Prevencija Po Pitanjima - Copy

  • Upload
    oliclu

  • View
    555

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

1. Pojam prevencije (svrha,cilj i zadaci) prevencija je kontinuirani aktivni proces redukovanja i jaanja protektivnih faktora u cilju stvaranja uslova za pozitivan razvoj dece i omladine U periodu prve generacije preventivnih programa prevencija definisana kao aktivnost koja prethodi nastajanju ,razvijanju ili odravanju bihej.problema tj da se spreci da se ne ispolji i sl.negativna odreenja koja su osamdesetih kritikovana savremena definicija kae da je prevencija u cilju pozitivnog razvoja dece i omladine tj.da se stvore potrebni soc.uslovi i lini kvaliteti koji unapreuju soc.razvoj i ment.zdravlje dece i omladine(CATALANO 2004 osnovna svrha prevencije je redukovanje nastajanja, razvijanja i odravanja antisocijalnih oblika ponaanja osnovni cilj prevencije stvanje uslova za pozitivan razvoj osnovni zadaci kojima se ostvaruje cilj prevencije su redukovanje rizinih a jaanje i unapreivanje protektivnih faktora. 2.evaluacija praktinog preventivnog delovanja strana 59 obicna olovka Prvi praktini pokuaji prevencije od sedamdesetih p.v. Period prve generacije preventivnih modela karakteristike: uvoenje i razvoj ideje o potrebi primene preventivnog pristupa u reavanju bihejvioralnih problema dece i omladine neuspeh ideje resocijalizacije otvorio prostor za upliv i irenje prevencije kao ideje kreiraju se prvi preventivni programi zasnovani na pruanju pomodi i podrke kritika je da su programi bili usmereni na pojedinane bihej.probleme i nisu imali uspeha pa se doraivani ali bez sutinske promene pa su morali biti zamenjeni ..drugom generacijom preventivnih modela period druge generacije preventivnih modela osamdesetih godina p.v. Zbog objavljivanja rezultata prospektivnih longitudinalnih studija o prediktorima nasilnog ponaanja (FARINGTON) gde se vidi kompleksna isprepletanost faktora koji utiu na nastanak i odravanje razl.bihejv.problema u ponaanju dolo je do prihvatanja modela rizinih i protektivnih faktora za konceptualni okvir planiranja preventivnih strategija i intervencija u zavisnosti od bihejvioralnog problema ovi preventivni programi imaju za cilj pozitivan razvoj dece i omladine oni ukljuuju saznanja o prediktivnim faktorima klju prevencije je unapreivanje socijalnog,emocionalnog,bihejvioralnog, i kognitivnog razvoja devedesetih godina saznanja napreduju, mnotvo istraivanja, predmet istraivanja postaju razvojni prekursi kako pozitivnih tako negativnih ishoda jer je dokazano da su oba ishoda uslovljena istim rizinim i protektivnim faktorima rizini i protektivni faktori deluju u socijalnim domenima tj.deluju unutar porodinog,kolskog,vrnjakog okruenja i okruenja zajednice na kojim nivoima i treba istovremeno delovati redukovanje rizika i povedavanje protektivnih faktora smanjuje verovatnodu da de se bihejvioralni problemi javiti

3. Preventivna nauka pokuaj odreenja strana Preventivna nauka kao termin prvi put je upotrebljen poetkom devedesetih p.v i odnosio se na prevenciju usmerenu na riz.i prot.faktore kao strategije preventivnog delovanja koja je zasnovana na naunim injenicama a njenim pionirima smatraju se HAWKINS i CATALANO. Poslednje decenije iz modela preventivna nauka se konstituie kao samostalna nauna disciplina interdisciplinarnog karaktera i to prodorom i razvojem: Razvojne orijentacije u psihopatologiju i kriminologiju Konstituisanjem razvojne psihopatologije i razvojne kriminologije celokupnog ivotnog toka Koncipiranje i empirijska potvrda integrativnih razvojnih teorijskih modela objanjenja antisoc.pon. Potvrena efikasnost preventivnih programa zasnovanih na paradigmi prevencije usmerene na riz.i prot.faktore Predmet prouavanja : Teorijske osnove

Empirijska zasnovanost Praktina realizacija prevencije antisoc.ponaanja Pri emu se prevencija posmatra kao kontinuirani aktivni proces redukovanja riz.i jaanja protektivnih faktora u cilju stvaranja uslova za pozitivni razvoj dece i omladine Zadaci preventivne nauke: Prouavanje sistema preventivnog delovanja Izuavanje i razumevanje naina delovanja riz.i prot.faktora koji kroz recipronu interakciju utiu na finalne ishode razvoja pojedinca Kreiranje,razvijanje i unapreivanje efektivnih strategija i intervencija primenjenih u praksi Krajnji cilj je da sumiranjem saznanja teorije i prakse uz potovanje paradigme prevencije usmerene na riz.i prot.faktore promovie odgovarajude strategije,intervencije i aktivnosti kojima se stvaraju uslovi za pozitivan razvoj dece i omladine izraen kroz razvijanje i unapreivanje prosocijalnih i redukovanje nastajanja , razvijanja i odravanja antisoc.oblika ponaanja.

4.socijalno ekoloki razvojni model ili model razvoja osobe u socijalnom okruenju

Znaajno doprineo naunom zasnivanju prevencije fokusirane na riz.i prot.faktore.

Razvijen na postavkama teorije ekolokog sistema koji ini osnovu ekolokog kontekstualnog pristupa u objanjenju socijalnog razvoja: Ovaj pristup se jo naziva ekologija ljudskog razvoja Utemeljen i razvijen u okviru razvojne psihologije od strane URIE BRONFENBRENERA 1979god. I koji se smatra osnivaem ekoloke razvojne psihologije Kluna postavka se zasniva na mehanicistikom modelu objanjenja razvoja Razvoj je zakonito menjanje ivog sistema kroz stalnu interakciju organizma sa sredinom u zavisnosti od toga da li se pokretai promena nalaze u organizmu ili sredini razlikujemo dva modela prouavanja i tumaenja razvoja: Oragazmiki, bioloki ili evolucioni gde se smatra da je razvoj regulisan epigenetikim principima Mehanicistiki ili empiristiki model gde se sredinski inioci smatraju za kljune faktore razvoje i to putem uenja kao osnovnog mehanizma stvaranja razvojnih promena pa se sam razvoj posmatra kao proces sticanja novih oblika ponaanja , oblikovanj, modifikovanja postojedih i eliminisanja starih ili neeljenih oblika ponaanja. I kae da je od kljunog znaaja za razumevanje socijalnog razvoja i objanjenje puteva oblikovanja ponaanja jeste sagledavanje interakcija individue i socijalnog okruenja u kom se sam proces razvoja odvija. Soc.-ekoloki model je integrativni model objanjenja socijalnog razvoja koji istie da sva ka jedinka ivi, radi ,deluje i razvija se u okviru sloenog ekolokog sistema koga ine multipli ekosistemi rasporeeni u nekoliko povezanih nivoa ekolokog sistema koji u koncentrinim krugovima okruuju individuu i svojim interakcijama ostvaruju presudan uticaj na soc.razvoj i oblikovanje soc.ponaanja Individua je u centru ekolokog sistema a okruena je multiplim nivoima ili subsistemima koji se odnose na socijalno okruenje tj. Na dinamiki socio kulturni kontekst pod ijim snanim uticajima se odvija razvoj socijalnog ponaanja individu Individua je individualni nivo ekolokog sistema a ima jo 4 kljuna podsistema i ukazuju na 4 nivoa delovanja socijalnog okruenja: 1. Mikrosistem gde deluju interpersonalni faktori najui podsistem predstavlja neposredno okruenje individue obuhvata sve konkretne uslove u kojima pojedinac ivi, radi i deluje: Porodica Predkolske i kolske ustanove Vrnjake grupe Susedstvo I sve grupe sa kojima pojedinac direktno stupa u kontakt i interakcije koje podstii ili kompromituju pravilan soc.razvoj. Indivudua se ne posmatra kao pasivan ved aktivan element u ovim interakcijama a ovaj najui soc. Podsistem ima i najjai uticaj. Na ovom nivou postoje znai dvosmerne interakcije od individue ka sredini i obrnuto 2. Mezosistem gde deluju institucionalni faktori obuhvata interakcije izmeu elemenata mikrosistema: To je niz formalnih i neformalnih socijalnih relacija,veza i odnosa koji se uspostavljaju izmeu razliitih elemenata mikrosistema u kojima ne uestvuje sama individua ali koji posredno ostvaruju uticaj na oblikovanje soc.ponaanja a sve to u zavisnosti od stepena razvoja na kom se individua nalazi.

3.

Egzosistem gde deluju faktori zajednice odnosi se na soc.okruenje koje nema direktnog uticaja na razvoj individue ali koje je u direktnim interakcijama sa mikrosistemom individue i time uslovljava promene u komponentama mikrosistema to posredno utie na pon.individua: Kulturne Religiozne Prosvetne Socijalne Ekonomske Politike Makrosistem gde deluju faktori politike drutva najiri nivo socijalnog uticaja i obuhvata iroku skalu ideoloko-vrednosnih i kulturolokih karakteristika sredine u okviru kojih se elementi mikrosistema,mezosistema i egzosistema pojavljuju kao konkretne manifestacije

4.

Aspekti makrosistema imaju tzv.kaskadni uticaj koji podrazumeva direktan uticaj na elemente egzosistema koji dalje uslovljajvaju promene u mezosistemu zo u krajnjoj liniji ima odraza na oblikovanje ponaanja individue. Ideologije Zakoni Religije Obiaji 5. Hronosistem vremenski tok u kom dolaze do izraaja razliiti ivotni dogaaji i situacije koji izazivaju promene u individui ili u socijalnom okruenju. istie efekte njihove meusobne interakcije na razvoj pojedinca u odreenim ivotnim vremenskim razdobljima

Oni se meusobno razlikuju prema vrsti i stepenu uticaja u oblikovanju soc.ponaanja pojedinaca.

5. Koncept rizinih i protektivnih faktoraPrva karika u procesu naunog zasnivanja prevencije primenu zapoeli praktiari u na polju javnog zdravlja redukovanje kardio vaskulrnih bolesti,saob.nesreda i sl.na principu uveravanja i ubeivanja da se prestane sa riz.faktorima a da se pone sa nekim protektivnim faktorima ovaj koncept uvaava multideterminisanost bihejv.problema rizini faktori ili faktori rizika su inioci koji povedavaju verovatnodu ispoljavanja antisoc.ponaanja a protektivni ili faktori zatite oni koji deluju u pravcu redukovanja te verovatnode i uzimaju se samo kao prediktori a prisustvo ili odsustvo pojedinih faktora nije garancija razvijanja ili ne razvijanja prob.ponaanja. Krajnji ishod uslovljen je kako dinamikom prirodom i kumulativnim dejstvom rizinih odnosno protektivnih faktora tako i njihovom interakcijom zbog ega se koncept riz.i protekt.faktora smatra probabilistikim modelom objanjenja nastajanja i odravanja antisoc.ponaanja za razliku od kauzalnih objanjenja. unutar koncepta razvijena je paradigma prevencije usmerene na rizine i protektivne faktore tj.podrazumeva usmeravanje prevencije ka kljunim faktorima tj zahteva da preventivne strategije,intervencije i aktivnosti budu u funkciji redukovanja rizinih a jaanja protektivnih faktora a sve u cilju unapreivanja pozitivnog razvoja usvajanje ove paradigme zahtevalo deskripciju i kvalifikaciju faktora i tu su najvie zasluni uzimaju se za temelj savremenog sistema planiranja prevencije SIJETL VAINGTONSKI UNIVERZITET,CATALANO,HAWKINS,BERNARD.. CATALANO,HAWKINS Praktini preventivni model ZAJEDNICE KOJE BRINU prvi nauno zasnovan model planiranja prevencije u zajednici na konceptu riz.i prot.faktora, ima 2 revizije: 1992 prvobitno bio usmeren na zloupotrebu droga pa proiren na druge oblike antisoc.ponaanja: naputanje kolovanja nasilno ponaanje, delinkvencija maloletnika trudnoda

6.perspektiva celokupnog ivotnog toka uvoenjem paradigme ivotnih dogaaja. Osnovno polazite integrativnih razvojnih modela jeste Perspektiva celokupnog ivotnog toka kao stanovite po kom se ovekov razvoj mora posmatrati du celokupnog ivotnog toka uz poseban akcenat na napredak osobe unutar kulturno definisanih uloga i uzrastom odreenih soc.tranzicija Otvara prostor za konstituisanje kriminologije celokupnog ivotnog toka kao dispipline razvojne kriminologije.

