Prijedlog diplomskog sveučilišnog istraživačkog …web.dekanat.pmf.hr/redpred/pdf/geofizika/diplomski_studij...Objektno orjentirano programiranje (Fizički odsjek) 1 2 0 4 Opća

Prijedlog diplomskog

sveučilišnog istraživačkog studijskog programa:

MAGISTAR FIZIKE – GEOFIZIKE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET

GEOFIZIČKI ODSJEK

Zagreb, ožujak 2005.

1. UVOD Geofizika na Zagrebačkom sveučilištu ima dugu tradiciju – predaje se od 1898. godine, prvo na Mudroslovnom fakultetu a od 1925. do 1946. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Najprije se počelo s predava-njima iz meteorologije i klima-tologije, a od 1910. godine Andrija Mohorovičić uvodi i predavanja iz seizmologije. Kad se 1946. iz Filozofskog fakulteta izdvojio Prirodoslovno-matematički fakultet, ušao je u njegov sastav i Geofizički institut, današnji Geofizički zavod pri Geofizičkom odsjeku PMF-a. To je danas jedina ustanova u Hrvatskoj na kojoj se može steći akademsko obrazovanje svih razina iz osnovnih geofizičkih disciplina – meteorologije, oceanografije, seizmologije, geomagnetizma i aeronomije. Osim toga, kroz proteklih gotovo stotinu godina članovi Geofizičkog zavoda držali su na odgovarajućim fakultetima od njihova osnutka i predavanja usmjerena na primjenu geofizike s jedne strane u tehnici, a s druge u šumarstvu i poljoprivedi. To je trajalo do sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća, a za studente poljoprivede nastavlja se i danas. U novije vrijeme osnove geofizike predaju se na drugim odjecima PMF-a u Zagrebu, te na Sveučilištima u Splitu i Osijeku.

Nastavni program se čvrsto naslanja na bazično obrazovanje iz fizike i matematike koje studenti stječu na prve dvije godine studija na Fizičkom odsjeku PMF-a. Tijekom vremena, sadržaji predmeta su stalno unapreñivani u skladu s razvojem struke i najnovijim znanstvenim spoznajama. Posljednja velika promjena kurikuluma dogodila se prije 6 godina, kada su uvedeni novi kolegiji, kako geofizički tako i matematički i računarski (koje servisira Matematički odsjek PMF-a) i geološki (RGNF), te je graña znatno osuvremenjena.

Studij geofizike na PMF-u jedinstven je po tome što se inzistira na relativno širokom općem geofizičkom obrazovanju prije specijalizacije po pojedinim strukama. Tako npr. budući seizmolozi obavezno uče

osnove dinamičke meteorologije i dinamike fluida, a meteorolozi i oceanografi teoriju elastičnosti, seizmologiju i seizmometriju. Novim programom predviñamo daljnje osuvremenjavanje predavanja, te još veće jačanje zajedničkih općih osnova geofizike, kako bi studenti imali što veće mogućnosti zapošljavanja u raznim strukama. Takoñer predviñamo mogućnost izlaska iz studija nakon položenih šest semestara studija uz stjecanje naziva prvostupnika geofizike. Ti bi studenti bili kvalificirani za obavljanje osnovnog stručnog i tehničkog rada u odgovarajućim službama (npr. DHMZ, Seizmološka služba).

Studij geofizike je na europskim i svjetskim sveučilištima organiziran vrlo razno-liko, te nije moguće naći dva sveučilišta na kojima bi studij geofizike bio usporediv. To je posljedica toga da je geofizika specifična struka (snažno naslonjena na fiziku, matematiku i druge geoznanosti) na čiji su razvoj u pojedinim zemljama jako utjecale lokalne okolnosti i tradicija. Tako se seizmologija u nekim zemljama (Belgija, npr.) uopće ne predaje (ili postoji samo na doktorskoj razini) jer je seizmičnost vrlo slaba. Slična je situacija i s oceanografijom, koja je najrazvijenija tamo gdje je pomorska tradicija jaka. S druge strane, postoje geofizičke discipline koje u Hrvatskoj nisu zastupljene (npr. vulkanologija), a drugdje jesu. Tradicija je uvjetovala i organizacijski okvir unutar kojega se geofizika uči – ponegdje je to unutar ustrojbenih jedinica koje brinu za fiziku (npr. Helsinki, Bologna), dok je drugdje ona u nadležnosti odjela za geologiju i/ili

geoznanosti (Trst, Edinburgh, Atena). Od europskih sveučilišta, najsličniji program predloženom postoji na Karlovom univerzitetu u Pragu (tamo je studirao i A. Mohorovičić!), gdje se na Fakultetu matematike i fizike studira meteorologija (dinamička i sinoptička meteorologija, te klimatologija), seizmologija, teža i oblik Zemlje, geomagnetizam i aeronomija. Našem je programu sličan i program na Sveučilištu u Oslu, gdje se obrazuju prvostupnici meteorologije s oceanografijom kao i magistri tih i srodnih discplina.

Interes za diplomski studij geofizike u Hrvatskoj postoji već dugi niz godina. Diplomirani studenti relativno lako nalaze posao u stručnim službama (Državni hidrometeorološki zavod, Seizmološka služba RH), znanstveno-nastavnim i znanstvenim ustanovama, poduzećima koja se bave primijenjenom geofizikom, bankama, te u privatnom sektoru. Isto tako, iskustvo pokazuje da studenti stječu fundus znanja koji im omogućava uspješan doktorski studij na najboljim svjetskim sveučilištima.

Stručni dio studija geofizike (3. godinu) mogu upisati studenti koji su stekli solidno obrazovanje iz osnova fizike, matematike i računarstva. Osim studenata fizike, takve uvjete bi na Zagrebačkom sveučilištu mogli zadovoljiti i studenti FER-a, uz eventualno polaganje razlikovnih ispita.

2. OPĆI DIO 2.1. Sveučilišni istraživački studij geofizike: a) prvostupnik geofizike (preddiplomski studij), b) magistar fizike – geofizike (diplomski studij). 2.2. Nositelj studija Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geofizički odsjek, Zagreb 2.3. Trajanje studija je a) šest (6) semestara (preddiplomski program), b) četiri (4) semestra (diplomski program). 2.4. Uvjeti za upis studija su isti kao za studij Fizike. 2.5. Preddiplomski studij (2.1.a):

Treća godina preddiplomskog studija nastavlja se na prve dvije godine studija fizike, a moguće ga je upisati (uz polaganje razlikovnih ispita) i nakon završenih programa na drugim odsjecima PMF-a ili FER-a. Studenti koji završe preddiplomski studij stječu znanja o fizikalnim osnovama geofizičkih disciplina koje se njeguju na Geofizičkom odsjeku PMF-a, te vještine potrebne za stručni i tehnički rad: provoñenje mjerenja, održavanje i kalibraciju instrumenata, prikupljanje podataka i njihovu osnovnu interpretaciju, rutinsku analizu geofizičkih nizova, arhiviranje podataka te terenski rad (npr. makroseizmička istraživanja).

2.6. Diplomski studijski program (2.1.b):

Uz kompetencije koje se stječu na preddiplomskoj razini, diplomski studijski program studentima nudi temeljito teorijsko i praktično upoznavanje osnovnih geofizičkih struka (meteorologije, fizičke oceanografije, seizmologije, geomagnetizma i aeronomije) te osposobljenost za početak znanstveno-istraživačkog rada u području odabrane discipline: meteorologije i fizičke oceanografije ili seizmologije i fizike čvrste Zemlje, kao i upis doktorskog studija. Taj je program logični nastavak pred-diplomskog studija iz točke 2.5. Za upis na navedeni diplomski program dovoljni su (ili djelomično dovoljni) sljedeći preddiplomski studijski programi: a) (2.1.a) na Fizičkom i Geofizičkom odsjeku, b) na matematici i ostalim strukama prirodoslovlja (fizika, kemija, geografija, biologija, geologija) (uz polaganje razlikovnih ispita), c) na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (uz polaganje razlikovnih ispita). Magistri fizike – geofizike posao mogu naći u znanstveno-nastavnim ustanovama, znanstvenim institutima, stručnim službama (DHMZ, Seizmološka služba), opservatorijima (meteorološkim, geomagnetskim...), poduzećima za primjenjenu geofiziku i sl.

2.7. – 2.8. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija: a) prvostupnik geofizike (preddiplomski studij), b) magistar fizike – geofizike (diplomski studij).

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

(u zagradi iza kolegija stoji naznaka drugog odsjeka PMF-a ili drugog fakulteta na kojem se izvodi nastava toga kolegija).

STUDIJ GEOFIZIKE – prvostupnik geofizike magistar fizike-geofizike

1. i 2. godina kao na studiju za magistra fizike

3. GODINA - prvostupnik geofizike

magistar fizike-geofizike 5. semestar

6. semestar

P V S ECTS P V S ECTS

Teorija elastičnosti s primjenom u geofizici 2 1 0 5 2 1 0 5

Uvod u geofizičku dinamiku fluida 2 1 0 5

Dinamička meteorologija I 4 2 0 8

Fizička oceanografija I, II 2 1 0 5 2 1 0 5

Seizmologija I, II 2 2 0 5 2 2 0 5

Napredni fizički praktikum I, II (Fizički odsjek) 0 4 0 3 0 4 0 3

Uvod u spektralnu analizu 2 1 0 4

Statističke metode u geofizici 2 1 0 3

Seizmometrija 2 1 0 2

Meteorološka mjerenja 2 1 0 2

12 11 0 30 14 12 0 30

Ponuñeni predmeti koji ne ulaze u strukturu studijskog programa

Tjelesna i zdravstvena kultura III 0 2 0 0 2 0

Objektno orijentirano programiranje (Fizički odsjek) 0 0 0 1 2 0

Studijska grupa A: Seizmologija i fizika čvrste Zemlje

4. GODINA - magistar fizike-geofizike 7. semestar 4. GODINA- magistar fizike-geofizike 8. semestar - Grupa A


Seizmologija III 2 1 0 5 Seizmologija IV 2 1 0 6

Klimatologija I 2 1 0 5 Inženjerska seizmologija 2 1 0 3

Dinamička meteorologija II 2 2 0 6 Numeričke metode u fizici (Matematički odsjek)

2 2 0 6

Numeričke metode u fizici (Matematički odsjek)

