PRIČE IZ DINARSKOG LUKA - awsassets.panda.orgawsassets.panda.org/downloads/wwf_godisnje_izvjesce_hr__web... · WWF Adria Godišnje izvješće 2015./16. strana 2 WWF Adria Godišnje

2015/16

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

ADRIA

PRIČE IZDINARSKOG LUKA

WWF Adria Godišnje izvješće 2015./16. strana 2 WWF Adria Godišnje izvješće 2015./16. strana 3

SADRŽAJ Predgovor

Zagovaranje u WWF-u

Slatkovodni ekosustavi

Zaštićena područja

More

Šume

Javno upravljanje

Javno zagovaranje i mobiliziranje javnosti

Sat za planet Zemlju

Suradnja s korporativnim sektorom

WWF Adria u regiji

WWF Mediteran

Pogled u 2017.

Klimatske promjene

Izvještaj o stanju planeta

Financije

Tko je tko u WWF Adriji

4

6

7

12

16

18

19

20

22

24

25

26

28

30

32

33

34

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje Zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.

Izdavač: WWF Adria - udruga za zaštitu prirode i očuvanje biološke raznolikosti, Budmanijeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska.

Dozvoljena je potpuna ili djelomična reprodukcija ove publikacije uz obvezno navođenje naslova i autorstva gore navedenog izdavača.

Autorica i urednica: Petra Boić Petrač

Fotografija na naslovnici: Početak Balkan River Toura u Sloveniji © Matic Oblak

Dizajn: Ivan Antunović

Redaktura: Snježana Babić Višnjić

Odgovorna osoba: Martin Šolar

Kontakt: [email protected]

Tiskano na ekološki prihvatljivom papiru.

Prosinac 2016.

Za dodatne informacije: adria.panda.org


Ovaj potomak WWF-ova Mediteranskog programa počeo je s radom 2015. kao WWF-ov tim za vodstvo i upravljanje velikom regijom koja se proteže Slovenijom, Hrvatskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kosovom* i Albanijom. WWF Adria nastavlja WWF-ov petnaestogodišnji rad na očuvanju prirode u ovoj regiji i postupno ga proširuje.

Između dunavskog sliva i Jadranskog mora područje je zadivljujućeg prirodnog bogatstva, uključujući dijelove najmanje šest najvažnijih ekoregija na svijetu. Nepregledne šume, zapanjujući planinski krajolici, kristalno čiste rijeke i potoci, stotine otoka i bogati morski ekosustavi prednost su za sva društva ove regije te neprocjenjiva korist za društveni i gospodarski razvoj.

WWF-om u regiji koordinira se iz sjedišta u Zagrebu, u Hrvatskoj. Blisko surađujemo s partnerskim nevladinim organizacijama u Srbiji te Bosni i Hercegovini kao i s mnogo projektnih partnera diljem svih osam zemalja. Višenacionalni tim s više od trideset predanih i kompetentnih stručnjaka najvažniji su faktor WWF Adrije. U sve većem broju projekata, koje podupiru privatni i javni donatori, bavimo se prijetnjama te stvaramo rješenja za očuvanje ekosustava i dobro upravljanje ekološkim dobrima. Krajnji je cilj uvjeriti ljude, gospodarski sektor, civilno društvo, vlade i lokalne uprave da je očuvanje i obnova prirodnog naslijeđa, eliminiranje prijetnji vitalnim ekosustavima te pomaganje pri stvaranju zelenog gospodarstva najbolja opcija za osiguranje dobrobiti zajednica u ovoj regiji.

Neki važni koraci su već učinjeni u tom smjeru. U ovome ćemo ih izvješću pokušati opisati. Nadamo se da ćete uživati čitajući ga.

Paolo Lombardipredsjednik WWF Adrije

© M

artin Šolar / W

WF A

dria

Martin Šolar direktor WWF Adrije

© Jakob Š

olar

WWF ADRIA MOJ JE IZAZOVNedavno sam stajao na prekrasnom vrhu Julijskih Alpa. Stanje nije idealno, ali je područje očuvano i zaštićeno i uložio sam velik dio svog života i energije da tako i ostane. Pogled mi se pruža s vrha skroz do Jadranskog mora, uzdiže se prema brežuljcima i planinama Dinarskog gorja, te se smiruje na ravnicama Panonske nizine na istoku zemlje, koja graniči s rijekama Murom i Dravom na jugu i Dunavom na jugoistoku. Raznolikost i ljepota prirode koja se otvara pred mojim očima nevjerojatne su i vrijedne svakog truda. S vrha Triglava do rijeke Mure, od Jadranskog mora i Dinarida do rijeke Vjose i Prespanskog jezera.

WWF Adriji povjeren je odgovoran zadatak: štititi i čuvati neotkrivene i nepoznate svjetove divljih rijeka, zagonetnih šuma, zaštićenih područja i mora. Biljne i životinjske vrste, staništa i ljudi zajedno čine mozaik blaga koje nam je povjereno na čuvanje.

Moj tim i ja ponosni smo i povlašteni što imamo odgovoran zadatak provođenja vizije, misije i mandata WWF-a na ovom području. WWF Adria izazov je i prigoda za sve nas da promičemo i osiguramo zaštitu i održivo upravljanje prirodnim resursima u korist prirode i ljudi koji žive na tom području.

“Brinemo se o mozaiku blaga koje nam je povjereno na čuvanje.”

“WWF Adria nastavlja WWF-ov petnaestogodišnji rad na očuvanju prirode u ovoj regiji.”

together possible.DOBRODOŠLI U WWF ADRIA!

*Imenovanje je bez predrasuda na poziciju ili status te u skladu s UNSCR 1244/99

i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova


Svrha WWF-ova zagovaranja globalne i regionalne politike je promicanje suglasnosti u vezi sa zakonima, propisima i politikama te njihova provođenja, kojim se osigurava održivo korištenje prirodnih resursa i očuvanje ekosustava. WWF stvara prigode za sudjelovanje i kvalitetan dijalog među vladama, poslovnim subjektima i članovima civilnog društva u području uz Jadransko more.

WWF-ove strategije zagovaranja uglavnom su usmjerene pristupanju donositeljima odluka s utvrđenim prilikama za bolje očuvanje i održivo korištenje, te predlaganju smjerova, ciljeva, jezika, alata i raspodjele resursa koji su nužni kako bi se te prilike ostvarile. Strategije zagovaranja uključuju i gradnju kapaciteta za zagovaranje u partnerskim organizacijama i drugim organizacijama civilnog društva te upotrebu različitih medija kako bi se utjecalo na javno mnijenje i donositelje odluka.

U prethodnom smo razdoblju uspostavili radne odnose s nacionalnim tijelima odgovornima za upravljanje resursima i raspodjelu/upotrebu EU-ova novca (odnosno prirodom, vodom, energijom, ribarstvom) za zagovaranje integriranog i sudjelujućeg pristupa. Naše su aktivnosti znatan doprinos učinkovitom prenošenju zakonodavstva EU u vezi s okolišem u regiji. Sudjelujemo u sljedećim politikama i okvirima politika na EU razini: Strategija Europske unije o bioraznolikosti do 2020.; Okvirna direktiva o vodama; Direktiva o pticama i Direktiva o staništu; Zajednička ribarstvena politika i Sedmi akcijski program EU-a za zaštitu okoliša.

