Prezentacije-ekonomika osiguranja

1

EKONOMIKA OSIGURANJA

Prof.dr.sc.Drago Jakovčević

Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 25/16/2006

POVIJESNA IZVORIŠTA OSIGURANJA

"Trgovac se mora dati osigurati, jer se tako neće izložiti velikoj opasnosti. Nitko nije propao od plaćanja osigurnine, dok su, naprotiv, mnogi propali jer su mnogo riskirali.“(Benedikt Kotruljević)


I. TEMELJNI POJMOVI OSIGURANJA I RIZIKA

Pojam, funkcije i značenje osiguranja Pojmovno određenje, klasifikacija i kontrola rizikaOsigurljiv rizik i metode njegove

kvantifikacijeKlasifikacija osiguranjaReosiguranje


Pojam, funkcije i značenje osiguranja

Pojam i definicije osiguranjaDruštvena korisnost i značaj osiguranjaFunkcije osiguranja

Zaštitna funkcija Mobilizacijsko -alokacijska funkcijaPolitička funkcija


Pojam osiguranja

Osiguranje je vjekovna težnja pojedinca da se zaštiti od opasnosti koje mu ugrožavaju život i nanose štete na imovini (rušilačka snaga prirode poplave, potresi, vulkani, orkanski vjetrovi i razorne oluje)Čovjek je spoznao da se udruživanjem u zajednicu, na načelima solidarnosti i uzajamnosti, može lakše zaštiti i spasiti.Od samopomoći i “dozivanja upomoć” došlo je do organiziranog prikupljanja sredstava unaprijed , čiji je napredni oblik doveo do uspostave pojma i svrhe OSIGURANJA


Obilježja osiguranja

Osiguranje je kompleksan sustav s dva temeljna obilježja*

1. Prijenos rizika od pojedinca na skupinu –zajednicu rizika

2. Podjela gubitaka na ujednačenoj osnovi na sve članove skupine

* “Osnove osiguranja”-Vaughan

2


Definicije osiguranja

osiguranje je ekonomski institut društvenog i gospodarskog života kojim se zaštićuje pojedinac, poslovni subjekt i gospodarski razvoj od ekonomski štetnih posljedica prirodnih sila i nesretnog slučaja

smisao i svrha zaštite ostvaruje se unaprijed prikupljenim sredstvima koja se koriste kasnije za nadoknadu materijalnih i nematerijalnih gubitaka ili šteta


Nastavak….Definicije osiguranja

osiguranje je djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od rizika koji ugrožavaju imovinu i osobe *

* RJEČNIK OSIGURANJA


Društvena korisnost i značaj osiguranja

DRUŠTVENA KORISNOST OSIGURANJA ogleda se u kontinuiranom unaprjeđenju zaštite i efikasnijoj naknadi šteta i isplati osiguranih svota

ZNAČAJ OSIGURANJA proizlazi iz činjenice da svijet do danas nije pronašao bolja rješenja od onih koja pruža osiguranje kao sustav(djelatnost)

povjerenje osiguranika u sustav osiguranja implicite je povjerenje u cjelokupni financijski sustav

društva za osiguranja upravljaju tuđom štednjom iz čega proizlazi njihova gospodarska , socijalna i politička odgovornost Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 105/16/2006

Funkcije osiguranja

1) ZAŠTITNA FUNKCIJA a) NEPOSREDNA ZAŠTITA b) POSREDNA ZAŠTITA

2) MOBILIZACIJSKO – ALOKATIVNA

3) SOCIJALNO - POLITIČKA


a) Neposredna zaštita

SUSTAV PREVENTIVE (promet, industrija, ekologija)

SUSTAV REPRESIJE (poduzimanje mjera za spašavanje ljudi i imovine)

STIMULACIJA OSIGURANIKA1. diferencirane premije,2. bonus - malus, 3. franšize –kvalitativna isključenje određene vrste

rizika-kvantitativna –ograničenje obveze osiguratelja u postotku ili apsolutnoj svoti


b) Posredna zaštita

Isplata za nastalu štetu ili osiguranu svotuOmogućava održavanja konuinuiteta

poslovanjaPretvara potencijalne gubitke u

ujednačene mjesečne troškove –gospodarska funkcija

3


2) Mobilizacijsko -alokacijska funkcija

Društva za osiguranje prikupljaju viškove suficitarnih jedinica nudeći tržištu razne oblike osiguranja imovine i osobaPotiču individualnu štednju i brigu pojedinca za

budućnost U ulozi institucionalnih investitora alociraju plasmane

gospodarsko deficitarnim sektorimaDoprinose razvoju financijskih tržišta poslovnim i

vlasničkim integracijama s drugim institucijamaZajednički razvijaju financijske proizvode s drugim

financijskim institucijamaPogoduju modernizaciju sustava garancija (vinkulacija

polica, otkupna vrijednost)


“PROUČAVANJE OSIGURANJA BEZ PRETHODNOG IZUČAVANJA RIZIKA I NEIZVJESNOSTI GOTOVO JE ISTO

IZUČAVANJU MEDICINE BEZ PRETHODNOG RAZUMIJEVANJA

ANATOMIJE” *

*Hammond

Rizik i neizvjesnost



Rizik i neizvjesnost nisu isti pojmoviRizik je varijacija mogućih ishoda u danoj situaciji u budućnosti. Rizik je kombinacija vjerojatnosti nastupanja događaja i njegovih loših posljedicaŠto je vjerojatnost odstupanja od očekivanih rezultata(ishoda) veća, izloženost riziku je značajnijaRizik je mjerljiv raznim statističkim i matematičkim metodama te se njime može upravljatiObjektivan rizik-varijacija ishoda koja stvarno postoji u prirodi Subjektivan rizik –procjena osobe o nastupanju objektivnog rizika



Neizvjesnost je dvojba, neznanje osobe da procjeni koji će se mogući ishodi dogoditiNedostatak znanja izravno povećava stupanj

neizvjesnosti i subjektivnosti u prosudbi. Suprotno tome, informacije i znanje smanjuju neizvjesnost povećavajući objektivnost stavova i kvalitetu odlučivanjaNeizvjesnost se ne može mjeriti ekonomskim

mjerilima Kad su svi ishodi jednako vjerojatni za sustav

nastupa stanje kaosa. Kaos se mjeri entropijom što nadilazi okvire izučavanja problematike rizika


Rizik, opasnost i hazard

Rizik je vjerojatnost odstupanja od očekivanih ishoda i mogućnost nastanka šteta i gubitaka

Opasnost je potencijalni uzrok nastanka štete i gubitaka. Tako su, primjerice, općepoznate opasnosti gubitka imovine ili nastanka šteta: požari, poplave, potresi, udari groma, provale itd.



Hazard je stanje koje izravno povećava rizik, odnosno, vjerojatnost nastupanja štetnog događaja i gubitka

Hazard povećava mogućnost gubitka imovine i života kad se opasnost dogodi

Srčani udar je opasnost prijevremene smrti, a pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola hazard kojim se povećavaju rizici i opasnosti

4



Hazard je moguće razlikovati kroz tri stupnja:

1. Fizički hazard2. Moralni hazard3. Morale hazard


Fizički hazard

materijalne pretpostavke koje povećavaju rizike i štetelako zapaljivi materijali i nezaštićene drvene konstrukcije primjer su fizičkog hazarda kod opasnosti od požara


Moralni hazard

povećavanje vjerojatnosti nastanka štete i gubitka uslijed nepoštenih i nemoralnih namjera i postupaka osoba osiguranikanepoštene namjere i postupci u pravilu podrazumijevaju obeštećenja osiguranika iznad vrijednosti stvarne štete ili zahtjeve za isplatom šteta koje se nisu dogodile kao posljedica nastanka osiguranog događajatakvi su slučajevi prijevara osiguratelja od strane osiguranika, primjerice, kad osiguranik sklapa ugovor o osiguranju nakon što je nastupio događaj koji je prouzrokovao štetu i gubitak


Morale hazard

povećavanje gubitaka za osiguratelja zbog različitih stavova ili razumijevanja osiguranika ili osoba koje arbitriraju u likvidacijama štetaako osiguranik nastoji dokazati da postoji veći intezitet

štete od stvarno nastalog oštećenja riječ je o “morale hazardu” primjer morale hazarda događa se ako liječnik koji procjenjuje stupanj invaliditeta oštećenog osiguranika utvrđuje značajniju invalidnost jer smatra da su osiguratelji “financijske institucije koje imaju dosta lako zarađenog novca”dakle, svaki pokušaj povećavanja učestalosti i intenziteta

šteta kad je osiguranje već ugovoreno spada u skupinu morale hazarda


Obilježja i pojmovno određenje rizičnih događaja

Rizični događaji nastaju kao posljedica rizične izloženosti te pojedincima, fizičkim osobama i gospodarskim subjektima mogu nanijeti gubitke ili šteteRizičnost događaja koji bi se mogli dogoditi u budućnosti moguće je procijeniti na temelju distribucije tih događaja u prošlosti Saznanje i spoznaja o izloženosti raznim vrstama rizika zahtjeva poduzimanje mjera zaštite od nastupanja rizičnih događaja ili uspostavu sustava upravljanja rizicima

Donošenje odluka u uvjetima rizičnog okruženja ovisi o stupnju znanja i razumijevanja prirode rizika, njihovih uzroka i posljedica


Znanje i informiranost u rizičnim odlukama

Kvalitetno educiran i informiran menadžer u pravilu je skloniji preuzimanju rizika od pojedinaca koji zbog neznanja ili neinformiranosti o rizicima strahuju i s nesigurnošću donose odlukeRazličito će reagirati pojedinac koji s neizvjesnošću prati dvije mogućnosti :

1. ishod 10 000 kn dobitka ili gubitka i2. ishod 10 kn dobitka ili gubitka

Kolika je veličina uzorka?Jesu li događaji(ishodi) neovisni ili ovisni?Kakva je statistika dosadašnjih događaja?

5


Rizični događaji u osiguranju

Za osiguranje je bitno pojmovno i sadržajno određenje onih rizičnih događaja koji kad se dogode nanose:1. gubitke ili oštećenja imovine2. financijske gubitke, tjelesne povrede, invalidnost, smrt itd.

