MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EU FONDOVA U ZADARSKOJ

ŽUPANIJI

Zadar, 30. 10. 2013.

1

Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

Popunjene upitnike dostavilo je 61% JLP(R)S odnosno njih 21 od ukupno 34 te se cjelokupna analiza i izvedeni zaključci temelje na ograničenom, ali reprezentativnom uzorku

Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 376 i to u vrijednosti oko 11,8 milijardi kuna

Napomena: ova je samo okvirni iznos jer većina projekata koji su na razini projektne ideje nema definiranu vrijednost projekta ili je ona procijenjena

3

Jedan od ključnih kriterija za prijavu na natječaje koji se raspisuju iz strukturnih fondova jest kriterij ispunjenja svih preduvjeta i pripremljenost sve tražene dokumentacije prije podnošenja prijave na natječaj

◦ 17 % projekata potpuno spremno,◦ 30 % projekata u nekoj od faza pripreme, ◦ 53 % projekata na razini ideje

4

PODRUČJE BROJ PROJEKAT

A

POSTOTAK

JAVNA INFRASTRUKTURA 259 68,9Komunalna 112 43,2Društvena 84 32,4Gospodarska 63 24,3PROMETNA I ICT INFRASTRUKTURA 46 12,2ZAŠTITA OKOLIŠA 32 8,5TRŽIŠTE RADA 31 8,2ADMINISTRATIVNI KAPACITETI JAVNE UPRAVE

82,1

UKUPNO: 376 100

5

6

PODRUČJE IZNOS INVESTICIJE

JAVNA INFRASTRUKTURAKomunalna: Izgradnja kanalizacijskog sustava i oborinske kanalizacije (Biograd NM)

5.555.000,00 kuna

Društvena: Etno-turistički centar (Bibinje) 380.000,00 kunaGospodarska: Proizvodno-poslovna zona ''Posedarje-Slivnica''

8.500.000,00 kuna

PROMETNA I ICT INFRASTRUKTURARekonstrukcija nerazvrstane prometnice Sv. Petar (Sv. Filip i Jakov)

6.150.000,00 kuna

ZAŠTITA OKOLIŠAEnergetski učinkovita i ekološka javna rasvjeta (Benkovac); Zamjena postojeće javne rasvjete sa LED rasvjetom (Posedarje)

10.145.000 kuna

1.500.000,00 kuna

TRŽIŠTE RADAEducirane i spremne za posao - dadilje i gerontodomaćice (Zadar)

762.000,00 kuna

ADMINISTRATIVNI KAPACITETI JAVNE UPRAVEInformatička edukacija službenika gradske uprave (Zadar)

915.000 kuna

77

7

Razina društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske, pa tako i Zadarske županije, zahtijeva značajna ulaganja u podizanje standarda i kvalitete infrastrukturne i komunalne opremljenosti, ali samo takva ulaganja nisu dovoljna za postizanje sveukupnog, a posebice gospodarskog razvoja

Nužno je povećati udio drugih ulaganja:◦ poticanje poduzetništva i zapošljavanje najvažniji su

prioritet u budućem sedmogodišnjem razdoblju ◦ energetska učinkovitost i obnovljiva energija ◦ poticanje inovacija u najširem smislu riječi nešto je što

se posebno naglašava i ističe u svim sektorskim i fondovskim dokumentima.

8

U promišljanju integriranog lokalnog razvoja na principu „odozdo prema gore“ treba imati na umu CLLD /LEADER pristup (CLLD – Community lead local development), koji je jedna od važnih značajki politike ruralnog razvoja. Ovo je pristup integriranog lokalnog razvoja odozdo prema gore, putem LAG-ova i lokalnih integriranih razvojnih strategija.

Ovom se inicijativom i pristupom financiraju male, lokalne investicije. Jedna od važnijih budućih odrednica je pomoć u pripremi projekata, jačanju kapaciteta, povezivanje i umrežavanje aktera lokalnog razvoja.