Rijeke nam pružaju sve, od biološke raznolikosti, vode i hrane do energije i mogućnosti gospodarskog rasta. WWF je, u suradnji s najvažnijim institucijama za zaštitu prirode, proveo analizu stanja rijeka i riječnih segmenata u nekim zemljama regije i sigurno možemo reći da su slatkovodni ekosustavi Dinarskog luka temelj dobrobiti za ljude, biljke i životinje. Analizirano je 296 rijeka, a čak 66 posto, tj. 8739 kilometara, ocijenjeno je iznimnim! Cilj nam je osigurati da rijeke regije ostanu kristalno čiste, netaknute i prirodne, kako bi vodni režimi osigurali vodu za prirodu i ljude, obranu od suša i poplava, te ublažili posljedice klimatskih ekstrema.

ZAGOVARANJE U WWF-u

SLATKOVODNI EKOSUSTAVI

KAKO DA TO OSTVARIMONAŠA TEORIJA PROMJENE

HRANA, VODA IENERGETSKA

SIGURNOST

NEPRISTRANOUPRAVLJATIRESURSIMA

KONZUMIRATI MUDRĲE

OČUVATI PRIRODNI KAPITAL

PROIZVODITI BOLJE

OČUVANJEBIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI

INTEGRITETEKOSUSTAVA

PREUSMJERITIFINANCĲSKE

TOKOVE

BOLJI IZBOR

IZ PERSPEKTIVEJEDNOG PLANETA

6 globalnih ciljeva i 3 ključna pokretača koje će zajedno provoditi WWF i partneri

OCEA

NI

ŠUME

VODA

KLIM

A I EN

ERGIJ

A

HRAN

A

DIVLJ

I SVIJ

ET

TRŽIŠTAFINANCIJE

UPRAVLJANJE


Održiva hidroenergetika

WWF Adria provodi nekoliko projekata vezanih uz rijeke regije. Inicijativom za održivu hidroenergetiku u Dinarskom luku (DASHI) želimo poboljšati donošenje odluka o budućoj hidroenergetskoj infrastrukturi i radu postojećih hidroelektrana. U Hrvatskoj smo, primjerice, sudjelovali u sprečavanju gradnje 14 hidroelektrana planiranih na samo 140 kilometara dugoj rijeci Korani, te malih hidroelektrana na rijeci Mrežnici. Sudjelovali smo i u javnom savjetovanju kao i kampanji s ostalim nevladinim organizacijama o planiranoj gradnji hidroelektrane na rijeci Ombli. U Crnoj Gori prihvaćen je Pravilnik o načinu određivanja ekološki prihvatljiva protoka površinskih voda, čime je ta mjera ublažavanja utjecaja gradnje hidroelektrana na slatkovodne sustave postala

zakonski obvezujuća. Federalno Ministarstvo okoliša i turizma Bosne i Hercegovine uključilo je WWF-ov Akcijski plan revitalizacije staništa Hutovog Blata u BiH kao sastavni dio okolišne dozvole za HE Čapljina, čime je mjerodavna elektroprivreda postala obvezna financirati obnovu ovih močvarnih staništa u iznosu od 250.000 eura na godinu.

Unutar DASHI inicijative provedena je spomenuta analiza stanja rijeka, koja je izračunata na temelju kombinacije vrijednosti hidrologije, kvalitete vode, morfologije korita, obalne vegetacije i uporabe zemljišta – a temelji se na Okvirnoj direktivi o vodama Europske unije, kako bi olakšali državama provedbu odredbi Direktive. WWF rezultate analize koristi kao argumente pri lobiranju da naše najvrednije rijeke ostanu netaknute.

'Europska Amazona' – UNESCO-ov rezervat biosfere

Radimo na proglašenju područja Mure, Drave i Dunava – koje se proteže kroz pet zemalja – UNESCO-ovim prekograničnim rezervatom biosfere, čime bi „Europska Amazona“ postala prvi takav rezervat u svijetu. Ulažemo napore da Austrija, Slovenija i Srbija provedu nominacijske postupke, dok je rezervat već službeno prepoznat u Hrvatskoj i Mađarskoj. „Europska Amazona“ za nas je primjer očuvanijih rijeka koje svojom jedinstvenom biološkom raznolikošću stanovništvu u njihovoj blizini pružaju pregršt usluga ekosustava.

Hidroelektrana na P

ivi © M

artin Šolar / W

WF A

dria

Biološka raznolikost P

arka prirode Kopački rit ©

Mario R

omiluć


Obnova rijeke Drave

Potkraj 2015. počeli smo s provedbom projekta „Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama“ čiji je glavni cilj poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj. Kako bi se to postiglo, WWF surađuje s drugim nevladinim organizacijama, kao i s mjerodavnim tijelima iz područja upravljanja vodama i zaštite prirode. Obnavljanje će neizmjerno koristiti dobrom stanju sada ugroženih staništa i vrsta u Natura 2000 područjima te pridonijeti boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz Dravu. Dobrobiti su vidljive već u prvoj godini provedbe projekta. Bregunica, koju je WWF proglasio pticom godine, primijećena je na 200 metara područja rijeke Drave, koje su WWF i partneri u 2016. zajedno obnovili, a gdje je prije nije bilo.

Kampanjama protiv malih hidroelektrana

Denis Frančišković iz udruge Eko Pan iz Karlovca u Hrvatskoj ističe da je slatkovodni ekosustav na području Karlovačke županije iznimno bogat i biološki raznolik zbog čega se smatra najvažnijim obilježjem i resursom tog kraja.

„Posljednjih godina karlovačke su rijeke na meti investitora kojima prostorni planovi omogućuju pregradnju rijeka bez većih ograničenja. Poučeni negativnim, gotovo tragičnim primjerom HE Lešće na rijeci Dobri, kontinuirano u javnosti potičemo raspravu o potrebi, stvarnoj isplativosti i kumulativnom utjecaju ovakvih zahvata. Početkom ljeta 2015. godine, uz značajnu podršku WWF Adrije, započeli smo s kampanjom 'Sačuvajmo Koranu zajedno', u sklopu koje je organizirana regata Koranom u kojoj je sudjelovalo više od 150 građana, uz golem medijski odjek i sudjelovanje poznate Karlovčanke, glumice Zrinke Cvitešić, koja je javno podržala kampanju“, ističe Frančišković.

Kampanja „Sačuvajmo Koranu zajedno“ u svakom je smislu bila uspješna, a Korana je, barem zasad, očuvana od hidroenergetskih zahvata. Suradnja Eko Pana i WWF-a stoga se nastavila potkraj ljeta 2016. kampanjom „Glas za Mrežnicu“ koju je inicirala lokalna zajednica. Ljudi koji žive uz rijeke i od rijeka ohrabrili su se izraziti stav o budućnosti svog neposrednog okoliša.

Drava ©

WW

F Austria

Regata na M

režnici © Tom

islav Šolić

Denis Frančišković

udruga Eko Pan


Sve aktivnosti koje WWF provodi u suradnji sa zaštićenim područjima, lokalnim stanovništvom, nevladinim organizacijama i općenito na svim svojim projektima, osiguravaju temeljna ljudska prava načelima prava na informaciju, sudjelovanjem svih društvenih skupina u odlučivanju, poštivanjem principa odgovornosti i transparentnosti te nediskriminacije i ravnopravnosti.

Poboljšanjem suradnje parkova s lokalnim zajednicama ističemo važnost dobre komunikacije koja treba dovesti do poboljšanja upravljanja resursima u zaštićenom području. U svim zemljama gradimo mrežu partnera s kojima ćemo raditi na uključivanju u donošenje odluka o prirodnom kapitalu i graditi suradnju s donosiocima odluka, za koje želimo da bolje preusmjere financijske tokove te da razumiju i više vrednuju prirodu i usluge koje nam ona pruža.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Medvjed u N

P Tara © S

zilard Kovacs

Već su dugo godina zaštićena područja jedan od glavnih fokusa rada WWF-a u regiji. Njihovo osnaživanje omogućava društveni i gospodarski razvoj ruralnih područja te stvara najmoćnije prirodno rješenje u borbi protiv klimatskih promjena i prirodnih katastrofa. WWF potiče dobru suradnju parkova s lokalnom zajednicom kako bi povećali svoju ulogu u lokalnom društvenom i gospodarskom razvoju.