Takve posljedice rizičnih događaja moguće je osigurati

osiguranje se ne bavi tržišnim ili špekulativnim rizicima jer je i dobitak mogući ishod, premda je negativna posljedica takvih rizika gubitak


Klasifikacija rizika


Metode kontrole rizika

Metode fizičke kontrole obuhvaćaju postupke kojima se izbjegava ili smanjuje izloženost rizicima

Metode financijske kontrole podrazumijevaju poduzimanje aktivnosti s ciljem osiguranja izvora za pokriće gubitaka ili nadoknadu šteta


Shematski prikaz kontrole rizika


Izbjegavanje rizikaSmanjenje izloženosti riziku

kontrola gubitkasepariranjekombiniranjenefinancijski transferi

Metode fizičke kontrole



IZBJEGAVANJE RIZIKA

Ako fizička osoba ili gospodarski subjekt ne želi prihvatiti bilo kakvu izloženost riziku pribjegava metodi izbjegavanja rizika

Managere koji se služe takvim metodama karakterizira visok stupanj rizične averzičnosti ili niskog praga rizične tolerancije

Odbojnost prema riziku ponekad ide toliko daleko da se već započete djelatnosti gase jer postoji strah od mogućih ogromnih šteta, a osiguravajuće premije su previsoke

6


Izbjegavanje rizika

Primjer: korporacija koja iznajmljuje apartmane u

urbaniziranom naselju može odustati od izgradnje bazena jer je statistički dokazana velika vjerojatnost rizičnih događaja koji uzrokuju nezgode ljudima

Negativnost metode: koncepciju izbjegavanja rizika nije moguće dosljedno provoditi jer se rizici ne mogu izbjećipotpuna eliminacija rizika vodi u prestanak obavljanja djelatnosti i likvidaciju tvrtke što ne može biti gospodarki ni socijalno opravdan cilj


KONTROLA GUBITKA

Svrha ove metode je spriječiti ili reducirati gubitak za gospodarski subjekt istodobno dopuštajući mu mogućnost razvoja poslovanja uz izlaganje rizicima

Metoda kontrole gubitka uključuje :programe prevencije i programe redukcije



Kontrola gubitka

Programi prevencije gubitaka smanjuju ili eliminiraju vjerojatnosti nastanka gubitaka

Programi redukcije gubitakasmanjuju veličinu nastanka šteta, odnosno, gubitaka

Primjer:prevencija ulaganjem u materijale koji nisu zapaljivi povećava se stupanj zaštite od požaraprevencija zdravstvenom zaštitom povećava se radna

sposobnost radnika i smanjuje opasnost šteta nastalih ljudskim, u pravilu nepotrebnim greškama


Kontrola gubitka

Program redukcije gubitka moguće je ostvariti na dva načina: 1) minimizacija gubitka što obuhvaća programe

smanjenja gubitaka unaprijed ili za vrijeme njegovog nastanka (npr. instalacija raspršivača požara u prostorijama koje su izložene riziku požara)

2) razne metode i programi spašavanja uništenog materijala (jedan od takvih programa redukcije gubitka moguće je ostvariti u slučaju požara koji je djelomice uništio drveni pod jer je instalirani raspršivač vode sačuvao najveći dio parketa Programom spašavanja oštećenog materijala poplavljen parket će se isušiti i reciklirati čime se smanjuje nastala šteta i gubitak)


analiza gubitaka i hazarda su pomoćni alati koji olakšavaju kontrolu gubitaka

sustavni pristup analizi gubitaka i hazarda nameće uspostavu nekoliko povezanih faza interne procedure u poduzeću, prije svega potrebu identificiranja karaktera gubitaka, a potom i utvrđivanje hazarda koji su mogli uzrokovati te gubitke

nakon toga slijedi korak definiranja sustava izvješćivanja i povremenih inspekcija

Kontrola gubitka


u suvremenim uvjetima poslovanja racionalne tvrtke razvijaju sebi prilagodljiv sustav izvješćivanja, nadzora i inspekcije

sustav obuhvaća i postojanje standardiziranih upitnika o nastalim štetama i priručnika kojima se precizira odgovornost i ponašanje svakog pojedinca kod događaja kojim nastaje šteta i gubitak

svi ciljevi analiziranja gubitaka i hazarda svode se na zahtjev uspostave permanentne i efikasne prevencije za dugoročno smanjenja šteta i gubitaka

Kontrola gubitka

7


SEPARIRANJE

je metoda kojom se izloženost rizicima smanjuje izdvajanjem ili separiranjem objekata ili predmeta na više lokacija

tako je moguće smanjiti izloženost rizicima požara ili krađe ako se roba iz jednog skladišta premjesti na više lokacije i još više skladišta



KOMBINIRANJE ILI GRUPIRANJE

je još jedna metoda ili alat smanjenja izloženosti rizicima i potencijalnim gubicimapodrazumijeva poduzimanje mjera povećanja jedinica ili predmeta izloženih rizikutako se, primjerice, izloženost riziku proizvedenih artikala može smanjiti povećanjem proizvodnosti budući da je isti rizik raspršen na više jedinica, pa je opterećenje jedinice pod rizikom manjejednako tako, gospodarske integracije mogu značiti grupiranje objekata, diversifikaciju djelatnosti ili proizvodnje što sve skupa smanjuje izloženost određenim vrstama rizika



Kombiniranje ili grupiranje

Poseban način smanjenja rizične izloženosti metodom grupiranja predstavlja koncepcija dupliranja strojeva ili rezervnih djelova

Zagovornici ovakve metode zanemaruju troškovnu komponentu dajući prednost sigurnosti proizvodnje bez prekida uslijed kvarova, što u tržišnim okolnostima neprekinute opskrbe tržišta može značiti izbjegavanje značajnih gubitaka


NEFINANCIJSKI TRANSFERI

moguća su dva oblika:

1) Prijenos imovine ili djelatnosti na druge fizičke ili pravne osobe

2) Transfer rizika na drugu osobu



Nefinancijski transferi

1) Prijenos imovine ili djelatnosti na druge fizičke ili pravne osobe

takav je slučaj građevinskog poduzeća koje, bojeći se rizika nezgode na radu i potencijalnih odšteta, angažira drugog izvođača (podizvođača) transferirajući vlastitu izloženost riziku nezgode drugom subjektu


2) Transfer rizika na drugu osobu riječ je o oslobađajućim ugovorima kojima se eliminira izloženost riziku jedne ugovorne strane i prebacuje na druguzakupoprimac prenosi na zakupodavca rizik oštećenja imovine (požar, poplava) premda bi ga sam mogao prouzročitijednako tako, proizvođač opreme može prebaciti rizik njenog oštećenja na trgovca bez obzira na karakter oštećenja


8


treba razlikovati transfer rizika od transfera financiranja rizikapod transferom financiranja rizika prenositelj

rizika transferira plaćanje šteta ili nadoknade gubitaka na preuzimateljaPrimjerice:

proizvođač opreme može ugovorom na trgovca prebaciti rizik isplate odštetnih zahtjeva za štetna zračenja, premda trgovac nema objektivne odgovornosti



za razliku od transfera financiranja rizika gdje postoji odgovornost prema trećim osobama, kod nefinancijskog transfera postoji samo odnos prenositelja i preuzimatelja rizikaključna razlika između nefinancijskog i financijskog

transfera rizika je u novčanom pokriću štetanefinancijski transfer usmjeren je na promjenu,

odnosno, smanjenje izloženosti gubitku, a financijski transfer na osiguranje izvora novca za pokriće gubitaka međutim, postoji mogućnost da preuzimatelj rizika otkaže sporazum o pokriću gubitaka koje mu je nametnuo prenositeljtime se rizik izloženosti gubitku preuzimatelja rizika gasi



Metode financijske kontrole

Metode financijske kontrole rizika mogu se grupirati u dvije skupine:

skupinu zadržavanja rizika skupinu financijskih transfera rizika


ZADRŽAVANJE RIZIKA

metodom zadržavanja rizika ili vlastitog pokrića gospodarski subjekt se izlaže riziku, a posljedice štetnih događaja pokriva iz svojih izvora financiranjazadržavanje rizika može se provoditi svjesno i

planirano, ili nesvjesno i neplaniranostoga je moguće razlikovati :

aktivno zadržavanje rizikapasivno zadržavanje rizika



Zadržavanje rizika

AKTIVNO ZADRŽAVANJE RIZIKA

kada menadžment poduzeća svjestan rizičnog okruženja planira zadržavanje jednog dijela rizika očekujući da će štete biti u granicama podnošljivih gubitaka

drugi dio rizika ili izloženosti rizicima koja prijeti ozbiljnijim štetama i gubicima transferira se u osigurateljnu instituciju uz obvezu plaćanja premije osiguranja


PASIVNO ZADRŽAVANJE RIZIKA

kada u gospodarskom subjektu ne postoji saznanje ni svijest o postojanju objektivnih rizika i mogućih šteta i gubitaka

ovakva metoda najgori je oblik financijske kontrole rizika jer se nastale štete na imovini poduzeća ili narušavanje zdravlja uposlenih moraju pokrivati iz redovnih prihoda koji mogu biti nedostatni, a iskazivanje gubitka u poslovanju može izazvati podozrenje, dvojbe i neodlučnost vjerovnika kod ugovaranja poslova

Zadržavanje rizika

9


ZADRŽAVANJE RIZIKA

PREDNOSTI*:

ekonomski interes poduzetnika da kontrolira rizik s ciljem smanjenja veličine šteta jednostavnost kod nadoknađivanja šteta iz vlastitih prihodaplaniranje izvora financiranja za pokriće šteta uz

disciplinu uposlenih i edukaciju u duhu čuvanja imovine poduzeća


* prema: Andrijašević,S., Petranović,V.,Ekonomika osiguranja,Alfa, Zagreb, 1999.


ZADRŽAVANJE RIZIKA

NEDOSTACI*:

nemogućnost pokrića rizika ako nastanu štete ozbiljnih razmjera zapostavljanje uloge društava za osiguranje koja

imaju opće društvenu korisnu funkcijupovećavanje troškova revizije ili interne kontrole

zbog procedure utvrđivanja veličine štetanemogućnost da se vlastite pričuve za pokriće

potencijalnih šteta priznaju kao porezni rashod


* prema: Andrijašević,S., Petranović,V.,Ekonomika osiguranja,Alfa, Zagreb, 1999.