paradigma ivotnih tokova koja istie znaaj uticaja vanih ivotnih dogaaja i tranzicija na nastajanje i odravanje delinkvencije to utie na razvijanje kriminologije celokupnog ivotnog toka kao posebne kriminoloke discipline: ivotni tok je isprepletana mrea trajektorija ili putanja koje su generalno konzistentne i koje opisuju dugotrajne ,uzrastom odreene obrasce socijalnog razvoja u kljunim soc.institucijama(porodica,kola,radno mesto) U vezi sa razvojem pojedinca istiu se dve injenice: Isprepletanost trajektorija ima za posledicu da promene u jednoj trajektoriji ili jednom ivotnom podruju moe menjati druga ivotna podruja Povremeno trajektorije mogu biti prepreene ili ometene ivotnim dogaajima ili tranzicijama kao kratkotrajnim promenama u soc.ulogama u okviru dugorone trajektorije(razvod roditelja,naputanje kole,promena radnog mesta) Tranzicije mogu biti: oekivane u skladu sa uzrastom(tranz.osnovna srednja kola,zasnivanje porodice) neoekivane (malolet.roditeljstvo) to su tranzicije koje nisu u skladu sa uzrastom i smatraju se za mogude faktore koji izazivaju poremedaje ivotnog toka a individualni naini adaptacije na tranzicije postaju predmet izuavanja. Sva iskustva tokom ivota i njihove promene uslovljene su: posledicama prethodnih obrazaca ponaanja uticajima riz. faktora iz kljunih ivotnih podruja(kola,porodica,vrnjake grupei lok.zajednica) individualnim faktorima(inteligencija,osobine linosti,rezilijentnost) poetkom 21 veka empirijski potvreni rezultati(longitudinalnih studija i istra.ivotnog toka) potvrdili su da unutar antisoc.populacije postoje razliite grupe sa razliitim etiologijama koje uslovljavaju razliite putanje antisoc.ponaanja i razl.faze od nastajanja do prestajanja to je omogudilo koncipiranje prvih integrativnih teorijskih modela u krim.nauci i stvaranje krim.discipline razvojne kriminologije celokupnog ivotnog toka tj.razvojne i celoovotne kriminologije

7.karakteristike tradicionalnih i razvojnih teorija poremeaja ponaanja

Za razliku od tradicionalnih krim.i psihpat.teorija koji nastoje da objasne razlike izmeu antisoc.i prosoc.pojedinaca(npr.zato se jedinke iz niih soc.slojeva ede uputaju u prestupe nego oni iz viih),integrativne razvojne teorije tee objanjenju varijacija u antisoc.ponaanju kod pojedinaca tokom vremena. Tradicionalne sutinski statikog karaktera Razvojne teorije pokuavaju da odgovore na sl.pitanja: Zato se poinje sa prestupima Kako se objanjava odravanje delinkvencije Zato postoji kontinuitet u delinkventnom ponaanju od adolescencije do odraslog doba Zato pojedinci prestaju da vre prestupe Zato je prevalencija delinkvencije najvia u tinejderskim godinama(od 13 do 19god.) Zato je javljanje delinkvencije prediktor duge prestupnike karijere Zato se delinkvencija smanjuje od adolescencije ka odrasloj dobi Zato postoje individualne razlike u delinkv.pon. Koji su kljuni riz.i prot,faktori u nastanku Koji su osnovni motivi i razlozi prestupnitva Kakav je uticaj ivotnih dogaaja na delinkvenciju

Osnovno polazite integrativnih razvojnih modela jeste Perspektiva celokupnog ivotnog toka kao stanovite po kom se ovekov razvoj mora posmatrati du celokupnog ivotnog toka uz poseban akcenat na napredak osobe unutar kulturno definisanih uloga i uzrastom odreenih soc.tranzicija.Posebno se uvaavaju tri kriterijuma kao zahteva(CATALANO,HAWKINS): 1. Zahtev za uvaavanjem recipronih efekata: Uvaavanje verovatnode da ranije ponaanje utie na budude stavove i ponaanja Da se razvoj obrazaca ponaanja odvija kroz socijalne interakcije tokom vremena Npr.postoji dokaz da uverenje o opravdanosti moralnih normi reda i poretka inhibira inicijaciju blaih oblika antisoc.ponaanja i obrnuto a raz.teorije treba da specifikuju kako se ove reciprocne veze o odnosi razvijaju tokom vremena 2. Zahtev za transakcionodu(tj. Raz.teorije treba da budu transakcione) Da jasno odrede i opiu nain na koji kroz ponavljane soc.interakcije nastaju i razvijaju se bihejvioralni ishodi koji su rezultat interakcije.

Npr.shvatanje da je vezivanje majke i deteta rezultat interakcije koji ukljuuje oba uesnika mora biti potkrepljeno navodom tano odreenih procesa kroz koji se ova veze odvija. 3. Zahtev za transformacionodu(tj da treba da budu transformacione) Da prue detaljan opis i objanjenje naina na koji se odvijaju razvojne promene u ponaanju pod uticajem onih oblika oblika interakcije koji nisu postojali u ranijim stadijumima razvoja

Danas je razraeno desetak integrativnih razvojnih teorijskih modela objanjenja ispoljavanja i odravanja nasilnog tj. antisoc.ponaanja: 1. Razvojni model antisoc.sklonosti(LAHEY,WALDMAN) 2. Integrativni model kognitivnog antisoc.potencijala(FARRINGTON) 3. Model soc.razvoja(HAWKINS,CATALANO) 4. Integrativni vieslojni model personalne kontrole(LE BLANC) 5. Opti uzrastom odreeni model soc.kontrole 6. Interakcioni model 7. Razvojni ekoloki model akcije 8. Model multiplih razvojnih putanja 9. Model koersivnih porodinih procesa 10. Komplementarni par razvojnih teorija perzistentni i adolescencijom limitirani tip prestupnika

Svi ovi za razliku od ranijih univarijantnih modela objedinjuju znanja o individualnim,porodinim,vrnjakim,kolskim ,susedskim,lokalnim i situacionim uticajima na antisoc.ponaanje uz istovremeno integrisanje kljunih elemenata tradicionalnih krim.teorija pre svega teorije anomije,teorije soc.kontrole,teorije etiketiranja i teorije diferencijalnih asocijacija

Zajednike karakteristike: 1. Uvaavanje i naglaavanje znaaja prouavanja bihejv.problema putem pradenja dece i omladine koji su u riziku tokom vremen 2. Ukazivanje na nunost koridenja razvojnih putanja za potrebe predikcije kontinuiteta,diskontinuiteta i eventualnog nastajanja bihejv.problema 3. Isticanje vanosti izuavanja riz.i prot.uticaja multiplih individualnih i sredinskih faktora koji recipronu interakciju tokom razvoja utiu na finalne ishode.

8.uvoenje razvojne orijentacije u kriminologiju(kriminoloke paradigme) Razvojna kriminologija Novijeg datuma i trai odgovore na pitanja razvoja antisoc.ponaanja i utvrivanja unutar-individualnih promena tokom vremena. Poeci vezani za paradigmu kriminalne karijere koja je znaajno unapredila saznanja o nastajanju, kontinuitetu i prestajanju antisoc.ponaanja uvodi se u kriminologiju sedamdesetih god.a biva opte prihvadena sredinom osmdesetih (FARRINGTON) Paradigma kriminalne karijere uvedena je posle 4 velike longitudinalne sudije i zasniva se na 3 injenice: 1. veoma mali broj delinkvenata je odgovoran za veliki broj prestupa 2. mala grupa hroninih delinkvenata zapoinje svoju krim.karijeru na ranom uzrastu do 13 ili 14 god. 3. Karijera hroninih delinkvenata kontinuirano traje do odrasle dobi. Ova saznanja o malom broju delinkvenata sa velikim brojem prestupa i dugom krim.istorijom izazvala su naunike da identifikuju potencijal za delinkvenciju radi njenog suzbijanja.Ovim se uvodi Paradigma riz.faktora koja istie znaaj identifikovanja riz.faktora u nastajanju antisoc.ponaanja(HAWKINS) sumiraju se saznanja istraivanja o prediktorima antisoc.ponaanja i time se jo vie potvruje nauna zasnovanost praktinih programa prevencije zasnovanih na redukovanju kljunih riz.faktora. Poetkom 90tih pod uticajem rezultata longitudinalnih studija rezilijentne dece(HAWKINS) primat u istraivanju preuzimaju pitanja vulnerabilnosti i rezilijentnosti na rizike kreira se Paradigma protekt.faktora koja istie znaajnost identifikovanja prot.faktora u nastajanju i odravanju antisoc.ponaanja kao i pitanje dinamikih meuodnosa i interakcija riz.i prot.faktora.

Poseban doprinos dva modela: Model rezilijentnosti BERNARD Strategija socijalnog razvoja HAWKINS i CATALANO istovremeno na planu praktine prevencije prihvata se koncept riz.i prot.faktora kao osnovni okvir planiranja prev.delovanja. Unutar koncepta razvija se Paradigma prevencije usmerene na rizine i prot.faktore koja usmerava preventivne napore ka kljunim riz.i prot.faktorima antisoc.ponaanja ali i ideja vodilja u krim.istraivanjima.Ovim Paradigma riz.faktora i Paradigma prot.faktora poinju da se sagledavaju jedinstveno unutar Paradigme riz.i prot.faktora.

Devedesetih godina uvodi se paradigma razvoja antisocijalnog ponaanja to udara temelj konceptualnog okvira prouavanja kriminaliteta i delinkvencije koji se oznaava terminom razvojna kriminologija(LOEBER i LE BLANC) Razvojna kriminologija je nauka koja za predmet izuavanja ima privremene i prolazne unutar-individualne promene u delinkventnom ponaanju tokom vremenatj.prouava: Razvoj i dinamiku delinkvencije sa uzrastom(proces deskriptivan i bavi se procesima bihejvioralnog razvoja Identifikacija riz.i prot.faktora koji prethode ili se pojavljuju zajedno sa bihejvioralnim razvojem i koji imaju uticaja na njegov tok

Sredinom devedesetih razvija se etvrta paradigma paradigma ivotnih tokova koja istie znaaj uticaja vanih ivotnih dogaaja i tranzicija na nastajanje i odravanje delinkvencije to utie na razvijanje kriminologije celokupnog ivotnog toka kao posebne kriminoloke discipline: ivotni tok je isprepletana mrea trajektorija ili putanja koje su generalno konzistentne i koje opisuju dugotrajne ,uzrastom odreene obrasce socijalnog razvoja u kljunim soc.institucijama(porodica,kola,radno mesto) U vezi sa razvojem pojedinca istiu se dve injenice: Isprepletanost trajektorija ima za posledicu da promene u jednoj trajektoriji ili jednom ivotnom podruju moe menjati druga ivotna podruja Povremeno trajektorije mogu biti prepreene ili ometene ivotnim dogaajima ili tranzicijama kao kratkotrajnim promenama u soc.ulogama u okviru dugorone trajektorije(razvod roditelja,naputanje kole,promena radnog mesta) Tranzicije mogu biti: oekivane u skladu sa uzrastom(tranz.osnovna srednja kola,zasnivanje porodice) neoekivane (malolet.roditeljstvo) to su tranzicije koje nisu u skladu sa uzrastom i smatraju se za mogude faktore koji izazivaju poremedaje ivotnog toka a individualni naini adaptacije na tranzicije postaju predmet izuavanja. Sva iskustva tokom ivota i njihove promene uslovljene su: posledicama prethodnih obrazaca ponaanja uticajima riz. faktora iz kljunih ivotnih podruja(kola,porodica,vrnjake grupei lok.zajednica) individualnim faktorima(inteligencija,osobine linosti,rezilijentnost)

poetkom 21 veka empirijski potvreni rezultati(longitudinalnih studija i istra.ivotnog toka) potvrdili su da unutar antisoc.populacije postoje razliite grupe sa razliitim etiologijama koje uslovljavaju razliite putanje antisoc.ponaanja i razl.faze od nastajanja do prestajanja to je omogudilo koncipiranje prvih integrativnih teorijskih modela u krim.nauci i stvaranje krim.discipline razvojne kriminologije celokupnog ivotnog toka tj.razvojne i celoovotne kriminologije koja je objedinila sve 4 paradigme: 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. paradigma kriminalne karijere paradigma prevencije usmerene na riz.i prot.faktore paradigma razvoja atisocijalnog ponaanja paradigma ivotnih dogaaja FARRINGTON 2005god. Istie da razvojna kriminologija treba da dokumentuje i objasni unutarindividualne promene u antisocijalnom ponaanju tokom itavog ivota. Ona treba da osvetli 3 kljuna problema: Razvoj antosoc.ponaanja Uticaje riz.i prot.faktora na razliitim uzrastima Efekte ivotnih dogaaja na razvojni tok

9. longitudinalne studije razvoja poremeaja ponaanja postoje dve obimne studije koje objedinjuju rezultate svih dosadanjih longitudinalnih studija o prediktorima delinkvencije razlikuju se po metodi koja je koridena I po klasifikaciji mada su obe trajale 2 godine: prva koristi postupak meta analize i klasifikuje faktore u kategorije po prediktivnoj snazi ime se postie dubinska analiza unutar kategorija riz.faktora kao i bolja mogudnost komparacije snage tih kategprija druga se zasniva na narativnom pristupu i deskriptivnoj klasifikaciji prediktora prema polju delovanja ime se dobija iroka pokrivenost znaajnih rizinih faktora Metaanaliza grupie faktore prema prediktivnoj snazi Ima pet grupa faktora i to u dva razliita vremenska okvira jer su drugaije manifestacije Vremenski oviri su detinjstvo (od 6 do 11god) i adolescencija(od 12 do 14god.) PREDIKTORI NASILNE DELINKVENCIJE, GRUPE I KLASIFIKACIJA 1.Najbolji 2.Druga grupa 3.Treda grupa - delinkventno ponaanje opteg karaktera - zloupotreba PAS -muki pol - nizak soc-ekonomski status(siromatvo) -antisocijalni roditelji -istorija agresivnog ponaanja -etnika pripadnost -psiholoko stanje -odnosi roditelja prema detetu -socijalne veze -problematino ponaanje -stavovi prema koli i uspeh -IQ koeficijent inteligencije -razruena porodica -zlostavljanje od strane roditelja -druenje sa antisocijalnom vrnjakom grupom

DETINJSTVO Od 6 do 11 god.