Priču koju smo utemeljili projektom „Parkovi Dinarskog luka“, tijekom kojega su procijenjene vrijednosti i dobrobiti gotovo 60 zaštićenih područja, te smo pomogli uspostavi mreže zaštićenih

područja „Parkovi Dinarida“, nastavljamo s projektom „Zaštićena područja za prirodu i ljude“. Provedba je započela potkraj 2015., a cilj je postići da javno upravljanje prirodnim vrijednostima na području Dinarskog luka bude temelj održiva razvoja. Naglasak je na dobroj suradnji zaštićenih područja s lokalnim zajednicama, kao i na jačanju važnosti zaštićenih područja u nacionalnim razvojnim politikama.

Dobrobiti od ovog programa imat će sva zaštićena područja u regiji, a na primjeru devet parkova razvijamo primjere dobre prakse.


SLOPrimjere dobre prakse iz Slovenije prenosimo u druga zaštićena područja regije, a sa slovenskim parkovima, kao i svima u regiji, radimo na izgradnji kapaciteta za suradnju s lokalnom zajednicom.

HRPotičemo javno upravljanje zaštićenim područjima, pratimo financijske tokove koji proizlaze iz korištenja ekosustava i zagovaramo investiranje dijela prihoda u održavanje usluga ekosustava.

BiHNa području Nacionalnog parka Una radit će se na razvoju zelenog poslovanja i brendiranju lokalnih proizvoda, što pridonosi ekonomskoj i demografskoj revitalizaciji tog područja. U Nacionalnom parku Sutjeska razvijat se kanjoning, kao jedinstven i održiv turistički proizvod.

KOSRazvoj zaštićenog područja Germia

omogućit će povezivanje ljudi s prirodom - zaštićena područja u

blizini gradova vitalne su važnosti za premošćivanje jaza između potrebe

za očuvanjem prirode kao osnove za društveni i ekonomski razvoj neke države. Na primjeru parka Germia

ističemo važnost postojanja zaštićenog područja u blizini gradova kao i njegov utjecaj na stanovništvo: u kampovima

educiramo djecu o važnosti prirode, sa znanstvenim sektorom radimo

na prepoznavanju važnosti biljnog svijeta, a javnost učimo koliko je

takvo područje nužno za poboljšanje zdravlja, rekreaciju i kvalitetu zraka.

CGPotičemo rad Parkova Dinarida, mreže zaštićenih područja u regiji koja ima 58 članova. Zajedno motiviramo parkove na suradnju i na bolju promociju regije kao jedinstvene destinacije s raznolikim zaštićenim područjima.

SRBProgramom WWF-ove akademije za prirodu ističemo

važnost obrazovanja najmlađih i njihovih profesora jer samo tako možemo utjecati na promjenu navika

ne samo djece nego i njihovih roditelja, koja će u konačnici dovesti do očuvanja prirodnih vrijednosti i u konačnici opstanka našeg planeta. Program se provodi

u pet zaštićenih područja u Srbiji, te će vrlo izvjesno biti ponovljen i u drugim državama regije. Polaznici

akademije cijele će školske godine s upravljačima nacionalnih parkova Fruška gora, Đerdap i Tara,

Specijalnim rezervatom prirode Gornje Podunavlje i Predjelom izuzetnih odlika Avala raditi na promociji

njihovih prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Trima zaštićenim područjima – nacionalnim parkovima Đerdap, Fruška gora i Tara pomažemo pri osnivanju vijeća dionika, kako bi zajedničkim radom

došli do što boljih rezultata ne samo za zaštićena područja nego i za odnos tih područja sa svojom

lokalnom zajednicom i obratno.

SRB/CGNacionalni parkovi

Biogradska gora i Tara zajednički provode projekt

razvoja održiva turizma utemeljen na očuvanoj prirodi i promatranju

medvjeda. Želimo smanjiti konflikt između

stanovništva i te velike zvijeri razvojem novih turističkih proizvoda.

Obuka za vodiče i smještaj za posjetitelje parkova

donijet će značajan profit lokalnoj zajednici, a turisti

će u regiji imati novu turističku atrakciju.

ALBIstražujemo koji sastojak nedostaje da bi zaštićena područja zaživjela u praksi. Čim ga pronađemo, osmislit ćemo projekt kojim ćemo utjecati na očuvanje prekrasne prirodne baštine Albanije.

Radionica u P

ećinskom parku G

rabovača © W

WF

Lokalni proizvodi u NP U

na © Zrinka D

elić / WW

F Adria

© Leo B

urnett

WW

F Akadem

ija za prirodu, Petnica

© S

zilard Kovacs

Logo asocijacije sve zemlje.indd 1 5/6/15 7:37 AM


Mora su zagađena, riba je izlovljena, a sve zajedno shvaćamo zdravo za gotovo. Naše je Jadransko more još čisto, ali ribe je sve manje. No nastavimo li je izlovljavati kao što to sada činimo, oko 2050. godine u svjetskim morima i u našem nećemo imati što loviti.

Održive gospodarske aktivnosti u morskim parkovima

Mora su jedan od WWF-ovih prioriteta. A Jadransko more naš je prioritet! Provođenjem projekta „Održive gospodarske aktivnosti u morskim zaštićenim područjima Sredozemnog mora (SEA-Med)“, koji se provodi u šest zemalja i osam morskih zaštićenih područja, WWF i mnogi partneri surađuju s turističkim sektorom i sektorom ribarstva na planiranju, provedbi i promociji održiva turizma i održiva ribarstva. U Hrvatskoj WWF Adria i Udruga Sunce rade s parkovima prirode Telašćica i Lastovsko otočje te s njihovim dionicima, dok u Albaniji WWF Adria i Udruga INCA rade s nacionalnim morskim parkom Karaburun-Sazan i njihovim dionicima. WWF je zajedno sa sva tri parka i s partnerima razvio planove održiva turizma, i to koristeći participativni pristup, te je podržao i početak provedbe tih planova izradom vodiča za Dugi otok, prve edukativne staze na Lastovu, prve podvodne staze na Dugom otoku i u Karabun-Sazaniju. Također se kampove na Dugom otoku i Lastovu podržalo u njihovim nastojanjima da energiju dobivaju iz obnovljivih izvora. Zanimljivo je da je PP Telašćica svoj plan razvio ne samo za zaštićeno područje nego za cijeli Dugi otok, kao rezultat odluke participativnog suradničkog vijeća koje je također osnovano uz podršku WWF-a i Udruge Sunce. Održive gospodarske aktivnosti usko su povezane i s financijskom održivosti, pa se tako s morskim parkovima radi i na uspostavi inovativnih načina financiranja.

Promocija održivih proizvoda iz ribarstva

Mora su izvor hrane, a kako bi ta hrana bila dostupna i budućim generacijama, WWF u čak 11 EU-ovih zemalja provodi projekt Fish Forward kojim promiče odgovoran odabir proizvoda iz ribarstva. WWF Adria projekt provodi u Hrvatskoj i Sloveniji, a počeo je 2015. godine, koja je označena kao Europska godina razvoja. Kako bismo doznali dolazi li naša riba iz održiva ribarstva ili odgovorne akvakulture, radimo s ribarima i uzgajivačima koje potičemo da promijene način poslovanja, s vlastima da nas u tome podrže, s korporativnim sektorom da se odvaže na promjenu ponude ribe u svojim poslovnicama, a javnost informiramo kako odabrati održivo te tako osigurati puna mora sljedećim naraštajima. Kampanjom i suradnjom s brojnim ambasadorima, pozivamo javnost da se informira o odabiru održive ribe na internetskoj stranici kojuribukupiti.org.

