PRIHVATNI KAPACITETI TURIZMA GRADA LABINA

PRIHVATNI KAPACITETI TURIZMA GRADA LABINA

STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA

Naručitelj i suradnja:

Grad Labin

Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju

Anamarija Lukšić, dipl.ing.građ.

Izrađivač:

Institut za turizam

Voditelj izrade:

Dr. sc. Jasenka Kranjčević

Autori:

Dr. sc. Jasenka Kranjčević

Dr. sc. Zoran Klarić

Dr. sc. Hrvoje Carić

Dr.sc. Renata Tomljenović

Mr.sc. Dubravko Milojević

Zagreb, srpanj 2018.


SADRŽAJ

1. UVOD . . . . . . . . . . 1

1.1. O STUDIJI . . . . . . . . . 1

1.2. CILJEVI STUDIJE . . . . . . . . 1

1.3. PRISTUP U IZRADI STUDIJE . . . . . . . 3

1.4. PRISTUP ANALIZI, METODOLOŠKI PROCES, METODOLOŠKA OGRANIČENJA 6

1.5. PRIMARNA KVALITATIVNA ISTRAŽIVANJA . . . . . 10

1.6. SEKUNDARNI IZVORI PODATAKA . . . . . . 10

2. PRIKAZ TRENDOVA I ANALIZA DOKUMENATA VEZANIH NA ODREĐIVANJE

PRIHVATNOG KAPACITETA U SVIJETU, EUROPI, HRVATSKOJ

I GRADU LABINU . . . . . . . . 11

2.1. OSVRT NA VAŽNOST PROCJENE PRIHVATNOG KAPACITETA TE

POVEZANOSTI VRIJEDNOSTI PROSTORA I ODRŽIVOG TURIZMA . . 11

2.2. DEFINIRANJE OSNOVNIH NAČELA ZA MJERENJE PRIHVATNIH KAPACITETA

(UNWTO, EU) . . . . . . . . . 12

2.2.1. UNWTO . . . . . . . . 13

2.2.2. Europska unija . . . . . . . . 14

2.2.3. EU i ekološka održivost . . . . . . . 15

2.2.4. Teritorijalna agenda 2020 - Prema uključivoj, pametnoj i održivoj Europi

(2011. godine) . . . . . . . . 16

2.3. REPUBLIKA HRVATSKA . . . . . . . 17

2.3.1. Strategija prostornog razvoja (2017. godina) . . . . 22

2.3.2. Strategija razvoja turizma (2013. godina) . . . . . 23

2.3.3. Akcijski plan razvoja zelenog turizma (2016. godina) . . . 23

2.3.4. Kriteriji za planiranje turističkih predjela obalnog područja mora (2009. godina) 27

2.4. GRAD LABIN (STRATEGIJE, DOKUMENTI, PROSTORNO PLANSKA

DOKUMENTACIJA) . . . . . . . . 42

3. METODOLOŠKI OKVIR MJERENJA PRIHVATNOG KAPACITETA . . 42


4. TURISTIČKA RESURSNA OSNOVA GRADA LABINA . . . . 49

4.1. PROSTORNO RELJEFNA OSNOVA . . . . . . 49

4.2. DEMOGRAFSKE, SOCIOKULTURNE I GOSPODARSKE ZNAČAJKE PROSTORA 50

4.3. ANALIZA TURISTIČKIH RESURSA . . . . . . 55

4.3.1. Opće značajke turističke osnove . . . . . 55

4.3.2. Prirodni resursi . . . . . . . . 59

4.3.3. Antropogena baština . . . . . . . 61

4.3.4. Ostale potencijalne atrakcije . . . . . . 64

4.4. TURISTIČKA PONUDA I POTRAŽNJA NA PODRUČJU GRADA LABINA . . 66

4.5. TURISTIČKA ORGANIZACIJA PROSTORA . . . . . 70

5. PRIHVATNI KAPACITETI TURIZMA GRADA LABINA – ANALIZA . . 72

5.1. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA . . . . . . 73

5.1.1. Stanje vodoopskrbe . . . . . . . 73

5.1.2. Energetski sustav . . . . . . . 74

Opskrba električnom energijom . . . . . . 74

Opskrba plinom . . . . . . . 75

Obnovljivi izvori energije . . . . . . 76

5.1.3. Zbrinjavanje otpada . . . . . . . 77

5.1.4. Zbrinjavanje otpadnih voda . . . . . . 81

5.1.5. Telekomunikacijska infrastruktura . . . . . 83

5.2. PROMETNA INFRASTRUKTURA . . . . . . 84

5.2.1. Cestovni promet . . . . . . . . 84

5.2.2. Promet u mirovanju . . . . . . . 91

5.2.3. Ocjena stanja u cestovnom prometu . . . . . 92

5.2.4. Razvoj i unapređenje cestovne prometne infrastrukture u funkciji

razvitka turizma . . . . . . . 94

5.2.5. Biciklistička infrastruktura . . . . . . 95

5.2.6. Pješačke površine i staze na području Labinštine . . . . 97

5.2.7. Suvremeni oblici javnog prijevoza . . . . . 99


5.2.8. Prometna infrastruktura ostalih vrsta prometa . . . . 100

Zračna infrastruktura . . . . . . . 101

Pomorska lučka infrastruktura . . . . . . 101

5.3. PRIRODNI RESURSI I IZLOŽENOST PROSTORA RIZICIMA . . . 101

5.3.1. Izravni prirodni turistički resursi . . . . . 102

5.3.2. Neizravni prirodni turistički resursi . . . . . 104

5.3.3. Zaštita tla i zraka . . . . . . . 105

5.3.4. Zaštita voda . . . . . . . . 108

5.3.5. Zaštita od buke . . . . . . . 109

5.3.6. Očuvanje prirodne i biološke raznolikosti . . . . 110

5.4. SUMARNA OBILJEŽJA INDIKATORA PRIHVATNOG KAPACITETA TURIZMA

GRADA LABINA . . . . . . . . . 111

5.5. OBILJEŽJA INDIKATORA PRIHVATNOG KAPACITETA TURIZMA POJEDINAČNIH

KRITIČNIH PODRUČJA GRADA LABINA . . . . . 116

5.5.1. Naselje Rabac . . . . . . . . 116

5.5.2. Naselje Labin . . . . . . . . 120

5.5.3. TURISTIČKO RAZVOJNO PODRUČJE “PRKLOG 1” . . . 125

5.5.4. TURISTIČKO RAZVOJNO PODRUČJE “PRKLOG 2” . . . 128

6. PREPORUKE I MJERE ZA PRIMJENU STUDIJE PRIHVATNIH KAPACITETA . 131

6.1. GRAD LABIN . . . . . . . . . 132

6.2. RABAC . . . . . . . . . 134

6.3. PRKLOG 1 i PRKLOG 2 . . . . . . . 135

7. VREMENSKI RASPORED AKTIVNOSTI . . . . . . 137

8. ZAKLJUČAK . . . . . . . . . 138

9. LITERATURA . . . . . . . . . 141


1

1. UVOD

1.1. O STUDIJI

Studija Prihvatni kapaciteti turizma Grada Labina izrađuje se jer se u posljednjem

desetljeću iz godine u godinu bilježi porast turističkog prometa na teritoriju Grada

Labina ali i na obali cijelog hrvatskog Jadrana. U razdoblju vrhunca ljetne turističke

sezone sve su učestalije pojave gužvi, prvenstveno na prometnicama,

parkiralištima, plažama te starogradskoj jezgri grada Labina.

Osim tehničke infrastrukture (opskrba vodom i električnom energijom, prometne

gužve, odvodnja otpadnih voda, zbrinjavanje komunalnog otpada) koja je u

razdoblju vrhunca turističke sezone na granici opterećenja, uočeni su izazovi i sa

socijalnog aspekta (jer sve više dolazi do nesporazuma između osoba koji se

direktno bave turizmom i onih koji se ne njime ne bave), a uočen je nerazmjer

smještajnih kapaciteta između privatnih apartmana i hotela.

Navedeni izazovi ukazuju kako se u budućnosti mogu javljati problemi koji se očituju

u prostornom, infrastrukturnom, ekonomskom i socijalnom smislu što će utjecati na

smanjenje kvalitete usluge koju turistička destinacija pruža svojim gostima.

U tom kontekstu, postavlja se pitanje optimalnog razvoja Grada Labina koji svoj

ukupni gospodarski razvoj u velikoj mjeri temelji na razvoju turizma. Imajući u vidu

da se radi o turizmu kao gospodarskoj grani koja traži stalnu prilagodbu trendovima

i tržištu uz uvažavanje specifičnih prostornih vrijednosti, a sve u cilju kako bi turizam

bio održiv i konkurentan, izrađena je ova studija Prihvatnih kapaciteta turizma

Grada Labina.

Sagledavanje izazova o prihvatnim kapacitetima predstavlja važan segment u

razmatranju održivog razvoja turizma jer se istovremeno radi o očuvanju i

unaprjeđenju vrijednosti prostora, te infrastrukturnim, ekonomskim i socijalnim

problemima vezanim uz održivi razvoj turizma.

Promišljajući budući razvoj održivog turizma, Grad Labin je raspisao natječaj te s

Institutom za turizam iz Zagreba sklopio Ugovor za izradu studije Prihvatni

kapaciteti turizma Grada Labina.

1.2. CILJEVI STUDIJE

Turistička resursna osnova kao i smještajni kapaciteti (postojeći i planirani,

distribucija u prostoru, gustoća i dr.) kao važni segmenti turističke ponude na

direktan i indirektan način određuju prostornu specifičnost i prepoznatljivost

turističke destinacije. Turističke destinacije u svojim razvojnim planovima između


2

ostalog sve više razmatraju komponentu prihvatnih kapaciteta jer nekontrolirani

porast turističkog prometa može ozbiljno narušiti kvalitetu smještaja i doživljaja.

Određivanje maksimalnog prihvatnog kapaciteta turističke destinacije kao vrlo

važnog segmenta prilikom planiranja održivog razvoja turizma osobito je naglašeno

u svjetskim i europskim dokumentima turističkih organizacija. Stoga određivanje

prihvatnih kapaciteta s više aspekta u planiranje razvoja destinacije, a time i

prostornog razvoja, danas je sve izraženiji trend u ekonomski razvijenim zemljama

i snažno je povezan s pojavom problematike održivog razvoja.

Razmatranje i određivanje prihvatnog kapaciteta predstavlja ne samo važan

segment u planiranju razvoja turizma već i naglašenu brigu o prostoru kao

neobnovljivom resursu i njegovim specifičnim vrijednostima. Briga o očuvanju

izvornog stanja prostora kao visokoj vrijednosti gdje god je to moguće, postala je

vrlo važna planerska aktivnost, kako bi se problemi „uskih grla“ na vrijeme

prepoznali, kako bi se na vrijeme otklanjali, a u konačnici se mogle odrediti

smjernice za održivi razvoj turizma u široj zoni turističke destinacije.

S obzirom da razvojni dokumenti i prostorni planovi na razini države, Istarske

županije te Grada Labina potiču očuvanje i unaprjeđenje vrijednosti prostora, kroz

određivanje prihvatnih kapaciteta turizma nužna je izrada separatnih studija, pa tako

i ove koja se odnosi na prepoznavanje problema i određivanje maksimalnog

turističkog prihvatnog kapaciteta.

Kako bi se usmjerilo očuvanje i unaprjeđenje vrijednosti prostora Grada Labina u

skladu sa svjetskim i europskim prostornim smjernicama i trendovima, glavni krajnji

a ujedno i dugoročni cilj izrade ove studije je određivanje prihvatnih kapaciteta

turizma na području Grada Labina uz bolju valorizacija turističkih prostornih

potencijala, a u skladu s načelima održivog razvoja, odnosno povećanje kvalitete

života stanovništva i turističkog smještaja na području grada.

Studijom se želi definirati maksimalni broj prihvatnog kapaciteta na području Grada

Labina u jednoj godini a posebno u razdoblju vršnog turističkog opterećenja (u

ljetnim mjesecima srpnju i kolovozu) te na osnovu toga:

odrediti maksimalni broj smještajnih kapaciteta (ležajeva) na području

Grada Labina ukupno, te posebno za naselje Rabac, starogradsku jezgru

Grada Labina te nova područja ugostiteljsko-turističke namjene planirane

Prostornim planom Istarske županije i to: turističko razvojna područja

Prklog 1 i Prklog 2 na području naselja Duga Luka i dijelom naselja

Gondolići,

definirati osnovna načela mjerenja prihvatnih kapaciteta,

definirati plan sekundarnih i eventualno, primarnih istraživanja,


3

identificirati na koji će se način pristupiti utvrđivanju prihvatnih kapaciteta

Grada Labina uvažavajući prostorne specifičnosti područja Grada,

definirati smjernice za postizanje održivog razvoja turizma uz dosizanje

blagostanja lokalnog stanovništva.

Iako je u studiji naglasak dat na grad Labin i naselje Rabac te još nerealizirana

područja ugostiteljsko-turističke namjene, ona obuhvaća 17 naselja Grada Labina

(Slika 1) a to su: Bartići, Breg, Duga Luka, Gondolići, Gora Glušići, Kapelica, Kranjci,

Labin, Marceljani, Presika, Rabac, Ripenda Kosi, Ripenda Kras, Ripenda Verbanci,

Rogočana, Salakovci i Vinež.

Slika 1-1 Naselja Grada Labina

1.3. PRISTUP U IZRADI STUDIJE

Princip rada na ovom projektu temeljio se na intenzivnoj suradnji s projektnim timom

Grada Labina, Upravnim odjelom za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju

kroz redovite konzultacije i sastanke s unaprijed dogovorenim planom rada.

Rad na projektu podijeljen je u četiri etape sukladno vremenskom rasporedu

aktivnosti te je podnosilo slijedeća Izvješća:


4

Prvo izvješće – Metodološki uvodni izvještaj

Drugo izvješće – Ograničenja, uska grla i načela za određivanje

održivog nosivog kapaciteta

Treće izvješće – Održivi prihvatni kapacitet i/ili granice prihvatljivih

promjena za Grad Labin

Završno izvješće – Cjeloviti dokument sa smjernicama za kontrolu

razvoja i zaključne preporuke.

A. Metodološki okvir

Inicijacija projekta (1. etapa) – metodološko izvješće, rezultiralo je izradom detaljnog

plana aktivnosti na projektu, kao što su održavanja konzultacija unutar radne grupe

Instituta i naručitelja, izrada vremenskog rasporeda aktivnosti, proces izvještavanja,

rokovi i konkretni rezultati, upoznavanje projektnog tima s teoretskim i praktičnim

postavkama te analiza relevantnih dokumenta.

Utvrđena je metoda rada te se pristupilo utvrđivanju trendova u rješavanju uskih grla

u turističkom razvoju destinacija u svijetu i Europi, te analizi važećih razvojnih

dokumenata na državnoj i županijskoj razini te Grada Labina. U svim razvojnim

dokumentima planiran je daljnji razvoj turizma na državnoj, županijskoj i razini

Grada Labina.

Nadalje, iz planskih dokumenata je vidljivo kako se postojeća i planirana područja

ugostiteljsko turističke namjene ne smatraju problematičnim u prostorno-

planerskom smislu. Zabilježeno je kako se na postojećim područjima ugostiteljsko-

turističke namjene ulažu značajni napori i sredstva u poboljšanje turističke ponude.

U prostorno planerskom smislu, zbog nerealiziranih površina za izgradnju, veći je

problem ukoliko dođe do pretvaranja stambenih jedinica u turističke apartmane.

Uslijedio je obilazak terena te prepoznavanje i utvrđivanje „uskih grla“ koji smanjuju

kvalitetu turističkog doživljaja i smještaja u destinaciji. Analiza razvojnih dokumenata

svih razina i obilazak terena poslužili su detektiranje ograničenja za provedbu

održivog razvoja turizma.

B. Detektiranje ograničenja i „uska grla“ za planiranje održivog razvoja

turizma

Tijekom druge etape osim što su održavani redoviti sastanci radnog tima Instituta

vršene su slijedeće aktivnosti kao što su: izrada upitnika dubinskih intervjua koji su

slani javno pravnim tijelima, komunikacija s predstavnicima javno pravnih tijela,

prikupljanje i obrada dubinskih intervjua, priprema i provedba fokus grupe te dodatni

obilazak terena.


5

Kako bi se mogli sagledati stavovi onih koji su direktno i koji nisu direktno uključeni

u turističke usluge dana 5. lipnja 2018 u Labinu je održana rasprava s fokus grupom

u koju su bili uključeni predstavnici: TZ Grada Labina, nositelja razvoja kulture,

hotelijera, obrtnika, poljoprivrednih proizvođača i dr. Tijekom ove aktivnosti utvrđena

su ograničenja i „uska grla“ za planiranje održivog razvoja turizma kroz:

tehničku infrastrukturu

poglavito u segmentu odvodnje otpadnih i oborinskih voda zbog

odugovlačenja s realizacijom projekta centralnog uređaja za

pročišćavanja otpadnih voda na teritoriju susjedne općine Raša,

zagušenje cestovnih prometnica i parkirnih površina pogotovo tijekom

vrhunca turističke sezone na području Rapca i grada Labina,

stanje plažnog odnosno kupališnog prostora ne zadovoljava u

potpunosti suvremenim prohtjevima turista.

socijalni aspekt

nedostatak komunikacije i kulture dijaloga između različitih skupina u

turizmu (hotelijeri i privatnih iznajmljivača apartmana) te dionika koji

nisu direktno uključeni u turizam kao što su npr. obrtnici,

poljoprivrednici i dr.,

određene tenzije između hotelijera i privatnih iznajmljivača apartmana.

smještajni kapaciteti u privatnim apartmanima.

Zamijećeno je kako postoji nerazmjer u broju smještajnih kapaciteta u kućanstvu, tj.

privatnih iznajmljivača apartmana vs. hoteli.

Za određivanje prihvatnih kapaciteta turizma korištena su slijedeća načela:

lokalna zajednica treba imati koristi od razvoja turizma,

planiranje održivog razvoja turizma potrebno povezivati sa susjednim

jedinicama lokalne samouprave jer turizam ne poznaje administrativne

granice,

redovito noveliranje / ažuriranje planskih razvojnih dokumenata koji su vezani

uz planiranje održivog razvoja turizma (prostorno planiranje, kultura,

poljoprivreda i dr.),

praćenje stanja u prostoru kroz različite pokazatelja radi provedbe

racionalnog i svrhovitog korištenja prostora za potrebe turizma,

poticanje održivog razvoja turizma kroz poticanje obnovljivih izvora energije i

ekoloških načela upravljanja destinacijom,


6

usklađivanje različitih sektora prilikom razvoja turizma,

redovito informiranje i uključivanje šire zajednice u planiranje održivog

razvoja turizma.

Nakon utvrđivanja turističke resursne osnove Grada Labina te analize postojeće

tehničke infrastrukture (promet, vodoopskrba, odvodnja, električna energija, otpad i

dr.) pristupilo se izradi procjene prihvatnog kapaciteta po pojedinim područjima a

posebno za naselje Rabac, staru gradsku jezgru Labina te za nova područja

ugostiteljsko-turističke namjene Duga Luka (Prklog 1 i 2) i dijelom naselja Gondolići.

Uslijedila je izrada smjernica za postizanje održivog razvoja turizma kao posljednje

etape izrade Studije.

U osmišljavanju modela prihvatnih kapaciteta Grada Labina u ovoj studiji polazi se

od činjenica da:

je prostor važan strateški resurs koji se može i treba koristiti za planiranje

održivog razvoja i turizma na cijelom prostoru Grada Labina,

koristi od turizma treba imati cijela zajednica.

Ove činjenice su osobito važne zbog sve prisutnijeg pritiska turizma na prostor i

njegove resurse ali i određivanja pristupa analizi i metodološkom procesu izrade

studije.

1.4. PRISTUP ANALIZI, METODOLOŠKI PROCES, METODOLOŠKA OGRANIČENJA

Budući se nekontroliranim i neplanskim povećanjem turističkih aktivnosti pojedine

prostorne posebnosti, privlačnosti i prepoznatljivosti smanjuju ili nestaju, nužno se

nameće potreba za postavljanjem određenih prostornih ograničenja kroz

određivanje prihvatnih kapaciteta.

Problem naglog i nekontroliranog razvoja turizma aktualan je u Europi i svijetu već

nekoliko desetljeća, te se pokreću međunarodni i/ili nacionalni projekti za mjerenje

održivosti odnosno praćenja određenih pokazatelja za određivanje prihvatnog

kapaciteta.

S tom namjerom Svjetska turistička organizacija (UNWTO) pokrenula je projekt

praćenja održivog razvoja turizma, a Hrvatski opservatorij održivog razvoja turizma

(CROSTO) Instituta za turizam dio je UNWTO-ove međunarodne mreže

opservatorija za praćenje održivog razvoja turizma (INSTO), te aktivni sudionik u

definiranju sustava europskih indikatora za praćenje održivosti turističkog razvoja.

Zato je održivi nosivi kapacitet nekog područja funkcija dosegnutog ili planiranog,

odnosno željenog razvitka.

Stoga pristup u određivanju održivog (prihvatnog) nosivog kapaciteta treba:


7

a) obuhvatiti postojeće stanje i prepoznavanje „uskih grla“ te usklađivanje

obujma turističkog opterećenja prema tim „uskim grlima“ (površine

ugostiteljsko-turističke namjene, broj ležaja, opterećenje komunalne

infrastrukture, utjecaj na prirodu, kulturno nasljeđe, površinu plažnog

prostora itd.), uvažavajući sadašnje stanje turističkog proizvoda i postojeće

tehnologije i upravljanje;

b) definirati održivi nosivi kapacitet prema očekivanom budućem stanju

turističkog proizvoda, odnosno uz primjenu suvremenih načina upravljanja

destinacijom. Primjerice, recikliranje otpadnih voda, obnovljivi izvori energije,

primjereno upravljanje otpadom, redistribucija turističkih kretanja putem

osmišljavanja novih sadržaja, smanjenje korištenja osobnih automobila i sl.

Pri određivanju održivog nosivog kapaciteta nekog područja uobičajeno se uzimaju

u obzir četiri grupe pokazatelja:

prostorni, kao što su površina područja ugostiteljsko turističke namjene,

postotak izgrađenosti i neizgrađenosti područja ugostiteljsko-turističke

namjene, broj ležaja po hektaru, duljina obalne linije, kapacitet plaža i slično,

okolišni, kao što su potrošnja električne energije i vode turista u odnosu na

potrošnju električne energije i vode stalnog stanovništva, proizvodnja

komunalnog otpada u vrijeme vrhunca sezone i prometne infrastrukture,

utjecaj na biološku raznolikost, razni oblici onečišćenja i sl.,

društveni, koji uključuju problematiku radne snage i utjecaje na lokalnu

zajednicu, kao što su primjerice, rast cijena roba i usluga, ometanje

uobičajene rutine življenja, prilagođavanje destinacije posjetiteljima, a ne

lokalnim stanovnicima itd.,

ekonomski, koji podrazumijevaju utjecaj povećanog razvoja turizma na opće

stanje gospodarstva, stanje turističkog proizvoda s obzirom na zrelost

proizvoda, utjecaj tog stanja na atraktivnost dolazaka, a time i na učinke te

gospodarske aktivnosti i sl.

Pri tome se identificiraju:

ograničavajući čimbenici kojima nije jednostavno upravljati i čijim se

promjenama u planiranju, organizaciji, upravljanju ili razvoju odgovarajuće

infrastrukture neće značajnije promijeniti ograničenja nosivosti,

„uska grla“ koja ograničavaju razvoj, ali koja se mogu rješavati odgovarajućim

mjerama, te

utjecaji (prostorni, prometni, ekonomski, socijalni, okolišni) koje izaziva vrsta

i intenzitet korištenja.


8

Navedeno znači kako je mnogo pokazatelja koji određuju prihvatni kapacitet nekog

prostora i koje je potrebno pratiti te se on ne može isključivo iskazati jednom

brojkom. Brojka kojom se određuje maksimalni broj turista i/ili prihvatnih kapaciteta

potrebno je sagledavati u širem kontekstu iz razloga što:

1) ona podrazumijeva stabilan i nepromjenjiv prirodni i društveni sustav te ne

uzima u obzir složene okolišne, društvene i ekonomske čimbenike;

2) procjena maksimalnog kapaciteta podrazumijeva vrijednosni sud (npr. „kada

je gužva u stroj gradskoj jezgri ili na plaži prevelika“?). Stoga se prihvatni

kapacitet ne smije sagledavati isključivo kao znanstveni koncept ili formula

za dobivanje isključivo brojke iznad kojeg turistički razvoj treba ograničiti, već

kao vodič za kontinuirano praćenje utjecaja turizma u prostoru i

implementiranje odgovarajućih smjernica i mjera za minimiziranje negativnih

utjecaja.

Iz ograničenja izrade nosivog kapaciteta izraženog kao broja ili raspona proizašle

su suvremenije metode, od kojih se sve češće koristi metoda granice prihvatljivih

promjena (eng. limits of acceptable change). Metoda granice prihvatljivih promjena

polazi od osnovne premise da su promjene neminovne pa se metoda usredotočuje

na analizu utjecaja turizma u destinaciji s ciljem:

utvrđivanja razine promjena koje sustav može tolerirati,

identificiranja promjena koje prelaze granicu tolerancije te, sukladno,

definiranja / određivanja odgovarajućih korektivnih mjera.

Racionalni pristup realizaciji postavljenog zadatka podrazumijevao je oslanjanje na

sljedeće metode istraživanja:

analiza sekundarnih izvora podataka kao „desk research“ metoda

(analiza razvojnih dokumenata te znanstvene i stručne literature),

jednostavne statističko kvantitativne metode određivanja prihvatnog

kapaciteta,

analiza eng. „time slice“ metode – promatranja promjena u određenom

vremenskom razdoblju,

identifikaciji i analiza dionika,

dubinski intervjui (primarno kvalitativno istraživanje) – kvalitativna

analiza,

fokus grupa (primarno kvalitativno istraživanje),

obilazak terena (metoda promatranja).


9

Metoda promatranja – obilazak terena prije svega imao je za cilj utvrditi prostorne

potencijale te ograničenja prometne infrastrukture kao i opterećenost pojedinih

prirodnih i kulturnih atrakcija.

Mjerila za određivanje prihvatnog kapaciteta naselja nisu jasno određena u

Republici Hrvatskoj (npr. pokazatelji se ne vode se na razini Državnog zavoda za

statistiku) te se u ovoj studiji težilo određivanju prihvatnih kapaciteta na razini

jedinice lokalne samouprave, a u ovom slučaju Grada Labina.

Shema metodološkog procesa:

Potrebno je naglasiti kako je u ovom slučaju bilo nemoguće odrediti sve parametre

prihvatnog kapaciteta po naseljima, a uzrok treba tražiti kroz nedostupnosti i/ili

nepostojanje određenih podataka za pojedina naselja (potrošnja vode po naseljima,

broj zaposlenih u turizmu po naseljima i dr.).

DEFINIRANJE KRITIČNIH ČIMBENIKA: OGRANIČENJA I "USKA GRLA"

Prostorno-okolišna komponenta održivosti

Društvena komponenta održivosti

DEFINIRANJE TEMELJNIH NAČELA ODREĐIVANJA PRIHHVATNIH KAPACITETA



IDENTIFIKACIJA PROBLEMA

Prostorna komponenta održivosti Društvena komponenta održivosti

NAČELNE SMJERNICE ZA POSTIZANJE ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA GRADA LABINA



ANALIZA I VALORIZACIJA PLANIRANOG ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA Prostorno-okolišna komponenta

održivostiDruštvena komponenta održivosti

DEFINIRANJE POKAZATELJA I GRANICA PRIHVATLJIVIH PROMJENA Prostono-okolišna komponenta

održivostiDruštvena komponenta održivosti


10

1.5. PRIMARNA KVALITATIVNA ISTRAŽIVANJA

Kako bi se dobio uvid u ključna ograničenja i „uska grla“ turističkog razvoja

primijenjene su primarne kvalitativne metode istraživanja – rad s fokus grupama i

dubinski intervjui. Ova istraživanja provedena su u drugoj etapi projekta. Dubinski

intervjui provođeni su s odabranim dionicima na razini Grada (voditelji relevantnih

županijskih/gradskih odjela - Uprava za prostorno planiranje i urbanizam,

gospodarstvo, turizam i sl.) te javnih poduzeća za prijevoz i promet u mirovanju,

vodoopskrbu i odvodnju, elektrodistribuciju, lučka kapetanija i sl.

Fokus grupe vođena je s predstavnicima udruga za kulturu, lokalnih poljoprivrednih

proizvođača, lokalnih iznajmljivač, udrugama koje imaju za cilj promicanje

gospodarskih aktivnosti – udruge obrtnika, predstavnikom hotelijera i dr.

Dubinski intervjui i rad s fokus grupama imali su za ciljeve utvrditi percepcije i

stavove stručnjaka i predstavnika stanovništva prema turistima i turizmu općenito,

odnosno:

stavove o ekonomskim, društvenim, kulturnim i ekološkim utjecajima

turizma,

stupnju podrške ulaganjima u turistički razvoj, percepciji uskih grla i

ograničenja turističkog razvoja.

1.6. SEKUNDARNI IZVORI PODATAKA

Prilikom izrade studije korišteni su sekundarni izvori podataka – te je primijenjena

eng. „desk research“ metoda kroz analizu različitih dokumenta, literature i

publikacije:

Prostorno planska dokumentacija države, Istarske županije i Grada Labina.

Izvješća javnih komunalnih poduzeća (vodoopskrba, elektrodistribucija,

promet u mirovanju, zbrinjavanje komunalnog otpada, zbrinjavanje otpadnih

voda).

Planovi turističkog razvoja na području Grada Labina i Istarske županije te

ostali relevantni planovi razvoja.

Relevantni znanstveni i stručni radovi.


11

2. PRIKAZ TRENDOVA I ANALIZA DOKUMENATA VEZANIH NA ODREĐIVANJE PRIHVATNOG KAPACITETA U SVIJETU, EUROPI, HRVATSKOJ I GRADU LABINU

2.1. OSVRT NA VAŽNOST PROCJENE PRIHVATNOG KAPACITETA TE POVEZANOSTI VRIJEDNOSTI PROSTORA I ODRŽIVOG TURIZMA

Poznato je kako turizam preobražava čitave regije u prostorno-tehničkom,

ekonomskom, ekološkom, sociološkom, estetskom i drugom smislu. Sve brža

mobilnost sve većeg broja turista, a pri tome ograničenost prostora, zahtijevaju

planski pristup razvoju turizma. Kako bi preobrazbe i pritisak na prostor bile manje

odnosno „kontroliranije“ sve se više javlja potreba za planiranjem održivog razvoja

turizma.

Na svjetskoj, europskoj i nacionalnoj razini usvaja se sve veći broj dokumenata koji

imaju za cilj određivanje, mjerenje i praćenje prihvatnih kapaciteta.

Planiranje turističkih zona (područja ugostiteljsko-turističke namjene) nije samo

promišljanje o grupiranju određenih vrsta zgrada (hotela, turističkih naselja i

kampova) i pratećih ugostiteljskih sadržaja već je to stvaranje prostora drugačijeg

načina života različitijeg od svakodnevnog. Osim što je to prostor razonode i

odmora, društvenih kontakata te sportsko-rekreacijskih ili kulturnih aktivnosti, to je

prostor koji istovremeno zahtijeva složeniji sustav posebne opskrbe svih vrsta (od

tehničke do prehrambene) i pružanja posebnih usluga. Istovremeno to je prostor za

stvaranje kontakta s ostalim turističkim područjem bilo „izoliranim“ odnosno

nepoznatim, bilo uređenim.

Osim određivanja kvantitativnih podataka prihvatnog kapaciteta u područjima

ugostiteljsko turističke namjene promišlja se i o održivom razvoju turizma u

naseljima u kojima baština ima značajnu ulogu. Tako se u Povelji o upravljanju

turizmom u mjestima baštinskog značaja, Međunarodnoj povelji o kulturnom

turizmu1 (1999.) baština je definirana kao širok pojam koji uključuje prirodni i kulturni

okoliš. Ona obuhvaća krajolike, povijesna mjesta, mjesta izgrađenih okoliša, kao i

biološke raznolikosti, zbirke, prošlost i kulturne prakse, znanje i dnevna iskustva.

Bilježi i izražava duge procese povijesnog razvoja, formiranje različitih nacionalnih,

regionalnih, autohtonih i lokalnih identiteta te je sastavni dio suvremenog života.

Ona je dinamična, referentna točka te pozitivan instrument za rast i promjenu.

1 International Cultural Tourism Charter, Managing Tourism at Places of Heritage Significance, ICOMOS, 1999.


12

Baština i kolektivno sjećanje svakog mjesta ili zajednice nezamjenjiv je i važan

temelj za razvoj, sada i u budućnosti. U vrijeme sve veće globalizacije, zaštita,

očuvanje, interpretacija i predstavljanje baštine i kulturne raznolikosti bilo kojeg

mjesta ili regije važan je izazov.

Primarni cilj upravljanja baštinom jest komunicirati njezinim značenjem i potrebom

za očuvanjem. Prirodna i kulturna baština te raznolikosti nematerijalne kulture

glavne su turističke atrakcije. Turizam bi trebao donijeti korist lokalnim zajednicama

te pružiti važno sredstvo i motivaciju za njih, da se brinu i održavaju svoju baštinu i

kulturne prakse.

Povelja iz Burre za mjesta kulturnog značaja2 (1981., dopunjena 1999.) propituje

načela donesena u Venecijanskoj povelji. Pojam mjesto (site) definira se kao

područje, prostor, krajolik, zgrade ili druge građevine, skupine zgrada/građevina, a

može uključivati komponente, sadržaje, prostore i poglede.

Očuvanje mjesta treba prepoznati i uzeti u obzir sve aspekte kulturnog i prirodnog

značaja bez neopravdanog naglaska na jednoj vrijednosti na račun ostalih. Uveden

je pojam kulturnog značaja koji znači estetsku, povijesnu, znanstvenu, društvenu ili

duhovnu vrijednost za prošle, sadašnje i buduće naraštaje. Kulturni značaj sadržan

je u samom mjestu, njegovoj građi, smještaju, korištenju, povezanostima,

značenjima, vezanim mjestima i srodnim objektima.

Očuvanje zahtijeva zadržavanje odgovarajuće vizualne okoline i drugih odnosa koji

doprinose kulturnom značaju mjesta. Nova gradnja, rušenja ili druge promjene, koje

bi negativno utjecati na okolinu smještaja ili odnosi nisu prihvatljivi.

2.2. DEFINIRANJE OSNOVNIH NAČELA ZA MJERENJE PRIHVATNIH KAPACITETA (UNWTO, EU)

U posljednja dva desetljeća, gotovo sve turističke destinacije teže održivom

turističkom razvoju (neke više deklarativno), a određivanje prihvatnih kapaciteta u

turizmu postaje sve više nezaobilaznim dijelom turističkih razvojnih planova, osobito

u onim turističkim destinacijama koje su u svom životnom ciklusu dosegnule fazu

saturacije (zasićenja).

O prihvatnom kapacitetu osim na lokalnoj razini raspravlja se i na svjetskoj i

europskoj razinama.

2 The Burra Charter: Charter for Places of Cultural Significance, 1984., 1999.


13

2.2.1. UNWTO

O povezanosti turističkog prihvatnog kapaciteta s konceptom održivosti turizma

vidljivo je iz definicije Svjetske turističke organizacije iz 1981. „Prihvatni kapacitet je

maksimalni broj turističkih korisnika koji simultano posjećuju turističko mjesto bez

neprihvatljivih poremećaja fizičke, ekonomske i sociokulturne okoline, kao i bez

neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja.“3

Na sličan način prihvatni kapacitet definira i McIntyre odnosno kao „maksimalno

korištenje bilo kojeg mjesta bez izazivanja negativnih efekata na resurse, smanjenja

zadovoljstva posjetitelja ili izazivanja nepovoljnih efekata na društvo, ekonomiju ili

kulturu područja“, (McIntyre, 1993, str. 21). Ima i drugih definicija koje također

variraju u osnovnom pristupu.

Maksimalna razina do koje se može koristiti pojedini destinacija, područje, lokacija

a da pritom ne nastaje šteta u prostoru ili nema negativnih utjecaja na njegov održivi

razvoj može se sagledati kroz određivanje prihvatnih kapaciteta. Navedeno se može

definirati / odrediti na koji način i koliko turističke (smještajne, sportske, rekreacijske

i dr.) aktivnosti korespondiraju sa prirodnim ekosustavom do prihvatljive razine.

Kako se Svjetska turistička organizacija (UNWTO) više desetljeća bavi problemom

„prihvatnog kapaciteta“, njena definicija doživjela je manje promjene. Tako danas

prihvatni kapacitet definira:

razina do koje se prostor može održati, a da se pri tome ne generiraju štete

(socijalne, kulturne ili ekonomske) na lokalnu zajednicu,

održavanje ravnoteže između zaštite i razvoja,

broj posjetitelja (turista) koji je kompatibilan s turističkim proizvodom kojega

ti posjetitelji (turisti) očekuju.

Ne postoji jedinstveni pristup izračuna prihvatnog kapaciteta jer oni ovise o:

specifičnosti lokacije,

okolišu i lokalnom načinu života,

kvaliteti koju turist traži u odabiru lokacije,

prednosti lokacije, te uključenost lokalne zajednice,

sadržajima, uslugama, te infrastrukturi koja je na raspolaganju i dr.

U praksi se prihvatni kapacitet može pratiti pomoću različitih pokazatelja:

3 UNWTO, 1981, str. 13.


14

fizičkih (gustoća izgrađenosti, intenzitet korištenja, omjer stanovnika i turista,

kvaliteta prostora, iskoristivost prostora i dr.),

psiholoških (percepcija kvalitete, konflikti sa drugim aktivnostima u prostoru i

dr.),

bioloških (promjene u okolišu, štete u flori i fauni, onečišćenje i dr.),

socioloških (stupanj interakcije turizma i lokalne zajednice, i dr.),

ekonomskih (ostvarena dobit, zapošljavanje, i dr.),

infrastrukturnih (trošak gradnje i održavanja, potreban kapacitet /prometnice,

elektroenergetika, voda, odvodnja, dobit za lokalnu zajednicu i dr.) i dr.

Iz navedenog je vidljivo da kada se govori o konceptu održive nosivosti – prihvatnog

kapaciteta, vidljivo je da je donekle promijenjen pristup rješavanja problema – o

njemu se, više ne govori primarno kao o brojkama, nego se taj koncept više shvaća

kao željena razina kvalitete i pomoć u procesu planiranja rasta i razvoja na

određenom području.

Naime, održivi nosivi kapacitet ovisi i o nizu pokazatelja koji se s vremenom mogu

mijenjati (broj stanovnika, broj zaposlenih u turizmu, vodoopskrba, elektroopskrba,

prometnice, upravljanje destinacijom itd.), pa je održiva nosivost u funkciji

odabranog razvojnog modela. Primjerice, nosivi kapacitet plaža za turizam niže

kvalitete može biti znatno viši od onoga visoke kvalitete, isto je i s potrošnjom vode,

sadržajima u prostoru itd. Zato je održivi nosivi kapacitet nekog područja funkcija

dosegnutog ili planiranog, odnosno željenog razvitka.