2 2 0 6 Geologija (Geološki odsjek) 3 1 0 5

8 6 0 22 Fizika unutrašnjosti Zemlje 2 1 0 6

11 6 0 26

Izborni kolegiji (upisuju se dva) Izborni kolegiji (upisuje se jedan)

Odabrana poglavlja seizmologije 2 1 0 4 Osnove geofizičkih istraživanja I (RGN) 2 2 0 4

Planetologija 2 1 0 4 Statistička fizika (Prof. fizike, Fizički odsjek)

2 0 0 4

Ponuñeni predmeti koji ne ulaze u strukturu studijskog programa Ponuñeni predmeti koji ne ulaze u strukturu studijskog programa

Tjelesna i zdravstvena kultura IV 0 2 0 Tjelesna i zdravstvena kultura IV 0 2 0

Studijska grupa B: Meteorologija i fizička oceanografija

4. GODINA 7. semestar 4. GODINA 8. semestar - Grupa B


Seizmologija III 2 1 0 5 Dinamička meteorologija III 3 2 0 6

Klimatologija I 2 1 0 5 Klimatologija II 2 1 0 5

Dinamička meteorologija II 2 2 0 6 Numeričke metode u fizici 2 2 0 6

Numeričke metode u fizici 2 2 0 6 Meteorološki praktikum 1 2 0 4

8 6 0 22 Dinamika obalnog mora 2 1 0 5

10 8 0 26

Izborni kolegiji (upisuju se dva) Izborni kolegiji (upisuje se jedan)

Odabrana poglavlja seizmologije 2 1 0 4 Planetologija 2 1 0 4

Planetologija 2 1 0 4 Objektno orjentirano programiranje (Fizički odsjek)

1 2 0 4

Opća i anorganska kemija (Kemijski odsjek)

2 1 0 4 Statistička fizika (Prof. fizike, Fizički odsjek)

2 0 0 4


Tjelesna i zdravstvena kultura IV 0 2 0 Tjelesna i zdravstvena kultura IV 0 2 0

Studijska grupa A: Seizmologija i fizika čvrste Zemlje

5. GODINA 9. semestar - Grupa A 5. GODINA 10. semestar - Grupa A


Geomagnetizam i aeronomija I 3 1 0 4 Geomagnetizam i aeronomija II 2 1 0 4

Teža i oblik Zemlje 2 1 0 3 Seminar iz seizmologije 0 0 1 2

Geofizički praktikum 2 2 0 3 Geofizički seminar 0 0 1 1

Seminar iz seizmologije 0 0 1 2 Seizmotektonika (RGN) 2 1 0 4

Geofizički seminar 0 0 1 2 Diplomski rad 15

Račun izjednačenja 1 1 0 2 4 2 2 26

Diplomski rad 10

8 5 2 26

Izborni kolegiji (upisuje se jedan) Izborni kolegij (upisuje se jedan)

Osnove geofizičkih istraživanja II (RGN) 2 2 0 4 Izborni kolegij po izboru s PMF-a 2 1 0 4

Izborni kolegij po izboru s PMF-a 2 2 0 4


Tjelesna i zdravstvena kultura V 0 2 0 Tjelesna i zdravstvena kultura VI 0 2 0

Studijska grupa B: Meteorologija i fizička oceanografija

5. GODINA 9. semestar - Grupa B 5. GODINA 10. semestar - Grupa B


Geomagnetizam i aeronomija I 3 1 0 4 Geomagnetizam i aeronomija II 2 1 0 4

Klimatologija III 2 2 0 4 Analiza i prognoza vremena II 2 1 0 4

Analiza i prognoza vremena I 2 1 0 3 Geofizički seminar 0 0 1 1

Geofizički seminar 0 0 1 2 Diplomski rad 15

Diplomski rad 10 4 2 1 24

7 4 1 23

Izborni seminar (upisuje se jedan) Izborni seminar (upisuje se jedan)

Seminar iz dinamičke meteorologije 0 0 1 3 Seminar iz dinamičke meteorologije 0 0 1 2

Seminar iz klimatologije 0 0 1 3 Seminar iz klimatologije 0 0 1 2

Seminar iz analize i prognoze vremena 0 0 1 3 Seminar iz analize i prognoze vremena 0 0 1 2

Seminar iz fizičke oceanografije 0 0 1 3 Seminar iz fizičke oceanografije 0 0 1 2

Izborni kolegiji (upisuje se jedan) Izborni kolegiji (upisuje se jedan)

Hidrologija I (RGN) 2 1 0 4 Hidrologija II (RGN) 2 1 0 4

Fizička meteorologija I 2 1 0 4 Fizička meteorologija II 2 1 0 4


Tjelesna i zdravstvena kultura V 0 2 0 Tjelesna i zdravstvena kultura V 0 2 0

3.2. OPIS PREDMETA



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 ZAGREB

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA DINAMIČKA METEOROLOGIJA II

NA DIPLOMSKOM STUDIJU MAGISTAR FIZIKE-GEOFIZIKE

NAZIV KOLEGIJA: Dinamička meteorologija II

AUTOR(I) PROGRAMA (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko

učilište za svakog autora):

Dr. sc. Branko Grisogono, izvanredni profesor, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

Mr. sc. Maja Telišman Prtenjak, asistent, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: MAGISTAR FIZIKE-GEOFIZIKE

GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 7

OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO IZVOðAČ NASTAVE

(upisati nastavnik ili asistent)

predavanja 2 Dr. sc. Branko Grisogono, izv. prof.

vježbe 2 Mr. sc. Maja Telišman Prtenjak , asistent

seminar 0 -

ECTS BODOVI (uzeti u obzir da je 1 ECTS bod ekvivalentan s otprilike 25 sati aktivnog

rada prosječnog studenta na svladavanju gradiva, izvršavanju obaveza i pripremi za ispit,

uključujući sve oblike nastave i samostalni rad studenta):

6

CILJ KOLEGIJA:

Proširenje saznanja o dinamici atmosfere na velikoj skali izvantropskih širina. Tumačenje atmosferskih gibanja, analiza i prognoza vremena, prema osnovnim zakonima fizike. Uvodno upoznavanje studenata s mezoskalnom i mikroskalnom dinamikom te turbulencijom.

NASTAVNI SADRŽAJI (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim

tjednima):

Vertikalna struktura izvantropskih makro-poremećaja. Proučavanje gibanja u atmosferi sustavom izvedenih jednadžbi. Kvazi-geostrofička teorija. Uvod u barotropne i barokline dinamičke modele atmosfere. Hidrodinamika atmosferskih makroprocesa. Baroklina nestabilnost. Uvod u opću cirkulaciju atmosfere. Energijska ravnoteža izvantropske cirkulacije atmosfere. Uvod u mezoskalne procese. Interni težinski valovi. Duboka konvekcija - uvod. Granični sloj atmosfere. Laminarno i turbulentno gibanje. Uvod u spektralnu analizu turbulentnog strujanja. Kinetička energija turbulencije. Hipoteze Taylora i Kolmogorova. Turbulentni tokovi (Reynoldsove napetosti). Teorija sličnosti. Osnove transporta i difuzije primjesa u atmosferi. Obalna i planinska cirkulacija. Uvod u trodimenzionalno modeliranje dinamike atmosfere.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA (osim pohañanja nastave, preporuča se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i

praćenje njihovih postignuća, kao npr. domaće zadaće, kolokvije, seminarske radove,

projektne zadatke i dr.):

Praćenje i diskusija aktualnih sinoptičkih i lokalnih meteo-pojava (TV, www, itd.).

UVJETI ZA POTPIS (potpis ne bi trebao biti samo pro forma - u cilju postizanja što veće

efikasnosti studiranja studente treba poticati na kontinuirani rad i ažurno izvršavanje

obaveza, a izvršenje obaveza trebalo bi biti nužan uvjet za polaganje ispita i imati značajan

utjecaj pri formiranju ocjene):

Sažetak kolegija, 2-3 tiskane strane (glavna pitanja i pretpostavke, relacije i zaključci).

NAČIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasično,

pismeno i nakon toga usmeno, nego može biti samo pismeno, samo usmeno ili se može

sastojati od drugih oblika provjere studentskih postignuća):

Pismeni (djelomice može biti položen tokom vježbi) a potom usmeni ispit.

KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju položiti ispite da

bi mogli pratiti kolegij):

Opća fizika I-IV, Matematička analiza I-II, Klasična mehanika I-II, Dinamička meteorologija I.

OBAVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja, voditi

računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je

moguće novijeg datuma):

Holton, J.R.: An Introduction to Dynamic Meteorology, Academic Press Inc., San Diego, 1992 (ili 2004)

Stull, R.B.: An Introduction to Boundary Layer Meteorology, Kluwer, Dordrecht, 1988

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi

računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma):

Pedlosky, J.: Geophysical Fluid Dynamics, Springer-Verlag, New York, 1987

Mesinger, F.: 1976: Dinamička meteorologija, Grañevinska knjiga, Beograd, 1976

Brojne internet stranice i ECMWF kursevi.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 ZAGREB

OBRAZAC ZAPROGRAM KOLEGIJA DINAMIČKA METEOROLOGIJA III


NAZIV KOLEGIJA: Dinamička meteorologija III




Mr. sc. Danijel Belušić, asistent, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 8



predavanja 3 Dr. sc. Branko Grisogono, izv. prof.

vježbe 2 Mr. sc. Danijel Belušić, asistent

seminar -




6

CILJ KOLEGIJA:

Produbljavanje saznanja o dinamici atmosfere na velikoj skali izvantropskih širina. Analiza i prognoza vremena. Proširenje saznanja o mezoskalnoj i mikroskalnoj dinamici i turbulenciji.


tjednima):

Strukture izvantropskih makro-poremećaja. Kvazi-geostrofička prognoza, semi-geostrofička teorija. Barotropni i baroklini dinamički modeli atmosfere. Nestabilnosti atmosferskih makro- i mezo-procesa: baroklina, inercijalno-izentropska i uzgonska nestabilnost. Fronte. Očuvanje cirkulacije atmosfere. Energijska ravnoteža cirkulacije atmosfere. Mezoskalni procesi. Planinski valovi. Duboka konvekcija. Granični slojevi atmosfere i turbulencija. Spektralna analiza turbulentnih strujanja. Prognoza kinetičke energije turbulencije. Monin-Obukhova duljina. Prognoza Reynoldsovih napetosti. Transport i difuzija primjesa u atmosferi. Obalne i planinske cirkulacije. Modeliranje dinamike i parametrizacije mikroskalnih atmosferskih procesa. Prandtlov model nagnutog graničnog sloja.