TRANSFER RIZIKA

transferi rizika mogu biti:

neosigurateljni, kad se rizik prenosi na drugu osobu koja nije društvo za osiguranje

osigurateljni, kad se rizik prenosi financijskoj instituciji koja se profesionalno bavi poslovima osiguranja.



NEOSIGURATELJNI TRANSFERI RIZIKA

mogu se provesti na nekoliko načinasklapanjem ugovora kojima se rizik oštećenja

ili kvarova prenosi s korisnika na proizvođača ili distributerahedging poslovi ili leasing ugovori

zajedničko obilježje ovih transfera je što su predmet ugovora rizici koji nisu komercijalno osigurljivi



TRANSFER RIZIKA NA DRUŠTVO ZA OSIGURANJE

prijenos rizika na specijalizirane financijske institucije koje se profesionalno bave poslovima osiguranja metoda je koja ima najviše prednosti u odnosu na sve druge prethodno spomenute

društva za osiguranje kroz pokriće rizika pružaju sljedeće usluge osiguraniku:

jamstvo: da će pridržavajući se ugovora isplatiti štetu ili osiguranu svotu uvijek kad se dogodi osigurani slučajstvaranje zajednice rizika: čime se omogućava

raspodjela nastalih šteta s pojedinačnih slučajeva na sve članove osigurateljne zajednice. Takva solidarnost čimbenik je ekonomičnosti poslovanja i osiguranika i društava za osiguranje



Transfer rizika na društvo za osiguranje

usluge osiguraniku (nastavak):ulaganje: vremenski razmak između prikupljenih premija

i isplate šteta omogućava da društva za osiguranje stvorene tehničke pričuve ulažu na načelima rentabilnosti, sigurnosti i likvidnosti stvarajući dodatne prihode. Tako se dugoročno mogu smanjiti premije ili troškovi osiguranja što je interes svakog pojedinačnog osiguranika

savjetodavni servis: osigurateljno društvo raspolaže s kadrovima koji se kao specijalisti bave rizicima, a to je pretpostavka da se potencijalni i postojeći osiguranik savjetuje o modalitetima pokrića rizika uz uzajamne pogodnosti

10


TRANSFER RIZIKA NA DRUŠTVO ZA OSIGURANJE

nakon što se odlučio za osigurateljni transfer rizika subjekt, potencijalni osiguranik mora:

izabrati rizike koje će osiguratiodabrati osiguratelja, odnosno društvo za osiguranjepovremeno revidirati program svojih osiguranjaanalizirati odnos s tvrtkom za posredovanje u

osiguranju uspoređivati visinu uplaćene premije (troškove) s isplaćenim štetama i korištenjem bonusadecentralizirati sustav informiranja na one segmente

organizacije koji su izloženi osiguranim rizicima



Obilježje rizika u osiguranju

Osigurljivi rizici moraju imati određena obilježja kako bi ih osiguratelj mogao osigurati, predvidjeti njihovo pokriće, procijeniti i utvrditi svoju stvarnu obvezu za isplatu šteta ili osiguranih svota


Obilježja osigurljivog rizika su :

dostatna brojnost zajednice rizika (jedinica izloženih riziku)homogenost rizika (jednakost ili sličnost po veličini i vrsti) slučajan budući događaj neovisan od volje osiguranikarizik mora imati karakter ponavljanja (ponavljanje

omogućuje statističko praćenje učestalosti i veličine itd,)rizik mora biti mjerljiv ili odrediv

rizik mora biti ravnomjerno raspoređen u prostoru i vremenu (odstupanje kumula)premija mora biti ekonomski prihvatljivarizik mora biti u skladu s kodeksom morala i načelima

zakonapotencijalne štete s aspekta osiguranika moraju biti

financijski značajne

Obilježje rizika u osiguranju


Utvrđivanje veličine rizika

očekivana obveza osiguratelja – maksimalna štetautvrđena veličina rizika osnovica je premije osiguranjačimbenici veličine rizika:

svota osiguranjaučestalost šteteintezitet štetemaksimalno moguća (vjerojatna) štetatrajanje osiguranja


Svota osiguranja – vrijednost osiguranog predmeta, odgovornosti ili života – u pravilu najviša svota do koje osiguratelj pokriva rizik

Učestalost(frekvencija) – broj ponavljanja ostvarivanja rizika = % broja oštećenih objekata prema ukupnom broju osiguranih objekata

Intenzitet (veličine) štete - postotak oštećenja predmeta – raspon od minimalne do maksimalne

Najveća moguća šteta MPL (maksimum possibleloss) - najveća obveza osiguratelja kad se materijalizira rizik

Trajanje osiguranja – rizik je rastuća funkcija vremena ili duljine trajanja osiguranja

Utvrđivanje veličine rizika


Vjerojatnosti ishoda između očekivanih vrijednosti i standardnih devijacija

od očekivanih vrijednosti

11


Aktuarska matematika

aktuaristika je grana matematike koja proučava, obrađuje i određuje temeljne elemente u osiguranju i srodnim granama (mirovinsko osiguranje, demografija) primjenjujući matematičke metode, teoriju

vjerojatnosti i rizika, financijsku matematiku, stohastičke modele, aktuarska matematika utvrđuje cjenike osiguranja, tehničke pričuve, izračune za reosigurateljevo pokriće , visinu samopridržaja itd.


Aktuarska matematika

u osiguranju se primjenjuje kod :utvrđivanja matematičko-statist. osnova radi izravnanja rizika,izrade tablica smrtnosti i drugih elemenata životnih osiguranjaizračuna potrebnih pričuva sigurnosti,određivanja samopridržaja i tablica maksimalnog pokrića utvrđivanja prijenosnih premija i pričuva štetaizračuna mjerodavnog tehničkog rezultata analize rizika po vrstama


OVLAŠTENI AKTUAROVLAŠTENI AKTUAR JE OSOBA KOJA IMA OVLAŠTENJE NADZORNOG TIJELA ZA OBAVLJANJE POSLOVA OVLAŠTENOG AKTUARA(Zakon o osiguranju, N.Novine br.151/05)

1. Znanje hrvatskog jezika,2. Ovlaštenje stručnih(aktuarskih) udruga,3. Nije pravomoćno osuđivan,4. Da mu nije oduzeto ovlaštenje


Određivanje cijene osigurateljnih proizvoda

NEŽIVOTNA OSIGURANJAGlavni cilj = veličina bruto premijeSastavnice bruto premije1.Riziko premija2.Doplatak za sigurnost3.Troškovi poslovanja 4.Zarada osiguratelja


Riziko premija

1. PREMIJSKA STOPA2. SVOTA OSIGURANJA (OSNOVICA ZA PRIMJENU

OBRAČUNA PREMIJE)

150

150.000

VRIJEDNOST OSIGURANIH OBJEKATA 10.000.000

PROSJEČNA VELIČINA ŠTETA 150.000/150 1000

PROSJEČNA UČESTALOST PO JEDINICI 150 / 10.000.000 0,000015

PREMIJSKA STOPA =

PROSJ.UČESTALOST x PROSJEČNA VELIČINA ŠTETE 0,015

UKUPNO ISPLAĆENE ŠTETE RAZDOBLJA

BROJ ŠTETA

IZRAČUN

OSIGURANJE NEKRETNINA OD RIZIKA POŽARA

OBJEKT OD 1 MIO.KN TERETIT ĆE SE S PREMIJOM 15.000 Kn.


Alokacija prihoda(premije) na troškove

Neživotna osiguranja – primjer1. Bruto prihod = premija = 1002. Isplata šteta = 823. Kolebanje šteta(st.dev 2.) = 3

Ukupno udio riziko premije = 854. Provizija = 55. Plaće +izravni troškovi = 56. Neizravni troškovi = 2 7. Profitna marža = 3

UKUPNO = 100 %KOJI ELEMNTI SE MOGU MIJENJATI S OBZIROM NA KONKURENTNOST?

12


LIKVIDACIJA ŠTETA

likvidacija šteta je postupak utvrđivanja osigurateljeve obveze, odnosno utvrđivanja štete i isplate odštete

1.likvidacija po procjeni (pogodbi)2.po računima popravka (cijenici, potvrde o

plaćama itd)


POSTUPAK LIKVIDACIJE

KORACI1.prijava o nastanku osiguranog slučaja2.utvrđivanja postojanja obveze3.procjenjivanje štete i visine odštete4.utvrđivanje visine obveze iz osiguranja5.isplata odštete ili naknade6.subrogacija


TEHNIČKE PRIČUVE OSIGURATELJA

služe za pokriće osigurateljevih obveza1.prijenosne premije2.matematička pričuva o.ž.3.pričuve šteta4.pričuve za kolebanje šteta5.ostale tehničke pričuve


MATEMATIČKA PRIČUVA OSIGURANJA ŽIVOTA

Matematička pričuva je oblik premijske pričuve svojstven životnim osiguranjima koja se izračunava aktuarskomatematičkim metodamaTri ključna elementa za izračun MPOŽ:1.SMRTNOST (DOB I SPOL)2.KAMATE 3.TROŠKOVI


Metode izračuna MPOŽ

Prospektivnaočekivana vrijednost budućih rashoda diskontiranih na dan obračuna smanjena za diskontiranu vrijednost budućih prihoda diskontiranih na isti dan

Retrospektivnarazlika prošlih prihoda i rashoda


Definicija MPOŽPo važećem Zakonu o osiguranju:

MATEMATIČKA PRIČUVA OBLIKUJU SE U VISINI SADAŠNJE VRIJEDNOSTI

PROCIJENJENIH BUDUĆIH OBVEZA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE NA TEMELJU SKLOPLJENIH UGOVORA O OSIGURANJU SMANJENU ZA SADAŠNJU PROCIJENJENU VRIJEDNOST BUDUĆIH PREMIJA KOJE ĆE

BITI UPLAĆENE NA TEMELJU OVIH OSIGURANJA(ČL.111 ZO)

13


Prospektivna matematička metoda1000 n.j.