2.2.2. Europska unija

Na razini Europske unije turističke destinacije sve se više pozivaju na sagledavanje

društvenih, kulturnih, ekonomskih i ekoloških učinaka turizma na lokalnu zajednicu.

Da bi pomogla u mjerenju njihovog učinka u odnosu na održivost, Europska komisija

je razvila Europski sustav turističkih pokazatelja tzv. ETIS eng. European Tourism

Indicators System for Sustainable Destination Management). ETIS predstavlja

sustav pokazatelja pogodnih za sve turističke destinacije, potičući ih da usvoje

inteligentniji pristup planiranju turizma i to kao:

alat za upravljanje, koji podržava odredišta koja žele održiv pristup

upravljanju destinacijom,

sustav praćenja, jednostavan za korištenje za prikupljanje podataka i detaljne

informacije te pustiti odredišta nadgledati njihovu izvedbu iz godine u godinu,

informacijski alat (nije certifikacijska shema), korisno za kreatore politike,

turističke tvrtke i druge dionike.


15

Alat kojim se služi ETIS pruža osnovnu podršku (smjernice) i jasna objašnjenja koji

su to pokazatelji (osnovni i dopunski) te kako ih koristiti. ETIS nadopunjuje druge

postojeće alate i metode praćenja na međunarodnoj i europskoj razini.4 ETIS je

implementiran dobrovoljno i uspješno u dvije pilot faze od 2013. godine u više od

100 destinacija (uključujući i destinacije izvan EU).

Dosadašnji rezultati pokazuju da je održivost turističkih destinacija financijski i

logistički izvediva te mogu imati pozitivan utjecaj na konkurentnost cijelog turističkog

sektora. Lokacije / područja koja koriste ETIS alate mogu sagledati izazove u

turizmu svog područja te na taj način poboljšati svoju ekonomsku održivost a

istovremeno pomažu očuvanju svih resursa.

Hrvatska kao članica EU, preko Instituta za turizam, za sada na razini 7 jadranskih

županija uspješno surađuje u prikupljanju podataka koje prate održivi razvoj turizma.

Uslijed turizma prostor južne Europe odnosno Mediterana izložen je intenzivnoj

izgradnji a time i brojnih istraživanja kroz određivanja urbanističkih pokazatelja za

gradnju u područjima ugostiteljsko-turističke namjene. Nažalost u zemljama južne

Europe ne postoje jedinstveni i usporedivi urbanistički pokazatelji korištenja

prostora u područjima turističke namjene.

2.2.3. EU i ekološka održivost

Pitanje zaštite Sredozemnog mora od onečišćenja moguće je pratiti kroz

Mediteranski akcijski plan Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP/MAP) koji

je osnovan 1975. godine radi zajedničkog djelovanja na ekološkoj održivosti. Pravni

okvir za djelovanje Mediteranskog akcijskog plana je Konvencija o zaštiti

Sredozemnog mora od onečišćenja sastavljena u Barceloni, 16. veljače 1976.

godine, koje je Republika Hrvatska stranka na temelju sukcesije (Narodne novine –

Međunarodni ugovori, broj 12/93).

Izmjenama Konvencije, usvojenim u Barceloni 10. lipnja 1995. godine (Narodne

novine – Međunarodni ugovori, broj 17/98), utvrđene su izmjene i dopune pojedinih

odredaba Konvencije te je, uz ostalo, promijenjen njezin naziv tako da u prijevodu

na hrvatski jezik glasi „Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog Područja

Sredozemlja“ (u daljnjem tekstu: Barcelonska konvencija).

Uz Barcelonsku konvenciju je u proteklom razdoblju usvojeno sedam pratećih

protokola, jedan od kojih je i Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja

koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna

i morskog podzemlja (u daljnjem tekstu: Protokol). Protokol je sastavljen u Madridu

4 Alat je za sada dostupan na engleskom, francuskom, talijanskom i španjolskom jeziku.


16

14. listopada 1994. godine, a istoga dana ga je potpisala, uz osam drugih država, i

Republika Hrvatska. Protokol je u Skladu sa svojim odredbama stupio na snagu 24.

ožujka 2011. godine te je u ovom trenutku na snazi u odnosu na sljedeće države:

Albanija, Cipar, Libija, Maroko, Sirija, Tunis.

Ujedno, u skladu s Odlukom Vijeća od 17. Prosinca 2012. o pristupanju Europske

unije Protokolu (2013/5/EU) (SL L4, 9.1.2013.), Europska unija pristupila je

Protokolu 27. veljače 2013. godine Protokol je stupio na snagu za Europsku Uniju

29. ožujka 2013. godine i dio je pravne stečevine Europske unije.

Tekst Odluke i Protokola Na hrvatskom jeziku objavljen je u Posebnom izdanju SL

EU-a na hrvatskom jeziku: poglavlje 15, svezak 028, od 25. studenoga 2014. godine

(str. 181-201), a ispravak Protokola objavljenje u SL EU-a L 111, od 28. travnja

2017. godine (str. 12-28). Protokol predstavlja provedbu članka 7. Barcelonske

konvencije kojim je propisano da ugovorne stranke poduzimaju sve odgovarajuće

mjere kako bi spriječile, suzbile i u najvećoj mogućoj mjeri uklonile onečišćenje

područja Sredozemnoga mora uzrokovano istraživanjem i iskorištavanjem

epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

2.2.4. Teritorijalna agenda 2020 - Prema uključivoj, pametnoj i održivoj Europi (2011. godine)

Teritorijalna agenda kao krovni dokument iz prostornog planiranja u zasniva se na

analitičkom dokumentu pod nazivom Stanje i perspektive razvoja EU. U poglavlju

izazovi i potencijali za razvoj navodi se kako:

- izazovi klimatskim promjena ukazuju na teritorijalnu koordinaciju politika,

posebno na području klime, energetike, vodnog gospodarstva, poljoprivrede,

stanovanja, turizma i prometa,

- povećana i nekoordinirana eksploatacija morskog prostora i morskih resursa

može imati posljedice na održiv teritorijalni razvoj,

- promjene u korištenju zemljišta i mora, urbanizacija i masovni turizam prijete

kulturnim dobrima i krajobrazima te mogu dovesti do rascjepkavanja

prirodnih staništa i ekoloških koridora,

- u povijesnim i kulturnim okruženjima, kao i na područjima novog razvoja ili

izgradnje pažnja posvećena obilježjima mjesta može unaprijediti usklađenost

i kakvoću izgrađenog okoliša.

Dokument se osvrće na utjecaje klimatskih promjena jer se one znatno razlikuju

diljem Europe u pogledu geografskih regija s različitim vrstama utjecaja i različitim

stupnjem ranjivosti. Povećani rizik od podizanja razine mora, suše, dezertifikacije,

poplava i drugih prirodnih nepogoda zahtijeva teritorijalno različite reakcije.


17

Regije posjeduju različite mogućnosti za ugrađivanje prilagodbe i ublažavanja u

svoje strategije, smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu socio-

gospodarskih sustava gospodarstvu s niskom razinom CO2.

Klimatske promjene također mogu dovesti do novih mogućnosti razvoja, npr. unutar

poljoprivrede, zelenog gospodarstva i proizvodnje obnovljive energije. Izazovi

klimatskim promjena ukazuju na teritorijalnu koordinaciju politika, posebno na

području klime, energetike, vodnog gospodarstva, poljoprivrede, stanovanja,

turizma i prometa. Gubitak biološke raznolikosti, ranjiva prirodna, krajobrazna i

kulturna baština. Prirodna i kulturna baština dio su teritorijalnog kapitala i identiteta.

Ekološke vrijednosti, okolišna kakvoća i kulturna dobra ključna su za dobrobit i

gospodarske perspektive te pružaju jedinstvene mogućnosti za razvoj pa time i za

turizam.

Prekomjerna eksploatacija ovih resursa kako bi se zadovoljila povećana potražnja

kao i industrijski rizici mogu uzrokovati značajnu štetu te mogu biti prijetnja

teritorijalnom razvoju. Urbanizacija, intenziviranje poljoprivrede i ribarstva, promet i

druge vrste razvoja infrastrukture, posebno ako se odvijaju na teritorijalno

nekoordiniran na čin, mogu izazvati značajne okolišne probleme.

2.3. REPUBLIKA HRVATSKA

Republika Hrvatska pa tako i Istra imaju tradiciju planiranja i određivanja prihvatnih

kapaciteta. Prvi puta utvrđivan je ukupni prihvatni turistički potencijal za cijeli

hrvatski Jadran i to u Programu dugoročnog razvoja i plan prostornog uređenja

Jadranskog područja. Zbog svojih specifičnosti, pitanje i problem procjene

prihvatnog kapaciteta u to vrijeme promatran je najviše s aspekta broja ležaja i

kupača na plaži. Prihvatni kapacitet rađen je pomoću dvije metode. Jednu je

izrađivao Zavod za ekonomiku turizma a drugu Urbanistički institut Hrvatske.

Zavod za ekonomiku turizma (danas Institut za turizam) polazio je od pretpostavke

da na jedan dužni metar obale (m') pogodne za kupanje dolazi 1,92 kupača, a

primjenom koeficijenta istodobnosti od 1,4 te je dobiven je ukupni prihvatni

potencijal od 2,2 milijuna istovremenih turista za cijelo područje hrvatskog Jadrana.

Urbanistički institut je prihvatni potencijal utvrđivao na osnovu snimanja prostora i

utvrđivanja kapaciteta kupališnog pojasa 6 m2 po kupaču te je utvrđen prihvatni

potencijal od 1,781 milijuna istovremenih turista. Tako je prema tadašnjim

procjenama u špici glavne turističke sezone Jadransko područje Hrvatske moglo

istovremeno primiti 1,781 milijuna turista, pa je u skladu s navedenim za hrvatsko

područje Jadrana trebalo izračunati broj ležaja.


18

U to vrijeme zbog naglog razvoja turizma izostala su sociološka istraživanja a uzeta

su u razmatranja izgradnja tehničke infrastrukture (promet, vodoopskrba, odvodnja,

elektroopskrba, telekomunikacija).

Slika 2-1 Područje Labina i Rapca u Regionalnom prostornom planu Istre (1969.

godine)5

Istra, kao vrlo važan nositelj planskih turističkih aktivnosti još je u Regionalnom

planu Istre 1969. (UISR Hrvatske, 1969) na regionalnoj razini provedena su

5 Izvor: Regionalni prostorni plan Istre, 1969.


19

istraživanja o povezanosti plaža, kreveta i svih vrijednosti prostora a za potrebe

određivanja prihvatnih kapaciteta. U to vrijeme glavnina kreveta za zonu Labin koja

je obuhvaćala i Rabac planirano je 20.500 kreveta. Za sam Rabac planirano je 5.000

kreveta u hotelima, 1.000 kreveta u kampovima i 1.000 kreveta u domaćinstvima

(Regionalni prostorni plan Istre, 1969.) jer se osnovica turističkog gospodarstva

usmjeravana na izgradnju hotela.

Od šezdesetih godina počinje snažna više ili manje kontrolirana transformacija

prostora uslijed razvoja turizma – pogotovo u Rapcu. To se može potkrijepiti starijim

razglednicama te usporedbom shemom ulica iz sedamdesetih i današnjim planom

naselja. Dok je do sredine 70-tih dominirala izgradnja hotela, od devedesetih godina

prošlog stoljeća uslijedila je intenzivna izgradnja apartmana, a zadnjih godina i

luksuzno uređenje kuća na selu.

Slika 2.2 Usporedba starih razglednica Rapca iz pedesetih i početak osamdesetih

godina prošlog stoljeća6 - pogled na luku

Slika 2.3 Usporedba starih razglednica Rapca iz šezdesetih i početkom osamdesetih

godina prošlog stoljeća – pogled na luku i Maslinicu

6 Izvor: privatna zbirka


20

Slika 2.4 Prikaz transformacije prostora u Rapcu iz kojeg je vidljiva uređenje OPG-a

Morački7

Slika 2.5 Shema ulica u Rapcu sredinom 70-tih i danas8

7 Izvor: Institut za turizam

8 Izvor: Turistički vodič iz 1975 i plan naselja Rabac 2017.


21

Izgradnja kuća za odmor u Rapcu i njihovo uređenje u apartmane dobila je zamah

nakon 90-tih godina što pokazuje i slijedeća fotografija

Slika 2.6. Izgradnja i uređenje apartmana u Rapcu9

Prirodne plaže, za razliku od danas, bile su atrakcije i motiv dolaska za odmor u

Rapcu. Prirodne plaže su bile nezaobilazan motiv turističkih vodiča i razglednica u

zadnja tri desetljeća prošlog stoljeća.

Slika 2.7. Plaže u Rapcu 70-tih godina10

Srednjovjekovni grad Labin snažna je turistička atrakcija koja privlači kulturne turiste

i odavno je postala simbolom promocije Labina. Jačanjem odnosno davanjem

značaja industrijskom nasljeđu kao i Podlabinu kao stambenom naselju

(utilitarističkoj arhitekturi), nakon zatvaranja rudnika mogu postati snažna turistička

atrakcija.

9 Izvor: Institut za turizam, stanje travanj 2018

10 Izvor: Turistički vodič iz 1975. godine


22

Slika 2.8. Pogled na Podlabin11

2.3.1. Strategija prostornog razvoja (2017. godina)

Pristup u određivanju održivog (prihvatnog) nosivog kapaciteta prema Strategiji

prostornog razvoja (2017) treba:

a) obuhvatiti postojeće stanje i prepoznavanje „uskih grla“ te usklađivanje obujma

prema tim uskim grlima (površine ugostiteljsko-turističke namjene, broj ležaja,

opterećenje komunalne infrastrukture, utjecaj na prirodu, kulturno nasljeđe,

površina plažnog prostora itd.), uvažavajući sadašnje stanje turističkog

proizvoda i postojeće tehnologije i upravljanje; ili

b) definirati održivi nosivi kapacitet prema budućem stanju turističkog proizvoda,

odnosno uz primjenu suvremenih načina upravljanja destinacijom (primjerice,

recikliranje otpadnih voda, obnovljivi izvori energije, primjereno upravljanje

otpadom, redistribucija turističkih kretanja putem osmišljavanja novih sadržaja,

smanjenje korištenja osobnih automobila i sl.).

U Strategiji prostornog razvoja RH kao relevantno načelo korištenja prostora

navedeno je da prioritetne razvojne mjere treba usmjeriti na korištenje već zauzetog

prostora i postojećih turističkih kapaciteta, odnosno njihovu obnovu, modernizaciju

i podizanje kvalitete, a sam turizam potrebno je intenzivnije priklanjati primjeni

okolišno odgovornih, zelenim koncepcijama razini pojedinih pružatelja usluga i

cijelih destinacija, uvažavajući ekološki odgovoran razvoj kao jednu od njegovih

temeljnih strateških smjernica (Strategija prostornog razvoja, 2017: 166).

11 Izvor: Institut za turizam, 2018. godine


23

2.3.2. Strategija razvoja turizma (2013. godina)

U Strategiji razvoja turizma istaknuto je kako je ne postoji dovoljni broj provedenih

analiza prihvatnog kapaciteta okoliša za turističke aktivnosti, kao alata za planiranje

i upravljanje prostorom na principu održivog razvitka i ekosustavnog pristupa.

Također je istaknuto kako se nedovoljno koriste strateški planovi razvoja turizma

kao stručne podloge u procesu izrade prostornih planova, a u svrhu racionalnog

korištenja raspoloživog turističkog prostora (str. 24).

Za razvoj turističkih proizvoda i turističke ponude nužno je unapređenje smještajne

i ostale turističke ponude. S obzirom na to da Hrvatska ima velik broj zaštićenih

područja, da je 47% kopnenog teritorija u ekološkoj mreži RH, a dio tih područja je

uključen u prijedlog buduće europske ekološke mreže NATURA 2000, posebnu

pozornost potrebno je posvetiti procjeni prihvatnog kapaciteta i utvrđivanju

prihvatljivih sadržaja turističke ponude, naročito na obali i otocima (str. 36).

Strategijom je određeno da se na regionalnoj/lokalnoj razini provode programi

uređenja i upravljanja plažama. Neovisno o izuzetnim prirodnim i/ili ambijentalnim

obilježjima hrvatskih plaža, još uvijek ne postoji suglasje oko poželjnog načina

korištenja/upravljanja raspoloživim prostorom plaža. S jedne strane postoji velik broj

plaža koje su infrastrukturno i/ili sadržajno potpuno neopremljene. S druge strane,

postoji sve veći broj plaža koje se prekomjerno koriste za generiranje prihoda čime

je uvelike izgubljen njihov autentični šarm, ambijentalnost i posebnost.

2.3.3. Akcijski plan razvoja zelenog turizma (2016. godina)

Važan dokument koji prati Strategiju razvoja turizma svakako je Akcijski plan razvoja

zelenog turizma (2016. godine) u kojem se kao glavni instrumenti i mjere za

„ozelenjivanje“ turizma uključuju „prepoznavanje i uvažavanje aspekta okolišne

održivosti u razvojnim planovima u turizmu, na svim razinama, od nacionalne do

lokalne razine turističke destinacije; planove koji uvažavaju nosivi kapacitet

zoniranjem aktivnosti u prostoru i vremenu te tako štite atrakcijsku osnovu, odnosno

ne dopuštaju turističke aktivnosti koje degradiraju resursnu osnovu područja;“ (str.

5.).

Osim osnovnih ciljeva u Akcijskom planu navedene su 36 mjera od kojih su za ovaj

dokument najrelevantnije:

ustanovljenje kompletne turističke resursne osnove;

ustanovljenje i poštivanje nosivih kapaciteta za pojedine turističke aktivnosti

/destinacije;

planiranje koje prepoznaje i čuva resursnu osnovu, sanira devastirani

prostor, a čuva netaknuti;


24

razvoj održivog prometa kao važne pretpostavke okolišno održivog turizma;

podizanje energetske i resursne učinkovitosti;

gospodarenje otpadom;

uspostavu stalne državne komisije za održivi turizam;

osvješćivanje svih dionika u turizmu o važnosti i mogućnostima za očuvanje

okoliša, te

uvođenje koordinacije turističke zaštite okoliša u cjelokupnoj turističkoj

destinaciji.

U akcijskom planu navedeno je kako planovi razvoja turizma na svim razinama

zahtijevaju sustavan pristup praćenja različitih pokazatelja npr. katastar turističkih

atrakcija, procjene nosivih kapaciteta, praćenje pritisaka na okoliš, planove razvoja

turizma i drugo, jer bi se temeljem praćenjem podataka lakše moglo raditi na

unapređenju turističkih proizvoda, smještaju, očuvanje krajolika, marketingu,

komunikaciji i suradnja s dionicima, edukaciji i interpretaciji, posjetiteljske

infrastrukture i slično.

2.3.4. Kriteriji za planiranje turističkih predjela obalnog područja mora (2009. godina)

Savjet prostornog uređenja RH još je 2009. izradilo, a Ministarstvo zaštite okoliša,

prostornog uređenja i graditeljstva izdalo Kriterije za planiranje turističkih predjela

obalnog područja mora. Ti kriteriji predstavljaju smjernice za izradu prostornih

planova zaštićenog područja mora. Budući je utvrđeno da su turistički predjeli

(turističke zone) – područja ugostiteljsko - turističke namjene uglavnom planirani u

zaštićenom obalnom području mora, neposredno uz obalnu crtu, svrha utvrđivanja

Kriterija bila je očuvanje i zaštita najvrjednijeg obalnog prostora.

Promišljanje o razvoju turizma u prostoru, ukazala je na potrebu:

usklađivanja i prilagodbe primjerene provedbi u različitim prostornim

uvjetima,

ujednačavanja preporuka i smjernica za izradu prostornih planova županija,

gradova i općina,

međuresorske suradnje u propisivanju pojmova, standarda i stručnih kriterija.

Glavni ciljevi određivanja kriterija planiranja područja ugostiteljsko-turističke

namjene su:

dugoročna zaštita prostora – zaštita prirode, kulturne baštine i ekološka

održivost,

očuvanje vrijednosti i identiteta prostora,


25

kvalitetno uređenje turističkih predjela,

stvaranje društvenog, svrhovitog i oblikovno vrijednog okruženja s pozitivnim

učincima na demografsko stanje lokalne zajednice i zaposlenost,

usklađen i dopunjujući razmještaj različitih djelatnosti,

konkurentnost turističke lokacije,

kvaliteta građenja i izvedba sve potrebne komunalne infrastrukture.

U određivanju prostora i kapaciteta treba vrednovati i odrediti sljedeće:

širi kontekst prostora,

primjerenost prostora za turizam (različitih oblika i tipova prostora),

kompatibilnost turizma i drugih funkcija u prostoru,

raspoloživost prostora za druge djelatnosti,

uvjete očuvanja ukupnih vrijednosti prostora.

Kriteriji planiranja turističkih predjela dijele se u odnosu na planiranje turističkih

predjela, te uređenje i izgradnju turističkih predjela.

U određivanju prostora i kapaciteta razlikuju se uvjeti smještaja u odnosu na :

manje hotele u naselju,

turističke predjele (zone) u naselju,

izdvojena građevinska područja ugostiteljsko – turističke namjene izvan

naselja.

Pokazatelji planiranja iskazuju se sljedećim parametrima:

broj smještajnih jedinica (“ključeva”) i broj postelja,

struktura postojećih evidentiranih i planiranih turističkih smještajnih

kapaciteta,

prostorni pokazatelji (koeficijent izgrađenosti, koeficijent iskoristivosti,

gustoća izgrađenosti i gustoća stanovništva, ne gradiva površina, prirodan

teren i dr.),

Turistički predjeli – područja ugostiteljsko-turističke namjene podijeljene su na

sljedeći način:

1. Neizgrađeni turistički predjeli planirani prostornim planovima unutar zakonom

zaštićenih područja prirodne i kulturne baštine,

2. Neizgrađeni i malo izgrađeni turistički predjeli unutar planski zaštićenih

krajolika,

3. Izgrađeni turistički predjeli


26

4. Ostali turistički predjeli.

TABLICA 2-1 IZGRAĐENOST, ISKORISTIVOST I UDIO NEGRADIVIH

POVRŠINA/PRIRODNOG TERENA

Površina turističkog predjela Manje od 5 ha 5 – 10 ha Više od 10 ha

Koeficijent izgrađenosti (kig) ≤ 0,30 ≤ 0,25 ≤ 0,20

Koeficijent iskoristivosti (kis) ≤ 0,8 ≤ 0,7 ≤ 0,6

Udio negradivih površina / prirodnog terena (%) ≥ 40% ≥ 45% ≥ 50%

A. Za neizgrađene turističke predjele planirane prostornim planovima unutar

zaštićenih područja prirodne i kulturne baštine, predlažu se sljedeći kriteriji:

Tablica 2-2 GUSTOĆA KORIŠTENJA, IZGRAĐENOST, ISKORISTIVOST I UDIO

NEGRADIVIH POVRŠINA

Gustoća korištenja T1 < 60 postelja/ha

Koeficijent izgrađenosti (kig) T1 < 0,20

Koeficijent iskoristivosti (kis) T1 < 0,6

Udio negradivih površina/ prirodnog terena % T1 > 60%.

U ovim se područjima predlaže zabrana planiranja novih kampova te mjere za

postupno ukidanje postojećih kampova.

B. Za neizgrađene i malo izgrađene turističke predjele unutar planski zaštićenih

krajolika, predlažu se sljedeći kriteriji:

Tablica 2-3 GUSTOĆA KORIŠTENJA, IZGRAĐENOST, ISKORISTIVOST I UDIO

NEGRADIVIH POVRŠINA/PRIRODNOG TERENA

Gustoća korištenja T1, T2 < 120 postelja/ha

Koeficijent izgrađenosti (kig) T1

T2

< 0,25

< 0,20

Koeficijent iskoristivosti (kis) T1

T2

< 0,7

< 0,6

Udio negradivih površina/prirodnog terena % T1, T2 > 60%.


27

C. Za ostale turističke predjele predlažu se slijedeći kriteriji:

Tablica 2-4 GUSTOĆA KORIŠTENJA, IZGRAĐENOST, ISKORISTIVOST I

UDIONEGRADIVIH POVRŠINA/PRIRODNOG TERENA

Gustoća korištenja T1, T2 < 120 postelja/ha

Koeficijent izgrađenosti (kig) T1, T2 < 0,30

Koeficijent iskoristivosti (kis) T1, T2 < 0,8

Udio negradivih površina/ prirodnog terena (%) T1, T2 > 40%

2.4. GRAD LABIN (STRATEGIJE, DOKUMENTI, PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA)

Turizam grada Labina veže se prvenstveno uz njegov turistički najeksponiraniji dio

– naselje Rabac. Ovo nekada malo ribarsko mjesto, zbog svojih je atrakcija preraslo

u turističku destinaciju. Idealno je mjesto za obiteljski odmor tijekom ljetnih mjeseci,

a u proljeće i jesen privlači brojne posjetitelje treće dobi i rekreativce.

Razvoj turizma na području Rapca započeo je krajem 19. stoljeća kada je otvoren

prvi hotel „Albergo Quarnero” sa svega nekoliko soba i gostionicom u prizemlju.

Godine 1925. izgrađen je hotel “Trieste”, koji je kasnije preimenovan u “Primorje”, a

desetak godina kasnije izgrađen je hotel “Dopolavoro” u kojem je danas restoran

“Jadran”. Zahvaljujući ljepoti prirode i prekrasnim plažama u prvoj polovini

dvadesetog stoljeća izgrađeni su i prvi ljetnikovci.

Slika 2-9 Pogled na današnji izgled Rapca


28

Međutim, prvi začeci razvoja turizma u obliku kojeg danas poznajemo u Rapcu

nastaju osnivanjem ugostiteljskog poduzeća “Rabac” 1961. godine (danas Rabac,

d.d.), koje je 40 godina bilo jedini nositelj rabačkog turizma. Početkom 1963. godine

poduzeću se pripajaju ugostiteljsko poduzeće “Jadran”, te 1965. godine autokamp

u Rapcu, koji je do tada bio u vlasništvu Turističkog društva Rabac.

Danas Grad Labin svoj ukupni gospodarski razvoj u velikoj mjeri temelji na razvoju

turizma što je potkrijepljeno i usvojenim različitim sektorskim dokumentima na razini

Grada. Imajući u vidu da se radi o gospodarskoj grani koja traži prilagodbu

trendovima i tržištu kao i uvažavanje specifičnih prostornih vrijednosti, nameće se

potreba određivanja prihvatnih kapaciteta turizma i prostor Grada Labina.

S porastom turističkih aktivnosti pritisak na prostor kao i tehničku infrastrukturu sve

će biti izraženiji te je za očekivati da će se nastaviti potražnja za prostorom. Na

prostoru Grada Labina, pogotovo u razdoblju vrhunca ljetne turističke sezone, sve

su učestalije pojave gužvi, prvenstveno na plažama, prometnicama, parkiralištima

te starogradskoj jezgri grada Labina. Komunalna infrastruktura (promet, opskrba

vodom i električnom energijom, odvodnja, zbrinjavanje komunalnog otpada,

parkiranje) u tom razdoblju je na granici preopterećenosti. Navedeno može imati za

posljedicu smanjenje kvalitete boravka gostiju.

Tablica 2-5 PRIKAZ BROJA STANOVNIKA I SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U

NASELJIMA GRADA LABINA

NASELJE BROJ STANOVNIKA 2011.

GODINE KAPACITETI SMJEŠTAJA –

EVIDENTIRANI 2017.

Labin 6.884 460

Vinež 1.210 253

Rabac 1.390 8.546

Presika 557 237

Rogocana 140 105

Kranjci 96 50

Bartici 77 54

Kapelica 639 314

Breg 39 23

Salakovci 49 58

Gondolici 75 117

Gora Glušići 30 27

Duga Luka 27 111

Ripenda Krasi 124 159

Ripenda Kosi 12 85

Ripenda Verbanci 86 79

Marceljani 193 107

Sagledavajući broj stanovnika na području Grada Labina (2011.) i broj kreveta 2017.

vidljivo je kako je broj stanovnika neznatno veći u odnosu na broj kreveta (11.628

stanovnika i 10.785 kreveta).


29

Grafikon 2.1 Odnos broja stanovnika i broja kreveta u Gradu Labinu, 2017

Vezano na broj turističkih noćenja u 2017. na području Grada Labina ostvareno je

1.341.976 noćenja, s time da je u Rapcu ostvaren daleko najveći udio.

Sva naselja u kojima se ostvaruje turistički promet pokazuju izrazitu sezonalnost, a

budući je Rabac naselje u kojem se ostvaruje najveći broj noćenja i dolazaka, ovdje

se isti iskazuju.

Grafikon 2.2 Broj noćenja u Gradu Labinu, 2017. po mjesecima12

12 Izvor: e – visitor, 30.6.2018.

11.628

10785

ODNOS BROJA STANOVNIKA I BROJA KREVETA U GRADU LABINU

(2017. godine)

1 2

5.687 5.638 15.478

63.94383.683

211.106

339.563 350.384

171.100

53.874

5.830 7.368

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

2017/012017/022017/032017/042017/052017/062017/072017/082017/092017/102017/112017/12

BROJ NOĆENJA U GRADU LABINU(2017. godine po mjesecima)


30

Grafikon 2.3 Broj noćenja u Rapcu 2017. godine (po mjesecima)13

Grafikon 2.4 Broj dolazaka u Rabac tijekom 2017. godine (po mjesecima)14

13 Izvor: e – visitor, 30.6.2018.

14 Izvor: e – visitor, 30.6.2018.

4.328 3.78213.821

60.96578.339

186.383

285.630 292.833

153.941

51.228

5.059 6.4990

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

2 0 1 7 / 0 12 0 1 7 / 0 22 0 1 7 / 0 32 0 1 7 / 0 42 0 1 7 / 0 52 0 1 7 / 0 62 0 1 7 / 0 72 0 1 7 / 0 82 0 1 7 / 0 92 0 1 7 / 1 02 0 1 7 / 1 12 0 1 7 / 1 2

OSTVARENI BROJ NOĆENJA U RAPCU( 2017 . god ine po m jesec ima )

583 1.2323.375

12.336

16.162

31.932

43.507

39.377

25.327

9.450

1.7072.3160

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

2017/012017/022017/032017/042017/052017/062017/072017/082017/092017/102017/112017/12

B R O J D O L A Z A K A U R A B A C T I J E KO M 2 0 1 7 . G O D I N E


31

Najveći broj noćenja ostvaruje se od 6. – 9. mjeseca s time da se u 7. i 8. mjesecu

ostvaruje vrhunac. Navedeno ukazuje da turizam na području Grada Labina

pokazuje izrazitu sezonalnost. Prosječno trajanje boravka turista na području Grada

Labina iznosi 6,35 dana a smještajni kapaciteti zauzeti su 124,64 dana, što iznosi

nešto više od 4 mjeseca.

Iako se turizam odvija u svim naseljima Grada Labina, Rabac se ističe kao izrazito

stambeno-turističko naselje s tradicijom u turizmu na samo na području Grada

Labina već i na području istočne Istre.

Grafikon 2.5 odnos broja stanovnika 2011. godine i broja kreveta po naseljima Grada

Labina 2017. godine15

Odnos broja stanovnika i kreveta varira na području Grada, ali je uglavnom veći broj

stanovnika od broja kreveta. Na području naselja Rabac broj kreveta znatno

nadmašuje broj stanovnika što govori o njegovoj izrazito turističkoj funkciji naselja.

Osim Rapca veći broj kreveta od stanovnika zabilježen je i u Salakovcima, Dugoj

Luci, Ripenda Krasi i Ripenda Kosi.

15 Izvor: DZS 2011. godine i TZ Labin 2017. godine

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000Br. Stanovnika po naselju 2011.

Broj kreveta po naselju – evidentirani 2017.


32

Grafikon 2.6 Odnos broja stanovnika i broja kreveta po naseljima 2017. godine (osim

Labina, Vineža i Rapca)16

Vezano na prostornu komponentu turizma, Prostorni plan uređenja grada Labina

(SNGL 09/11. i 01/12.) kao razvojni dokument uvažava postojeća područja

ugostiteljsko-turističke namjene te planira nova. Prostornim planom Istarske

županije, kao prostorni plan višeg reda, određene su područja ugostiteljsko

turističke namjene, njihove površine, max. broj kreveta i m2/osobi.

TABLICA 2-6 PODRUČJA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE PREMA

PPŽ ISTARSKE ŽUPANIJE

Naziv zone Stanje

izgrađenosti

Površina zone

(ha)

Max. broj kreveta m2 /osobi

Maslinica Olivia (ZOP) Izgrađeno 30 3.600 83,33

Girandela (ZOP) Izgrađeno 66 7.900 83,54

Duga Luka (ZOP) Neizgrađeno 1 50 200,00

Prklog 1 (ZOP) Neizgrađeno 6,0 450 133,33

Prklog 2 (ZOP) Neizgrađeno 7,6 380 200,00

16 Izvor: DZS 2011. godine i TZ Labin 2017. godine

0

100

200

300

400

500

600

700Br. Stanovnika po naselju2011.

Broj kreveta po naselju –evidentirani 2017.


33

Naziv zone Stanje

izgrađenosti

Površina zone

(ha)

Max. broj kreveta m2 /osobi

Mali Kosi (van ZOP-a) Neizgrađeno 4,7 210 223,80

Šikuli (van ZOP-a) Neizgrađeno 5,1 400 127,50

Ukupno - 120,4 (96:24,4) 12.990

(11.500:1.490)

-

U cilju rasterećenja Rapca zanimljivo je da se u naselju Rabac ne planiraju nova

područja ugostiteljsko turističke namjene, već u drugim naseljima što podrazumijeva

disperziju područja ugostiteljsko turističke namjene malih površina na cijelo područje

Grada.

Grafikon 2.7 Maksimalni broj kreveta u neizgrađenim područjima ugostiteljsko turističke

namjene17

Kako bi se dobio uvid u odnos površina postojećih i planiranih područja ugostiteljsko

turističke namjene vidljivo je da su planirana područja daleko manje u odnosu na

postojeća.

17 Izvor: PPŽ Istarske županije

50

450

380

210

400

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

Duga Luka (ZOP) Prtlog 1 (ZOP) Prtlog 2 (ZOP) Mali Kosi (van ZOP-a) Šikuli (van ZOP-a)

MAKSIMALNI BROJ KREVETA U NEIZGRAĐENIM PODRUČJIMA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE

(1.490 kreveta)


34

Grafikon 2.8 Površine područja ugostiteljsko-turističke namjene (izgrađene i

neizgrađene)

Kako bi se dobio uvid u odnos izgrađenih i neizgrađenih površina područja

ugostiteljsko turističke namjene planom je iskazano da je 79,8% površina izgrađeno,

a da je za izgradnju ostalo još 20,2%.

Grafikon 2.9 Površine područja ugostiteljsko-turističke namjene18

Uspoređujući površine u neizgrađenim površinama područja ugostiteljsko turističke

namjene te broj planiranih kreveta vidljivo je da se planira veća rahlost odnosno

veća površina po broju kreveta, što podrazumijeva veći standard smještaja.


30

66

16 7,6

4,7 5,1

0

10

20

30

40

50

60

70

MaslinicaOlivia (ZOP)

Girandela(ZOP)

Duga Luka(ZOP)

Prtlog 1 (ZOP) Prtlog 2 (ZOP) Mali Kosi (vanZOP-a)

Šikuli (vanZOP-a)

POVRŠINE PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE(izgrađene i neizgrađene - u ha)

POVRŠINE UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENEpovršine u ha (96 ha : 24,4 ha)

Izgrađene površine Neizgrađene površine


35

Grafikon 2.10….Broj kreveta u područjima ugostiteljsko-turističke namjene19

Prostornim planom uređenja Grada Labina određeni su turistički razvojni punktovi

kao specifični oblici površina namijenjenih za turizam.

TABLICA 2-7 TURISTIČKI PUNKTOVI NA PODRUČJU GRADA LABINA


11500

1490

BROJ KREVETA U PODRUČJIMA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE

Broj kreveta u izgrađenim zonama Broj kreveta u neizgrađenim zonama

Naselje GP i naziv TP TP (ha) Krevet /ha Kapacitet 2010.

Kapelica Kapelica sjever 0,7 55 39

Kapelica Kapelica istok 1,40 100 140

Salakovci Salakovci zapad 1,47 61 85

Kranjci Kranjci 0,50 53 25

Kranjci Salakovci istok 0,50 53 25

Gora Glušići Gora Glušići 0,81 22

Gora Glušići Marketi 0,81 31,00 22

Gondolići Ruklji 1,99 30,00 60

Gondolići 1,06 60,00 63


36

Izvod: PPUG Labina, 2011. godine

U turističkim punktovima do 2020. planira se da će biti 1.170 kreveta, ali se pri tome

mora napomenuti kako ostala naselja (bez Labina i Rapca) već 2017. godine imaju

registrirano 1.160 kreveta.

Za uređene plaže ističe se potreba izrade analize prihvatnog kapaciteta i načina

njihova održavanja, s obzirom na to da se one kao takve definiraju kroz prostorno

plansku dokumentaciju (prostorni planovi jedinica lokalne i područne - regionalne

samouprave).

Analiza je u funkciji uspostave sustavnog, promišljenog i održivog pristupa uređenju

i upravljanju plažama kako bi se osiguralo oboje - dugoročno zadovoljstvo korisnika

i ekonomski interes jedinica lokalne samouprave i/ili plažnih koncesionara.

Kroz definiranje poželjnih načina uređenja turistički pogodnih plaža, utvrđivanje

prihvatnog kapaciteta i načina njihova optimalnog korištenja, kao i potrebnih

sadržaja, mogućnosti naplate ulaza, tematiziranja i sl., provedba mjere

podrazumijeva trajnu zaštitu prirodnosti i ambijentalnosti plažnog prostora uz

istodobno osiguranje pozitivnih učinaka na lokalne proračune.

U skladu s tim, uz razdvajanje javnih od ‘privatnih’ (hotelskih ili kamp) plaža, mjerom

se planira optimalan i ekološki prihvatljiv način uređenja plaža.

Prostornim planom Istarske županije utvrđen je broj od 18.500 kreveta kao

maksimum za područje Grada Labina (PPŽ Istarske županije).