Praćenje i diskusija aktualnih sinoptičkih i lokalnih meteo-pojava (TV, www, itd.).





Sažetak kolegija, 2-3 tiskane strane (glavna pitanja i pretpostavke, relacije i zaključci).




Pismeni (djelomice može biti položen tokom vježbi) a potom usmeni ispit.



Opća fizika I-IV, Matematička analiza I, II, Klasična mehanika I, II, Dinamička meteorologija I, II.








Pedlosky, J.: Geophysical Fluid Dynamics, Springer-Verlag, New York, 1987

Mesinger, F.: 1976: Dinamička meteorologija, Grañevinska knjiga, Beograd, 1976

Brojne internet stranice i ECMWF kursevi.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA DINAMIKA OBALNOG MORA NA DIPLOMSKOM STUDIJU

MAGISTAR FIZIKE - GEOFIZIKE

NAZIV KOLEGIJA: Dinamika obalnog mora



Dr. sc. Mirko Orlić, redoviti profesor, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: MAGISTAR FIZIKE - GEOFIZIKE

GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 8



predavanja 2 dr. sc. Mirko Orlić, red. prof.

vježbe 1 asistent

seminar 0



uključujući sve oblike nastave i samostalni rad studenta): 5

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s nekim procesima koji se javljaju u obalnim morima, napose u Jadranu, te s analognim procesima u oceanima.


tjednima):

Vjetrovno strujanje u morima: kinematika, modeli Weeninka, Falzenbauma i Welandera. Usporedba s vjetrovnim strujanjem u oceanima: kinematika, modeli Sverdrupa, Stommela i Munka. Seši: analitičko modeliranje generiranja i gušenja, izrada jednodimenzionalnog numeričkog modela, usporedba s opažanjima. Topografski Rossbyjevi valovi: analitički model za slučaj ravne obale i kružnog bazena.

U okviru vježbi analiziraju se analitička rješenja za različite vrijednosti parametara te se izrañuje jedan jednodimenzionalni numerički model seša.




Redovito pohañanje nastave te izrada zadataka u okviru vježbi. Uz to, studenti mogu polagati dva kolokvija u toku semestra.





Redovito pohañanje nastave te zadaci izrañeni u okviru vježbi.




Pismeni i usmeni (za studente koji su položili kolokvije samo usmeni).


bi mogali pratiti kolegij):

Uvod u geofizičku dinamiku fluida, Fizička oceanografija I, II.




LeBlond, P.H., L.A. Mysak: Waves in the Ocean, Elsevier, Amsterdam 1989.

Schwind, J.J.: Geophysical Fluid Dynamics for Oceanographers, Prentice Hall, Englewood Cliffs 1980.

Simons, T.J.: Circulation Models of Lakes & Inland Seas, Department of Fisheries & Oceans, Ottawa 1980.

Stocker, T., K. Hutter: Topographic Waves in Channels and Lakes on the f-Plane, Springer-Verag, New York 1987.

Wilson, B.W.: Seiches, Advances in Hydroscience 8, 1972.





GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 ZAGREB

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA FIZIČKA METEOROLOGIJA I NA DIPLOMSKOM STUDIJU

MAGISTAR FIZIKE-GEOFIZIKE

NAZIV KOLEGIJA: Fizička meteorologija I

AUTOR(I) PROGRAMA:

Dr. sc. Zvjezdana Bencetić Klaić, docent, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

Dr. sc. Antun Marki, viši asistent, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: V

SEMESTAR STUDIJA: 9


predavanja 2 dr. sc. Zvjezdana Bencetić-Klaić

vježbe 1 dr. sc. Antun Marki

seminar -

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s procesima zračenja, upijanja, odbijanja i raspršenja u sustavu Zemlja-atmosfera.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1-4. Procesi zračenja Sunca i Zemlje. 5-9. Ekstinkcija Sunčevog zračenja u atmosferi. 10-11. Mjerenje i procjenjivanje izravnog, raspršenog i ukupnog Sunčevog zračenja. 12-13. Modeliranje zračenja.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Kratki seminar o nekoj od unaprijed zadanih tema, domaće zadaće.

UVJETI ZA POTPIS:

Kratak pismeni sažetak kolegija, predaja domaćih zadaća i održani seminar.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni, a potom usmeni ispit.

KOLEGIJI PRETHODNICI:

Opća fizika I-IV, Matematička analiza I, II, Klimatologija I, Dinamička meteorologija I.

OBAVEZNA LITERATURA:

Coulson, K.L.: Solar and Terrestrial Radiation. Academic Press, N.Y., 1975

Selby, M.L.: Fundamentals in Atmospheric Physics. Academic Press, N.Y., 1996

DOPUNSKA LITERATURA:

Brojne web stranice.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 ZAGREB

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA FIZIČKA METEOROLOGIJA II

NA DIPLOMSKOM STUDIJU MAGISTAR FIZIKE - GEOFIZIKE

NAZIV KOLEGIJA: Fizička meteorologija II

AUTOR(I) PROGRAMA:

Dr. sc. Zvjezdana Bencetić Klaić, docent, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

Dr. sc. Antun Marki, viši asistent, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: V

SEMESTAR STUDIJA: 10


predavanja 2 dr. sc. Zvjezdana Bencetić-Klaić

vježbe 1 dr. sc. Antun Marki

seminar -

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s optičkim i akustičnim pojavama i procesima u atmosferi, s fizikom nastanka oblaka i oborine, modeliranjem istih te s mogućnostima umjetnog djelovanja na vrijeme.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1-4. Optičke i akustične pojave u atmosferi. 5-8. Fizika oblaka i oborina. 9. Umjetno djelovanje na vrijeme. 10. Radari i radarska jednadžba. 11-13. Modeliranje nastanka oblaka i oborine numeričkim meteorološkim modelima.


Kratki seminar o nekoj od unaprijed zadanih tema, domaće zadaće.

UVJETI ZA POTPIS:

Kratak pismeni opis sadržaja kolegija, predaja domaćih zadaća i održani seminar.




Opća fizika I-IV, Matematička analiza I-II, Klimatologija I, Dinamička meteorologija II


Rogers R.R. and Yau, M.K.: A Short Course in Cloud Physics, Pergamon Press, 1989 (3rd ed.)

Mason, B.J.: The Physics of Clouds. Clarendon Press, Oxford, 1971





GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA FIZIKA UNUTRAŠNJOSTI ZEMLJE


NAZIV KOLEGIJA: Fizika unutrašnjosti Zemlje



Dr. sc. Snježana Markušić, docent, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 8



predavanja 2 dr. sc. Snježana Markušić, docent

vježbe 1 dr. sc. Snježana Markušić, docent

seminar




6

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s osnovama fizike unutrašnjosti Zemlje s posebnom naznakom na fiziku seizmičkih izvora.


tjednima):

Inverzni problemi (Lanczosova dekompozicija, Moore-Penrose-ova opća inverzna matrica, odreñivanje brzina rasprostiranja seizmičkih valova inverznom metodom). Gustoća, tlak i konstante elestičnosti Zemlje (osnove odreñivanja gustoće u unutrašnjsti Zemlje, Adams-Williamsonov zakon prostorne razdiobe gustoće u plaštu). Fizika seizmičkih izvora (uzroci potresa, teorija elastičkog odraza, energija deformacije prije potresa, Clapeyronov oblik gustoće energije deformacije, prikaz seizmičkog izvora, izvori uzrokovani rasjedanjem, pripadne prostorne sile, prostorna razdioba zračenja). Elastostatika (statička polja pomaka uslijed djelovanja jedne sile, para sila i dva para sila). Elastodinamika (blizo i daleko polje pomaka, razdiobe zračenja dalekog polja, tenzor seizmičkog momenta). Magnituda potresa (energija valova potresa, energija na jedinicu površine fronte vala, energija prostornih i površinskih valova potresa, magnituda potresa).




Studenti na kraju svakog predavanja dobivaju domaću zadaću koja se prodiskutira na idućim vježbama. Ponuñene su im i brojne seminarske teme, kao i izvodi formula, navedenih na predavanjima, kako bi se mogli osloboditi pismenog dijela ispita.





Za potpis studenti moraju izvesti neku od jednadžbi obrañenu na predavanju, te izraditi numerički zadatak u vezi s njom.




Studenti polažu pismeni ispit koji se sastoji od 4 numerička i 2 teorijska zadatka. Oni koji su sakupili dovoljan broj bodova iz teorijskih zadataka (najmanje 6 od mogućih 11) i zadovoljni su s dobivenom ocjenom iz psmenog ne moraju pristupiti usmenom. Svi ostali, dakle oni koji nisu zadovoljni dobivenom ocjenom iz pismenog ispita i oni koji nisu sakupili dovoljan broj bodova iz teorijskih pitanja, pristupaju usmenom ispitu. Konačna ocjena je srednjak ocjena iz pismenog i usmenog dijela ispita.



Matematičke metode fizike, Teorija elastičnosti s primjenom u geofizici, Seizmologija I,II.




Aki, K. and P.G. Richards, 2002. Quantitative seismology, 2nd Ed., University Science Books, Sausalito, California Bullen, K.E. and B.A. Bolt, 1985. Introduction to the theory of geophysics,, Cambridge University Press, Cambridge Lay, T. and T.C. Wallace, 1995. Modern global seismology, Academic Press, San Diego



Ben Menahem, A. and B.A. Singh, 1981., Seismic waves and sources, Springer-Verlag, New York

Tarantola, A., 1987., Inverse problem theory, Methods for data fitting and model parameter

estimation, Elsevier Science Publishers, Amsterdam



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA GEOFIZIČKI SEMINAR


NAZIV KOLEGIJA: Geofizički seminar



Dr. sc. Snježana Markušić, docent, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: V

SEMESTAR STUDIJA: 9 i 10



predavanja

vježbe

seminar 1




2+1

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s najnovijim istraživanjima u geofizici u Hrvatskoj i u svijetu.


tjednima):




Prisustvovanje seminarima.





Prisustvovanje seminarima.













GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA GEOFIZIČKI PRAKTIKUM NA DIPLOMSKOM STUDIJU


NAZIV KOLEGIJA: Geofizički praktikum



Dr. sc. Vladis Vujnović, redoviti profesor, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

Dr. sc. Marijan Herak, redoviti profesor, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: V

SEMESTAR STUDIJA: 9



predavanja 2 Prof. dr. sc. Marijan Herak Prof. dr. sc. Vladis Vujnović

vježbe 2 mr. sc. Krešo Marić

seminar




3

CILJ KOLEGIJA

Upoznati studente s praktičnim radom na mjerenju geomagnetskih elemenata. Usvajanje i razumijevanje Geigerovog načina lociranja epicentra potresa. Utvrñivanje znanja i vježba grafičkog odreñivanja mehanizma pomaka u žarištu potresa na temelju opaženih smjerova prvih vertikalnih pomaka.


tjednima):

Osnove sferne astronomije. Odreñivanje horizontalne komponente geomagnetskog polja i magnetske deklinacije s geomagnetskim teodolitom. Primjena Lamontovih i Gaussovih položaja kod mjerenja horizontalne komponente jakosti Zemljinog magnetskog polja. Osnove računa izjednačenja. Geigerova metoda lociranja epicentra potresa. Odreñivanje mehanizma potresa grafičkim postupkom na Schmidtovoj mreži.




Prisustvovanje svim vježbama, izrada priprema vježbi (domaća zadaća)





Uredno pohañanje praktikuma, izrañene sve vježbe.




Usmeno obrazloženje riješenih zadataka uz diskusiju rješenja.



Seizmologija I–III




Stein, S. and M. Wysession: An introduction to Seismology, Earthquakes and Earth structure, Blackwell Publ., 2003.

Lay, T., T. C. Wallace: Modern Global Seismology, Academic Press, San Diego, 1995.

Udias, A.: Principles of Seismology, Cambridge University Press, United Kingdom, 1999.

Kasumović, M., Opća i primjenjena geofizika s osnovama sferne astronomije I dio – opća geofizika, PMF Sveučilište u Zagrebu, 1971.

Kasumović, M., Opća i primijenjena geofizika s osnovama sferne astronomije III dio-opća geofizika, PMF Sveučilište u Zagrebu, 1971.

Fanselau, G., Geomagnetismus und Aeronomie – Band II, VEB Deutscher Verlag der Wissenschaften, Berlin 1960.



Mc Comb, H.E., Magnetic Observatory Manual, U.S. Government Printing Office, Washington, 1952.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA GEOLOGIJA


NAZIV KOLEGIJA: Geologija



Dr. sc. Tihomir Marjanac, izvanredni profesor, Geološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 8



predavanja 3 dr. sc. Tihomir Marjanac, izv. prof.

vježbe 1 dr. sc. Tihomir Marjanac, izv. prof.

seminar




5

CILJ KOLEGIJA:

Uvod u geologiju, upoznavanje geološke grañe Zemlje i procesa u zemljinoj unutrašnjosti, i na površini. Upoznavanje osnovnih vrsta stijena, tektonskih procesa i struktura. Upoznavanje zemljine unutarnje dinamike, potresa i vulkanizma. Upoznavanje okoliša na Zemlji, njihovih svojstava, dinamike, sedimenata i njihov geološki značaj. Upoznavanje s razvojem života na Zemlji i vrstama fosila. Svladavanje osnovnih metoda geoloških istraživanja.


tjednima):

Evolucija i graña Zemlje. Fizika Zemlje: izostazija, toplina, magnetizam. Tektonika ploča (vrste granica, uzroci i posljedice). Dinamika Zemlje: vulkanizam (uzroci, vrste vulkana, vrste erupcija i produkti), seizmika (uzroci, utjecaj podloge na učinke potresa). Tektonika: položaj sloja u prostoru, konkordancija i diskordancija, bore, rasjedi, navlake. Hidrološki ciklus, vode u podzemlju. Trošenje, transport i erozija, padinski procesi. Osnovni makro-okoliši i njihove geološke značajke: aluvijalni prostori (erozijska baza, rijeke, jezera, delte, estuariji), lakustrinski (vrste jezera, sedimentacija, odraz promjena erozijske baze), krš (geneza, reljef, hidrogeologija), pustinjski (taložni procesi i sedimenti, voda, desertifikacija), glacijalni i preiglacijalni (snijeg, led, ledenjaci, sedimenti, uzroci oledbi), mora (podjele, dinamika, sedimentacijski procesi, bazeni). Geološko vrijeme: odreñivanje starosti u geologiji (relativno, radiometrijsko). Okoliši, facijesi, fosilizacija i fosili. Prikaz geološke grañe:

geološke karte, profili i stupovi. Geološki kompas.




Upoznavanje vrsta stijena, rješavanje zadataka iz tektonike, seizmike i egzodinamike. Redoviti kolokviji.





Svi riješeni zadatci i položeni svi kolokviji.




Pismeno i usmeno



Nema ih




Nusset A.E. & Khan M.A. (2000): Looking into the Earth. An introduction to geological geophysics. Cambridge University press. Cambridge.

Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlson, D. (2001): Physical Geology, 8th Ed., Mc Graw Hill, Boston.

Tarbuk, E.J. & Lutgens, F.K. (1988): Earth Science. 5th. Ed., Merrill Publ. Company, Columbus.





GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA GEOMAGNETIZAM I AERONOMIJA I


NAZIV KOLEGIJA: Geomagnetizam i aeronomija I



Dr. sc. Vladis Vujnović, redoviti. profesor, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: V

SEMESTAR STUDIJA: 9



predavanja 3 dr. sc. Vladis Vujnović, red. prof.

vježbe 1 mr. sc. Krešimir Marić, asistent

seminar




4

CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje površinskog dijela Zemljina magnetskog polja i izvoñenje mjerenja. Uočavanje fizičkog stanja visoke atmosfere i upoznavanje osnovnih fizičkih procesa koji je oblikuju.


tjednima):

Elementi i osnovna svojstva geomagnetskog polja. Osnove sferne astronomije. Mjerni instrumenti i metode mjerenja geomagnetskih elemenata. Elektromagnetska indukcija i električna vodljivost. Rezultati paleomagnetskih istraživanja, sekularna varijacija i reverzije. (4 tjedna)

Relacije kinetičke teorije plinova, graña atoma, atomski i molekulski procesi, nužni za tumačenje fizičkih svojstava atmosfere. (4 tjedna)

Razdioba atmosfere i metode istraživanja. Kemijski sastav atmosfere, iskazivanje sastava. Fizika i kemija ozonskog sloja. Globalno atmosfersko električno polje. Globalne promjene u visokoj atmosferi; noću svijetleći oblaci. (3 tjedna)

Prijenos elektromagnetskog zračenja kroz atmosferu, apsorpcija i formiranje pojedinih područja visoke atmosfere; Chapmanovi slojevi. Mjerenje ultraljubičastog zračenja. (4 tjedna)

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA (osim pohañanja nastave, preporuča se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praćenje njihovih postignuća, kao npr. domaće zadaće, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):

kolokviji iz onih sadržaja iz kojih nemaju dovoljno predznanja, seminarski radovi s odabranim problemima





pohañanje, obavljeni kolokviji i obranjeni seminarski radovi




pismeni (rješavanje zadataka) i/ili obrana seminarskog rada, te obavezno usmeni intervju.



Numeričke metode u fizici, Planetologija.




Kasumović, M.: Opća i primijenjena geofizika s osnovama sferne astronomije III. dio, PMF, Sveuč. u Zagrebu, 1971. Campbell, W.H.: Introduction to Geomagnetic Fields, Cambridge Univ. Press, Cambridge 2003. Banks, PM, Kocharts, G.: Aeronomy, Academic Press, London 1980.



Jankowski, J., Sucksdorff, C.: Guide for magnetic measurements and observatory practice, IAGA, Warszawa, 1996.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA GEOMAGNETIZAM I AERONOMIJA II


NAZIV KOLEGIJA: Geomagnetizam i aeronomija II

AUTOR(I) PROGRAMA (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište

za svakog autora):



GODINA STUDIJA: V




predavanja 2 dr. sc. Vladis Vujnović

vježbe 1 mr. sc. Giuliana Verbanac

seminar

ECTS BODOVI (uzeti u obzir da je 1 ECTS bod ekvivalentan s otprilike 25 sati aktivnog rada

prosječnog studenta na svladavanju gradiva, izvršavanju obaveza i pripremi za ispit, uključujući

sve oblike nastave i samostalni rad studenta):

4

CILJ KOLEGIJA: Uočavanje fizičkog stanja magnetosfere kao najšire Zemljine okoline i upoznavanje fizičkih procesa u prostoru izmeñu Sunca i planeta; spoznaja o uvjetima nužnim za očuvanje Zemljine prirode u svemirskom okolišu.

NASTAVNI SADRŽAJI (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima):

Fizička svojstva plinske plazme. Gibanje nabijenih čestica u gravitacijskom, magnetskom i električnom polju. Elektrodinamika atmosfere. (4 tjedna)

Termodinamika atmosfere. Sudarni procesi u termosferi i širenje radiovalova. Atomski i molekulski procesi u pojedinim ionosferskim slojevima; ionizacija i fotodisocijacija. Svijetljenje atmosfere. Sondiranje ionosfere. (4 tjedna)

Graña magnetosfere i procesi u njoj. Aktivnost Sunca i fizika prostora Sunce-Zemlja; meñuplanetno magnetsko polje, svemirska klima. Teorija postanka magnetskog polja i modeliranje elemenata polja. (4 tjedna)

Aeronomija planeta i magnetska polja tijela planetskog sustava. (3 tjedna)


kolokviji iz onih sadržaja iz kojih nemaju dovoljno predznanja, seminarski radovi s odabranim problemima


efikasnosti studiranja studente treba poticati na kontinuirani rad i ažurno izvršavanje obaveza, a

izvršenje obaveza trebalo bi biti nužan uvjet za polaganje ispita i imati značajan utjecaj pri

formiranju ocjene):

pohañanje, obavljeni kolokviji i obranjeni seminarski radovi

NAČIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasično, pismeno

i nakon toga usmeno, nego može biti samo pismeno, samo usmeno ili se može sastojati od drugih

oblika provjere studentskih postignuća):


KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju položiti ispite da bi

mogali pratiti kolegij):

Geomagnetizam i aeronomija I




Vršnak, B.: Temelji fizike plazme, Školska knjiga, Zagreb 1996. Backus, G., Parker, R., Constable, C.: Foundations of Geomagnetism, Cambridge Univ. Press, Cambridge 2003. Jacobs, J.A.: The Earth's Core, Academic Press, London 1987. Chamberlain, J.W.: Theory of Planetary Atmospheres, Academic Press, London 1978.