4.etvrta grupa

5.Peta grupa - najslabija

PREDIKTORI NASILNE DELINKVENCIJE, GRUPE I KLASIFIKACIJA 1.Najbolji 2.Druga grupa - nedostatak socijalnih veza - druenje sa antisocijalnom vrnjakom grupom -delinkventno ponaanje bez obzira na prestup -istorija agresivnog ponaanja -stavovi prema koli i uspeh -psiholoko stanje -odnosi roditelja prema detetu - muki pol -istorija fiz. nasilja -antisocijalni roditelji -problematino ponaanje -IQ koeficijent inteligencije -razruena porodica -soc.ekonomski status porodice - siromatvo -zlostavljanje od strane roditelja -druge porodine karakteristike -zloupotreba PAS - etnika pripadnost

ADOLESCENCIJA Od 12 do 14 god.

3.Treda grupa

4.etvrta grupa

5.Peta grupa - najslabija

Deskriptivna klasifikacija prediktora prema polu delovanja Narativni pristup dekriptivna klasifikacija prema polju delovanja(fiziko polje) Evidentiranje dokaza o svakom statistiki znaajnom faktoru Ima pet kategorija prediktora:

PREDIKTORI NASILNE DELINKVENCIJE, GRUPE I KLASIFIKACIJA - medicinsko stanje -komplikacije prilikom poroaja -nizak srani puls -fiziko stanje -nizak srani puls -hiperaktivnost -impulsivnost -deficit panje -preuzimanje rizika -internalizovani poremedaji -agresivnost -rana inicijacija nasilja i delinkvencije -stavovi i uverenja koji opravdavaju antisoc.pon.

1.Individualni -psiholoke karakteristike

-kriminalitet roditelja -odnos roditelja i deteta -zlostavljanje dece -slabo organizacija porodinog ivota 2.Porodino -nizak nivo pozitivnog angaovanja roditelja okruenje -Slabo porodino vezivanje -porodini konflikti -roditeljsko odobravanje zloupotrebe supstanci i nasilja -separacija od roditelja -rano naputanje roditelja -kolski neuspeh -slabo vezivanje za kolu 3.kolsko -skitnja i naputanje kole okruenje -esta kolska tranzicija -slaba okupaciona aspiracija -delikventni siblinzi 4.Vrnjaki -delikventni vrnjaci faktori -lanstvo u bandama -siromatvo POLJE -dezorganizacija zajednice DELOVANJA -dostupnost droga i vatrenog oruja 5.Susedstvo i -susedi koji se kriminalno ponaaju zajednica -izloenost nasilju -izloenost rasnim predrasudama -reakcija zajednice na nasilje Dve injenice se uzimaju kao polazna osnova za objanjenje nastanka, razvoja, odravanja i prestanka nasilnog ponaanja Prva da je nasil.ponaanje kopleksan pojam i nije izolovan pd drugih bihejvioralnih problema tj.preklapa se sa: Poremedajima u ponaanju Zloupotrebama supstanci Delinkvencijom

POLJE DELOVANJA

Druga nas.ponaanje nije rezultat delovanja jednog rizinog faktora ved je rezultat esto povezanih i recipronih procesa u interakciji a koji se razlikuju u zavisnosti od pola i uzrasta .

10.

Razvojne kriminoloke discipline

Ima dve discipline: 1. Kriminologija celokupnog ivotnog toka 2. Razvojna kriminologija

Devedesetih godina uvodi se paradigma razvoja antisocijalnog ponaanja to udara temelj konceptualnog okvira prouavanja kriminaliteta i delinkvencije koji se oznaava terminom razvojna kriminologija(LOEBER i LE BLANC) Razvojna kriminologija je nauka koja za predmet izuavanja ima privremene i prolazne unutar-individualne promene u delinkventnom ponaanju tokom vremenatj.prouava: Razvoj i dinamiku delinkvencije sa uzrastom(proces deskriptivan i bavi se procesima bihejvioralnog razvoja Identifikacija riz.i prot.faktora koji prethode ili se pojavljuju zajedno sa bihejvioralnim razvojem i koji imaju uticaja na njegov tok

Sredinom devedesetih razvija se etvrta paradigma paradigma ivotnih tokova koja istie znaaj uticaja vanih ivotnih dogaaja i tranzicija na nastajanje i odravanje delinkvencije to utie na razvijanje kriminologije celokupnog ivotnog toka kao posebne kriminoloke discipline: ivotni tok je isprepletana mrea trajektorija ili putanja koje su generalno konzistentne i koje opisuju dugotrajne ,uzrastom odreene obrasce socijalnog razvoja u kljunim soc.institucijama(porodica,kola,radno mesto) U vezi sa razvojem pojedinca istiu se dve injenice: Isprepletanost trajektorija ima za posledicu da promene u jednoj trajektoriji ili jednom ivotnom podruju moe menjati druga ivotna podruja Povremeno trajektorije mogu biti prepreene ili ometene ivotnim dogaajima ili tranzicijama kao kratkotrajnim promenama u soc.ulogama u okviru dugorone trajektorije(razvod roditelja,naputanje kole,promena radnog mesta) Tranzicije mogu biti: oekivane u skladu sa uzrastom(tranz.osnovna srednja kola,zasnivanje porodice) neoekivane (malolet.roditeljstvo) to su tranzicije koje nisu u skladu sa uzrastom i smatraju se za mogude faktore koji izazivaju poremedaje ivotnog toka a individualni naini adaptacije na tranzicije postaju predmet izuavanja. Sva iskustva tokom ivota i njihove promene uslovljene su: posledicama prethodnih obrazaca ponaanja uticajima riz. faktora iz kljunih ivotnih podruja(kola,porodica,vrnjake grupei lok.zajednica) individualnim faktorima(inteligencija,osobine linosti,rezilijentnost)

poetkom 21 veka empirijski potvreni rezultati(longitudinalnih studija i istra.ivotnog toka) potvrdili su da unutar antisoc.populacije postoje razliite grupe sa razliitim etiologijama koje uslovljavaju razliite putanje antisoc.ponaanja i razl.faze od nastajanja do prestajanja to je omogudilo koncipiranje prvih integrativnih teorijskih modela u krim.nauci i stvaranje krim.discipline razvojne kriminologije celokupnog ivotnog toka tj.razvojne i celoovotne kriminologije koja je objedinila sve 4 paradigme: 1. paradigma kriminalne karijere 2. paradigma prevencije usmerene na riz.i prot.faktorime 3. paradigma razvoja atisocijalnog ponaanja 4. paradigma ivotnih dogaaja

FARRINGTON 2005god. Istie da razvojna kriminologija treba da dokumentuje i objasni unutarindividualne promene u antisocijalnom ponaanju tokom itavog ivota. Ona treba da osveti 3 kljuna problema: 1. Razvoj antosoc.ponaanja 2. Uticaje riz.i prot.faktora na razliitim uzrastima 3. Efekte ivotnih dogaaja na razvojni tok

11.

uslovi za razvojne teorije poremeaja ponaanja

neuspeh univarijanjtnih modela u objasnjenju anti,soc.pona. otvroeili su mesto za radne multivarijantne modele koji su mogli da objasne . trebalo je dizajnirati modele koji su mogli da objedine podatke svih porekla I koji migu uzeti u obzir multiple faktore koji determiniu rizik du razvojnog toka.

Uslovi za razvoj su se ostvarili pojavom razvojne nauke tj pojavom razvojne psihopatologije(zato I kako se psihopat.problemi javljaju kod dece I omladine, kako se ti problemi menjanju tokom vremena I kako na njih utiu razvojni kapaciteti dece ali I kontekst u kome se razvoj odvija) i razvojne kriminologije(utvrdila okvire za prouavanje javljanja, odravanja I prestanka delinkv.ponaanja) Razvojna nauka je pokuala da ostvari vezu izmeu medicinskih,psiholokih,biolokih,bihejvioralnih I socijalnih nauka: Razvojna psihologija Sociologija Kriminologija Antropologija Razvojna biologija Fiziologija Molekularna biologija

12 .pojam , karakteristike i modeli interakcije rizinih i protektivnih faktora i oblici

Pojam riz.faktori su individualni ili sredinski inioci koji povedavaju verovatnodu individualne velnerabilnosti na negativne razvojne ishode U oblasti nasilnog ponaanja riz.faktori predstavljaju stanja i uslove koji predisponiraju decu i omladinu za expresiju i odravanje nasilnog ponaanja Pojam protektivnih faktora - Protektivni faktori se objanjavaju kao unutranje i spoljanje snage koje pomau deci i omladini da prevaziu ili se odupru rizicima tj. Oni faktori koji deluju u pravcu redukovanja verovatnode ispoljavanja nasilnog ponaanja

sagledava se kroz njihovu interakciju sa rizinim faktorima nelinearni interaktivni meuodnos deluju indirektno na bihejvioralni razvoj kroz interakciju sa rizinim faktorima u smislu posredovanja ili ublaenja efekata rizinih faktora HAWKINS I RUTTER -1990god.: dve grupe protektivnih faktora u odnosu na delovanje rizinih faktora - resursni i pravi protektivni faktori: VRSTE 1.Resursni PROTEKTIVNI FAKTORI 2.Pravi protektivni faktori - oni koji imaju kontinuirano protektivno dejstvo bez obzira na visok ili nizak stepen rizika bogatstvo,adekv.porod.f-sanje itd. -oni koji imaju veoma izraene efekte u situacijama visokog rizika a slabe kako slabi stepen rizika tj.intenzitet PPF. Je srazmeran intenzitetu riziknih faktora i obrnuto

RUTTER 1985 predlae podelu u odnosu na naine na koje meusovno faktori stupaju u interakciju. 3 moguda modela interakcije: Multiplikativna interakcija kada prisustvo jednog faktora umnoava efekte drugih faktora Potencirajuda interakcija kada prisustvo jednog faktora potencira efekte drugih faktora Katalitika transakciona interakcija kada faktori deluju na bihejvioralni ishod samo u prisustvu drugih faktora dok sami, nezavisno ne utiu na menjanje ponaanja

GARMEZY,MASTEN I TELLEGEN 1984god. Daju alternativni set modela interakcija: Kompenzacioni model gde se stresori rizici i faktori vulnerabinosti meusobno dopunjuju Model izazova gde se kompetencija i rezilijentnost razvijaju i odravaju onoliko dugo koliko stresori ne narue prag uruavanja rezilijentnosti i prestaje da deluje Protektivni model gde protektivni faktori menjaju efekte rizinih npr.putem unapreivanja individualnih vetina suoavanja sa problemom.adaptacije ili izfraivanja kompetencije

KIRBI I FRAZER 1997god. preedlau 3 naina delovanja protektivnih faktora: Da prot.fakt.slue kao neka vrsta zatitnika u smislu umanjivanja efekata rizinih faktora(soc.podrka) Prot.fakt.mogu ometati i prekidati proces delovanja rizinih faktora intervencije redukovanja porodinih konflikata Prot.fakt.mogu spraavati inicijalno nastajanje riz.fakt. npr.pozitivne temperamentalne karakteristike mogu sauvati dete od zlostavljanja inedi ga sposobnim da obezbedi pozitivne odgovore roditelja.

