36
Preventivni učinci tjelesne aktivnosti Prof dr sc Marjeta Mišigoj-Duraković Prof.dr.sc. Marjeta Mišigoj-Duraković, FECSS Prof.dr.sc. Zijad Duraković, FACP Katedra medicine sporta i vježbanja Zavod za kineziološku antropologiju I metodologiju Zavod za kineziološku antropologiju I metodologiju Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odjel za medicinsku antropologiju i epidemiologiju, I tit t t l ij Z b Institut za antropologiju u Zagrebu

Preventivni učinci tjelesne aktivnosti - amzh.hr · Trening mišićne izdržljivosti i jakosti djeluje na metabolizam glukoze ... prvenstveno oksidacijom UH kao izvorom energgjije

Embed Size (px)

Citation preview

Preventivni učinci tjelesne aktivnosti

Prof dr sc Marjeta Mišigoj-DurakovićProf.dr.sc. Marjeta Mišigoj-Duraković, FECSSProf.dr.sc. Zijad Duraković, FACPj ,

Katedra medicine sporta i vježbanjaZavod za kineziološku antropologiju I metodologijuZavod za kineziološku antropologiju I metodologijuKineziološki fakultet Sveučilišta u ZagrebuOdjel za medicinsku antropologiju i epidemiologiju, I tit t t l ij Z bInstitut za antropologiju u Zagrebu

Tjelesna neaktivnostTjelesna neaktivnostD bljinedvojbeno

značajnim

Debljinaosteoporoza, hi li id ijčimbenikom rizika

razvoja niza kroničnih metaboličkih

hiperlipidemija ateroskleroza š ć b l t ti IIkroničnih metaboličkih

bolesti i bolesti srca i krvnih žila

šećerna bolest tip IIarterijska hipertenzija

krvnih žila koronarna bolest srca

Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti (TA)na vrijednosti krvnog tlaka u normotenzivnih ili hipertenzivnih osoba,

brojne dobro kontrolirane studije

plipidogram – uglavnom na razinu HDL i triglicerida, regulaciju tjelesne mase i

dokazale pozitivne učinke koje su

sastava tijela (njegovu nemasnu komponentu I segmente masne komponente posebnoproizveli programi TA

/vježbanja

komponente, posebno visceralnu tjelesnu mast) u prekomjerno teških I pretilih osoba, inzulinsku rezistenciju, razinu fibrinogena, inhibitora aktivatora l i Iplazminogena I,

homocisteina, endotelnu disfunkciju i dr.

Koliko je dovoljno?Koliko je dovoljno?

rasprave se i dalje vode o preporukama potrebnog volumena i intenziteta TA i/ili vježbanjuvježbanju.

⇒ boljem definiranju vrste,⇒ intenziteta⇒ intenziteta, ⇒ trajanja i ⇒ učestalosti TA ili vježbanja u primarnoj i⇒ učestalosti TA ili vježbanja u primarnoj i

sekundarnoj prevenciji i liječenju pojedinih kroničnih stanja i bolesti koje doprinose ili su pak

lj di klposljedica ateroskleroze

Koliko je dovoljno?Koliko je dovoljno?Učinak redovite TA u prevenciji kroničnih bolesti ovisniji je ukupnom utrošku energije nego o intenzitetu aktivnosti

Rizik oboljevanja (%)

NiskaNedovoljna/sedentarna Umjerena Visoka

Oblici aktivnosti ǁ Učestalost TA

aerobni (npr. pješačenje, brzo hodanje, lagano trčanje, planinarenje, plivanje, klizanje, vožnja biciklom vježbanje na

svakodnevno minimalno 30 min. za umjereni intenzitet aktivnosti, odnosno

vožnja biciklom, vježbanje na cikloergometru, veslanje, trčanje na skijama, igre aerobnog tipa, ples, kućanske aktivnosti umjerenog

svaki drugi dan za intenzivniju tjelesnu aktivnost.aktivnosti umjerenog

intenziteta i sl.) - podražaj za adaptacijske promjene srčanožilnog sustavasrčanožilnog sustava

kratke serije vježbi mišićne

ž /izdržljivosti/jakosti umjerenog intenziteta

Učinak treninga mišićne izdržljivosti i jakosti

održanje i povećanje koštane i mišićne mase, ,povećanje mišićne jakosti i snage, te mišićne izdržljivostimišićne izdržljivostiučinci se opažaju i u starijih osoba u kojih povećanje mišićne jakosti (promjenepovećanje mišićne jakosti (promjene uvjetovane neuromišićnim mehanizmima ali i hipertrofije mišićnih vlakana)ali i hipertrofije mišićnih vlakana)

