

MATEMATIKAFILIP SMRČEK - 9. mjesto na

državnom natjecanju

IVA RENGEL - 1. mjesto u županiji

EMA LOVREKOVIĆ - 2. mjesto u

županiji.

KRIS TKALČEC - 2. mjesto u

županiji

ASTRONOMIJA KARLO PINTAR - 1. mjesto u

županiji

LUKA LOVREKOVIĆ - 1. mjesto u

županiji.

ANTONIO BALIĆ - 2. mjesto u

županiji

POVIJEST MARKO ĐURIŠEVIĆ - 3. mjesto u

županiji

GEOGRAFIJAFILIP SMRČEK - 1. mjesto u

županiji

HRVOJE HAVLIČEK - 1. mjesto u

županiji

MARKO KUKRIKA - 2. mjesto u

županiji

LORENA BLAGA - 2. mjesto u

županiji

LUKA GREGUREK - 5. mjesto u

županiji

VJERONAUK 3. mjesto u županij i

LAURA FEL

PATRICK BUREK

GLORIJA BARKOVIĆ

IVANA GIBIČAR

NJEMAČKI JEZIK BENJAMIN GIBA - 4. mjesto u

županiji

CRVENI KRIŽ 1. mjesto u županij i

MELANY MARESIĆ

LUKA GREGUREK

TEA ŠOKEC

NIKOLINA ŠUBIĆ

MARTINA KUNTIĆ

RUKOMET 4. mjesto na regionalnom natjec anju

NINA FERIĆ

ENA RAVLIĆ

TENA MARKOVINOVIĆ

LAURA FEL

PAULA RAKIJAŠIĆ

NINA GREGURAŠ

PETRA VELIČAN

TENA ŠOLINIĆ

LARA KIRIN

DANELA RELIĆ

ANALIS GRAHOVAC

DOROTEA BOŠNJAK

ODBOJKA 3. mjesto na regionalnom natjec anju

NINA FERIĆ

ENA RAVLIĆ

TENA MARKOVINOVIĆ

LAURA FEL

PAULA RAKIJAŠIĆ

NINA GREGURAŠ

DANELA RELIĆ

ANALIS GRAHOVAC

ANTONIA ČOR

MERI MARAKOVIĆ

ANA ŠKUDAR

KARLA BEGOVIĆ

KOŠARKA 3. mjesto u županij i

TONI FEREŽA

LEOPOLD LOVREKOVIĆ

ŠIMUN DIJAKOVIĆ

LEON ŠVARBIĆ

ANTONIO BALIĆ

TIN VUKŠAN

ANDREJ ABRAMOVIĆ

LEON ŽELJKO BARČAN

MALI NOGOMET (5. i 6. r.) - 5. mjesto na regionalnom natjec anju

FILIP KOŽARIĆ

KARLO ARAGOVIĆ

KARLO JAKUPEC

DOMAGOJ MAGIĆ

MATEJ BABIĆ

NIKO SUČIĆ

DINO ARAPINAC

TIN ARAPINAC

MATIJA POROPATIĆ

SILVIO BALIĆ

LEO JAKUPEC

DOMAGOJ ĐERI

FILIP JANČI

EMANUEL MIKEC

Naše odbojkašice os voji le su 3. mjesto na regionalnom natjec anju

Bili smo z adovoljni i nakon županijskoga natjec anja u poznavanju hr vat skoga jezika


N A Š I U S P J E S I

Na natjec anju iz atletike u Varaždinu

Na dr ž av nom natjec anju iz

matematike naš Fi l ip Smrček

ost vario je iz v r sno deveto mjesto u

konkurenc ij i učenika petih razreda

Z ajedno možemo s ve!

Atletič ari na županijskome natjec anjuBili smo z adovoljni i nakon županijskoga natjec anja u poznavanju hr vat skoga jezika