13 oblici povezanosti rizinih faktora sa poremeajima u ponaanju Pojam riz.faktori su individualni ili sredinski inioci koji povedavaju verovatnodu individualne velnerabilnosti na negativne razvojne ishode U oblasti nasilnog ponaanja riz.faktori predstavljaju stanja i uslove koji predisponiraju decu i omladinu za expresiju i odravanje nasilnog ponaanja Dele se prema polju delovanja na individualne i sredinske bez obzira na povezanost sa nasilnim ponaanjem: Individualni se odnose na line karakteristike koje su i biolopke ali i socijalno-psiholoke osobenosti: Sredinski obuhvataju stanja, uslove i okolnosti koje karakteriu osnovna podruja ivota pojedinca a to su porodica i vanporodino okruenje: 1. Porodini 2. kolski 3. Vrnjaki 4. Susedski 5. Faktori lokalne zajednice

1. 2. 3.

Modeli interakcije(oblici povezanost): Prema karakteristikama povezanosti razlikujemo 3 tipa faktora(FARRINGTON,1998): Korelativni ili korelati su faktori koji koreliraju tj.stoje u vezi sa nasilnim ponaanjem Postoje u isto vreme sa nasilnim ponaanjem Nekad se oznaavaju kao markeri mada nije najtanije jer ime vie implicira na indikatore nas.pon. nego na same korelate Mogu prethoditi nas.ponaanju i i sluiti za predikciju Mogu biti rezultat ili posledica nas.ponaanja Mogu biti i posredovani tredim nezavisnim faktorom Svaka korelativna povezanost zahteva dodatno istraivanje Prediktivni ili prediktori imaju prediktivnu snagu za nastajanje, razvoj i odravanje nas.ponaanja i mogude je na osnovu njih predvideti verovatnodu nastanka nasilnog ponaanja. Mogu biti direktno i neposredno povezani sa nas.ponaanjem Nisu nuno uzroni ved se odnose na verovatnodu Kauzalni(uzroni) ne samo da prethode nego i uzrokuju nas.ponaanje Kauzalitet je teko nauno utvrditi Najsnanije eksplanatorno sredstvo je experiment sa dve grupe ali nije ga mogude koristiti jer faktore nije mogude nasumice odrediti Savremena nastojanja idu ka kreiranju multivarijantnih modela koji povezivanjem seta sredinskih i individualnih riz.faktora prediktivnog karaktera u teorijski povezane meuzavisne sekvence koje nastoje da objasne nastanak, razvijanje i odranje nasilnog pona.

14.faktori nasleafaktori naslea se dele na bioloke i soc.psiholoke osobenosti u kombinaciji sa nepovoljnim sredinskim uticajima daleko nepovoljnija prognoza imaju uticaja na ispoljavanje agresije i nasilnog ponaanja u detinjstvu i adolescenciji najsnaniji uticaj kod rano startnih tipova agresije koji perzistiraju i u odraslom dobu a povezano je sa hiperaktivnodu i impulsivnodu za ta se smatra da je nasledno a pritom ukljuuje i psihopatiju manje snaan kod neperzistentnih oblika agresivnosti koji ne opstaju u odraslom dobu i kod prikrivene agresije istraivano studijama blizanaca i usvajanja nasleuje se slaba bihejvioralna inhibicija, hormonski poremedaji i veda podlonost stresu

15.temperamenttemperament individualno karakteristian stil emocionalnog i bihejvioralnog odgovora na mnotvo razliitih situacija i sredinskih stimulusa nasledan, bioloki zasnovan ali posredovan sredinskim uticajima kljuna karakteristika personaliteta a personalitet je izraz interakcije temperamenta i ivotnog iskustva ima devet dimenzija koje oblikuju temperament koji se prema njima deli na lak ili teak nivo motorne komponente aktivnost ritminost, sna , jela pristup odgovorima priroda inicijalnog odgovora na nove stimuluse adaptabilnost odgovor na novonastale situacije prag responzivnosti nivo intenziteta stimulacije potreban za evociranje vidljjivog odgovora intenzitet reakcije energetski nivo odgovora kvalitet raspoloenja - poreenje veselog i neraspoloenog ponaanja distraktabilnost efektivnost spoljnih stimulusa u ometanju tekudeg ponaanja tenacitet i perzistentnost panje tenacitet vremensko trajanje aktivnosti odreeno od strane deteta i perzistentnost trajanje aktivnosti uz ometanje deli se na LAK i TEAK temperament

LAK temperament: Sposobnost inhibicije motorne komponente kada je potrebno Pravilna i prediktivna ritminost sna, jela i sl. Pozitivan pristup odgovorima Brzo prilagoavanje novanastaloj ili izmenjenoj situaciji i novim stimulusima Visok prag responzivnosti i uivaju u stimulaciji Reakcije blagog intenziteta Pozitivnog raspoloenja Visoka distraktabilnost Perzistentna i dugotrajna panja TEAK temperament Stalno u pokretu bez mogudnosti inhibiranja aktivnostu u sluaju potrebe Nepravilna ritminost sna, jela Negativan pristup odgovorima Teka adaptacija na novonastale situacije Nizak prag responzivnosti nevole stimulaciju Intenzivne reakcije Dominantno negativnog raspoloenja Niska distraktabilnost Kratkotrajna i neperzistentna panja Kod tekog temperamenta izraeniji je rizik kod deaka (transferzalne i longitudinalne studije) Sam po sebi jeste rizian faktor ali u kombinaciji sa drugim faktorima je snaniji posebno sa disfunk.porodice, porodi.konfliktima, siromatvo,.dezorganizovanim susedstvom, psihopatologijom roditelja.

16.afektivno vezivanje Afektivno vezivanje izmeu deteta I roditelja Razvija se iz preadaptivnih ponaanja usmerenih na okolinu Ima za cilj redukovanje neprijatnosti (glad, bolest,strah) i unapreivanje bliskosti sa roditeljima Manifestuje se kroz plakanje, osmehivanje,vokalizaciju afektivno vezivanje je uspostavljena regulacija i organizacija detetovog ponaanja koja je u recipronom odnosu sa delovanjem roditelja Vezivanje postaje organizovana strategija deteta za pribavljanje panje i brige roditelja pri emi je strategija formirana obostranom angaovanju i roditelja i deteta. Teorija o vezivanju BOWLBY 1969 Obrasci vezivanja su posredovani sredinskim a ne naslednim uticajima

Veze se uspostavljaju od 7 meseca u sredini odrastanja bez obzira da li se radi o biolokim roditeljima ili ne - sredina prosene evolutivne adaptacije) Istraivano u laboratorijskim studijama putem procedure nepoznate situacije i separacijom i ponovnim susretom Dve vrste vezivanja sigurno vezivanje I nesigurno vezivanje sa svojim podtipovima Sigurno vezivanje po separaciji dete pokazuje da mu roditelji nedostaju i ispoljava potrebu za utehom i fizikom bliskodu po povratku a zatim nastavlja aktivnosti upoznavanja okoline Nesigurno vezivanje ima tri tipa: Nesigurno izbegavajude po separaciji ne pokazuje da roditelj nedostaje a po povratku izbegava i ignorie roditelje, objanjenje je da roditelji na traenje bliskosti reaguju negativno pa dete uzima minimizirajudu strategiju tj.priguivanje mehanizama afektivnog vezivanja jer de tako najverovatnije dobiti panju i brigu Nesigurno ambivalentno dete preokupirano roditeljem tokom separacije i susreta, po susretu je neuteno i ne nastavlja svoje aktivnosti, objanjava se nedoslednodu roditelja i njihovim nedovoljnim odgovorom na deije zahteve pa dete maximizuje mehanizme afektivnog vezivanja Nesigurno dezorganizovano kontradiktorno i dezorganizovano reaguju i posle susreta , usporeni, depresivni i anksiozni prema roditelju , objanjava se detetovim doivljajem roditelja kao izvorom zatite ali i straha. Riziniji su izbegavajudi i dezorganizovan tip Vezivanje je znaajno za nastajanje i razvoj agresije i nas.ponaanja u kasnom detinjstvu i adolescenciji Rizik nastajanja nesigurnih tipova vezivanja se povedava sa povedanim brojem porodinih stresora i smanjenjem kvaliteta meuroditeljskog funkcionisanja Ovaj individualni faktor je inicijator razvojnih puteva koji poveavaju verovatnodu kasnijeg nasilnog ponaanja.

17.neefektivno roditeljstvo Grubo i nedosledno discplinovanje Paterson teorija koersivnih porodinih odnosa Grubost i nedoslednost treniraju dete u agresivnom i nasilnikom ponaanju Princip : - zahtev roditelja - detetovo odbijanje( averzivno,agrsivno,pretilako) sa ciljem da se roditelj zaplai i odustane od zahteva pa uspeno izbegavanje ime se dete ui da je agresija dobitna socijalna strategija u porodici pa to generalizuje na okolinu (svae, tue i sl) esti konflikti i intenzvne negativne emocije treniraju dete u koridenju agresije kao socijalne strategije za pegovaranje u interpersonalnim odnosima Nizak nivo pozitivnog roditeljskog angaovanja Pohvaljivanje dece za poeljno ponaanje Davanje jasnih smernica, sugestija,saveta i uputstava za postizanje prosocijalnih ciljeva Pozitivni podsticaju za motivaciju u obavljanju postavljenih zadataka Pruanje sugestija i izbora umesto naredbi Naklono odgovaranje na inicijativu deteta Slaba roditeljska kontrola i supervizija Gde , kako i sa kim dete provodi vreme Prediktor malol.delinkvencije Supervizijom se mogu birati prijatelji i aktivnosti u pravcu smanjenja rizika

Perzistira kao snaan nezavisni prediktor bududih bihejvioralnih problema Uspenost roditelja zavisi od njihove responzivnosti tj.sposobnosti roditelja da prepoznaju i odgovore na potrebe deteta, da budu brini i odgovorni prema detetu Koncept responzivnosti - neophodan preduslov uenja dece prosoc.vetinama Briga(toplina) Aspekti kontrole tj.ograniavanja Fizika i emocionalna dostupnost roditelja Autoritativno roditeljstvo tj.disciplinovanje Roditeljsko odobravanje Slaba responzivnost majke bitno utie na nasilno ponaanje i por.u ponaanju do polaska u kolu

Rizik veliki kod adolescentnih roditelja pogotovu majki jer su manje senzitivne i responzivne,manje priaju sa decom,manje emocija,manje stimulacija, ede kanjavaju Zasnovano na reciprodnom multideterminizmu tj.uzajmnom delovanju dete-roditelj.

