Upload
truonganh
View
220
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Preventivni učinci tjelesne aktivnosti
Prof dr sc Marjeta Mišigoj-DurakovićProf.dr.sc. Marjeta Mišigoj-Duraković, FECSSProf.dr.sc. Zijad Duraković, FACPj ,
Katedra medicine sporta i vježbanjaZavod za kineziološku antropologiju I metodologijuZavod za kineziološku antropologiju I metodologijuKineziološki fakultet Sveučilišta u ZagrebuOdjel za medicinsku antropologiju i epidemiologiju, I tit t t l ij Z bInstitut za antropologiju u Zagrebu
Tjelesna neaktivnostTjelesna neaktivnostD bljinedvojbeno
značajnim
Debljinaosteoporoza, hi li id ijčimbenikom rizika
razvoja niza kroničnih metaboličkih
hiperlipidemija ateroskleroza š ć b l t ti IIkroničnih metaboličkih
bolesti i bolesti srca i krvnih žila
šećerna bolest tip IIarterijska hipertenzija
krvnih žila koronarna bolest srca
Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti (TA)na vrijednosti krvnog tlaka u normotenzivnih ili hipertenzivnih osoba,
brojne dobro kontrolirane studije
plipidogram – uglavnom na razinu HDL i triglicerida, regulaciju tjelesne mase i
dokazale pozitivne učinke koje su
sastava tijela (njegovu nemasnu komponentu I segmente masne komponente posebnoproizveli programi TA
/vježbanja
komponente, posebno visceralnu tjelesnu mast) u prekomjerno teških I pretilih osoba, inzulinsku rezistenciju, razinu fibrinogena, inhibitora aktivatora l i Iplazminogena I,
homocisteina, endotelnu disfunkciju i dr.
Koliko je dovoljno?Koliko je dovoljno?
rasprave se i dalje vode o preporukama potrebnog volumena i intenziteta TA i/ili vježbanjuvježbanju.
⇒ boljem definiranju vrste,⇒ intenziteta⇒ intenziteta, ⇒ trajanja i ⇒ učestalosti TA ili vježbanja u primarnoj i⇒ učestalosti TA ili vježbanja u primarnoj i
sekundarnoj prevenciji i liječenju pojedinih kroničnih stanja i bolesti koje doprinose ili su pak
lj di klposljedica ateroskleroze
Koliko je dovoljno?Koliko je dovoljno?Učinak redovite TA u prevenciji kroničnih bolesti ovisniji je ukupnom utrošku energije nego o intenzitetu aktivnosti
Rizik oboljevanja (%)
NiskaNedovoljna/sedentarna Umjerena Visoka
Oblici aktivnosti ǁ Učestalost TA
aerobni (npr. pješačenje, brzo hodanje, lagano trčanje, planinarenje, plivanje, klizanje, vožnja biciklom vježbanje na
svakodnevno minimalno 30 min. za umjereni intenzitet aktivnosti, odnosno
vožnja biciklom, vježbanje na cikloergometru, veslanje, trčanje na skijama, igre aerobnog tipa, ples, kućanske aktivnosti umjerenog
svaki drugi dan za intenzivniju tjelesnu aktivnost.aktivnosti umjerenog
intenziteta i sl.) - podražaj za adaptacijske promjene srčanožilnog sustavasrčanožilnog sustava
kratke serije vježbi mišićne
ž /izdržljivosti/jakosti umjerenog intenziteta
Učinak treninga mišićne izdržljivosti i jakosti