Lovranci 1,78 30,00 54

Ripenda Verbanci Kunci 1,57 32,00 50

Ripenda Kras Breg 089 46 40

Ripenda Kras Kras zapad 1,05 60,00 70

Ripenda Kras Kras istok 1,16 60,00 81

Ripenda Kras Kras jug 1,01 60,00 58

Ripenda Kras Kalušovo 1,08 60,00 94

Ukupno 16,47 881


37

TABLICA 2-8 BROJ KREVETA NA RASPOLAGANJU NA PODRUČJU GRADA

LABINA U 2017. GODINI

Vrsta građevine Naselje Broj kreveta

Hotel Labin 25

Hotel Rabac 3.869

Turistički apartmani Rabac 65

Turističko naselje Rabac 475

Hostel Rabac 12

Pansion Ripenda Kras 23

Kamp Rabac 2.034

OPG Bartići 14

OPG Gora Glušići 10

OPG Labin 17

OPG Ripenda Kosi 8

Privatni smještaj Bartići 40

Privatni smještaj Breg 23

Privatni smještaj Duga Luka 111

Privatni smještaj Gondolići 117

Privatni smještaj Gora Glušići 17

Privatni smještaj Kapelica (Labin) 314

Privatni smještaj Kranjci (Labin) 50

Privatni smještaj Labin (Labin) 418

Privatni smještaj Marceljani 107

Privatni smještaj Presika (Labin) 237

Privatni smještaj Rabac 2.091

Privatni smještaj Ripenda Kosi 77

Privatni smještaj Ripenda Kras 136

Privatni smještaj Ripenda Verbanci 79

Privatni smještaj Rogočana 105

Privatni smještaj Salakovci 58


38

Vrsta građevine Naselje Broj kreveta

Privatni smještaj Vinež 235

Ukupno 10.767

Izvor: TZ Labina

TABLICA 2-9 ISKORIŠTENOST TURISTIČKIH KAPACITETA U 2017. GODINI

Broj noćenja 2017. Broj kreveta 2017. Dani

zauzetosti

Iskorištenosti smještajnih

kapaciteta u 2017. godini

1.341.976 10.767 124 34.15%

Izvor: TZ Labina

Naselje Rabac 2011. godine bojalo je 1.390 stanovnika, te u odnosu na 2001.

godinu bilježi pad stanovnika kada je zabilježeno 1.534 stanovnika. Rabac kao

specifično stambeno - turističko naselje zahtijeva poseban osvrt kao drugo najveće

naselje u Gradu Labinu. Rabac je izrazito turističko naselje i najznačajnije odredište

na istočnoj obali Istre velike gustoće izgrađenosti.

Slika 2-9 Panorama Rapca

Ukupna površina građevinskog područja naselja Rabac20 iznosi 108,15 ha, a na

luku otpada 11,56 ha. Za izgradnju turističke i stambene namjene predviđeno je

20 PPUG Labin, 2011, str. 14.


39

ukupno 96,59 ha. Od tih 96,59 ha izgrađeno je 42,70 ha dok je neizgrađeno 53,89

ha. Navedeni podatak potrebno je preispitati u slijedećoj izmjeni prostorno planske

dokumentacije.

Ukupna duljina obale Rapca iznosi cca 8,0 km. Izgrađeni dio obale iznosi cca 4,5

km dok neizgrađeni cca 3,5 km.

Godine 2017. u Rapcu evidentirano je 8.546 kreveta (3.869 hotel + TN 475 + TA 65

+ kamp 2.034+ privatni smještaj -apartmani 2.091 + hostel 12), što bi značilo da na

svakog stanovnik otpada 6 kreveta.

Potrebno je istaknuti da se u prostornim planovima u Rapcu za područja

ugostiteljsko turističke namjene dva područja vode kao postojeća područja te je i

broj kreveta naveden kao postojeći. Tako je u zoni Maslinica (3.600) i Girandela

(7.900) ukupan broj ležaja naveden 11.500. TZ Labin Rabac za 2017. godinu u

hotelima ima evidentirano samo 3.869 kreveta.

Grafikon 2.11 Odnos broja stanovnika i broja kreveta u Rapcu, Labinu i ostalim

naseljima21

O odnosu evidentiranih broja kreveta 2017. između dva najveća naselja (Labin,

Rabac) i ostalih naselja u Grada, tj. neravnomjerna distribuciji turističkog smještaja

govori i slijedeći graf.

21 Izvor: DZS, 2011. i TZ Labin Rabac

6.884

1.210 1.390

460 253

8546

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

Labin Vinež Rabac

Br. Stanovnika po naselju 2011.

Broj kreveta po naselju –evidentirani 2017.


40

Grafikon 2.12 Broj evidentiranih kreveta 2017. godine u Labinu, Rapcu i ostalim

naseljima22

Grafikon 2.13 Maksimalni broj kreveta u izgrađenim područjima ugostiteljsko turističke

namjene u Rapcu23

Zanimljiv je podatak praćenja broja kreveta u tzv. komercijalnom i nekomercijalom

smještaju, odnosno prema vrsti turističkih građevina. Iz navedenog podatka vidljivo

je da je broj kreveta u privatnom smještaju veći od broja u hotelima.

22 Izvor: TZ Labin Rabac


8546

1061 1160

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

Rabac Labin Ostala naselja

BROJ KREVETA U LABINU, RAPCU I OSTALIM NASELJIMA

3.600

7.900

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

Maslinica Olivia (ZOP) Girandela (ZOP)

MAX. BROJ KREVETA U IZGRAĐENIM PODRUČJIMA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE

(11.990 kreveta)


41

Grafikon 2.14. Broj kreveta prema vrsti turističkih građevina24

24 Izvor: TZ Labin Rabac

3.894

475

2034

4.215

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

Hotel Turističko naselje Kamp Privatni smještaj

BROJ KREVETA PREMA VRSTI TURISTIČKIH GRAĐEVINA (hotel, turističko naselje, kamp i privatni smještaj)


42

3. METODOLOŠKI OKVIR MJERENJA PRIHVATNOG KAPACITETA

Budući turizam predstavlja jednu od važnijih gospodarskih aktivnosti na području

Grada Labina, što je prvenstveno uvjetovano kvalitetnom i diversificiranom

turističkom resursnom osnovom (blaga mediteranska klima, razvedena obala,

očuvan okoliš, bogata kulturno-povijesna baština i sl.), problem održivog rasta i

razvoja sve je više u fokusu javnosti. Broj turističkih dolazaka i noćenja te porast

turističke potrošnje iz godine u godinu raste, i pokazuje da su dosadašnji napori

uloženi u turistički razvoj bili itekako opravdani.

Grad Labin sa širom okolicom pozicionirao se kao turistička destinacija čiju turističku

ponudu čini niz prirodnih i kulturnih atrakcija koje su izgradnjom suvremenih

prometnica po Istri i do Istre u prvoj polovici 2000-ih postale dostupnije širem

europskom emitivnom turističkom tržištu.

Obzirom da je turistički razvoj Grada Labina i Istarske županije posljednjih

desetljeća u velikoj mjeri bio stihijski i karakterizirala ga je uglavnom vizija masovnog

turizma, posljedično koncentrirajući turističku infrastrukturu i sadržaje u obalnom

području gdje glavninu turističke ponude čine sunce i more. Takav način turističke

ponude samo produbljuje sezonski karakter turizma, dok je turistički potencijal

područja nešto udaljenijeg od obale puno manje iskorišten. Turistička kretanja na

području Labinštine dijele trend kontinuiranog rasta regije s težištem turističke

eksploatacije obalnog područja.

Autori smatraju ključnim osmisliti daljnji turistički razvoj na način kako bi se

unaprijedilo ostvarenje turističkog potencijala unutrašnjosti, te dosadašnja

orijentacija turizma pomaknula prema kvalitetnoj i raznovrsnoj cjelogodišnjoj ponudi

temeljenoj na lokalnim resursima i praksama turistički uspješnijih područja.

Uslijed koncentracije turističke aktivnosti u Starom gradu i priobalnom prostoru, sve

su izraženije tendencije neprimjerenog korištenja prostora, makar se svi relevantni

faktori u Gradu slažu da prostor treba zaštiti od prekomjernog i neprikladnog

korištenja zagovarajući održivi razvoj.

Iako se prostor zahvaljujući relativno strogim pravilima koja nalažu prostorni planovi

u načelu dobro štiti, u stvarnosti se i ova turistička destinacija susreće s problemom

prekomjernog korištenja prostornih i fizičkih resursa, što je posebno izraženo u

razdoblju vrhunca turističke sezone, ugrožavajući fizičku, ekonomsku, ekološku i

društvenu održivost.

Stoga je prevladala svijest kako je na bazi trenutne situacije prostornih, prometnih,

komunalnih i turističkih resursa potrebno utvrditi do koje razine je rast turističkog

prometa za Grad Labin prihvatljiv.


43

Prihvatni kapacitet prvenstveno ocjenjuje postojeće stanje i prepoznavanje 'uskih

grla' te nastoji uskladiti opseg turističkog prometa s postojećim kapacitetima

prometne i komunalne te turističke infrastrukture destinacije (vodoopskrba, opskrba

energijom, zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, promet, utjecaj na prirodu, veličina

kupališnog prostora, itd.), uvažavajući postojeće tehnologije i razvijenost pojedinog

sustava.

Koncept prihvatnog kapaciteta ne govori primarno o brojčanim pokazateljima

(kvantitativni pokazatelji), već se on više shvaća kao željena razina kvalitete u

procesu planiranja turističkog rasta i razvoja na određenom području. U osnovi,

maksimalni prihvatni kapacitet u postojećem stanju određuje onaj resursni

parametar koji omogućuje prihvat najmanjeg broja posjetitelja i predstavlja tzv. 'usko

grlo' za određeni prostor.

Važno je imati na umu kako održivi prihvatni kapacitet ovisi o nizu parametara koji

se s vremenom mogu mijenjati (kapaciteti vodoopskrbe i elektroopskrbe, prometni

kapaciteti, kapaciteti plaža, upravljanje destinacijom itd.), pa je održiva nosivost

prvenstveno u funkciji odabranog razvojnog modela.

U postupku utvrđivanja prihvatnog turističkog kapaciteta destinacije prvo je

potrebno prikupiti sve relevantne podatke kako bi se prešlo na analizu, koja

uključuje utvrđivanje općih značajki destinacije, ocjenu turističkih proizvoda, razinu

turističke potražnje i raspoložive resurse na području prometa i komunalne

infrastrukture, a potrebno je razmotriti i podatke o razini ugroženosti prirodnih

neobnovljivih resursa, kako bi se mogao izabrati optimalni razvojni scenarijo.

Prihvatni kapaciteti turističke destinacije mijenja se vremenom, budući se mijenjaju

i sustavi koji ga određuju, pa se u numeričkom smislu može govoriti o određivanju

raspona održive nosivosti, pri čemu se nastoji utvrditi i donja granica održivosti,

ispod koje se više ne bi isplatilo baviti turističkom djelatnosti.

Stoga je prihvatni kapacitet destinacije, prvenstveno funkcija dosegnutog stupnja

razvitka, pa je važno definirati istraživačke kriterije kako bi se određeni prostor

mogao ocijeniti.

Definiranje održivog prihvatnog kapaciteta u nekom budućem vremenskom

presjeku i stanju turističkog proizvoda ovisi o modernizaciji prometnog i komunalnog

sustava primjenom suvremenih načina upravljanja destinacijom (npr. posebnom

organizacijom prometa unutar destinacije tijekom turističke sezone, destimuliranjem

korištenja osobnih automobila unutar destinacije, organizacijom prometa u

mirovanju, primjenom obnovljivih izvora energije, primjerenim upravljanjem

otpadom, recikliranjem otpadnih voda i sl.).


44

To pokazuje kako postoji mnogo parametara koji određuju održivi prihvatni kapacitet

destinacije, a budući su oni većim dijelom promjenjivi u vremenu, održivi prihvatni

kapacitet destinacije se tijekom vremena također može osjetno mijenjati.

Prihvatni kapacitet u turizmu procjenjuje se kroz razradu ključnih pokazatelja

(indikatora) stanja u prostoru bitnih za razvoj turizma. S obzirom na tip, razlikuju se

dvije temeljne grupe pokazatelja kapaciteta: neobnovljivi i promjenjivi. Neobnovljivi

kapaciteti su u najvećoj mjeri trajno zadani te se trebaju uzeti u obzir kao polazišna

osnova svakog budućeg razvoja turizma, a uključuju primarno fizičke i ekološke

komponente prihvatnog kapaciteta.

Promjenjivi indikatori odnose se na trenutne uvjete koji se mogu zateći u destinaciji

i na koje se može utjecati u većoj ili manjoj mjeri, a uključuju infrastrukturnu

komponentu, socio-kulturni te političko-ekonomski kapacitet.

Slika 3-1 Promjenljivi indikatori prihvatnog kapaciteta

Fizičko-ekološki indikatori odnose se na sve komponente koje se tiču

fizičkog prostora i okoliša (na fizički kapacitet prostora, dužinu obalne linije,

kapacitet kupališta itd.), tako da u fizičko-ekološke indikatore spadaju i svi

elementi vezani uz zaštitu prirode, odnosno problematiku očuvanja biljnih i

životinjskih vrsta te staništa.


45

Infrastrukturni indikatori odnose se na komponente koje se vezuju uz

infrastrukturu, dakle na promet, opskrbu vodom i električnom energijom,

odvodnjom, gospodarenjem otpadom i sl., onečišćenjem okoliša (zraka,

mora i tla) spadaju u kategoriju tzv. promjenjivo ograničavajućih pokazatelja

koji ne predstavljaju trajno ograničenje, već se na njihove vrijednosti može

utjecati kroz modernizaciju i unapređenje ciljanih infrastrukturnih sustava, a

eventualni problemi mogu se riješiti u skladu sa standardima zaštite okoliša.

Ovi indikatori uglavnom su razmjerno mjerljivi, ali su i fleksibilni jer se određenim

fizičkim intervencijama kao što su izgradnja novih cesta, parkirališnih mjesta i javnih

garaža, unapređenjem vodovodne mreže, nadogradnjom sustava kanalizacije te

izgradnjom pročistača otpadnih voda, suvremenim gospodarenjem otpadom i

sličnim mjerama može osjetno podići prihvatni kapacitet turističke destinacije u

skladu sa standardima i obvezama koje je preuzela Republika Hrvatska ulaskom u

Europsku uniju.

3.1.1. Temeljni pokazatelji održivog razvoja turizma

U sljedećoj tablici prezentirani su glavni pokazatelji održivog razvoja turizma koje je

potrebno sagledati kako bi se utvrdilo stanje turizma u određenoj destinaciji iz

aspekta društvene, ekonomske, okolišne I institucionalne održivosti.

TABLICA 3.1 TEMELJNI POKAZATELJI ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA

ELEMENTI ODRŽIVOSTI DESTINACIJE

POKAZATELJ OPIS POKAZATELJA

DRUŠTVENA ODRŽIVOST DESTINACIJE

Zadovoljstvo lokalnog stanovništva utjecajem turizma u destinaciji

Pokazatelj je utjecaja turizma na lokalnu zajednicu i stanja zadovoljstva stanovništva učincima turizma na lokalnu zajednicu, a iskazuje se kao udio ili postotak lokalnog stanovništva koji ima pozitivno ili negativno stajalište o utjecaju turizma na lokalnu zajednicu. Omjer broja turista i lokalnih

stanovnika u destinaciji Pokazatelj je turističkih kretanja i pritiska turista na destinaciju i lokalnu zajednicu. Pokazuje turističku intenzivnost u destinaciji kao omjer broja turističkih dolazaka i/ili turističkih noćenja i broja lokalnih stanovnika.

Omjer broja kreveta i lokalnih stanovnika u destinaciji

Pokazatelj je važnosti i rasta turizma kao pokretača društveno-gospodarskih aktivnosti lokalne zajednice. Može se promatrati s aspekta vrste smještajnog kapaciteta, čime se detaljnije prikazuje struktura smještajnih kapaciteta i obilježja destinacije.


46



Broj turista u destinaciji Pokazatelj je turističkih kretanja (nacionalna, regionalna i lokalna razina) na razini godine, turističke sezone, mjeseca ili dnevno. Može se promatrati kao broj turističkih dolazaka ili noćenja, koji se mogu razmatrati u odnosu na broj stanovnika ili površinu destinacije (km²).

Duljina boravka turista u destinaciji

Pokazatelj je prosječne duljine boravka, odnosno prosječno ostvarenih noćenja u destinaciji po turistu. Važan je za smještajne kapacitete, jer duži boravak turista omogućuje popunjenost kapaciteta. Duži boravak turista također omogućuje veću iskorištenost kapaciteta i time veći povrat na ulaganje.

Zadovoljstvo turista destinacijom

Pokazatelj je utjecaja turističke ponude destinacije na turista i stanja njegova zadovoljstva kvalitetom proizvoda i usluga u destinaciji. Iskazuje se kao udio ili postotak turista koji imaju pozitivno ili negativno stajalište o turističkoj destinaciji.

Gužva u povijesnoj jezgri destinacije

U povijesnoj jezgri grada koncentrirane su različite službe, turističke atrakcije i trgovine, stoga se u tome prostoru koncentrira lokalno stanovništvo i turisti. Pretjerana koncentracija ljudi uzrokuje gužvu koja čini negativne društveno-kulturne i ekološke učinke turizma u destinaciji i pokazatelj je nosivog kapaciteta destinacije.

Gužva na plažama u destinaciji Pokazatelj je pritiska turizma u destinacijama u kojima su more i plaže resursno atrakcijska osnova. Pretjerana koncentracija ljudi uzrokuje gužvu na plažama koja čini negativne društveno-kulturne i ekološke učinke turizma i pokazatelj je nosivog kapaciteta plaža i nosivog kapaciteta primorskih kupališnih destinacija.

EKONOMSKA ODRŽIVOSTI DESTINACIJE

Lojalnost turista destinacijom Pokazatelj je zadovoljstva turista turističkom destinacijom. Iskazuje se brojem ponovnih ili ukupnih posjeta turista turističkoj destinaciji koji pokazuje da se turist vraća u destinaciju.

Vrijednost za novac u destinaciji Pokazatelj je zadovoljstva turista omjerom cijene i kvalitete proizvoda i usluga u destinaciji.

Popunjenost smještajnih kapaciteta u destinaciji

Pokazatelj je iskorištenosti smještajnih kapaciteta na razini godine, a ukazuje na postojanje sezonalnosti kao negativnog obilježja turizma koja izravno utječe na održivi razvoj turizma destinacije.


47



Potrošnja turista u destinaciji Pokazatelj je dnevne potrošnje po turistu u destinaciji. Temeljem potrošnje ostvaruje se većina ekonomskih funkcija turizma, stoga je potrošnja ključna za ekonomsku održivost turističke destinacije.

Cjelogodišnja turistička ponuda u destinaciji

Pokazatelj je razvijenosti turizma destinacije i sezonalnosti turizma u destinaciji. Pokazuje također stupanj ovisnosti lokalnog stanovništva i gospodarstva destinacije o turizmu.

Udio turizma u BDP-u destinaciji

Pokazatelj je ekonomskih funkcija turizma, posebice multiplikativne funkcije potrošnje u turizmu.

Broj zaposlenih u turizmu u destinaciji

Pokazatelj je broja zaposlenih u turizmu s obzirom na ukupnu zaposlenost u destinaciji i izravno odražava ekonomsku funkciju turizma.

OKOLIŠNA ODRŽIVOST DESTINACIJE

Prijevozno sredstvo dolaska turista u destinaciju

Pokazatelj je broja dolaska turista u destinaciju s obzirom na prijevozno sredstvo, a iskazuje se kao udio ili postotak prijevoznog sredstva koji se koristio prilikom dolaska u destinaciju.

Potrošnja energije u destinaciji Pokazatelj je potrošnje energije u destinaciji te time pokazatelj turističkih kretanja i intenzivnosti i pritiska turizma na okoliš u destinaciji.

Korištenje energije iz obnovljivih izvora u destinaciji

Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice usmjerena ublažavanju negativnih učinaka na okoliš.

Potrošnja vode u destinaciji Pokazatelj je potrošnje vode u destinaciji te time pokazatelj turističkih kretanja i intenzivnosti i pritiska turizma na okoliš u destinaciji.

Zbrinjavanje otpadnih voda u destinaciji

Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice usmjerenog ublažavanju negativnih učinaka na okoliš.

Količina proizvedenog otpada u destinaciji

Pokazatelj je količine proizvedenog otpada u destinaciji te time pokazatelj turističkih kretanja i intenzivnosti i pritiska turizma na okoliš u destinaciji.

Razdvajanje otpada u destinaciji


Kvaliteta vode za piće u destinaciji

Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice


48



usmjerenog ublažavanju negativnih učinaka na okoliš.

Kvaliteta morske vode u destinaciji


Kvaliteta zraka u destinaciji Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice usmjerenog ublažavanju negativnih učinaka na okoliš.

Kvaliteta okoliša u destinaciji Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice usmjerenog ublažavanju negativnih učinaka na okoliš. Ovo je sintetički pokazatelj jer ujedinjuje različita područja zaštite, poput prirodnog okoliša, kvalitete zraka, voda i tla, emisija buke i drugo.

Ekocertificirana turistička ponuda u destinaciji

Pokazatelj je implementacije načela odgovornog turizma, a ujedno je pokazatelj društveno odgovornog i ekološkog poslovanja te smanjenog pritiska na okoliš.

Zaštićena prirodna i kulturna područja u destinaciji

Pokazatelj je zaštićenih prirodnih i kulturnih područja u destinaciji te time pokazatelj očuvanosti i kvalitete okoliša. Mjeri se brojem te površinom i udjelom zaštićenih prirodnih i kulturnih područja u ukupnoj površini destinacije.

INSTITUCIONALNA ODRŽIVOST

Prisutnost organizacije za upravljanje destinacijom (lokalna vlast, turistička privreda, kulturne institucije i dr.)

Pokazatelj je postojanja destinacijske menadžmentske organizacije, uključenosti relevantnih dionika i pristupa upravljanja koji je zbog heterogenosti i složenosti turizma nužan u upravljanju održivim razvojem turizma destinacije.

Postojanje strategije održivog razvoja turizma destinacije

Pokazatelj strateškog planiranja razvoja turizma destinacije. Postojanje strategije ili plana razvoja turizma preduvjet je održivog razvoja turizma destinacije.


49

4. TURISTIČKA RESURSNA OSNOVA GRADA LABINA

4.1. PROSTORNO RELJEFNA OSNOVA

Područje grada Labina nalazi se na istočnoj strani Istarskog poluotoka u Istarskoj

županiji. Zapadni dio područja grada s većinom naselja prostire se na visoravni

Labinštine, uključujući i poluotok Skitaču, a istočni dio se strmo spušta prema obali

mora. Najveću visinu područje grada dosiže na vrhu Goli visokom 538 na južnom

poluotočnom dijelu. Uzvisina ima i na sjeveroistočnom dijelu područja grada gdje se

uspinju do 474 metra, dok ih nema na sjeverozapadu gdje visine ne prelaze 300

metara nad morem.

Obalna linija u sastavu grada Labina prostore se duljinom od 20,2 kilometra od

Plominskog zaljeva na sjeveru do uvale Prklog na jugu, a ističe se strminom i

razvedenošću. Na području grada nema jezera niti stalnih tekućica, postoje samo

kraći povremeni potoci koji se ulijevaju u Raški i Plominski zaljev, Luku Rabac i

uvalu Prklog. Među tim potocima najznačajniji je Krapanski potok, koji teče prema

Raši i ulijeva se u Raški zaljev zapadno od područja grada.

Zbog strme konfiguracije terena od ukupno 17 naselja na području grada Labina

samo su Rabac i malo naselje Duga Luka smješteni na obali mora. Također mala

naselja Ripenda Kosi i Gondolići uključuju u svom sastavu dio morske obale, ali se

njihov naseljeni dio nalazi na kopnenom dijelu na visinama iznad 250 metara.

Preostalih 13 naselja uključujući i glavno naselje Labin nalaze se isključivo na

kopnu. Glavno naselje Labin sastoji se od dva dijela – starog grada na uzvisini od

320 metara i većeg novog dijela grada (Podlabin), uz nekadašnji rudnik 100 metara

niže na Labinskom platou.

Prostor koji zauzima područje grada Labina može se ocijeniti vrlo vrijednim s

krajobraznog stanovišta zbog očuvanosti najvećeg dijela obalnog prostora,

brdovitosti i obilja lijepih vizura. Najvažnije mjesto ima značajni krajobraz 'Labin,

Rabac i uvala Prklog' površine 1.347 hektara, proglašen 1973. godine, a zaštitu na

razini Hrvatske od 1972. godine imaju i dvije penjačice glicinije na trgu u starom

Labinu.

Ekološka mreža NATURA 2000 uz značajni krajobraz 'Labin, Rabac i uvala Prklog'

i dva stabla glicinije još zaštićuje i dva POVS područja (područja očuvanja značajna

za vrste i stanišne tipove). Od toga se 23 hektara odnosi na podmorje istočno od

Rapca, a 27 hektara na podmorje uvale Remac južno od Rapca uključujući i

kontaktni obalni prostor, oba važna primarno zbog podvodnih grebena i habitata uz

njih. Prostorni plan Istarske županije predviđa i zaštitu južnih padina Plominskog

zaljeva, a PPU grada Labina zaštitu istočnih padina Raškog zaljeva i dijela parka


50

skulptura u neposrednoj blizini grada Labina, ali većim dijelom na području općine

Sveta Nedelja.

Navedeni zaštićeni prostori, kao i ostali prirodno atraktivni dijelovi područja grada

Labina do sada nisu imali izravnu turističku funkciju, ali su imali imat će i dalje važnu

ulogu kao okruženje za odvijanje kupališnog turizma u Rapcu te kao element opće

privlačnosti prostora. U tom kontekstu se područje grada Labina treba promatrati

kao dio šire cjeline Labinštine u koju spadaju i Raški i Plominski zaljev, Labinski

plato te cijeli poluotok Skitača, odnosno područja općina Raša, Sveta Nedelja,

Kršan i Pićan.

4.2. DEMOGRAFSKE, SOCIOKULTURNE I GOSPODARSKE ZNAČAJKE PROSTORA

Površina administrativnog područja grada Labina iznosi 71,9 km2, i tu je prema

Popisu stanovništva 2011. godine živjelo ukupno 11.642 stanovnika. Uzimajući u

obzir cjelokupno područje grada, Labin je veličinom peti grad u Istarskoj županiji iza

Pule, Rovinja, Poreča i Umaga, a ispred županijskog sjedišta Pazina. Istu poziciju

Labin ima ukoliko se računa samo područje naselja Labin, koje je imalo 6.893

stanovnika.

Tablica 4.1 POVRŠINA I STANOVNIŠTVO PODRUČJA GRADA LABINA I OKOLNIH

OPĆINA LABINŠTINE 2001. I 2011. GODINE

GRAD / općina Površina

km2

Stanovništvo

2001. god.

Stanovništvo

2011. god.

Gustoća

naseljenosti

Promjena

2001-2011

GRAD LABIN 71,9 12.426 11.642 161,9 -6,3

Općina Raša 80,2 3.535 3.183 39,7 -10,0

Općina Sveta Nedelja 64,2 2.967 2.987 46,5 0,7

Općina Kršan 123,0 3.206 2.951 24,0 -8,0

Općina Pićan 51,0 1.997 1.827 35,8 -8,5

Labinština ukupno 390,3 24.131 22.590 57,9 -6,4

ISTARSKA ŽUPANIJA 2.813,0 206.344 208.055 74,0 0,8

HRVATSKA 56.594,0 4.437.460 4.290.612 75,8 -3,3

Izvor: Državni zavod za statistiku i http://www.labin.hr/statisticki-podaci

Naselje Labin i cjelokupno administrativno područje grada Labina bilježe pad broja

stanovnika u odnosu na 2001. godinu (-6,3%), ali i 2001. u odnosu na 1991. godinu

(5,5%), dok istodobno Rovinj, Umag, Poreč i Istarska županija u cjelini rastu, a Pula

ima tek neznatan pad broja stanovnika. Pad broja stanovnika zahvatio je sve


51

dijelove Labinštine osim općine Sveta Nedjelja, ali je i tamo rast razmjerno mali i

radi se o prostoru s izrazito visokim udjelom starijeg stanovništva.

Kao osnovni uzroci ovakvog stanja navode se nešto slabija orijentacija na turizam

u odnosu na zapadnu obalu Istre uslijed nepovoljnih reljefnih značajki obale te

smanjenje industrijske proizvodnje, koje se osobito odrazilo na Labinštinu kao jedno

od važnih industrijskih područja Hrvatske.

No, simptomatično je da mnogi drugi dijelovi unutrašnjosti Istre bilježe znatno

povoljnije demografske trendove, posebice unutrašnjost Poreštine i Rovinjštine, a

područje grada Labina iskazuje i manji rast turizma od ostalih dijelova Istre i

Hrvatske u cjelini. Tako je područje grada Labina, odnosno Rabac, 2011. godine

prema broju noćenja zauzimalo 11. mjesto u Hrvatskoj, 2014. godine 15. mjesto, a

2017. godine tek 19. mjesto.

Među 17 naselja na području grada Labina 2011. godine je samo glavno naselje

Labin imalo više od 2.000 stanovnika (6,893), dva naselja Rabac (1.393) i Vinež

(1.219) između 1.000 i 2.000 stanovnika, još dva naselja Kapelica (617) i Presika

(578) između 500 i 1.000 stanovnika, a sva ostala manje od 200 stanovnika.

Izuzme li se Rabac kao jedino veće naselje na obali, sva ostala veća naselja nalaze

se neposredno uz naselje Labin. Naime, vrlo blizu Labina su i još tri naselja s više

od 100 stanovnika Marceljani, Rogočana i Ripenda Kras.

Naselja u bližoj okolici Labina iskazuju i najveći rast broja stanovnika, posebice

Rogočana, koja je između 2001. i 2011. godine porasla čak 63%. Visok rast iskazuju

i naselja Presika i Marceljani, a nešto manje Kapelica, Vinež i Ripenda Kras.

Od ostalih naselja raste još samo drugo obalno naselje Duga Luka i susjedni

Gondolići, dok glavno naselje Labin i glavno turističko središte Rabac te preostala

udaljenija naselja iskazuju pad broja stanovnika.

Zanimljivo je da porast iskazuju i naselja u neposrednoj blizini Labina koja pripadaju

susjednim općinama Sveta Nedjelja i Raša, posebice Sveti Bartul i Vrećari, kao i

obalna naselja Sveta Marina, Crni i Drenje u općini Raša koja su bliža Labinu nego

Raši.

Tablica 4.2 NAJVEĆA NASELJA NA PODRUČJU GRADA LABINA 2001. I 2011.

GODINE

Naselje Stanovništvo 2001.

godine

Stanovništvo 2011.

godine

Promjena 2001 - 2011.

(%)

Labin 7.904 6.893 -12,8

Rabac 1.472 1.393 -5,4

Vinež 1.163 1.219 4,8


52

Naselje Stanovništvo 2001.

godine

Stanovništvo 2011.

godine

Promjena 2001 - 2011.

(%)

Kapelica 573 617 7,7

Presika 453 578 27,6

Marceljani 162 192 18,5

Rogočana 88 143 62,5

Ripenda Kras 121 124 2,5

Izvor: Državni zavod za statistiku

Iako postoje određene razlike u metodologiji Popisa stanovništva 2001. i 2011.

godine, činjenica je da područje grada Labina iskazuje najnepovoljnije demografske

trendove od svih gradova u Istarskoj županiji osim Pazina, a od svih istarskih

mikroregija najveći pad iskazuje upravo Labinština.

Pad broja stanovnika ipak nije ujednačen. Najveći pad u dvadesetogodišnjem

razdoblju zabilježio je sam Labin gdje danas živi preko dvije tisuće stanovnika manje

nego 1991. godine, dok su naselja u okolici (Vinež, Kapelica, Presika, Rabac)

zabilježila povećanje broja stanovnika. Dakle, prije trideset godina u samom Labinu

živjelo je svakodnevno preko dvije tisuće stanovnika više nego danas.

Prosječna dob stanovnika Grada Labina je 45,1 godinu, nešto više od prosjeka

Istarske županije od 43 godine, i nacionalnog prosjeka od 42,8 godina. Gotovo 8

tisuća stanovnika (68 posto) je radno sposobno (u dobi od 15 do 65 godina). Ipak u

toj skupini prevladavaju stariji - 48 posto je starije od 45 godina. Oko 20 posto je

starijih od 65 godina, dok je svega 12 posto mlađih od 15 godina.

Pored pitanja radne snage, koje je već akutno danas, a prema dobnoj strukturi

vidljivo je da će taj problem biti sve izraženiji i u budućnost, valja imati na umu da

će sve veći udio starije populacije predstavljati izazove za turistički razvoj – s jedne

strane pri planiranju valja imati na umu smanjenju fizičku mobilnost starije populacije

koja će se teže i sporije snalaziti u prometu i gužvama općenito, kao i mogućnost

da će težiti zadržati status-quo, odnosno postojeće stanje na koje su se navikli.


53

Slika 4-1 Dobna struktura stanovništva Labina 2011. godine25

Obrazovna struktura odraz je strukture gospodarstva Grada Labina kao i dobne

strukture. Oko 44 posto stanovnika završilo je trogodišnju, a 23 posto

četverogodišnju strukovnu školu; 7 posto završilo je gimnazijsko obrazovanje. Dakle

velika većina stanovnika ima srednjoškolsko obrazovanje. Diplomu više škole

posjeduje 11 posto, dok je 13,7% završilo fakultet ili više.

Brojčani odnos između stanovnika i turista je visokih 17. Dakle, na jednog

stanovnika Grada Labina dolazi 17 turista (208.825 turističkih dolazaka u 2017. na

11.703 stanovnika), što je manje od Istarske županije u cjelini (20,5 turista po

stanovniku). Iako se takav odnos smatra nepovoljnim, na razini cijele Istarske

županije pa tako ni na razini Grada Labina ne bilježe se incidentne situacije između

turista i domicilnih stanovnika.

U Gradu Labinu ukupno je registrirano oko 11 tisuće ležajeva, odnosno pod uvjetom

pune popunjenosti u području grada Labina boravi ukupno 11 tisuća turista na

ukupno 11.703 stalna stanovnika. To bi značilo da u jeku sezone, pod uvjetom

maksimalne popunjenosti, na području grada Labina je oko jedan turist na jednog

stanovnika. Ipak, s obzirom na to da je gotovo 80 posto smještaja koncentrirano u

Rapcu, tamo na jednog stanovnika dolazi šest turista.

Pored turista stacioniranih u smještajnim kapacitetima grada Labina, valja uzeti u

obzir i da je Labin opterećen izletničkom potražnjom. Iako se izletnici ne evidentiraju,

prema procjeni lokalnih dionika, u razdoblju vrhunca turističke sezone na područje

Grada Labina se dnevno slijeva više tisuća jednodnevnih posjetitelja.

25 Izvor: Popis stanovništva 2011 - Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima

12%

68%

20%

do 15 15-64 65+


54

Unatoč relativno velikom pritisku turista u jeku ljetne sezone, stavovi stanovnika

prema turizmu i turistima imaju često presudnu ulogu u podršci daljnjem turističkom

razvoju. Prema istraživanju provedenom u okviru Strategije održivog razvoja turizma

Grada Labina 2014 – 2020, na skromnom uzorku od 50 ispitanika, stav stanovnika

prema turizmu u to je vrijeme bio uglavnom pozitivan. Ispitanici su prepoznali

važnost turizma za ekonomsku održivost lokalne zajednice (prihodi, zapošljavanje),

doprinos turizma kvaliteti života te općenito podržavaju njegov razvoj. Većina

smatra da ima bilo izravne, bilo neizravne koristi od turizma.

Unatoč već tada nepovoljnom omjeru turista u odnosu na stanovnike, petina je

izjavila da turizam remeti njihove ustaljene aktivnosti, a gotovo polovina da im

otežava pristup mjestima poput plaža, šetnica i slično. Ipak, čini se da ove negativne

manifestacije turističke aktivnosti ne utječu na njihovu podršku turističkom razvoju.

Međutim, većina ispitanika nije sigurna ostaje li zarada od turizma u okvirima lokalne

zajednice, niti smatraju da imaju utjecaj / kontrolu nad turističkim razvojem, što može

upućivati na nedovoljnu informiranost i uključenost članova lokalne zajednice u

planiranje razvoja turizma. Uzme li se u obzir da i u turizmu područje Labinštine

zaostaje za drugim dijelovima Istre, očito je da postoje određeni razvojni problemi,

ali i prostor za širenje turizma i drugih aktivnosti.

U cilju stjecanja uvida u sadašnje stavove prema turizmu, provedena je fokus grupa

s dionicima Grada Labina. Sudionici su predstavljali široki spektar dionika iz

područja turizma/ugostiteljstva, obrtništva, kulture, lokalne politike i slično. Rezultati

fokus grupe ukazuju na sljedeće:

Sudionici koji nisu direktno uključeni u turizam ili rad javne uprave ne znaju

točno broj turističkih dolazaka i noćenja te se njihovi stavovi oblikuju temeljem

dojma kojeg stječu promatrajući turiste odnosno kroz svoja iskustva života u

Labinu u sezoni. Njihova je procjena da u jeku sezone (npr. u kolovozu 2017.

godine) na području Grada Labina boravi 50 tisuća turista, od čega oko 43

tisuća u obalnom dijelu. Procjenjuje se da na vrhuncu sezone oko osam

tisuća posjetitelja obiđe dnevno Stari grad.

Stav prema turistima je pozitivan, bez obzira na njihovu zemlju porijekla i/ili

kupovnu moć; stereotipiziranje turista prema njihovom porijeklu ili kupovnoj

moći nije im prihvatljivo

Grad Labin doživljavaju kao destinaciju za obiteljski odmorišni turizam, iako

primjećuju da turisti imaju sve širi raspon interesa i da se priroda potražnje

za dodatni proizvodima, uslugama i doživljajima mijenja, uključujući sve veću

popularnost bazena što oslobađa plažni prostor

Većina smatra turizam korisnim i pozitivnim, međutim koristi od turizma

nejednako raspoređene između onih koji su aktivno uključeni u turizam


55

uglavnom kroz iznajmljivanje smještajnih kapaciteta ili rade u turizmu, do onih

– uglavnom u zaleđu i izvan glavnih turističkih tokova – koji bi se htjeli uključiti

u turističku ponudu, ali je taj proces spor i često bez garancije uspjeha. U tom

kontekstu, pojavljuje se i pitanje poduzetničkih kapaciteta stanovnika, koji su

relativno niski (zbog tradicionalne orijentiranosti stanovnika na industriju) te

se u mnogo slučajeva radi o poduzetništvu iz nužde.

Tradicionalno, problemi u gradu su promet, parkiranje i plaže, s tim da su

plaže rasterećene s izgradnjom bazenskom kompleksa u hotelu; ostaje

akutno pitanje prometa, osobito veza Rabac – Labin, te parkiranja u Labinu i

Rapcu. Problem prometa dodatno pogoršavaju biciklisti na glavnim

prometnicama.

Problem je komunalna infrastruktura. Neadekvatan kanalizacijski sustav

osobit je problem u starom gradu Labina, dok u većini perifernih naselja

kanalizacijskog sustava niti nema.

Nedostatak radne snage kao i neprilagođenost upisnih kvota strukovnih

programa potrebama tržišta rada smatraju ograničenjem turističkog razvoja

Neminovno će doći do povećanja smještajnih kapaciteta, jer potražnja raste

te, objektivno, svjesni su da lokalna uprava nema mehanizme kontrole nad

brojem i kvalitetom privatnog smještaja; ipak, ne bi htjeli ograničiti rast

obiteljskog smještaja jer to vide kao način na koji lokalno stanovništvo ima

koristi od turizma.