Učinak treninga mišićne gizdržljivosti i jakosti

na čimbenike povezane s priječenjem kroničnih bolesti, najčešćena čimbenike povezane s priječenjem kroničnih bolesti, najčešće srčanožilnih i metaboličkih bolesti

Trening mišićne izdržljivosti i jakosti djeluje na metabolizam glukoze povećavajući inzulinsku osjetljivostpovećavajući inzulinsku osjetljivost

Šestomjesečna studija Martela i sur.(1999): značajan učinak treninga mišićne izdržljivosti na normalizaciju vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju u starijih osoba oba spola s prehipertenzijomu starijih osoba oba spola s prehipertenzijom

Vincent i sur. (2002, 2003) : u starijih osoba učinak treninga jakosti umjerenim intenzitetompoboljšanje kardiovaskularnog odgovora tijekom progresivnog pokusapoboljšanje kardiovaskularnog odgovora tijekom progresivnog pokusa opterećenjem (niža frekvencija pulsa, dijastolički krvni tlak i srednji arterijski tlak), brži oporavak po opterećenju te i poboljšanje kardio-respiratorne izdržljivostiznačajno sniženje razine homocisteinaznačajno sniženje razine homocisteina,

Intenzitet i ukupni kalorijskiIntenzitet i ukupni kalorijski utrošakVećina preporuka:

umjereni intenzitet tjelesne aktivnosti: 3- 6 METMET-apreporuke izražene apsolutnim vrijednosti intenziteta odgovaraju za većinu zdravih osobaintenziteta odgovaraju za većinu zdravih osoba mlađe i srednje odrasle dobi, no ne i za osobe funkcionalno nedovoljno jspremne, kronično bolesne osobe ili osobe tzv. starije životne dobi (Lee, 2003; Vuori, 2004,).

Intenzitet i ukupni kalorijskiIntenzitet i ukupni kalorijski utrošak

težimo individualnoj procjeni umjerene aktivnosti s obzirom na funkcionalnu spremnost organizma

obrnuta povezanost između relativnog intenziteta tjelesne aktivnosti (individualno percipiranog opterećenja) - i rizika razvoja KBS u starijih ( Lee i sur. 2003)

Intenzitet i ukupni kalorijskiIntenzitet i ukupni kalorijski utrošak

Učestalošću i trajanjem tjelesneUčestalošću i trajanjem tjelesne aktivnosti ili vježbanja ⇒ modifikacija ukupnog volumena i energetskeukupnog volumena i energetske potrošnje bez većeg povećanja intenziteta u više zone opterećenjaintenziteta u više zone opterećenja

Najčešći rezultati kontroliranih dij d k ij d bljistudija redukcija debljine

primjenom tjelovježbep j j jManje učinkovita u smanjenju TM od red. Dijeta

Značajna u prevenciji vraćanja TM !!!Tjelesna mast ⇓Povećanje nemasne mase ⇑

značajna u smanjenju KV rizika i

nekih malignih bolesti,ć j j tlji ti i li !!!povećanju osjetljivosti na inzulin !!!