2 5

N A Š I U S P J E S I

ATLETIKA (dječ ac i, 5. i 6. r.) - 4. mjesto na dr ž av nom natjec anju

LUKA BOKAN

FILIP MAKVIĆ

MARKO DEBOGOVIĆ

ROMANO KOVAČ

MATIJA POROPATIĆ

MIHAEL GAŠPAR

KARLO JAKUPEC

DOMAGOJ MAGIĆ

MARKO PLIVALIĆ

NIKO SUČIĆ

MARIO TKALČEC

FILIP KOŽARIĆ

ATLETIKA (dječ ac i, 7. i 8. r.) - 2. mjesto u županij i

DOMINIK PRESEČAN

LEON ŠVARBIĆ

VANJA KIRIN

LUKA GREGUREK

TIN VUKŠAN

NIKOLA MAGDIĆ

ANTONIO BIJUK

DARIJO PLIVALIĆ

IVAN FIČKO

IVAN MIKŠA

LEOPOLD LOVREKOVIĆ

KARLO MAKVIĆ

ATLETIKA (djevojčice, 5. i 6. r.) - 2. mjesto na regionalnom natjec anju

SANDRA GREGURAŠ

ENA RAVLIĆ

ANA ŠKUDAR

ANJA BRKIĆ

PETRA POSENJAK

IVANA KIRIN

KARLA BEGOVIĆ

DOROTEJA ERHATIĆ

ELIZABETA KAPITAN

DOROTEA BOŠNJAK

ANALIS GRAHOVAC

LORENA BLAGA

ATLETIKA (djevojčice, 7. i 8. r.) - 2. mjesto na regionalnom natjec anju

NIVES MAKVIĆ

MERI MARAKOVIĆ

MARIJA MATOČEC

LARA KIRIN

PAULA RAKIJAŠIĆ

LORENA BLAGA

TENA ŠOLINIĆ

NINA FERIĆ

NINA GREGURAŠ

PETRA VELIČAN

KARLA BEGOVIĆ

KARLA HAJTIĆ

KROS (dječ ac i, 5. i 6. r., ek ipno) - 3. mjesto u županij i

MATIJA POROPATIĆ

KARLO JAKUPEC

DOMAGOJ MAGIĆ

MARKO PLIVALIĆ

KROS (dječ ac i, 7. i 8. r., ek ipno) - 3. mjesto u županij i

DARIJO PLIVALIĆ

ANTONIO BIJUK

NIKOLA MAGDIĆ

BRANKO ŠKVARIĆ

KROS (djevojčice, 5. i 6.razred, ek ipno) - 3. mj. u županij i

LORENA BLAGA

IVANA KIRIN

ENA RAVLIĆ

ANA ŠKUDAR

KROS (djevojčice, 7. i 8. r., ek ipno) - 4. mj. u županij i

PAULA RAKIJAŠIĆ (1. mjesto u

županiji)

MERI MARAKOVIĆ

PETRA VELIČAN

MARIJA MATOČEC

Mjesec knjige u našoj knjižniciU okružju kreativnosti, povezanosti, iskustva, primjene i suradnjeKnjižnice su odavno prestale biti mjesta posvećena

isključivo znanju. Mnogi oblici kreativnosti, igraonica,

učenja kroz igru i druženja postali su stanari većine

knjižnica. Školska knjižnica danas ima naglašenu

ulogu na području poticanja čitanja. Knjižnica kao

srce škole, posebnu pažnju daje Mjesecu knjige koji

obilježavamo od 15. 10. do 15. 11. svake godine. Naše

učenice petih, šestih i sedmih razreda po prvi su se

put uključile u on-line Nacionalni kviz za poticanje

čitanja koji organiziraju Knjižnice grada Zagreba. Ove

godine Mjesec knjige bio je posvećen ljubavi pa su

učenice trebale pročitati četiri zadana književna djela

na temu ljubavi o čemu su samostalno odgovarale

na postavljena pitanja na računalu u školskoj

knjižnici. Učenice su puno naučile, odlično se

zabavile te su osvojile lijepe nagrade. Kad učeniku

damo izbor da može samostalno istraživati, pronaći i

otkriti znanje, tada je učenje najučinkovitije

.

Putem Bookmark ili Straničnik projekta povezali smo

se s učenicima i voditeljicom Tracy Edge iz države

Victoria u Australiji. Za njih smo napravili straničnike

u obliku kravate, izabrali smo nekoliko turističkih

karti Lijepe Naše i napisali pismo u kojem smo na

engleskom jeziku predstavili sebe i školu. U projektu

su sudjelovali učenici 6. b razreda, razrednica Iva

Brusač i knjižničarka koja je koordinirala cijelim

projektom. Učenici su samostalno istraživali i

otkrivali znamenitosti Australije, grad, kulturu,

škole, stanovništvo zemlje partnera u projektu.

Nekoliko dana prije završetka prvog polugodišta

dobili smo straničnike iz Australije, zanimljive

materijale o njihovoj zemlji i pismo učenika iz grada

Warrnamboola.

U knjižnici smo u Mjesecu knjige ugostili pjesnikinju

Ivanu Kranželić. Ivana je dugo radila u vrtiću kao

odgajateljica. Ispričala nam je da je slušala razna

dječja pitanja, a na mnoga od njih nije znala

odgovoriti pa je umjesto odgovora napisala pjesme

koje je uobličila u zbirku i dala joj naziv Čemu služe

stvari? Ivana je pohađala niže razrede u našoj školi

pa se na susretu osvrnula na svoje uspomene i

dogodovštine iz škole. Učenicima drugih razreda

čitala je pjesme. Iz svake su pjesme učenici trebali

izabrati lik, stvar ili životinju koju će kasnije napraviti

na radionici. Učenici su, nakon odslušanih pjesama

i razgovora o istima, sami odabrali hoće li svoje

likove, stvari ili životinje napraviti od kolaža, krpica

ili jute. Radionica je bila kreativna, živopisna, vezana

uz timski rad gdje su učenici, njihove učiteljice,

autorica i knjižničarka zajedničkim radom i ugodnim

druženjem postigle pozitivne i mjerljive ishode

učenja i poticanja čitanja.

Učenice 6. e i 5. c razreda r ješ avaju on-line k viz na rač unalu u k njižnic i

Z a učenike iz daleke Australi je napravil i smo stranič nike u obliku k ravate


Š K O L S K A K N J I Ž N I C A

U traganju za novim pristupima učenja u knjižnici

se sve više primjenjuju postupci čitanja s

razumijevanjem koji se nastoje povezati sa školskim

gradivom. Radionicu čitanja s razumijevanjem

odradili su učenici 3. a razreda i njihova učiteljica

Željka Hanzić u školskoj knjižnici. Učenici su trebali

pročitati nepoznatu im bajku naziva Mala vila.

Nakon čitanja učiteljica je putem pitanja i odgovora

provjerila koliko su učenici razumjeli priču i povezali

sadržaje s njihovim iskustvom, pogledima i uvjetima

na koje se priča odnosi.