18.neadekvatno porodino funkcionisanje i nepovoljna struktura porodice Porodino funkcionisanje Separacija ili razvod roditelja Kod dece se javlja vedi stepen externalizujudeg nasilnog ponaanja Posredovano konfliktima roditelja tokom braka ili posle Posredovano je polom i i uzrasom Kod deaka vedi rizik kada se desi razvod u ranom ili srednjem detinjstvu Kod devojica vedi rizik kada je razvod u periodu adolescencije

Porodini konflikti Isti rizik i kod razvoda i kod celih porodica Kao faktor je vaniji od razvoda Porodino nasilje teak oblik porodinih konflikata Snaan faktor rizika u nastajanju i razvijanje agresiv. I antisoc.ponaanja Posebno rzian kod deaka ali i kod kod devojica Snaan prediktor homicidnih pretnji i dela ali i extremnih fiz.napada Moe udiniti decu preosetljivim na nasilje kroz externalizaciju, na pretnju i stanje straha

Struktura porodice Brojnost porodice 4 ili vie dece Posredovano: Polom ako su deaci vedi rizik, ako su sestre bolji ishod Soc.ekonomskim statusom vedi rizik kod siromanih porodica a prakticno nikakav kod bogatih Redosledom roenja ako je srednje dete vedi rizik Roditeljski status Odrastanje samu uz majku raa ne prihvatanje autoriteta Vedi rizik: Kod deaka Kod porodica sa niskim soc.ekonomskim statusom Kod stanovanja u urbanim sredinama

19.psihopatologija roditelja,zanemarivanje i zlostavljanje dece Psihopatologija roditelja Bolesti zavisnosti roditelja Alkoholizam izaziva : Poremedaj panje Hiperaktivni poremedaj u ponaanju Opozicioni prkosni poremedaj Indirektan faktor i posredovan je polom, uzrastom i polom osobe koja je alkoholiar Ako je majka tada je rizinije za decu Ako su oba roditilje jo rizinije Kod deaka izaziva poremedaje u ponaanju Kod devojdica anksioznost i depresija Drugi opijati

Vedi rizik nego kod alkoholizma Deca pokazuju lake poremedaje u ponaanju i opte psihopatije Rizik za agresivno i nasi.ponaanje je posredovan polom deteta, polom roditelja, komorbiditetom psihopatologije roditelja Depresija majke Deca ispoljavaju emocionalne probleme i ozbilje poremedaje u ponaanju One su negativne, verbalno averzivne i fiziki kanjavaju Manja efektivna kontrola i supervizija, responzivnost bez topline Antisocijalni poremedaj roditelja(kriminal) Veoma visok rizik za isto ponaanje Snaan prediktor delinkvencije Povezan sa rano startnim poremedajima u ponaanju

Zlostavljanje i zanemarivanje dece Zlostavljanje podrazumeva sexualno i ili fiziko maltretiranje dece od strane osoba koje brinu o njima i mora biti dokumentovano fizikim povredama npr.modrice, prelomi Fiz.zlostavljanje posredovano: Polom vedi rizik kod deaka Posredovano rasom veci stepen kod afro amerikanaca Posredovano uzrastom u ranom uzrastu povedava stopu nasilja i agresije u adolescentnom i odraslom dobu Sex.zlostavljanje je povreivanje dece u cilju zadovoljavanja sexualnih potreba. Agresivni i nasilno ponaanje samo jedan od simptoma Raa mnotvo razvojnih problema Najvedi rizik ako se desilo pre 5te godine a do sedme znaajno nepovoljan ishod Povedan rizik za depresiju

Zanemarivanje je neuspeh roditelja da obezbede hranu, odedu , zatitu i medicinsku negu svojoj deci Uopte reeno efekti su indirektni i najede psihopatologije razliitih tipova Ovi faktori su korelativni i interaktivni ali ne i kauzalni i linearni.

20.vrnjaki faktori Rano odbacivanje od strane vrnjaka Prouzrokovano neurobiolokim ili naslednim osobinama( hiperaktivnost, impulsivnost, nizak nivo bihejvioralne inhibicije i visok stepen iritabilnosti) deteta,psihopatolokim osobinama Raa agresiju prema vrnjacima viktimizacija Agresivno ponaanje vodi dalje u odbacivanje i uslovljava razvoj agrs.ponaanja i kasnijeg povezivanja sa sebi slinima Visok rizik za posledino agresivno ponaanje Kasnije povezivanje sa antisoc. vrnjakim grupama Po odbacivanju dete se sve manje povezuje sa uspenim lanovima soc.grupe a sve vie sa drugom odbaenom decom koja imaju sline ciljeve, vrednosti i ponaanja Ove grupe postaju baza za trening agresije,antisoc.ponaanja i zloupotrebu PAS Koreliraju i u interakciji su sa porodinim faktorima to daje poseban rizik za nepovoljan ishod Uticaji vrnjakih grupa mogu da objasne blae oblike antisoc.ponaanja kao to su zloupotreba PAS, krae ili krenje pravila ali ne i ozbiljnije oblike nasilnog ponaanja

21.kolektivna efikasnost i soc.deprivacija Socijalna deprivacija Obuhvata: Individualno siromatvo Nizak stepen soc-ekonomskog statusa

Nezaposlenost Slabo domadinstvo Prenatrpani uslovi ivota Nasilno ponaanje izazvano Nedostatkom porodinih prihoda za bazine potrebe Nezaposlenost ali posredovana soc-ekon.statusom tj. Kod siromanih izaziva rizik ali kod bogatih ne Posredovano uzrastom deteta - ako je tokom ranog razvoja vedi rizik

Efekti soc.deprivacije posredovani vetinama roditeljstva Soc-ekonomski faktor stoji u tesnoj korelaciji sa osam faktora socijalizacije deteta(ovi faktori su direktni prediktori nasilnikog ponaanja u koli): Roditeljske vetine disciplinovanja( grubo i nekonzistentno disciplinovanje) Nedostatak majinske brige Izloenost nasilnom roditeljskom modelu Nedostatak majinske soc.podrke Nestabilnost vrnjake grupee Nedostatak kognitivne stimulacije deteta

Kolektivna efikasnost Spada u soc-demografski faktore Predstavlja sposobnost lokalne zajednice da uspostavi zajednike vrednosti i odri efektivnu sockontrolu Soc.deprivacija slabi kolektivnu efikasnost Dve vste faktora koje slabe kol.efikasnost: visoka mobilnost stanovnitva izaziva dezorganizaciju institucija i slabljenje kontrole nedostupnost resursa smanjuje osedaj modi u kontroli bitna je interakcija kvaliteta pojedinca i kvaliteta zajednice efekti impulsivnosti su na malol.delinkvenciju su izraeniji u siromanim susedstvima neimpulsivni deaci u siromanim susedstvima su u vedem riziku za delinkvneciju nego isti u povoljnijem okruenju

22.izloenost nasilju u lok.zajednici,dostupnost vatrenog oruija i prikazi nasilja u medijima Izloenost nasilju u lok.zajednici lokalna zajednica je: susedstvi kola izloenost nasilju je veda u urbanim sredinama sa soc.nepovoljnostima izloenost nasilju moe biti: direktna indirektna u obliku pretnje po trajanju moe biti hronina celog razvojnog perioda i ostavlja jasne posledice na decu i adolescente i moe izazvati povedanu stopu psihopatolokih problema i kolski neuspeh raa: vedu spremnost i volju da se upotrebi nasilje i fiz.agresija smanjenu percepciju rizika i povedanje antisoc.ponaanja snien nivo linih oekivanja u bududnosti zloupotrebu PAS kolski neuspeh posredovano slededim medijatorima: Polom kod devojica internalizujudi problemi a kod deaka externalizaciju ponaanja Uzrastom kod mlae dece izaziva strah i anksioznost a kod starije dece externalizujude bihejvioralne probleme Porodina kompozicija vedi rizik kod gradske dece bez majke

Geografskim poloajem izloenost veda u urbanim sredinama

Dostupnost vatrenog oruija Postoji povezanost sa nasilnim smrtima Veda dostupnost veda stopa ubistava kod dece i omladine sklone nasilju Tehnoloka usavrenost vatrenog oruja koje je izuzetno precizno i uinkovito tj.smrtnije Efekat oruija kod agresivnih i nedovoljno inhibiranih osoba koje u prisustvu sredinskog stimulusa koji simbolizuje agrs. Ili nasilje mogu reagovati viim nivoom agresije nego to bi to bio sluaj u drugim okolnostima.

Prikazi nasilja u medijima Indirektna vaza Razliito utie na razliitu decu Ipak znaajno doprinosi nasilnom dece i omladine Omogudavaju lake prihvatanje agresije u reavanju interpersonalnih konflikata Izazivaju deiju neosetljivost na ispoljavanje nasilja prema drugima Izaziva da deca budu spremnija da toleriu sve vedu stopu nasilja u svakodnevnom ivotu

23.istorijski razvoj istraivanja protektivnih faktora Istraivanja o povezanosti protektivnih faktora i nasilnog ponaanja i nasilne delinkvencije su retka i treba pomenuti 4: Longitudinalna studija u Pitsburgu 2002ga, STOUTHAMER-LOEBER Longitudinalna studija u Roesteru - 1995,SMIT i saradnici Longitudinalna studija u Denveru 1999,Browning i Huizing Studija DURLAKA 1998 , Longitudinalne studije u Pitsburgu izvrene 2002ge od strane STOUTHAMER-LOEBER su izdvojili one faktore za koje postoji empirijska potvrda da deluju u pravcu redukovanja verovatnoce nastajanja nasilnog ponaanja. Klasifikovani su u 5 podruja: Podruja faktori delovanja - visoka inteligencija -netolerantni stavovi prema nasilju 1.Individualni -pozitivna socijalna orijentacija -visok nivo odgovornosti -sposobnost da se oseti krivica i poverljivost Protektivn i faktori koji su povezani sa nasiljem 2.Porodini -dobri odnosi sa roditeljima -dobra porodina komunikacija -pozitivna posvedenost koli -snana motivacija ka postizanju uspeha -dobro kolsko postignude -pozitivni stav prema koli -druenje sa nedelinkventnim prijateljima -podsticajno susedstvo -niska stopa kriminaliteta u zajednici

3.kolski 4.Vrnjaki 5.faktori koji deluju na podruju zajednice

Za vedinu ih je utvreno da su od znaaja u prevenciji ozbilje, nasilne i hronine delinkvencije. Longitudinalna studija u Roesteru - 1995,SMIT i saradnici pratili su delovanje 12 protektivnih faktora na 4 polja delovanja za koja se pretpostavlja da redukuju efekte rizinih faktora. Analizirana visoko rizina grupa dece i omladine a to je grupa za koju se utvrdilo postojanje 5 ili vie rizinih faktora za ozbiljnu nasilnu delinkvenciju Podruja delovanja i faktori Protektivni faktori koji su 1. Porodini - visok nivo porodine supervizije -afektivno vezivanje

povezani sa nasiljem 2. kolski

3. Vrnjaki 4. Individualni

-sposobnost itanja -matematike vetine -posvedenost koli -dobar kolski uspeh -edukacione aspiracije -elja za nastavkom kolovanja -roditeljska oekivanja za daljim kolovanjem deteta -druenje sa vrnjacima koji se konvencionalno ponaaju -druenje sa vrnjacima sa kojima roditelji odobravaju druenje -samopotovanje

Rezultati pokazuju visoku rezilijentnost dece i omladine na uzrastu od 13 do 14god i to u sluaju da je utvreno postojanje 9 ili vie protektivnih faktora Rezilijentnost na uzrastu od 15 do 17god. se menja i ne zavisi od broja protektivnih faktora

Longitudinalna studija u Denveru 1999,Browning i Huizing 5 kljunih protektivnih faktora: Druenje sa prijateljima koji se prosocijalno ponaaju Odrastanje u stabilnoj porodici Dobra roditeljska kontrola Pozitivna oekivanja od bududnosti Nedruenje sa delinkventnim vrnjacima

Uvode pojam uspene adolescencije koji podrazumeva : Minimalne problema koji su rezultat uzimanja droge Minimalno angaovanje u ozbiljnoj delinkvenciji Pohaanje kolskog razreda u skladu sa uzrastom Dobro samopotovanje(samoefikasnost) Studija DURLAKA 1998 , pregledao je evaluaciju efekata preventivnih programa (1200) i indentifikovao najznaajnije protektivne faktore na koje su usmereni uspeni preventivni programi koji se primenjuju u 8 kljunih oblasti: Bihejvioralni problemi kolski neuspeh Slabo fiziko zdravlje Fiziko zlostavljanje Fizike povrede Maloletnika trudnoda Upotreba droga i sida Uspeni programi su oni koji deluju na: Socijalne norme Efektivnu socijalnu politiku na nivou zajednice Visoko kvalitetno kolstvo na podruju kolstva Pozitivno vrnjako modelovanje u domenu vrnjake grupe Dobre odnose izmeu roditelja I dece na nivou porodice Samoefikasnost Line vetine Socijalne vetine Socijalna podrka u svim podrujima socijalnog okruenja

Generalno reeno neki faktori mogu imati: samo rizine efekte , drugi mogu imati I protektivne I rizine efekte tj. premalo jednog faktora rizino a previse tog istog faktora protektivno

postavlja se kljuno pitanje interakcije izmeu rizinih I protektivnih faktora tj.razumevanje njihovih dinamikih meuodnosa I mehanizama delovanja kao osnove bihejvioralnog ishoda

24.rezilijentnost Predstavlja individualni kapacitet za zdrave i fleksibilne naine adaptacije na promene i stresne dogaaje Jeste u stvari karakteristika mladih u riziku da pokau uspene odgovore na izazove i koriste steena znanja za postizanje uspenih ishoda KIRBI I FRASER govore o tri fenomena rezilijentnosti: Pozitivni ishodi uprkos visoko rizinom statusu Odranje kompetencije pod stresnim uslovima Oporavak posle traume Protektivni faktori su u direktnoj funkciji unapreenja rezilijentnosti