održanje i povećanje koštane i mišićne mase, ,povećanje mišićne jakosti i snage, te mišićne izdržljivostimišićne izdržljivostiučinci se opažaju i u starijih osoba u kojih povećanje mišićne jakosti (promjenepovećanje mišićne jakosti (promjene uvjetovane neuromišićnim mehanizmima ali i hipertrofije mišićnih vlakana)ali i hipertrofije mišićnih vlakana)
Učinak treninga mišićne gizdržljivosti i jakosti
na čimbenike povezane s priječenjem kroničnih bolesti, najčešćena čimbenike povezane s priječenjem kroničnih bolesti, najčešće srčanožilnih i metaboličkih bolesti
Trening mišićne izdržljivosti i jakosti djeluje na metabolizam glukoze povećavajući inzulinsku osjetljivostpovećavajući inzulinsku osjetljivost
Šestomjesečna studija Martela i sur.(1999): značajan učinak treninga mišićne izdržljivosti na normalizaciju vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju u starijih osoba oba spola s prehipertenzijomu starijih osoba oba spola s prehipertenzijom
Vincent i sur. (2002, 2003) : u starijih osoba učinak treninga jakosti umjerenim intenzitetompoboljšanje kardiovaskularnog odgovora tijekom progresivnog pokusapoboljšanje kardiovaskularnog odgovora tijekom progresivnog pokusa opterećenjem (niža frekvencija pulsa, dijastolički krvni tlak i srednji arterijski tlak), brži oporavak po opterećenju te i poboljšanje kardio-respiratorne izdržljivostiznačajno sniženje razine homocisteinaznačajno sniženje razine homocisteina,
Intenzitet i ukupni kalorijskiIntenzitet i ukupni kalorijski utrošakVećina preporuka:
umjereni intenzitet tjelesne aktivnosti: 3- 6 METMET-apreporuke izražene apsolutnim vrijednosti intenziteta odgovaraju za većinu zdravih osobaintenziteta odgovaraju za većinu zdravih osoba mlađe i srednje odrasle dobi, no ne i za osobe funkcionalno nedovoljno jspremne, kronično bolesne osobe ili osobe tzv. starije životne dobi (Lee, 2003; Vuori, 2004,).
Intenzitet i ukupni kalorijskiIntenzitet i ukupni kalorijski utrošak
težimo individualnoj procjeni umjerene aktivnosti s obzirom na funkcionalnu spremnost organizma
obrnuta povezanost između relativnog intenziteta tjelesne aktivnosti (individualno percipiranog opterećenja) - i rizika razvoja KBS u starijih ( Lee i sur. 2003)
Intenzitet i ukupni kalorijskiIntenzitet i ukupni kalorijski utrošak
Učestalošću i trajanjem tjelesneUčestalošću i trajanjem tjelesne aktivnosti ili vježbanja ⇒ modifikacija ukupnog volumena i energetskeukupnog volumena i energetske potrošnje bez većeg povećanja intenziteta u više zone opterećenjaintenziteta u više zone opterećenja
Najčešći rezultati kontroliranih dij d k ij d bljistudija redukcija debljine
primjenom tjelovježbep j j jManje učinkovita u smanjenju TM od red. Dijeta
Značajna u prevenciji vraćanja TM !!!Tjelesna mast ⇓Povećanje nemasne mase ⇑
značajna u smanjenju KV rizika i
nekih malignih bolesti,ć j j tlji ti i li !!!povećanju osjetljivosti na inzulin !!!