Budući da smo željeli potaknuti maštu i povezati

kreativnost učenika s poticanjem čitanja, učenici

su postali pravi mali bajkopisci. Nakon odrađenog

posla, bajke su prezentirali ostalim učenicima. Slična

radionica održana je i s učenicima područnih škola

Velika i Mala Črešnjevica. Ovakve radionice i projekti

u školskoj knjižnici naglasak stavljaju na poticanje

čitanja, suradnju, kreativnost te razvoj kompetencija

potrebnih za cjeloživotno učenje.U ugodnom dr ušt v u s pjesnik injom Ivanom K ranželić

2 7

Š K O L S K A K N J I Ž N I C A

Putem Stranič nik pr ojek t a povez ali smo se s

dr ugim školama

Učenic i 6. b razreda s amost alno su istraživali osobitosti zemlje par tnera u pr ojek tu

Dominik Galjar učitelj je engleskoga jezika u našoj školi, omiljen je učenicima, uvijek ljubazan i susretljiv. Živi u Pitomači sa svojom obitelji, suprugom Kristinom i kćerkicom Elizabetom. Razgovarali smo s njim i evo što nam je ispričao. Koliko dugo radite u našoj školi? Volite li svoj posao? U ovoj školi radim od rujna 2005., dakle više od 9

godina koje su mi jako brzo prošle. Moram priznati

da kao mladić nisam razmišljao postati učiteljem, ali

životni put me doveo do te staze i sada mi je jako

drago zbog toga. Posao učitelja je izazovan, a svaki

školski sat nova je pustolovina. Osim što mi je kao

materinji, engleski jezik i kultura me prate kroz život

i dio su mene. Puno sam naučio od svojih učenika, a

nadam se da sam i ja njih ponešto naučio.

Poznato je da ste jedan od omiljenih učitelja. Kako se osjećate kada čujete tako nešto? Tako nešto je uvijek lijepo čuti. Ipak, svjestan sam

da koliko se god trudili, uvijek ima onih kojima se

iz nekog razloga ne sviđate. Ne može se svima

udovoljiti.

Živjeli ste u Australiji. Kako Vam se svidjelo ondje i što Vas se posebno dojmilo? Rođen sam u Bankstownu, u predgrađu Sydneya,

Australiji i tamo sam proveo veći dio svog djetinjstva.

Osim toga, proveo sam neko vrijeme radeći tamo,

ali na kraju sam odlučio živjeti u Hrvatskoj. Život u

Australiji ostavio je na meni dubok trag. Mislim da

ne pretjerujem ako kažem da je živjeti tamo kao da

živite na drugome planetu. Skoro sve je drugačije

nego u Europi. Dovoljno je spomenuti klimu,

životinjski i biljni svijet, političko i socijalno uređenje,

standard života pa i školski sustav. Puno toga me se

dojmilo, ali možda najviše od svega mentalitet ljudi

i sloga naroda. Naime, u Australiji žive ljudi iz svih

krajeva svijeta, dakle ljudi različitih nacionalnosti,

religija, rasa, kultura i običaja, a opet vlada potpuna

tolerancija među njima i poštovanje prema svojoj

domovini, Australiji.

Što radite u slobodno vrijeme? Imate li neki hobi? Nastojim što više slobodnog vremena provesti s

obitelji i po mogućnosti na svježem zraku. Volim

boraviti u prirodi te raditi u našem voćnjaku i vrtu.

To me ispunjuje pozitivnom energijom. Hobi mi je

sakupljanje i sadnja biljaka, ponajviše stabala. Osim

toga, volim čitati, gledati filmove i pecati.

Kakvu vrstu glazbe volite slušati? Glazba mi je važna i svi koji me poznaju kažu da

sam vrlo izbirljiv u pogledu glazbe. Volim glazbu

koja u meni budi osjećaje i koja ima dubinu. Najviše

slušam heavy metal, ali volim i rock, ambijentalnu i

klasičnu glazbu. Naravno, izbor prvenstveno ovisi o

raspoloženju.

Volite li životinje? Imate li kućnog ljubimca? Naravno da volim životinje. Nažalost, naš je

dugogodišnji kućni ljubimac, Vergilije (kanadska

vjeverica), ljetos uginuo. Za sada se nisam još

odlučio za drugog kućnog ljubimca, ali siguran sam

da će naići neki kada dođe pravi trenutak.

Što mislite o internetu? Imate li profil na nekoj od društvenih mreža? Internet je postao dio naše

svakodnevice, svidjelo se to nama

ili ne. Iz tog razloga, svi mi moramo

znati iskoristiti pogodnosti koje

nam nudi, ali i biti svjesni opasnosti

koje nam donosi. Smatram da nije

rješenje izbjegavati korištenje

interneta, nego naučiti pravilno

ga koristiti te zaštititi sebe i svoje

podatke. Jako je važno da se i u

tom virtualnom svijetu odnosimo

jedni prema drugima s poštovanjem.

Inače, imam Facebook profil i

koristim ga kako bih bio u kontaktu s

prijateljima koje rijetko viđam.

Uč itel j Dominik Gal jar:

Novinari Karlo i Niko u ugodnom dr ušt v u učitelja Dominika


I N T E R V J U

S vaki š kolski sat nova je pustolovina

Uč itel j Dominik Gal jar: Bož ica Jelu šić:

U sk lopu manifest ac ije Pre ra d o viće v ro đ e n d a n odr ž an je k njižev ni susret s Božicom Jelušić

Ljubav i odanost č itatel ja jedini su piš čev pravi uspjehBožica Jelušić, rođena u Pitomači prije 62 godine.