25.kompetencija 5 vrsta podruija f-sanja deteta: Socijalna kompetencija Emocionalna kompetencija Kognitivna kompetencija Bihejvioralna kompetencija Moralna Socijalna kompetencija; su interpersonalne vetine koje pomau mladima da integriu osedanja, miljenja i akcije u cilju postizanja specifinih socij. I interpersonalnih ciljeva enkodiranje relevantnih soc.znakova tano interpretiranje soc.znakova efektivno reavanje interpersonalnih problema prevoenje soc.odluka u efektivno ponaanje Emocionalna kompetencija sposobnost identifikovanja i odgovaranja na svoje i tue emocionalne reakcije i ima 5 elemenata: Znanje o neijim emocijama Kontrola emocija Samomotivacija Prepoznavanje emocija drugih Odravanje prijateljskih emocija Preventivni programi podrazumevaju: Identifikacija i oznaavanje emocija Odlaganje zadovoljstva Kontrola impulsa Izraavanje emocija Redukcija stresa Empatija i nada su komponente emocionalne inteligencije Kognitivna kompetencija dva preklapajuda ali razliita podkonstrukta: Sposobnost razvijanja i primene kognitivnih vetina: Unutranji govor itanje i interpretacija soc.znakova Koridenje koraka u reavanju problema i donoenju odluka Razumevanje perspektive drugih Razumevanje normi i pravila ponaanja Pozitivni stav prema ivotu Samosvest kolska i intelektualna dostignuda:

Praktina primena kognitivnih vetina Sposobnost logiko-analitikog miljenja i apstraktnog rasuivanja Bihejvioralna kompetencija predstavlja efektivnu akciju i ima 3 dimenzije: Neverbalna komunikacija: Facijalna expresija Tonalitet glasa Nain oblaenja Gestikulacija i pogled Verbalna komunikacija: Jasno postavljanje zahteva Efektivno odgovaranje na kritike Jasna expresija emocija Preuzimanje akcije: Pruanje pomodi drugom Izbegavanje negativnih situacija Uestvovanje u pozitivnim aktivnostima Moralna kompetencija je sposobnost mladih da procene i odgovore na : Etike dimenz.situacije Afektivne dimenz.situacije Dru-pravne dimenz.situacije Koreni moralnosti u empatiji koja ima neuroloko poreklo ali podsticano ili potiskivano soc.uticajima Predstavlja znaajan medijator altruizma Preventivni programi kombinuju sa integracijom emocija,miljenja i akcije u ostvarivanju spec.ciljeva.

26.samodeterminacija i samoefikasnost Samodeterminacija Sposobnost da se misli za sebe i da se preduzimaju akcije u skladu sa tim mislima FATERMAN sposobnost mapiranja sopstvenog pravca razvoja Naglaava individualni razvoj na tetu grupno orijentisanih vrednosti Neki kau da je to uroena psih.potreba za kompetencijom,autonomijom i srodnodu

27.jasan i pozitivan identitet i vera u budunost Jasan i pozitivan identitet Unutranja organizacija koheerentne slike o sebi Posredovan polom razliito kod deaka i devojica Posredovan etnikom pripadnodu rasizam Nezdrav identitet raa konfuziju uloga Bitan je kod suoavanja sa interpersonalnim nasiljem u vrnjakoj grupi

Vera u budunost Internalizacija nade i optimizma o mogudim ishodima Daje razloge za ulaganje truda i cenjenje sopstvenog ivota Pozitivna odekivanja u bududnosti prediktuju bolje emocionalno i socijalno prilagoavanje kolskim zahtevima i snaniju unutranju kontrolu

28.sredinski protektivni faktori 4 osnovna ivotna podruija sa po 3 ista faktora:

ivotna podruja su: Porodino okruenje kolska sredina Vrnjake grupe Zajednica

GRUPE I PODELA Protektivni faktori sredinski Isti za sva 4 ivotna podruja -priznanje za pozitivno ponaanje -davanje mogudnosti za prosocijalno angaovanje -jaanje prosocijalnih normi

Priznanje za pozitivno ponaanje Pozitivan odgovor soc.okruenja na poeljno ponaanje Po teoriji socijalnog uenja: Da je ponaanje posledica prisustva ili odsustva stimulusa za preduzete akcija (potkrepljenja) Potkrepljenje(stimulus) osnauje i uvrduje ponaanje Potkrepljenje moe biti: pozitivno potkrepljenje (nagraivanje) i negativno potkrepljenje(izbegavanje kazne) Kanjavanje(slabi ponaanje) moe biti averzivno(pozitivno) i gubitak nagrade (negativno) najznaajniji socijalni potkrepljivai su: porodica kola vrnjaka grupa zajednica

Obezbeivanje mogunosti za prosocijalno angaovanje jeste ponuda dogaaja i aktivnosti u razliitim aspektima socijalnog okruenja koji ohrabruju i podstiu decu i omladinu da uestvuju u prosocijalnim aktivnostima uslov za sticanje i razvijanje interpersonalnih vetina u slobodno vreme

Jaanje prosocijalnih normi kroz primenu razliitih pristupa ohrabriti mlade osobe da prihvate zdrava uverenja i jasne standarde ponaanja a to su: informisanje dece i edukacija ukljuivanje starije dece u proces prenoenja zdravih standarda ponaanja mlaoj deci

29.Klasifikacioni okvir rizinih faktora Prvu podelu dali HAWKINS,CATALANO I MILER, 1992 u lanku Rizini i protektivni faktori za probleme sa alkoholom i drogom u adolescenciji i odraslom dobu. Implikacije za prevenciju zloupotrebe supstanci prekretnica u oblasti prev.delovanja sadri deskriptivan pregled rizinih i protektivnih faktora za zloupotrebu droga i alkohola kao i prikaz potvreno efektivnih preventivnih strategija zasnovanih na konceptu rizinih i protektivnih faktora.

Teorijsko-konceptualni okvir kvalifikacije preuzet od teorije ekolokog sistema -BRONFENBRENER i socijalno-ekolokog razvojnog modela koji konceptualizuje razliite nivoe uticaja na ponaanje pojedinca(mikrosistem,mezosistem,egzosistem i makrosistem) i istie efekte njihove meusobne interakcije na razvoj pojedinca u odreenim ivotnim vremenskim razdobljima(hronosistem) ivotni domeni ili podruja su nivoi na kojima pojedinac stupa u odnose sa okruenjem: porodica kola vrnjaka grupa

zajednica ire drutveno okruenje svi faktori koji deluju na ovim nivoima su u meusobnom recipronom odnosu kumulativno delovanje faktora iz ivotnih domena preko pojedinca uslovljava nastajanje,razvoj i odravanje antisoc.ponaanja pa ono dalje moe izazvati druge oblike npr .zloupotreba PAS izazove delinkvenciju ovakav model delovanja koji podrazumeva viestruke reciprone efekte faktora izmeu se zove MODEL MREE UTICAJA : ivotnih domena izmeu ivotnih domena i pojedinca izmeu pojedinca i razliitih oblika antisoc.ponaanja izmeu samih oblika antisoc.ponaanja do rezultata doli analizom longitudinalnih studija u razliitim naunim disciplinama

utvrdili su postojanje 17 kljunih rizinih faktora u 2 kategorije koji su snani prediktori zloupotrebe alkohola i droga u adolescenciji: kontekstualni faktori: zakoni i norme koji odobravaju upotrebu alkoh.i droge dostupnost alkohola i droga ekstremna ekonomska deprivacija i dezorganizacija susedstva individualni i interpersonalni : psiholoki stavovi porodini stavovi i ponaanja vezana za alkohol i drogu slaba i nekonzistentna porodina organizacija porodini konflikti slaba vezanost za porodicu rano i perzistentno antisoc.ponaanje kolski neuspeh nizak stepen posvedenosti koli odbacivanje od strane vrnjaka u osnovnoj koli udruivanje sa vrnjacima koji koriste drogu otuenje i buntovnitvo stavovi koji odobravaju upotrebu droga rana upotreba droga

isti autori, iste godine dizajniraju koncept Zajednica koje brinu gde daju novu podelu faktora na dve grupe (sredinske i individualne) sa istim brojem faktora 17(nekima promenjeno ime, neki dodati a neki izbaeni): sredinska grupa faktora(ranije kontekstualni)koji deluju u irem okruenju i u kome se mlade osobe razvijaju: zajednica i susedstvo: ekonomska i socijalna deprivacija nizak nivo povezanosti susedstva i dezorg. lok.zajednice zakoni i norme koje pogoduju upotrebi alk.i droga dostupnost alkohola i droga tranzicija i mobilnost novi faktor individualna grupa faktora koji deluju unutar individue ili na nivou odnosa pojedinca sa : porodicom, kolom , vrnjacima slabo organizovanje porodinog ivota porodini konflikti kolski neuspeh nizak stepen posvedenosti koli udruivanje sa vrnjacima koji koriste drogu otuenje i buntovnitvo stavovi koji odobravaju upotrebu droga rana upotreba droga antisoc.ponaanje u ranoj adolescenciji

rano antisoc.ponaanje sa agresivnodu porodina istorija upotrebe alkohola i droga porodini stavovi koji odobravaju upotrebe alkohola i droga Isti autori 1996god.kreiraju novi klasifikacioni okvir sa 19 faktora za koje je utvreno da prediktuju 5 pojavnih oblika antisoc ponaanja u 4 ivotna domena: 4 ivotna domena i individualni - Dostupnost droga(zloup.sups.) - dostupnost vatrenog oruja(delinkven.i nasilje) - zakoni i norme koje pogoduju upotrebi supst.,koridenju vatrenog oruja i kriminalitetu(zloup.sups. delinkven.i nasilje) - medijski prikazi nasilja(nasilje) - tranzicija i mobilnost (zloup.sups. delinkven.i naputanje kolovanja - nizak nivo povezanosti susedstva i dezorganizacijazajednice (zloup.sups. delinkven.i nasilje) - ekstremna ekonomska deprivacija(zloup.sups. , delinkven. naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - porodina istorija bihejv.problema(zloup.sups. , delinkven. naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - slabo organizovanje porodinog ivota(zloup.sups. , delinkven. naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - porodini konflikti - porodini stavovi koji pogoduju bihejvioralnim problemima - rano i perzistentno antisoc.ponaanje(svih 5 poreme.) - kolski neuspeh koji poinje u osnovnoj koli(svih 5 poreme.) - nedostatak posvedenosti koli i kolskim obavezama(svih 5 poreme.) - otuenje, buntovnitvo i nedostatak vezanosti za lokalnu zajednicu(svih 5 poreme.) - prijatelji koji ispoljavaju bihejvioralne probleme(svih 5 poreme.) - stavovi koji pogoduju bihejvioralnim problemima(svih 5 poreme bez nasilja.) - rana inicijacija bihejv.problema(svih 5 poreme.) - konstitucionalni faktori(zloup.sups. delinkven.i nasilje)

5 pojavnih oblika antisoc ponaanja zloupotreba supstanci delinkvencija maloletnika trudnoda naputanje kolovanja nasilje

zajednica

porodica

kola

Vrnjaci i individua

Isti autori daju 2004god.reviziju klasifikacije sa dodatim jednim faktorom pripadnost gangu ukupno 20 4 ivotna domena i individualni - Dostupnost droga(zloup.sups.nasilje - novina) - dostupnost vatrenog oruja(delinkven.i nasilje) - zakoni i norme koje pogoduju upotrebi supst.,koridenju vatrenog oruja i kriminalitetu(zloup.sups. delinkven.i nasilje) - medijski prikazi nasilja(nasilje) - tranzicija i mobilnost (zloup.sups. delinkven.i naputanje kolovanja - nizak nivo povezanosti susedstva i dezorganizacijazajednice (zloup.sups. delinkven.i nasilje) - ekstremna ekonomska deprivacija(zloup.sups. , delinkven. naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - porodina istorija bihejv.problema(zloup.sups. , delinkven.