Kivelson, M. G., Russell, C.T.O.: Introduction to Space Physics, Cambridge University Press, Cambridge 1997. Nathan I., Bastos, J.P.A.: Electro-magnetics and Calculation of Fields, Springer-Verlag, New York 1997.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA HIDROLOGIJA I


NAZIV KOLEGIJA: HIDROLOGIJA I


za svakog autora):

Dr. sc. Ranko Žugaj, redoviti profesor, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: magistar fizike i geofizike

GODINA STUDIJA: V

SEMESTAR STUDIJA: 9



predavanja 2 dr. sc. Ranko Žugaj, red. prof.

vježbe 1 dr. sc. Ranko Žugaj, red. prof.

seminar




4

CILJ KOLEGIJA:

Studenti će se upoznati s osnovnim hidrološkim i hidrauličkim značajkama otjecanja sa sliva. Cilj je kolegija osposobiti studente za izradu hidroloških izračuna.


Definicija hidrologije i povezanosti s drugim znanostima. Kruženje vode u prirodi. Povijest, razvoj, zadaci i primjena hidrologije. Procijenjene količine vode na Zemlji. Prosječne godišnje oborine na slivu. PTP i ITP krivulje i njihova primjena u hidrologiji. Isparavanje s vodne površine i evapotranspiracija. Infiltracija i vlaga u tlu.

Hidraulika otvorenih tokova: primjena Bernoulijeve jednadžbe za idealnu i realnu tekućinu, jednoliko tečenje, Chezyeva formula, Manning-Stricklerova formula, mjerni ureñaji, preljevi, nejednoliko tečenje. Filtracija: Darcyev zakon, Dupuitova pretpostavka.


praćenje njihovih postignuća, kao npr. domaće zadaće, kolokvije, seminarske radove, projektne

zadatke i dr.):

pohañanje nastave, dva kolokvija




formiranju ocjene):

Redovito pohañanje nastave, položeni kolokviji




Usmeno


mogli pratiti kolegij):




R. Žugaj: HIDROLOGIJA udžbenik, Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2000.



LEKSIKON GRAðEVINARSTVA (urednik: V. Simović), Masmedia, Zagreb, 2002.

Srebrenović, D.: Primijenjena hidrologija, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986. Chow, V. T., Maidment, D. R., Mays, L. W.: Applied hidrology, McGraw-Hill, Singapore, 1988.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA HIDROLOGIJA II


NAZIV KOLEGIJA: HIDROLOGIJA II



Dr. sc. Ranko Žugaj, redoviti profesor, Rudarsko-geološko-naftni fakultet

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: Prvostupnik geofizike i magistar fizike i geofizike

GODINA STUDIJA: V




predavanja 2 dr. sc. Ranko Žugaj, red. prof.

vježbe 1 dr. sc. Ranko Žugaj, red. prof.

seminar



uključujući sve oblike nastave i samostalni rad studenta)

4

CILJ KOLEGIJA: Studenti će se upoznati s temeljnim hidrološkim značajkama otjecanja sa sliva. Cilj je kolegija osposobiti studente za izradu hidroloških izračuna.


tjednima):

Značajke hidroloških pojava, hidrološki podaci, sliv, faktori otjecanja. Hidrometrija: mjerenja vodostaja, brzine, protoka vode i nanosa. Nivogram, protočna krivulja, hidrogram i njegovi sastavni dijelovi, krivulje učestalosti i trajanja vodostaja i protoka, otjecajni koeficijent i specifični dotok sa sliva.

Vjerojatnost i statistika u hidrologiji. Linearna i nelinearna korelacija, dvostruke sumarne količine.

Velike vode: krivulje raspodjele, jedinični hidrogram, hidrogram u obliku trokuta, metoda izokrona. Racionalna formula i drugi iskustveni izrazi. Male vode različitih povratnih razdoblja, malovodna razdoblja i hidrološka suša. Nanos u vodotocima. Opća jednadžba hidrološke bilance. Regionalna hidrološka analiza.




pohañanje nastave, dva kolokvija





Redovito pohañanje nastave, položeni kolokviji




Usmeno






R. Žugaj: HIDROLOGIJA udžbenik, Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2000.



LEKSIKON GRAðEVINARSTVA (urednik: V. Simović), Masmedia, Zagreb, 2002.

Chin, D. A.: Water-Resources Engineering, Prentice Hall, New Jersey, 2000. Žugaj, R. (urednik): Velike i male vode, Zbornik radova sa seminara, Hrvatsko hidrološko društvo, Zagreb, 2004.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA INŽENJERSKA SEIZMOLOGIJA NA DIPLOMSKOM STUDIJU


NAZIV KOLEGIJA: Inženjerska seizmologija



Dr. sc. Marijan Herak, redoviti profesor, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 8



predavanja 2 dr. sc. Marijan Herak, red. prof.

vježbe 1 dr. sc. Marijan Herak, red. prof.

seminar




3

CILJ KOLEGIJA: Stjecanje osnovnih spoznaja o inženjerskoj seizmologiji. Studente upoznati s načinima statističke obrade podataka o seizmičnosti, mjerenju akceleracija tla za potresa, te važnosti poznavanja svojstava površinskih slojeva tla. Studenti takoñer spoznaju važnost poznavanja seizmičkog hazarda na odreñenom području.


tjednima):

Katalozi potresa, Gutenberg-Richterova relacija, procjena potpunosti kataloga, analiza kataloga. Funkcije atenuacija najvećeg intenziteta, akceleracija, brzine i pomaka tla. Dinamički faktor amplifikacije. Seizmički hazard i rizik.




Pohañanje predavanja, vježbi. Tijekom semestra studenti samostalno izrañuju nekoliko zadataka. Traži se takoñer da prije svladavanja pojedinih novih nastavnih jedinica studenti sami iz literature i s interneta nauče osnovne pojmove koji se na nastavi razrañuju diskusijom te na pojedinim primjerima iz prakse. Studenti za domaću zadaću samostalno obrañuju zadane podatke na računalu.





Ispunjene sve obveze tijekom semestra (zadaci, domaće zadaće), pohañanje predavanja.




Ispit se polaže usmeno.



Seizmologija I-III.




McGuire, R. K: Seismic Hazard and Risk Analysis, EERI, Oakland CA, 2004.

Reiter, L: Earthquake hazard analysis. Columbia University Press, New York, 1991.

Agarwal, P.N: Engineering Seismology, Oxford & IBH Publishing, New Delhi, 1991.





GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

PROGRAM KOLEGIJA KLIMATOLOGIJA 1


NAZIV KOLEGIJA: Klimatologija 1



Dr. sc. Branko Grisogono, izv. prof., PMF

Dr. sc. Antun Marki, viši asistent, PMF

Mr. sc. Maja Telišman Prtenjak, asistent, PMF


GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 7



predavanja 2 dr. sc. Branko Grisogono, izv. prof.

vježbe 1 Asistent

seminar 0 -




5

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s osnovama klimatologije i njezinim elementima. Fizikalno poimanje dugoročnih promjena stanja u atmosferi i u oceanima. Upoznavanje s osnovnim metodama u klimatologiji (statističke, analitičke, numeričke, …).


tjednima):

Definicije klime. Povijesni razvoj klimatologije. Klimatski sistem. Klimatski elementi i faktori klime. Sunčevo zračenje. Dugovalno zračenje Zemlje i atmosfere. Bilanca zračenja. Toplinska bilanca. Prostorne i vremenske promjene temperature zraka. Mjere maritimnosti i kontinentalnosti klima. Opća cirkulacija atmosfere. Strujanja zraka sinoptičkih i lokalnih razmjera. Hidrološki ciklus. Prostorne i vremenske promjene količine oborine. Osnove bioklimatologije. Klasifikacije klima. Prirodne i antropogene klimatske promjene. Klimatski modeli i parametrizacije fizikalnih procesa.




Izrada zadaća (vježbi) na računalu.





Uspješna i točna izrada zadaća (vježbi) na računalu.







Opća fizika 1-4, Matematička analiza 1-2.




Hartman, D.L.: Global Physical Climatology. Academic Press, N.Y., 1994

Hidore, J.J., J.E. Oliver: Climatology: An Atmospheric Science. Macmillan, 1993

Penzar, B., B. Makjanić: Uvod u opću klimatologiju, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1978






GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

PROGRAM KOLEGIJA KLIMATOLOGIJA II


NAZIV KOLEGIJA: Klimatologija II

AUTOR(I) PROGRAMA:

Dr. sc. Branko Grisogono, izv. prof., PMF

Dr. sc. Antun Marki, viši asistent, PMF

Mr. sc. Maja Telišman Prtenjak, asistent, PMF

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: magistar fizike – geofizike

GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 8



vježbe 1 Asistent

seminar 0 -

ECTS BODOVI:5

CILJ KOLEGIJA:

Proširivanje znanja studenata o klimatologiji i njezinim elementima. Fizikalno poimanje dugoročnih promjena stanja u atmosferi i u oceanima, te njihovo modeliranje. Nastavak upoznavanja s metodama u klimatologiji (statističke, analitičke, numeričke, …).

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Komponente Sunčevog zračenja. 2. Dugovalno zračenje Zemlje i atmosfere. 3. Bilanca zračenja. Toplinska bilanca. 4. Posebnosti opće cirkulacije atmosfere i strujanja zraka na različitim skalama. 5. Mikroklimatologija. 6. Hidrološki ciklus. 7. Bioklimatologija. 8. Prirodne i antropogene klimatske promjene. 9-11. Parametrizacije fizikalnih procesa u klimatskim modelima. 12-13. Povezivanje klimatskih s ostalim modelima.


Izrada zadaća (vježbi) na računalu.

UVJETI ZA POTPIS:

Uspješna i točna izrada zadaća (vježbi) na računalu.




Opća fizika I-IV, Matematička analiza I-II, Uvod u geofizičku dinamiku fluida, Dinamička meteorologija I.