Književnica, ekologinja, profesorica u mirovini,

vlasnica Dvora Barnagora, plemićke kurije u

Čepelovcu. Mama jedne Ivane i baka Lea Filipa i

Ivana Konrada, dva bisera ljudskog roda. Biljarica,

šetačica, promatračica prirode i zapisivačica.

Koliko ste knjiga do sada napisali? Četrdeset knjiga svih žanrova poezije i proze, u

četrdeset godina spisateljskog rada. Oko 700

novinskih tekstova i oko 200 na radiju i televiziji.

Mnogo i malo, kako se uzme, s obzirom na to da sam

čitavo vrijeme radila i desetak građanskih poslova za

preživljavanje.

Koja Vam je najdraža? Najdraža knjiga? Uvijek prva i zadnja... a u

međuvremenu, neke napisane i oslikane rukom, u

jednom primjerku, kakvih imam desetak u ovome

času.

Koliko se dugo bavite pisanjem? Pišem službeno 40 godina, a svaki dan zapisujem i

od toga nastaju buduće cjeline.

Koja je tajna Vašega uspjeha? Nema tajne, kao što nema ni književnog uspjeha.

Oduševljenje svojim poslom, ljubav za jezik, stalno

čitanje i usavršavanje. Ljubav i odanost čitatelja

jedini su piščev pravi uspjeh!

Volite li više pisati poeziju ili prozu? Volim poeziju, učim i pamtim svoje i tuđe pjesme.

Zbog slikovitosti, zgusnutosti, ritma, divnih slika i

munjevitih otkrića, jako volim poeziju. U prozi nalazim

iskustvo, paralelni svijet, fabule, sudbine, pouke.

Čitam eseje, putopise, romane. Dakle, volim oboje

podjednako.

Otkud ideja za Vašu zbirku pjesama za djecu Zmaj od papira? Zmaj od papira omiljena je igračka u Japanu. Postoji

i svečanost puštanja zmajeva u zrak, u čast proljeća.

Zmaj se diže iznad stvarnosti, prema nebu, veseli

ljudsko oko. Ta knjiga je za djecu, s ilustracijama

moje kćeri Ivane, kad je imala 14 godina i zato nosi

tako maštovit i neobičan naslov. Koji je Vaš životni cilj? Imam više životnih ciljeva: da budem zdrava, da

odgojim unuke, da njegujem vrt, potom dolaze

putovanja, druženja, ljubav za prijatelje i svijet,

pisanje novih knjiga. Uglavnom, biti radostan,

koristan i prisutan u životu, to su mi ciljevi!

Tko Vam je najveća podrška u životu? Ne znam, ja sam sama sebi najveća podrška,

vjerujem u riječi i njihovu moć. Ponekad su tu

prijatelji, obitelj ili suradnici na zajedničkom projektu.

Možda i moj anđeo čuvar, ali to zaista ne znam

pouzdano.

Što radite u slobodno vrijeme? Nemam puno slobodnog vremena. Čitam, vrtlarim,

pišem pisma, obilazim mjesta svojih uspomena,

dajem pažnju prijateljima. Moje službeno i slobodno

vrijeme posve su jednaki, kao blizanci.

Neko ste vrijeme živjeli u SAD-u. Kako Vam je bilo ondje živjeti? U Americi mi je bilo lijepo, bezbrižno. Radila sam sa

studentima, putovala, skupljala građu za putopis.

Živi se dinamično, velike su mogućnosti promjena,

izražene razlike u društvenim grupama. Priroda

je veličanstvena, velegradovi jako zamorni, hrana

prosječna, psihologija i humor zaostaju za europskim

dometima i ukusom. Ljudi su podosta naivni,

samouvjereni, vjeruju u materijalne vrijednosti. Ima

divnih iznimaka i s njima sam se uglavnom družila.

Različitost rasa, naroda i tipova najviše me oduševila.

Nekoliko ste puta nagradivani za svoj rad. Koja Vam je najdraža nagrada? Dobila sam dosta nagrada, ima na internetu... Sada

mi to više nije važno i ne očekujem ih, ne vjerujući

baš u poštena mjerila. Najveća nagrada je i to da me

svuda zovu i radosno primaju, da žele čuti i razumjeti

moje riječi, koje na taj način ostaju i poslije mene. To

i je, valjda, najveći uspjeh svakoga pisca, da ne bude

zaboravljen.

2 9

I N T E R V J U

-

Sportiva - pozitiva Provedite svoje slobodno vrijeme baveći se sportom!Slobodno vrijeme važno je provesti što kvalitetnije. U

školama postoje razne likovne, novinarske, literarne,

plesne i sportske aktivnosti, a dovoljno je pronaći

onu koja ti najbolje odgovara. U našoj je školi

mnoštvo učenika koji se bave raznim sportovima,

najčešće u sklopu izvannastavnih aktivnosti.

Ti učenici svoje slobodno vrijeme provode na

igralištima i u sportskim dvoranama, a za svoj trud

nerijetko dobivaju najveće pohvale i nagrade.

Neke od naših najupornijih i najaktivnijih sportaša

zaustavili smo na školskom hodniku i postavili

im nekoliko zanimljivih blic pitanja. Što su nam

odgovorili, pročitajte u nastavku.