5 pojavnih oblika antisoc ponaanja zloupotreba supstanci delinkvencija maloletnika trudnoda naputanje kolovanja nasilje

zajednica

porodica

naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - slabo organizovanje porodinog ivota(zloup.sups. , delinkven. naputanje kolovanja, nasilje i malolet.trudnoda) - porodini konflikti - porodini stavovi i ponaanja koji pogoduju bihejvioralnim problemima(zloup.sups. , delinkven., nasilje) kola - kolski neuspeh koji poinje u osnovnoj koli(svih 5 poreme.) - nedostatak posvedenosti koli i kolskim obavezama(svih 5 poreme.) - rano i perzistentno antisoc.ponaanje(svih 5 poreme.prebaen iz kolskog domena) - buntovnitvo(svih 5 poreme.preimenovan) - prijatelji koji ispoljavaju bihejvioralne probleme(svih 5 poreme.) - stavovi koji pogoduju bihejvioralnim problemima(svih 5 poreme bez nasilja.) - rana inicijacija bihejv.problema(svih 5 poreme.) - konstitucionalni faktori(zloup.sups. delinkven.i nasilje)

Vrnjaci i individua

30. Klasifikacioni okvir protektivnih faktora CATALANO i HAWKINS daju u okviru modela Zajednice koje brinu 1992 ali i ranije zagovaraju klasif.prot.faktora u posebnu nezavisnu grupu od rizinih i to pozivanjem na studiju rezilijijentne dece i omladine koja je pokazala da neka dece ne ispoljavaju bihejv.probleme bez obzira na izloenost rizinim faktorima prot.faktori smanjuju vulnerabilnost i jaaju rezilijinentnost dece i omladine na riz.faktore u okviru ZKB razvijena je Strategija socijalnog razvoja i primarno se odnosio na zloupotrebu droga a osnovna ideja je bila da se jaanjem protektivnih faktora redukuju rizici i time promovie dobro ponaanje koje vodi zdravlju,blagostanju i linom uspehu. Kljuni protektivni faktor je bilo vezivanje(izgradnja pozitivnih prosoc.veza sa prosoc.jedinicama a on ima tri komponente: 1. 2. 3. privrenost pozitivni odnosi sa drugima posvedenost ulaganje u bududnost verovanje uverenje o tome ta je ispravno a ta ne sa jasnom orijentacijom ka pozitivnom moralnom ponaanju i delovanju

za efektivni razvoj socijalnog vezivanja moraju biti ispunjena 3 uslova: 1. 2. 3. mogudnosti moraju biti pruene deci da budu aktivni uesnici u grupama kojim pripadaju sa smislenim doprinosima vetine posedovanje vetina da se ostvare smisleni doprinosi i zadaci u porodici,koli i okruenju, bez vetina same mogudnosti postaju izvor frustracija i neuspeha priznavanje sistem konzistentnog priznavanja gde deca kao i odrasli imaju potrebu da znaju da su neto dobro uradili a priznavanje i pohvala ine da se deca osedaju prihvadenom i vezanom i osnauje deije napore

kada su deca vezana za soc.jedinice(porodica ili kola) oni ele da ive u skladu sa standardima i normama koje ove zajednice posatavljaju CATALANO i HAWKINS u inicijalnom modelu 1992god. daju nekoliko nekoliko preporuka za ustanovljavanje i odravanje novih standarda i normi ponaanja 1. 2. 3. 4. postavljanje jasnih smernica za ponaanje kontrola ponaanja dece za potrebe utvrivanja da li se deca pridravaju smernica priznavanje i osnaivanje dece u situacijama potovanja smernica ukazivanje na konzistentne i umerene negativne posledice ponaanja koja kre smernice

da bi deca bila vezana moraju posedovati potrebne vetine za sadrajno angaovanje,pruanje otpora negativnim uticajima i potovanje prosocijalnih normi.

Konaan cilj Strategije socijalnog razvoja je lini uspeh pojedinca a taj uspeh se ostvaruje posredstvom 2 protektivna faktora: 1. 2. norme suprotne upotrebi droga vezivanje proces ide tako to norme suprotne upotrebi droga uspostavljene u porodici,koli i zajednici smanjuju verovatnodu koridenja droga i time dovode do linog uspeha vezivanje za jedinice socijalizacije(porodica,kola,zajednica) obuhvata privrenost,posvedenost i verovanje a odvija se preko mogudnosti,vetina i priznavanja i moe direktno voditi ka linom uspehu ili posredno preko redukovanja verovatnode koridenja droge to opet dovodi do linog uspeha

drugom revizijom Zajednica koje brinu, 1994god.isti autori menjaju i Strategiju socijalnog razvoja u Model socijalnog razvoja kao integrativnu teoriju u objanjenju antisoc.ponaanja kod dece i omladine, njen cilj i nain delovanja protektivnih faktora: cilj je zdravo ponaanje za svu decu i omladinu ostvarivanju ovog cilja doprinose 3 grupe protektivnih faktora: 1. zdrava uverenja i jasni standardi sa kojima poinje proces unapreivanja zdravog ponaanja 2. zdrava uverenja i jasni standardi u porodici, koli i vrnjakoj grupi zajednica mora da identifikuje standarde ponaanja koji se moraju koristiti i u porodici, koli i zajednici tj u svim podrujima ivota mlade osobe

vezivanje koje se ogleda kroz privrenost i posvedenost porodici,koli i vrnjakim grupama to su snanije veze sa grupama koje se dre zdravih uverenja i jasnih standarda ponaanja vede je verovatnoda da se deca rpidravati tih normi obavlja se preko tri protektivna procesa koja imaju karakter protektivnih faktora mogunosti, vetine i priznavanje za uspeh u ostvarivanju mogudnosti i postizanje uspeha deci su potrebne socijalne, kognitivne,emocionalne i bihejvioralne vetine mlade osobe imaju potrebu za priznavanjem sopstvenog angaovanja ali i za korektivnim fidbekom kada njihovo ponaanje nije u skladu sa ustanovljenim standardima to daje motivaciju da se nastavi sa aktivnim angaovanjem i pruanjem doprinosa

3.

individualne karakteristike od kojih takoe zavisi uspeh vezivanja a to su neke karakteristike koje su uroene a koje tite dete od rizika : pozitivna socijalna orijentacija rezilijentni temperament visoka inteligencija kod dece koja nemaju ove prednosti uroene potrebno je uloiti vie napora

treda revizija 2004god.nije menjala klasifikaciju protektivnih faktora ved samo rizine faktore

31.informisanje

Informisanje je nuan deo svakog obuhvatnog, multikomponentnog preventivnog programa i sadrana je u jednosmernoj komunikaciji od izvora do korisnika informacije: Cilj ovakve komunikacije je da se putem pruanja adekvatnih informacija o realnom injenicama vezanim za prestupniko ponaanje kroz uveravanje,ubeivanje i motivisanje izazovu pozitivne promene u ponaanju Primena strategije informisanja sadrana je u obezbeivanju i pruanju jasnih i tanih informacija deci i omladini kao to su: Informacije o rasprostranjenosti , prirodi i odlikama razliitih oblika prestupnikog ponaanja Informacije o zakonskim regulativama ojima se takvo ponaanje nastoji spreiti i suzbiti

Informacije o zdravstvenim, psiholokim i soc.posledicama koje takvo ponaanje nosi i ostavlja trag na pojedinca,porodicu i zajednicu Informacije o nainima kako se takvo ponaanje nastoji preduprediti u smislu obavetavanja o dostupnim javnim servisima,preventivnim programima i ukupnoj preventivnoj politici drutva Cilj informisanja ima vie kljunih podciljeva Podizanje nivoa znanja i obavetenosti dece i omladine o rizinim faktorima koji su u vezi sa alkoholizmom, narkomanijom,prostitucijom,kriminalitetom i drugim oblicima dru.neprihvatljivog i tetnog ponaanja ime se povedava i percepcija rizika kod mladih Promena stavova dece i omladine koji se odnose na prest.pona.u smislu razvijanja negativnih stavova prema prestupnitvu ili modifikovanja ved postojedih stavova Razvijanje uverenja koja podravaju prosocijalni stil i nain ponaanja Ovladavanje vetinama koje mlade ljude ine otpornim na izazove prestupnitva Moe se realizovati na razliite naine: Distribucijom pamfleta i broura Putem interneta Javnih prezentacija Obezbeivanjem informativnih telefonskih linija Putem oglaavanje javnih servisa Preko organizovanja obuhvatnih medijskih kampanja na tv-u,radiju ili u tampi Mogu se kombinovati sa edukacijom u kolskim ustanovama pomodu pedagokih sredstava,predavanja,diskusija,igranja uloga,video materijala i knjiga Najede se vre putem sredstava javnog informisanja i zato da bi se postigli pozitivni efekti mora biti emitovano u vreme kada postoji veda verovatnoda da de je gledati ciljna grupa Vedi uspeh ima informisanje koje ne sadri poruke autoritarnog tipa niti elemente pternje , prekora i nadzora 5 tipova informisanja: 1. pruanje informacija o oblicima i odlikama prestup.pon. 2. izazivanje straha istie riz.faktore koji su u vezi sa prest.ponaanjem 3. moralni poziv sagledavanje posledica prest.pon. 4. edukacija emocija usmeren na izgradnju samopotovanja, odgovorno donoenje odluka i interpersonalne odnose 5. usmeren na razvijanje posebnih vetina i sposobnosti koje omogudavaju mladima da se uspeno odupru prestupnitvu prva 4 su se pokazala neuspenim dok je 5ti uspeno ostvarivao svoj zadatak i to putem upoznavanja sa soc.uticajima koji bi mogli odvesti na stranputicu najuspenija strategija informisanja mora kombinovati: 1. Normativnu edukaciju razjanjavanje i diskusija o zakonskim regulativama vezanim za prest.pon. 2. Pruanje informacija o posledicama prest.pon 3. Trening socijalnih vetina i uticaja Ipak samostalna primena strategije informisanja bez kombinacije sa drugim strategijama ne dorpinosi prevenciji prest.pon

32. edukacija podrazumeva dvosmernu komunikaciju i interakciju uesnika i edukatora najede rad u malim grupama mada moe biti i individualan ima dva prustupa: 1. tradicionalni model iskljuivo edukacija o rizicima prest.pon i tetnim posledicama. 2. savremeni model predstavlja kombinaciju edukacije o rizicima i tetnim posledicama sa razvijanjem, podsticanjem i odravanjem socij.vetina kojim se unapreuju protektivni faktori to je mnogo efektnije od puke edukacije.

Sutina ove strategije je da putem edukacije mladi ljudi steknu iskustvo,razviju individualne vetine i sposobnosti, formiraju stavove i uvrste prosocij.oblike ponaanja. Aktivnosti koje se primenjuju su: 1. povedanje kvantuma znanja o prirodi i posledicama prest.pon 2. trening socijalnih vetina- unapreivanje soc kompetencije putem uvrdivanja niza soc.vetina: sposobnost odgovornog donoenja odluka samokontrola samopouzdanje vetine pruanja otpora prestup. I negativnim uticajima vrnjaka sposobnost reavanja problema tehnike suoavanja sa stresom razvijanje kritikog miljenja i kritike analize razvijanje sposobnosti pravilnog procenjivanja i rasuivanja unapreivanje kvaliteta interpersonalne komunikacije

ove metode se najede primenjuju u kolskoj sredini putem dve sesije ili vie njih koje vode prethodno obueni predavai smatra se da su ovi programi uspeniji ukoliko traju due i podrazumevaju 10 do 15 sesija tokom jedne kolske godine i da u tom sluaju promene u ponaanju su trajnije. Booster sesije koje podrazumevaju dodatne sesije posle perioda od 1 ili vie godina posle prvobitne intervencije i pomau da se steene vetine odre tokom dueg vremenskog periodaPristupi : 1. klasini didaktiki najmanje efektivan 2. interaktivni pristupi koji ukljuuju: kooperaciono uenje duskusije igranje uloga i grupna vebanja to prua mogudnost deci i omladini da primene steene vetine i razmene znanja 3. programi vrnjakih lidera koje u celosti ili delimino realizuju mladi ljudi koji su po godinama bliski populaciji na koju se deluje i izizkuju prethodnu obuku instruktora. 4. program treninga roditelja podruzumeva rad sa roditeljima koje je neophodno obuiti da pomognu deci da izbegnu opasnosti prest.pon. utvreno je da uede roditelja predstavlja snaan protektivan faktor za ta je potrebno motivisati porodicu da aktivno uestvuje podrazumeva trening roditeljskih vetina, komunikacije,reavanja i suoavanje sa problemima to doprinosi smanjivanju stresa kod roditelja, umanjivanje porodinih konflikata, uvrdivanje veze dece sa roditeljima, jaanju porodine kohezije i uopte poboljava porodino funkcionisanje uz primenu edukacije preporuuje se komplementarna primena i drugih preventivnih strategija posebno strategija enviromentalistikog pristupa koje su usmerene na menjanje aspekata socijalnog okruenja.