Pod ovim uvjetima, broj turističkih dolazaka ne bi trebao prelaziti povećanje

od 10 posto; za daljnji ozbiljniji rast treba prvenstveno riješiti prometne i

komunalne probleme, kao i osigurati da veći broj stanovnika, osobito onih ih

unutrašnjosti, ima koristi od turizma

Turistička sezona trebala bi se produljiti, i to se već događa – prisutnost

turista cijele godine ne bi bio problem, iako bi bilo idealno kad bi intenzivnija

turistička potražnja trajala oko šest mjeseci u godini, kako bi se i stanovnici

psiho-fizički odmorili, ali i obnovili eko-sustavi.

4.3. ANALIZA TURISTIČKIH RESURSA

4.3.1. Opće značajke turističke osnove

Područje grada Labina ističe se ljepotom krajolika i obiljem antropogenih atrakcija,

Kada je riječ o prirodnim značajkama glavna posebnost je dinamičan reljef s

razvedenom slikovitom obalom i jedinstvena pozicija starog grada Labina na uzvisini

321 metar iznad mora. Grad Labin je osim po jedinstvenoj poziciji karakterističan i


56

po izdvojenosti starog dijela grada od novog dijela izgrađenom između dva svjetska

rata na Labinskom platou u njegovom podnožju 90 metara niže.

Još veću važnost unutar atrakcijske osnove imaju elementi vezani uz bogatu

rudarsku tradiciju u prošlosti, jer je upravo Labin prostor na kojem su najdulje bili

aktivni rudnici ugljena u cijeloj Hrvatskoj. Ova tradicija odnosi se ne samo na Labin,

nego i na okolno područje Labinštine kao mikro regionalne cjeline. Stoga turističku

resursnu osnovu grada Labina treba promatrati zajedno s resursnom osnovom

okolnih općina Labinštine koja su nekada bila u sastavu velike općine Labin, u

prvom redu najbližih općina Raša i Sveta Nedjelja, ali i nešto udaljenijih općina

Kršan i Pićan.

Za uspješnu valorizaciju resursne osnove povoljna okolnost je i pozicija grada

Labina na važnoj prometnici koja povezuje Pulu s Rijekom preko Opatijske rivijere

te blizina Pulske zračne luke, udaljene od Labina svega 38 kilometara. Razmjerno

blizu Labina su i dva velika gradska središta Pula udaljena 43 kilometara i Rijeka

udaljena 61 kilometar.

No, izgradnjom Istarskog ipsilona kao najpovoljnije veze Istre s ostatkom Hrvatske

Labin se našao izvan glavnih prometnih tokova koji su Pulu s ostatkom Hrvatske

prije toga povezivali upravo preko Labina. Na nešto slabiju valorizaciju turističkih

resursa grada Labina i okolnih područja Labinštine u odnosu na druge dijelove Istre

utjecala je i snažna industrijska orijentacija, odnosno postojanje dva velika

industrijska pogona termoelektrana u Plominu i tvornica 'Rockwool' u Potpićanu.

Dodatni razlog nešto slabije turističke valorizacije atrakcija na području grada

Labina i okolnih općina Labinštine je nepostojanje jačih atrakcija međunarodnog i

nacionalnog značaja poput nacionalnog parka Brijuni, Pulskog amfiteatra ili

Eufrazijeve bazilike u Poreču na zapadu Istarskog poluotoka. Jedine potencijalne

atrakcije međunarodnog ili nacionalnog značaja odnose se na rudarsku tradiciju

Labina i obližnje Raše, ali podrazumijevaju prethodna visoka ulaganja u uređenje i

interpretaciju.

Stoga među istarskim gradovima Labin kao atraktivna točka trenutno zaostaje ne

samo za najatraktivnijim obalnim centrima Pulom, Rovinjem i Porečom, već je

nedovoljno prepoznatljiv i u odnosu na mnoge gradove i naselja u unutrašnjosti

Istre. To se posebice odnosi na županijsko sjedište Pazin poznato po Pazinskoj jami

i kaštelu i Vodnjan poznat po monumentalnoj crkvi Sv. Blaža i mumijama svetaca.

Slaba atraktivnost Pazina i unutrašnjosti Labinštine vidljiva je i po vrlo malom broju

smještajnih kapaciteta izvan Rapca kao jedinog značajnijeg turističkog odredišta te

skromnoj ugostiteljskoj ponudi orijentiranoj pretežito na lokalnu potražnju.

Uz već spomenute objektivne razloge, ovakvo stanje posljedica je i nedostatne

valorizacije i promidžbe postojećih atrakcija. Osim rudarske tradicije i Starog grada


57

Labina kao najistaknutijih atrakcija nedovoljno je valorizirana i slikovita ruralna

unutrašnjost na poluotoku Skitača Labinskom platou, posebno iznad kanjona rijeke

Raše. U odnosu na susjedne dijelove unutrašnje Istre nisu dovoljno iskorišteni niti

potencijali ruralnog, vinskog i ciklo turizma, a s izuzetkom Rapca razmjerno slabo je

valoriziran i priobalni prostor.

Ipak, u zadnje su vrijeme primjetni pozitivni pomaci, u prvom redu izgradnja

atraktivnih vila, ponajviše na uzvisinama južno od grada Labina. Dosta je učinjeno i

po pitanju interpretacije i obilježavanja, posebice kada je riječ o šetnim stazama, s

odličnim primjerom Sentonine pješačke staze Rabac-Labin.

Nažalost, znatan broj atrakcija još uvijek nije dovoljno uređen i dostupan, posebice

sakralni objekti koji su preko dana uglavnom zatvoreni, tako da ih iznutra mogu

vidjeti uglavnom samo posebne organizirane grupe. Stoga su u tablici u nastavku

atraktivni lokaliteti klasificirani ne samo prema važnosti, nego i prema razini

turistifikacije.

Stopostotna turistificiranost podrazumijeva potpunu opremljenost za turističko

posjećivanje i uključenost u promidžbene aktivnosti, 66-postotna razmjerno dobru

te 33-postotna slabiju, ali uz povremeno turističko korištenje. Turistificiranost razine

0 posto odnosi se na lokalitete koji za sada nisu u turističkoj funkciji ili se u dovoljnoj

mjeri ne percipiraju kao turistički prostori jer nemaju status zaštićenih područja.

Zelena boja korištena je za prirodne atrakcije, smeđa za antropogenu baštinu te

plava za ostale turistički zanimljive sadržaje. Zbog blizine i snažne orijentacije na

Labin u tablicu su uključene i glavne atrakcije u okolnim općinama Labinštine -

Raša, Sveta Nedjelja, Kršan i Pićan.

Tablica 4.3. TURISTIČKE ATRAKCIJE PODRUČJA LABINŠTINE NACIONALNOG I

REGIONALNOG ZNAČAJA TE ATRAKCIJE GRADA LABINA LOKALNOG

ZNAČAJA PREMA STUPNJU TURISTIFICIRANOSTI

RAZINA

TURISTIFIKA-

CIJE

NACIONALNA –

LABINŠTINA REGIONALNA - LABINŠTINA LOKALNA – SAMO

GRAD LABIN

100%

Plaže u Rapcu Sentonina pješačka staza

Rabac-Labin

Kulturno-povijesna cjelina

starog grada Labina

Galerijska zbirka u

Pučkom učilištu Labin

Ugljenokop Tupljak Slap potoka Pećine kod

Rapca

66% Park skulptura forma Viva u

Dubrovi


58

RAZINA

TURISTIFIKA-

CIJE

NACIONALNA –

LABINŠTINA REGIONALNA - LABINŠTINA LOKALNA – SAMO

GRAD LABIN

Narodni muzej Labina u palači

Battiala-Lazarini

Susret kipara u Dubrovi

spomenik parkovne arhitekture

dva stabla glicinije u Labinu

Park prirode Učka (dio u

općini Kršan)

Značajni krajobraz Labin,

Rabac i uvala Prklog

Palača Franković Vlačić u

Labinu

Značajni krajobraz Gračišće -

Pićan

Palača Scampiccio u

Labinu

Značajni krajobraz Učka-jug

(dio u općini Kršan)

Gradska loža u Labinu

33% Župna crkva rođenja Bl.

Djevice Marije u Labinu

Crkva Sv. Nikole u Labinu

Gradska vrata Sv. Flora (Porta

Sanfior) u Labinu

Crkva Sv. Flore u Labinu


Pićana

Kapela Sv. Kuzme i

Damjana u Labinu


Plomina

Kapela Sv. Marije

Magdalene kod groblja u

Labinu

Kaštel u Kršanu Toš – preša za prešanje

maslina u Labinu

Crkva Sv. Flora u

Kranjcima

Crkva Sv. Andrije u

Rapcu

Rudarsko-industrijski

kompleks 'Pijacal' u

Labinu

Raški zaljev Rodna kuća Giuseppine

Martinuzzi u Labinu

0% Rudarski grad Raša Kanjon rijeke Raše Podvodni grebeni kod

Rabca i uvale Remac

Kulturni krajobraz Labinskog

platoa i poluotoka Skitača

Podmorske arheološke

zone kod Rabca


59

4.3.2. Prirodni resursi

Iako se područje grada Labina uključujući i kontaktna područja Labinštine može

ocijeniti krajobrazno slikovitim, tu nema prirodnih atrakcija međunarodnog pa ni

nacionalnog značaja, izuzme li se mali rubni dio Parka prirode Učka u sastavu

općine Kršan. No, najveće zaštićeno područje značajni krajobraz 'Labin, Rabac i

uvala Prklog', u kojem su glavne atrakcije stari grad Labin sa svojim vizurama i dvije

slikovite uvale Rabac i Prklog u njegovom podnožju, predstavlja važan prirodni

resurs regionalnog značaja.

Slika 4-2 Plaža uvale Prklog

Ovaj je prostor važan i s geološkog stanovišta, jer se u zaleđu ovih uvala sve do

Labinskog platoa pružaju potočne doline raznolikog sastava (fliš i vapnenac) s

izraženim kanjonskim oblicima i jednim lijepim manjim slapom Pećine, a prekriva ih

bogata izvorna vegetacija šuma crnike i sredozemnog bora prošaranih travnjacima.

Drugi službeno zaštićeni lokalitet na razini Hrvatske smješten na području grada

Labina koji čine dvije penjačice glicinije u statusu spomenika parkovne arhitekture

– skupina stabala također predstavlja značajnu atrakciju regionalnog značaja.

Naime, radi se o grmolikim biljkama koje su toliko velikih dimenzija smatraju

stablima, a usto se nalaze na osobito atraktivnoj lokaciji na trgu u starom Labinu.

Uz ove dvije atrakcije na području Grada, na području Labinštine uspostavljen je još

jedan značajni krajobraz Gračišće - Pićan, koji kao i područje 'Labin, Rabac i uvala

Prklog' odlikuje postojanje brojnih potočnih dolina i raznolik sastav tla s laporima,

pješčenjacima i vapnencem. S turističkog stanovišta najveću važnost ima

karakteristični brežuljkasti reljef unutar kojega glavno mjesto ima uzvišenje na kojem

je smješten je slikoviti akropolski gradić Pićan.


60

Na rubu Labinštine u općini Kršan se osim malog dijela parka prirode Učka prostire

i značajni krajobraz Učka – jug, koji uključuje slikovito mjesto Plomin na uzvisini

iznad Plominskog zaljeva i vizure prema obližnjem Kvarnerskom zaljevu i otoku

Cresu.

Slika 4-3 Plominski zaljev

Među atrakcijama koje nisu zaštićene na državnoj razni ističe se prostor Raškog

zaljeva s njegovim prirodnim nastavkom u unutrašnjost kanjonom rijeke Raše te

Plominski zaljev, čiju zaštitu predlažu Istarska županija i grad Labin.

Naime, radi se također o vrlo slikovitim prirodnim cjelinama, ali i o prostorima čije je

atraktivnost narušena industrijskim pogonima, u prvom redu Termoelektranom u

Plominu i tvornicom 'Rockwool', a u manjoj mjeri i lučkim kapacitetima u Bršici.

Ne treba zaboraviti i atraktivno, ali s turističkog stanovišta neiskorišteno i nedovoljno

poznato podmorje oko Rabca (područje Ekološke mreže NATURA 2000), a

nedovoljno iskorišteni turistički potencijal imaju i slikoviti ruralni krajolici Labinskog

platoa i poluotoka Skitača.

Osim za razvoj ruralnog i vinskog turizma, područje grada Labina i okolnih prostora

Labinštine ima osobito veliku perspektivu u razvoju ciklo turizma, čemu osim

atraktivnih krajolika doprinosi opći rast ciklo turizma u Istri i Hrvatskoj u cjelini.


61

Slika 4-4 Shematski prikaz jedne od biciklističkih tura po širem području Grada Labina

(staza Teran)

Usprkos nepostojanja uređenih biciklističkih staza i malog broja označenih

biciklističkih ruta Labinština ima perspektivu širenja ciklo turizma zbog velike

potencijalne potražnje u Istri i Kvarneru te mnoštva slikovitih lokalnih cesta s vrlo

malim prometom.

To se posebice odnosi na slikoviti i reljefno ne zahtjevni prostor Labinskog platoa i

Čepićkog polja, iako ne treba zanemariti niti reljefno dinamično područje Skitače

koje bi moglo biti privlačno za fizički spremnije bicikliste. Jedini ozbiljniji problem su

prepreke u komunikaciji s okolnim prostorima, pri čemu se u prvom redu misli na

dosta prometnu i stoga za veću biciklističku potražnju nepovoljnu državnu cestu D-

66 u smjeru Pule i Opatije.

4.3.3. Antropogena baština

Najvažnije turističke atrakcije na području grada Labina i cijele Labinštine odnose

se primarno na antropogenu baštinu, konkretno na stari grad Labin i rudarsku

tradiciju Labina i okolnih područja. Pritom je stari grad Labin većim dijelom u

turističkoj funkciji kao jedna od ljepših očuvanih urbanih cjelina u Istri i Kvarneru,

dok je rudarska tradicija Labina kao najznačajnijeg i najdulje funkcionirajućeg

rudarskog središta cijele Hrvatske tek djelomično valorizirana.


62

Unutar Labina kao grada ističe se i više pojedinačnih građevina kao atrakcija, što

se u prvom redu odnosi na župnu crkvu Bl. Djevice Marije i gradska vrata Sv. Flora

(Porta Sanfior) u starom gradu Labinu te na Ugljenokop Tupljak koji se povremeno

koristi u turističke svrhe.

Stari grad Labin ističe se i kao jedna od rijetkih očuvanih akropolskih urbanih cjelina

na vrhovima brežuljaka koja se odnose na naselja s gradskim statusom, uz Buje i

Buzet u Istarskoj i Kastav u Primorsko-goranskoj županiji.

No, iako je stari grad Labin dosta dobro očuvan i velikim dijelom funkcionira kao

urbano središte kroz smještaj gradskog poglavarstva i drugih gradskih službi u

njegovom podnožju, glavnina dnevnog života u gradu ipak se odvija u turistički

znatno manje privlačnom Podlabinu.

Slika 4-5 Pogled na Stari grad Labin

Stari grad Labin usto nema tako izraženu turističku funkciju i status atrakcije

međunarodnog i nacionalnog značaja kao Motovun pa ni neka druga manja naselja

na sličnoj poziciji poput Grožnjana i Oprtalja na Bujštini ili Lubenica na Cresu.

Zbog razmjerno male stare gradske jezgre izdvojene od novog naselja u podnožju

Labin kao grad nije usporediv ni s drugim većim istarskim gradovima uz obalu poput

Poreča ili Rovinja. Stoga trenutno stari grad Labin kao turistička atrakcija ima tek

regionalni značaj, iako bi eventualno snažnijom turistifikacijom i atraktivnim

interpretacijskim opremanjem starog dijela grada i njegovih najatraktivnijih očuvanih

građevina mogao prerasti i u atrakciju nacionalnog značaja.

Kada je riječ o rudarskoj tradiciji Labina ona već sada ima nedvojbeni nacionalni

potencijal, ali zbog razmjerno niske trenutne atraktivnosti nije u mogućnosti privući

značajniju turističku potražnju. No, to bi se moglo riješiti realizacijom interpretativno


63

atraktivnih muzejskih i doživljajnih sadržaja kao što su planirani 'Podzemni grad' ili

barem atraktivniji oblik klasičnog rudarskog muzeja koji je trenutno aktualan.

Slika 4-6 Pogled na rudarsko-industrijski kompleks "Pijacal" u Labinu

Pritom se misli na stavljanje u turističku funkciju ne samo pojedinačnih manjih

objekata poput rudarskih okana i liftova, nego turističko aktiviranje cjelokupnog

rudarsko-industrijskog kompleksa 'Pijacal' zaštićenog kao spomenik kulture, ali i

susjednih lokacija vezanih uz rudarsku tradiciju izvan administrativnog područja

grada Labina, u prvom redu naselja Raša s jedinstvenom crkvom Svete Barbare.

Prostorni i arhitektonski potencijali ovog prostora su veliki. Međutim, pogoni i

industrijski objekti s početka XX. stoljeća se mjestimice neplanski rekonstruiraju i

ukoliko se takav pristup nastavi Grad Labin će propustiti šansu da sačuva svoju

urbanističko arhitektonsku i industrijsku baštinu.

Uz ove dvije glavne atrakcije koje se obje odnose primarno na naselje Labin te u

manjoj mjeri na susjednu Rašu kao jedinstveni primjer industrijskog naselja iz

razdoblja između dva svjetska rata, u Labinštini se kao značajnije antropogene

atrakcije ističu i mala slikovita naselja Pićan i Plomin u općini Kršan te park skulptura

Dubrova u općini Sveta Nedjelja.

U atrakcije regionalnog značaja na području Labinštine još se eventualno može

ubrojiti i trenutno zapušteni i turistički neiskorišteni kaštel u Kršanu, te kulturno-

povijesna cjelina sela Šušnjevica, poznatog po očuvanosti jedinstvenog istro

rumunjskog jezika.

Među njima veću važnost trenutno ima samo park skulptura 'Dubrova' formalno

smješten na području općine Sveta Nedjelja, ali neposredno uz sam Labin. Ovaj je


64

lokalitet već djelomično etabliran kao turistički lokalitet i kao mjesto održavanja

umjetničkih manifestacija, u prvom redu Susreta kipara.

Slično kao i stari grad Labin, ovaj lokalitet za sada predstavlja atrakciju regionalnog

značaja, ali s potencijalom prerastanja u višu razinu pod preduvjetom intenzivnijih

aktivnosti na unapređenju postave i događanjima.

U atrakcije regionalnog značaja na području grada Labina može se ubrojiti i Narodni

muzej Labina smješten u Palači Battiala-Lazzarini sa svojom arheološkom,

povijesnom i etnografskom zbirkom te s jedinstvenim rudarskim postavom koji

uključuje i imitaciju rudnika. U sastavu muzeja su i posebni memorijalni postav u

zgradi Frankovich posvećen reformatoru Matiji Vlačiću Iliriku te Galerijska zbirka u

zgradi Pučkog učilišta, koja se većinom odnosi na djela domaćih umjetnika čije je

djelovanje povezano s Labinom.

Ostale atrakcije uglavnom su lokalnog karaktera i pretežito se odnose na sakralne

objekte. Na području grada Labina status kulturnih dobara zaštićenih na državnoj

razini imaju Crkva sv. Nikole, kapele Sv. Kuzme i Damjana i Sv. Marije Magdalene

kod groblja u samom Labinu te crkva Sv. Andrije u Rapcu i Sv. Flore u Kranjcima.

Pod zaštitom su i Labinska gradska loža, palače Battiala-Lazzarini, Franković-Vlačić

i Scampicchio i Rodna kuća Giuseppine Martinuzzi, Toš - preša za tiještenje

maslina, te ladanjski arhitektonski sklop Stancija Dubrova na rubu naselja.

Ministarstvo kulture kao kulturna dobra štiti i Podmorske arheološke zone kod

Rabca, građu Narodnog muzeja, te dijelove arhivske i bibliotečne građe i slike izvan

muzeja u Labinu.

Iz navedenog je očito da područje grada Labina i Labinštine u cjelini posjeduje veliki

broj zaštićenih, ali nedovoljno turistički valoriziranih kulturno-povijesnih cjelina i

objekata. To pruža mogućnost snažnije turističke valorizacije po uzoru na obalne

gradove u Istri, posebice Rovinj, a uključuje intenzivniju i atraktivniju interpretaciju

na licu mjesta, a po mogućnosti i stavljanje u turističku funkciju pojedinih atraktivnih

profanih građevina.

U slučaju sakralnih objekata bitno je omogućiti stalni uvid u njihov inventar ako ne

otvorenošću, onda barem mogućnošću zavirivanja u unutrašnjost pojedinih

objekata kroz postavljanje unutarnje ograde ili staklenih pregrada na način da se

može vidjeti unutrašnjost crkvi.

4.3.4. Ostale potencijalne atrakcije

Osim objekata prirodne i antropogene baštine, na području grada Labina postoje i

neki drugi sadržaji koji privlače turiste. Među njima najvažnije mjesto imaju plaže u

Rabcu kao ključni turistički sadržaj cijele Labinštine.


65

Sve četiri uređene plaže Maslinica, St. Andrea, Lanterna i Girandella nalaze se

jedna do druge u Rabcu, sve su prirodne i zaštićene s dobrim cestovnim pristupom

iz neposredne blizine, a sve imaju i status plave zastave za kvalitetu i uređenost.

Ukupna duljina ove četiri plaže iznosi 1.890 metara, zauzimaju površinu od 28.638

m2, a njihov procijenjeni vršni kapacitet u sadašnjim uvjetima uređenja u glavnoj

turističkoj sezoni iznosi 8.850 kupača.

Slika 4-7 Karakteristična opterećenost plaže u Rapcu tijekom glavne turističke sezone

Dvije plaže smještene na rubu Rabca Lanterna i Girandella su površinom nešto

veće, ali izrazito prirodne s atraktivnim stijenama, dok najveći kapacitet ima

razmjerno kratka plaža Maslinica smještena u dnu zaljeva.

Uz plaže Rabca vezuje se i većina sportsko-rekreacijskih sadržaja namijenjenim

turistima na području grada Labina poput teniskih terena, dječjih igrališta i ponude

različitih sportskih i adrenalinskih aktivnosti na moru.

Mjesto Rabac ujedno je kao daleko najvažnije turističko odredište cijelog istočnog

dijela Istarske županije istodobno i glavni izvor potražnje za atrakcijama na području

Labinštine.

Mogućnosti za kupanje postoje i u drugim dijelovima područja grada Labina,

posebice kod Duge Luke, ali se radi o neuređenim plažama znatno skromnijih

kapaciteta.


66

Tablica 4.4 OSNOVNI PODACI O PLAŽAMA NA PODRUČJU GRADA LABINA

(RABAC)26

NAZIV PLAŽE

DUŽINA (m)

POVRŠINA (m2)

GEOLOŠKI SASTAV MAX. BR. KUPAČA

BR. Kupača /m2

Maslinica 290 7.940 Šljunak 2.600 3.05

St. Andrea 530 2.997 Šljunak, kamen, stijene 1.850 1,62

Lanterna 560 8.061 Šljunak, grubi šljunak, stijene

2.000 4,03

Girandella 510 9.640 Šljunak, kamen, stijene 2.400 4.01

Od ostalih sadržaja namijenjenim turistima treba istaći Sentoninu pješačku stazu

Rabac-Labin kao primjer lijepo uređene i atraktivne pješačke staze, važne za

povezivanje Rabca i Labina.

Na žalost, drugih sadržaja posebno namijenjenih turistima izvan Rabca gotovo da i

nema, što je i jedan od važnih problema u razvoju turizma na području grada Labina.

Stoga se kao jedna od prioritetnih aktivnosti, korisnih istodobno za razvoj turizma

cijele Labinštine i smanjenje pritiska na priobalni prostor, ističe izgradnja i uređenje

dodatnih turističkih sadržaja i atrakcija po uzoru na druge dijelove Istre.

Osim uređenja pješačkih i biciklističkih staza to uključuje i uvođenje raznih dodatnih

specifičnih atrakcija poput adrenalinskog parka u Glavanima, zip-line-a u Pazini,

akva parka u Poreču itd.

4.4. TURISTIČKA PONUDA I POTRAŽNJA NA PODRUČJU GRADA LABINA

Turistička ponuda na području grada Labina se prema podacima Državnog zavoda

za statistiku iz 2016. godine sastojala od ukupno 11.086 postelja, po čemu je Labin

zauzimao 11. mjesto među općinama i gradovima Istarske županije.

Od toga se 43% odnosilo na hotele i slične kapacitete, 19% na kampove, a

preostalih 41% na ostale vrste smještaje, što se ponajprije odnosi na smještaj u

domaćinstvima.

26 Izvor: Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama u Istarskoj županiji, Institut za

turizam, Zagreb 2015.


67

Tablica 4.5 BROJ POSTELJA, TURISTA I NOĆENJA NA PODRUČJU GRADA LABINA

POKAZATELJ GRAD LABIN LABINŠTINA

UKUPNO ISTARSKA ŽUPANIJA

HRVATSKA

Broj turista 2007. godine 174.082 195.829 2.719.949 11.162.406



Razlika 2007 - 2017 (%) 20,0 38,3 50,9 56,2

Broj noćenja 2007. godine 1.072.380 1.222.046 17.613.132 56.005.492



Razlika 2007 - 2017 (%) 21,2 44,9 44,4 53,9

Broj postelja 2009. godine 10.195 12.810 254.590 899.144

Broj postelja 2016. godine 11.086 16.260 265.637 993.339

Razlika 2009 - 2016 (%) 8,7 26,9 4,3 10,5

Iskorištenost kapaciteta 2016. godine (u danima)

113 102 87 79

Prosječno trajanje boravka turista 2007. godine (u danima)

6,2 6,2 6,5 5,0

Prosječno trajanje boravka turista 2017. godine (u danima)

6,2 6,5 6,2 4,9

Izvor: DZS

Daleko najznačajnije turističko odredište je Rabac, na koji se odnosilo 80% ukupnih

smještajnih kapaciteta i čak 99% hotelskih i sličnih kapaciteta i kampova. Uzme li

se u obzir da je cjelokupno područje Labinštine, u koje spadaju i općine Raša, Sveta

Nedjelja, Kršan i Pićan, iste godine raspolagalo s ukupno 16.260 postelja od kojih

se na hotele i slične kapacitete odnosilo svega 30 postelja, proizlazi i da je Rabac

zapravo jedino značajnije turističko odredište Labinštine.

Prema zadnjim dostupnim podacima DZS o broju postelja po pojedinim naseljima iz

2016. godine, koji iskazuju nešto drugačije brojke od onih za gradove i općine u

cjelini, (12.947 postelja), jedini manji smještajni sadržaji u hotelima i sličnim

kapacitetima izvan Rabca odnosili su se na naselje Labin (25 postelja) i Ripenda

Kras (24 postelje), a u kampovima na naselje Kapelicu (svega 12 mjesta).

Na području Labinštine sasvim mali hotelski i slični sadržaji postoje još samo u

naseljima Drenje u općini Raša i Plomin u općini Kršan, a dva kampa kapaciteta 880

i 480 mjesta u naseljima Sveta Marina u općini Raša.


68

Smještajna ponuda područja Labinštine 2016. u odnosu na 2009. godinu iskazuje

razmjerno velik rast, dok područje grada Labina iskazuje malo veći rast od ostatka

Istre, a manji od Hrvatske u cjelini.

Tablica 4.6 BROJ STANOVA ZA ODMOR I REKREACIJU NA PODRUČJU GRADA LABINA 2001. I 2011. GODINE

Stanovi 2001 Stanovi 2011 Promjena 2001-2011

(%) ukupno za odmor i rekreaciju

% ukupno za odmor i rekreaciju

%

GRAD LABIN 5.844 225 3,9 6.931 360 5,2 60,0

LABINŠTINA 11.421 783 6,9 13.603 1.103 8,1 40,9

ISTARSKA ŽUPANIJA

102.465 14.696 14,3 132.990 22.966 17,3 56,3

HRVATSKA 1.877.126 182.513 9,7 2.246.910 249.243 11,1 36,6

Izvor: DZS

U kontekstu problematike prihvatnog kapaciteta kao povoljan faktor ističe se mala

ugroženost vikendicama odnosno kućama za odmor kao jednim od osnovnih

problema opterećenja obalnog prostora u Hrvatskoj. Naime, u usporedbi s drugim

dijelovima Hrvatske grad Labin i Labinština imaju vrlo malo stanova za odmor i

rekreaciju, a njihov udio u ukupnom stambenom fondu je izrazito nizak.

Iako je taj udio danas vjerojatno nešto veći, iz zadnjih dostupnih točnih podataka za

2011. godinu vidljivo je taj udio za grad Labin iznosio svega 5% i za Labinštinu 8%,

za razliku od 17% u Istarskoj županiji i 11% u Hrvatskoj. No, taj pokazatelj može

značiti i da je područje Labinštine manje atraktivno za ovakvu vrstu gradnje, a što je

znatnim dijelom posljedica industrijske orijentacije, odnosno postojanja velikih

industrijskih pogona u neposrednoj blizini, u prvom redu Termoelektrane u Plominu

i tvornice 'Rockwall'.

Dodatni razlog za nisku opterećenost prostora stanovima za odmor i rekreaciju je

njihov mali broj u Rabcu kao glavnom turističkom odredištu, a što je zasigurno

uvjetovano i njegovim prostornim mogućnostima. Iako Statistika službeno ne

iskazuje podatke o broju vikendica po naseljima, iz podataka o broju stanova 'koji

se ne koriste za stalno stanovanje' u Prvim rezultatima Popisa stanovništva,

kućanstava i stanova iz 2011. godine, a u kojima većinu čine stanovi za odmor i

rekreaciju, vidljivo je da takvih objekata u Rabcu ima neznatno malo (svega 43).

Najviše ih je bilo u samom gradu Labinu (93) i u njegovom prigradskom naselju

Presika (56), a na području Labinštine nešto više samo u općini Raša u obalnim

naseljima Ravni (294), Sveta Marina (103) i Drenje (82).


69

Promotre li se podaci o broju dolazaka turista i noćenja za tri karakteristične godine

2007., 2012. i 2017., vidljivo je da područje grada Labina (20%) i cijela Labinština

(38%) iskazuju u periodu od 2007. do 2012. godine znatno manji od rast broja turista

od Istarske županije (51%) i Hrvatske (56%).

Prema broju noćenja u slučaju grada Labina situacija je neznatno povoljnija, jedino

je primjetno da cijelo područje Labinštine raste po sličnoj stopi kao i Istarska

županija u cjelini. Povoljni trendovi odnose se samo na veću iskorištenost kapaciteta

Labinštine (102 dana) i pogotovo područja grada Labina (113 dana) u odnosu na

Istarsku županiju (87 dana) i Hrvatsku (79 dana).

Prosječno trajanje boravka turista u gradu Labinu i Labinštini uklapa se u trendove

na razini Istarske županije (6,2 - 6,5 dana), što je neznatno više od prosjeka za

Hrvatsku koji iznosi 5 dana. No, za grad Labin i Labinštinu je karakterističan izuzetno

visok udio inozemnih noćenja od čak 98% u 2017. godini koji je znatno veći nego u

2012. godini (94-96%) i viši ne samo od Hrvatske u cjelini (93%), nego i od prosjeka

Istarske županije (97%).

Na području grada Labina odnosno Rabca prema broju noćenja na prvom su mjestu

Nijemci (36%), na drugom mjestu Austrijanci (13%), a slijede Talijani (9%) i Česi

(8%). Uzme li se u obzir znatno manji udio Nijemaca i Austrijanaca na razini

Hrvatske (24% i 9%) pa i Istarske županije (32% i 12%), vidljiva je vrlo snažna na

njemačko i austrijsko tržište.

Rabac se i dalje ističe kao apsolutno dominantno turističko odredište Labinštine, na

kojeg se 2016. godine odnosilo 1.113.399 noćenja. Ipak, sve veći broj noćenja

iskazuju i druga naselja na području grada Labina, u prvom redu sam Labin (25.045

noćenja) i prigradska naselja u njegovoj blizini Kapelica (20.268 noćenja) i Presika

(18.323 noćenja), a na području Labinštine više od 10.000 noćenja iskazala su i tri

obalna naselja u općini Raša razmjerno blizu Labina – Sveta Marina (115.793),

Ravni (30.416) i Drenje (27.529). No, taj je razvoj razmjerno spor u odnosu na druge

dijelove Istre i pogotovo Hrvatske u cjelini.

Analizirani podaci upućuju na to da područje grada Labina i cijele Labinštine

turistički zaostaje za ostalim dijelovima Istre ne samo po sveukupnom turističkom

prometu, nego iskazuje i sporiji rast. To se odnosi ne samo Labinštinu u cjelini, nego

i na Rabac kao trenutno jedino značajnije turističko odredište, koje osim slabijeg

turističkog rasta stagnira i u demografskom pogledu.

Kako za razliku od većine ostalih dijelova hrvatskog priobalja područje Labinštine

nije niti opterećeno pretjeranom stambenom izgradnjom niti kućama za odmor,

može se zaključiti da prihvatni kapacitet prostora ne bi trebao predstavljati

ograničenje turističkog razvoja, posebice kad je riječ o samom gradu Labinu i

turistički zapostavljenoj unutrašnjosti Labinštine.


70

4.5. TURISTIČKA ORGANIZACIJA PROSTORA

Područje grada Labina uključujući i područje općina Raša, Sveta Nedjelja, Kršan i

Pićan kao sastavnih dijelova mikroregije Labinštine čini jasno definiranu cjelinu s

gradom Labinom kao njenim središtem. Među ostalim naseljima se s turističkog

stanovišta izdvaja samo Rabac kao jedino značajno turističko odredište s razvijenim

kupališnim turizmom. U ostalim dijelovima Labinštine ne postoji nijedno naselje koje

bi moglo predstavljati središte neke posebne turističke cjeline višeg reda, a u njima

nema niti mnogo osnovnih turističkih smještajnih kapaciteta.

Eventualno izdvajanje područja grada Labina u odnosu na okolne općine Labinštine

kao posebnih turističkih cjelina nije optimalno rješenje, jer se na njih odnosi

neznatno mali dio turističkog prometa, ali i stanovništva. Dodatni razlog potrebe

promatranja cijele Labinštine kao jedne cjeline proizlazi i iz pružanja općinskih

granica, jer područje grada Labina i općina Raša i Kršan obuhvaća i obalu i

unutrašnjost, a i općine Sveta Nedjelja i Pićan su usprkos obuhvata samo kopnenog

prostora vrlo blizu mora.

Zanimljivo je i da je većina naselja u općini Raša i dio naselja u općini Sveta Nedjelja

prometno bliža Labinu nego svojim općinskim središtima. To se odnosi na većinu

naselja na poluotoku Skitača u općini Raša, uključujući i turistički najznačajnije

naselje Sveta Marina, ali i na većinu naselja u općini Raša i na naselja Štrmac,

Vrećari i Santalezi u općini Sveta Nedjelja na Labinskom platou.

Stoga bi umjesto prema granicama jedinica lokalne samouprave optimalnija

turistička organizacija prostora Labinštine bila na obalni i kontinentalni dio, s

eventualnim izdvajanjem najvažnijih naselja Labina i Rabca kao posebnih mikro

cjelina.

Unutar obalnog dijela se osim Rabca izdvaja i područje poluotoka Skitače koje u

znatnoj mjeri uključuje i naseljeni dio podalje od mora te sasvim izdvojena mikro

cjelina Plominskog zaljeva, koja s obzirom na postojanje Termoelektrane Plomin

kao dominantnog dijela krajolika nema veći turistički značaj. I unutar kontinentalnog

dijela Labinštine izdvajaju se dio na Labinskom platou na području grada Labina i

općina Raša i Sveta Nedjelja te dio na obodima Čepićkog polja i na platou

unutrašnje Istre iznad kanjona Raše u općinama Kršan i Pićan.

Treba naglasiti da niti ovako definirane granice turističkih mikro cjelina nisu posve

jasne i često prekidaju ne samo granice općina, nego i granice pojedinih naselja.

Tako se zapravo većina naseljenog dijela poluotoka Skitače odnosi na uzvisine

podalje od mora, jer od ukupno dvadesetak naselja samo njih četiri (Gora Glušići na

području grada Labina te Brgod, Polje i Brovinje u općini Raša) ne uključuju dio

obale. I naselje Ripenda Kosi istočno od Labina je usprkos obuhvata razmjerno


71

duge obalne linije zbog nedostupnosti same obale u biti kopneno naselje kao i

susjedna naselja Ripenda Krasi Ripenda Verbanci.

Poseban slučaj je i pružanje granica Labina kao gradskog naselja, budući da njemu

najbliža naselja Kapelica, Presika i Vinež, a djelomično i Marceljani te Štrmac u

općini Sveta Nedelja zapravo funkcioniraju kao dio urbane zone Labina. Iz toga se

može zaključiti da u biti nema potrebe za funkcionalnim odvajanjem pojedinih užih

cjelina, već bi cjelokupan prostor Labinštine trebalo promatrati kao jedinstvenu

turističku prostornu cjelinu koja bi mogla nuditi različite turističke sadržaje ovisno o

prostornim mogućnostima specifičnostima.

Tako bi u slučaju naselja Rabca i obalnih naselja na poluotoku Skitača naglasak

trebao biti na kupališnom turizmu i ostalim aktivnostima vezanim uz more, u slučaju

urbane zone Labina sa susjednim naseljima Raša i Štrmac (Dubrova) na kulturno-

povijesnoj baštini, a u ruralnim naseljima unutrašnjosti i na višim dijelovima

poluotoka Skitača na ruralnom, vinskom i ciklo turizmu.

U tom kontekstu valjalo bi razmisliti da se umjesto posebnog funkcioniranja

turističkih zajednica grada Labina i općina Raša i Kršan te pridruživanja područja

općina Sveta Nedjelja i Pićan turističkoj zajednici Središnje Istre sa centrom u

Pazinu razmisli o jedinstvenoj turističkoj zajednici koja bi obuhvatila cijeli prostor

Labinštine. Takav oblik organiziranja omogućava postojeći zakon o turističkim

zajednicama, a uključuje formiranje turističke zajednice područja, koju su uspjehom

provele mnoge druge mikroregije Hrvatske s izraženim identitetom poput otoka

Krka, Makarske rivijere ili Baranje.


72

5. PRIHVATNI KAPACITETI TURIZMA GRADA LABINA - ANALIZA

Prostor Grada Labina kada se uzima u obzir broj stanovnika, gustoća naseljenosti,

površine ugostiteljsko turističke namjene, površina plaža, duljina obale,

infrastrukturni sadržaji i slično, vjerojatno omogućuje veći istovremeni prihvat

posjetitelja od današnjeg.

Međutim, budući da ni stanovnici ni posjetitelji/turisti tijekom glavne turističke

sezone nisu prostorno niti u vremenu ravnomjerno raspoređeni na području Grada,

prihvatni kapacitet treba utvrđivati posebno za pojedina područja te ga iza toga

sintetički prezentirati za cijelo područje Grada Labina.

Navedeno znači da će se uzimati u obzir točkasto opterećena i raspoređena

područja u prostoru ali i cijelog područja. To su područje Grada Labina ukupno te

posebno za naselje Rabac, starogradsku jezgru grada Labina te nova područja

ugostiteljsko-turističke namjene planirane Prostornim planom Istarske županije a

to su: turističko razvojna područja Prklog 1 i Prklog 2 na području naselja Duga

Luka i dijelom naselja Gondolići.