Kardiovaskularnu sposobnost ⇑Mišićna jakost ⇑Mišićna jakost ⇑

Što se krije iza povećanjaŠto se krije iza povećanja tjelesne mase?od 25 g do 55 godine života:od 25.g do 55 godine života:

0.45kg TM/god ⇑ = 14kg/30god 0.2 kg FFM/god ⇓0 g /god ⇓

⇒ 0.7 kg masti/god ⇒ 20 kgmasti/30 god

Tj l j žb d di d likihTjelovježba ne dovodi do prevelikih smanjenja tjelesne mase prema većini istraživanja: za 1god aerobnog vježb: 3xtj 30 45minza 1god aerobnog vježb: 3xtj., 30-45min, 55-75% VO2max: ⇓3 2 kgTM ⇓ 5 2 kg masti⇓3,2 kgTM ⇓, 5,2 kg masti⇓,2 kg FFM ⇑ ,oko 6% ⇓ %masti

TJELESNO VJEŽBANJE

ENERGETSKI UNOS ENERGETSKA POTROŠNJA

SASTAV TIJELAPOTROŠNJA

Debljina

Energetski unos

j

Energetski utrošak

Leptincitokini

okolinacitokini

bolesti

l k

Glad

Tjelovježbaglukoza

Psiho-kulturalniGI i li

Hormoni

j j

GI signali

Shematski prikaz interakcije faktora koji utječu na energetski unos i utrošak i njihovu povezanost s nakupljanjem prekomjerne tjelesne masti (McMurray i Hackney, 2005)

TA jedna je od glavnih veza između hormonskih modulatora i energetskog unosa i utroškaN j č j ij d k i k t k jNajznačajnije neuroendokrine komponente koje omogućuju lipolitičku aktivnost tijekom tjelesne

aktivnosti i vježbanja suaktivnosti i vježbanja su SŽS i katekolamini

Direktni učinak na hormone koji utječu na metabolizam masti

Energetski utrošak

RMR Tjelovježba

Katekolamini T3 T4 Akutna Kronična (trening)

Umjerena do intenzivna

+androgeni

Niskog intenzitetaaerobna -/0 androgeni

- katekolaminikortizol+katekolamini

+kortizol+hGH+T3 T4-Inzulin

Metabolizam lipida

- kortizol+/0 hGH-/0 T3 T4- Inzulin-/0 leptin(dugotrajna)Inzulin

-Leptin (dugotrajna)+estrogeni

p+ KV sustav

Shematski prikaz utjecaj tjelesnog vježbanja na metabolizam masti (McMurray i Hackney, 2005)

I t it t tj l kti tiIntenzitet tjelesne aktivnostiNiski intenzitet TA (< 30% VO2max)

koristi se primarno oksidacijom masti kao izvorom energije (čak 90%ukupne energijeizvorom energije (čak 90%ukupne energije osigurava se oksidacijom masti) supstrat:

masne kiseline oslobođene iz masnog tkiva, prehrane kao masne kis. i trigliceridi, lipoproteini (npr. hilomikroni, VLDL), a puno manje lokalni izvori - intra i ekstracelularna mast u mišićima

Ne uzrokuje veće hormonalne promjeneNe uzrokuje veće hormonalne promjene

I t it t tj l kti tiIntenzitet tjelesne aktivnostiUmjereni intenzitet TAUmjereni intenzitet TA (40 -65% VO2max)

k i ti i k id ij ti kkoristi se primarno oksidacijom masti kao izvorom energijesupstrat:supstrat: podjednako koristi kao izvore masno tkivo i intramuskularnu mastintramuskularnu mastpromjene razina katekolamina, hGH…CRH koje utječu na metabolizam lipidautječu na metabolizam lipida

I t it t tj l kti tiIntenzitet tjelesne aktivnosti

Visoki intenzitet TA (≥ 70% VO2max)koristi se

prvenstveno oksidacijom UH kao izvorom energije (posebno mišićnog glikogena) g j (p g g g )a oksidacija lipida krvi i u mišićima u podjednakim su omjerima

Povećani utrošak energije dugoPovećani utrošak energije dugo nakon aktivnosti!!