Sadašnja vrijednost

budućih koristi

Neto jednokr.

premija

385,745

Sadašnja vrijednost budućih neto premija

45 65 100

45-godišnjak je zaključio doživotno osiguranje. Osigurana svota je 1000 n.j.


Struktura bruto premije OŽBP = NP +1/K +pP +cP, gdje je

BP = godišnja bruto premija za jednu jedinicu osigurane svote, NP = neto premija koja je izračunana primjenom tablice smrtnosti, 1/K = kalkulativna kamatna stopa u bruto premiji,pP = udio akvizicijskih troškova koji se priznaju posrednicima razmjerno bruto premiji,cP= upravni troškovi koji su razmjerni bruto premiji, odnosno, osiguranoj svoti, a plaćaju se za cijelo vrijeme trajanja osiguranja ,


Zillmerova metoda – pojam i svrha

Cilmerizacijom se matematička pričuva smanjuje razmjerno sadašnjoj vrijednosti neprispjelog dijela premije iz koje će se pokriti posrednički troškovi sklapanja ugovoraSvrha je prilagodba vrijednosti matematičke pričuve izračunu realne visine otkupne vrijednosti police životnog osiguranja


Klasifikacija osiguranja

Kriteriji podjeleNAČIN POKRIĆA RIZIKA

PremijskoUzajamnoSocijalno

NAČIN SKLAPANJA UGOVORADobrovoljnoObvezno


PREDMET OSIGURANJATransport, kreditImovina u širem smislu,Osobe

SRODNOST RIZIKAGrupacija osiguranja imovine (civil, životinje, usjevi, industrija) Grupacija osiguranja motornih vozila (kasko, auto odgovornost)Grupacija osiguranja transporta i kredita(kargo, kasko, krediti) Grupacija osiguranja osoba (nezgoda, život)

Vrste osiguranja

Kriteriji podjele


SUBJEKT (UGOVARATELJ) OSIGURANJAOsiguranje pravnih osobaOsiguranje fizičkih osoba

STRUKTURA PREMIJE RizikoMješovita

BILANCIRANJE POSLOVA OSIGURANJA I UTVRĐIVANJE REZULTATA

Životna Neživotna

Vrste osiguranjaKriteriji podjele

14


Obvezna osiguranja

su osiguranja koja se svrstavaju u posebnu grupu jer se sklapaju po zakonuna temelju Zakona o osiguranju, Zakona o

zdravstvenom osiguranju, Zakona o prijevozu opasnih tvari, obvezna osiguranja obuhvaćaju sljedeće vrste:

Osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučajaOsiguranje korisnika, odnosno vlasnika motornih

vozila od odgovornosti za štete učinjene trećim osobamaOsiguranje vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova od

odgovornosti za štete učinjene trećim osobama


Osiguranje vlasnika, odnosno, korisnika brodica od odgovornosti za štete učinjene trećim osobamaOsiguranje prijevoza opasnih teretaOsiguranje nezgoda na radu i profesionalnih

oboljenja (obveza poslodavca da zaključi osiguranje kod HZZO)Druga obvezna osiguranja (osiguranje od

odgovornosti javnih bilježnika, revizora itd.)

Obvezna osiguranja


Temeljna obilježja pojedinih vrsta i oblika osiguranja

osiguranje industrijecivilna osiguranjaosiguranje poljoprivredeosiguranje motornih vozilaosiguranje opće odgovornostitransportna osiguranjakreditno osiguranjeosiguranje osoba


Osiguranje industrije

U grupu osiguranja industrije ubrajaju se:osiguranje industrijskih, obrtničkih i uslužnih tvrtkiosiguranje strojevaosiguranje objekata u izgradnjiosiguranje objekata u montaži i montažne opreme garancijsko osiguranjeosiguranje od opasnosti prekida rada (šomažnoosiguranje)osiguranje filmske proizvodnjeosiguranje hladnjačaosiguranje stvari u rudnicima


Osiguranje industrije

Osigurane opasnosti su:

požarudar groma eksplozija oluja gràd (tuča) potres

Dopunski rizici se moraju izričito ugovoriti:

poplava bujica klizanje tla odronjavanje snježne lavine


Civilna osiguranja

ova grupa osiguranja obuhvaća:osiguranje od opasnosti požara i nekih drugih

opasnosti osiguranje od opasnosti provalne krađe i razbojstvaosiguranje stakla od lomaosiguranje priredbi za slučaj atmosferskih oborinaosiguranje materijalnih rezerviosiguranje kućanstvaosiguranje od opće odgovornosti

15


obuhvaća:

osiguranje usjeva i plodova, tj. biljne proizvodnje –pokrivaju su rizici gubitka količine(uroda), a ne kvaliteteosiguranje domaćih i nekih drugih vrsta

životinja-pokrivaju se rizici uginuća, prisilnog klanja zbog bolesti, troškovi liječenja i drugo prema posebnim uvjetima osiguranja

Osiguranje poljoprivrede


Osiguranje motornih vozila

Osiguranje motornih vozila obuhvaća sve vrste motornih i priključnih vozila za kopno, tj. cestovna i tračna motorna vozila i radne samohodne strojeve*

* Motorna i tračna vozila, ako se kreću na vlastiti pogonili su vučena drugim vozilom, mogu se osigurati kaoroba kad se prevoze iz tvornice ili mjesta proizvodnjedo skladišta prodaje ili između tih skladišta


u grupaciju osiguranja motornih strojeva spadaju:

kasko osiguranje cestovnih motornog vozila kasko osiguranje dodatne opreme i prtljagekasko osiguranje samohodnih strojeva, tračnih vozila, kontejneraosiguranje vozača od regresa osiguratelja

Osiguranje motornih vozila


Osiguranje opće odgovornosti

je imovinsko osiguranje, a radi specifičnih karakteristika izdvojeno je u posebnu grupaciju

u toj vrsti osiguranja osigurani slučaj je događaj za koji je po bilo kojoj osnovi odgovoran osiguranik radi nastale štete trećoj osobiprilikom sklapanja ugovora o osiguranju od odgovornosti, ne utvrđuje se vrijednost predmeta, već se samo određuje granica obveze iz sklopljenog ugovorane mogu se primijeniti neka načela iz imovinskog osiguranja vezana za svotu osiguranja: nema primjene pravila proporcije, naknadu dobiva treća osoba koja je nepoznata u trenutku sklapanja ugovora i dr.


Transportna osiguranja

je imovinsko osiguranje i najstariji je poznati oblik osiguranja značajke transportnih osiguranja su:

za sklapanje ugovora nije potrebna forma polica u plovidbenom osiguranju se izdaje na traženje

ugovaratelja osiguranjaizvozna polica je dokazna isprava o sklopljenom ugovoru i

isprava o obvezi osiguravatelja iz sklopljenog ugovoratransportna osiguranja imaju velike mogućnosti

prilagođavanja potrebama svakodnevne prakse i specifičnih interesaugovor o transportnom osiguranju može zaključiti svaka

osoba koja ima osigurljiv interes na predmetu osiguranja


glavne grupe transportnog osiguranja su:

osiguranje stvari za vrijeme prijevoza (kargo)osiguranje brodova i zrakoplova (kasko)osiguranje od odgovornosti u transportu

Transportna osiguranja

16


Kargo

pomorski kargonepomorski kargo

kopneni kargo (kamionski ili cestovni, željeznički)riječki kargozrakoplovni kargoprijevoz poštom

mogući su različiti oblici pokrića i to:protiv svih rizikaprotiv osnovnih rizikaprotiv specijalnih rizika


Kasko

osiguranje transportnog kaska dijelimo na:

pomorski kaskoriječno – jezerski kaskozrakoplovni kaskoosiguranje brodogradnje


Osiguranje od odgovornosti

obuhvaća sve vrste pokrića u području transporta pa se tako sklapa:

osiguranje vozara od odgovornost za štetu na robi osiguranje brodara od odgovornosti za šteti prema trećim osobamaosiguranje zakonske odgovornosti popravljača brodovaosiguranje odgovornosti iz garancije brodogradilištaosiguranje zakonske odgovornosti vlasnika marineosiguranje odgovornosti nosioca prava raspolaganja kontejneromosiguranje korisnika odnosno vlasnika zrakoplova za štete učinjene trećoj osobiosiguranje odgovornosti iz djelatnosti zrakoplovnih usluga


Kreditno osiguranje

jamstvo u kreditnom poslu bilo koje vrste podjela prema predmetu osiguranja:

kreditno osiguranje u užem smislu, delcredere osiguranjekaucijsko kreditno osiguranjeosiguranje povjerenja


Kreditno osiguranje u užem smislu, del credere osiguranje

zaključuje ga sam vjerovnik, te se on javlja kao korisnik osiguranja, a osiguravatelj se obvezuje nadoknaditi štetu vjerovniku – osiguraniku, koju bi pretrpio ako njegov dužnik ne podmiri svoje dugovanje


Kaucijsko kreditno osiguranje

zaključuje ga sam dužnik kao osiguranik u korist svog vjerovnikazaključuje se kada je dužnik na to

obvezan prema svom vjerovniku temeljem ugovora o dobivanju kredita pravni odnos u toj vrsti osiguranja postoji između tri osobe:

ugovaratelja i dužnika osiguravatelja i vjerovnika

17


Osiguranje povjerenja

zaključuje se kada jedna osoba povjerava drugoj osobi imovinu ili novac, s time da je ta druga osoba dužna tu imovinu ili novac vratiti neoštećenu


Osiguranje osoba

odnosi na život, zdravlje i radnu sposobnost čovjeka obuhvaća:

osiguranje životaosiguranje od nesretnog slučaja


Osiguranje života

pokriva sljedeće rizike:smrt hraniteljaškolovanje djecehipotekarni dugovi (polica osiguranja služi kao

jamstvo za dobivanje kredita kada se osigurana svota veže za visinu preostalog duga)zaštita partnerstva (u slučaju smrti jednog partnera

osiguranu svotu dobiva drugi koji je time pretrpio gubitak)zaštita poslovanja


Osiguranje života

Obilježja:pokriće rizika smrti dugoročnostfiksna premijaštednja

Osnovni oblici:osiguranje za slučaj

smrti s određenim rokom trajanjadoživotno osiguranje

za slučaj smrtimješovito osiguranje


pokriva svaki iznenadno i od volje osiguranika neovisan događaj koji, djelujući uglavnom izvana i naglo na osiguranikovo tijelo, ima za posljedicu njegovu smrt, trajni gubitak opće radne sposobnosti, prolaznu nesposobnost za rad ili oštećenje zdravlja koje zahtijeva liječničku pomoć

Osiguranje od nesretnog slučaja


Mješovito životno osiguranjeGrupno životno osiguranje s priključnom nezgodom spada u vrstu. mješovitih osiguranja života, jer pored pokrića rizika smrti(životno osiguranje) i posljedica nezgoda(osiguranje osoba) sadrži i štednu komponentu koja ga čini atraktivnim.