Park prirode Lastovo ©

Martin Š

olar / WW

F Adria

Mirela R

emi P

riselac, pjevačica Elem

entala, u kam

panji "Koju ribu kupiti" ©

Red P

oint

Glazbenik Luka N

ižetić u kampanji "K

oju ribu kupiti" © R

ed Point

MORE

„Uprava ribarstva dugi niz godina njeguje izvrsnu suradnju s više nevladinih organizacija iz područja zaštite prirode, među kojim posebno mjesto zauzima WWF.

Ova suradnja posljednjih godina dodatno je intenzivirana kroz prepoznavanje zajedničkog cilja zaštite prirodnih resursa Jadranskog mora i dostizanja održiva ribarstva.

Uprava ribarstva podupire nastojanja WWF-a u promoviranju održiva ribolova i širenja svijesti krajnjih potrošača o važnosti održiva ribolova nizom aktivnosti, pri čemu možemo istaknuti hvalevrijedan projekt Fish Forward i WWF-ov vodič kroz kupnju proizvoda iz ribarstva. Kao još jedan konkretan korak k unapređenju hrvatskog ribarstva, WWF je pokrenuo Fishery Improvement Project s ciljem prilagodbe hrvatske plivaričarske flote strogim uvjetima dobivanja MSC certifikata.

Uprava ribarstva smatra da bi dobivanje MSC certifikata bio iznimno važan korak za hrvatsko ribarstvo koji bi označio siguran put održivu ribolovu, ali i otvorio nova tržišta“.

Ante MišuraPomoćnik ministra

za ribarstvo u Ministarstvu

poljoprivrede u Republici Hrvatskoj


Naša je regija bogata šumama, izuzetnim šumskim rezervatima i prašumskim ekosustavima, među kojima se ističu Perućica u Nacionalnom parku Sutjeska u Bosni i Hercegovini i šume NP Sjeverni Velebit u Hrvatskoj. WWF je zasad svoj rad na šumama usmjerio na Bosnu i Hercegovinu, gdje promičemo održivo gospodarenje šumama kao podršku održivu razvoju procesom FSC certifikacije. Potičemo i izmjene nacionalnih zakona.

Nakon uspješno dovršenog prvog dijela projekta, tijekom kojeg se certifikacijom dijela šuma Tuzlanskog kantona postiglo da samo legalno posječeno drvo dođe na EU-ovo tržište, trenutačno se radi na izradi jedinstvenog FSC standarda za Bosnu i Hercegovinu kao i na podizanju svijesti o važnosti EU-ovih propisa. Uz certifikaciju šuma u središnjem Bosanskom kantonu, WWF facilitacijom pomaže razvoju novog zakonskog okvira o šumama u Federaciji BiH. K tome, radi se i nadogradnja prije uspostavljenog alata za identifikaciju šuma visoke zaštitne vrijednosti.

Sve komponente tog projekta pridonose procesu pristupanja BiH Europskoj uniji.

Smanjenje prirodnih resursa, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju stanje okoliša. Na to možemo utjecati slijedimo li načela održiva razvoja u planiranju korištenja prirodnih dobara. Održiv razvoj, uz bolje upravljanje prirodnim resursima, može pridonijeti participativnom donošenju odluka i demokratizaciji društva.WWF potiče takvu demokratizaciju u svim zemljama regije.

Društveno-ekonomski razvoj

Inicijativom „Civilno društvo zagovara ekološki prihvatljiv društveno-ekonomski razvoj (CO-SEED)“ WWF i partnerske organizacije žele pridonijeti održivu upravljanju prirodnim resursima poboljšanjem regulatornog okvira i transparentnim procesima odlučivanja. Cilj je da organizacije civilnog društva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj, gdje se taj projekt provodi, budu uključene kao ravnopravni dionici s javnim sektorom i stručnim tvrtkama u nacionalnim procesima zakonodavnih izmjena i odlučivanja o Strateškim procjenama utjecaja na okoliš i Procjenama utjecaja na okoliš. Dodatni je naglasak ne samo na izgradnji kapaciteta tih organizacija nego i na izgradnji kapaciteta djelatnika u medijima, kako bi valjano podigli svijest o problemima društveno-ekonomskog razvoja.

Upravljanje zaštićenim područjima

Znanost o očuvanju prirode sve nas više uči da se ekosustavi ne mogu očuvati samo u zaštićenim područjima. Drugim riječima, moramo djelovati u širem smislu, diljem cijelih predjela i ekoloških regija. To znači da moramo aktivno uključiti ljude i tvrtke, razumjeti što je to što utječe na njihove odabire te ponuditi rješenja kojima ih se potiče da čuvaju i štite ekosustave. Istodobno moramo pokazati prednosti održive upotrebe ekosustava za ljude, što bi dovelo do učinkovitijeg ublažavanja siromaštva nego što su alternativni pristupi kojima se uništava okoliš. To je glavni razlog zbog kojeg se WWF Adria uključio u upravljanje zaštićenim područjima u sklopu programa „Zaštićena područja za prirodu i ljude”.

Sustavom zaštićenih područja duž Jadranske obale štite se šumska staništa, pružaju se ekološke usluge, stvaraju se prigode za razvoj lokalnog i nacionalnog gospodarstva. WWF Adria radi na boljem upravljanju prirodnim kapitalom, pridonoseći većem sudjelovanju lokalnih zajednica u upravljanju zaštićenim područjima te njihovu jačanju u pogledu utjecaja i nadziranja nacionalnih politika u vezi s okolišem. WWF se želi pobrinuti da nositelji dužnosti u zaštićenim područjima imaju aktivan, angažiran i plodonosan međusobni odnos s lokalnim i nacionalnim nositeljima prava. WWF i partneri planirano i strukturirano djelovat će s ključnim donosiocima odluka te ćemo, kad dobijemo prigodu za dijalog, imati odgovarajuće argumente.

ŠUME JAVNO UPRAVLJANJE

WW

F radi na certifikaciji šuma u B

iH ©

Martin Š

olar / WW

F Adria


Dijalog s donosiocima odluka jedna je od temeljnih aktivnosti WWF-a. Kako se donose odluke, tko na njih utječe, za koga se one donose, tko ih donosi… Sve su to pitanja u kojima WWF traži odgovore te nastoji na njih utjecati. Svakako uz pomoć javnosti, čija nam je potpora nužna!

Za razliku od drugih zemalja svijeta, na području Dinarskog luka WWF je malo znan, pa je podizanje svijesti o pandi koja živi za zaštićenu prirodu jedan od naših prioriteta. Mi, međutim, kada trebamo podršku javnosti – imamo je! Shvatili smo to peticijom koja nam je bila nužna da zaustavimo planove regulacije Dunava. Kao i „Satom za planet Zemlju“, kojem se iz godine u godinu pridružuje još više ljudi. U „Kriku za prirodu“ sudjelovao je mnogo stanovnika naših područja, a ovogodišnji Balkan Rivers Tour primamio je mnoge kajakaše i ljubitelje prirode u jedinstveni plov kakav se prolazi samo jednom u životu.