Ana Škudar

Atletičarka Ana ŠkudarHoroskopski znak: bik

Naj predmet: tjelesni

Naj učiteljica: Biljana Bukovšak

Naj jelo: raznovrsno voće

Naj boja: ljubičasta

Naj knjiga: Koko u Parizu

Naj sportaš: Cristiano Ronaldo

Naj glumica: Sandra Bullock

Naj pjevačica: Selena Gomez

Naj prijateljica: Ena

Sretan broj: 5

Sportska poruka za kraj:

Nemoj odustati. Trpi sada i provedi

ostatak života kao šampion.

Košarkaš Antonio BalićHoroskopski znak: vaga

Naj predmet: fizika

Naj učitelji: Ruža Dorogi i Igor

Maresić

Naj jelo: piletina

Naj boja: zelena

Naj knjige: Percy Jackson i Olimpijci

Naj sportaš: Tim Duncan

Naj glumci:Tyler Posey i Nina Dobrev

Naj pjevač: Eminem

Naj prijateljica: Ivona Šokec

Sretan broj: 9


Ako vjeruješ da je sport tvoj život i

ako ti je san biti najbolji, živi taj san i

dokaži se svima!

Antonio Balić

Paula Rak ijašić


S P O R T U N A Š O J Š K O L I

Nogometaš Patrik Babić Horoskopski znak: ovan


Naj učitelj: Danijel Bijuk

Naj jelo: pizza

Naj boja: crvena

Naj knjiga: Čudnovate zgode

Šegrta Hlapića

Naj sportaš: Lionel Messi

Naj glumac: Enis Bešlagić

Naj pjevač: Ivan Zak

Naj prijatelj: Nikola Magdić

Sretan broj: 8


Bavite se sportom jer

je dobar za zdravlje i

samopouzdanje!

Odbojkašica Paula RakijašićHoroskopski znak: rak

Naj predmeti: tjelesni,

hrvatski, matematika

Naj učitelj: teško mi je

izdvojiti

Naj jelo: lazanje

Naj boja: zelena i plava

Naj knjiga: sva lektirna djela

Naj sportaši: Usain Bolt i

Sandra Perković

Naj glumci: Channing Tatum

i Jessica Alba

Naj pjevač: skoro sve

slušam

Naj prijateljice: Lea Putnik i

Lara Kirin

Sretan broj: 7


Ne postoji neuspjeh. Samo

odustajanje.

Rukometašica Ena RavlićHoroskopski znak: rak


Naj učiteljica: Biljana

Bukovšak

Naj jelo: brokula

Naj boja: ljubičasta

Naj knjiga: Koko i duhovi

Naj sportaš: Ivano Balić

Naj glumac: Vin Diesel

Naj pjevač: Pitbull

Naj pjevačica: Jennifer

Lopez

Naj prijateljice: Ana, Analis,

Beta, Jelena, Dorotea

Sretan broj: 4


Živimo život bez droge, jer

droga uzima život.

Karatist Marko BogovićHoroskopski znak: djevica

Naj predmet: biologija

Naj učitelj : Božidar Puškaš

Naj jelo: špageti bolonjez

Naj boja: plava

Naj knjiga: Maturalac

Naj sportaš: Ivan Čupić

Naj glumac: Vin Diesel

Naj pjevač: ima ih puno

Naj prijatelj: Hrvoje Posenjak

Sretan broj: 14


Budi uporan i uspjet ćeš u

svakome sportu.

Patrik Babić

Ena Ravlić

Marko Bogović

3 1

S P O R T U N A Š O J Š K O L I

U posjeti tvrtki Flora u ViroviticiIzvannastavne skupine škole,

Mladi čuvari prirode i Eko skupina,

marljivo su sakupljali stari papir

potičući i ostale učenike da se

uključe u tu hvalevrijednu akciju.

Ova višegodišnja suradnja

škole i tvrtke Flora rezultirala je

nagradom za uloženi trud. Učenici

su dobili priliku posjetiti Floru i

upoznati neke djelatnosti kojima

se oni bave.

Nakon tople dobrodošlice

učenici su obišli vanjski i unutarnji

dio skladišta te vidjeli načine

prikupljanja, sortiranja, prešanja

i skladištenja plastike, papira,

metala i ostalog otpada. Prošetali

su vrtnim centrom i na kraju vidjeli

mjesto odlaganja krupnog otpada.

To je bila idealna prilika da

najuspješniji budu i simbolično

nagrađeni. Prošle školske

godine bile su to učenice Helena

Veličan i Analis Grahovac koje

su pojedinačno prikupile najviše

starog papira. I ostali učenici

dobili su prigodne poklone od

domaćina Flore, kojima su se

posebno razveselili.

Naravno, dogovorena je daljnja

suradnja te ponovno druženje

iduće školske godine, s još više

novih spoznaja o potrebi razvijanja

ekološke svijesti i postizanja boljih

rezultata u odnosu prema prirodi.

Mladi č uvari prir ode i Eko sk upina posjetil i su Flor u te se upoznali s načinom rec ik liranja otpada


E K O K U T A K

Edukativni projekt malih ekologaPovodom obilježavanja

Svjetskoga dana zaštite šuma

te Svjetskoga dana zaštite voda

(21. i 22. ožujka) nastao je mali

ekološki kutak, projekt kojemu je

cilj podizanje ekološke svijesti.

Na projektu su surađivali učenici

bivšeg 4. c razreda, koji su

bili uključeni u izvannastavnu

grupu Mladi čuvari prirode te

učenici petih i šestih razreda, koji

su uključeni u Eko skupinu.