Kardiovaskularnu sposobnost ⇑Mišićna jakost ⇑Mišićna jakost ⇑
Što se krije iza povećanjaŠto se krije iza povećanja tjelesne mase?od 25 g do 55 godine života:od 25.g do 55 godine života:
0.45kg TM/god ⇑ = 14kg/30god 0.2 kg FFM/god ⇓0 g /god ⇓
⇒ 0.7 kg masti/god ⇒ 20 kgmasti/30 god
Tj l j žb d di d likihTjelovježba ne dovodi do prevelikih smanjenja tjelesne mase prema većini istraživanja: za 1god aerobnog vježb: 3xtj 30 45minza 1god aerobnog vježb: 3xtj., 30-45min, 55-75% VO2max: ⇓3 2 kgTM ⇓ 5 2 kg masti⇓3,2 kgTM ⇓, 5,2 kg masti⇓,2 kg FFM ⇑ ,oko 6% ⇓ %masti
Debljina
Energetski unos
j
Energetski utrošak
Leptincitokini
okolinacitokini
bolesti
l k
Glad
Tjelovježbaglukoza
Psiho-kulturalniGI i li
Hormoni
j j
GI signali
Shematski prikaz interakcije faktora koji utječu na energetski unos i utrošak i njihovu povezanost s nakupljanjem prekomjerne tjelesne masti (McMurray i Hackney, 2005)
TA jedna je od glavnih veza između hormonskih modulatora i energetskog unosa i utroškaN j č j ij d k i k t k jNajznačajnije neuroendokrine komponente koje omogućuju lipolitičku aktivnost tijekom tjelesne
aktivnosti i vježbanja suaktivnosti i vježbanja su SŽS i katekolamini
Direktni učinak na hormone koji utječu na metabolizam masti
Energetski utrošak
RMR Tjelovježba
Katekolamini T3 T4 Akutna Kronična (trening)
Umjerena do intenzivna
+androgeni
Niskog intenzitetaaerobna -/0 androgeni
- katekolaminikortizol+katekolamini
+kortizol+hGH+T3 T4-Inzulin
Metabolizam lipida
- kortizol+/0 hGH-/0 T3 T4- Inzulin-/0 leptin(dugotrajna)Inzulin
-Leptin (dugotrajna)+estrogeni
p+ KV sustav
Shematski prikaz utjecaj tjelesnog vježbanja na metabolizam masti (McMurray i Hackney, 2005)
I t it t tj l kti tiIntenzitet tjelesne aktivnostiNiski intenzitet TA (< 30% VO2max)
koristi se primarno oksidacijom masti kao izvorom energije (čak 90%ukupne energijeizvorom energije (čak 90%ukupne energije osigurava se oksidacijom masti) supstrat:
masne kiseline oslobođene iz masnog tkiva, prehrane kao masne kis. i trigliceridi, lipoproteini (npr. hilomikroni, VLDL), a puno manje lokalni izvori - intra i ekstracelularna mast u mišićima
Ne uzrokuje veće hormonalne promjeneNe uzrokuje veće hormonalne promjene
I t it t tj l kti tiIntenzitet tjelesne aktivnostiUmjereni intenzitet TAUmjereni intenzitet TA (40 -65% VO2max)
k i ti i k id ij ti kkoristi se primarno oksidacijom masti kao izvorom energijesupstrat:supstrat: podjednako koristi kao izvore masno tkivo i intramuskularnu mastintramuskularnu mastpromjene razina katekolamina, hGH…CRH koje utječu na metabolizam lipidautječu na metabolizam lipida
I t it t tj l kti tiIntenzitet tjelesne aktivnosti
Visoki intenzitet TA (≥ 70% VO2max)koristi se
prvenstveno oksidacijom UH kao izvorom energije (posebno mišićnog glikogena) g j (p g g g )a oksidacija lipida krvi i u mišićima u podjednakim su omjerima
Povećani utrošak energije dugoPovećani utrošak energije dugo nakon aktivnosti!!