JAVNO ZAGOVARANJE I MOBILIZIRANJE JAVNOSTI SOS za Jadran

WWF se pridružio Zelenoj akciji, Zelenoj Istri, Suncu, Greenpeaceu Hrvatska i drugim nevladinim organizacijama koje su uvidjele pogrešku tadašnje vlade, koja je početkom 2015. odlučila dopustiti istraživanja u Jadranskom moru. Ne želeći dopustiti pogreške susjeda Talijana, koje bi mogle imati stravične posljedice poput onih u Meksičkom zaljevu, zajedno smo podigli glas te uz pomoć mnogih poznatih osoba, ali, prije svega, svojim argumentima i stalnim naporima, čulo nas se dovoljno glasno da su se potencijalni investitori povukli iz priče. Shvatili smo da smo zajedno najjači, te smo se okupili u koaliciji „Jedan Jadran“, koja obuhvaća sve zemlje uz Jadransko more i odsad djelujemo – zajedno.

Koalicija 27

WWF Adria je u Srbiji dio Koalicije 27, mreže 11 organizacija civilnog društva koje su okupljene oko ideje da zajednički prate i pridonose procesu europskih integracija Republike Srbije u sektoru okoliša i klimatskih promjena. Koalicija 27, osnovana 2014. godine, prati pregovore u Poglavlju 27, zagovara i potiče sudjelovanje javnosti u procesu pristupnih pregovora RS s EU-om te predlaže rješenja koja će pridonijeti zaštiti i unapređenju zaštite prirode i kvaliteti života građana. Krik za prirodu

U svibnju 2015. godine u većini zemalja Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj i Sloveniji, pokrenuta je kampanja „Krik za prirodu“, čiji je glavni cilj bio spriječiti Junckerovu komisiju da otvori i revidira Direktivu o staništima i Direktivu o pticama. Kampanja, koju su uz WWF provodili Birdlife, Friends of the Earth i brojne nacionalne nevladine organizacije, napravila je najveću pomutnju otkako postoji Europska komisija: više od 520.000 komentara u javnom savjetovanju nadmašilo je dotadašnji rekord od jedva 5000. Javnost je izrekla svoje NE mijenjanju direktiva koje čuvaju europsku prirodu i koje su temelj ekološke mreže Natura 2000. Izrekli su ga i državnici više od 10 europskih zemalja. Ali ne i predsjednik Europske komisije Juncker. Stoga se kampanja nastavlja u očekivanju pozitivnog odgovora – europsku prirodu čuvaju europski propisi.

Spust za balkanske rijeke

„Obožavam rijeke. Volim provoditi vrijeme na njima, u njima i uz njih. Volim njihov zvuk i miris svježine. Volim sve rijeke, a ono što ne volim jest gledati ih kako postaju mrtva vodena tijela u umjetnom jezeru iza brane ili prazna korita rijeke ispod brane. Zato sam bio šokiran kad sam se suočio s činjenicom da postoje planovi za gradnju više od 2700 brana na posljednjim rijekama slobodnog toka u Europi, na području koje nazivam svojim domom – na Balkanskom poluotoku. Odlučio sam odmah djelovati jer nema vremena za gubljenje. Spust za balkanske rijeke bila je luda ideja koja je prerasla u najveće djelovanje na očuvanju rijeka u Europi.

Velike se promjene događaju samo kad pojedinci, skupine i organizacije udruže snage zbog zajedničkog cilja. U WWF Adriji od početka su vjerovali u našu ideju te su dokazali da se mnogo može učiniti samo tako, s velikom dozom odlučnosti i kreativnim ciljanim pristupom. Zajedno s vama napravili smo – a još važnije – i dalje radimo velike pothvate kako bismo zaštitili te zadivljujuće rijeke.”

Rok RozmanLeeway collective


Pošumljavanje Medvednice

Tristotinjak stanovnika Zagreba pridružilo nam se u Parku prirode Medvednica na jutro ovogodišnjeg „Sata za planet Zemlju“, 23. ožujka, i pomoglo nam pošumiti zagrebačku planinu koja je ogoljena zbog brojnih vjetroizvala, još jedne od očitih posljedica klimatskih promjena. WWF je dogovorio s Ikeom kupnju 5000 sadnica, a Hrvatske šume su se pobrinule da one budu posađene u skladu s prirodom. Zaposlenici PP Medvednica bili su zadovoljni akcijom koja je, zahvaljujući okupljanju mnogo zaljubljenika u prirodu, završena u samo jednome satu. Sat pošumljavanja za „Sat za planet Zemlju“!

Akcija „Sat za planet Zemlju” (Earth Hour) nastala je 2007. godine u australskom Sydneyu kada je 2,2 milijuna ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i tvrtkama kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena. Danas u toj akciji sudjeluje 178 zemalja, gase se svjetla na 1800 znamenitosti i spomenika, a u svijetu se održava više od 133.000 proslava.

I u našoj regiji obilježili smo Earth Hour!

Tržnica budućnosti

Umjesto uobičajeno, na središnjem gradskom trgu ili ispred neke katedrale, WWF je u Zagrebu za jubilarni „Sat za planet Zemlju“ odlučio okupiti korporativni sektor i predstaviti im tržnicu budućnosti. Med, sir, maslinovo ulje, vino ili mesni proizvodi skuplji 50-70 posto trebali su poslužiti kao motiv za razmišljanje o budućnosti. Jer ako se nastavimo ponašati tako da zažmirimo na promjene koje nam donosi klima, pčele će zaista klimatske promjene osjetiti na svojim krilima, a meda uistinu neće biti u količinama koje bi nas zadovoljile. Tržnica budućnosti priređena je u zagrebačkom hotelu Esplanade.

SAT ZA PLANET ZEMLJU

Pošum

ljavanje Medvednice ©

Lana Jurić / WW

F Adria

Tržnica budućnosti © Lana Jurić / W

WF A

dria

3D-projekcija na fasadi S

kupštine grada za Sat za planet Zem

lju u Beogradu ©

WW

F Adria

Earth Hour u regiji:

1000+ objava u medijima

200+ gradova i mjesta

100+ znamenitostii spomenika

Životinje na beogradskom Starom dvoru

U Srbiji se više od 450 partnera uključilo u akciju: gradovi, općine, javne ustanove, tvrtke, škole, organizacije civilnog društva kao i mnoge poznate osobe. Beograđani su imali prigodu svjedočiti impresivnoj i zanimljivoj 3D-projekciji o klimatskim promjenama na zgradi Starog dvora koju je osmislio i proveo Dušan Jovović iz agencije OH Ilusions.


Svetska organizacija za prirodu (SOP) osnovana je u Beogradu u Srbiji s ciljem da bude partner WWF Adrije i dio šire WWF Adria strukture. Put WWF-a u Srbiji već je dobro utaban jer prve aktivnosti datiraju još od 2008. godine. Danas šesteročlana ekipa trudi se na najbolji mogući način ostvariti namjere WWF-a da razvije jak edukacijski program. Zagovaraju zaštitu prirode na svim razinama, naročito se trudeći povezati s lokalnim stanovništvom i zaštićenim područjima u kojima ono živi, te s nevladinim sektorom, s kojim rado blisko surađuju. Priča o „Europskoj Amazoni“ konstanta je njihova rada, baš kao i rada WWF Adrije u Hrvatskoj i Sloveniji.

Udruga Dinarica djeluje u Bosni i Hercegovini na nekoliko adresa: sjedište je udruge u Mostaru, s uredima u Banji Luci, Bihaću i Livnu. Osnovana 2013. godine, ta je udruga produžena ruka WWF-a u BiH i dio je šire WWF Adria strukture, a neki od stručnjaka Dinarice rade za WWF još od kraja prošloga stoljeća. Kao partneri WWF Adrije, stručnjaci Udruge Dinarica rade na projektima koji promoviraju zaštićena područja kao središta održiva razvoja u ruralnim područjima kao i revitalizaciju i očuvanje ključnih slakovodnih ekosustava. Aktivnosti WWF-a u BiH se temelje na uskoj suradnji s državnim institucijama, javnim poduzećima i civilnim sektorom.