Kroz niz radionica u kojima

se reciklirao papir, plastične

vrećice, piljevina i drugi odbačeni

materijali, voditeljice Ana

Rumek i Slavica Bartolić zajedno

su s učenicima izradile prikaz

potoka s ribama, šumu u kojoj

je gnijezdo s pisanicama te

prigodne panoe. Učenici su naučili

koliko je naša planeta lijepa, a

sve manje brinemo o njezinoj

zaštiti. Neophodno je kroz male

stvari čuvati vodu od zagađenja

i štedjeti ju za buduće naraštaje.

U suradnji s Florom iz Virovitice

učenici naše škole tijekom godine

marljivo sakupljaju stari papir pa

se nadamo i lijepim nagradama od

njih. Time doprinosimo i očuvanju

šuma.

Radom naših izvannastavnih

grupa pokušavamo i ostale

učenike motivirati da više uživaju

u prirodi, a manje vremena

provode igrajući igrice na

računalima.

Ekološk im kutkom nastojali smo motivirati učenike na odgovor no ekološko ponaš anje

3 3

E K O K U T A K

Igra zvana životPrije četrnaest godina dotakla

sam čarobna vrata. Otvorivši ih,

poput hrabrog vojnika stupila

sam na beskrajnu livadu koja se

prostirala u nedogled. Ugledala

sam mnoštvo drveća, malih i

velikih. Njihove su grane bile

ispunjene radošću, ljutnjom,

suzama, borbom, veseljem,

upornošću – ugledala sam život.

S osmijehom na licu zasadila

sam svoje drvo čiji su korijeni

bili prožeti ciljevima. Čvrsto sam

ih uhvatila te kao ponosni galeb

poletjela zagrlivši radost života.

Kako sam sazrijevala, moje je

drvo raslo i pupalo. Grane su se

izdužile u visine, a cvjetovi bivali

sve šareniji i ljepši. Zaigravši igru

života, samouvjereno sam odlučila

živjeti punim plućima kako bih

otkrila ono najvrjednije i najbolje

u sebi. Željela sam otkriti koje su

moje granice. Sliku odrastanja

bojila sam najpreciznije izabranim

bojama, a prijatelje birala pažljivo

i svjesno. Shvatila sam da će mi

kroz trud i rad život darovati svoje

najsočnije plodove te nahraniti

moju osobnost. Unatoč kišama

i olujama koje će nemilosrdno

nasrtati, moje će samopouzdanje

upornošću još više očvrsnuti i

nezaustavljivo širiti svoje korijene.

Tek tada ga niti jedna oluja neće

uspjeti srušiti. Zahvaljujući vjeri

i odlučnosti, danas je moje drvo

obasjano suncem i čini se još

posebnijim i čvršćim. Sigurna sam

da nikada neće uvenuti jer ću

ga ja neprestano hraniti svojom

ustrajnošću.

U svojoj životnoj priči glavni

igrač sam ja. Ponekad dobivaš,

ponekad gubiš, ali sve je to dio

igre zvane život. Moja priča se

nastavlja, priča čiji dijelovi još

nisu napisani. Uvjerena sam da

će njezine stranice biti ispunjene

radosnim mislima, dobrotom,

uspjehom, ljubavlju, a pisat ću ih s

osmijehom na licu – i znam da će

sve biti dobro.

Paula Rakijašić, 8. a

Za mene je sreća...Što nam pr vo padne na pamet kad č ujemo ri ječ sreć a?Je l i to duga, djetelina, v rč z lat a i l i mali patuljak?Nek ima je to novac, velika blaga i besk rajna bogat st va...Dr ugima se, kad č uju r i ječ sreć a, odmah upali ž ar ulj ic a te se sjete z abave, r odbine, obitelj i, pri jatelja...A nek i su kao ja - s ve ih veseli, s vakoje na s voj način.Ima toliko veselih trenut aka

i događaja u mom malom desetogodišnjem životu. Toliko sreće...Teško je odlučiti se i reć i što me najviše usreć uje. Moja sreć a je velika i teška pa je ne nosim s v u. Volim i veselim se mnogočemu. Z ato pola sreće ost avim doma, a pola ponesem u školu. Pa što?!Ipak, kad pomislim na r i ječ sreć a, pr vo mi padnu na pamet mama i t at a, a onda... mač ak, pas, zoološk i, iz leti, more,

dr ušt vene igre, pri jatelj ice, š ah, pis anje s ast avaka, r odbina, blagdani, c r t anje, f i lmovi, vicevi, smijanje, čokolada, r ođendani, igrice na rač unalu, bomboni...No, ni s a srećom ne treba pretjerivati...

Barbara Bar onic a, 4. b

Duše herojaU mom src u živi grad.Grad patnje, muke, boli.Njegovi nepoznati junac iotišl i su z auvijek.

Danas grad her ojaizranja iz mr t vog sna.

I kad suton padne nad njim,a mjesec obasja ga s av,u odsjaju tihog Dunavaogleda se duš a grada her oja.

Lea Putnik, 8. a


L I T E R A R N E S T R A N I C E

Dobro je biti različitJeste li se ikada zapitali kakav bi

bio svijet da su svi ljudi isti? Ne

znam točan odgovor na to pitanje,

ali mislim da bi bio dosadan.

Zamislite da smo svi jednaki. Tada

bismo se svi jednako ponašali,

odijevali, hodali, govorili, pisali,

mislili, imali jednake poglede na

svijet. Izgubili bismo svoje ja. Zato

je dobro što su svi ljudi različiti.