Za svaku od ovih cjelina provedena su određena istraživanje I utvrđene skupine

pokazatelja, a kada se podaci zbroje za sva promatrana područja dobije se

prihvatni kapacitet za cijelo područje Grada Labina.

U procjenu će se uzeti u obzir stanje komunalne (vodoopskrba, snabdjevenije

električnom energijom, odvodnja te prikupljanje i zbrinjavanje otpada) i prometne

infrastrukture (organizacija prometa, propusna moć kritičnih prometnica, kapaciteti

za promet u mirovanju), te će se za svako promatrano područje i ukupno za Grad

Labin definirati njihova uska grla.

Od ostalih parametara koji utječu na procjenu prihvatnih kapaciteta uzete su u obzir

procjene glavnih dionika i lokalnog stanovništva putem dubinskih intervjua i fokus

grupa. Također, prostorni prihvatni kapaciteti će se dimenzionirati i prema

raspoloživoj nosivosti u postojećim i planiranim područjima ugostiteljsko turističke

namjene kao i plaža, stre gradske povijesne jezgre Labina ili sl.).

Prilikom analize prihvatnih kapaciteta uzeti su u obzir važeći razvojni planovi turizma

Grada Labina kao i važeći prostorni planovi i drugi razvojni usmjeravajući dokumenti

na razini Istarske županije.

Analiza počinje sagledavanjem infrastrukturnih indikatora koji spadaju u kategoriju

tzv. promjenljivo ograničavajućih pokazatelja koji ne predstavljaju trajno

ograničenje, već se na njihove vrijednosti može utjecati kroz modernizaciju i


73

unapređenje ciljanih infrastrukturnih sistema, a eventualni problemi mogu se riješiti

u skladu sa standardima zaštite okoliša.

Tu se u prvom redu misli na unapređenje opskrbe pitkom vodom i električnom

energijom, proširenje sustava komunalne i oborinske kanalizacije te izgradnju

pročistača otpadnih voda i prostora za razdvajanje i oporabu otpada u skladu s

legislativnim okvirom.

5.1. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Kvalitetna komunalna infrastruktura ključan je preduvjet za razvoj konkurentnog

turizma i gospodarstva u cjelini, doprinosi očuvanju okoliša i unapređuje kvalitetu

života stanovništva. Budući se radi o financijski zahtjevnim mjerama, važno je

kvalitetno osmisliti dinamiku njihovog izvršenja na duži rok, a značajnu ulogu u

njihovom ostvarenju imaju strukturni fondovi Europske unije, kao i javno-privatno

partnerstvo.

5.1.1. Stanje vodoopskrbe

Kraška podloga, blizina padina Učke i odgovarajuće količine padalina tijekom cijele

godine svrstavaju područje Labinštine u značajno izvorište pitke vode za cijelu Istru

zahvaljujući formiranim retencijama u podzemlju sa značajnim zalihama pitke vode.

Postojeći izvori vode koji opskrbljuju područje Grada Labina su ukupnog kapaciteta

od oko 271 l/s. To su izvori Fonte Gaia i Kokoti (180 l/s), Kožljak (7 l/s), Plomin (4

l/s) i Mutvica (80 l/s), koji zadovoljavaju sadašnje potrebe za vodom27.

Opskrba pitkom vodom za grad Labin vrši se iz vodospreme Breg kapaciteta 4.000

m3 s pozicije 288 m.n.v. preko dva cjevovoda: cjevovoda profila Ø 400 i dužine od

oko 3.905 m, i cjevovoda istog profila dužine od oko 4.000 metara. Voda se

gravitacijski doprema do vodospreme na lokaciji Brdo kapaciteta 500 m3 na poziciji

254,3 m.n.v.28 Naselje Presika se opskrbljuje iz iste vodospreme Brdo 500 m3,

preko crpne stanice smještene u istoj vodospremi i tlačnog cjevovoda od lijevanog

željeza promjera Ø 150. Vodoopskrbni sustav sastoji se od približno 465 km

vodovodne mreže raznog materijala i profila, od 23 vodospreme, 14 prekidnih

komora, 7 pumpnih stanica i 8 hidrostanica. Pretpostavlja se da su ukupni gubici u

sustavu vodoopskrbe oko 25%.

27 PUR grada Labina. Labin, 2008. godine.

28 IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA LABINA. Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ZAGREB, 2011. godine.


74

Na vodoopskrbni sustav, kojim upravlja Vodovod Labin d.o.o., priključeno je 99,7%

stanovništva na području Grada Labina te općina Kršan, Pićan, Sv. Nedjelja i Raša,

s opskrbom nižih dijelova (do 300 m.nm.) općina Gračišće i Cerovlje, tako da je

priključenost stanovništva na javni vodoopskrbni sustav na razini visoko razvijenih

zemalja EU. Postojeći kapaciteti sustava vodoopskrbe grada Labinu zadovoljavaju

potrebe za pitkom vodom najmanje do 2020. godine29.

Kao što je već rečeno, vodoopskrba se temelji na korištenju izvora podzemnih voda,

koja radi kraškog terena nisu nikad dovoljno zaštićena od mogućeg zagađenja

(naročito iz kraških polja i nedovoljno izoliranih septičkih jama).

U planu je povezivanje vodoopskrbnog sustava Grada Labina s vodovodom Pula i

Istarskim vodovodom kako bi se vodoopskrba održala stabilnom u budućim

planiranim gospodarskim aktivnostima, ali prvenstveno kako bi se osigurala

nesmetana vodoopskrba postojećih potrošača.

Projektom „Modernizacija sustava vodoopskrbe“ predviđena je zamjena postojećeg

načina dezinfekcije vode za ljudsku potrošnju novom ekološki certificiranom

tehnologijom.

Kako bi se dugoročno osigurala stabilnost opskrbe vodoopskrbnog sustava Grada

Labina stalnog i sezonskog stanovništva potrebno je izvesti rekonstrukciju i

izgradnju nove vodovodne mreže rasporedom hidranata za protupožarnu zaštitu.

Za naselje Presika planira se rekonstrukcija čitave vodovodne mreže, a trase nove

vodovodne mreže planiraju se u nogostupu uz postojeće i buduće prometnice ili uz

njih. Sva vodovodna mreža planira se od cijevi iz lijevanog željeza (ductil).

Potrošnje vode u budućim godinama temelji se na sadašnjim i procijenjenim

budućim potrebama. Bez obzira na izdašnost izvora i povećanje potrošnje

suvremenih standarda, odnos prema potrošnji treba biti racionalan.

Zahvaljujući očekivanom promijenjenom odnosu prema vodi kao ograničenom

resursu u budućnosti, narasla ekološka svijest tražiti će racionalniju potrošnju. To

će vjerojatno donekle smanjiti očekivanu prosječnu potrošnju vode u turističkoj

djelatnosti koja se pod kraj dvadesetog stoljeća maksimalizirala.

29 STRATEGIJA RAZVOJA GRADA LABINA 2016 – 2020. Finalni dokument. Grad Labin, Labin

2016. godine.


75

5.1.2. Energetski sustav

Opskrba električnom energijom

Blizina termoelektrana u Plominu (Plomin 1, snage 125 MW i Plomin 2, snage 250

MW) osiguravaju zadovoljavajuću opskrbu električnom energijom potrošača na

području Labinštine. Postojeća distributivna mreža kvalitetno pokriva sve potrošače

električne energije, a priključak na električnu mrežu ima riješeno gotovo 99,9%

stanovnika. Prosječna godišnja potrošnja na području Grada Labina iznosi oko

60.000.000 kwh, od čega oko 75% troši gospodarstvo, a oko 25% od ukupno

isporučene električne energije troši se u kućanstvima i u različitim turističkim

objektima.

Grad Labin sa četiri susjedne općine napajaju se iz dviju trafostanica 110/35/10(20)

kV Raša i Dubrova te iz trafostanice 35/10(20) kV Starca i Tupljak. Kvaliteta

opskrbe sustava električne energije na visokom je stupnju tijekom cijele godine, a

kapaciteti izvora električne energije i stanje opskrbne mreže zadovoljavaju

sadašnje i dogledne buduće potrebe stanovništva, turizma i industrije.

Zbog racionalnosti sustava u postupku je transformacija s 10 kV na 20 kV napona.

Transformatorskih je stanica ukupno 140, a od toga je veći dio (oko 80%) već

spremno za prelazak na 20 kV pogonski napon. Nadzemni dalekovodi dugi su više

od 240 kilometara, a podzemni više od 75 kilometara, tako da ukupna dužina

nadzemne niskonaponske mreže iznosi 560 kilometara, a podzemne

niskonaponske mreže više od 300 kilometara.

Mogući porast potrošnje uslijed znatno povećanog broja korisnika na području

Grada Labina, posebno u razdoblju vrhunca turističke sezone, zahtijeva veća

ulaganja u izgradnju novih elektroenergetskih postrojenja.

Opskrba plinom

U naseljima Labin i Presika potrošnja plina je danas jedino u obliku ukapljenog

naftnog plina u bocama, kontejnerima, stabilnim spremnicima i punionicama

autoplina. Prodaju plina u bocama obavlja tvrtka Proplin d.o.o.

Grad Labin za sada nema provedenu mrežu plinofikacije, ali prolazak magistralnog

međunarodnog plinovoda prostorom Grada Labina i uspostavom mjerno-

redukcijske stanice na tom prostoru omogućit će se plinofikacija Labinšćine. Tako

će potrošači u Gradu Labinu moći koristiti energiju koja najmanje utječe na okoliš,

istodobno jeftiniju od drugih klasičnih energenata.

Prema prijedlogu “Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske”

predviđena je izgradnja magistralnih plinovoda na području Istarske županije kao i

lokalni plinovodi. Oni će uglavnom prolaziti trasom paralelno sa cestovnim pravcima


76

(u koridoru ceste), opskrbljivati će se plinom iz magistralnog plinovoda, a služiti će

za opskrbu manjih mjesta prirodnim plinom što će omogućiti budućim potrošačima

snabdijevanje plinom iz umreženog sustava.

Na pravcu transportnog magistralnog plinovoda Pula – Rijeka predviđena je

izgradnja triju glavnih MRS (mjerno redukcijska stanica) od kojih bi MRS - Labin uz

cestu „Snašići – Labin“ bila s tlakom isporuke plina od 3 - 6 bara. Predviđena su 3

pravca lokalnih plinovoda na području Grada Labina sa tlakom isporuke 3 - 6 bara:

uz cestu „Snašići – Labin“, „Labin – Rabac“, „Labin – Raša“.

Obnovljivi izvori energije

Područje Grada Labina ima dovoljno toplih i sunčanih dana, prosječno 2.400 sati

godišnje, što omogućuje učinkovito korištenje sunčeve energije kao jednog od

trajnih izvora energije. Na području Grada Labina trenutačno se koriste obnovljivi

izvori energije i to: fotonaponske elektrane na četiri javne zgrade u vlasništvu Grada

Labina ukupne snage 100 kW, instalacija termo tehničkog sustava utemeljenog na

geotermalnoj dizalici topline, 15 zemljanih izmjenjivača topline, fotonaponski paneli

i dr. Do kraja 2016. godine na području Grada Labina obnovljeno je s toplinskom

izolacijom oko 50 stambenih zgrada.

Grad Labin bio je među prvih dvjestotinjak europskih gradova koji su potpisivanjem

Sporazuma gradonačelnika odlučili preuzeti inicijativu održivog razvoja. Time su

europski gradovi odlučili smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnju energije do

2020. za 20% uz povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

U svrhu energetske učinkovitosti Grad Labin sustavno provodi program

gospodarenja energijom. Sve javne zgrade u vlasništvu Grada uvedene su u

Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) u koji se mjesečno očitava

i prati potrošnja energenata.

Međutim, danas se na području Grada Labina nedovoljno koriste obnovljivi izvori

energije (za sada samo solarni), a prvenstveno ih koriste proizvođači energije za

komercijalne svrhe, te mali postotak kućanstva za vlastite potrebe. U ukupnoj

potrošnji solarna energija sudjeluje s tek oko 5% ukupno isporučene energije.

Razvojni problemi i potrebe u sferi energetike

Učinkovita energetska opskrba je vrlo važna zbog velikog utjecaja na zaštitu okoliša

i gospodarski, a posebno turistički razvoj. Iako su na području Labina usvojeni

trendovi korištenja obnovljivih izvora i diversifikacije energije, to je još uvijek ispod

razine energetske učinkovitosti razvijenijih zemalja. Promjene strukture izvora i

potrošnje energije treba uzeti u obzir kod planiranja novih proizvodnih kapaciteta i

razvoja distribucijske mreže.


77

Tehnološka rješenja i upotreba materijala koji unapređuju energetsku učinkovitost

uz minimalni negativni utjecaj na okoliš donose brojne koristi zajednici na području

unapređenja kvalitete zraka, smanjenja buke i pozitivnog zdravstvenog učinka.

Podizanje energetske učinkovitosti na području Grada Labina pretpostavlja

značajna tehnološka unapređenja, tranziciju energetskih, industrijskih,

poljoprivrednih i prijevozničkih sustava, kao i promjenu u ponašanju proizvođača i

krajnjih korisnika. Čest je slučaj neučinkovitog korištenja energetskih resursa upravo

iz razloga što građani (ali i turisti) nisu potpuno svjesni njihovog stvarnog troška, pa

prilikom korištenja energije sporo mijenjaju svoje loše navike i ponašanje.

Elektroenergetska bilanca za sada zadovoljava no obzirom na vjerojatni rast

potrošača i potrošnje u razdobljima vršnih opterećenja tijekom turističke sezone u

doglednom razdoblju treba planirati proširenje elektroenergetske mreže. Razvoj

energetskog sustava ovisi o raspoloživim energetskim resursima i tehnološkom

razvoju.

Energetski sustav Labina će se i nadalje bazirati na električnoj energiji, ali postupno

i na alternativnim izvorima (sunce, vjetar), kao i na energiji dobivenoj iz

plinoopskrbnog sustava. Promicanjem korištenja novih i obnovljivih izvora energije

potiče se energetska učinkovitost, smanjivanje emisije stakleničkih plinova u

atmosferu i održivi razvoj gospodarstva čime se podiže kvaliteta života.

Labinština ima dobre preduvjete za povećanu proizvodnju na osnovi obnovljivih

izvora zbog visoke dostupnosti vjetra, sunca, voda, kao i raspoloživosti biomase.

Provedba ovog strateškog cilja razvitka energetskog sustava Grada Labina

rezultirati će višom razinom energetske učinkovitosti, smanjenjem ukupne

potrošnje električne energije iz klasičnih izvora kao i povećanjem udjela obnovljivih

izvora energije u bruto potrošnji energije.

5.1.3. Zbrinjavanje otpada

Poslove prikupljanja komunalnog otpada za područje Grada Labina, kao i Općine

Kršan, Raša, Sveta Nedjelja i Pićan obavlja komunalno poduzeće 1. Maj d.o.o.

Labin koje se bavi i poslovima gospodarenja komunalnim otpadom. Organiziranim

prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva.

Otpad namijenjen odlaganju zbrinjava se na odlagalištu komunalnog otpada Cere,

čija se lokacija nalazi u administrativnim granicama općine Sveta Nedelja. Godine

2009. započela je sanacija odlagališta predviđena kao dio cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom na području Grada Labina i općina Kršan, Sveta Nedelja,

Pićan i Raša.


78

Ključan objekt u planiranom sustavu je Županijski centar za gospodarenje otpadom

(ŽCGO), koji je temeljem brojnih analiza izgrađen na lokaciji Kaštijun na području

Grada Pule. Planirani kapacitet opreme za gospodarenje otpadom omogućit će

provedbu mjera za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na

Labinštini.

Uspostavom novog sustava gospodarenja otpadom postojeće odlagalište na

lokaciji Cere mora se zatvoriti prema Planu zatvaranja odlagališta, a zbrinjavanje

otpada odvijati će se u sklopu ŽCGO-a Kaštijun. U tu svrhu izgrađena je 2014.

godine pretovarna stanica na odlagalištu. Prema planu postojeće odlagalište

otpada mora biti sanirano i zatvoreno najkasnije godinu dana od dana puštanja u

rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Danas je sanacija i rekonstrukcija odlagališta komunalnog otpada Cere završena,

a u drugoj fazi rekonstrukcije odlagališta otpada Cere za potrebe odvojenog

prikupljanja, obrade i odlaganja novog otpada potrebno je izgraditi reciklažno

dvorište i polja za kompostiranje organskog otpada. Prostornim planom Istarske

županije i odgovarajućim planovima lokalnih zajednica lokacija Cere je određena

kao budući sanitarni deponij komunalnog otpada i transfer stanica opasnog otpada

za Labinšćinu.

Kao „divlja“ odlagališta prvenstveno građevinskog otpada godinama se koriste

uglavnom terenske depresije (uvale, vrtače, napušteni kamenolomi i sl.) čime se

povećava opasnost zagađenja podzemnih voda. U gradu Labinu postoje i divlja

nesanirana odlagališta otpada Kovica, Tonci i dr. koja su uglavnom napunjena

neselektiranim građevinskim otpadom i koje je potrebno sanirati.


79

Slika 5-1 Odlaganje otpada na saniranom odlagalištu komunalnog otpada Cere

Projekt uspostave selektivnog prikupljanja otpada na području Grada Labina

provodi se putem zelenih otoka, centra za reciklažu i organiziranog prikupljanja

otpada „od vrata do vrata“. Sustavom selektivnog prikupljanja otpada obuhvaćeni

su svi mjesni odbori grada Labina i prigradska naselja.

Selektivno prikupljanje otpada provodi se u naseljima: Vilete, ulica Slobode, Stari

grad Labin, Presika, Rabac, Stare Katuri, Marcilnica, Vinež i Starci. Odvojeno

prikupljanje otpada "od vrata do vrata" bazira se na odvajanju frakcija otpada već u

kućanstvima.

TABLICA 5.1 GLAVNI POKAZATELJI SUSTAVA ZBRINJAVANJA OTPADA

ZBRINJAVANJE OTPADA

Postotak stanovništva u sustavu prikupljanja i odvoza otpada? 100%

Udio turizmom generiranog otpada u ukupnoj količini stvorenog otpada

dnevno tijekom turističke sezone (kg)?

Oko 25% ukupno nastalog

otpada „stvara“ turizam

Hotelska poduzeća predaju odvojeno prikupljen otpad (da/ne, koje vrste)? DA (papir, plastika, staklo)

Postoji li odlagalište za privremeno odlaganje komunalnog otpada (da/ne)? DA

Postoje li mjere zaštite deponija (da/ne)? DA


80

ZBRINJAVANJE OTPADA

Obavlja li se sanacija popunjenih dijelova odlagališta (da/ne)?

www.fzoeu.hr/hr/gospodarenje_otpadom/odlagalista_otpada_i_sanacije/

Odlagalište sanirano,

otpad se odlaže na

propisani način

Koje količine otpada se prosječno dnevno dovoze na odlagalište (tone ili

m3)? 20 t

Postoji li sustav primarne selekcije i razdvojenog prikupljanja komunalnog

otpada (da/ne)? DA

Postoje li na promatranom području "divlja" odlagališta otpada (da/ne)? DA

Postoji li deponij za privremeno zbrinjavanje opasnog otpada (da, ne)? NE

Općenito stanje sustava zbrinjavanja otpada (zadovoljava/ne

zadovoljava) zadovoljava

Planskim dokumentima zacrtana je uspostava integriranog sustava gospodarenja

otpadom na području Istarske županije i planirana reorganizacija postojećeg

sustava, posebno u dijelu koji se odnosi na gospodarenje komunalnim otpadom,

prema kojoj se sva postojeća odlagališta saniraju i reorganiziraju u reciklažna

dvorišta i transfer-stanice.

Održivo gospodarenje otpadom u funkciji unapređenja turizma i života

građana

Bitna odrednica ekološke osviještene destinacije je organizirani sustav pravilnog

gospodarenja otpadom. Kako otpad uzrokuje onečišćenje svih dijelova okoliša,

potrebno je provesti aktivnosti kojima će se osigurati održivo gospodarenje otpadom

i utjecati na smanjivanje količine otpada na mjestu nastajanja podizanjem svijesti

građana o potrebi odvajanja i reciklaže otpada i time zaštititi okoliš od dodatnog

onečišćenja. U tom smislu potrebno je sustavno činiti sljedeće:

tamo gdje još ne postoji izgraditi objekata za sakupljanje, obradu i

zbrinjavanje otpada i pretovarnih stanica,

organizirati sustav za selektivno prikupljanje otpada,

kontinuirano sanirati “divlje” deponije i odlagališta,

sanirati ilegalna odlagališta i odrediti lokaciju reciklažnog dvorišta za

građevinski otpad,

permanentno educirati javnosti o potrebi separacije otpada na mjestu

nastajanja i reciklaži otpada,

http://www.fzoeu.hr/hr/gospodarenje_otpadom/odlagalista_otpada_i_sanacije/


81

informirati javnost o problemima i aktualnom stanju gospodarenja

otpadom,

poticati razdvajanje i kompostiranje organskog otpada.

5.1.4. Zbrinjavanje otpadnih voda

Odvodnja otpadnih voda djelomično je riješena u Gradu Labinu, naseljima Rabac,

Vinež, Štrmac, Raša te autokampu Marina, Ravnima, Viškovićima, Koromačnu i

Potpićanu. Stambena zona Kature ima planski osmišljeno rješenje kanalizacijskog

sustava kao separatni sustav koje je u velikom dijelu realizirano, a na njega je

priključena i industrijska zona na Dubrovi te dio naselja Štrmac.

Postotak priključenosti na sustav odvodnje u Labinu iznosi oko 95%, u naseljima

Rapcu 95%, Vinežu 80%, Štrmcu 50%, Raši 90%, Marini 20%, Ravnima 25%,

Viškovićima 20%, Koromačnu 60%, Potpićanu 85%, a ostatak stanovništva koristi

septičke jame koje najčešće nisu nepropusne30.

Kanalizacijska mreža u Starom gradu i Podlabinu je mješovitog tipa, a

gravitacijskim se kolektorom otpadne vode usmjeravaju u biološki centralni uređaj

za pročišćavanje. Ispust pročišćenih voda izveden je u vodotok koji vodi kroz Rašu

u more. Samo dio izgrađenog područja navedenih naselja ima oborinsku

kanalizaciju odvojenu od fekalne.

Na području Presike ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža, već se sanitarne

otpadne vode iz pojedinih objekata odvode internim kanalizacijskim priključcima u

lokalne septičke taložnice.

Praktički se može reći kako sustav oborinske kanalizacije ne postoji, te se oborinske

vode s krovova kuća većinom sakupljaju u cisternama, ili se ispuštaju u okolni teren,

ili se odvode postojećim rigolima i slivnicima uglavnom sa prometnica i to slobodnim

padom u obližnje kanale i potoke.

Budući da je sadašnja oborinska kanalizacija velik problem postojećeg sustava i

rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, u postupku je projektiranje

rekonstrukcije postojećeg mješovitog kanalizacijskog sustava odvodnje u razdjelni

sustav dijela Grada Labina koji će moći optimalno prihvatiti i odvoditi oborinske i

sanitarno otpadne vode.


2016. godine.


82

Što se tiče kanalizacijskih sustava u većim naseljima Grada Labina možemo

zaključiti da kanalizacijska mreža uglavnom ne prati potrebe stanovništva i nije na

razini željenih standarda zaštite podzemlja od štetnog utjecaja na okoliš.

Gospodarenje otpadnim vodama u funkciji unapređenja turizma i života

građana

Današnji standardi i zakonska regulativa nameću sve veće zahtjeve u cilju

kvalitetnog i kontinuiranog rješavanja prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja, te

konačnog kontroliranog ispuštanja otpadnih voda. U tom smislu planira se razdjelni

sustav kanalizacije – zasebni sustav sanitarne kanalizacije (SK) i zasebni sustav

oborinske kanalizacije (OK) svaki sa svojim kolektorima, uređajima za

pročišćavanje i ostalim građevinama.

Kapacitet postojećeg sustava zbrinjavanja otpadnih voda iznosi 8000 ES, a kako

se postojeći uređaj planira dodatno priključiti sanitarno otpadne vode naselja

Presike, Kapelice i Nedešćine, potrebno je dograditi uređaj za još 7.000 ES tako da

bi ukupni kapacitet bio za 15.000 ES.

Osim rekonstrukcije postojećeg uređaja potrebno bi bilo sagledati mogućnost

alternativne lokacije novog uređaja s obzirom na potrebu 3. stupnja razine

pročišćavanja te načine ispusta pročišćene otpadne vode do krajnjeg recipijenta -

rijeku Raša odnosno Raški zaljev kroz naselje Raša.

Rješenje odvodnje za područje urbane cjeline Starog grada Labina potrebno je dati

u sklopu jedinstvenog projekta komunalne, prometne i druge infrastrukture. Za ovaj

dio grada predviđa se odvojena odvodnja sanitarnih otpadnih voda od oborinskih,

te pripajanje na gradski sustav kanalizacije Podlabina.

Planira se dogradnja sustava odvodnje otpadne vode i uređaja za pročišćavanje

otpadne vode naselja Rabac (u izradi Idejni projekt i Studija izvodljivosti). Cilj je da

se na prihvatljivoj lokaciji izgradi središnji uređaj za pročišćavanje otpadne vode

optimalnom tehnologijom koja će osigurati propisanu zaštitu obalnog mora kao

recipijenta pročišćene otpadne vode, zaštitu zraka i ostalih čimbenika zaštite

okoliša te najpovoljniji odnos troškova i koristi. Pored navedene planirane

aktivnosti, s obzirom na to da je u izradi studija izvodljivosti za aglomeraciju Labin

– Raša – Rabac, ponudit će se i optimalno rješenje za naselje Rabac.

Za unapređenje sustava zbrinjavanja otpadnih voda na području Labina, Raše i

Rapca potrebno je sustavno činiti sljedeće:

izgraditi i unaprijediti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na

način koji je i okolišno prihvatljiv i financijski optimalan u smislu odabira

odgovarajuće razine pročišćavanja,


83

organizirati informativno-edukacijske kampanje o važnosti spajanja

kućanstava na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, kao i o

načinima racionalnog i savjesnog korištenja vode,

planski usklađivati razvoj sustava odvodnje s razvojem sustava

vodoopskrbe.

Za kvalitetno i sveobuhvatno rješenje sustava komunalne kanalizacije i oborinske

odvodnje na području Grada Labina potrebna je izgradnja novih dijelova sustava

odvodnje otpadnih voda kako bi se kvalitetno i kontinuirano riješilo prikupljanje,

odvodnja i pročišćavanje te konačno kontrolirano ispuštanje otpadnih voda.

5.1.5. Telekomunikacijska infrastruktura

Na prostoru grada Labina i naselja Presika postoje mjesne telefonske centrale UPS

(Udaljeni Pretplatnički Stupanj) Labin i Stari grad Labin, od koje je Labin spojen na

nadređenu područnu centralu Pula, a Stari grad Labin na područnu centralu Pazin.

UPS Labin instaliranog je kapaciteta 3968 + 320 priključaka, a Stari grad Labin

960+96 priključaka31. Svaki postojeći komutacijski čvor ima svoju korisničku mrežu

sa vodovima koji pokrivaju potrebe grada Labina i naselja Presika.

Osim toga na prostoru Grada Labina izgrađen je magistralni telefonski vod Pula –

Labin – Pazin – Rijeka, spojni vodovi za mjesnu telefonsku centralu Rabac i baznu

radijsku postaju Ripenda. Naseljem Presika izgrađeni su spojni vodovi za mjesnu

telefonsku centralu Stari grad Labin i za 2 bazne stanice GSM mreže.

Na području grada Labina i naselja Presika postoji i radio koridor. Na prostoru grada

Labina postoji poštanski centar i dvije jedinice poštanske mreže u Starom gradu

Labinu i u Podlabinu.

S obzirom na postojeću situaciju potrebno je ulagati u daljnji razvoj i dogradnju

telekomunikacijskog sustava, što će imati za posljedicu znatno povećanje osnovnih

telekomunikacijskih usluga i brzo uvađanje novih telekomunikacijskih usluga.

Širenjem naselja i Grada, razvojem gospodarstva, te razvojem samih

telekomunikacija tj. uvođenjem novih širokopojasnih usluga planirano je širenje

postojećih komutacijskih čvorova i aktivnih elemenata TK mreže.

31 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LABINA I PRESIKE. Zavod za urbanizam, prostorno

planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 2015. godine


84

Pristup internetu postao je neizostavna usluga u turističkim destinacijama, tako da

je od velike važnosti osigurati turistima širokopojasni pristup internetu u smještajno-

ugostiteljskim objektima, javnim prostorima kao i u lokalnim oblicima prijevoza.

Grad Labin je nositelj projekta Razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na

području Labina, koji obuhvaća područja slijedećih jedinica lokalne samouprave:

Grad Labin, Općina Kršan, Općina Pićan, Općina Raša i Općina Sveta Nedelja.

Projekt se provodi u okviru Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture

širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni

interes za ulaganja, sukladno kojem će se prijaviti na natječaj za sufinanciranje od

strane fondova Europske unije. Projektom se planira izgradnja otvorene pristupne

mreže elektroničkih komunikacija sljedeće generacije.

Montažom objekata pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice i antenski

sustavi), radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica i drugih izvora

neionizirajućeg zračenja treba izvesti sukladno važećim zakonima i normama radi

sprječavanja emitiranja elektromagnetsko zračenja koje može negativno utjecati na

zdravlje ljudi i okoliš.

5.2. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Iako promet zbog svoje kompleksnosti predstavlja posebnu skupinu indikatora, i

ovdje se radi o infrastrukturi čijim se unapređenjem i boljom organizacijom može

povisiti vrijednost prihvatnih kapaciteta. Osim komunalne infrastrukture kao

ograničavajući faktor prihvatnog kapaciteta Grada Labina javlja se i prometna

infrastruktura, u prvom redu cestovni promet.

Prometna mreža Labinštine razvijala se sukladno Strategiji prometnog razvitka i

Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, Planu prometne mreže Istarske

županije, kao i funkcionalnom povezivanju područja Grada Labina u skladu s

potrebama i predviđenim razvojnim pravcima. Prometnu infrastrukturu čine

cestovna prometna mreža, terminali putničkog i robnog prometa, autobusni

kolodvor, luke i zračni promet.

5.2.1. Cestovni promet

Grad Labin prometno je dobro povezan s prometnom mrežom Istarske županije a

time i glavnom cestovnom mrežom Republike Hrvatske prvenstveno zahvaljujući

svojem gospodarskom značenju u prošlosti, tako da su svi veći gradovi u regiji

cestom od Labina udaljeni u radijusu od oko 60 km.

Osim cestovnih veza postoje i željezničke veze, zatim luka u Rapcu, industrijske

luke Bršica i Plomin, te trajektna luka Brestova, a Zračna luka Pula je od Labina


85

udaljena samo oko 40 km. Prosječna udaljenost naselja od administrativnog

središta lokalne samouprave iznosi oko 3,5 km.

Slika 5-2 Cestovna mreža središnje Istre

Povoljan prometni položaj Grad Labin može zahvaliti i činjenici da u radijusu od 100

km doseže gradove kao što su Karlovac, Ljubljana i Venecija, a još je puno bliže

Puli te županijskim središtima Pazinu i Rijeci.

Labin je povezan s Rijekom i Pulom državnom cestom „D 66“, a u nedalekim

Vozilićima nalazi se cestovni prometni čvor koji istočnu Istru državnom cestom „D

64“ preko Pazina povezuje na novu središnju istarsku državnu cestu „D

3“ (autocestu A8). Osim toga Labin je spojen državnom cestom „D 500“ s tunelom

Učka.

Problemi u odvijanju prometa javlja se u turističkoj sezoni kada u razdobljima

vršnog prometnog opterećenja dolazi do preopterećenja navedenih državnih cesta

te povremeno dolazi do problema protočnosti prometa.


86

Uz navedeno, na lokalnoj razini Grad Labin smjestio se na prostoru koji u radijusu

od oko 10 km obuhvaća veća naselja kao što su Labin, Presika, stambeno-turističko

naselje i luku Rabac, naselje Bršica (utok rijeke Raše u more) i naselje Plomin.

Slika 5-3 Položaj Grada Labina u prostoru Labinštine32

Cestovna udaljenost Labina od najznačajnijih gradova u Istri i važnijih objekata

prometne infrastrukture iznosi:

Rijeka => 62 km,

Pula => 42 km,

Pazin => 34 km,

Plomin => Luka 14 km,

Luka Bršica => 13 km,

Zračna luka Pula => 38 km.

32 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LABINA I PRESIKE. Zavod za urbanizam, prostorno

planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 2015. godine


87

Glavni problem cestovne infrastrukture grada Labina predstavlja visok intenzitet

prometa na glavnim gradskim ulicama tijekom turističke sezone, što u vršnim

razdobljima sezone često rezultira dugotrajnim zastojima. Značajne probleme

uzrokuje i promet u mirovanju, koji je također najizraženiji s najekscesnijim

situacijama u mjestima izloženim velikom turističkom pritisku poput središnjih

dijelova Labina (Stari grad) i Rapca.

Slika 5-4 Motorni promet u jezgri Starog grada početkom turističke sezone

Unutar grada Labina dodatni problem predstavljaju starije prostorne cjeline koje

nemaju odgovarajuću uličnu mrežu, tako da je za njihovu rekonstrukciju i

osiguranje odgovarajućeg broja parkirališta ponegdje jedino rješenje uklanjanje

nekih građevina, a to nije realna opcija rješenja tog problema.

Rastuće zahtjeve prometne potražnje u središnjem dijelu Labina i Rapca nije

moguće zadovoljiti čak ni rekonstrukcijom postojećih ulica i gradnjom dodatnih

parkirališta, jer su zahtjevi na u razdoblju glavne turističke sezone veći nego što to

Grad Labin prostorno i financijski može podnijeti. Situaciju dodatno otežavaju i

nepovoljni tehnički elementi pojedinih ulica i raskrižja.

Kada je riječ o prometu u mirovanju u Labinu (a posebno u Starom gradu) granica

podnošljivosti u bližoj okolici većih turističkih atrakcija toliko je premašena da

zagušenje vozilima na vrhuncu turističke sezone značajno snižava kvalitetu života

građanima Labina.


88

Što se tiče opterećenosti cestovne mreže na lokalnoj razini najveću pozornost

zaslužuje županijska cesta „Ž 5104“ koja Labin povezuje s Rapcom čija postojeća

trasa i njezini nezadovoljavajući tehnički elementi značajno ograničavaju propusnu

moć ceste, te otežavaju brzu i sigurnu vezu između tih dvaju funkcionalno

povezanih naselja.

Navedena prometnica osobito je opterećena vozilima u vrijeme turističke sezone,

pa se zbog toga nameće potreba izgradnje suvremene ceste novom trasom između

Rapca i Labina, ali budući to nije realno očekivati u skorijoj budućnosti, rješenje

treba tražiti u sferi dobre organizacije javnog prijevoza između ta dva naselja, uz

značajno ograničavanje odvijanja individualnog motornog prometa.

Slika 5-5 Prometnica duž rive u Rapcu izvan turističke sezone


89

Slika 5-6 Plan glavne cestovne mreže Grada Labina

Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama od

važnosti za Republiku Hrvatsku jesu brza cesta „Labin - Vozilići – Lupoglav“, te

ostale državne ceste. Ceste s pripadajućim objektima na području Labinštine važne

za Županiju su sljedeće:

Labin – Koromačno – odvojak Tunarica (Ž 5103),

Labin - Ravni - odvojak Sv. Marina (Ž 5081),

Labin - Rabac (Ž 5104),

Labin - Sv. Nedelja - Kršan,

Rabac - Ripenda - Kature (nova, u planu).

Važnije lokalne ceste za Grad Labin su „Labin - Ripenda – Verbanci“, „Labin -

Kranjci – Salakovci“, „Labin – Prklog“, obilaznica „Labin (Kature) - Ripenda –

Rabac“, obilaznica „Labin – Presika“ te cestovni spoj „Kapelica – Presika“.


90

Pregled glavnih razvrstanih cesta na području Grada Labina nalazi se u sljedećoj

tablici:

TABLICA 5.2 RAZVRSTANE CESTE NA PODRUČJU GRADA LABINA

1 Državna cesta: D 66 Pula (D 3) - Labin - Opatija - Matulji (D8),

2 Županijske ceste: Ž 5081 Kršan (D 64) - Nedešćina - Labin - Crni - Ravni,

Ž 5103 Labin (Ž 5081) - Stanišovi - Koromačno,

Ž 5104 Labin (Ž 5081) - Rabac - T.N. Girandela,

3 Lokalne ceste: L 50150 Salakovci (Ž 5103) – Kranjci – Ž 5081,

L 50154 Ripenda Verbanci – Labin (Ž 5081),

L 50156 Ž 5081 – Prklog,

4 Ostale ceste:

Glavne gradske ulice: Ulica Svete Katarine, ulica koja vodi kroz Marcilnicu prema Vinežu,

Sabirne ulice: Istarska ulica, Ulica Svetog Mikule, Ulica E. Štembergera, sabirne ulice unutar Presike,

Ostale ulice: obilaznica Labin (Kature) - Ripenda - Rabac, obilaznica Labin - Presika, spoj Kapelica - Presika, te ostale prometnice unutar naselja.

Grad Labin upravlja sa sveukupno 130 km nerazvrstanih cesta, od toga 20%

cestovnih površina prekriveno je tucaničkom podlogom, a 80% asfaltnom

podlogom33. Nerazvrstane su ceste u lošem stanju, te je potrebno povećati ulaganja

kako bi se podigao standard njihove kvalitete.

Zona grada koja će preuzeti dodatne centralne i javne sadržaje je Novi gradski

centar - autobusni kolodvor koji se počeo formirati već 80-tih godina 20. stoljeća no

do danas bez cjelovite realizacije. GUP-om je toj centralnoj gradskoj transverzali

osim poslovno uslužnih sadržaja predviđen hotelski kompleks kao i nova sportsko-

rekreacijska zona sa sadržajima vezanim na autobusni kolodvor ali i novu turističku

cestu prema Rapcu.

Uz navedeno, na samom ulazu u grad Labin predviđa se izgradnja većeg

trgovačkog centra koji svojom veličinom nadilazi potrebe samog grada te bi služio

za opskrbu cijele Labinštine, te za potrebe putnika na cesti Pula - Rijeka.

Promet prema Starom gradu zbog zahtjevnog reljefa traži veće zahvate bez kojih

nema suvremenog rješenja organizacije prometnih tokova. Današnji tranzitni prolaz


2016. godine.


91

za Prklog, Ravni i Marinu preko glavnog trga (Titov trg) te parkiranje na trgu je dalje

neodrživo, a parkiralište nema ni direktan pristup iz pravca Podlabina.

Slika 5-7 Autobusni kolodvor Grada Labina izvan turističke sezone

Bez rješenja nove obilaznice zapadno od Starog grada za pristup prema Presici, te

izvedbe tunelskog prolaza ispod parkirališne garaže nije moguće osloboditi glavni

trg od motornog prometa i otvoriti ga ugostiteljskim objektima, turistima i pješacima..