Uz te dvije organizacije, koje u cijelosti provode misiju i strategije WWF-a i čiji su zaposlenici dio WWF Adria strukture, WWF Adria ima blisku suradnju s još nizom nevladinih organizacija:

• na Kosovu s organizacijom Ecopana, osnovanom kako bi podržala namjere WWF-a da osnaži zaštićeno područje Germia kod Prištine i da ga promovira kao urbani park, te posluži kao primjer drugim zaštićenim područjima u toj zemlji,

• u Crnoj Gori s nevladinom organizacijom Green Home, s kojom provodimo projekte na zaštiti slatkovodnih sustava, te s organizacijom Parkovi Dinarida, suradnjom sa zaštićenim područjima regije,

• u Albaniji s organizacijom INCA s kojom provode projekte na zaštiti slatkovodnih ekosustava, a mnogo su radili i na osnaživanju nacionalnih parkova u toj zemlji.

S ribom u mraku

Uprava hotela Esplanade pružila je ruku WWF-u još 2011. Godine, kada su zajednički počeli stvarati program „Sata za planet Zemlju“ u tom hotelu. Hotel Esplanade bio je 2016. godine domaćin prvoj proslavi „Sata za planet Zemlju“ namijenjenoj korporativnom sektoru, ali i važan partner u promociji održivih proizvoda iz ribarstva. Šefica kuhinje hotela Ana Grgić ambasadorica je projekta Fish Forward, a Esplanade je dvaput bila domaćin predstavljanja aktivnosti projekta. I to nije sve – u svoj su jelovnik uvrstili ribu ulovljenu na održiv način, posebno je označivši kako bi njihovi gosti znali odabrati održiv proizvod. Mnogi su planovi za nastavak te lijepe suradnje! Ugledavši se u taj primjer, slovenski je kulinarski majstor Uroš Štefelin otvorio WWF-u vrata svog restorana Vila Podvin i postao ambasador projekta Fish Forward.

S ribom na hladnjaku

IKEA Hrvatska zainteresirala se za suradnju s WWF-om još i prije samog početka poslovanja u Hrvatskoj! Dok su WWF-ovi stručnjaci pomagali Ikeininim zaposlenicima u razumijevanju nužnosti održiva poslovanja, gradilo se partnerstvo koje je dovelo ne samo do akcija poput pošumljavanja Medvednice nego i do suradnje u promidžbi održivih proizvoda iz ribarstva postavljanjem poruka projekta Fish Forward na hladnjake u Ikeinoj prodavaonici.

Ponosni smo i na suradnju koju smo razvili s agencijama Red Point i Brigada u Hrvatskoj te New Moment New Ideas Company u Srbiji, koja je uglavnom bez naknade!

WWF Adria poziva sve korporacije u Hrvatskoj koje shvaćaju nužnost održiva poslovanja da nam se jave za savjet i potencijalnu suradnju. Ako počnemo sutra, moglo bi biti prekasno.

WWF je poznat kao jedna od rijetkih nevladinih organizacija koje blisko surađuju s korporativnim sektorom i nastoje utjecati na promjenu njihova načina poslovanja. Na području Dinarskog luka WWF gradi razna partnerstva vezana uz konkretne projekte ili određene teme zaštite prirode. Među svim partnerstvima posebno se ističe ono sa zagrebačkim hotelom Esplanade.

Sa sjedištem u Zagrebu u Hrvatskoj, nije uvijek jednostavno pustiti glas u ostalim zemljama regije. Srećom, nije ni nužno! Naše partnerske organizacije u Bosni i Hercegovini i u Srbiji produžena su ruka WWF Adrije i dio su naše mreže.

SURADNJA S KORPORATIVNIM SEKTOROM WWF ADRIA U REGIJI

Kam

panja "Koju ribu kupiti" na hladnjacim

a u Ikei u Zagrebu ©

Klara Š

imunović / R

ed Point

Am

basadorice projekta Fish Forward A

na Grgić,

Barbara K

olar i Marina O

rsag © W

WF A

dria


Briga o Sredozemlju

WWF Adria dio je WWF-ova Mediteranskog programa – jake regionalne mreže predanih ljudi koji rade na postizanju dubokih i dugotrajnih pozitivnih promjena. Sredozemlje je poznato po svojim iznimnim prirodnim značajkama koje su jedinstvene i raznolike: obalnoj i morskoj bioraznolikosti sjeverne Afrike; netaknutim rijekama, potocima i klancima Dinarskog luka; portugalskim prostranstvima hrasta plutnjaka, dijelu prirode i kulture.

Udruživanjem snaga sedam ureda WWF-a u sklopu Mediteranske inicijative za pitanja mora brinemo se o tome da se morski ekosustavi u kojima se podupire ribolov zaštite te da se njima dobro upravlja. Isto tako istražujemo načine kojima raspored snaga u ribolovnom sektoru može biti pravednije raspoređen, čuvajući pritom ekosustave u kojima se ribolov podupire. Prije nekoliko godina imali smo samo jedan izolirani primjer zajedničkog upravljanja na Sredozemlju u kojemu su zajednički sudjelovali ribari, znanstvenici, javna tijela i civilno društvo. Sada imamo najmanje deset slučajeva zajedničkog upravljanja na Sredozemlju, u kojima WWF Mediteran predvodi u tri. Platformu za ribare koji love za osobne potrebe proširili smo po sjevernoj Africi kako bismo dali glas ribolovnim zajednicama koje su među najsiromašnijima u regiji te ih uključili u donošenje pozitivnih promjena u ribolovnoj praksi. Možemo slaviti i zbog znakova poboljšanja u vezi s populacijom plavorepe tune koja je prije pet godina gotovo bila pred nestajanjem; nastavljamo rad na tom uspjehu te se pripremamo usmjeriti na mjere oporavka sredozemne sabljarke čija je populacija pred izumiranjem.

U Alžiru je angažiranje lokalnih ribara u uspješnim turističkim djelatnostima u zaštićenom morskom području Taza pomoglo da se povećaju njihovi prihodi i njihova potpora zaštićenim morskim područjima. U Tunisu se upravo osniva prva generacija zelenih poduzeća, utemeljenih na prednostima koje proizlaze iz zaštićenih područja.

Na Jadranu i u sjevernoj Africi potrebna su vrlo različita djelovanja kako bi se suočilo s izazovima koji prijete vodenim ekosustavima: bogatim i vitalnim slivovima Jadrana prijeti razvoj hidroelektrana; u sjevernoj Africi nedostatak vode dodatno je pogoršan zbog klimatskih promjena. Zahvaljujući radu WWF-a u Maroku, nakon dugogodišnje suradnje s agencijom Sebou basin, napokon se koncept ekološkog tijeka promiče u planovima Agencije u vezi s raspodjelom vode.

WWF MEDITERAN• U sjevernoj je Africi WWF pomogao tijekom

nacionalnih i regionalnih procesa jačanja uloge organizacija civilnog društva u regiji. Pokrenuli smo prvu generaciju ekološki prihvatljiva poslovanja, kojim se stvaraju radna mjesta i prednosti za zajednicu oko zaštićenih područja u Tunisu.

• WWF nastavlja zagovarati model zajedničkog upravljanja u kojemu svi glavni dionici – ribari, znanstvenici, civilno društvo i vlade – imaju svoj glas i ulogu u uspostavljanju procesa i pravila za gospodarenje ribolovom. WWF trenutačno podupire deset slučajeva zajedničkog upravljanja na Sredozemlju; WWF-ov Mediteranski program vodeći je u tri slučaja (u Alžiru i Hrvatskoj).