Hartman, D.L.: Global Physical Climatology. Academic Press, N.Y., 1994

Hidore, J.J., J.E. Oliver: Climatology: An Atmospheric Science. Macmillan, 1993

Penzar, B., B. Makjanić: Uvod u opću klimatologiju, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1978





GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA KLIMATOLOGIJA III


NAZIV KOLEGIJA: Klimatologija III



Dr.sc. Zoran Pasarić, viši predavač


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9



predavanja 2 dr. sc. Zoran Pasarić

vježbe 2 dr. sc. Zoran Pasarić

seminar

praktikum

ECTS BODOVI (obrazložiti pridijeljenih ECTS bodova; uzeti u obzir da je 1 ECTS bod

ekvivalentan s otprilike 25 sati aktivnog rada prosječnog studenta na svladavanju gradiva,

izvršavanju obaveza i pripremi za ispit, uključujući sve oblike nastave i samostalni rad

studenta):

4

CILJ KOLEGIJA (opis kompetencija koje predmet posebno razvija):

Spoznavanje prirode klimatoloških nizova. Razumijevanje stohastičkih modela za klimatološke vremenske nizove i sposobnost njihove primjene na konkretne podatke. Sposobnost interpretacije rezultata u kontekstu promjene klime.

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA ( po mogućnosti razraditi prema nastavnim tjednima):

Izvori klimatoloških podataka. Klimatološki bilteni i atlasi. Klimatološki podaci na Internetu. Priroda klimatoloških nizova, sličajni i neslučajni dio. Godišnji hod, račun i svojstva. Trend i dugoperiodičke oscilacije. Račun klimatoloških normala na konkretnim nizovima. Stacionarni slučajni procesi, ergodičnost, procjene autokorelacijske funkcije. Bijeli šum, opći linearni proces, AR(1), AR(2) procesi. Modeli višeg reda, prilagodba modela realnim vremenskim nizovima. Simulacije klimatoloških nizova. Na vježbama se konkretni nizovi obrañuju na računalu. Izrañuju se programi za analizu odnosno simulaciju, te interpretiraju dobiveni rezultati.

OBLICI PROVOðENJA NASTAVE I NAČIN PRAĆENJA USPJEŠNOSTI STUDENATA TOKOM IZVEDBE PREDMETA (osim pohañanja nastave, preporuča se

uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praćenje njihovih postignuća, kao npr.

domaće zadaće, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):

Predavanja, vježbe i dvije domaće zadaće tijekom semestra. Domaće zadaće se sastoje od izrade računalnog programa i primjene na konkretne podatke.

UVJETI ZA POTPIS (potpis ne bi trebao biti samo pro forma - u cilju postizanja što veće efikasnosti studiranja studente treba poticati na kontinuirani rad i ažurno izvršavanje obaveza, a izvršenje obaveza trebalo bi biti nužan uvjet za polaganje ispita i imati značajan utjecaj pri formiranju ocjene): Potrebno je napraviti obje domaće zadaće.




Ispit se sastoji od praktičnog dijela (izrada računalnog programa i analiza konkretnih podataka) i usmenog dijela.



Statističke metode u geofizici, Klimatologija I i II




Wilks, D.S.: Statistical Methods in the Atmospheric Sciences, Academic Press, New Yorak, 1995.



Thompson, R.D., A. Perry: Applied Climatology, Routledge, London, 1997.

Box G.E.P., G.M. Jenkins: Time Series Analysis: Forecasting and Control, Holden Day, San Francisco, 1970.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 ZAGREB

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA METEOROLOŠKI PRAKTIKUM


NAZIV KOLEGIJA: Meteorološki praktikum




Dr. sc. Nedjeljka Žagar, istraživač, Sveučilište u Ljubljani


GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 8




vježbe 2 dr. sc. Nedjeljka Žagar

seminar -




4

CILJ KOLEGIJA:

Uvod u numeričko modeliranje atmosfere i mora. Studenti uče na nelinearnom modelu plitke vode o numeričkom tretiranju osnovnih dinamičkih procesa na makro-skali.


tjednima):

Jednadžbe plitke vode: osobine pojedinih rješenja, integralne veličine, potencijalna vrtložnost. Klasifikacija PDE, tipični primjeri eliptičnih, parabolnih i hiperbolnih jednadžbi u meteorologiji i oceanografiji. Numerička stabilnost hiperbolnih jednadžbi na primjeru advekcijske jednadžbe: von Neumannova metoda, kriterij stabilnosti u slučaju različitih šema. Tipovi numeričkih šema, računskih mreža i pogrešaka. Inicijalizacija modela, rubni i početni uvjeti. Geostrofičko prilagoñavanje i inercijalno-težinski valovi. Prognozljivost atmosfere, prognostički modeli vremena I klime.




Vježbe i simulacije numeričkim modelom, zadaće i pismeno izvješće.





Uspješno završene simulacije.




Pismeno završno izvješće.



Opća fizika I-IV, Matematička analiza I-II, Klasična mehanika I-II, Uvod u geofizičku dinamiku fluida, Dinamička meteorologija I.




Holton, J.R.: An Introduction to Dynamic Meteorology. Academic Press Inc., San Diego, 1992 (ili 2004)

Pedlosky, J.: Geophysical fluid dynamics, 3. poglavlje. 1987.

Mesinger, F.: Dinamička meteorologija. Grañevinska knjiga, Beograd. 1976



Brojne internet stranice i ECMWF kursevi

Kalnay, E.: Atmospheric modelling, data assimilation and predictability. Cambridge

University Press, 2003



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA NUMERIČKE METODE U FIZICI NA DIPLOMSKOM STUDIJU


NAZIV KOLEGIJA: Numeričke metode u fizici

AUTOR(I) PROGRAMA

Dr. sc. Mladen Rogina, izvanredni profesor, Matematički odjel, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: 4




predavanja 2 dr. sc. Mladen Rogina, izv. prof.

Vježbe 2 asistent

Seminar




6+6

CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente s modernim metodama numeričke analize u oblasti običnih i parcijalnih diferencijalnih jednadžbi, s naglaskom na njihovo pratično rješavanje na računalima


1. Semestar

1. Matematički modeli u fizici, uvod: egzistencija, Jedinstvenost,stabilnost. 2. Inicijalni problem za ODJ, principi diskretizacije. Euler-Cauchy-eva metoda. 3. Dokaz konvergencije Euler-Cauchy-eve metode. 4. Taylorova metoda. 5. Jednokoračne i višekoračne metode. 6. Prediktor-korektor metode. 7. Metode Runge-Kutta. 8. Linearne diferentne jednadžbe. 9. Konzistencija, konvergencija i stabilnost diferentnih metoda. 10. Linearni rubni problem za ODJ, egzistencija i jedinstvenost. 11. Metoda gañanja. 12. Diferentne metode, matrična formulacija. Šuplje i vrpčaste pozitivno definitne

matrice, algoritmi i dokaz konvergencije. Uvod u numeričku linearnu algebru: tehnike i programi za rješavanje linearnih sustava s vrpčastim, blok-dijagonalnim i šupljim matricama.

13. Nelinearni rubni problemi, metoda kvazilinearizacije 14. Problem neglatkih koeficijenata, problem svojstvenih vrijednosti i uvod u

diskretizaciju Sturm-Liouville-ovog problema. 15. Pregledavanje programa, diskusija, upoznavanje s bibliotekama programa i

dostupnim software-om (NAG, IMSL, LAPACK).

2. Semestar

1. Varijaciona formulacija jednodimenzionalnih problema. Pojam slabog rješenja. Energetska formulacija i uvod u prostore Soboleva.

2. Metoda konačnih elemenata (FEM) u jednoj dimenziji. 3. FEM za eliptičke rubne probleme za PDJ, funkcije baze i forme, prostori konačnih

elemenata, varijaciona formulacija, Ritzova i Galerkinova metoda. 4. Aproksimacija domene, lokalne koordinate i algoritam uklapanja, problem

numeracije čvorova. 5. Elementarne analize pogreške metode FEM. 6. Laplace-ova, Poisson-ova i Helmholtz-ova jednadžba. Elastična ploča i parcijalne

jednadžbe reda četiri. Konformne i nekonformne metode. 7. FEM za paraboličke probleme, metoda Crank-Nicolsona. 8. Implicitne i explicitne sheme, problemi stabilnosti. 9. Kvazilinearne paraboličke jednadžbe, uvod 10. Osnovne postavke metoda konačnih diferencija (FDM). Metode za paraboličke

jednadžbe, konvergencija, stabilnost i konzistencija. Jednadžba provoñenja topline, difuzija i filtracija.

11. Hiperboličke jednadžbe prvog i drugog reda, numerička integracija metodom konačnih diferencija.

12. Metoda karakteristika, propagiranje diskontinuiteta, simulacija šok valova. 13. Lax-Wendroff formule i Courant-Friedrichs-ov uvjet konvergencije. 14. Valna jednadžba i metoda karakteristika, konusi prošlosti i budućnosti. 15. Pregledavanje programa, diskusija, upoznavanje s bibliotekama programa i

dostupnim software-om (NAG, IMSL). Specijalni software za konačne elemente, FreeFem i GEOFEM paketi.



zadatke i dr.):

Dva programa ili jedan teži projektni zadatak po semestru, uključivši i diskusiju, obranu pred asistentom, grafičku vizualizaciju, testiranje složenosti metode i konvergencije. Aktivno praćenje nastave uz pomoć zadataka na webu kolegija.




formiranju ocjene):

Jedan program po semestru, uspješno testiran i dokumentiran, pregledan od nastavnika i asistenta.




Jedan složeni zadatak i njegova realizacija na računalu kao uvjet za pristup usmenom ispitu, usmeni ispit.



Matematička analiza za fizičare, Linearna algebra za fizičare, Matematičke metode fizike, Klasična mehanika




Z. Drmač, M. Marušić, M. Rogina, S. Singer, Sanja Singer: Numerička analiza, skripta na webu, 2003/2004, http://www.math.hr/~rogina/nmf/mf.html)

M. S. Gochenbach: Partial Differential Equations, Analytical and Numerical Methods, SIAM 2002.

U. M. Ascher, R. M. Mattheij, R. D. Russel: Numerical Solution of Boundary Value Problems for Ordinary Differential Equation, SIAM 1995.