33.pruanje alternative(izborne aktivnosti)Potreba za ovim vidom strategija je proizala iz injenice da deca i omladina bas tokom slobodnog vremena ispoljavaju prest.pon. Smisao je u nastojanju da se slobodno vreme organizuje, struktuira i ispuni kreativnim i konstruktivnim aktivnostima koje de posluiti da umanji atraktivnost prest.pon i posluiti kao dobra alternativa. Uspenost zavisi od prirode, vrste i kvaliteta ponuenih aktivnosti tako da ako su ove aktivnosti dovoljno zanimljive onda de i uede u nima biti dobrovoljne prirode to je osnovni preduslov za usenost

Ciljevi strategije izbornih aktivnosti: 1. okupiranje nestruktuiranog i neadekvatno iskoridenog slobodnog vremena 2. angaovanje u prosocijalnim aktivnostima koje elimiminiu potrebu za prest.pon 3. kreiranje brojnih interesovanja i potreba koje se nede modi zadovoljiti prest.pon 4. formiranje, razvijanje i jaanje vetina i znanja koje de biti prepreka pres.pon najede primenjivane aktivnosti su: 1. rekreativne i kulturne aktivnosti koje se po pravilu deavaju pod nadzorom odraslih i najede su primenjivane a i mladi ih rado prihvataju i omogudavaju identifikovanje onih koji su izloeni dejstvu riz.faktora: sportska takmienja posete pozoritima, bioskopima 2. aktivnosti u zajednici volonterski drutvenokorisni rad(pomod starim i hendikepiranima i sl) podstiu i jaaju veze mladih sa zajednicom pomau mladima da razviju pozitivne stavove prema drugim ljudima,zajednici i sopstvenoj bududnosti podrazumeva saradnju kole sa lok.zajednicom 3. programi mentorstva interakcija jedan na jedan gde mladi slobodno vreme mogu provesti sa starijom i iskusnijom osobom koja moe da im da savet prui pomod i podrku 4. uede u razliitim programima prevencije ukoliko se samostalno koristi ne doprinosi mnogo prevenciji prest.pon

34.identifikacija problema i upuivanje ili rana intervencija usmerena na pojedince i gupe kod kojih postoji veliki rizik da se prest.pon.ispolji ili se ved ispoljilo aktivnosti u okviru ove strategije su usmerene na : 1. ranu identifikaciju pojedinaca posebno dece kod kojih su prisutni brojni rizini faktori 2. ranu identifikaciju mladih ljudi koji ved ispoljavaju prest.pon.ali kod kojih takvo ponaanje jo uvek nije pervazivno i uvrdeno. 3. ranu identifikaciju porodica sa riz.faktorima 4. razmatranje problema radi pronalaenja odgovarajudih naina pomodi u reavanju. Krajnji cilj je da se ova cilja grupa upozna sa vrstama tretmana koji su najodgovarajudi za njih tj. Strategija ne ukljuuje tretman vedsamo upuduje na njega Spektar aktivnosti je irok i podrazumeva rad sa decom i rad sa odraslima: Rad sa decom: 1. 2. 3. procena problema da bi se identifikovali riz.faktori rana edukacija usmerena kroz trening soc.vetina pruanje saveta i pomodi radi odabira ciljane intervencije za one koji su ved ispoljili neki od oblika prest.pon.

rad sa roditeljima: 1. usluge podrke za porodice u krizi materijalna i zdravstvena pomod,savetovanje 2. programi kudnih poseta razvijanje roditeljskih vetina, pomod roditeljima u profesionalnom i radnom osposobljavanju 3. porodina terapija sa ciljem boljeg porodinog funkcionisanja 4. sistemske intervencije na multiple ivotne domene tj.individualne karakteristike, porodino okruenje,interakcije u porodice,odnose sa vrnjacima,zajednicom i soc.okruenjem sistemska intervencija je najuspenija kod prevencije kriminalnih oblika prest.pon.jer je ono u vezi sa mnotvom problema u razliitim ivotnim domenima nije poeljno konstantno usmeravanje na ono to fali porodici ved oslanjanje na pozitivne snage i potencijale porodice koji ved postoje. Evaluacija je utvrdila da ova strategija znaajno utie na prevenciju prest.ponaanja. Identifikacijom pojedinaca dece i omladine ukazuje nam i na porodice u krizi to je jojedan plus. Ova strategija daje rizik za etiketiranje pojedinaca I porodica to stvara rizik da se prest.pon.ispolji ili razvije.

Najvedi nedostatak su trokovi njene primene koji su vedi nego kod drugih strategija ali ako se pogleda sa druge strane trokovi su ipak dosta manji nego oni koji se moraju izdvojiti za resocijalizaciju I tretman mladih gde je prest.ponaanje postalo realnost.

35.procesi organizovanja zajednice Imaju za cilj da ojaaju sposobnosti lokalne zajednice da obezbedi to povoljnije preduslove za prevenciju I tretman prest.pon Aktivnosti u opkviru ove strategije su u cilju da se podstakne angaovanje potencijala i resursa zajednice i to putem: 1. ostvarivanja partnerstva u zajednici: uede velikog broja subjekata u prev.aktivnostima uz predpostavku jasno def.ciljeva i zadataka saradnje za razvijanje partnerstva treba raditi na informisanju i edukaciji lanova zajednice od porodice i kole preko policije i sudstva,predstavnika soc. I zdravstvstvenih slubi do lidera zajednice. 2. ueda graana 3. izgradnji koalicija je krajnji cilj ove preentivne strategije i prolazi kroz 4 faze: Umreavanje je prvi korak i podrazumeva neformalan oblik unutarsektorskog ili meusektorskog povezivanja radi razgovora o zajednikim interesima ali bez zajednikog angaovanja u reavanju problema u zajednici Kooperacija je vii nivo povezanosti tj.neformalno angaovanje u vidu razmene informacija radi reavanja pojedinih organizacionih ciljeva. bez jasno def.zadataka i ciljeva ili procesa planiranja.Ovim se zadrva potpuna autonomija uesnika. Koordinacija je usmeravanje interakcija organizacija, institucija i subjekata kroz zajednike aktivnosti radi ostvarivanja ne samo zajednikih interesa ved i zajedniki postavljenih ciljeva.Podela uloga i def.naina komunikacije.Dele se resursi ali unutar sebe svaki od cinioca zadrava autoritet. Kolaboracija je najvii nivo koalicija i predstavlja proces zajednikog ueda pojedinaca,institucija i organizacija i grupa u kome se jasno definiu meusobni odnosi i postavljaju zajedniki ciljevi koji de omoguditi uspenije delovanje na planu prevencije prest.pon.Dolazi do podela uloga,rizika i priznanja a nuna je motivisanost uesnika.Nastupaju sistemske promene gde je jedinstveni sistem rukovodstva bez autonomije subjekata. Ova strategija delovanja bi trebalo da obuhvati i informisanje i edukaciju

36.menjanje socijalnog okruenja(enviromentalistiki pristup) Proisteklo iz injenice da je ponaanje pojedinaca i grupa uslovljeno velikom delom i socijalnim okruenjem U ovom smislu vani su slededi faktori socijalnog okruenja: 1. pravila i regulative soc.institucija kojima maldi pripadaju 2. norme zajednice u kojima ive 3. poruke mass medija kojima su izloeni 4. dostupnost cigareta,alkohola,oruja i droga. Svrha ovog pristupa je u nastojanju da se putem menjanja celokupnog konteksta u kojem prestupnitvo nastaje doprinese smanjenju ispoljavanja i razvijanja prest.oblika ponaanja. Ovaj pristup obuvata irok spektar aktivnosti: 1. uspostavljanje novih ili menjanje postojedih pisanih i nepisanih standardapropisa ili pravila ponaanja ukljuujudi i stavove zajednica koji doprinose toleranciji , prihvatanju ili podravanju prestupnitva u optoj populaciji ime posredno utiu na razvijanje prest.ponaanja. ovaj pristup obuhvata dve kategorije: 1. Politika u najirem smislu obuhvata standarde ponaanja formalizovane i materijalizovane u zakonima, pravilima, regulativama i operativnim procedurama. Ta pravila mogu dodi od strane drave, lokalne zajednice,sudstva, policije, kole, radne organizacije i ustanova kulture. Da bi se delovalo na ovakvom univerzalnom nivou potrebna je iroka podrka i razumevanje javnosti.

2.

Sprovoenje zakona odnosi se na potovanje ustanovljenih zakona, pravila i normi ponaanja. Primenjuje se na nivou lok.zajednice a njeno delovanje se ne primenjuje na pojedinca ved na iru populaciju koja bi mogla da prekri ustanovljene norme. U okviru ove strategije sprovoenje aktivnosti u lok.zajednicu najede obavljaju organi unutranjih poslova u saradnji sa lok.zajednicom.

Unutar envir.pritupa mogu se razlikovati 3 razlliite strategije: 1. ograniavanje dostupnosti alkohola, droga i cigareta i moe se postidi na vie naina: kontrola cena, tj povadanje cena kroz takse ime se naroito kod alkohola postie smanjenje konzumiranja ali i posredno na smanjenje k.dela uinjenih usled dejstva alkohola. Mogude je uticati i propisivanjem starosne granice ispod koje nije dozvoljena prodaja a u vezi sa ovim neophodno je i odrediti kazne za one prodavce koji kre ovo pravilo. Od velikog znaaja je da ove aktivnosti budu medijski propradene Mogude je propisati broj prodajnih mesta na nekom prostoru kao i odrediti prostornu udaljenost prodavnica od kola. Kod droga efektivne su graanske akcije osmatranja podruija na kojima se droga prodaje. 2. izmena socijalnog konteksta: intervencija zastraivanjem gde se donose propisi o smanjenju dozvoljenog alkohola u krvi i pootravanje kazni za vonju u alkoholisanom stanju. Donose se propisi o kontroli reklamiranja i promocije alkoholnih pida i sl. Zabranjuje se distribuiranje besplatnih uzoraka, sponzorisanje sportskih priredbi i ekipa Postavljanje bilborda oko kola, obaveza proizvoaa da na pakovanju objavi tetnost proizvoda. 3. usmerena na prevenciju negativnih zdravstvenih posledica zloupotrebe alkohola droga i cigareta putem kontrareklama kojima se prua obavetenje,ovde je primedeno da se obavetenost i svest graana popravlja ali bez stvarne promene u ponaanju restrikcijama u konzumiranju alkohola i cigareta prostorno i vremenski ove strategije bi trebalo kombinovati sa drugim strategijama a posebno sa onim koje su usmerene na pojedinca

37.principi i nivoi prevencije .Osnovni principi preventivnog delovanja

Principi prevencije usmerene na riz.i prot.faktore su rukovodeda naela koja usmeravaju planiranje i programiranje praktinih preventivnih aktivnosti i predstavljaju zajednike sutinske elemente preventivnih programa koji su potvrdili svoju efektivnost: 1. Preventivni programi treba da ojaaju protekt. I redukuju riz.faktore Da obuhvate u isto vreme i aktivnosti usmerene ka redukovanju riz.i jaanju prot.faktora Ovim se ukazuje na kumulativnu prirodu faktora tj.na okolnost da vedi broj riz.faktora uslovljava povedanje verovatnode da de se prest.oblici pona.pre ili kasnije javiti kao i na injenicu da prisustvo vedeg broja prot.faktora smanjuje tu verovatnodu Ali u isto vreme da li de se neko ponaati prestup.ili prosocijalno zavisi ne samo od navedenog ved i od interakcije ovih faktora koji se nalaze u dinamikom meuodnosu

2. Treba da budu usmereni na redukovanje riz.faktora koji su specifini za odreenu populaciju na koju se preventivno deluje: Ukazuje na to da su najefektivniji programi oni koji su dizajnirani u skladu sa specifinim potrebama populacije kojoj su namenjeni Radi uspenosti potrebno je empirijsko procenjivanje i utvrivanje nivoa rizika i zatite u odreenoj populaciji Nivo rizika se utvruje sveobuhvatnim sakupljanjem i ukljuivanjem u program to vie identifikovanih riz.faktora Isto tako je bitno identifikovati riz.faktore u odnosu na stadijum razvoja individue u kom se uobiajeno pojavljuju jer neki su kao porodini utiu u vreme detinjstva,vrnjaki kasnije i sl. 3. Preventivni programi treba da budu primenjeni u svim domenima u kojima su riz.faktori prisutni:

Domeni =ivotna podruja Ovo znai da treba kreirati i primeniti vedi broj raznovrsnih , meusobno usglaenih preventivnih programa koji de primenom u razliitim ivotnim podrujima svojim ukupnim delovanjem doprineti smanjenju riz.i razvijanju i jaanju prot.faktora Naelno se pojedini ivotni domeni smatraju pogodnijim za primenu odreenih preventivnih intervencija kao npr.lok.zajednica se smatra pogodnom za primenu programa univerzalnog i selektivnog nivoa,kolska sredina i vrnjake grupe za primenu univerzalnih i selektivnih prev.programa a porodina sredina za primenu programa svih nivoa preventivnog delovanja. 4. Preventivni programi treba da budu zasnovani na komplementarnoj primeni vedeg broja preventivnih strategija: Jer nijedna preventivna strategija nije u mogudnosti da samostalno ostvari znaajnije i trajnije uspehe I zato svaki poseban