• Mediteranskom inicijativom za pitanja mora i projektom Fish Forward nastavljamo raditi na održivoj potrošnji ribe te podizanju svijesti potrošača u Portugalu, Italiji, Hrvatskoj i Sloveniji u suradnji s uredima WWF-a u Italiji, Francuskoj, Grčkoj i Španjolskoj; postignuti su izvanredni rezultati jer se doprlo do milijuna potrošača.

• WWF je s FAO-om pokrenuo platformu za ribare koji love za osobne potrebe u sjevernoj

Africi te pomaže ribarima koji se bave tradicionalnim ribarstvom i drugim dionicima u ribarstvu da se povežu jedni s drugima i postanu utjecajniji politički sudionici.

• WWF je podupirao završavanje planova za turističko upravljanje zaštićenim morskim područjem u Albaniji, Hrvatskoj, Turskoj i Alžiru, provodeći konkretne mjere za održiv turizam i javna/privatna partnerstva.

• WWF-ov projekt MedTrends dao je prvu potpunu i integriranu sliku rasta gospodarskih morskih aktivnosti u osam sredozemnih zemalja te predstavlja glavni doprinos boljem integriranju i učinkovitijem upravljanju prostorom i resursima na tom području.

• Utočište Pelagos, prvo prekogranično zaštićeno područje na Sredozemlju, ključne je važnosti za mnoge vrste morskih sisavaca; nakon zajedničkih napora WWF-a s 20 drugih nevladinih organizacija u Sredozemlju, na posljednjoj je skupštini Konferencije stranaka u prosincu 2015. Pelagos dobio novih zamah s obnovljenom upravljačkom strukturom i operativnijim planom upravljanja.

Plavorepa tuna u S

redozemnom

moru ©

Brian J. S

kerry / National G

eographic Stock / W

WF


WWF-ovo utjecanje na politiku na nacionalnim, regionalnim i globalnim razinama velik je dio naših napora da ostvarimo ciljeve u vezi s očuvanjem. WWF Adria još treba ojačati rad na politikama kako bi bolje odgovorio na brze vanjske promjene i učinkovitije utjecao na ključne nacionalne ustanove i ciljne skupine. Raspon problema u vezi s kojima se WWF Adria angažira raznolik je, a svrha je politike omogućiti skupinu glavnih načela koja pomažu u odlučivanju.

Trenutačno smo usredotočeni na potporu provedbi ambicioznog sporazuma o klimi u Parizu, ali smo se javili i za zajedničko sudjelovanje u postizanju 17 zajednički dogovorenih ciljeva o održivu razvoju. WWF računa da će se tim ciljevima potaknuti nacionalne vlade u Europi da stave ljude i planet u središte svog razvoja, te osigurati da se društvena dobrobit i zaštita okoliša ne isključe iz EU-ovih političkih prioriteta.

WWF Adria radit će u cilju lokalizacije ciljeva o održivu razvoju te poziva na bolju usklađenost među različitim poljima politike (razvoj, trgovina, ribolov i energija). U partnerstvima ćemo podupirati zemlje koje prenose Program za 2030. i druge nacionalne obveze prema višestranačkim sporazumima, kao što je sporazum UNFCCC-a iz Pariza i Konvencija o biološkoj raznolikosti, u sveobuhvatne i uključive nacionalne planove i proračune.

S novom godinom, WWF Adria će početi s nekim novim projektima, ali i neke stare ostaviti za sobom. Ti su stari projekti otvorili vrata novima te se potpuno podudaraju sa strateškim ciljevima WWF Adrije, a to su:

- rad na zaštiti našeg Jadranskog mora, morskih zaštićenih područja i podrška održivu ribarstvu,

- održiv razvoj u zaštićenim područjima koja su neotkriveni svijet bogatstva biološke raznolikosti, prirodne baštine ali i ljudi koji tamo žive,

- očuvane, žive rijeke i održiva hidroenergetika,

- očuvana prirodna staništa za sve vrste značajne za regiju – velike zvijeri, supove, rijetke i ugrožene vrste riba.

Da bismo mogli provesti strateške ciljeve, moramo raditi na edukaciji mladih i šire javnosti. Stoga su nam nužne aktivnosti za podizanje svijesti o nužnosti očuvanja prirode i o onome što WWF radi.

POGLED U 2017.

THE ROAD THROUGH PARIS THE CLIMATE AGREEMENT REACHED IN PARIS WAS A CRITICAL MILESTONE. DESPITE DELAYS AND NEAR DEAD-ENDS, WE’VE COME A LONG WAY. BUT NOW BEGINS THE HARDEST LEG OF THE JOURNEY, AS WORDS NEED TO BE TURNED INTO URGENT ACTION.

KLIMATSKE PROMJENESporazum o klimi postignut u Parizu bio je prekretnica. Unatoč odgodama i gotovo nerješivim situacijama, mnogo je postignuto. No sada predstoji najteža etapa putovanja jer je došao trenutak da se s riječi prijeđe na djela.

1992.

1997.

2009.

2011.

2013.

2018. 2020.

2030.2050.

Imamo ključnu ulogu u oblikovanju teksta Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i u uvjeravanju vlada da je podrže.

Na snagu stupa Kyotski protokol – prvi put da su se neke zemlje obvezale na smanjenje stakleničkih plinova.

Konferencija u Kopenhagenu završava razočaranjem jer vlade nisu uspjele postići novi sporazum o klimi.

Pozitivan ishod u Durbanu jer zemlje pokreću proces za razvoj sporazuma u 2015. Imamo ključnu ulogu u osiguravanju rasprava o dugoročnoj viziji, kao i o hitnom djelovanju.

WWF i druge organizacije civilnog društva, nezadovoljne nedostatkom napretka i utjecajem industrija koje zagađuju, prosvjeduju u Varšavi tijekom razgovora o klimi.

Zemlje će se vratiti za stol kako bi preispitale i ažurirale svoje obveze u

skladu s ciljevima o 1,5 – 2°C.

Emisije bi do ovog trenutka trebale oslabiti kako bi postojala realna mogućnost da zagrijavanje ostane

na razini manjoj od 1,5 Celzijevih stupnjeva. Sve zemlje do 2030. moraju dostaviti dugoročne razvojne

strategije o niskoj razini emisija i nove ili ažurirane ciljeve u vezi s klimatskim promjenama.

Trenutačni su ciljevi za 2030. u vezi s emisijama za 35 posto previsoki pa se stoga hitno trebaju ojačati aktivnosti na postizanju zadanoga.

WWF i mnogi drugi zahtijevaju 100-postotnu energiju iz obnovljivih izvora do 2050., kada će uporaba fosilnih goriva biti potpuno ukinuta tijekom pravednog prijelaza.

2015. Sve zemlje potpisuju globalni sporazum o klimi kojemu je cilj ograničiti rast temperature za manje od 2 Celzijeva stupnja, trudeći se održati rast temperature za manje od 1,5 Celzijevih stupnjeva; 186 zemalja UN-u dostavlja dobrovoljne planove u vezi s klimatskom politikom.

EMISIJEEmisije stakleničkih plinova trebale bi oslabiti što je prije moguće. Sve se zemlje pozivaju na to da razviju dugoročne razvojne planove o niskoj razini emisija i da ažuriraju napore u vezi s klimatskim promjenama svakih pet godina u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama, istodobno uspostavljajući platforme za hitno djelovanje.