Po isteku police kod koje nije bilo ranijih isplata zbog osiguranih rizika isplaćuje se osigurana svota uvećana za kumulativni udio u dobiti .

Prema dosadašnjim iskustvima društava za osiguranje, pripisana dobit, primjerice, za trajanje osiguranja od 20 godina,

kreće se oko 50 % od ugovorene(osigurane) svote, a za 15 godina 30% od osigurane svote.

Ako je ugovoreno osiguranje za slučaj smrti uslijed bolesti , nasljednicima se isplaćuje 100% vrijednost osigurane svote. Za rizik smrti osiguranika, kao posljedicu nesretnog slučaja, nasljednicima se isplaćuje dvostruka osigurana svota.

18


Nast… Mješovito životno osiguranje

Ako se uz policu životnog osiguranja ugovori «priključna nezgoda « osiguraniku se isplaćuju naknade za bolničke dane i invalidnost. Ovisno o stupnju invalidnosti osiguraniku se isplaćuje naknada do visine od 150% ugovorene svote.

Osiguranik je zaštićen od valutnog rizika ugovaranjem osigurane svote u eurima, a plaćanje premije i isplate u njegovu korist obavljaju se u kunama po srednjem tečaju HNB za euro.


Fiskalna politika ⇒ ČIMBENIK rasta životnog i dobrovoljnih mirovinskih i zdravstvenih osiguranja – zahtjevi :

potaknuti ulaganja u osiguranje koristi za pojedinca i gospodarstvo u cjeliniosiguravajuća društva - institucionalni investitori koji ulažući u vrijednosne papire stimuliraju razvoj gospodarstva.

POREZNI POLOŽAJ ŽIVOTNIH OSIGURANJA


POREZNA OPTEREĆENJA:

POREZ NA DODANU VRIJEDNOSTosiguranje kao djelatnost je van sustava PDV-aposlovi zastupanja u osiguranju su u sustavu PDV-a

POSEBNI POREZI15% poreza na premiju autoodgovornosti10% poreza na premiju autokaska

POREZ NA DOHODAKObračunava se na premije životnih i dobrovoljnih zdravstvenih i mirovinskih osiguranja ukoliko ih poslodavac uplaćuje u korist svojih zaposlenika

Premija se smatra primitkom od nesamostalnog rada na koji se plaćaju svi porezi i doprinosi


POREZNE OLAKŠICE ZA GRAĐANE

porezno priznati izdatak – porezna olakšica u visini 12.000 kn godišnje -životno, dopunsko i privatno zdravstveno, dobrovoljno mirovinsko osiguranjezbog ove porezne olakšice u 2003. oporezivi dohodak umanjen je za 504 mil. Kn, a porez za oko 111 mil. kn u 2003. olakšicu je koristilo više od 100.000 građana


POREZNE OLAKŠICE ZA PRAVNE OSOBEako je korisnik osiguranja pravna osoba, premija osiguranja života se tretira kao trošak poslovanja, a isplata osigurane svote kao prihodako su korisnici fizičke osobe (npr. zaposlenici), premija osiguranja života je primitak od nesamostalnog rada na koji se plaćaju svi porezi i doprinosiAko je ugovaratelj i korisnik grupnog životnog osiguranja pravna osoba, uplaćene premije priznaju se u troškove bez obveze obračuna poreza i doprinosa svojstvenih plaći.


Uplaćene premije, isplaćene svote, obustave poreza i doprinosa (ugovaratelj i korisnik je

pravna osoba) OSIGURANJE ŽIVOTA OSIGURANI SLUČAJ

Ugovorni uvjeti Trajanje ugovora

Osigurana svota

Smrt bolest

Smrt nezgoda Doživljenje

Godišnja premija 1000 Eura M45(muškarac star 45 godina) 20,00 20.433,00 20.433,00 40.866,00 30.649,50Ž45(žena stara 45 godina) 20,00 22.265,00 22.265,00 44.530,00 33.397,50Isplata korisniku M 30.649,50Isplata korisniku Ž 33.397,50Obveze poreza i doprinosa(45% bruto plaće -uplaćena premija) 0,00 0,00 9.000,00Isplata nasljednicima M 20.433,00 40.866,00 Isplata nasljednicima Ž 22.265,00 44.530,00 Isplata osiguraniku M 21.649,50Isplata osiguraniku Ž 24.397,50Ukupno uplaćene premije 20.000,00 Primljeno/ uplaćeno M 102,17% 204,33% 108,25%Primljeno/ uplaćeno Ž 111,33% 222,65% 121,99%

19


POVOLJNOSTI ŽIVOTNIH OSIGURANJA

Kapitalizacija – u slučaju nemogućnosti plaćanja premije postoji i mogućnost uglavničenja, odnosno kapitalizacije polica osiguranja života. U slučaju da se polica kapitalizira, prestaje obveza plaćanja premije dok osiguranje i dalje ostaje na snazi do isteka, ali sa smanjenom tj. kapitaliziranom osiguranom svotom. Predujam – u slučaju predujma, ugovaratelju se nepovratno isplaćuje do 90% otkupne vrijednosti police dok se osiguranje normalno nastavlja i vrijedi, ali sa smanjenom osiguranom svotom.Kredit – u bilo kojem trenutku nakon što se steknepravo na kredit, ugovaratelj ima pravo na izrazitopovoljan kredit do visine 90% otkupne vrijednostipolica, na dogovorni rok otplate i po izrazitopovoljnim uvjetima (samo uz zalog polica).


Nast…POVOLJNOSTI

Mirovanje – u slučaju financijskih teškoća, ugovaratelj je u mogućnosti sklopiti mirovanje polica do maksimalno godine dana u bilo kojem trenutku trajanja osiguranja. Otkup – u slučaju otkupa osiguranja osiguranje prestaje, a otkupna vrijednost police isplaćuje se ugovaratelju osiguranja. Tablice faktora otkupnih vrijednosti su sastavni dio uvjeta tako da se u svakom trenutku može precizno izračunati otkupna vrijednost pojedine police u bilo kojem trenutku.


OTKUPNE VRIJEDNOSTIOSIGURANJE ŽIVOTA OSIGURANI SLUČAJ

Ugovorni uvjeti Trajanje ugovora

Osigurana svota

Smrt bolest Smrt nezgoda

Doživljenje

Godišnja premija 1000 Eura M45(muškarac star 45 godina) 20,00 20.433,00 20.433,00 40.866,00 30.649,50Otkupna vrijednost nakon 5 godina* 3.280,26 Isplata korisniku 3.280,26 Obustava poreza i doprinosa 2.250,00 Isplata osiguraniku 1.030,26 Otkupna vrijednost nakon 10 godina**

9.406,84

Isplata korisniku 9.406,84 Obustava poreza i doprinosa 4500 Isplata osiguraniku 4.906,84


Reosiguranje(pojam i značaj)

Preuzimanjem rizika koji po visini svote ili po maksimalno vjerojatnoj šteti (MPL) nadilaze kapacitet osiguratelja nastaje obveza reosiguranja

Reosiguranjem se povećava kapacitet osiguratelja , štiti njegova solventnost i sigurnost osiguranika


REOSIGURANJEPojam, značaj, vrste

REOSIGURANJE JE SUSTAV PRENOŠENJA VIŠKA RIZIKA IZNAD KAPACITETA OSIGURATELJA NA REOSIGURATELJA.Višak rizika se javlja zbog velike vrijednosti svote osiguranja ili zbog maksimalno očekivanih šteta (Probably Maksimum Loss) što bi moglo dovesti do insolventnosti osiguratelja Reosiguranje je osiguranje osiguratelja i ima pretežito međunarodni karakter.


Reosiguranjenast… (pojam i značaj)

Ugovorom o reosiguranju osiguravatelj (cedent) prenosi višak rizika iznad samopridržaja na reosiguravatelja(cesionara), a osiguranik nužno niti ne mora znati da postoji reosiguranje, jer svoja prava iz ugovora ostvaruje izravno od osiguratelja.

20


Razlozi zaključivanja reosiguranja

Stabiliziranje obveza za isplatu šteta1. Visoke individualne štete2. Akumulacija šteta po jednom događaju

3. Akumulacijom šteta u jednoj godini

Fleksibilnost u preuzimanju rizika i povećanje kapaciteta sklapanja osiguranjaFinancijski razlozi –povećanje obujma poslovanja


Financijski razlozi – povećanje obujma poslovanjaprimjer

Granica solventnosti je 20%, a kapital i pričuve su 500.000Bez reosiguranja premijski prihod = 2.500.000 ( 500 000 x100/20)Ako reosigura 80% poslovanja premijski prihod može biti 12,5 mio. Kn uz istu granicu solventnosti.Premijski prihod bez reosiguranja će i dalje biti 2,5 mio kuna uz povećani obujam za 10 mio . kuna

Razlozi zaključivanja reosiguranjanast…


Kod ugovaranja reosiguranja najprije treba ODREDITI SAMOPRIDRŽAJ.