Različitost nam daje nešto po

čemu je svaki čovjek poseban,

po čemu se ističe od drugih. Baš

su te različitosti važne i trebamo

ih cijeniti. Dobro je da netko ima

crnu, a netko smeđu kosu, plave ili

zelene oči. Neki ljudi vole gledati

filmove, neki kazališne predstave,

šetnju ili vožnju biciklom. Da smo

svi isti, ne bismo imali o čemu

razgovarati jer bismo svi mislili

isto. Te različitosti nezamjenjiv su

dio svakog čovjeka i nitko nam

ih ne može uzeti. Ako pogledate

zvijezde na nebu, vidjet ćete

da nisu sve jednake veličine i

jednakoga sjaja. Vidjet ćete da

se razlikuju. Ali, svaka je zvijezda

predivna na svoj način. Tako je i s

ljudima. Svi se razlikujemo i zato

je svatko od nas poseban. Svatko

ima neku dobru osobinu zbog

koje je voljen. I kada poželimo biti

poput nekoga koga smatramo

boljim od sebe, znajmo da smo

savršeni baš takvi kakvi jesmo.

Kristina Vlašiček, 7. d

Duh moje mašte*Od malih nogu z amišljala s am život princeze. Raskošne halj ine, s vjetluc avi nak it i st ak lene c ipelice bil i su dio moje osebujne mašte. Jutrima bih se budila željna život a i novoga dana u kojem bih s ve to iznova pr oživljavala. St ala bih pred ogledalo z amišljajuć i da s am odjevena u prek rasnu s vilu, a iz kutka sobe z aljubljeno bi me pr omatrao moj princ . Danas, s a s vojih četr naest godina, princ a i princezu ost avila s am u dvorima s voga djetinjst va. Pr ot agoniste s voje mašte z amijenila s am novim junakom – izmišljenim pri jateljem koji je s v remenom post ao moj životni suputnik. Prihvatila s am ga jer s am c i jelo s voje djetinjst vo bila s ama, odbačena od ost atka dr ušt va. Svi su me smatrali

pomalo neobič nom. Kada bih se pojavila u školi i l i na ulic i, č udno bi me gledali i prič ali iz a mojih leđa. Misli l i su da s am neka č udak inja koja s amo šuti i koja nema neku s v rhu, c i l j, z adat ak u životu. Nagađali su, pretpost avljali, a z apravo me uopće nisu poznavali. Jedini koji me potic ao, govoreć i da mogu što želim, bio je duh moje mašte. Svima je bio nevidlj iv. Ipak, ja s am ga viđala s vakodnev no i upijala njegove r i ječi. Bio mi je poput brat a. Iš ao je s a mnom na putovanja, z ajedno smo sjedil i u školsk im k lupama, trč ali l ivadama i uživali u s vakom z ajednič kom trenutku. Jednost av no, uvijek me č uvao i štitio. Uz njega s am str plj ivo izgrađ ivala s voje st avove, s voje mišljenje o s vi jetu oko sebe. Izgrađ ivala s am s voje s amopouzdanje. Na

s va pit anja, koja su č inila v r tlog u mojoj glavi, on je s lakoćom odgovarao. Usmjerio me pravim životnim v ri jednostima. Često se pit am kako bi bilo da s vak i čovjek ima s voga t ajans t venoga z aštitnika? Možda bi l judi bil i z adovoljnij i, možda bi c i jeli s vi jet bio bolj i. Ja s am danas puno sretnija i s igur nija u sebe. Sve to dovelo me do odluč nijega pristupa l judima, dovelo me do novih pri jateljst ava koja su mi još do nedav no bila potpuna nepoznanic a. A duh moje mašte? Dakako, pos toji i dalje, ali negdje duboko u meni. Istodobno, živim život u kojem ga uopće nema i onaj dr ugi u kojem postoji s amo on.

Nikolina Šubić, 8. c (2013. /14.)

*Rad je predložen z a dr ž av nu smotr u LiDraNo 2014.

3 5

L I T E R A R N E S T R A N I C E

Božićna noć

Bliži se v ri jeme Božić a. Mojoj obitelj i i meni to je najl jepši i najs več anij i blagdan u godini. Na Badnjak navečer okupi se c i jela obitelj. Uz Božić ne pjesme pjevamo i k itimo bor. Sva treperim od sreće. Nakon toga je s več ana večera. Svi se l i jepo obučemo i uredimo. Tada moj djed po obič aju izmoli jednu molit v u, a i mi s njim. Na Badnju noć volim pr omatrati nebo. Tada z vijezde na poseban način sjaje i trepere, a kako i ne bi kad oček ujemo r ođenje malenoga Isus a.

Ana Čupen, 3. a

M A T U R A L A C

Sunčani otok Hvar, koji je nekoć davno bio grčka

kolonija Pharos, četvrti je po veličini otok središnje

Dalamcije, pokriven borovim šumama i suptropskom

vegetacijom. Oštre litice ukrašavaju južnu obalu

otoka, dok prelijepe pješčane plaže sjeverne obale

privlače ronioce, surfere i plivače. Na Hvaru vlada

predivna atmosfera u koju se uklopite istog trena

kad stignete. Jednostavno vas osvoji i učini da se

opustite i samo uživate u svemu oko sebe. Kako smo

se mi proveli na tom očaravajućem otoku, prosudite

sami.