FINANCIJEOsim bogate vlade koja daje 100 milijardi američkih dolara na godinu za borbu protiv klimatskih promjena, do 2020. svi moraju osigurati sustavnu promjenu „preusmjeravanjem bilijuna”; isto se tako moraju financirati energetski prijelazi, zaštititi šume i ostali ekosustavi te poduprijeti najosjetljivije.

UČINCI KLIMATSKIH PROMJENAGlobalnim prilagođavanjem teži se ojačati otpornost i smanjiti osjetljivost na klimatske promjene, dok se samostalnim člankom o gubitku i šteti pomaže zaštititi osjetljive ljude i ekosustave u slučajevima kada prilagođavanje nije moguće.

EKOSUSTAVIU tekstu je istaknuta važnost ekosustava u klimatskom ublažavanju i prilagođavanju te gubitak i šteta od učinaka klimatskih promjena, a prvi je put obuhvaćen i ocean.

© W

WF


WWF Adria samostalna je nevladina organizacija osnovana prema hrvatskom zakonodavstvu. Osnivači su WWF International, WWF Mediteranski program i WWF Dunavsko-karpatski program. U operativnom smislu, WWF Adria je dio WWF-ova Mediteranskog programa sa sjedištem u Rimu.

WWF Adriju velikim dijelom (48,28 posto) financira zaklada MAVA koja osigurava WWF-ovu Mediteranskom programu, pritom i WWF Adriji, osnovni program financiranja namijenjen projektima i samom operativnom djelovanju WWF-a u regiji. Drugi najveći donor (38,39 posto) je Švedska razvojna agencija SIDA, koja četiri godine financira naš najveći program „Zaštićena područja za prirodu i ljude“.

WWF Adria vrlo dobro surađuje s bliskim, jakim i dobrostojećim nacionalnim uredima WWF-a (WWF Austrija i WWF Švicarska) od kojih dobivamo novac (4,40 posto) za provođenje određenih projekata. Europski projekti postaju sve važniji za rad WWF-a u Europi – WWF Adria već sada radi na europskim projektima (5,05 posto). Kao i mnogi drugi WWF-ovi uredi u svijetu i WWF Adria radi s poslovnim sektorom koji ulaže sredstava u projekte zaštite prirode i održiva razvoja. Tu posebno želimo istaknuti suradnju s globalnim WWF-ovim partnerom – tvrtkom IKEA (3,20 posto).

Budućnost rada i financiranja WWF Adrije su EU-ovi projekti, razvojne agencije, korporativni sektor te nimalo manje vrijedni pojedinci koji podupiru rad WWF-a.

FINANCIJEPRIHODI

ZA 2016. GODINU

4%KORPORACIJE

5%PODRŠKA NACIONALNIH UREDA WWF-A

48%MAVA ZAKLADA

21%ZAGOVARANJE

7%MORE

36%ZAŠTIĆENA PODRUČJA

ŠUME4%

SLATKOVODNI EKOSUSTAVI30%

5%EU PROJEKTI

RAZVOJNE AGENCIJE - SIDA38%

ULAGANJAZA 2017. GODINU

Izvještaj o stanju planeta, koji WWF priprema svake dvije godine, sveobuhvatna je studija o trendovima u svjetskoj biološkoj raznolikosti i zdravlju planeta. Pregledom stanja našeg planeta i utjecaja ljudskih aktivnosti na njegovo zdravlje nudimo moguća rješenja. Namjena izvještaja je pružiti podršku vladama, zajednicama, tvrtkama i organizacijama za što bolje odluke o korištenju i zaštiti resursa planeta. Najnovije izdanje objavljeno je 27. listopada 2016.

Ključna saznanja:

• Od 1970. do 2012. godine dogodio se pad brojnosti populacije kralježnjaka od 58 posto.

• Populacije ptica, gmazova, vodozemaca i riba umanjene su za više od pola, u malo više od 40 godina.

• Prosječno godišnje smanjenje populacije kralježnjaka je 2 posto i nema naznake da će se

ta brzina smanjiti.

• Ako se ovaj trend nastavi, populacije vrsta mogle bi se smanjiti u prosjeku za 67 posto do

2020. godine, tijekom samo pola stoljeća.

Više o studiji saznajte na adria.panda.org/lpr_2016

IZVJEŠTAJ O STANJU PLANETA

© G

etty Images


TKO JE TKO U WWF ADRIJI

VODSTVO

MARTIN ŠOLARDirektor

MORSKA PODRUČJA

ŽELJKA RAJKOVIĆstručna suradnica

za pitanja mora

DANIJEL KANSKIstručni suradnik

za ribarstvo

KOMUNIKACIJE

PETRA BOIĆ PETRAČ voditeljica odjela

komunikacija

BOJAN STOJANOVIĆ koordinator komunikacija

MARTINA ŠUBAŠIĆ koordinatorica

komunikacija i odnosa s korporacijama

NELA SLEZAKkoordinatorica komunikacija

TIJANA STOJANOVIĆkoordinatorica komunikacija

POLITIKE I ZAGOVARANJE

ANDREA ŠTEFAN voditeljica odjela

za politiku biološke raznolikosti i zagovaranje

GORAN SEKULIĆpolitike i zagovaranje

SLATKOVODNI SUSTAVI

PETRA REMETA voditeljica programa za

slatkovodne sustave

IRMA POPOVIĆ DUJMOVIĆ koordinatorica

projekata

IVANA KORN VARGA koordinatorica

projekata

BRANKA ŠPANIČEK koordinatorica

projekata

ZORAN MATELJAK Predstavnik WWF-a

u BiH (Dinarica)

ĐORĐE STEFANOVIĆ koordinator projekata

ZAŠTIĆENA PODRUČJAI ŠUMARSTVO

LEON KEBE voditelj programa za zaštićena područja

KASANDRA-ZORICA IVANIĆkoordinatorica

projekata

STELLA ŠATALIĆkoordinatorica

projekata šumarstva

MARIJA KUKECprojektna asistentica

ZRINKA DELIĆkoordinatorica

projekata

MATO GOTOVACkoordinator projekata

DUŠKA DIMOVIĆpredstavnica WWF-a

u Srbiji (SOP)

SONJA BAĐURAkoordinatorica

projekata

VESNA MAKSIMOVIĆkoordinatorica

projekata

ANJA TRUTINAprojektna

administratorica

DANIJEL MAKOVACvoditelj odjela financije

i administracije

VALERIJA BAHLEN GOJKOVIĆ

projektna administratorica

ANESA MARKINprojektna

administratorica

BRANKICA ŽDEROprojektna

administratorica

PAVLE POPOVprojektni

administrator

LANA JURIĆadministrativna

tajnica

FINANCIJE I ADMINISTRACIJA

WWF Adria

Dinarica

Svetska organizacija za prirodu (SOP)

WWF ADRIA GODIŠNJE IZVJEŠĆE 2015/16ADRIA.PANDA.ORG

ADRIA

© 1986 Panda symbol WWF – World Wide Fund For Nature (Formerly World Wildlife Fund) WWF Adria, Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb, Hrvatska, tel. +385 1 5509 623 adria.panda.orgFotografija u pandi: Park prirode Kopački rit © Mario Romulić

Radimo na očuvanju prirode za ljude i živi svijet.

adria.panda.orgtogether possible

WWF Adria u brojkama

2015.

30+

32000+7000+

osnovana WWF Adria

Tim WWF-a u osam

zemalja regije

pratitelja na društvenim

mrežama

medijskih objava

Documents

PRIČE IZ DINARSKOG LUKA - awsassets.panda.orgawsassets.panda.org/downloads/wwf_godisnje_izvjesce_hr__web... · WWF Adria Godišnje izvješće 2015./16. strana 2 WWF Adria Godišnje