Oslobađanjem trga od motornog prometa vratio bi se ovaj prostor pješacima, te

perspektivno omogućio izgradnju dvije vertikalne komunikacije (žičara i uspinjača),

čime bi se Stari grad vrlo atraktivnim javnim prijevozom približio turistima kao

posebna kulturno povijesna i pejzažno razgledna točka, a sve to bi ubrzalo

revitalizacija Starog grada te omogućilo dovršetak obnove povijesne jezgre.

Navedene prometne okolnosti kao i posebnost očuvanog pejzaža pružaju prostoru

Labina polazišta za daljnji gospodarski i posebno turistički razvoj, upravo radi svoje

očuvanosti povijesno kulturne baštine i prirodnih ljepota.

5.2.2. Promet u mirovanju

U Gradu Labinu postoji oko 4.200 označenih parkirališnih mjesta. Prema Odluci o

organizaciji, načinu naplate i kontroli parkiranja na javnim parkiralištima na kojima

se obavlja naplata u Gradu Labinu „ulična parkirališta su parkirališta posebno

označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom na kolniku ili nogostupu, dok

se izvan ulična parkirališta nalaze izvan kolnika i mogu biti asfaltirana i neasfaltirana

te označena horizontalnom i/ili vertikalnom signalizacijom.“

Poslove organizacije, naplate i kontrole parkiranja te uređenja i održavanja

parkirališta obavlja Labin 2000 d.o.o. iz Labina.


92

Parkiralište Rabac Riva i Rabac II: 140 parkirališnih mjesta sa zatvorenim

sustavom naplate s dvije ulazne i jednom izlaznom rampom.

Parkiralište Girandella: 1.300 parkirališnih mjesta sa zatvorenim sustavom

naplate s jednom ulaznom i dvije izlazne rampe.

Parkiralište Titov trg: 14 + 6 parkirnih mjesta u Ulici Paolo Sfeci koja se

prodaju za rezervacije.

Parkiralište Stari grad: 115 parkirnih mjesta, sa zatvorenim sustavom

naplate s dva ulaza i jednim izlazom

Parkiralište Trg Labinskih rudara: 52 parkirna mjesta.

Na ostalim parkiralištima ne provodi se naplata naknade za parkiranje.

Slika 5-8 Primjer parkirališnih površina na središnjem trgu Starog grada

5.2.3. Ocjena stanja u cestovnom prometu

Na području grada Labina cestovni prometni sustav bio je u velikom dijelu naselja

cjelovito rješavan i danas je uglavnom dovršen. Vođenje tranzitnog prometa,

transformacija pojedinih područja (Podlabin, novi centar), dovršavanje postojećih

dijelova naselja (Stare Kature) te planiranje novih stambenih zona traže reviziju

postojećeg prometnog sustava i stvaranje novog integriranog prometnog sustava

koji će zadovoljiti potrebe svih korisnika.

Stanje većine važnijih cesta na području grada Labina je zadovoljavajuće, s manjim

dijelovima periferne cestovne mreže gdje je građevinsko stanje loše s niskom

razinom tehničkog standarda i opremljenosti.


93

Na području naselja Presika nije bilo planski organizirane cestovne mreže iz čega

su proizašle neadekvatne, slijepe te neasfaltirane stambene ulice, tako da stanje

cestovne mreže samo djelomično zadovoljava zbog većeg broja prometnica lošeg

građevinskog stanja te loših tehničkih elemenata i opremljenosti adekvatnom

prometnom signalizacijom i opremom. Posebno naglašeni problemi su česti odviše

mali radijusi horizontalnih i vertikalnih krivina, često previše veliki nagibi niveleta, te

neadekvatne širine i nosivost kolnika.

TABLICA 5.3 GLAVNI POKAZATELJI KRITIČNIH DIJELOVA PROMETNOG

SUSTAVA

Velike gužve na cestama u Labinu i Rapcu tijekom turističke sezone nastaju i stoga

što navedene prometnice nemaju građevinske elemente za prihvat toliko

povećanog prometa, a nedostatak parkirnih mjesta u zoni pješačenja dodatno

ugrožava protočnost prometa budući se gotovo u pravilu vozila uzdužno parkiraju

po voznim trakama najkritičnijih cestovnih dionica.

Glavnim ograničavajućim faktorom turističkog rasta na području Rapca smatra se

parkiranje (veliki nedostatak parkirališnih mjesta u cijelom Rapcu). Stoga se

najčešće parkira uz prometnice jer nema adekvatne alternative, čime se dodatno

smanjuje propusnost ionako loše izgrađene i organizirane cestovne mreže.

Uz to, u vrlo je lošem stanju prometnica kroz gornji Rabac (uska, zavojita cesta,

puna rupa, bez mogućnosti mimoilaženja). Osim toga zbog nedostatka alternativnih

prometnica, promet se odvija i po rivi, koja je prvenstveno tijekom turističke sezone

glavna šetnjica s atraktivnim dućanima i restoranima, te bi trebala biti zatvorena za

motorni promet.

Glavni prometni problemi u destinaciji Javni prijevoz

Broj javnih parkirališnih mjesta na promatranom području 1800

Postoji li sustav naplate parkiranja? DA

Postoje li na području obuhvata rezervne površine koje se u sezoni koriste za parkiranje (ako DA koliki je

kapacitet tih površina)?300

Koliko parkirnih mjesta u prosjeku nedostaje tijekom turističke sezone na promatranom području? 500

Postoje li zadaovljavajuće biciklističke trake i staze? NE

Postoje li zadaovljavajuće pješačke površine i šetnice? NE

PROMET

P O K A Z A T E LJ I GRAD LABIN


94

5.2.4. Razvoj i unapređenje cestovne prometne infrastrukture u funkciji razvitka turizma

Dobra prometna infrastruktura važan je preduvjet za razvoj konkurentnog turizma,

postizanja zadovoljavajuće razine prometne sigurnosti, smanjivanja transportnih

troškova, kao i podizanja kvalitete života stanovništva. Unapređenje prometne

infrastrukture ostvaruje se povećanje ukupne razine kvalitete cestovne i ostale

prometne infrastrukture.

Cestovni sustav Grada Labina potrebno je dalje razvijati i unapređivati, te ga što

ravnomjernije rasporediti po prostoru na način da se uspostavi novi sustav

prometnica koji će oteretiti promet kroz sam centar Labina i udaljiti tranzitni promet

prema Rapcu i prema Puli izvan središta Grada.

Postojećim planovima višeg reda predviđeno je da okosnicu cestovne mreže u

Labinštini čini primarna (državna) cesta „Pula-Labin-tunel Učka – Rijeka“, a ostali

tranzitni promet ne bi trebalo voditi kroz urbanizirano područje grada Labina.

Glavni prometni pravac kroz grad Labin je na osi „sjever-jug“ koji je sada vođen

dijelom državne ceste „D 66“ - „Most Raša – Labin – Plomin“ i dijelom županijske

ceste Ž 5081 „Labin – Nedešćina“. Tranzitni promet se dalje vodi prema Puli i

naselju Kapelica na jugozapadu (D 66 i Ž 5103), kroz naselje Presika prema

Prklogu na jugu (Ž 5081) te prema Rapcu na jugoistoku (Ž 5104).

Prema važećim prostornim planovima Županije i Grada zbog izmicanja tranzitnog

prometa kroz središnje dijelove grada Labina i Presike predviđaju se sljedeći novi

cestovni pravci:

prema PP Istarske županije => nova trasa državne ceste prema Puli,

prema PPU Grada Labina planirane su obilaznica „Labin (Kature) -

Ripenda – Rabac“ i obilaznica „Labin – Presika“.

Da bi se u dogledno vrijeme postigao razvoj i unapređenje cestovne prometne

infrastrukture potrebno je učiniti sljedeće:

prometnu mrežu modernizirati i širiti sukladno važećim prostornim planovima

kao i funkcionalno povezivati pojedina naselja u skladu s potrebama i

predviđenim razvojnim prioritetima,

udaljene dijelove naselja povezati mrežom prometnica i uspostavom javnih

sredstava komunikacija kako bi se smanjio jaz između središta naselja i

perifernih dijelova, te zaokružiti unutarnje prometne mreže unutar pojedinog

dijela naselja (Kature, Presika, Marcilnica),

riješiti postojeće probleme tranzitnog prometa izgradnjom novih cesta:

državna cestu za Pulu „D 66“, obilaznicu grada Labina prema Rapcu bez


95

prolaska kroz Labin, gradsku tangentu (obilaznica Istok), te obilaznicu

Podlabina, Starog grada i Presike (prilikom izgradnje pojedine ceste

potrebno je unutar planiranog koridora istovremeno graditi i ostalu

suvremenu komunalnu infrastrukturu),

nastaviti proces modernizacije gradske cestovne mreže, te izgraditi i

asfaltirati nove cestovne dionice i objekte (posebno dionicu lokalne ceste

između Rapca i Labina),

raskrižja prometnica potrebno je modernizirati uvažavajući prostorne

mogućnosti, a gdje je moguće (i potrebno) rješavati ih kružnim raskrižjima,

pripremiti tehničku dokumentaciju za sanaciju, izgradnju i rekonstrukciju

mreže nerazvrstanih gradskih i lokalnih cesta te prioritetno sanirati, kroz

poboljšanje glavnih tehničkih elemenata, najkritičnije cestovne dionice,

predvidjeti odgovarajuće površine u gradu za javna parkirališta i javne

garaže,

riješiti pješački promet kroz grad - uspostaviti sustav pješačkih putova i nove

pješačke površine i trgove, te osigurati bolju mrežu alternativnog kretanja

pješaka i bicikala,

organizirati javni prijevoz a ukinuti individualni motorni promet po Starom

gradu (barem u sezoni) i uspostaviti pješačke zone, te sagraditi parkiralište i

podzemnu javnu garažu na južnom ulazu u staru jezgru,

omogućiti povezivanje žičarom i pomičnim stepenicama do Starog grada kao

novim vidom pješačkog i javnog prometa,

uspostaviti kolno-pješačke osi u Podlabinu (kolno-pješačka zona u centru

Podlabina uz crkvu, školu),

izgraditi novo parkiralište sjeverno od Starog grada, gdje bi bio i početak

eskalatora koji bi vodio na Stari grad,

potrebno je učinkovitije organizirati javni prijevoz (posebno kroz Stari grad i

na relaciji Labin - Rabac, pozicije autobusnih stajališta treba maksimalno

prilagoditi potrebama stanovnika, a autobusna stajališta se moraju nalaziti na

ugibalištima izvan prometnice, te je na njima potrebna izvedba tipskih

nadstrešnica s klupama i drugim elementima urbane opreme.

5.2.5. Biciklistička infrastruktura

U kontekstu ostvarivanje preduvjeta za održiv razvoj prometa u Gradu Labinu,

nužna je implementacija različitih suvremenih prijevoznih oblika kao alternativa

klasičnom individualnom motornom prometu u cilju smanjenja prometnih gužvi,

povećanja energetske učinkovitosti, zaštite i unaprjeđenja okoliša.


96

Jedan od glavnih alternativnih oblika individualnog gradskog prijevoza je biciklistički

promet čiji je razvoj posljednjih godina intenziviran kontinuiranim prilagodbama

infrastrukture i regulacije prometa, dogradnjom biciklističke mreže, umrežavanjem

postojećih biciklističkih površina i realizacijom projekta javnog biciklističkog servisa.

Prema različitim istraživanjima udio biciklističkog prometa u ostvarenim ukupnim

dnevnim putovanjima u gradovima srednje veličine uz primjenu mjere unapređenja

biciklističkog prometa iznosi oko 5%, uz tendenciju daljnjeg povećanja u budućnosti.

Biciklistička infrastruktura šireg područja Grada Labina nije posebno naklonjena

rekreativcima i posjetiteljima koji dolaze u grad biciklima, budući u promatranoj zoni

nema cesta koje bi imale biciklističke trake na kolniku ili odvojene biciklističke staze.

Biciklistički tokovi iskorištavaju infrastrukturne mogućnosti određenih prometnica te

su se kao takvi uglavnom neoznačeni biciklistički putovi. Raster glavnih ulica posve

je dobar za brze biciklističke veze s kraja na kraj naselja, no da bi ti biciklistički putevi

bili sigurni zahtijevaju određene prilagodbe na planu uređenja kolnika, pločnika te

prometne signalizacije.

Slika 5-9 Primjer suvremenog vođenja biciklističkog prometa duž glavnih gradskih

prometnica

Dolazak biciklista iz Labina do Rapca sa stajališta sigurnosti prometa vrlo je otežan,

iako je lokalna cesta koja povezuje Labin s morem i plažama u principu iznimno

atraktivna za bicikliste. Usprkos nepovoljnim uvjetima u sezoni ima mnogo biciklista

koji koriste gotovo sve prohodne puteve do plaža. Biciklizam za obitelji s

povremenim rekreativcima i manjom djecom za odlazak na plaže iznimno otežan ili

u cijelosti onemogućen.

Glavni je cilj plana održive gradske mobilnosti poboljšanje pristupačnosti svih

gradskih područja i osiguranje nemotorne mobilnosti visoke kvalitete prema moru,

plažama ili širem gradskom prostoru. Radi ostvarenja tog cilja, planom održive


97

mobilnosti u kojem masovnije korištenje bicikala čini najznačajniji segment, nastoji

se doprinijeti razvoju gradskoga prometnog sustava na način da je:

dostupan i ispunjava temeljne potrebe za kretanjem građana, sportaša, djece

i rekreativaca;

racionalnije iskorištava gradski prostor i postojeću prometnu infrastrukturu

javnog i biciklističkog prometa;

smanjuje zagađenje zraka i buku, emisiju stakleničkih plinova, potrošnju

energije i slično.

U prostornim planovima Grada Labina predviđa se kontinuirano provođenje mjera

za unapređenja biciklističkog prometa s ciljem povećanja učešća biciklističkog a

smanjivanjem motornog prometa, kako bi se smanjile prometne gužve i promovirao

zdraviji način života. Najviše će se u tom pogledu postići izgradnjom novih

biciklističkih traka i staza, te postavljanjem biciklističkih parkirališta na javnim

prostorima.

GUP-om se predviđa sustav biciklističkih staza duž prometnica, a uvjeti njihove

gradnje su sljedeći:

biciklističke staze potrebno je planirati u sklopu profila svih planiranih glavnih

prometnica,

prilikom rekonstrukcije postojećih prometnica, na mjestima gdje je to moguće

potrebno je uklopiti biciklističke staze u profil ulice,

na biciklističkim stazama potrebno je osigurati kontinuirano i sigurno kretanje

biciklista jasnom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.

5.2.6. Pješačke površine i staze na području Labinštine

Pješački je promet osnovni i nezaobilazni oblik prometa kojim počinje i završava

svako putovanje. Dobro organiziranje i sigurno vođenje pješačkog prometa

doprinosi dobrobiti cijele zajednice, a u skladu je sa suvremenim tendencijama

zdravog načina života.

Pješački je promet na području središta grada Labina vođen uglavnom paralelno s

motornim prometom, na pješačkim površinama različitih širina (od vrlo komfornih

nogostupa uz glavne gradske prometnice gdje je pješački promet vođen uz

prometnice uz koje ponegdje postoje i drvoredi), do uskih i neadekvatnih nogostupa

na mnogim mjestima uz sekundarnu mrežu prometnica i u Starom gradu, često uz

parkirana osobna vozila i bez posebne zaštite.

Današnje prosječne duljine pješačenja u promatranom području nisu veće od

gradskog prosjeka i odraz su dostupnosti i razvijenosti mreže javnog prijevoza


98

unutar zone obuhvata, te će u budućnosti padati, a prihvatljiva daljina pješačenja će

se stabilizirati na udaljenosti do 500 m, barem za bitne svrhe putovanja kao što su

odlazak na posao i u školu.

Slika 5-10 Pješačke staze i šetnice na području Labinštine

Labinština svojim prirodnim raznolikostima i brojnim prirodnim znamenitostima

omogućuje uživanje u različitim doživljajima pješačenja stazama i blažim

planinarskim putevima, zanimljivim pravcima za rekreativce koji povezuju odredišta

na priobalju i unutrašnjosti.

Velika je pogodnost i to da se na početne točke većine tih staza može doći

automobilom što olakšava dolazak i povratak.

Već do sada je dosta učinjeno po pitanju interpretacije i obilježavanja pješačkih

puteva, posebice kada je riječ o šetnim stazama, s odličnim primjerom Sentonine

pješačke staze Rabac - Labin.


99

Slika 5-11 Jedna od označenih pješačkih staza na širem području naselja Rabac

Bogata je ponuda i za one koji se odlučuju za manje zahtjevne staze, a mreža

šetnica privlači svojom ljepotom, bogatstvom doživljaja i sadržaja. Različite težine,

šetnice spajaju želju za aktivnošću s prirodnim, kulturno-povijesnim, zabavnim i

drugim sadržajima.

5.2.7. Suvremeni oblici javnog prijevoza

Javni prijevoz u Gradu Labinu organiziran je autobusnim linijama, ali je javni

autobusni promet u relativno lošem je stanju. Autobusni kolodvor u Labinu je

relativno star i nema dodatne tehničke i komercijalne sadržaje koje bi ga učinile

atraktivnijim, a organizacija autobusnih linija nije posve prilagođena korisnicima što

smanjuje potencijal iskoristivosti autobusnog prijevoza za lokalni i međugradski

prijevoz turista.

Jedan od većih problema je i potpuni nedostatak informativnih sredstava i aktivnosti

kojima bi se javni prijevoz učinio dostupnijim turistima. Tako nedostaju javno

dostupne karte prijevoznih linija, redovi vožnje, sustav oznaka i signalizacije,

suvremeni oblici prodaje karata koji bi bili prilagođeni turistima i slično.

Kako bi se dostupnost Starog grada Labina povećala turistima koji borave u Rapcu,

te kako bi se ubrzala revitalizacija Starog grada i njegovo lakše povezivanje s

Podlabinom, prvenstveno novim gradskim centrom Pijacal, postoje planovi da se to

riješi inovativnim tehničkim rješenjima kao alternativnim oblicima javnog prijevoza

(žičara prema Rapcu, pomično stubište ili žičara prema Podlabinu).

Ti novi prijevozni sustavi će svojom atraktivnošću povećati interes turista i lokalnog

stanovništva, te na taj način privući veći broj ljudi u Labin kako bi se oživjeli vrijedni

prostori Starog grada koji imaju potencijal i mogućnosti razvoja. Osim toga, brzom i


100

atraktivnom žičanim sustavom povezali bi se Labin i Rabac čime bi se znatno

povećala atraktivnost turističke ponude koju nudi Rabac.

Proširenje takvog rješenja u Labinu može se učiniti dodatno funkcionalnim i

atraktivnim ostvarenjem podzemnih veza stanica pomičnog stubišta ili žičare, sa

stanicom žičare prema Rapcu te s podzemnom garažom Stari grad sa liftom koji bi

na površinu izašao na Titovom trgu u njegovom jugozapadnom dijelu.

Žičara „Labin – Rabac“

Već dugo vremena u prostornim planovima Labina nalazi se ideja o povezivanju

Starog grada kao dijela turističke destinacije Labina sa stambeno – turističkim

naseljem Rabac u kojem je pretežni dio turista smješten, putem žičare koja prolazi

kroz značajni krajobraz Labin – Rabac - Prklog.

Izgradnjom žičare stvorila bi se nova atraktivna poveznica morskog i kopnenog

dijela Grada Labina čime bi se značajno dopunila turistička ponuda. Uspostava

navedene putničke veze žičarom trebala bi značajno rasteretiti lokalni cestovni

promet između Labina i Rapca. Sličnu mehaničku vezu moguće je uspostaviti i

stavljanjem u funkciju nekadašnjih rudarskih instalacija u podzemlju između Labina

i Rapca.

Prije izrade projektne dokumentacije za žičaru Labin - Rabac potrebno je izraditi

stručne podloge varijantnih tehničkih rješenja kojima treba istražiti i utvrditi točnu

trasu i lokacije prihvatnih stanica.

Za izabranu stručnu podlogu potrebno je izraditi studiju procjene utjecaja na okoliš

kojom se između ostalog moraju uzeti u obzir vrijednost zaštićenog krajobraza,

očuvanje ambijentalne vrijednosti stošca Starog grada, te vizualni i ekološki utjecaji

žičare na okolni prostor.

Pomično stubište ili žičara

Predviđeno je povezivanje starogradske jezgre Labina s parkiralištem u podnožju

izgradnjom pomičnog stubišta ili žičare i pješačkom stazom. Trase žičare i pomičnog

stubišta za sada još nisu detaljnije razrađene i za njihovo točno lociranje potrebno

je provesti provjeru tehničkih mogućnosti i preciznog lociranja trase.

5.2.8. Prometna infrastruktura ostalih vrsta prometa

Ostale vrste prometa za šire područje Grada Labina uključuju željeznički, zračni i

pomorski promet, u sklopu kojega se kao posebne podvrste javljaju trajektni prijevoz

i nautički promet. Pri tom je problematika željezničkog prometa irelevantna za

prihvatni kapacitet Grada Labina, dok je kod zračnog prometa utjecaj puno veći.


101

Trajektni prijevoz i nautički turizam osobiti značaj imaju za otoke i Cres i Lošinj. U

globalu za Labinštinu sve vrste prometa osim cestovnog uglavnom su irelevantne.

Zračna infrastruktura

Zračna luka Pula udaljena je 38 km cestom od Labina, ima međunarodnu kategoriju

i najveći značaj u zračnom putničkom prometu za turiste Istre. Labin ima preduvjete

za prihvat helikoptera u interventnim slučajevima, a luka u Rapcu može u skorijoj

budućnosti preuzeti ulogu za prihvat hidroaviona.

Boljunsko polje smatra se pogodnim za smještaj zračne luke za manje sportske i

turističke zrakoplove.

Pomorska lučka infrastruktura

Na području Labinšćine, u blizini Grada Labina nalaze se industrijska luka Bršica i

Plomin te trajektna luka Brestova. Raški lučki bazen i luka Bršica namijenjeni su

terminalu za integralni transport, a luka u Plominu u funkciji je prihvata brodova s

gorivom za termoelektranu Plomin. Vjerojatnim prelaskom termoelektrane Plomin

na plin, luka može postati luka za prihvat ukapljenog plina, a ako se to ne dogodi,

luka nautičkog turizma.

Od prometne važnosti za Grad Labin je i trajektna luka u Brestovi, koja spaja istočnu

obalu Istre s otokom Cresom i na njega povezanim otokom Lošinjom.

Luka u Rapcu prvenstveno je u funkciji turizma, a planira se i izgradnja luke

nautičkog turizma kapaciteta od oko 300 vezova, dok bi u uvali Prklogu bila

izgrađena moderna turističko-rekreacijska luka.

5.3. PRIRODNI RESURSI I IZLOŽENOST PROSTORA RIZICIMA

Osim negativnih utjecaja turizma na okoliš, postoje i pozitivni utjecaji turizma, koji

se očituju u podizanju svijesti lokalnog stanovništva o potrebi čuvanja, revitalizaciji,

te poboljšanju uvjeta u prirodnom okolišu, u očuvanju prirodne i kulturne baštine, u

proglašavanju novih zaštićenih područja, zaštiti i očuvanju tradicionalne autohtone

arhitekture i slično.

Turistički resursi predstavljaju sve prostorne resurse koji imaju turistički potencijal te

sve druge resurse koji omogućuju korištenje primarnih resursa u turističkoj ponudi.

Prirodni resursi šireg područja Grada Labina predstavljaju resurse koji proizlaze iz

prirodnih karakteristika ovog područja - tlo, reljef, obala, more, klima te biljni i

životinjski svijet.


102

5.3.1. Izravni prirodni turistički resursi

Izravni prirodni resursi predstavljaju prirodne resurse zbog kojih turisti dolaze u

destinaciju i koriste ih u svojim aktivnostima, a obuhvaćaju plaže, ronilačke

lokalitete, doline i kanjone rijeka, jezera, planine i brda, speleološke objekte i sl.

Najatraktivniji elementi krajobraza (reljef, more i netaknuta priroda) glavni su izravni

prirodni turistički resursi Grada Labina, s time da je temeljni prirodni turistički resurs

more kao osnovna atrakcija i medij kupališnog turizma. Značaj mora u turističkim

okvirima jasno se može ocijeniti činjenicom kako se turističke aktivnosti smanjuju s

udaljavanjem od obale prema unutrašnjosti. Gotovo cijela obala predstavlja turistički

iznimno atraktivan prostor koji nudi različite mogućnosti turističke valorizacije.

U klimatološkom pogledu Labinštinu karakterizira umjereno topla klima u priobalju,

te topla i vlažna ljeta u zaobalju. Razlika se očituje u nešto većim padalinama i malo

nižim prosječnim temperaturama u unutrašnjosti Istre. Prosječna temperatura u

ljetnim mjesecima iznosi oko 25°C što uz manju količinu oborina ljeti povećava

atraktivnost prostora za sportsko-rekreacijske aktivnosti.

Razdoblje proljeća i rane jeseni sadrži uglavnom veće količine oborina što

ograničava mogućnost odvijanja turističkih aktivnosti na otvorenom, no otvara

mogućnosti za oblike turizma koji nisu ovisni o vremenskim uvjetima (npr. kulturni

turizam).

Relativna vlaga zraka koja se ljeti kreće 55 - 60% čini vremenske uvjete relativno

ugodnim, blagi osvježavajući vjetrovi uvelike povećavaju osjećaj ugode u obalnim

predjelima. Kako je osjet ugode jedna od glavnih potreba turista na njihovom

putovanju, mogućnosti organizacije turističkih aktivnosti, osobito onih ovisnih o

vremenskim uvjetima ograničene su uglavnom na razdoblje od svibnja do rujna.

U biološkom pogledu, priobalni dio promatranog prostora karakteriziraju

mediteranske šume hrasta crnike i alepskog bora. U najvećem dijelu prostora

prevladava krški kamenjar oskudne vegetacije, a posebno bogatstvo su brojne

endemske vrste flore i faune.


103

Slika 5-12 Primjer mediteranske nedirnute prirode na području Grada Labina

(šuma koja se spušta do obale mora)

Atraktivnost morske obale uvelike povećava iznimna kakvoća, čistoća i prozirnost

mora te brojne uvale, rtovi i ostali kopneni i podmorski geomorfološki objekti.

Kupališta imaju središnje mjesto u turističkoj ponudi te su kao takve nositelj

turističkog potencijala. Sukladno osnovnim turističkim aktivnostima na moru, širi

pojas obale prikladan je za kupanje na više lokacija zahvaljujući iznimnoj kakvoći

mora na svim plažama.

More Labinštine predstavlja raj, kako za kupače i ljubitelje ronjenja, tako i za

sportske ribolovce. Naime, mediteranska klima sa vrućim ljetima u kombinaciji sa

atraktivnim svojstvima mora (salinitet, prozirnost, temperatura), brojnim uvalama i

relativno plitkom podmorju predstavlja dobar preduvjet za razvoj sportsko-

ribolovnog turizma. Ljubiteljima sportskog ribolova obalno more oko Labina pruža

mogućnosti da bijegom od ubrzane svakodnevnice uz doživljaj sunca i mora na

zdrav način dožive još jedan relativno nedirnuti prirodni resurs ovog područja.

Sportski ribolov nije dozvoljen oko objekata marikulture, u lukama i lučicama, te na

plažama i kupalištima (osim na označenim mjestima dopuštenim odlukom lokalne

samouprave ili koncesionara). U posebnim staništima (npr. ušću rijeke Raše) i

dijelovima ribolovnog mora unutar zaštićenih područja, pojedini oblici sportskog i

rekreacijskog ribolova su posebno regulirani.


104

More je također osnovni medij i resurs za razvoj nautičkog turizma zbog

razvedenosti obale, atraktivnog prirodnog okruženja, nautičke infrastrukture te

povoljnih klimatoloških uvjeta. Posebnom atraktivnošću u kontekstu nautičkog

turizma ističu se prirodne uvale istočne obale Istre, a atraktivnost dodatno

povećavaju blizina otočke skupine Cres – Lošinj.

Dodatno vrlo atraktivan prirodni resurs nautičarima, ali i ostalim turistima,

predstavljaju obalne strmine najatraktivnije za razgledavanje s mora, koje

naglašavaju kršku geomorfološku slikovitost i atraktivnost prirodne ovog kraja.

Temeljna infrastruktura za nautičare primarno se svodi na luke nautičkog turizma

(marine) te na luke javnog prometa i sidrišta. Kvaliteta nautičkih usluga u lukama

nautičkog turizma od krucijalne je važnosti za dodatni napredak ove grane turizma

jer su upravo one žarišta turističke ponude.

Zahvaljujući razvijenoj nautičkoj ponudi valoriziraju se i kopneni resursi u širem

okruženju čime se ojačava turistička ponuda kopnenih destinacija. Potpuni

potencijal nautičkog turizma na području Labinštine još uvijek nije ostvaren.

Podmorje istočne istarske obale iznimno je vrijedan, ali slabo korišten turistički

resurs, koji temeljem svojih karakteristika omogućuje razvoj ronilačkog turizma.

Najznačajniji privlačni elementi podmorja su očuvanost ekosustava, kakvoća i

prozirnost mora, zaštićena morska područja, brojni podvodni arheološki lokaliteti

kao i podvodni grebeni i potopljene morske špilje, kao i drugi atraktivni ronilački

lokaliteti.

Obala šireg područja Grada Labina u mnogim je segmentima stjenovita i visoka

iznad mora te pruža izniman pogled na Kvarnerski zaljev i otok Cres što pogoduje

valorizaciji atraktivnih šetnica. Šetnice su vrijedno upotpunjenje turističke ponude

koje turistima omogućuje ugodne šetnje kroz krajolike koji mogu kombinirati

prirodne i kulturne elemente i sadržaje.

5.3.2. Neizravni prirodni turistički resursi

Neizravni prirodni resursi su oni koji se ne koriste izravno i turisti ne dolaze u

destinaciju samo zbog njih, ali mogu značajno povećati atraktivnost destinacije.

Takvi resursi obuhvaćaju ruralne i prirodne krajolike, šumska područja, endemski

oblici različitih vrsta flore i faune i drugo.

Neizravni prirodni turistički resursi obuhvaćaju šumske resurse i pojave rijetkih

životinja. Autohtoni vegetacijski pokrov značajno je degradiran uslijed negativnog

antropogenog utjecaja te se postupno regenerira tek posljednjih desetljeća u obliku

makije u priobalju te šikare u zaobalju.


105

Šumski pokrov povećava ambijentalni doživljaj prostora, pogoduje povećanju

kakvoće zraka te uvjetuje razvoju ekološkog, lovnog i seoskog turizma. Turistička

funkcija šuma ogleda se većinom u povećanju estetske privlačnosti krajolika dok

pravih turističkih sadržaja vezanih uz šume nedostaje.

Slika 5-13 Sačuvani autohtoni vegetacijski pokrov šireg područja Grada Labina

Morska bio raznolikost je velika te čini veliki prirodni resurs. Od životinjskih vrsta

valja navesti dobre dupine i glavate želve, te različite vrste ptica od kojih je vrlo

rijedak i najatraktivniji bjeloglavi sup. Iako je vidjeti te životinje rijedak prizor zbog

čega ta pojava nema veliki turistički potencijal, mogućnost da turisti takav prizor

dožive značajno povećava atraktivnost destinacije.

Glavno obilježje unutrašnjosti promatranog prostora je geomorfološka raščlanjenost

i konfiguracija reljefa što otvara mogućnosti turističke valorizacije atraktivnih

panoramskih vizura. Brdski predjeli u okolici Labina imaju uvjete za razvoj

planinarskog turizma stoga bi njihova valorizacija trebala biti orijentirana na

pješačke i biciklističke staze kombinirane s vidikovcima.


106

5.3.3. Zaštita tla i zraka

Turističke, kao i ostale gospodarske djelatnosti, donose određena opterećenja

okoliša. Negativne posljedice masovnog turizma su ugrožavanje izvornog okoliša i

šteta koja se nanosi krajoliku koji je zahvaljujući neplanskom forsiranju masovnog

turizma godinama trpio teške, ponekad nepopravljive estetske, ekološke, okolišne,

krajobrazne, ekonomske, povijesne i druge štete.

Štete sastoje se u negativnim utjecajima turizma na okoliš kao što su: zagađivanje

zraka, zagađivanje mora, zagađivanje vodotoka i podzemnih voda, zagađivanje tla,

gomilanje komunalnog otpada, zagađivanje bukom, prometne gužve, pojačana

gradnja infrastrukture te vizualno onečišćenje okoliša i krajobraza uzrokovano

gradnjom.

Vozila turista također zagađuju tlo uz prometnice svojim odbačenim i nezbrinutim

otpadom kao i nekontroliranim gubitkom ili ispuštanjem motornih ulja. Izgradnjom

prometnica i objekata u funkciji turizma uništava se poljoprivredno zemljište, a

zagađivanje tla nastaje i zbog povećanih količina komunalnog otpada koje turisti

stvaraju. Osim toga obalna odlagališta otpada su često otvorenog tipa, te

predstavljaju rizik od požara, negativno utječu na kvalitetu krajobraza, izvor su

neugodnih mirisa i sl.

Postoje i potencijalno pozitivni aspekti razvoja turizma - da nisu izgrađeni turistički

objekti te prateća infrastruktura, potencijalno bi bila veća šteta po okoliš i pejzaž od

industrijskih postrojenja koja bi se alternativno izgradila na istom prostoru kao što

su cementare, rafinerije, kemijske tvornice, proizvođačke hale sa njihovim vrlo

štetnim otpadom proizvodnih procesa (radioaktivna šljaka, azbestna prašina, dim,

cementna prašina i sl.) što bi višestruko teže ugrozilo tlo, zrak, vode a time i čovjeka.

Iako su negativni učinci turizma izraženiji, vidljivo je da turizam može biti sredstvo

zaštite i očuvanja prirodnog okoliša, jer je kvalitetan i očuvan prirodni okoliš temelj

privlačenja turista i odvijanja turističkih aktivnosti. Ostaje temeljno pitanje do koje

granice prirodni resursi mogu biti u funkciji turizma, a da se ne degradiraju.

Isto tako ne zna se mjera do koje će turističke destinacije omogućiti pristup svojim

prirodnim resursima te do koje će mjere transformirati svoje prirodne resurse u

turističke atrakcije. Jednostavan odgovor na navedena pitanja ne postoji zbog

dinamičnosti i složenosti prirodnog okoliša čiju je zasićenost teško precizno

predvidjeti kako bi se osigurala ravnoteža između stvaranja turističkih resursa,

turističke potrošnje i očuvanja okoliša.

Nakon nekoliko desetljeća poticanja masovnog turizma, prepoznata je potreba za

konceptom održivog razvoja turizma kako bi se smanjio negativan utjecaj turizma

na okoliš putem učinkovitijeg upravljanja resursima i infrastrukturom, razvijanja


107

specifičnih oblika turizma koji će se manje negativno utjecati na ekosustav i

podizanja svijesti svih dionika o ograničenjima razvitka turizma.

Kvalitetno praćenje tla i zraka kao temeljnih sastavnica okoliša i prostora neophodno

je u svrhu njegova očuvanja, unapređenja i održivog korištenja te sprečavanje

štetnog ljudskog djelovanja. Tlo je prije svega resurs za proizvodnju hrane

(poljoprivredno tlo) i ekološki resurs osiguranja stabilnosti klime te drugih bio-

ekoloških preduvjeta. Postoje tla (šumsko i poljoprivredno) čija je zaštita nužna radi

čuvanja namjene i korištenja.

Glavnina opterećenja okoliša na području Grada Labina je koncentrirana sukladno

turističkim kretanjima, na obalnom i priobalnom području u vrijeme turističke sezone.

Odlagalište pepela te termoelektrane sada je izvor veće količine prašine a

smješteno je na području Grada Labina, dok sama termoelektrana na području

Općine Kršan. Očekivanim prelaskom termoelektrane na korištenje plina kao

pogonske energije taj bi izvor prašine bio trajno eliminiran.

Slika 5-14 Pogled na industrijski pogon "Rockwool" kao potencijalni zagađivač zraka

šireg područja

Onečišćenje zraka uzrokuju cestovna vozila, šumski požari, požari deponija

komunalnog otpada, te ložišta ugostiteljskih objekata i kućanstava kada se u

atmosferu izgaranjem oslobađaju različiti štetni plinovi. Prevelika koncentracija

cestovnih motornih vozila u destinaciji ljeti kad vladaju vrućine i stabilne vremenske

prilike, izazivaju vezane negativne učinke po okoliš i ljudsko zdravlje. Šumski požari

su česti u turističkoj sezoni a razorno djeluju na okoliš, te uništavaju znatne površine

pod tradicionalnom mediteranskom vegetacijom.

Zrak na području cijelog Grada Labina danas je u najvećoj mjeri je čist ili neznatno

onečišćen iako u relativnoj blizini postoje izvori velikog onečišćenja zraka

(Termoelektrana Plomin, Holcim, Rockwool). Onečišćenja zraka ovog područja


108

sumpornim dioksidom značajno je umanjeno prelaskom termoelektrane Plomin na

ugljen s niskim postotkom sumpora (ispod 1%). Unapređenje kvalitete zraka

ostvaruje se i sustavnom zaštitom šumskih površina i drugih prirodnih predjela.

Trenutno ne postoji sustavni monitoring kakvoće tla i zraka pa je potrebno

organizirati i kontinuirano provoditi ispitivanje svojstava tla i zraka, kojima će se,

osim adekvatne zaštite, permanentno poduzimati mjere za povećanje kvalitete tla i

zraka.

Na području Labina treba poduzimati kontinuirane mjere sprječavanja onečišćenja

zraka, kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja

preporučenih vrijednosti.

Kako u budućnosti ne bi došlo do prekoračenja preporučenih vrijednosti kakvoće

zraka preporuča se uređenje novih i proširenje postojećih pješačkih i zelenih tampon

zona, oblikovanje moderniziranih prometnica biciklističkim i pješačkim stazama

kojim se osigurava zadovoljavajuća protočnost, korištenje alternativnih načina

prijevoza te da se promet u mirovanju rješava gradnjom garažno-parkirališnih

građevina, čime se znatno umanjuje štetni utjecaj cestovnog prometa na urbani

okoliš.

Kako bi bio uspostavljen sustav kontinuiranog i transparentnog praćenja kakvoće

tla i zraka potrebno je činiti sljedeće:

definirati potencijalne izvore i oblike zagađenja tla i zraka na području

Labinštine,

izraditi bazu podataka svih negativnih zagađivača tla i zraka,

uspostaviti transparentan sustav monitoringa kakvoće tla i zraka,

kontinuirano usavršavati sustav praćenja tokova i količine otpada u svrhu

zaštite tla i zraka,

poticati uvođenje i nadgledanje provedbe standarda zaštite okoliša u

sustavima, tvrtkama i proizvodnjama koje mogu onečistiti tlo ili zrak,

sustavno educirati stanovništvo o važnosti i značaju očuvanja kvalitete tla i

zraka,

uključiti se u županijski informacijski sustav o okolišu.