E. Isaacson, H. B. Keller: Analysis of Numerical Methods, John Wiley and Sons, London 1966.



C. King, J. Billingham, S. R. Otto: Differential Equations, Linear, Nonlinear, Ordinary, Partial, Cambridge Univ. Press 2003.

G. Strang, G. J. Fix: An Analysis of the FEM, Prentice-Hall, 1973. W. H. Press, B.P. Flannery, S. A. Teukolsky, W. T. Vetterling: Numerical Recipes, Cambridge univ. press, 1987.

G. D. Smith: Numerical Solution of PDE: Finite Difference Methods,Clarendon press,Oxford, 1978.

M. Metcalf, J. Reid: FORTRAN 90/95 Explained, Oxford Univ. Press, 1999.

T. M. R. Ellis, I. R. Philips, T. M. Lahey: Fortran 90 Programming, Addison-Wesley, 1996.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET GEOFIZIČKI ODSJEK Horvatovac bb 10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA OBJEKTNO ORJENTIRANO PROGRAMIRANJE


NAZIV KOLEGIJA: Objektno orjentirano programiranje



Dr.sc. Robert Pezer, Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: Magistar fizike - geofizike

GODINA STUDIJA: V




predavanja 2 dr. sc. Robert Pezer

vježbe 1 asistent

seminar 0




4

CILJ KOLEGIJA: Predmet je upoznavanju s osnovama OOP programiranja i C++ programskog jezika..


tjednima):

1. 1. Uvod i osnove C++ jezika. 1. 2. Rad sa stringovima. 1. 3. Rad s podacima. 1. 4. Organizacija programa i podataka. 1. 5. Korištenje sekvencijalnih sadržača i analiza stringova. 1. 6. Korištenje algoritama standardne biblioteke. 1. 7. Asocijativni sadržači. 1. 8. Generičke funkcije. 1. 9. Definiranje novih tipova u okviru OOP. 1. 10. Korištenje memorijskog prostora i strukture podataka. 1. 11. Apstraktne strukture podataka. 1. 12. Kako učiniti da se objekti klase ponašaju kao vrijednosti. 1. 13. Nasljeñivanje i dinamičko vezanje. 1. 14. Automatsko raspolaganje memorijom. 1. 15. Završni primjer (objedinjuje više principa i tehnika obrañenih tijekom

kursa).

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA :

Seminarski radovi, projektni zadaci (zadaće). Nastava se provodi predavanjima i vježbama.

UVJETI ZA POTPIS

izrada zadaća u roku je uvjet za drugi potpis


Ocjena projektnih zadataka i seminara, te završnim (pismenim) i usmenim ispitom




Koenig, Moe: Accelerated C++, practical Programming by Example, Addison-Wesley 2000 DOPUNSKA LITERATURA : The C++ Programming Language Third Edition, Bjarne Stroustrup, 1997. Julijan Šribar i Boris Motika, Demistificirani C++ (2. izdanje) , Element 2001



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA ODABRANA POGLAVLJA SEIZMOLOGIJE


NAZIV KOLEGIJA: Odabrana poglavlja seizmologije





GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 7



predavanja 2 Prof. dr. sc. Marijan Herak

vježbe 1 asistent

seminar




4

CILJ KOLEGIJA

Upoznati studente s odabranim seizmološkim problemima – npr. odreñivanjem mehanizma pomaka u žarištu potresa. Primijeniti stečena znanja iz dosadašnjih kolegija na rješavanje specifičnog problema.


tjednima):

Npr: Teorijske osnove – pomak uzrokovan silom u beskonačnom sredstvu, dipoli, parovi sila. Modeli seizmičkog izvora. Vrste rasjeda. Stereografske projekcije. Praktično odreñivanje mehanizma pomaka.




Prisustvovanje predavanjima i vježbama, izrada domaćih zadaća.





Prisustvovanje predavanjima i vježbama, izrañene domaće zadaće.




Usmeno.



Seizmologija I–II




Kasahara, K: Earthquake mechanics, Cambridge University Press, 1981.

Aki, K., P. G. Richards: Quantitative Seismology, 2nd edition, University Science Books, Sausalito, California, 2002.


Lay, T., T. C. Wallace: Modern Global Seismology, Academic Press, San Diego, 1995.



Udias, A.: Principles of Seismology, Cambridge University Press, United Kingdom, 1999.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA OPĆA I ANORGANSKA KEMIJA NA DIPLOMSKOM STUDIJU


NAZIV KOLEGIJA: Opća i anorganska kemija

AUTOR(I) PROGRAMA :

dr. sc. Ivan Vicković, redoviti profesor, Kemijski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: Magistar fizike - geofizike

GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 7


predavanja 2 dr. sc. Ivan Vicković, red. prof.

vježbe 1 asistent

seminar

praktikum

ECTS BODOVI: 4

CILJ KOLEGIJA:

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA:

Na predavanjima uz pokuse upoznaju se fizikalno-kemijske zakonitosti izučavanjem termokemije, agregacijskih stanja tvari i elektrokemije. Proučavaju se kemijske promjene kod plinova, otopina i krutih tvari.Savladavaju se osnovni pojmovi o atomskoj, molekulskoj i kristalnoj strukturi tvari i prirodi kemijske veze. Upoznaje se kemija elemenata glavnih slupina periodičkog sustava. Primjenjuju se kemijska načela u anorganskoj kemiji i kemiji materijala, te fizikalna i matematička načela instrumentalnih metoda analize u kemiji. Na vježbama se uvježbava kemijski račun.

OBLICI PROVOðENJA NASTAVE I NAČIN PRAĆENJA USPJEŠNOSTI STUDENATA TOKOM IZVEDBE PREDMETA:

UVJETI ZA POTPIS: redovito pohañanje

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Student može biti jednokratno osloboñen pismenog dijela ispita ako je postigao dovoljno dobre rezultate na pismenim provjerama znanja tijekom semestra.



S. H. Pine: Organska kemija, Dodatak A1-A6, Školska knjiga, Zagreb 1994

I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, 9. iz. Školska knjiga, Zagreb 1995.

D. Grdenić, Molekule i kristali, 4. izd. Školska knjiga, Zagreb 1987.




GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA OSNOVE GEOFIZIČKIH ISTRAŽIVANJA I


NAZIV KOLEGIJA: Osnove geofizičkih istraživanja I



Dr. sc. Franjo Šumanovac, redoviti profesor, Rudarsko –geološko-naftni fakultet

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: MAGISTAR FIZIKE – GEOFIZIKE

GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 8



predavanja 2 dr. sc. Franjo Šumanovac

vježbe 2 Snježana Dominković Alavanja, dipl. inž.

seminar




4

CILJ KOLEGIJA:

Stjecanje temeljnih znanja iz osnovnih geofizičkih metoda istraživanja: gravimetrijske, magnetometrijske i geoelektričnih. Ovladavanje instrumentarijem i terenskim mjerenjima, obradom podataka, interpretacijom, te primjenom geofizičkih istraživanja.


tjednima):

Gravimetrijska istraživanja-Fizikalne osnove. Gravimetar. Gravimetrijsko djelovanje pravilnih geometrijskih tijela. Instrumenti i oprema. Mjerenje i obrada podataka.. Transformiranje gravimetrijskih karata. Gustoće stijena. Gravimetrijska višeznačnost. Gravimetrijsko modeliranje. Izostazija. Primjena gravimetrijskih istraživanja. Geomagnetska istraživanja-Magnetsko polje Zemlje. Inducirana i remanentna magnetizacija. Magnetični minerali i stijene. Instrumenti i oprema. Mjerenje protonskim magnetometrom. Obrada podataka. Interpretacija. Primjena geomagnetskih istraživanja. Geolelektrična istraživanja - Pregled geoelektričnih metoda. Električna svojstva stijena. Metoda spontanog potencijala. Metoda električne otpornosti. Geoelektrično sondiranje i profiliranje: instrumenti i oprema, mjerenje, obrada podataka, interpretacija. Inducirana polarizacija. Primjena geoelektričnih istraživanja. Vježbe: auditorne i terenske.

Ocjena radnih zadataka u okviru vježbi. Kolokviji.





Odrañene vježbe i položeni kolokviji.




Usmeno



Šumanovac, F. (1998): Geofizička istraživanja, geoelektrične i seizmičke metode. Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb. Parasnis, D.S. (1986): Principles of Applied Geophysics. Chapman and Hall, New York.





GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA OSNOVE GEOFIZIČKIH ISTRAŽIVANJA II


NAZIV KOLEGIJA: Osnove geofizičkih istraživanja II



Dr. sc. Franjo Šumanovac, redoviti profesor, rudarsko-geološko-naftni fakultet


GODINA STUDIJA: V

SEMESTAR STUDIJA: 9



predavanja 2 dr. sc. Franjo Šumanovac, red. prof.

vježbe 2 Snježana Dominković-Alavanja, dipl. inž.

seminar




4

CILJ KOLEGIJA:

Stjecanje temeljnih znanja iz osnovnih geofizičkih metoda istraživanja: seizmičkih (refleksije i refrakcije) i karotažnih (geofizičkih mjerenja u buštinama). Ovladavanje instrumentarijem i terenskim mjerenjima, obradom podataka, interpretacijom, te primjenom geofizičkih istraživanja.


tjednima):

Seizmička istraživanja - Temeljni zakoni širenja seizmičkih valova. Graf vrijeme-udaljenost za slojevitu sredinu. Instrumenti i oprema: izvori seizmičkih valova, geofoni, seizmografi. Refrakcijska istraživanja: mjerenje i obrada podataka, metode interpretacije , poteškoće u interpretaciji (nevidljivi i skriveni slojevi), primjena refrakcijskih istraživanja. Refleksijska istraživanja: mjerenje, obrada podataka (statičke, dinamičke i rezidualne korekcije, analiza brzina), mjerenje seizmičkih brzina, interpretacija seizmičkih profila, migracija, primjena refleksijskih istraživanja. Geofizička mjerenja u bušotinama - Pregled karotažnih metoda. Električna svojstva stijena i faktor formacije. Raspored tekućina i otpornosti u propusnom sloju. Karotaža spontanog potencijala. Karotaža otpornosti: normalna i inverzna sonda, sonde s usmjerenim strujama, mikrosonde, induktivna sonda. Radioaktivne karotažne metode: karotaža prirodne radioaktivnosti, gama-gama karotaža, neutronska karotaža. Zvučna

karota`a. Ostale karotažne metode: mjerenje temperature, promjera bušotine i nagiba slojeva.



projektne zadatke i dr.): Ocjena radnih zadataka u okviru vježbi. Kolokviji.