9

Tri projekta za tri centra kompetencija:

1.Centar novih tehnologija CeNT (6,3 mil eura)

2.“Plavo zeleni centar” - centar kompetencija za preradu ribe i voća (4 mil eura)

3.Centar KReativne Industrije ZAdar - ‘KRIZA’ je prilika! (3 mil eura)

10

1. Zadarski automobilski klaster (ZAK), 2. Klaster Benkovačkog kamena (KBK), 3. Zadarski informatički klaster (ZIC)

11

niti jedna JLP(R)S nije navela da je bila aktivno uključena u proces pripreme nacionalne Strategije pametne specijalizacije regija koju priprema Ministarstvo gospodarstva

tek tri ih je navelo da je formalno bilo uključeno

12

oko 67% JLP(R)S odgovorilo je da je aktivno sudjelovalo u izradi i donošenju ŽRS

oko 24% izjasnilo se da je sudjelovalo tek formalno

oko 9% navelo je da nije sudjelovalo

13

Zakonom o proračunu definirano donošenje Plana razvojnih programa kao strateškog dokumenta na razini općina, gradova i županije.

Prijedlogom Zakona o regionalnom razvoju nije Županijska razvojna strategija definirana kao strateški dokument koji objedinjava prioritete iz planova razvojnih programa.

14

ESI fondovi jedan su od najbitnijih instrumenata kojima će se utjecati na rast i razvoj Hrvatske i koji će doprinositi provedbi strategije Europa 2020. Ulaganja iz ESI fondova mora se koncentrirati na limitirani broj prioriteta.

15

Prioriteti koje je Komisija istaknula da ih želi sufinancirati u Hrvatskoj u sljedećem programskom razdoblju 2014-2020. su Jačanje konkurentnosti gospodarstva, Jačanje uključivanja na tržište rada, osiguravanje

boljeg obrazovanja i vještina, smanjenje siromaštva uvažavajući regionalne razlike,

Zaštita i očuvanje zdravog okoliša, zaštita prirodnih resursa i nasljeđa, prilagodba klimatskim promjenama,

Jačanje administrativnih kapaciteta, unapređenje učinkovitosti javne administracije i povećanje uključivanja civilnog društva i socijalnih partnera

16

Europska komisija identificirala je niz preduvjeta koji su ključni za uspješnu implementaciju gore navedenih prioriteta. Hrvatske vlasti moraju poduzeti aktivnosti na rješavanju preduvjeta kako bi se sredstva mogla uspješno povući:◦ postojanje strategije za jačanje administrativne učinkovitosti,

uključujući reformu javne uprave◦ razviti nacionalnu ili regionalnu strategiju istraživanja i inovacija

za pametnu specijalizaciju◦ razviti sveobuhvatni nacionalni plan prometa◦ dizajnirati nacionalnu digitalnu strategiju i operativni nacionalni

plan za širokopojasnu mrežu◦ postojanje nacionalnog i/ili regionalnog okvira za cjeloživotno

učenje u skladu s politikom na razini Unije

17

◦ dizajnirati politike tržišta rada sukladno EU regulativi i uputama

◦ modernizirati institucije na tržištu rada koje su ojačane sukladno uputama za zapošljavanje Unije

◦ osigurati učinkovitu provedbu EU regulative u sektorima upravljanja otpadom i vodama, kao i horizontalnih odredbi koje se tiču procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš

◦ transpozicija Direktive o obnovljivoj energiji u nacionalne zakone

18

◦ u ribarstvu treba uspostaviti administrativne kapacitete za prikupljanje obveznih podataka za upravljanje ribarstvom, kao i provođenje sustava kontrola, inspekcija i ovrhe

◦ razviti višegodišnji strateški plan za akvakulturu◦ postojanje mehanizma koji osigurava učinkovitu provedbu

i primjenu EU Zakona o državnim potporama◦ postojanje prikladnog statističkog sustava i indikatora

rezultata◦ osigurati da su uspostavljeni prikladni kapaciteti za

provođenje nabave, u upotrebi potrebni obrasci i procedure.

19

20