5.3.4. Zaštita voda

Područje Grada Labina oskudijeva površinskim vodnim tokovima, ali bogato je

rezervama pitke vode u podzemlju. Kakvoća vode nije uvijek zadovoljavajuće

kvalitete budući da su podzemne vode slabo zaštićene od prodora onečišćenja s


109

površine. Onečišćenje voda u najvećoj mjeri uzrokuje nerazvijen i nedovoljno

izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji zahtijeva tehnološku i

građevinsku obnovu.

Unutar područja Grada Labina nalaze se dijelovi slijedećih vodotoka: bujica Kature,

bujica Maslinica i bujica Krapanj koje treba kontinuirano održavati i uređivati. Pojas

neposredno uz vodotoke potrebno je štititi se štiti u širini od 6,0 metara od vrha

obalnog nasipa (korita) i u tom pojasu nije dozvoljena gradnja građevina već samo

uređenje javnih površina. Na cijelom prostoru Grada Labina naglašeni su slijedeći

problemi opterećenja prirodnih sustava ljudskom djelatnošću:

ugrožena su izvorišta pitke vode u dolini Raše (Rakonek, Bolobani i Sv.

Antun),

kanalizacija u dijelu promatranog područja ne postoji, već se problem

otpadnih voda rješava individualno po pojedinom kućanstvu putem septičkih

jama nezadovoljavajuće kvalitete.

More za kupanje na području Grada Labina visoke je kakvoće, što se svake sezone

dokazuje „plavim zastavama“ na plažama u Rapcu. Zadovoljavajućem stanju

najviše pridonosi prirodni prihvatni kapacitet akvatorija.

Planirani razvoj stambeno-turističkog naselja Rabac i susjednih ugostiteljsko-

turističkih zona nalaže potrebu pravodobne izvedbe uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda potrebnih za 15.000 ekvivalentnih jedinica što je ključan preduvjet

očuvanja postojeće visoke kakvoće mora.

Zaštita voda i mora usmjerena je na izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja

komunalnih i industrijskih otpadnih voda te uspostavu monitoringa voda čime će se

osigurati zaštita vodnih resursa.

U tom smislu treba planski i organizirano činiti sljedeće:

kontinuirano unaprjeđivanje sustava monitoringa voda,

nastavak izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja komunalnih i

industrijskih otpadnih voda,

educiranje javnosti i podizanje njezine svijesti o važnosti i značaju očuvanja

vodnih resursa.

5.3.5. Zaštita od buke

Izvori buke na području Labina najvećim dijelom dolaze sa prometnih površina, tako

da se mjerama kao što su funkcionalnija prometna mreža, destimuliranje

individualnog prometa u središtima naselja, prevladavajuće korištenje javnog

prijelaza znatno će se smanjiti utjecaji buke. Ostali izvori buke su gospodarske zone


110

oko kojih je planirano zaštitno zelenilo, pogotovo u kontaktnim zonama sa

stanovanjem.

Zaštita od buke urbanih prostora uglavnom se provodi sljedećim mjerama:

sprječavanja nastajanja buke gdje god je to moguće, praćenja razine buke, te

različitim mjerama smanjivanje buke na dopuštenu razinu. Kao dopunsko sredstvo

za zaštitu od buke koriste se i pojasevi zelenila kao prirodne prepreke djelovanju

buke na okolni urbani prostor uz važnije i opterećenije cestovne prometnice.

5.3.6. Očuvanje prirodne i biološke raznolikosti

Očuvanje prirodne i biološke raznolikosti ima sve veću ulogu u turističkom razvoju,

te je sukladno principima održivog razvoja potrebno sustavno poticati očuvanje i

unaprjeđenje postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti, te ohrabrivati inicijative

za vraćanje dijela izgubljenih svojti i staništa kada je to moguće i opravdano.

Zaštićeni dio prirode obuhvaća krajobraz područja između Labina, Rapca i uvale

Prklog koji čini oko 37% ukupne površine Grada. Za zahvate u prostoru za koje se

očekuje da bi svojim djelovanjem i korištenjem mogli znatno ugroziti okoliš propisuje

se obveza izrade studije procjene utjecaja na okoliš, kao mjera sprječavanja

nepovoljnih utjecaja na okoliš.

Suvremeni turizam sve je više međuovisan o mjerama zaštite okoliša, a njegov

daljnji razvoj treba se promišljati isključivo kao održivi turizam, jer ako razvitak

nedovoljno brine o održivosti, doći će do veće devastacije okoliša, što će rezultirati

gubitkom interesa turista za takvom destinacijom.

Ekološka valorizacija okoliša očituje se kroz različite konkretne mjere u

gospodarenju prirodnim resursima, uz svijest o postojanju velikih izazova

ekološkom razvoju destinacije koje stalno treba nadzirati i otklanjati. Cilj je zaštititi i

očuvati okoliš, uživati u njemu na dobrobit svih uključenih u razvoj održivog turizma.

To se posebno odnosi na ulaganja u vodoopskrbnu i elektroenergetsku

infrastrukturu, suvremene pročistače otpadnih voda, promišljenije i odgovornije

upravljanje urbanizacijom, gospodarenje otpadom, osiguranje suvremenijih i

ekološki održivijih oblika javnog prijevoza u urbanim područjima, poticanje inovacija

i razvoj ljudskih potencijala u turizmu, posebice lokalnog stanovništva, te očuvanje

okoliša uz učinkovitiju upotrebu prirodnih resursa i energenata.

Zbog naglašene orijentacije Grada Labina prema turističkoj ponudi kao i

zadržavanju atraktivnosti prirodnih obilježja ovog prostora potrebno je u daljnjem

planiranju koristiti sve navedene mjere koje će omogućiti kontinuirano poboljšavanje

dostignute kvalitete svih elemenata okoliša kako bi ovaj prostor bio zdrav i privlačan

za trajno naseljavanje i korištenje.


111

5.4. SUMARNA OBILJEŽJA INDIKATORA PRIHVATNOG KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA

Procjena prihvatnog kapaciteta Grada Labina temeljena je na istraživanjima objavljenim ili provedenim za potrebe ove Studije, te na analizi podataka prikupljenih iz sekundarnih izvora. To su:

Podaci o stanovništvu (DZS),

Podaci o kapacitetima i turističkom prometu (DZS),

Analiza prostora,

Analiza komunalne i prometne infrastrukture,

Istraživanje stavova fokus grupe prema razvoju turizma,

Istraživanje stavova javnog sektora u o turističkom razvoju i načinu njegova unapređenja (dubinski intervju).

U ovom poglavlju su korišteni samo najvažniji nalazi i zaključci navedenih istraživanja te su interpretirani kvalitativnom ocjenom. Procjena kritičnih elemenata turističke potražnje za Grad Labin prikazana je u sljedećim tablicama s najnužnijim objašnjenjima i argumentacijama.

U nastavku su prezentirane glavne karakteristike indikatora prihvatnog kapaciteta

turizma Grada Labina:

TABLICA 5.4 GLAVNE KARAKTERISTIKE INDIKATORA PRIHVATNOG

KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA

INDIKATOR GRAD LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA SKUPNA OCJENA

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

VODOOPSKRBA

Priključenost stanovništva na javni vodoopskrbni sustav je zadovoljavajuća (oko 99,7%) što je na razini visoko razvijenih zemalja EU.

Ukupni gubici u sustavu vodoopskrbe oko 25%.

Postojeći kapaciteti sustava vodoopskrbe grada Labinu zadovoljavaju potrebe za pitkom vodom najmanje do 2020. godine

Vodoopskrba se temelji na korištenju izvora podzemnih voda, koja radi kraškog terena nisu nikad dovoljno zaštićena od mogućeg zagađenja (naročito iz kraških polja i nedovoljno izoliranih septičkih jama).

Kako bi se dugoročno osigurala stabilnost opskrbe vodoopskrbnog sustava Grada Labina stalnog i sezonskog stanovništva potrebno je izvesti rekonstrukciju i izgradnju novih dijelova vodovodne mreže.


112


OPSKRBA ENERGIJOM

Blizina termoelektrana u Plominu osiguravaju zadovoljavajuću opskrbu električnom energijom potrošača na području Labinštine.

Distributivna mreža kvalitetno pokriva sve potrošače električne energije, a priključak na električnu mrežu ima riješeno gotovo 99,9% stanovnika.

Kvaliteta opskrbe sustava električne energije na visokom je stupnju tijekom cijele godine.

Kapaciteti izvora električne energije i stanje opskrbne mreže zadovoljavaju sadašnje i dogledne buduće potrebe stanovništva, turizma i industrije.

Grad Labin za sada nema mrežu plinofikacije, ali prolazak magistralnog međunarodnog plinovoda prostorom Grada Labina i uspostavom mjerno-redukcijske stanice omogućit će se plinofikacija Labinšćine.

Danas se na području Grada Labina nedovoljno koriste obnovljivi izvori energije (solarni), a prvenstveno ih koriste proizvođači energije za komercijalne svrhe te mali postotak kućanstva za vlastite potrebe.

U ukupnoj potrošnji solarna energija sudjeluje s tek oko 5% ukupno isporučene energije.

ZBRINJAVANJE OTPADA

Organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva.

Otpad se privremeno zbrinjava na saniranom odlagalištu komunalnog otpada Cere, koji je dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za područje Grada Labina i općina Kršan, Sveta Nedelja, Pićan i Raša.

Ključan objekt u sustavu zbrinjavanja otpada u Istarskoj županiji je Županijski centar za gospodarenje otpadom izgrađen na lokaciji Kaštijun na području Grada Pule.

U drugoj fazi rekonstrukcije odlagališta otpada Cere potrebno je izgraditi reciklažno dvorište, pretovarnu stanicu i polja za kompostiranje organskog otpada.

Lokacija Cere je određena kao budući sanitarni deponij komunalnog otpada i transfer stanica opasnog otpada za Labinšćinu.

Na području Grada Labina postoje i divlja nesanirana odlagališta otpada (npr. Kovica, Tonci i dr.) koja su uglavnom napunjena neselektiranim građevinskim otpadom i koje je potrebno sanirati.

Selektivno prikupljanje otpada na području Grada Labina provodi se putem zelenih otoka, centra za reciklažu i organiziranog prikupljanja otpada „od vrata do vrata“.

Selektivno prikupljanje otpada provodi se u naseljima Vilete, Stari grad Labin, Presika, Rabac, Stare Katuri, Marcilnica, Vinež i Starci.


113


ZBRINJAVANJE OTPADNIH VODA

Odvodnja otpadnih voda djelomično je riješena u Gradu Labinu, naseljima Rabac, Vinež, Štrmac, Raša te autokampu Marina, Ravnima, Viškovićima, Koromačnu i Potpićanu.

Postotak priključenosti na sustav odvodnje u Labinu iznosi oko 95%, u naseljima Rapcu 95%, Vinežu 80%, Štrmcu 50%, Raši 90%, Marini 20%, Ravnima 25%, Viškovićima 20%, Koromačnu 60%, Potpićanu 85%, a ostatak stanovništva koristi septičke jame koje najčešće nisu nepropusne.

Kanalizacijska mreža u Starom gradu i Podlabinu je mješovitog tipa, gravitacijskim se kolektorom otpadne vode usmjeravaju u biološki centralni uređaj za pročišćavanje, a ispust pročišćenih voda izveden je u vodotok koji vodi kroz Rašu u more.

Samo dio izgrađenog područja navedenih naselja ima oborinsku kanalizaciju odvojenu od fekalne.

Kanalizacijska mreža uglavnom ne prati potrebe stanovništva i nije na razini željenih standarda zaštite podzemlja od štetnog utjecaja na okoliš.

PROMETNA INFRASTRUKTURA

CESTOVNI MOTORNI PROMET

Grad Labin prometno je dobro povezan s prometnom mrežom Istarske županije a time i glavnom cestovnom mrežom Republike Hrvatske.

Glavni problem cestovne mreže užeg središta grada Labina predstavlja visok intenzitet prometa na glavnim gradskim ulicama tijekom turističke sezone, što u vršnim razdobljima sezone često rezultira niskom propusnošću mreže, zastojima i smanjenom sigurnosti svih sudionika u prometu.

Značajne probleme izaziva nezadovoljavajuće riješen promet u mirovanju, najizraženiji na području Starog grada, središta Labina i u užem priobalnom prostoru Rapca.

Nerazvrstane su ceste u lošem stanju, te je potrebno povećati ulaganja kako bi se podigao standard njihove kvalitete.

Neadekvatno vođenje općenito tranzitnog, a posebno teretnog tranzitnog prometa.

Prometni sustav u cjelini ne zadovoljava zbog podkapacitiranosti i djelomične zastarjelosti cestovne prometne infrastrukture.

BICIKLISTIČKI PROMET

Za sada nema glavnih gradskih cesta koje bi imale biciklističke trake na kolniku ili odvojene biciklističke staze.

Biciklistički tokovi iskorištavaju infrastrukturne mogućnosti postojećih prometnica što značajno umanjuje sigurnost i atraktivnost biciklističkog prometa.

Da bi biciklistički putevi bili sigurni potrebne su određene prilagodbe na planu uređenja kolnika, pločnika te prometne signalizacije.


114


Dolazak biciklista iz Labina do Rapca tijekom turističke sezone sa stajališta sigurnosti prometa vrlo je otežan, iako je lokalna cesta koja povezuje Labin s morem i plažama u principu iznimno atraktivna za bicikliste.

Biciklizam je za obitelji s povremenim rekreativcima i manjom djecom za odlazak na plaže iznimno otežan ili u cijelosti onemogućen.

Biciklistička infrastruktura područja Grada Labina u današnjim uvjetima nije usklađena sa suvremenim normama biciklističkog prometa u gradovima.

TELEKOMUNIKA-CIJSKA INFRASTRUKTURA

Grad Labin i naselja Presika imaju mjesne telefonske centrale UPS Labin i Stari grad Labin, od koje je Labin spojen na nadređenu područnu centralu Pula, a Stari grad Labin na područnu centralu Pazin.

UPS Labin instaliranog je kapaciteta 3968 + 320 priključaka, a Stari grad Labin 960+96 priključaka.

Svaki komutacijski čvor ima svoju korisničku mrežu sa vodovima koji pokrivaju potrebe grada Labina i naselja Presika.

Grad Labin je nositelj projekta Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Labina, koji obuhvaća Grad Labin, Općinu Kršan, Općinu Pićan, Općina Raša i Općina Sveta Nedelja.

Objekti pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice i antenski sustavi), radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica izvode se sukladno važećim zakonima i normama radi sprječavanja emitiranja elektromagnetskog zračenja.

OKOLIŠNI INDIKATORI

DULJINA I KARAKTERISTIKE OBALE

Obalna linija u sastavu grada Labina prostore se duljinom od 20,2 kilometra od Plominskog zaljeva na sjeveru do uvale Prklog na jugu, a ističe se strminom i razvedenošću. Zbog strme konfiguracije terena na području grada Labina samo su Rabac i naselje Duga Luka smješteni na obali mora. Naselja Ripenda Kosi i Gondolići uključuju u svom sastavu dio morske obale, ali se njihov naseljeni dio nalazi na kopnenom dijelu na visinama iznad 250 metara.

IZGRAĐENOST PROSTORA

Grad Labin je karakterističan po izdvojenosti starog dijela grada od novog dijela izgrađenom između dva svjetska rata na Labinskom platou u njegovom podnožju 90 metara niže. Na slabiju valorizaciju turističkih resursa grada Labina i okolnih područja Labinštine u odnosu na druge dijelove Istre utjecala je i snažna industrijska orijentacija, odnosno postojanje dva velika industrijska pogona termoelektrana u Plominu i tvornica 'Rockwool' u Potpićanu.


115


KARAKTERISTIKE I KAPACITETI PLAŽA

Plaže u Rabcu su ključni turistički sadržaj cijele Labinštine. Sve četiri uređene plaže Maslinica, St. Andrea, Lanterna i Girandella nalaze se jedna do druge u Rabcu, sve su prirodne i zaštićene, a sve imaju i status plave zastave za kvalitetu i uređenost. Ukupna duljina ove četiri plaže iznosi 1.890 metara, zauzimaju površinu od 28.638 m2, a njihov procijenjeni vršni kapacitet u sadašnjim uvjetima uređenja u glavnoj turističkoj sezoni iznosi 8.850 kupača. Najveći kapacitet ima plaža Maslinica smještena u dnu zaljeva.

ZAŠTIČENA PRIRODNA BAŠTINA

Prostor koji zauzima područje grada Labina može se ocijeniti vrlo vrijednim s krajobraznog stanovišta zbog očuvanosti najvećeg dijela obalnog prostora, brdovitosti i obilja lijepih vizura. Glavna posebnost prirodnih značajki je dinamičan reljef s razvedenom slikovitom obalom i jedinstvena pozicija starog grada Labina na uzvisini 321 metar iznad mora


116

5.5. OBILJEŽJA INDIKATORA PRIHVATNOG KAPACITETA TURIZMA POJEDINAČNIH KRITIČNIH PODRUČJA GRADA LABINA

5.5.1. Naselje Rabac

Budući turistički promet zadnjih godina na cijeloj hrvatskoj obali i otocima bilježi

snažan uzlet isti je evidentiran i na području naselja Rabac. Kako svoj ukupni

gospodarski razvoj Rabac u velikoj mjeri temelji na razvoju turizma, a imajući u

vidu da se radi o osjetljivoj gospodarskoj grani koja traži prilagodbu trendovima i

tržištu kao i uvažavanje specifičnih prostornih vrijednosti, nameće se potreba

određivanja prihvatnog kapaciteta turizma na postojećoj razini razvoja turističke

ponude i rezervama na području resursa komunalne i prometne infrastrukture.

U nastavku su prezentirane glavne karakteristike indikatora prihvatnog kapaciteta

turizma naselja Rabac:


KAPACITETA TURIZMA NASELJA RABAC

INDIKATOR RABAC - STATUS POJEDINOG SUSTAVA OCJENA

OKOLIŠ - KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

VODOOPSKRBA

Priključenost stanovništva na javni vodoopskrbni sustav je 100% što je na razini visoko razvijenih zemalja EU.

Dobro


Procjenjuje se kako postojeći kapaciteti sustava vodoopskrbe naselja Rabac zadovoljavaju potrebe za pitkom vodom najmanje do 2020. godine

Kako bi se osigurala stabilnost opskrbe vodoopskrbnog sustava stalnog i sezonskog stanovništva zbog starosti vodovodne mreže potrebno je kontinuirano održavati i obnavljati kritične dijelove vodovodne mreže.

OPSKRBA ENERGIJOM

Blizina termoelektrana u Plominu osiguravaju zadovoljavajuću opskrbu električnom energijom potrošača.

Dobro

Distributivna mreža kvalitetno pokriva sve potrošače električne energije, a priključak na električnu mrežu ima riješeno 100% stanovnika, ugostiteljskih i turističkih objekata.

Kapaciteti izvora električne energije i stanje opskrbne mreže zadovoljavaju sadašnje i dogledne buduće potrebe stanovništva, turizma i industrije tijekom cijele godine.

ZBRINJAVANJE OTPADA

Organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva, ugostiteljskih i turističkih objekata

Dobro Otpad se privremeno zbrinjava na saniranom odlagalištu komunalnog otpada Cere.


117


Selektivno prikupljanje otpada na području naselja Rabac provodi se putem zelenih otoka, centra za reciklažu i organiziranog prikupljanja otpada „od vrata do vrata“.

Na području naselja Rabac ne postoje "divlja" odlagališta otpada.

Zbrinjavanje otpada u potpunosti pokriva sve potrebe stanovnika i turista u VII i VIII mjesecu – otpad se redovito odvozi na deponij


Odvodnja otpadnih voda djelomično je riješena u naselju Rabac.

Nezadovoljavajuće

Postotak priključenosti na sustav odvodnje u naselju Rapcu iznosi oko 95%.

Kanalizacijska mreža je mješovitog tipa, gravitacijskim se kolektorom otpadne vode usmjeravaju u more.

Samo dio izgrađenog područja naselja ima oborinsku kanalizaciju odvojenu od fekalne.

Kanalizacijska mreža nije na razini željenih standarda zaštite podzemlja od štetnog utjecaja na okoliš.

PROSTOR - PROMETNA INFRASTRUKTURA

CESTOVNI PROMET

Rabac je prometno loše povezan s prometnom mrežom Grada Labina i Istarske županije.

Nezadovoljavajuće

Glavni problem cestovne mreže naselja Rabac predstavlja visok intenzitet prometa na glavnim ulicama tijekom turističke sezone, što u vršnim razdobljima često rezultira blokadom prometa odnosno vrlo niskom propusnošću mreže, zastojima i smanjenom sigurnosti svih sudionika u prometu.

Nezadovoljavajuće riješen promet u mirovanju, a unatoč sustavu naplate parkiranja kroničan je nedostatak parkirnih mjesta na cijelom prostoru Rapca.

Osim taksija, ne postoji organizirani i učinkovit javni prijevoz.

Zagušenje vozilima na vrhuncu turističke sezone značajno snižava kvalitetu života građanima i boravak turistima.

Cesta „Ž 5104“ koja Labin povezuje s Rapcom ali postojeća trasa i njezini nezadovoljavajući tehnički elementi značajno ograničavaju propusnu moć ceste, te otežavaju brzu i sigurnu vezu između tih dvaju funkcionalno povezanih naselja.


Prometni sustav u cjelini ne zadovoljava zbog podkapacitiranosti i djelomične zastarjelosti cestovne prometne infrastrukture, te velikog manjka parkirališnih mjesta, što predstavlja glavno "usko grlo" turističkog razvoja Rapca.


118


PROSTOR - URBANISTIČKI INDIKATORI

DUŽINA OBALE

Dužina obale u naselju Rabac cca 8,0 km

Zadovoljavajuće Izgrađeni dio obale u Rapcu cca 4,5 km

Neizgrađeni dio obale u Rapcu cca 3,5

IZGRAĐENOST NASELJA

Planirana površina građevinskog područja 104,08 ha (51%)

Nezadovoljavajuće Izgrađena površina građevinskog područja 52,95 ha (49%) - navedeni podatak omogućava daljnju izgradnju apartmana, te predstavlja mogućnost zagušenja infrastrukture.

PLAŽNI KAPACITETI

Opterećenost plaža u razdobljima vršnog opterećenja svih plaža u Rapcu iznosi oko 3,5 m2 po kupaču prema procijeni. Večina gostiju zadovoljno čistoćom plaža, opremljenošću i uređenošću plaža.

Nezadovoljavajuće

Zbog izgradnje bazena u apartmanima i hotelima za vrijeme kupališne sezone javne plaže slabije posjećene.


Značajni krajolik Labin, Rabac Zadovoljavajuće

NATURA područje - podmorje

ZAŠTIĆENA KULTURNA BAŠTINA

Arheološko nalazište St. Andrea Zadovoljavajuće

EKONOMSKI INDIKATORI

TURISTIČKA PONUDA

Podrazumijevaju utjecaj povećanog razvoja turizma na opće stanje gospodarstva, stanje turističkog proizvoda s obzirom na zrelost proizvoda, utjecaj tog stanja na atraktivnost dolazaka, a time i na učinke te gospodarske aktivnosti i sl.

Zadovoljavajuće

Turizam je osnovna gospodarska djelatnost u Rapcu koji u smislu prostornog planiranja ima status stambeno-turističkog naselja. Turistički proizvod sunca i mora je prepoznat i iskorišten. Dosta je učinjeno i po pitanju interpretacije i obilježavanja, posebice kada je riječ o šetnim stazama, s odličnim primjerom Sentonine pješačke staze Rabac - Labin.

Značajni krajobraz Labin, Rabac i uvala Prklog nedovoljno je tursitificiran - svega 33%.

Plaže u Rapcu imaju regionalno značenje te imaju 100% turistificiranost kao i Sentonina pješačka staza Rabac - Labin.

• 8546 ležaja (3.869 hotel + TN 475 + TA 65 + kamp 2.034 + apartmani 2.091 + hostel 12)

TURISTIČKA POTRAŽNJA

Iskorištenost smještajnih kapaciteta na razini cijele godine iznosi oko 34%

292.833 noćenja u kolovozu 8.546 broj kreveta u Rapcu Vrlo dobro

Broj noćenja u kolovozu u odnosu na raspoloživi broj kreveta (292.833/8.546) 100% iskorištenost smještajnih kapaciteta u kolovozu


119


ODNOS LOKALNOG STANOVNIŠTVA PREMA TURISTIMA

Indeks iritacije Pokazuje se početni stupanj netolerancije lokalnog stanovništva prema turistima.

Zadovoljavajuće

Koristi od turizma

90% stanovnika ima izravne koristi od turizma Zadovoljavajuće

10% stanovnika ima neizravne koristi od turizma

Negativna iskustva stanovnika doživljena tijekom turističke sezone

Buka, gužva u prometu, gužva na plažama, gužva na ulicama i u trgovinama, problemi s parkiranjem, gužve u medicinskim ustanovama i sl.

Nezadovoljavajuće

STAVOVI TURISTA

Zadovoljstvo turista

Turisti većinom zadovoljni gostoljubivošću lokalnog stanovništva te osoblja u smještajnim objektima. Zadovoljavajuće

Negativna iskustva turista doživljena tijekom turističke sezone

Buka na plažama i u smještajnim objektima, gužva u prometu u destinaciji, gužva na plažama, gužva na ulicama, restoranima i u trgovinama, problemi s parkiranjem, gužve u medicinskim ustanovama, neprimjereno odloženi otpad, neugodni mirisi iz kontejnera za otpad i sl.

Nezadovoljavajuće

STAVOVI LOKALNE SAMOUPRAVE

Uska grla

Najvažnija uska grla daljnjeg razvoja turizma u Rapcu su veliki nedostatak parkirnih mjesta te neadekvatna prometna infrastruktura zbog koje često dolazi do zagušenja prometa, zatim komunalna infrastruktura (posebno odvodnja) koja ne može kvalitetno servisirati potrebe tijekom vrhunca turističke sezone, te nekontrolirani rast privatnih smještajnih kapaciteta.

Nezadovoljavajuće

STAVOVI LOKALNOG STANOVNIŠTVA VEZANI UZ POVEČANJE TURISTIČKOG PROMETA

Procjena održivog prihvatnog turističkog kapaciteta u sezoni (7. i 8. mjesec)

Turizam bi se i dalje trebao razvijati i rasti, ali bi u srpnju i kolovozu broj turista trebalo zadržati na približno istoj razini kao danas, dok bi broj jednodnevnih posjetitelja u tom razdoblju trebalo smanjiti.

Zadovoljavajuće Broj kreveta/soba u obiteljskom smještaju te broj kuća i apartmana za odmor zadržati na sadašnjoj razini.

Broj jahti i brodica ne bi se trebao mijenjati u odnosu na postojeće stanje.

Procjena održivog prihvatnog turističkog kapaciteta u pred i po sezoni (svibanj, lipanj, rujan, listopad)

U pred i post sezoni nadaju se većem broju turista i zadržavanju broja jednodnevnih posjetitelja približno na istoj razini kao danas.

Zadovoljavajuće


120

Kao što je vidljivo iz prethodno navedenog, glavnina problema u slučaju Rapca

odnosi se na ograničenja vezana uz prometnu infrastrukturu, gdje je već sada

osjetno premašen prihvatni kapacitet kada je riječ o potrebnom broju parkirališnih

mjesta u razdoblju vrhunca turističke sezone.

Veliki problem predstavljaju i prometne gužve u središnjem dijelu naselja oko

gradske luke na rivi, gdje su smješteni glavni prometni sadržaji, kao i glavne

atrakcije (šetnica, trgovine, restorani) izložene velikom pješačkom pritisku.

Rabac ima i problem ograničenih plažnih kapaciteta, zbog čega stanovništvo pa i

turisti trpe velike gužve što smanjuje atraktivnost glavnog turističkog resursa.

Kao i veći dio Labinštine, Rabac ima neadekvatno riješeno zbrinjavanje komunalnih

i oborinskih otpadnih voda.

Usprkos navedenih problema Rabac s obzirom na svoj turistički značaj, posebice u

odnosu na druga naselja na području Grada Labina, može se zaključiti kako je još

prihvatljivo kratkoročno povećanje turizma do oko 5% u odnosu na opseg

turističkog prometa ostvaren 2017. godine, a veći rast turističkog prometa moguć je

tek uz prethodno rješavanje ključnih tehničkih infrastrukturnih problema.

5.5.2. Naselje Labin

Procjena održivog prihvatnog kapaciteta Labina temeljena je na analizi podataka

prikupljenih iz različitih sekundarnih izvora, te određenih manjih istraživanja

provedenim za potrebe ove Studije. U sljedećoj tablici prezentirane su glavne

karakteristike indikatora prihvatnog kapaciteta turizma naselja Labin:


KAPACITETA TURIZMA NASELJA LABIN

INDIKATOR LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA OCJENA


VODOOPSKRBA

Priključenost stanovništva na javni vodoopskrbni sustav je 100% što je na razini visoko razvijenih zemalja EU.

Dobro


Procjenjuje se kako postojeći kapaciteti sustava vodoopskrbe naselja Rabac zadovoljavaju potrebe za pitkom vodom najmanje do 2020. godine

Kako bi se osigurala stabilnost opskrbe vodoopskrbnog sustava stalnog i sezonskog stanovništva zbog starosti vodovodne mreže potrebno je kontinuirano održavati i obnavljati kritične dijelove vodovodne mreže.

OPSKRBA ENERGIJOM

Blizina termoelektrana u Plominu osiguravaju zadovoljavajuću opskrbu električnom energijom potrošača.

Dobro


121


Distributivna mreža kvalitetno pokriva sve potrošače električne energije, a priključak na električnu mrežu ima riješeno 100% stanovnika, ugostiteljskih i turističkih objekata.

Kapaciteti izvora električne energije i stanje opskrbne mreže zadovoljavaju sadašnje i dogledne buduće potrebe stanovništva, turizma i industrije tijekom cijele godine.

ZBRINJAVANJE OTPADA

Organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva, ugostiteljskih i turističkih objekata

Zadovoljavajuće

Otpad se privremeno zbrinjava na saniranom odlagalištu komunalnog otpada Cere.

Selektivno prikupljanje otpada na području Labina provodi se putem zelenih otoka, centra za reciklažu i organiziranog prikupljanja otpada „od vrata do vrata“.

Na području naselja Labin postoje "divlja" odlagališta otpada (prvenstveno građevinskog otpada).

Zbrinjavanje otpada u potpunosti pokriva sve potrebe stanovnika i turista u VII i VIII mjesecu – otpad se redovito odvozi na deponij


Postotak priključenosti na sustav odvodnje u Labinu iznosi oko 95%.

Nezadovoljavajuće

Kanalizacijska mreža je mješovitog tipa, gravitacijskim se kolektorom otpadne vode usmjeravaju u biološki centralni uređaj za pročišćavanje, a ispust pročišćenih voda izveden je u vodotok koji vodi kroz Rašu u more.

Samo dio izgrađenog područja naselja ima oborinsku kanalizaciju odvojenu od fekalne.

Kanalizacijska mreža nije na razini željenih standarda zaštite podzemlja od štetnog utjecaja na okoliš.


CESTOVNI PROMET

Labin je prometno dobro povezan s prometnom mrežom Istarske županije.

Nezadovoljavajuće

Glavni problem cestovne mreže grada Labina predstavlja povremeno vrlo visok intenzitet prometa na glavnim ulicama tijekom turističke sezone, što u vršnim razdobljima često rezultira blokadom prometa odnosno vrlo niskom propusnošću mreže, zastojima i smanjenom sigurnosti svih sudionika u prometu.

Nezadovoljavajuće riješen promet u mirovanju, a unatoč sustavu naplate parkiranja kroničan je nedostatak parkirnih mjesta.

Ne postoji dobro organiziran i učinkovit javni gradski prijevoz.


122


Zagušenje vozilima na vrhuncu turističke sezone značajno snižava kvalitetu života građanima i boravak turistima.

Cesta „Ž 5104“ koja Labin povezuje s Rapcom ali postojeća trasa i njezini nezadovoljavajući tehnički elementi značajno ograničavaju propusnu moć ceste, te otežavaju brzu i sigurnu vezu između tih dvaju funkcionalno povezanih naselja.


Prometni sustav u cjelini ne zadovoljava zbog podkapacitiranosti i djelomične zastarjelosti cestovne prometne infrastrukture, te velikog manjka parkirališnih mjesta u glavnoj turističkoj sezoni, što predstavlja glavno "usko grlo" turističkog razvoja grada Labina.



Sam grad Labin ima ukupno građevinsko područje od 353,57 ha

Zadovoljavajuće U okviru građevinskog područja izgrađeno je 175,87 ha, a neizgrađeno je 177,7 ha. Izgrađena površina građevinskog područja je gotovo 50% što omogućava daljnju izgradnju, ali na dulji rok predstavlja mogućnost zagušenja infrastrukture.


Značajni krajolik Labin, Rabac Zadovoljavajuće

NATURA područje - podmorje

ZAŠTIĆENA KULTURNA BAŠTINA

Arheološko nalazište St. Andrea Zadovoljavajuće


TURISTIČKA PONUDA

Razvoj turizma vrlo povoljno utječe na opće stanje gospodarstva, stanje turističkog proizvoda s obzirom na zrelost proizvoda, utjecaj tog stanja na atraktivnost dolazaka, a time i na učinke te gospodarske aktivnosti i sl.

Zadovoljavajuće Turizam je jedna od glavnih gospodarskih djelatnost u Labinu koji u smislu prostornog planiranja ima status stambeno-turističkog naselja.

Značajni krajobraz Labin, Rabac i uvala Prklog.

Labin raspolaže s 1.061 ležaja prema podacima iz 2017. godine / 6.884 stanovnika prema popisu iz 2011. godine

TURISTIČKA POTRAŽNJA

1.804 dolazaka u kolovozu u naselje Labin 679 broj dolazaka Presika (Labin)

11.466 noćenja u kolovozu u Labinu 6.541 broj noćenja u kolovozu Presika (Labin) 1.061 ukupan broj kreveta u naselju Labinu (Presika, Kranjci, Kapelica, Labin)


123


55% iskorištenost smještajnih kapaciteta u Labinu u kolovozu

Nezadovoljavajuće

ODNOS LOKALNOG STANOVNIŠTVA PREMA TURISTIMA

Indeks turističke funkcionalnosti

0,15 (1.061 ležaja / 6.884 stanovnika) Zadovoljavajuće

Indeks iritacije Pokazuje se početni stupanj netolerancije lokalnog stanovništva prema turistima.

Koristi od turizma

10% stanovnika ima izravne koristi od turizma

Nezadovoljavajuće 90% stanovnika ima neizravne koristi od turizma (uređenje naselja, ulaganje u tehničku infrastrukturu, kulturna događanja,

Negativna iskustva stanovnika doživljena tijekom turističke sezone

Buka, gužva u prometu, gužva na ulicama i u trgovinama, problemi s parkiranjem, gužve u medicinskim ustanovama i sl.

Nezadovoljavajuće

STAVOVI TURISTA

Zadovoljstvo turista

Turisti većinom zadovoljni gostoljubivošću lokalnog stanovništva te osoblja u smještajnim objektima.

Zadovoljavajuće

Negativna iskustva turista doživljena tijekom turističke sezone

Buka u smještajnim objektima, gužva u prometu u destinaciji, gužva na ulicama, restoranima i u trgovinama, problemi s parkiranjem, gužve u medicinskim ustanovama, neprimjereno odloženi otpad, neugodni mirisi iz kontejnera za otpad i sl.

Nezadovoljavajuće

STAVOVI LOKALNE SAMOUPRAVE

Uska grla

Najvažnija uska grla daljnjeg razvoja turizma u gradu Labinu i u Starom gradu su veliki nedostatak parkirnih mjesta te neadekvatna prometna infrastruktura zbog koje često u razdoblju glavne turističke sezone dolazi do zagušenja prometa, zatim komunalna infrastruktura (posebno odvodnja) koja ne može kvalitetno servisirati potrebe tijekom vrhunca turističke sezone, te nekontrolirani rast privatnih smještajnih kapaciteta.

Nezadovoljavajuće

STAVOVI LOKALNOG STANOVNIŠTVA VEZANI UZ POVEČANJE TURISTIČKOG PROMETA

Procjena održivog prihvatnog turističkog

Turizam bi se i dalje trebao razvijati i umjereno rasti, ali bi u srpnju i kolovozu broj turista trebalo zadržati na približno istoj razini kao danas, dok bi broj jednodnevnih posjetitelja u tom razdoblju trebalo smanjiti.

Zadovoljavajuće


124


kapaciteta u sezoni (7. i 8. mjesec)

Broj kreveta/soba u obiteljskom smještaju te broj kuća i apartmana za odmor zadržati na sadašnjoj razini.

Procjena održivog prihvatnog turističkog kapaciteta u pred i po sezoni (svibanj, lipanj, rujan, listopad)

U pred i post sezoni nadaju se većem broju turista i jednodnevnih posjetitelja.

Zadovoljavajuće

Možemo reći kako Labin nema ozbiljnijih ograničenja budućeg turističkog razvoja

jer je prema turističkom prometu znatno slabiji od većine istarskih gradova slične

veličine, kao i svih većih kvarnerskih otoka.

Prostorni kapaciteti omogućavaju daljnji razvoj turizma zbog nepostojanja

značajnijih zaštićenih područja i već prisutne preizgrađenosti.

Rezultati pokazuju kako su najvažnija uska grla daljnjeg razvoja turizma na u

Labinu komunalna infrastruktura (prvenstveno zbrinjavanje otpadnih voda),

prometna infrastruktura (loše stanje lokalnih cesta, neodgovarajuće vođenje

tranzitnog prometa, parkiranje, loše organiziran javni prijevoz), turistička ponuda

koja se odnosi na neodgovarajuću strukturu smještajnih kapaciteta, kvalitetu i

raznolikost turističko-ugostiteljske ponude, te nedostatak stručne radne snage

velikim dijelom uvjetovan nepovoljnom dobnom strukturom stanovništva.

Uz pretpostavku rješavanja navedenih problema, bilo bi moguće u srednjoročnom

razdoblju značajno povećati istovremeni broj turista koji borave na području Labina

za vrijeme glavne turističke sezone (do 50% u odnosu na maksimum iz 2017.

godine), pogotovo na relativno atraktivnim a razmjerno slabo izgrađenim

područjima naselja, ali vodeći računa o indeksu iritacije lokalnog stanovništva koji

je danas još nizak.


125

5.5.3. TURISTIČKO RAZVOJNO PODRUČJE “PRKLOG 1”

Turističko razvojno područje (TRP) “Prklog 1” nalazi se unutar područja zaštičenog

krajolika između Labina, Rapca i uvale Prklog, na mjestu gdje se more najdublje

uvlaći u kopno.

Slika 5-15 Pozicija uvale Prklog i cestovna mreža šireg područja Grada Labina

Ovo područje karakterizira bogatstvo raznolikih i vrlo vrijednih osobina. Obalnu zonu

odlikuju slikovite uvale Rabac i uvala Prklog. Obje su nastavci dolina koje počinju

na labinskom platou i spuštaju se prema moru raznolikom serijom tercijalnih slojeva.