Dan prvi Uzbuđenje je počelo kada smo se okupili na

parkiralištu ispred škole. Čekala su nas dva autobusa

u koja smo se ugodno smjestili i polagano krenuli

na put. Prvo stajalište bio je Omiš i razgledavanje

prekrasnog kanjona rijeke Cetine. Na putu

prema trajektnom pristaništu u Splitu vidjeli smo i

fascinantnu Dioklecijanovu palaču. Nakon zanimljive

dvosatne vožnje trajektom napokon smo stigli na

odredište. U hotelu Pharos na Hvaru dočekale su

nas lijepe sobe i veliki bazen u kojem smo proveli

većinu slobodnog vremena.

Ljeto i H var - dvije riječ i koje uvijek idu jedna uz drugu


3 7

M A T U R A L A C

Dan drugi Započeli smo doručkom i razgledavanjem grada

Hvara. Nakon ručka u hotelu i kratkog popodnevnog

odmora krenuli smo na kupanje. Neki su se sunčali,

neki plivali, neki izvodili vratolomije, ali svi smo se

izvrsno zabavili. Kad je lijepo, tada i vrijeme brže

prolazi. Nismo ni trepnuli, a već smo se našli u hotelu

spremajući se za večernji izlazak.

Dan treći Idući dan, nakon doručka, autobusima smo krenuli

do Starigrada i Jelse. Ondje smo razgledavali

povijesne i kulturne znamenitosti. Nakon

kupovine suvenira vratili smo se u hotel te obavili

zajednički ručak. Taj dan nismo išli na plažu, ali

smo to nadoknadili poslijepodnevnim kupanjem

u hotelskom bazenu. Navečer smo izašli u grad

i proveli još jednu prekrasnu večer ispunjenu

smijehom.

Dan četvrti Od ranoga jutra u zraku se osjećalo uzbuđenje i

radost zbog odlaska na cjelodnevni izlet u Bol na

otoku Braču. Na plaži Zlatni rat uživali smo sunčajući

se, kupajući i igrajući razne igre. Jedna od najljepših

šljunčanih plaža na hrvatskoj obali pod utjecajem

vjetrova, valova i morskih strujanja stalno mijenja

svoj oblik čineći ga svaki put drugačijim i ponovno

zanimljivim. Taj predio zaštićeno je prirodno

područje. U ljetnim mjesecima svakih pola sata do

plaže vozi turistički vlakić i turistički brodovi. Vrativši

se u hotel, trebalo je spakirati stvari jer je, nažalost,

došlo vrijeme za povratak kući.

Dan peti Predavši ključeve soba, smjestili smo se u autobus

koji nas je odveo do hvarske luke na trajekt. Na

putu kući zaustavili smo se u Zadru gdje smo proveli

ostatak poslijepodneva šećući Kalelargom. Uz

ugodne zvukove poznatih zadarskih orgulja gledali

smo zalazak sunca. Veličanstveni prizor ispratio

nas je našim domovima. Kupanje u odjeći, smijeh

u sobama do kasnih večernjih sati, duge šetnje

gradom i kupanje na prekrasnim dalmatinskim

plažama zauvijek će ostati u našim sjećanjima.

Antonio Balić

Robert Bedeković

Vedran Bedeković

Marko Bogović

Emanuel Bućaj

Romano Cardinale

Lorena Čop

Marko Đurišević

Doris Ivanović

Tomislav Janeš

Renato Krasović

Nives Makvić

Katja Poljak

Hrvoje Posenjak

Lea Putnik

Paula Rakijašić

Elena Siladić

Ivona Siladić

Ivona Šokec

Valentina Šokec

Leon Švarbić

Ana Velić

Tin Vukšan

Razrednica: Ruža Dorogi

Paula Begović

Mihael Cugovčan

Marija Djakić

Nina Greguraš

Matija Ivanic

Antonio Kasumović

Lara Kirin

Alen Kožarić

Luka Lovreković

Manuella Mađerčić

Matej Mažar

Fran Pintarić

Gabriela Šantić

Tena Šolinić

Mateja Tržić

Petra Veličan

Renata Gjurgjek

Patrik Pankasz

Martina Pintarić

Ivan Piskor

Antonio Radelić

Marko Rakijašić

Danela Relić

Karlo Rengel

Ela Seidl

Marta Šelimber


Osmaši

8.a

8.b Razrednica:Snježana Starčević-Lovreković

O S M A Š I

Karlo Andročec

Katarina Augustinović

Antonia Čor

Marta Dardić

Matija Filjak

Hrvoje Havliček

Dejan Klemen

Vinko Martinčević

Marija Matočec

Martin Mihoković

Igor Miholančan

Josip Pitomačan

Matija Rakitničan

Sandra Riljko

Veronika Sesvečan

Viktorija Skec

Marko Slavić

Luka Strunjak

Marijo Tržić

Razrednik:Dominik Galjar

Patrik Babić

Luka Deskar

Helena Erhatić

Antonio Filjak

Iva Hampovčan

Alen Kovač

Lorena Krapac

Eva Kunić

Nikola Magdić

Meri Maraković

Iva Presečan

Petra Ratajec

Josip Sabađija

Josip Sabo

Sandra Spitek

Karla Šmit

Katarina Španić

Draženka Špoljarić

Monika Tišljar

Karlo Vitković

Danijela Vukšan

Valentino Pavleković

Dorotea Osmanović

Katarina Lovrenčec

3 9

8.c

8.d

Razrednica:Božica Čop

O S M A Š I

Karlo Gradinjan, 3. c

Lana Relić, 3. b

Jana Zvonar, 1. a

Lorena Krapac, 8. d

Danela Relić, 8. b

Doris Ivanovic, 8. a

Documents

Preradović