Utrošak energije oksidacijom masti nastavlja se dugo nakon tjelesne aktivnosti (u oporavku organizam je usmjeren ka glukoneogenezi ( p g j j g g– štedi sve glukoneogenetske prekursore)

period oksidacije masti nakon tjelesne aktivnostiperiod oksidacije masti nakon tjelesne aktivnosti ovisi o ukupnom energetskom utrošku tijekom aktivnosti ( a ne o intenzitetu aktivnosti)

U kroničnoj (treningu) prolongiranom utrošku energije u oporavku doprinosi i povećana mišićna masa

Vi lVi l t tVisceralVisceralna mastna mastPrediktor inzulinske rezistencije i

tolerancije glukoze

snažna povezanost adominalne til ti KVB ipretilosti, KVB i s

njima povezane smrtnosti

Povezanost s povećanom razinom Triglicerida i sniženom razinom HDL-C = dislipidemija koja je povezana s KBS dislipidemija koja je povezana s KBS

tj l j žbtjelovježba

Povećanjem mišićne mase uz smanjenje količine visceralne masti poboljšavak t l lik ijkontrolu glikemije

Vi lVi l t tVisceralVisceralna mastna mast

metabolički rizik određuje:

Veličina masnih depoa, t li i li litičk kti ti istopa lipogene i lipolitičke aktivnosti i

anatomska lokalizacija

Vi lVi l k k VisceralVisceralna mastna mast vs. supkutana mastvs. supkutana mastVisceralni adipociti sadrže veći udio β-

d ičkih t i ji diadrenergičkih receptora i manji udio α-adrenergičkih receptora ⇒ osjetljiviji na mobilizaciju FFA induciranu kalekolaminimamobilizaciju FFA induciranu kalekolaminima

⇓ ⇓Značajno veća mobilizacija FFA iz visceralne j j

masti

M tki j d k i i M tki j d k i i Masno tkivo je endokrini organMasno tkivo je endokrini organposebno visceralnostvara preko 120 hormona i autokrinih/parakrinih faktora(citokini, reaktanti akutne

Inhibitor aktivatora plazminogena- I (IAP-I)

( ,faze upale, faktori rasta i drugi medijatori upale – adipokini ili adipocitokini

Mnogi uključeni u patogenezu ateroskleroze hipertenzije

Interleukin-6

Angiotenzin IIateroskleroze, hipertenzije, inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma koji se povezuje posebno s visceralnom pretilosti

Angiotenzin II

Adi ktiAdiponektin

Leptin .....p

Učinci TA na “novije” biološke rizike u djece za razvoj ateroskleroze

Homocistein Programi TA u redukciji TM utjecali su na smanjenje razine homocisteina u pretile djece (Gallistl i sur.2001)( )

FibrinogenInkonzistentni rezultati u mladih osoba

CRPPovećana razina utvrđen u pretile djeceZa sada nedovoljno argumenata o povezanosti TA/fitnesa i konc.CRP u adolescenata

Inhibitor aktivatora plazminogena-IInhibitor aktivatora plazminogena IIndicije o utjecaju TA na razinu PAI-I u odraslih

niska kardiovaskularna spremnost značajan je kardiovaskularni rizik

niska kardiovaskularna spremnost značajniji prediktor smrtnosti od BMIniska kardiovaskularna spremnost značajniji prediktor smrtnosti od BMI (Farell i sur., 2002)

Poboljšanje vaskularne endotelne funkcije pod utjecajem vježbanja zbiva se i bez promjena BMI ili TM (Wats i sur., 2004; 2005; Leung i sur., 2009; Maiorana i suir.,2009)

BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA AEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILITJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILI SEKUNDARNOJ PREVENCIJI KBS

ODRŽAVANJE ILI POVEĆANJE DOPREME KISIKA MIOKARDUMIOKARDU

odgađanje progresije koronarne ateroskleroze (moguće)povećanje omjera HDL-C/LDL-C (vrlo vjerojatno)poboljšanje metabolizma ugljikohidrata (osjetljivosti na inzulin) (vrlo vjerojatno)smanjenje agregacije trombocita I povećanje fibrinolize ( j j g g j p j (vrlo vjerojatno)smanjenje pretilosti (uobičajeno)povećanje koronarne kolateralne vaskularizacije (malopovećanje koronarne kolateralne vaskularizacije (malo vjerojatno) povećanje koronarnog protoka I raspodjele (malo vjerojatno)vjerojatno)

*vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malo vjerojatno”,”moguće”, “vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”

BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA AEROBNA TJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILI SEKUNDARNOJ PREVENCIJI KBS

SMANJENJE RADA MIOKARDA I POTREBE ZA KISIKOM

j j f i I b d ( bič j )smanjenje fs u mir. I submax.radu (uobičajeno)smanjnjenje sistoličkog I srednjeg sistol.art.tlaka u miru (moguće) I submax. I opt. (uobičajeno)miru (moguće) I submax. I opt. (uobičajeno)Smanjenje razine cirkul. katekolamina u plazmi (smanjenje simpat.tonusa) u miru (vrlo vjerojatno) I pri

t ( bič j )max.opt. (uobičajeno)

*vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malovjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od malo vjerojatno”,”moguće”, “vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”

BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA AEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETIAEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILI SEKUNDARNOJ PREVENCIJI KBS

POVEĆANJE MIOKARDNE FUNKCIJEpovećanje UDV u miru I pri submax.opt.( vrlo j j t )vjerojatno)

Povećanje istisne frakcije u miru I opt. (moguće)Povećanje kontraktilnosti miokarda (malo vjerojatno)Povećanje kontraktilnosti miokarda (malo vjerojatno)povećanje miokardne funkcije smanjenjem sistol.opterećenja(vrlo vjerojatno)povećanje miokardne hipertrofije (vrlo vjerojatno), ali to ne mora smanjiti opasnost od KBS

*vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malo vjerojatno”,”moguće”, “vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”

BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA AEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETIAEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILI SEKUNDARNOJ PREVENCIJI KBSKBS

POVEĆANJE ELEKTRIČNE STABILNOSTI MIOKARDA

j j i l i h ij i I ismanjenje regionalne ishemije u miru I pri submax. Opt.( moguće)Smanjenje razine katekolamina u miokardu u miruSmanjenje razine katekolamina u miokardu u miru I pri submax.opt.( vrlo vjerojatno)Povećanje praga za nastanak ventrikulske fib il ij d k ij ikličk AMP ( ć )fibrilacije redukcijom cikličkog AMP (moguće)

*vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malo vjerojatno”,”moguće”, “vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”

Koliko TA za smanjenje TM, bd i l i k tj l tiabdominalne i ukupne tjelesne masti

tijekom postupaka redukcijske dijete ?

Volumen TA250 300 min/tj aerobne TA umjerenog250 -300 min/tj. aerobne TA umjerenog intenziteta odn. 35-45 min/dnodn. najmanje 1500 kcal utroška tjedno,(Saris iodn. najmanje 1500 kcal utroška tjedno,(Saris i

sur.2003; Fogelholm i sur.2006)

Razdioba prep. ukupnog dnev. trajanja TA na 10 20 minutne periode TA ne smanjuje konačni- 20 minutne periode TA ne smanjuje konačni

željeni učinak

Koliko TA za održanje i kontrolu jredukcijom postignute TM ?

> 60 min/dn TA što odgovara 400 500 i t tj TA j j400 – 500 minuta tj. TA najmanje umjerenog intenziteta napr. brzi hod,

k dsvakodnevno s tjednim utroškom od 2000 do 2400

k lkcal (Saris i sur.2003; Fogelholm i sur.2006)

Tjelesna aktivnost u smanjivanjuTjelesna aktivnost u smanjivanju metaboličkog i kardiovaskularnog i ik !rizika!

Veličina smanjenja odgovara proporcionalno je j j g p p jvolumenu treninga (Ross i Jensen, 2001)

Učinci u pretilih osoba odgovaraju onima uUčinci u pretilih osoba odgovaraju onima u osoba normalne uhranjenosti

Pretilim osobama ti su učinci potrebniji jer ih pretilost i neaktivnost čini posebno izloženim rizicima metaboličkih i KV bolesti (Vuori 2005)rizicima metaboličkih i KV bolesti (Vuori, 2005)