Utrošak energije oksidacijom masti nastavlja se dugo nakon tjelesne aktivnosti (u oporavku organizam je usmjeren ka glukoneogenezi ( p g j j g g– štedi sve glukoneogenetske prekursore)
period oksidacije masti nakon tjelesne aktivnostiperiod oksidacije masti nakon tjelesne aktivnosti ovisi o ukupnom energetskom utrošku tijekom aktivnosti ( a ne o intenzitetu aktivnosti)
U kroničnoj (treningu) prolongiranom utrošku energije u oporavku doprinosi i povećana mišićna masa
Vi lVi l t tVisceralVisceralna mastna mastPrediktor inzulinske rezistencije i
tolerancije glukoze
snažna povezanost adominalne til ti KVB ipretilosti, KVB i s
njima povezane smrtnosti
Povezanost s povećanom razinom Triglicerida i sniženom razinom HDL-C = dislipidemija koja je povezana s KBS dislipidemija koja je povezana s KBS
tj l j žbtjelovježba
Povećanjem mišićne mase uz smanjenje količine visceralne masti poboljšavak t l lik ijkontrolu glikemije
Vi lVi l t tVisceralVisceralna mastna mast
metabolički rizik određuje:
Veličina masnih depoa, t li i li litičk kti ti istopa lipogene i lipolitičke aktivnosti i
anatomska lokalizacija
Vi lVi l k k VisceralVisceralna mastna mast vs. supkutana mastvs. supkutana mastVisceralni adipociti sadrže veći udio β-
d ičkih t i ji diadrenergičkih receptora i manji udio α-adrenergičkih receptora ⇒ osjetljiviji na mobilizaciju FFA induciranu kalekolaminimamobilizaciju FFA induciranu kalekolaminima
⇓ ⇓Značajno veća mobilizacija FFA iz visceralne j j
masti
M tki j d k i i M tki j d k i i Masno tkivo je endokrini organMasno tkivo je endokrini organposebno visceralnostvara preko 120 hormona i autokrinih/parakrinih faktora(citokini, reaktanti akutne
Inhibitor aktivatora plazminogena- I (IAP-I)
( ,faze upale, faktori rasta i drugi medijatori upale – adipokini ili adipocitokini
Mnogi uključeni u patogenezu ateroskleroze hipertenzije
Interleukin-6
Angiotenzin IIateroskleroze, hipertenzije, inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma koji se povezuje posebno s visceralnom pretilosti
Angiotenzin II
Adi ktiAdiponektin
Leptin .....p
Učinci TA na “novije” biološke rizike u djece za razvoj ateroskleroze
Homocistein Programi TA u redukciji TM utjecali su na smanjenje razine homocisteina u pretile djece (Gallistl i sur.2001)( )
FibrinogenInkonzistentni rezultati u mladih osoba
CRPPovećana razina utvrđen u pretile djeceZa sada nedovoljno argumenata o povezanosti TA/fitnesa i konc.CRP u adolescenata
Inhibitor aktivatora plazminogena-IInhibitor aktivatora plazminogena IIndicije o utjecaju TA na razinu PAI-I u odraslih
niska kardiovaskularna spremnost značajan je kardiovaskularni rizik
niska kardiovaskularna spremnost značajniji prediktor smrtnosti od BMIniska kardiovaskularna spremnost značajniji prediktor smrtnosti od BMI (Farell i sur., 2002)
Poboljšanje vaskularne endotelne funkcije pod utjecajem vježbanja zbiva se i bez promjena BMI ili TM (Wats i sur., 2004; 2005; Leung i sur., 2009; Maiorana i suir.,2009)
BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA AEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILITJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILI SEKUNDARNOJ PREVENCIJI KBS
ODRŽAVANJE ILI POVEĆANJE DOPREME KISIKA MIOKARDUMIOKARDU
odgađanje progresije koronarne ateroskleroze (moguće)povećanje omjera HDL-C/LDL-C (vrlo vjerojatno)poboljšanje metabolizma ugljikohidrata (osjetljivosti na inzulin) (vrlo vjerojatno)smanjenje agregacije trombocita I povećanje fibrinolize ( j j g g j p j (vrlo vjerojatno)smanjenje pretilosti (uobičajeno)povećanje koronarne kolateralne vaskularizacije (malopovećanje koronarne kolateralne vaskularizacije (malo vjerojatno) povećanje koronarnog protoka I raspodjele (malo vjerojatno)vjerojatno)
*vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malo vjerojatno”,”moguće”, “vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”
BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA AEROBNA TJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILI SEKUNDARNOJ PREVENCIJI KBS
SMANJENJE RADA MIOKARDA I POTREBE ZA KISIKOM
j j f i I b d ( bič j )smanjenje fs u mir. I submax.radu (uobičajeno)smanjnjenje sistoličkog I srednjeg sistol.art.tlaka u miru (moguće) I submax. I opt. (uobičajeno)miru (moguće) I submax. I opt. (uobičajeno)Smanjenje razine cirkul. katekolamina u plazmi (smanjenje simpat.tonusa) u miru (vrlo vjerojatno) I pri
t ( bič j )max.opt. (uobičajeno)
*vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malovjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od malo vjerojatno”,”moguće”, “vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”
BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA AEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETIAEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILI SEKUNDARNOJ PREVENCIJI KBS
POVEĆANJE MIOKARDNE FUNKCIJEpovećanje UDV u miru I pri submax.opt.( vrlo j j t )vjerojatno)
Povećanje istisne frakcije u miru I opt. (moguće)Povećanje kontraktilnosti miokarda (malo vjerojatno)Povećanje kontraktilnosti miokarda (malo vjerojatno)povećanje miokardne funkcije smanjenjem sistol.opterećenja(vrlo vjerojatno)povećanje miokardne hipertrofije (vrlo vjerojatno), ali to ne mora smanjiti opasnost od KBS
*vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malo vjerojatno”,”moguće”, “vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”
BIOLOŠKI MEHANIZMI KOJIMA AEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETIAEROBNATJELOVJEŽBA MOŽE DOPRINIJETI PRIMARNOJ ILI SEKUNDARNOJ PREVENCIJI KBSKBS
POVEĆANJE ELEKTRIČNE STABILNOSTI MIOKARDA
j j i l i h ij i I ismanjenje regionalne ishemije u miru I pri submax. Opt.( moguće)Smanjenje razine katekolamina u miokardu u miruSmanjenje razine katekolamina u miokardu u miru I pri submax.opt.( vrlo vjerojatno)Povećanje praga za nastanak ventrikulske fib il ij d k ij ikličk AMP ( ć )fibrilacije redukcijom cikličkog AMP (moguće)
*vjerojatnost učinkovitosti stupnjevana od “malo vjerojatno”,”moguće”, “vjerojatno”, “vrlo vjerojatno”, “uobičajeno”
Koliko TA za smanjenje TM, bd i l i k tj l tiabdominalne i ukupne tjelesne masti
tijekom postupaka redukcijske dijete ?
Volumen TA250 300 min/tj aerobne TA umjerenog250 -300 min/tj. aerobne TA umjerenog intenziteta odn. 35-45 min/dnodn. najmanje 1500 kcal utroška tjedno,(Saris iodn. najmanje 1500 kcal utroška tjedno,(Saris i
sur.2003; Fogelholm i sur.2006)
Razdioba prep. ukupnog dnev. trajanja TA na 10 20 minutne periode TA ne smanjuje konačni- 20 minutne periode TA ne smanjuje konačni
željeni učinak
Koliko TA za održanje i kontrolu jredukcijom postignute TM ?
> 60 min/dn TA što odgovara 400 500 i t tj TA j j400 – 500 minuta tj. TA najmanje umjerenog intenziteta napr. brzi hod,
k dsvakodnevno s tjednim utroškom od 2000 do 2400
k lkcal (Saris i sur.2003; Fogelholm i sur.2006)
Tjelesna aktivnost u smanjivanjuTjelesna aktivnost u smanjivanju metaboličkog i kardiovaskularnog i ik !rizika!
Veličina smanjenja odgovara proporcionalno je j j g p p jvolumenu treninga (Ross i Jensen, 2001)
Učinci u pretilih osoba odgovaraju onima uUčinci u pretilih osoba odgovaraju onima u osoba normalne uhranjenosti
Pretilim osobama ti su učinci potrebniji jer ih pretilost i neaktivnost čini posebno izloženim rizicima metaboličkih i KV bolesti (Vuori 2005)rizicima metaboličkih i KV bolesti (Vuori, 2005)