To je onaj dio rizika koji se ne prenosi u reosiguranje. Određuje se kao dio osigurane svote ili u apsolutnoj

vrijednosti. (Tablica maksimalnog pokrića)

REOSIGURANJE(metode i vrste)


Metode

1. FAKULTATIVNO –najstariji oblik, svaki rizik se posebno ugovora, a cesionar slobodno odlučuje hoće li ili ne prihvatiti rizik i obvezu reosiguranja

2. OBVEZNO- obligatorno na temelju ugovora o reosiguranju, a cesionar prihvaća svako reosiguranje koje udovoljava ugovornim uvjetima

3. FAKULTATIVNO –UGOVORNO – kombinirani oblik, cedent može pojedini rizik prenijeti cesionaru, a ovaj ga mora prihvatiti

4. “PULOVI” ZA REOSIGURANJE –raspodjela rizika za svakog člana pula po unaprijed utvrđenom ključu. Ako preuzeti rizik nadilazi mogućnost pokrića pula, pul zaključuje reosiguranje viška rizika


VRSTE REOSIGURANJA

Vrste reosiguranja

Proporcionalno Neproporcionalno

Kvotno Svotno –ekscedentno

R. viška šteta

R. tehničkogrezultata

Po riziku Po događaju


VRSTE proporcionalnih ugovora o reosiguranju

Proporcionalna reosiguranja

Kvotno reosiguranje Svotno - ekscedentno reosiguranje

21


Kvotno reosiguranje

cedent reosigurava određenu proporciju svakog preuzetog rizikaako je kvota 15 %, resoiguravateljsudjeluje u pokriću šteta s 15%, ali i dobiva 15% svih premijanedostaci

ne selekcionira rizik ne homogenizira portfelj niti ne

izjednačava šteteProf.dr.sc. Drago Jakovčević 1225/16/2006

Primjer:90 % -tni ugovor o kvotnom reosiguranju ( 90 % od svakog rizika se cedira reosiguratelju ) s maksimalnim iznosom od $ 90.000 koji se cedira po svakom riziku.

Kvotno reosiguranje

50 000 $--Iznos koji prelazi ugovor

90 000 $9 000 $450 $Udio reosiguratelja

10 000 $1 000 $50 $Udio ili samopridržajcedirajuće kompanije

150 000 $10 000 $500 $PML/Svota osiguranja

Rizik IIIRizik IIRizik I


Svotno – ekscedentno reosiguranje(reosiguranje viška svote)

svotno-ekscedentno reosiguranje je najstariji i najvažniji oblik reosiguranja primjenjuje se u onim vrstama osiguranja

kod kojih postoje velike razlike u svotama osiguranja ili limitima pokrića i gdje postoji mogućnost nastanka pojedinačno velike štete U REOSIGURANJE SE PREDAJE SAMO

DIO SVOTE KOJI PRELAZI SAMOPRIDRŽAJ


od heterogenih rizika cedirajuća kompanija preuzima samo dio s ciljem rizične homogenizacije portfeljaugovorom se utvrđuje broj samopridržaja( maksima), primjerice 5,6,7, vrijednosti limita osiguratelja (cedirajuće kompanije)reosiguravatelj mora znati svotu samopridržaja na temelju kojeg ugovara omjer svoje obveze (ako se ugovori da reosiguratelj preuzima 9 maksima ponuđenog rizika, a samopridržaj iznosi 1 mio.kn, osiguratelj može preuzeti rizik od 10 mio.kn od čega 9 mio.kn. cedirareosiguratelju

Svotno – ekscedentno reosiguranje


Raspodjela po ugovoru o svotno -ekscedentnom reosiguranju

Broj polica

Svota osiguranje Ukupna svota

Ukupna funkcionalna Raspodjela premije

po polici osiguranja Premija Osiguratelj Reosiguratelj % Iznos % Iznos

800 10.000 8.000.000 8.000 100 8.000 - - 100 20.000 2.000.000 2.000 50 1.000 50 1.000 100 40.000 4.000.000 4.000 25 1.000 75 3.000

1.000 X=14.000 14.000.000 14.000 - 10.000 - 4.000

Na ovaj način osigurateljev samopridržaj iznosio bi 10.000, a višak iznad 10.000 reosigurao bi se u određenom postotku . Iz ovog primjera je vidljivo da je položaj reosiguratelja znatno teži, jer je reosiguratelj za pojedinačno najveće udjele u riziku od 30.000 (75% od najveće osigurane svote) primio premiju od 4.000.


Podjela neproporcionalnih ugovora o reosiguranju

Neproporcionalna reosiguranja

Reosiguranje viška šteta

Reosiguranje tehničkogrezultata

Po riziku Po događaju

22


Pokrivaju se sve nastale štete koje su iznad visine samopridržaja osiguratelja po jednom događaju bez obzira na broj polica, odnosno ugovora o osiguranju.Reosiguratelj nadoknađuje svaku štetu koja je iznad ugovorene svote!Prednosti –zaštita osiguratelja od velikih šteta i kumula, - reosiguratelj ograničava svoju obvezu na određenu svotu po jednom riziku, -osiguratelj može sklopiti više ugovora o reosiguranju.

REOSIGURANJE VIŠKA ŠTETA


Reosiguranje viška štetapo riziku - primjer

Iznos štete Iznos koji nosi osiguratelj Iznos koji nosi reosig. Nepokriveno

3.000 $ 3.000 $ -- --

5.000 $ 5.000 $ -- --

25.000 $ 5.000 $ 20.000 $ --

106.000 $ 5.000 $ 95.000 $ 6.000 $

Štete koje nosi(pridržava) osiguratelj su u svoti od 5.000 $.Ugovor ukupno pokriva 95.000 $ koje prelaze samopridržaj.


Reosiguranje viška šteta

PO DOGAĐAJU

reosiguratelj navodi rizike koje pokriva i utvrđuje što se smatra jednim događajem nadoknađuje sve štete po jednom događaju po policama koje su na snazi(više rizika)Najčešće se primjenjuje u slučajevima gdje dolazi do više šteta od jednog događaja(automob. odgovornost, potres, uragan, tsunami itd)


REOSIGURANJE TEHNIČKOG REZULTATA

U REOSIGURANJE SE PREDAJE SVOTA ŠTETA KOJA PRELAZI UNAPRIJED ODREĐENU VRIJEDNOSTOVIM OBLIKOM REOSIGURANJA MOŽE SE SAČUVATI PLANIRANA KVOTA ŠTETA (KVOTA KVOTA ŠŠTETATETA= mjerodavne štete )

mjerodavne premijeprimjerice, 75% udio šteta u premiji


UGOVOR -VIŠAK ŠTETA IZNAD POKRIĆA 90 :10 OČEKIVANI PREMIJSKI PRIHOD 4.000.00010% KOJE NE POKRIVA REOSIGURATELJ 400.000VIŠAK ŠTETE KOJI TREBA POKRITI 1.400.000UDIO REOSIGUIRATELJA 90% IZNAD POKRIĆA 1.260.000UDIO OSIGURATELJA (10%) 140.000

ZAŠTITA TEHNIČKOG REZULTATA(KVOTA ŠTETA 75%)

REOSIGURANJE TEHNIČKOG REZULTATAPRIMJER


PREDMET REOSIGURAVAJUĆE ZAŠTITE

vrsta ili vrste osiguranja, cijeli portfelj iz vrste ili vrsta osiguranja samo neke opasnosti iz vrsta osiguranja.Područje pokrića sukladno predmetu

reosigurateljne zaštite :- teritorij Republike Hrvatske (pokrivene štete nastale samo na području Republike Hrvatske), -police ispostavljene u Republici Hrvatskoj (pokrivene štete nastale na području Republike Hrvatske i izvan područja Republike Hrvatske), - štete nastale samo u inozemstvu ili štete nastale samo a zemlji

23


STATISTIČKA OBRADA PORTFELJA

Statističko praćenje određenih veličina(varijabli) portfelja nameće se zbog neizostavnih postulata statističkih zakonitosti i teoriji vjerojatnosti na kojima se temelji djelatnost osiguranja imovine i osoba.Integralni informacijski sustav uz primjenu modernih tehnologija uvjet je za efikasno upravljanje portfeljom i ukupnim društvom za osiguranje.


Statističke veličine koje od važnosti za portfelj neživotnih osiguranja

broj osiguranjabroj osiguranih objekata

svota osiguranjapremija

broj štetabroj oštećenih objekata

svota osiguranja oštećenih objekatasvota odšteta

STATISTIČKA OBRADA PORTFELJA..nastavak


POKAZATELJI TEHNIČKOG POSLOVANJA

MJERODAVNI TEHNIČKI REZULTATTo su ukupne MJERODAVNE premije smanjene za

ukupne MJERODAVNE štete (isto razdoblje).TEHNIČKE PREMIJE –PRIJENOSNE PREMIJE ZA IDUĆE

RAZDOBLJE +PRIJENOSNE PREMIJE PRETHOFNOG RAZDOBLJA = MJERODAVNA PREMIJA

MJERODAVNE ŠTETE SU ISPLATE OSIGURATELJEVIH OBVEZA KOJE SE ODNOSE NA MJERODAVNU PREMIJU


KVOTA KVOTA ŠŠTETATETA= mjerodavne štetemjerodavne premije

UUČČEST. EST. ŠŠTETATETA = BROJ OŠTEĆENIH OBJEKATABROJ OSIGURANIH OIBJEKATA

PROSJEČNA POTREBNA RIZIKO PREMIJA= UČESTALOST ŠTETA x PROSJEČNA ŠTETA

INTEZITET INTEZITET ŠŠTETATETA = SVOTA ŠTETESVOTA OSIGURANJA OSIG.OBJEKATA

POKAZATELJI TEHNIČKOG POSLOVANJA


Jačina i učestalost rizika

5

4

3

2

1

1 2 3 4 5

P O S LJ E D I C E

V J E R O

J A T N

O S T


PRIKUPLJANJE I SORTIRANJE PODATAKA O ŠTETAMA

1. PO GODINI POČETKA POLICE OSIGURANJA2. PO GODINI NASTANKA ŠTETEŠTETE SE PROCJENJUJU JEDNOM GODIŠNJE I ČINE

PRIČUVE ŠTETA.Ciljevi procjena:

usklađenje tarifaUtvrđivanje poslovnog(financijskog rezultata)

24


Temeljna načela, obilježja i elementi ugovora o osiguranju

Tržišna osiguranja u RH, Europi i svijetu

Struktura investicijskog potrfelja i financijska izvješća

II. POSLOVANJE DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE


Temeljna načela, obilježja i elementi ugovora o osiguranju

Temeljna načelaPojam i obilježje ugovora o osiguranjuVrste ugovora Polica osiguranja, list pokrića i ostale ispraveKlauzule ograničenja obveza osiguratelja