U zaštićenom krajoliku nalazi se pješačka staza Labin - Rabac koja u dužini od oko

2,5 km povezuje Rabac i Labin, uz stazu su mali kanjoni i mali vodopadi. Od Starog

grada Labina sve do uvale Prklog proteže se zelenilo u kojem prevladava primorski

hrast.


126

Slika 5-16 Pogled na uvalu Prklog – desno se vidi Rabac

Područje obuhvata ovog turističko razvojnog područja (TRP) veličine je oko 14 ha,

a odnosi se na izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene na

području naselja Duga Luka u uvali Prklog i to u dijelu naselja koje se nalazi u

zaštićenom obalnom području.

Ugostiteljsko - turistička namjena bila bi površine do 6 ha i najviše s 450 ležajeva,

te zona sporta i rekreacije površine nešto veće od 2 ha. Područje je namijenjeno

prvenstveno gradnji i uređenju sadržaja ugostiteljsko - turističke namjene (hotela),

te uređenju potrebnih pratećih sadržaja uključujući sportsko-rekreacijsku zonu.

U prometnom smislu, područje je slabo povezano s kopnene i morske strane, te je

pristup moguć na svega nekoliko točaka na kopnu i poneku na moru. Zahtjevna

topografija terena predstavlja ograničenje za kolni i biciklistički promet, a strme

stijene uz obalu za morski promet.

U sljedećoj tablici prezentirane su glavne karakteristike indikatora prihvatnog

kapaciteta turističko razvojnog područja “Prklog 1”:


127


KAPACITETA TURISTIČKO RAZVOJNOG PODRUČJA “PRKLOG

1”

INDIKATOR PRKLOG 1 - STATUS STANJA PROSTORA OCJENA


VODOOPSKRBA Za sada turističko razvojno područje “Prklog 1” nije priključeno na vodoopskrbni sustav

-

OPSKRBA ENERGIJOM

Za sada turističko razvojno područje “Prklog 1” nije priključeno na elektro-energetski sustav

-

ZBRINJAVANJE OTPADA

Za sada promatrano područje nije obuhvaćeno organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada.

-


Za sada turističko razvojno područje “Prklog 1”nije priključeno na sustav komunalne ni oborinske odvodnje.

-


CESTOVNI PROMET

Za sada je turističko razvojno područje “Prklog 1” prometno loše povezano s prometnom mrežom Grada Labina i Istarske županije.

Nezadovo-ljavajuće

Predmetna lokacija 'Prklog 1' je uskom asfaltiranom cestom vrlo loših prometno tehničkih elemenata udaljena oko 6,2 km od središta Labina

Kolni pristup je moguć prometnim odvojkom s lokalne ceste LC-50156 Labin Ž5081 - Prklog, odnosno makadamskim putom u duljini od oko 1.000 metara, kojom se dolazi do tjemena uvale Prklog.

Pristup turističko razvojnom području “Prklog 1” biti će moguć i s morske strane kada se u uvali izgradi mala lučica javne namjene.

Prometni sustav u postojećem stanju gotovo i ne postoji, odnosno ne zadovoljava zbog podkapacitiranosti i zastarjelosti cestovne prometne infrastrukture, nepostojanja organiziranih parkirališta, ne mogućnosti pristupa s mora i sl., što sve zajedno predstavlja glavno "usko grlo" turističkog razvoja.


DUŽINA OBALE

Dužina obale cca 250 m Zadovolja-vajuće

Neizgrađeni dio

Neuređena plaža


Planirana površina građevinskog područja oko 14 ha.

Nezadovo-ljavajuće

Područje je namijenjeno gradnji i uređenju sadržaja ugostiteljsko - turističke namjene, te uređenju potrebnih pratećih sadržaja uključujući sportsko-rekreacijsku zonu.

PLAŽNI KAPACITETI

Netaknuta prirodna plaža postoji i prilično je velikog kapaciteta ali je u okviru izgradnje cijelog turističkog područja treba urediti i opremiti. Nezadovo-

ljavajuće Plaža nije uređena


Značajni zaštićeni krajolik Zadovolja-vajuće NATURA područje - podmorje


128


TURISTIČKA PONUDA

Za sada organizirane turističke ponude još nema, ali je prema planu uz smještajne kapacitete zona predviđena za aktivan odmor građana Labina i turista (sport i rekreacija)

- Plaža ima lokalno značenje.

Kada se izgradi cijelo područje biti će 450 ležaja.

Promatrani prostor uvale Prklog pruža znatno veće mogućnosti za razvoj turizma

nego što je to danas, a izgradnja turističko razvojnog područja „Prklog 1“ učinila bi

vrlo pozitivan pomak u distribuciji turističkog opterećenja u razdoblju glavne

turističke sezone s Rapca i Labina na druge, također turistički vrlo atraktivne

lokacije.

Podaci ukazuju na to da broj turista ne bi trebalo povećavati bez unapređenja

komunalne i prometne infrastrukture. Uz to, ključan problem je i raspoloživost radne

snage različitih uslužnih profila uvjetovan današnjom nepovoljnom dobnom

strukturom stanovništva Grada Labina.

5.5.4. TURISTIČKO RAZVOJNO PODRUČJE “PRKLOG 2”

Turističko razvojno područje “Prklog 2” predviđeno je izgraditi unutar područja

zaštićenog krajolika između Labina, Rapca i uvale Prklog, nekoliko stotina metara

iznad planiranog turističko razvojnog područja “Prklog 1”.

Slika 5-17 Pogled na uvalu Prklog i naselje Duga Luka s kopna

Turističko razvojno područje “Prklog 2” obuhvatit će površinu terena veličine oko 11

ha, a odnosi se na izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene

na području naselja Gondolići i to u dijelu naselja koje se nalazi u zaštićenom

obalnom području i koje je zaštićeno kao značajni krajobraz (Labin-Rabac-Prklog).


129

Slika 5-18 Pogled na uvalu Prklog iz naselje Duga Luka

Obuhvat TRP-a smješten je uz lokalnu cestu za Dugu Luku (LC 50156),

ugostiteljsko-turistička namjena bila bi površine do 7,6 ha s najviše 380 ležajeva, te

zona sporta i rekreacije površine do 2 ha.

Slika 5 -19 Pogled na lokaciju TRP „Prklog 2“


130


KAPACITETA TURISTIČKO RAZVOJNOG PODRUČJA

“PRKLOG 2”

INDIKATOR PRKLOG 2 - STATUS STANJA PROSTORA OCJENA


VODOOPSKRBA Za sada turističko razvojno područje “Prklog 2” nije priključeno na vodoopskrbni sustav

-

OPSKRBA ENERGIJOM

Za sada turističko razvojno područje “Prklog 2” nije priključeno na elektro-energetski sustav

-

ZBRINJAVANJE OTPADA

Za sada promatrano područje nije obuhvaćeno organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada.

-


Za sada turističko razvojno područje “Prklog 2”nije priključeno na sustav komunalne ni oborinske odvodnje.

-


CESTOVNI PROMET

Za sada je turističko razvojno područje “Prklog 2” prometno loše povezan s prometnom mrežom Grada Labina i Istarske županije.

Nezadovo-ljavajuće

Predmetna lokacija 'Prklog 2' je uskom lokalnom asfaltiranom cestom za Dugu Luku (LC 50156) vrlo loših prometno tehničkih elemenata povezana na cestovnu prometnu mrežu Grada Labina.



Planirana površina građevinskog područja oko 11 ha

- Područje je namijenjeno gradnji i uređenju sadržaja ugostiteljsko - turističke namjene – hotela, te uređenju potrebnih pratećih sadržaja uključujući sportsko-rekreacijsku zonu.


Značajni zaštićeni krajolik Zadovolja-vajuće NATURA područje - podmorje


TURISTIČKA PONUDA

Za sada organizirane turističke ponude još nema. Zadovolja-

vajuće Plaža nije uređena i ima lokalno značenje.

Kada se izgradi cijelo područje biti će 380 ležaja.

Prostor iznad uvale Prklog i planiranog turističko razvojnog područja „Prklog 1“

pruža dodatne mogućnosti za razvoj turizma, a izgradnja turističko razvojnog

područja „Prklog 2“ učinila bi dodatan pozitivan pomak u ponudi turističko-

rekreacijskih sadržaja, te u distribuciji turističkog opterećenja u razdoblju glavne

turističke sezone s Rapca na druge, također turistički atraktivne lokacije.


131

6. PREPORUKE I MJERE ZA PRIMJENU STUDIJE PRIHVATNIH KAPACITETA

Analiza 'uskih grla' ili ograničenja rasta turističkog prometa u Gradu Labinu pokazala je da se

ona odnose isključivo na promjenljive faktore prihvatnog kapaciteta, dok nepromjenljivi faktori

daljnji rast i razvoj za sada ne ograničavaju. U ovom poglavlju se stoga daju okvirne ekspertne

preporuke za uklanjanje prepoznatih ograničenja rasta turističkog prometa u razdoblju glavne

turističke sezone.

Pod pretpostavkom uklanjanja ili barem znatnijeg ublažavanja negativnih utjecaja 'uskih grla'

na razvojne potencijale pojedinih turističkih zona Grada Labina daje se i ekspertna ocjena

mogućeg rasta turističkog prometa u vrhu turističke sezone u odnosu na sadašnje stanje u

srednjoročnom razdoblju. Pri tome, rast turizma u pred i posezoni, kao i u ostalim mjesecima,

može biti i znatno veći.

Konačno, procijenjene vrijednosti rasta turizma u sezoni stavljene su u odnos prema

planiranim, ali još nerealiziranim ugostiteljsko - turističkim zonama (TRP „Prklog 1“ i „Prklog

2“), odnosno u njima planiranim komercijalnim smještajnim kapacitetima prema važećem

prostornom planu.

Ograničenja daljnjeg rasta turističkog prometa u razdoblju glavne turističke sezone najvećim

dijelom odnose na organizaciju prometa i prometnu infrastrukturu, na komunalnu infrastrukturu

te na nedostatak radne snage, zbog čega je pozornost u nastavku uglavnom usmjerena na ta

područja. Uz otklanjanje nedostataka vezanih na ta tri područja ističe se i potreba za

integralnim upravljanjem turističkom destinacijom kao preduvjetom istodobnog rješavanja

osnovnih problema, ali i boljom percepcijom destinacije od strane turista.

To uključuje i organizirano upravljanje kvalitetom u turističkim destinacijama, u kojem se

posebna pozornost posvećuje dostupnosti turističkih atrakcija te turističkoj mobilnosti

unutar i izvan destinacije. Naime, zadovoljstvo turista destinacijom ne proizlazi samo iz

turističke ponude destinacije, već i iz više drugih elemenata kao što su sigurnost,

gostoljubivost lokalnog stanovništva, čistoća destinacije, uređenost okoliša, kvaliteta

zraka, informacijska opremljenost i slično.

Unapređenje kvalitete turističke destinacije je stoga temelj udovoljavanju suvremenim

turističkim potrebama, osiguranju održivosti turističkog razvitka destinacije te osiguranju

dugoročne konkurentnosti destinacije na turističkom tržištu.


132

6.1. GRAD LABIN

Kako bi se mogle izraditi preporuke i smjernice prethodno je potrebno dati kratki

pregled izazova i potencijala razvoja turizma na području Grada Labina.

Tijekom svoje dinamične povijesti razvoja turizma na području Grada Labina

mijenjani su oblici turizma ali i prostorni oblici turizma. Dok je razvoj turizma prije

50-tak godina bio baziran na hotelskom smještaju, danas podaci govore u korist

apartmana i vila.

TABLICA 6.1 IZAZOVI I POTENCIJALI RAZVOJA TURIZMA U GRADU LABINU

Izazovi u razvoju turizma Potencijali za razvoj turizma

Rast turističkog prometa koja na nekim lokacijama može poprimiti masovni karakter i iritaciju doživljaja

Tradicija turizma

Izražena sezonalnost Tradicija u planiranju tehničke infrastrukture

U vrijeme vrhunca turističke sezone u Rapcu – javlja stupanj iritacije od turizma među lokalnom stanovništvu

Uspostava cjelogodišnjeg turizma nužna za ekonomsku stabilnost dionika u turizmu

Koncentracija turizma Unaprjeđenje cestovnog prometa

Nedovoljna koordinacija svih dionika u turizmu Izgradnja zaobilaznice Labina

Neadekvatno riješen javni promet (nedostatak češćih autobusnih linija)

Prostorna distribucija turizma na cijelom području Grada Labina

Relativno slaba spoznaja o “opasnostima” turizma Edukacija sektorskih dionika i lokalnog stanovništva o vrijednostima prostornog identiteta

Daljnje povećanje turističkog prometa u vrijeme vrhunca turističkog prometa dovodi do zabrinjavajućeg stupnja opterećenja infrastrukture

Smjernice za organizirani i održivi daljnji razvoj turizma u Labinu bile bi sljedeće:

Preporuča se izrada prostorno planske dokumentacije koja bi se bazirala na

aktualnim prostornim, turističkim i okolišnim pokazateljima.

U razdoblju glavne turističke sezone preporuča se uvođenje više

stimulativnih mjera koje bi trebale omogućiti veće korištenja javnog prijevoza

za stanovnike Labina i turiste. Mjere mogu biti sljedeće: davanje prednosti

gradskim autobusima, veći broj linija i češći slijedovi autobusa, zamjena

starih autobusa novijim, prema mogućnostima, ekološkim vozilima (npr. na

prirodni plin) i slično.

Poželjno je i dodatno stimuliranje korištenja javnog prijevoza od strane turista

kroz jednostavan način prodaje karata, ponudu dnevnih i višednevnih karata

i mogućnost kombiniranog korištenja javnog prijevoza i posjeta muzejima te

drugim atrakcijama.

Na lokacijama gdje to GUP i/ili UPU omogućuje potrebno je izgraditi

parkirališta, odnosno garaže, čime bi se znatno ublažio problem parkiranja u


133

središtu Labina (posebno u Starom gradu) tijekom vrhunca turističke sezone

i smanjio nepotrebni promet koji nastaje prilikom traženja slobodnih parkirnih

mjesta. Preporuča se i cjenovno rangiranje parkiranja (tarifne zone) kako bi

se višom cijenom parkiranja i na taj način donekle rasteretio središnji dio

grada.

Iskustva pokazuju da se prometna potražnja u užem centru grada znatno

smanjuje kad postoji dovoljan broj parkirališnih mjesta, jer se smanjuje broj

nepotrebnih vožnji zbog traženja slobodnog parkirališnog mjesta.

Osim toga unapređenje javnog gradskog i prigradskog prijevoza treba

ostvarivati boljim korištenjem postojeće prijevozne ponude uz pomoć

modernih tehnologija za upravljanje prometom, tzv. inteligentnih transportnih

sustava (ITS). Korištenje ITS-a potiče i Europska komisija kroz uspostavu

Stručne skupine za ITS za urbana područja već 2010. godine.

Ističu se smjernice za implementaciju triju ključnih aplikacija urbanih ITS-a

(informacije o putovanjima, upravljanje prometom i cijene voznih karata). Ovi

se sustavi temelje na visoko propusnoj komunikacijskoj mreži, uređajima za

video nadzor, prometnim senzorima, izmjenjivim prometnim panelima,

uređajima za kontrolu prometnih svjetala u stvarnom vremenu i sl.

Gradska uprava Labina među prioritetne akcije treba uvrstiti rješavanje

problema komunalne infrastrukture, u prvom redu dodatnog širenja

kanalizacijske mreže i višim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda, te

osigurati dodatne izvore u opskrbi vodom i električnom energijom. Tu se prije

svega misli na privlačenje sredstava iz EU fondova za unapređenje

komunalne infrastrukture te na intenzivnije korištenje obnovljivih oblika

energije, osobito sunčeve energije.

Uspješno rješavanje problema prikupljanja i zbrinjavanja otpada preporuča

se iskoristiti za stvaranje imidža ekološkog grada kroz atraktivne, i u blizini

svih ključnih prometnih i turističkih lokacija, prisutne moderne posude za

odvojeno prikupljanje otpada.

Kao i na drugim turističkim mjestima RH u Labinu je prisutan problem

nedostatka radne snage uzrokovan već dugo zatvorenim industrijskim

sadržajima, i nepovoljnom dobno strukturom stanovništva, što se preporuča

rješavati aktivnom populacijskom politikom na razini mjesne samouprave.

Određeni oblici te politike već su prisutni diljem Hrvatske kroz olakšanje

doseljavanja, ponudu atraktivnih radnih mjesta, razne oblike pomoći

obiteljima s malom djecom, beneficirane transportne troškove i sl.

Pod pretpostavkom rješavanja ključnih infrastrukturnih problema, boljeg korištenja

razvojnih potencijala Grada Labina te kvalitetnog upravljanja destinacijom,


134

povećanje broja turista u Labinu u srednjoročnom razdoblju u vrhu turističke sezone

moglo bi se povećati i do 50% u odnosu na sadašnje stanje.

Izgradnjom planiranih ugostiteljsko-turističkih zona (TRP), ukupan bi se kapacitet u

hotelskim i sličnim oblicima smještaja povećao u odnosu na današnje stanje gotovo

2 puta.

Obzirom na dosadašnji rast turizma na području grada Labina, proizlazi da bi

postojeći prihvatni kapacitet turizma Grada Labina nakon rješavanja ključnih

infrastrukturnih problema mogao brzo biti osjetno premašen.

6.2. RABAC

Kao i na području grada Labina, za područje Rapca promet predstavlja glavni

ograničavajući faktor razvoja. Najkritičniji dio je komunikacija Labin – Rabac,

uključujući i pristup središtu Rapca (rivi), koja zbog ekstremno velikih gužvi u

razdoblju glavne turističke sezone bitno smanjuje zadovoljstvo posjetitelja i građana

Rabca.

Glavni prometni problem u Rabcu je problem parkiranja koji je zbog

konfiguracije terena prilično teško riješiti novim parkirališnim površinama

(možda mjestimičnim nasipavanjem mora i izgradnjom manjih parkirališnih

površina), ali bi glavninu problema parkiranja trebalo rješavati izgradnjom

javnih parkirnih objekata (garaža, montažnih parkirnih objekata ili parkirnih

zgrada).

Izgradnju javnih parkirnih objekata treba pratiti uklanjanje vozila s ulica u

središtu Rapca i na glavnim prometnicama, čime bi se smanjio prometni

pritisak i podigla kvaliteta života lokalnog stanovništva i turista.

Prilikom izbora lokacija garažnih objekata i parkirališta treba voditi računa o

dostupnosti s prometnice Labin - Rabac kako bi se smanjio pritisak na

neadekvatne lokalne prometnice u uvjetima nemogućnosti njihovog

proširivanja.

Rješavanju prometnih problema bitno bi doprinijela poboljšanja vezana uz

javni prijevoz na relaciji Labin – Rabac, budući je to puno lakše riješiti nego

čekati rješavanje unapređenja cestovne infrastrukture. Tu je važno uvesti

manje moderne autobuse s čestim polascima i kružnom rutom kretanja kroz

Rabac s dovoljno stajališta, kako bi svaka atrakcija i turistički sadržaj u Rabcu

bili u zoni 5 minutnog pješačenja.

Najistaknutiji komunalni problem je nedovršenost kanalizacijskog sustava,

zbog čega se u prioritetne akcije svrstava spajanje svih kućanstava na

kanalizacijsku mrežu i uređenje prethodnog tretmana otpadnih voda kod


135

glavnog podvodnog ispusta.

Iako je problem preizgrađenosti i neprimjerene gradnje nemoguće riješiti,

daljnji rast broja stambenih objekata (apartmana) i njihovo širenje

dogradnjom trebalo bi destimulirati mjerama koje bi poduzela jedinica lokalne

samouprave.

Valjalo bi razmisliti i o poticajima za dizanje kvalitete smještajne ponude u

privatnim objektima smještaja kako bi se postupno mijenjala struktura turista

(prema višoj platežnoj moći), što uključuje vanjski izgled objekata i okolnog

prostora.

Za ublažavanje problema prevelike koncentracije turista i dnevnih izletnika u

užem priobalnom području i nedostatka plažnih kapaciteta preporuča se

stvaranje novih atraktivnih sadržaja podalje od obale, posebice sportskih

terena, adrenalinskih parkova i raznolikih zabavnih sadržaja.

Mjesna samouprava trebala bi se aktivnije uključiti i u unapređenje okoliša

kroz dodatno uređenje obalnih šetnica, pješačkih zona, pločnika, hortikulture

i slično.

Uz pretpostavku realizacije planiranih prometnih zahvata i izmještanje nepotrebnih

sadržaja iz središnje gradske zone na rivi ili u njezinoj blizini, ekspertno se

procjenjuje da bi Rabac mogao povećati broj turista za oko 20%, ali pretežito na

trenutno turistički manje opterećenom rubnim dijelovima Rabca.

Kao i u Labinu, i ovdje se takav razvoj može ocijeniti poželjnim jer hoteli (3.894

kreveta) i slični objekti te kampovi (2.034 kreveta) 2017. godine čine skoro 50%

ukupno raspoloživih kreveta u komercijalnim smještajnim objektima, dok se nešto

više od 50% ukupnog smještaja odnosi na smještaj u privatnom smještaju, čiji broj

usprkos i sada znatnom udjelu, i dalje raste.

6.3. PRKLOG 1 i PRKLOG 2

Navedene turističko rekreacijska područja kada se izgrade i stave u funkciju

predstavljati će dodatni pozitivan pomak u distribuciji turističkog opterećenja iz

naselja Rabac u širi prostor Grada Labina, te ponuditi dodatne kvalitetne turističko

rekreacijske sadržaje. U tom smislu trebalo bi posebnu pažnju posvetiti sljedećem:

Postojeće stanje prometnica u široj zoni obuhvata TRP Prklog 1 i Prklog 2

predstavlja glavni ograničavajući faktor razvoja tih zona. Najkritičniji dio je

cestovna komunikacija Labin – Duga Luka (LC-50156), te je prilikom

izgradnje navedenih turističkih zona potrebno istu temeljito rekonstruirati.

Preduvjet izgradnje navedenih turističkih zona je suvremeno rješavanje

problema komunalne infrastrukture, u prvom redu kanalizacijske mreže s


136

visokim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda, te osiguranje potrebnih

kapaciteta u opskrbi vodom i električnom energijom.

Prilikom rekonstrukcije prometnice potrebno je voditi računa o imovinsko-

pravnim odnosima duž cijele trase (proširenje profila kolnika na standardne

vrijednosti za tu kategoriju lokalne ceste, zajedno s pješačkim nogostupom i

ugibalištima za stajališta vozila javnog prijevoza).

Smještajne objekte (hotele) u tim zonama trebalo bi graditi po standardima

visoke kvalitete smještajne ponude kako bi se privukli turisti više platežne

moći, a istu pažnju trebalo bi posvetiti vanjskom izgledu objekata, kao i

uređenju okolnog prostora.

Budući se radi o zaštićenom krajobrazu potrebno je ograničiti gradnju uz

morsku obalu za područje Prklog 1 osim za funkcije neposredno povezane

uz more i morsku obalu (plaža, sportsko-rekreacijski sadržaji, pomorske

građevine s pripadajućim građevinama, uređajima i instalacijama za otvorenu

morsku luku za javni promet lokalnog značaja).

Površine za sport i rekreaciju čine su glavni sadržaji zone izletničke rekreacije

u zaštićenom krajoliku uvale Prklog, a ugostiteljske i rekreacijske sadržaje na

tom prostoru dozvoljeno graditi samo sukladno uvjetima iz važećeg

prostornog plana, prema posebnim uvjetima zaštite te zakonima koji

obrađuju područje zaštite prirode.

Građevine ugostiteljske namjene posebnog oblika (izletnička, kupališna

ponuda) moguće je smještati u zaštićenom obalnom pojasu prema Stručnoj

podlozi dijela zaštićenog krajobraza područja uvale Prklog. Objekte treba

graditi kao privremene građevine maksimalne površine 40 m2, s pristupom s

pješačkog puta i za maksimalno 30 izletničkih mjesta.

Smještaj izletničkog kampa također je predviđen unutar sportsko

rekreacijskog centra Prklog.

Možemo zaključiti da se turizam na području Grada Labina odvija u svim naseljima

ali kritične „prostorne cjeline“ su:

• naselje Rabac,

• stara gradska jezgra Labina, te

• nova područja ugostiteljsko-turističke namjene (Prklog 1 i Prklog 2).


137

7. VREMENSKI RASPORED AKTIVNOSTI

Studija je rezultirala preporukama i mjerama te bi te bi određene preporuke trebalo

realizirati kako bi se ostvarila ideja održivog razvoja turizma i prihvatnih kapaciteta.

Cjelina studije ovisit će o više vrsta projekata, ali i različitim dionicima te prihvaćanju

njihove odgovornosti. Kako ne postoji unaprijed definiran najbolji način podjele

projekta u određene radne cjeline, važno je samo ispuniti tri uvjeta:

prvi uvjet su aktivnosti prihvatljive za financiranje,

drugi da odabrani način raspodjele posla u cjeline odgovara provedbi

održivog razvoja turizma koji osigurava učinkovito upravljanje, nadzor i

uspješnu provedbu.

treći uvjet svakako je usklađenje različitih aktivnosti svih dionika.

Pitanje vremenskog rasporeda aktivnosti za provedbu prihvatnog kapaciteta Grada

Labina najviše ovisi o spremnosti svih dionika i usklađenje interesa različitih dionika,

odnosno onih koji su direktno i onih koji su indirektno uključeni i onih koji nemaju

nikakve koristi od turizma.

Kako ne postoje točni i mjerljivi dinamični podatci (broj zaposlenih u turizmu po

naseljima) preporuča se praćenje kvantitativnih podataka – točne površine

koncesija, broj ležaja, broj apartmana, i sl. kako za cijeli Grad tako i po naseljima.

Kao „gorući“ problem u vrijeme vrhunca turističke sezone u Gradu Labinu svakako

je promet u kretanju i u mirovanju. Navedeni problem uz izradu prethodnih analiza

svakako je moguće relativno brzo realizirati u kratkom vremenskom razdoblju od

maksimalno 1 - 2 godine. Poboljšanje javnog prijevoza na relaciji Rabac – Labin i

obrnuto također je moguće riješiti u kratkoročnom planu – maksimalno 1 godina.

Tu se nameće planirana izgradnja žičare Labin – Rabac te izgradnja zaobilaznice

Labina dugoročniji projekt koji traži osiguranje financijskih sredstava te su njihove

realizacije sigurno provedive u srednjoročnom planu 5 - 10 godina.

U srednjoročni plan svakako ulazi i realizacija uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda koji je potrebno riješiti zajedno sa općinom Raša.

Vezano uz planiranje prihvatnih kapaciteta, kao motiv dolaska, svakako je

aktiviranje industrijskog nasljeđa Labina i Raše te njihovo aktiviranje moguće u

srednjoročnom planu do 5 godina.


138

8. ZAKLJUČAK

Grad Labin, poznat je kao grad s dugogodišnjom rudarskom tradicijom, ali se isto

tako može pohvaliti i gotovo više od pedeset godišnjim organiziranim obavljanjem

turističke djelatnosti, prvenstveno u obližnjem mjestu Rabac. Kako je turizam od

velikog značaja za gradski proračun, a donosi i osjetne prihode lokalnom

stanovništvu, turizam bi se trebao organizirati i oblikovati na način da bude

dugoročno održiv za lokalno stanovništvo i sve goste koji u njega dolaze na odmor

i rekreaciju.

U današnje vrijeme turizam predstavlja jednu od najvažnijih gospodarskih aktivnosti

Grada Labina, što je prvenstveno uvjetovano kvalitetnom turističkom resursnom

osnovom, ugodnom sredozemnom klimom, mnoštvom kulturnih zbivanja te

zavidnom turističkom tradicijom. Unutar resursne osnove osobito se ističu

razvedena obala, atraktivne prirodne plaže i čisto more, te kulturno - povijesna

baština s nekoliko zaštićenih lokaliteta.

Razvoj turizma bio je otežan je i zbog činjenice da je vrlo teško spojiti industriju i

razvoj održivog turizma, tako da destinacija na raspolaganju ima mnogo

neiskorištenih resursa koje valja turistički valorizirati i čiji potencijal nije maksimalno

iskorišten.

Grad Labin opredijelio se za daljnji rast turizma na svom području, i to ne samo

izvan turističke sezone nego i u glavnoj turističkoj sezoni, na što ukazuju planirane

turističko-ugostiteljske zone u Prostornom planu Grada, a za sada nema naznaka

ni da bi se ograničio daljnji rast privatnog smještaja.

Niz raznih elemenata određuje turistički održivi prihvatni kapacitet nekog prostora.

Neki od tih elemenata su uglavnom nepromjenjivi, kao što su prostorni resursi,

duljina obale ili klima, a drugi su promjenjivi, primjerice, komunalna i prometna

infrastruktura, raspoloživa stručna radna snaga i slično.

Rast broja turista, međutim, ima osim pozitivnih i pojavu nekih negativnih učinaka,

pa je održiv rast i razvoj turizma sve više u fokusu javnosti. Turistički razvoj koji za

cilj ima prvenstveno postizanja što većih financijskih rezultata, što je bilo temeljno

obilježje masovnog turizma do devedesetih godina prošlog stoljeća, nije se obazirao

na svoje negativne posljedice koje su se postupno pokazivale na društvenom,

sociološkom, prostornom, ekološkom, te onda posljedično i na ekonomskom planu.

Stoga se sve češće postavlja pitanje koliko iznosi maksimalni broj turista u glavnoj

turističkoj sezoni koji istovremeno borave na određenom području, a da se ne

umanjuje atraktivnost turističkog proizvoda i pozitivne financijske učinke turističkih


139

aktivnosti, te da minimizira svoj negativni utjecaj na prirodni i kulturni okoliš, ili

narušavanje kvalitete života lokalnog stanovništva.

S obzirom na složenost prostora Grada Labina procjena održivog prihvatnog

kapaciteta u ovoj Studiji rađena je na razini četiri različita turističkih područja Grada

Labina: za Rabac, grad Labin, TRP „Prklog 1“ i TRP „Prklog 2“. Procjena prihvatnog

kapaciteta temeljena je na podacima prikupljenim iz postojećih i dostupnih izvora,

neposredno ili posebnim obradama, na provedenim istraživanjima i analizama.

U ovoj Studiji se problem održivog prihvatnog kapaciteta analizirao kroz

prepoznavanje „uskih grla“ u turističkoj destinaciji tijekom glavne turističke sezone

(odvijanje prometa i problematika parkiranja, opskrba električnom energijom,

vodoopskrba, zbrinjavanje otpadnih voda, prikupljanje i zbrinjavanjem otpada,

veličinom i kvalitetom plažnog prostora, društvenim aspektima pritiska turista na

lokalnu zajednicu i slično), koja onemogućuju daljnji rast turističkog prometa na istoj

kvalitativnoj razini u destinaciji u određenom vremenu, uvažavajući sadašnje stanje

turističkog proizvoda, postojeće infrastrukturne tehnologije i upravljanje.

Naime, nužno je utvrditi do koje granice rasta turističkog prometa to mogu podržati

komunalna i prometna infrastruktura te lokalno stanovništvo, a ukoliko ne mogu, je

li moguće određenim aktivnostima unapređenja ponude otkloniti ta „uska grla“, i to

samo u slučaju da nepromjenjivi okolišni resursi omogućuju daljnji rast i razvoj

turizma. Pritom je ključno utvrditi mogući rast turističkog prometa u vrhu glavne

turističke sezone, odnosno u mjesecima srpnju i kolovozu, kada je pritisak na

prostor najveći.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da prostor Grada Labina, kao nepromjenjivi

element za definiranje prihvatnog kapaciteta, omogućuje znatno veći turistički

promet nego što je to danas. Ograničavajući čimbenik daljnjeg rasta turističke

aktivnosti u Gradu Labinu su promjenjivi elementi prihvatnog kapaciteta, prije svega

prometna i komunalna infrastruktura, koja nije odgovarajuće pratila ni razvojne

potrebe domaćeg stanovništva, a turistička potražnja je te probleme samo još

dodatno potencirala.

Glavni problem čine raspoloživi kapaciteti prometne infrastrukture, odnosno

nedovoljna propusna moć prometnica u razdobljima vršnog prometnog opterećenja,

i nedostatak površina za parkiranje, zbog čega su česte gužve u prometu, što

negativno utječe na zadovoljstvo turista, a još više lokalnih stanovnika. Uz to,

nezadovoljavajuća je i kvaliteta javnog gradskog i prigradskog prijevoza, posebno

na relaciji Labin – Rabac, čijim bi se rješavanjem relativno brzo i jednostavno znatno

umanjili drugi prometni problemi koji danas dominiraju.

Razvoj turizma na području Grada Labina dodatno je opterećen i industrijskim

postrojenjima koja se nalaze u široj zoni područja promatranja. Bez obzira na


140

pomake i inicijative od strane industrije, okoliš destinacije je ipak pod izravnim

opterećenjem toksičnih elemenata koji nastaju kao posljedica proizvodnje električne

energije iz ugljena u Plominskom zaljevu, tvornice cementa u Koromačnu, tvornice

vapna u Raši, te tvornice kamene vune u Podpićnu, čime je, uz svo drugo

ugrožavanje okoliša, na više mjesta narušen i vizualni integritet prostora.

Međutim, uz pretpostavku rješavanja uskih grla u prometu i komunalnoj infrastrukturi

potencijali za daljnji rast i razvoj turizma u glavnoj turističkoj sezoni postoje u svim

naseljima Grada Labina, temeljenog na očuvanju prirodnih ljepota vezanih uz odmor

na plažama i uživanu u čistom moru, zaštitom prirodnih resursa i biološke

raznolikosti prostora, kulturne baštine, identiteta zajednice, poticanju ekološke

učinkovitosti, te kvalitetnijeg suživotu lokalne zajednice i posjetitelja.

Vezano u mogućnost izgradnje turističkih zona TRP „Prklog 1“ i TRP „Prklog 2“ koje su prema Planu smještene unutar zaštićenog krajobraza, a lokacija omogućuje lijep pogled i prekrasnu prirodnu plažu, predlaže se realizaciju planiranih sportsko-rekreacijskih i hotelskih kapaciteta na obje lokacije, uvažavajući Prostorni plan Istarske županije i Prostorni plan uređenja Grada Labina. Realizacija ovih područja predstavljati će pomak u (re)distribuciji turističkog opterećenja iz Rapca u širi atraktivni prostor Grada Labina te osjetno proširenje ponude turističko sportsko-rekreacijskih sadržaja. Prilikom realizacije navedenih područja potrebno je posebno voditi računa o vrijednostima prostora kao i zaštićenom krajobrazu.

Vezano uz tipologiju smještajnih objekata modernog turističkog kompleksa visoke kategorije, koncipiranih po načelu održivog razvoja i niske gustoće korištenja, uz hotele moguća je izgradnja i vila kao najekskluzivnijih hotelskih smještajnih jedinica.

Budući da bi već ove (2018.) godine broj turista u vrhu turističke sezone trebao

dosegnuti rekorde, a time na području Rapca i vjerojatno gornju granicu održivosti,

hitno je potrebno započeti s rješavanjem uočenih problema.

Svrha ove Studije nije zaustavljanje turističkog razvoja na području Grada Labina,

nego jasno ukazivanje na to da postoje ograničenja tog razvoja, koja bi ako se ne

riješe u doglednom razdoblju, mogla rezultirati uskoro puno većim problemima u

glavnoj turističkoj sezoni. Ti bi problemi mogli imati neželjene posljedice na turističke

dolaske u budućnosti, kvalitetu turističkog proizvoda, a time na dulji rok i na turističku

potrošnju te prihode od turizma.


141

9. LITERATURA

1. Akcijski plan razvoja zelenog turizma (2016.), Institut za turizam, Ministarstvo turizma.

2. Državni zavod za statistiku RH, Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr

3. E-visitor

4. Grad Labin, www.labin.hr

5. International Cultural Tourism Charter, Managing Tourism at Places of Heritage Significance, ICOMOS, 1999.

6. Istarska županija, www.istra-istria.hr

7. Kriteriji za planiranje turističkih predjela obalnog područja mora (2009. godina), Savjet prostornog uređenja Republike Hrvatske.

8. LAG »ISTOČNA ISTRA« - LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA DO 2014. GODINE. Institut za poljoprivredu i turizam – Poreč, 2013. godine.

9. Lokalna akcijska grupa „Istočna Istra“, interni dokumenti.

10. Lokalna akcijska grupa „Istočna Istra“, Projektne ideje.

11. McIntyre, G. (1993), Sustainable Tourism Development: Guide for Local Planners, World Tourism Organization, Madrid.

12. Naselje Rabac, www.labin-rabac.hr

13. Općina Kršan, www.krsan.hr

14. Općina Sv. Nedelja, www.sv-nedelja.hr

15. Plan ukupnog razvoja Općine Sveta Nedelja, 2008.

16. PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE RAŠA 2014.-2020.

17. Projekt ukupnog razvoja Grada Labina, 2008.

18. Prostorni plan Istarske županije, 2002., („Službene novine Istarske županije“ br. 02/02; 01/05; 04/05; 10/08; 07/10; 13/12).

19. PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE. Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Pula. “Službene novine Istarske županije“ br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 – pročišćeni tekst, 10/08, 07/10, 16/11 – pročišćeni tekst, 13/12, 09/16.

20. Prostorni plan uređenja Grada Labina („Službene novine Grada Labina“ 15/04., 4/05., 17/05. i 9/11.).

21. Prostorni plan uređenja Općine Pićan („Službene novine Općine Pićan“ broj 10/2005. i 9/2009.).

22. Rabac, Turistički vodič, 1975.

http://www.dzs.hr/

http://www.labin.hr/

http://www.istra-istria.hr/

http://www.krsan.hr/

http://www.sv-nedelja.hr/


142

23. Regionalni prostorni plan Istre, 1969., Urbanistički institut SR Hrvatske

24. Stare razglednice Rabca

25. Strategija prostornog razvoja (2017.) Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja; Hrvatski zavod za prostorni razvoj.

26. STRATEGIJA RAZVOJA GRADA LABINA 2016 – 2020. Finalni dokument. Grad Labin, Labin 2016. godine.

27. Strategija razvoja Općine Raša, 2003.

28. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske (2013.), Ministarstvo turizma.

29. Teritorijalna agenda Europske unije, Prema uključivoj, pametnoj i održivoj Europi 2020, http://www.mgipu.hr/doc/Prostorno/TeritorijalnaKohezija/Teritorijalna_agenda_EU_2020.pdf

30. The Burra Charter: Charter for Places of Cultural Significance, 1984., 1999.

31. TZ Labin – Rabac; http://www.rabac-labin.com/hr/4-turisticka-zajednica

32. UNWTO (1981), Saturation of Tourist Destinations: Report of the Secretary General, World Tourism Organisation, Madrid.

33. URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LABINA I PRESIKE. Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 2015. godine

34. URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA RABAC. Jurcon projekt, Zagreb, 2015.

35. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA LABINA. Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ZAGREB, 2011. godine.

36. Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013., Pula, 2011.Prostorni plan uređenja Općine Raša („Službene novine Općine Raša“ broj 12/2011.).

http://www.rabac-labin.com/hr/4-turisticka-zajednica

Documents

PRIHVATNI KAPACITETI TURIZMA GRADA LABINA