Temeljna načela ugovora o osiguranju

NAČELO NAKNADE ŠTETE

NAČELO OSIGURLJIVOG INTERESA

NAČELO SUBROGACIJE

NAČELO DOBRE VJERE


Načelo naknade štete

naknada iz osiguranja ne može biti veća od stvarne štete, niti viša od svote osiguranja odnosno osigurane svote (osobna osiguranja)

šteta je stvarna svota gubitka koji je nastao ostvarenjem osiguranog rizika, a odšteta je naknada koju osiguratelj priznaje na temelju ugovora o osiguranju


OSIGURANJE NA SVOTU (SVOTNO)Fiksno - nepovoljno za osiguranika, šteta nerealnaKlizno -pro rata temporis - zaštita osiguranika

nadosiguranje - svota osiguranje veća od stvarne (dokaziva namjera= ništavost ugovora) podosiguranje - svota osiguranja niža od stvarne vrijednosti– načelo proporcije = odšteta je niža razmjerno odnosu svote osiguranja i stvarne vrijednosti

u podosiguranju ,ODŠTETA : ŠTETA = SVOTA OSIGURANJA :STVARNA VRIJEDNOST

ODŠTETA = ŠTETA x SVOTA OSIGURANJA/ STVARNA VRIJEDNOST



OSIGURANJE NA STVARNU VRIJEDNOST (najviše do ugovorene svote)

KAKAV JE UTJECAJ INFLACIJE NA SVOTNA OSIGURANJA ?

Utjecaj inflacije je negativan na sva imovinska osiguranja ! (narušen je odnos premija i odšteta)


25


Načelo osigurljivog interesa

naknada štete pripada samo osobi koja je imala interes da se ne dogodi osigurani slučaj

svrha načelaspriječiti špekulacijusmanjiti moralni hazardodrediti pravo na odštetu


Načelo subrogacije

prava osiguranika prema osobi odgovornoj za štetu prenose se na osiguratelja u visini naknade iz osiguranjanačelo subrogacije odnosi se samo na imovinska osiguranja i stječe se isplatom odštetesvrha

da se osiguratelj namiri za isplaćenu štetuda se smanji isplata osiguratelja (mogućnost smanjenja premije)da se oštećenik namiri do punog iznosa štete


Obilježja subrogacije

iz sredstava regresa najprije se podmiruje ono što je osiguratelj platio osiguraniku

osiguranik mora omogućiti osiguratelju ostvarenje prava na subrogaciju

osiguratelj može odustati od prava subrogacije ako bi troškovi spora bili veći od regresa

osiguratelj nema prava subrogacije prema svojim osiguranicima, jer bi time prestala svrha osiguranja


Načelo dobre vjere

je temeljno načelo obveznog prava

etičko pravilo o savjesnom i poštenom postupanju

ako jedna od stranaka nije postupila s najvećom dobrom vjerom, druga može tražiti poništenje ugovora


Pojam i obilježja ugovora o osiguranju

ugovorom o osiguranju obvezuje se ugovaratelj osiguranja da na načelima uzajamnosti i solidarnosti uplaćuje određenu svotu osiguratelju, koji se obvezuje, ako se dogodi događaj koji predstavlja osigurani slučaj, isplatiti osiguraniku ili nekoj trećoj osobi naknadu odnosno ugovorenu svotu ili učiniti nešto drugo (ZOO)


ugovor o osiguranju je koncenzualan, a pisana forma, po svom pravnom djelovanju, nije “dokazana niti bitna” jer ugovor po svojoj biti ostaje neformalanza zaključenje je dovoljna obična suglasnostto je:

dvostrano obvezni ugovor,sukcesivni ugovor (cijelo vrijeme traje obveza

plaćanje više šteta)aleatoran ugovor = nejednaka primanja i davanjaugovor o uzajamnom povjerenjuuvjetovan ugovor, jer ako osiguranik ne ispuni svoju

obvezu, nema pravo na odštetu

Pojam i obilježja ugovora o osiguranju

26


Definicije ugovora o osiguranju

nekoliko skupina teorija:

EKONOMSKO – PRAVNE TEORIJE (teorija potrebe i teorija sigurnosti)TEHNIČKO PRAVNE TEORIJE (teorija kompenzacije, teorija tehnički organiziranog osiguratelja)PRAVNE TEORIJE (teorija odštete, teorija prestacije– obveza isplate unaprijed utvrđene štete)MJEŠOVITA TEORIJA – uvažava ekonomske, tehničke i pravne elemente –osiguranje je “operacija u kojoj osiguraniku kao naknada za uplaćenu premiju obećaje da će njemu ili trećoj osobi u slučaju ostvarenja rizika osiguratelj isplatiti naknadu”


Vrste ugovora o osiguranju

pojedinačni ugovor – predmet osiguranja je točno označen)(primjer utvrđivanja identiteta u pomorskom osiguranju)opći ugovor – razni tipovi generalnih ugovora o otvorenom pokriću ugovori prema trajanju – kratkotrajni, na neodređeno vrijeme, na pojedinačno putovanje, na izvršenje pojedninogpothvata


Polica osiguranja

je pismena isprava o sklopljenom osiguranju (ZOO)ona je i ugovor o osiguranju ako ju je uz osiguratelja potpisao ugovarateljtime ona postaje dokaz i pisana obveza osiguratelja za naknadu štetesadržaj

ugovorne straneosiguranu stvar, osoburizik obuhvaćen osiguranjemtrajanje osiguranja vrijeme pokrićasvotu osiguranjapremijadatum izdavanja i potpis ugovornih strana


Obveze ugovornih strana

Prijava šteteRepresivne mjere

Isplate šteta ili osiguranih svotaPokriće troškova spašavanja

KAD NASTUPI OSIGURANI SLUČAJ

Plaćanje premije osiguranjaIzvještavanje o promjenama rizika Mjere prevencije

Stvaranje rezervi osiguranjaMjere prevencije i represije Obavljanje radnji u svezi s policom

U TIJEKU TRAJANJA OSIGURANJA

Prijavljivanje činjenicaPlaćanje premije

Prihvaćanje ponudeInformiranje osiguranika o ugovornim

uvjetima

PRI SKLAPANJU UGOVORAOSIGURANIKOSIGURATELJ


List pokrića

je potvrda o sklopljenom osiguranju, a kojom se može privremeno zamijeniti policau list pokrića unose se bitni dijelovi ugovora o

osiguranjuu praksi se izdaju kad nisu poznati svi elementi

ugovora, a zahtjeva se potvrda o sklopljenom osiguranjuizdaje se odmah, jer za to nisu potrebne

nikakve formalnosti obično ga potpisuje osiguranje, ali može još i

ugovarateljProf.dr.sc. Drago Jakovčević 1565/16/2006

Klauzule ograničenja obveza osiguratelja

U ugovorima o osiguranju mogu se unijeti razne klauzule kojima se ograničava osigurateljeva obvezato su 1.FRANŠIZA 2.SAMOPRIDRŽAJ3.OSIGURANJE NA PRVI RIZIK4.PODOSIGURANJE5.OGRANIČENJA U PRIMJENI PRAVILA PROPORCIJE6.KLAUZULA O RASPODJELI POKRIĆA

Ograničenja se primjenjuju u trenutku nastanka osiguranog slučaja(likvidaciji šteta)

27


FRANŠIZA

To je sniženje osigurateljeve naknade izraženo relativno(u %) kao udio u osiguranoj svoti , a primjenjuje se osobito u transportnim osiguranjimaOpravdanost primjene franšize dokazuje se kod

nastanka mnogobrojnih bagatelnih šteta jer se izbjegavaju relativno visoki troškovi likvidacije. (primjer kalo, rastep, lom)Može se ugovoriti kao kvalitativna i

kvantitativna


KVALITATIVNA FRANŠIZA

Ovom franšizom osiguratelj se oslobađa u cijelosti za pokriće određenih vrsta rizikaPrimjerice, ograničenje pokrića u kasku

brodova samo za slučaj potpunog gubitka.(“abandon”-osiguranik prepušta brod i teret osiguratelju uz naknadu za potpuni gubitak)


KVANTITATIVNA FRANŠIZA

Kvantitativnom franšizom ograničava se pravo osiguranika na dio naknade, a može se ugovoriti u postotku ili u apsolutnoj svotivrste

INTEGRALNA FRANŠIZAODBITNA FRANŠIZAAGREGATNA FRANŠIZA


INTEGRALNA FRANŠIZA –ako je šteta niža od visine ugovorene franšize odšteta se ne isplaćuje, ako je viša odšteta se isplaćuje u cijelosti kao da franšiza nije ugovorenaODBITNA FRANŠIZA –osiguratelj plaća štetu samo ako je ona veća od visine ugovorene odbitne franšize

primjerice, ako je ugovorena odbitna franšiza od 10 % onda osiguratelj uvijek smanjuje odštetu za 10%


AGREGATNA FRANŠIZA –to je odbitnafranšiza kod koje se primjenjuje odbitak tako dugo dok visina ukupnih odbitaka ne dosegne ugovoreni iznos franšize za tu godinu

primjer:godišnja franšiza = 1000 kn,u siječnju nastane šteta od 500 kn -

osiguratelj nema obvezeu veljači nastane šteta od 2000 kn –

osiguratelj će platiti 1500 kn, a ostalo snosi osiguranik


SAMOPRIDRŽAJ

To je udio osiguranika u šteti, a ugovara se u apsolutnoj svoti ili u postotku. Primjer: Ako je osigurana svota 100.000 kn uz franšizu od 10% pa nastane šteta od 5.000 kn osiguranik neće ostvariti naknadu jer je franšiza veća od visine štete. Međutim, ako je ugovoren samopridržaj od 10% pa nastane šteta od 5.000 onda osiguranik snosi 500 a osiguratelj plaća 4.500 kn

28


OSIGURANJE NA PRVI RIZIK

po tom osiguranju osiguratelj plaća sve štete do svote ugovorenog limita, a osiguranik snosi štetu iznad limitaovakvi ugovori povoljni su za

osiguranike koji pretpostavljaju da štete neće prijeći limit – provalne krađe)


PODOSIGURANJE

je udio osiguranika u šteti u dijelu u kojem je objekt podosiguranosiguranik kod nastupanja

osiguranog slučaja i nastanka štete dobiva razmjerno manji dio odštete za onoliko koliko je prijavio manju vrijednost


KLAUZULE O RASPODJELI POKRIĆA IZMEĐU VIŠE OSIGURATELJA

ovom se klauzulom dijeli obveza plaćanja odštete na više osiguratelja, a prema njihovom udjelu (premiji) u osiguranjuklauzula raspodjele pokrića

primjenjuje se kad više osiguratelja sudjeluje u pokriću štete



Vrste klauzulaPro - rata klauzula –sudjelovanje u šteti

razmjerno visini svote osiguranjaprimjer:Osoba osigurava kuću od 200.000 kn,

osiguratelj A 100.000, B 50.000, C 50.000Šteta od 10.000 kn bit će raspoređena

prema sljedećem ključu:

A = 100.000/200.000 X10.000= 5.000B= 50.000/200.000 X 10.000 = 2.500C= ist kao B


Klauzula o jednakim udjelima u štetipo ovoj klauzuli svaki osiguratelj uzima uzima

jednake dijelove štete , ali najviše do svote koju pokriva osiguranjemprimjerosiguratelj A izda policu na 100.000, osiguratelj B na

200.000, a osiguratelj C na 300.000. Ako šteta iznosi 150.000 onda svaki snosi po 50.000.

Međutim, kako se raspoređuje nastala šteta od 500.000 kn?????



INSTITUT TREĆE OSOBE U OSIGURANJU

to su klauzule kojima se dopušta korištenje prava iz osiguranja osobama koje nisu izravne strane ugovora. to su “treće osobe”kod osiguranja života treće osobe su korisnici osiguranja, dok kod ozljeda na radu gdje su izravne strane poslodavac i osiguratelj,treće osobe su radnici kod osiguranja kredita za kupnju nekretnine treća osoba je banka koja je uzela vinkuliranu policu pa je iskoristi ako se dogodi oštećenje objekta uz neplatežkredita

29


Tržišta osiguranja u RH, Europi i svijetu

Zakonski okvir za djelatnost osiguranjaRazvijenost industrije osiguranja

Pojam i obilježja portfelja osiguranjaŽivotna osiguranjaNeživotna osiguranja

Komparativni pregled, razvoj proizvoda i tržišta osiguranja


Osigurateljno tržište RH Europske unije

i svijetaPojam i obilježja portfelja osiguranja

OSIGURATELJNI PORTFELJ JE SVEUKUPNOST UGOVORA O OSIGURANJU KOJI SE ISKAZUJU UKUPNOM PREMIJOM PO POJEDINIM VRSTAMA U ODREĐENOM RAZDOBLJU

(Portfelj životnih, neživotnih, imovinskih, auto-odgovornosti itd.)

Portfelj svojom veličinom i strukturom odražava snagu osigurateljne institucije.

Veliki portfelj koji se obnavlja i povećava otvara perspektivu, a “stari” portfelj koji stagnira ukazuje na vlastito odumiranje

i propast društava za osiguranje


0.01%252 88ESTONIJA

0.01%478 66SiCG

0.03%1.098 53HRVATSKA

0.06%1.809 47SLOVENIJA

0.09%2.887 43MADŽARSKA

0.14%4.393 37ČEŠKA

5.88%190.797 5NJEMAČKA

6.00%194.624 4FRANCUSKA

9.09%294.831 3VELIKA BRITANIJA

15.18%492.425 2JAPAN

33.84%1.097.836 1SAD

udio svj tržišta u 2004 u %volumen premija u 2004 (mil $)rangzemlja

Ukupne zaračunate premije po zemljama u 2004 u $


IZNOS PREMIJA U 2004. U MILIJUNIMA $

0 200.000 400.000 600.000 800.000

1.000.000 1.200.000

SA

D

JAP

AN

VE

LIK

AB

RIT

AN

IJA

FRA

NC

US

KA

NJE

MAČ

KA

ČE

ŠK

A

MA

DŽA

RS

KA

SLO

VE

NIJ

A

HR

VA

TSK

A

SiC

G

ES

TON

IJA

ZEMLJE


UKUPNO ZARAČUNATE PREMIJE U ODABRANIM TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA U 2004.

(MILIJUNI $)

0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000

ČEŠKA

MADŽARSKA

SLOVEN

IJA

HRVATS

KASiC

G

ESTONIJA

ZEMLJE

PRE

MIJ

E


0,8 1,5 2,3 88BANGLADEŠ

41,5 3,2 44,7 70SiCG

189,2 58,7 247,9 41HRVATSKA

170,0 117,3 287,3 37MADŽARSKA

261,9 168,6 430,5 34ČEŠKA

649,5 270,0 919,6 28SLOVENIJA

2.062,6 1.692,5 3.755,1 5SAD

830,8 3.044,0 3.874,8 4JAPAN

1.473,8 2.617,4 4.091,2 3IRSKA

1.318,0 3.190,4 4.508,4 2VELIKA BRITANIJA

2.441,2 3.275,1 5.716,4 1ŠVICARSKA

premije neživotnog osigper capita

premije životnog osigper capita

ukupno zaračunate premije per capitarangzemlja

GUSTOĆA OSIGURANJA:PREMIJE PER CAPITA U 2004 U $

30


UKUPNO ZARAČUNATE PREMIJE PER CAPITA U $

0,0 1.000,0 2.000,0 3.000,0 4.000,0 5.000,0 6.000,0 7.000,0

ŠV

ICA

RS

KA

VE

LIK

AB

RIT

AN

IJA

IRS

KA

JAP

AN

SA

D

SLO

VE

NIJ

A

ČE

ŠK

A

MA

DŽA

RS

KA

HR

VA

TSK

A

SiC

G

BA

NG

LAD

EŠ

ZEMLJA

PREM

IJA

PER

CA

PITA

SVJETSKI PROSJEK=511.5 $/per capita


zemlja ranking ukupne premije (% BDP-a) premije životnog (% BDP-a) premije neživotnog (% BDP-a)JAR 1 14,38% 11,43% 2,95%TAJVAN 2 14,13% 11,06% 3,07%VELIKA BRITANIJA 3 12,60% 8,92% 3,68%ŠVICARSKA 4 11,75% 6,73% 5,02%JAPAN 5 10,51% 8,26% 2,25%SAD 10 9,36% 4,22% 5,14%SLOVENIJA 29 5,61% 1,65% 3,96%ČEŠKA 36 4,15% 1,63% 2,53%HRVATSKA 43 3,20% 0,76% 2,44%MADŽARSKA 50 2,83% 1,15% 1,67%SiCG 60 2,20% 0,16% 2,04%SAUDIJSKA ARABIJA 88 0,48% 0,02% 0,46%

PENETRACIJA OSIGURANJA: PREMIJE OSIGURANJA KAO POSTOTAK BDP-a U 2004.


UDIO UKUPNO ZARAČUNATIH PREMIJA U BDP-u

0,00%2,00%4,00%6,00%8,00%

10,00%12,00%14,00%16,00%

JAR

TAJV

AN

VEL

IKA

BRIT

ANIJ

A

ŠVI

CAR

SKA

JAPA

N

SAD

SLO

VEN

IJA

ČE

ŠKA

HR

VAT

SKA

MAD

ŽAR

SKA

SiC

G

SAU

DIJ

SKA

ARAB

IJA

SVJETSKI PROSJEK=7.99%

UDIO UKUPNO ZARAČUNATIH PREMIJA U BDP-u U 2004.


41,00%59,00%EU2540,62%59,38%EU1543,01%56,99%SVIJET34,78%65,22%BANGLADEŠ92,84%7,16%SiCG76,32%23,68%HRVATSKA59,17%40,83%

MADŽARSKA

60,84%39,16%ČEŠKA70,63%29,36%SLOVENIJA54,93%45,07%SAD21,44%78,56%JAPAN36,02%63,98%IRSKA29,23%70,77%

VELIKA BRITANIJA

42,71%57,29%ŠVICARSKA

udio neživotnih osiguranja u uk premijama

udio životnih osiguranja u uk premijamazemlja

RAZVIJENOST STRUKTURE PORTFELJA U 2004.

HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA


ZARAČUNATE PREMIJE OSIGURATELJA 2000-2004 (mil. KN)

31


PREMIJA PO STANOVNIKU U 2004. U KUNAMA


UDIO PREMIJE U BDP-u (U %)


76,32%23,68%2004

77,70%22,30%2003

79,30%20,70%2002

81,80%18,20%2001

84,20%16,80%2000

NEŽIVOTNO OSIGURANJEŽIVOTNO OSIGURANJEGODINA

RAZVOJ STRUKTURE PREMIJSKOG OSIGURANJA U RH


Razvoj strukture premijskog osiguranja u RH u razdoblju 1999.-2005.

15,80% 16,80% 18,20% 20,70% 22,30% 23,70% 25,80%

0,00%10,00%20,00%30,00%40,00%50,00%60,00%70,00%80,00%90,00%

100,00%

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

neživotna osiguranjaživotna osiguranja


PRELIMINARNI PODACI O HRVATSKOM TRŽIŠTU OSIGURANJA U 2005.

UKUPNA BRUTO PREMIJA = 7,4 MILIJARDE KUNA• RAST OD 12,2% U ODNOSU NA 2004. GODINU

PREMIJA NEŽIVOTNIH OSIGURANJA = 5,5 MLRD KN (74,2% UKUPNE PREMIJE)

• RAST OD 9,1% U ODNOSU NA 2004. GODINU

PREMIJA ŽIVOTNIH OSIGURANJA = 1,9 MLRD KN (25,8% UKUPNE PREMIJE)

• RAST OD 22,2% U ODNOSU NA 2004. GODINU

BDP U 2005. = 229,031 MLRD KN UDIO PREMIJE OSIGURANJA U BDP-u U 2005. JE 3,23%

IZVOR: HANFA

Documents

Prezentacije-ekonomika osiguranja