Odrañene vježbe i položeni kolokviji.




Usmeno.



OBAVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma):

Šumanovac, F. (1998): Geofizička istraživanja, geoelektrične i seizmičke metode. Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb.

Parasnis, D.S. (1986): Principles of Applied Geophysics. Chapman and Hall, New York.





GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA PLANETOLOGIJA


NAZIV KOLEGIJA: Planetologija





GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 7



predavanja 2 dr. sc. Vladis Vujnović, red. prof.

vježbe 1 mr. sc. Giuliana Verbanac

seminar




4

CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje sa širim krugom prirodoslovnih pitanja o Zemljinu planetnom okolišu. Stjecanje spoznaja o strukturi planeta, njihovoj unutrašnjosti, razvitku, atmosferama i interakciji sa Sunčevim i kozmičkim zračenjima.


tjednima):

Zemlja kao svemirsko tijelo; astronomski podaci o planetima, satelitima i malim tijelima Sunčeva sustava. Metode odreñivanja udaljenosti. (3 tjedna)

Unutrašnja izgradnja Zemlje, mehanička svojstva sustava Zemlje i Mjeseca, plime, promjene položaja Zemljine osi (Chandlerovo kolebanje) i dužine dana. Milankovićevi ciklusi i glacijacije. (3 tjedna)

Gravimetrija, graña i razvoj Mjeseca. Pregled unutrašnje grañe planeta i zastupljenosti elemenata. Osobine vidljivih površina i geološki procesi. (3 tjedna)

Termički režim u Sunčevu sustavu i vlastiti planetski izvori energije. Opća svojstva planetskih atmosfera i njihovih fizičkih interakcija sa Sunčevim zračenjima. Planetske ionosfere i magnetosfere. (3 tjedna)

Planetska kozmogonija i ekstrasolarni planeti (3 tjedna)


seminarski radovi s odabranim problemima





pohañanje i obranjeni seminarski radovi










de Pater, I., Lissauer, J.J.: Planetary Sciences, Cambridge University Press, Cambridge 2001. Chamberlain, J.W.: Theory of Planetary Atmospheres, Academic Press, London 1978.



Kivelson, M. G., Russell, C. T.O.: Introduction to Space Physics, Cambridge University Press, Cambridge 1997.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA RAČUN IZJEDNAČENJA


NAZIV KOLEGIJA: RAČUN IZJEDNAČENJA

AUTOR(I) PROGRAM:

Nastavnik: dr. sc. Davorka Herak, izvanredni profesor, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

Asistent: mr. sc. Vlado Kuk, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

NAZIV PREDDIPLOMSKOG STUDIJA: MAGISTAR FIZIKE-GEOFIZIKE

GODINA STUDIJA: V

SEMESTAR STUDIJA: 9



predavanja 1 dr. sc. Davorka Herak, izv. prof.

vježbe 1 mr. sc. Vlado Kuk

seminar

ECTS BODOVI : 2

CILJ KOLEGIJA:

Studente upoznati s osnovama inverznih problema i načinom izjednačavanja mjerenja u slučaju preodreñenih sustava.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Osnove teorije slučajnih pogrešaka. Gaussov zakon o vjerojatnosti pogrešaka. Ocjene točnosti direktnih opažanja (mjerenja). Izjednačenje posrednih opažanja. Jednadžbe pogrešaka i normalne jednadžbe. Pogreške izjednačenih veličina.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA

Domaće zadaće.

UVJETI ZA POTPIS

Redovito pohañanje nastave i redovita izrada domaćih zadaća.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Uz redovnu i uspješnu izradu domaćih zadaća te aktivno sudjelovanje u nastavi samo usmeni ispit. U suprotnom, pismeni pa zatim usmeni ispit.

KOLEGIJI PRETHODNICI

Statističke metode u geofizici.

OBAVEZNA LITERATURA

Feil, L.: Teorija pogrešaka i račun izjednačenja, Geodetski fakultet, Zagreb, 1989.




GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA SEIZMOLOGIJA III


NAZIV KOLEGIJA: SEIZMOLOGIJA III



Dr. sc. Davorka Herak, izvanredni profesor, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: magistar fizike-geofizike

GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 7





seminar




5

CILJ KOLEGIJA: Razumijevanje generiranja, rasprostiranja i osnovnih svojstava površinskih valova potresa u po volji velikom broju slojeva. Naučiti odrediti disperziju površinskih valova sa seizmograma te računati pomoću npr. Mathematice grupnu brzinu u 3-slojnom modelu. Spoznaja relevantnosti uvoñenja lateralnih nehomogenosti u teoriju rasprostiranja seizmičkih valova.


tjednima):

Površinski valovi potresa. Rayleigheva jednadžba. Rasprostiranje i disperzija valova potresa u vertikalno heterogenom n-slojnom sredstvu (Thomson-Haskellova metoda i metoda matrice rasprostiranja). Periodska jednadžba. Odreñivanje svojstvenih vrijednosti i svojstvenih funkcija površinskih valova u n-slojnom sredstvu. Rasprostiranje površinskih valova potresa u lateralno heterogenom sredstvu.




Pohañanje predavanja, vježbi, te samostalno rješavanje dva zadatka.





Dva zadatka iz odreñivanja disperzije površinskih valova, koja studenti samostalno rješavaju.







Seizmologija I, II, Teorija elastičnosti s primjenom u geofizici.




Aki, K., P.G. Richards: Quantitative Seismology, 2nd edition, University Science Books, Sausalito, California, 2002.

Sato, H., M.C. Fehler: Seismic Wave Propagation and Scaterring in the Heterogeneous Earth, Springer Verlag, Berlin, 1997.




Lay, T., T.C. Wallace: Modern Global Seismology, Academic Press, San Diego, 1995.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA SEIZMOLOGIJA IV


NAZIV KOLEGIJA: SEIZMOLOGIJA IV



Dr. sc. Davorka Herak, izvanredni profesor, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: 8





seminar




6

CILJ KOLEGIJA: Spoznaja utjecaja lateralne heterogenosti, te anizotropije na rasprostiranje i raspršenje valova potresa i nastanak koda valova. Razumijevanje nastanka i svojstava slobodnih oscilacija Zemlje (sferoidalnih i toroidalnih modova).


tjednima):

Osnove teorije raspršenja elastičkih valova u nehomogenom sredstvu. Koda valovi lokalnih potresa. Faktor dobrote (Qc) koda valova, mjerenje i interpretacija. Ovisnost Qc faktora o frekvenciji i proteklom vremenu. Seizmička anizotropnost. Tenzor elastičnosti i opis osnovnih sustava simetrije važnih za seizmologiju. Jednadžbe gibanja u 1-D i 2-D modelu, te Zemlje kao uniformne elastičke sfere. Odreñivanje svojstvenih vrijednosti i svojstvenih funkcija slobodnih oscilacija. Sferni harmonici. Sferoidalne i toroidalne oscilacije.




Pohañanje predavanja, vježbi, te dva zadatka koja studenti samostalno rješavaju.





Dva zadatka: iz analize koda valova, te slobodnih oscilacija Zemlje koje studenti samostalno rješavaju.







Seizmologija I, II, Teorija elastičnosti s primjenom u geofizici, Seizmologija III.




Aki, K., P.G. Richards: Quantitative Seismology, 2nd edition, University Science Books, Sausalito, California, 2002.

Sato, H., M.C. Fehler: Seismic Wave Propagation and Scaterring in the Heterogeneous Earth, Springer Verlag, Berlin, 1997.




Lay, T., T.C. Wallace: Modern Global Seismology, Academic Press, San Diego, 1995.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA SEIZMOTEKTONIKA


NAZIV KOLEGIJA: Seizmotektonika



Dr. se. Eduard Prelogović, redoviti profesor, Rudarsko-geološko-naftni fakultet


GODINA STUDIJA: V




predavanja 2 Prof. dr. se. Eduard Prelogović

vježbe 1 asistent

seminar




4

CILJ KOLEGIJA:

Stječu se znanja potrebna za prepoznavanje tektonske, posebno recentne tektonske aktivnosti i klasifikacija struktura i rasjeda po važnosti u strukturnom sklopu i seizmotektonskoj aktivnosti. Osobito je važna upotreba stečenog znanja u praksi kod grañevinskih zahvata, tunela, termo, hidro i nuklearnih elektrana, te donošenja prostornih planova.


tjednima):

Metode istraživanja. Regionalni tektonski pokreti. Klasifikacija struktura i rasjeda. Tipovi struktura, primjeri. Odnos stresa i deformacija struktura. Seizmogene strukture. Navlačni, reversni, normalni, transformni i transkurenti pomaci. Seizmotektonski aktivni rasjedi. Strukturni odnosi u prostoru, reperni horizonti. Potresi i zone pojavljivanja. Tektonski uzročnici nastanka potresa. Energetske, prostorne i vremenske značajke potresa. Epicentralna područja. Seizmički izvori. Djelovanje seizmičkih sila na površini. Aseizmička izgradnja.




Pohañanje nastave.





Pohañanje nastave.




Usmeni način polaganja ispita.






Uyeda, S. (1979): The New View of the Earth. Freeman and Co. New York.

Moores, M. E. & Twiss, J. T. (1999): Tectonics. Freeman and Co., New York.

Balt, B. A. (1999): Earthquakes. Freeman and Co., New York.

Keller, E. & R Pinter, N. (2002): Active Tectonics, Earthquakes, Uplifts and Landscape. Prentiuc Will New York.

RGN fakultet i Geofizički odsjek PMF (1990): Seizmotektonska karta Hrvatske.



Skoko, D. & Mokrović, J. (1982): Andrija Mohorovičić, Šk. knjiga, Zagreb



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA SEMINAR IZ KLIMATOLOGIJE NA DIPLOMSKOM STUDIJU


NAZIV KOLEGIJA: Seminar iz klimatologije



Dr.sc. Zoran Pasarić, viši predavač, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: V




predavanja

vježbe

seminar 1 Dr. sc. Zoran Pasarić

praktikum




studenta):

3 + 2

CILJ KOLEGIJA (opis kompetencija koje predmet posebno razvija):

Razvija se sposobnost samostalnog rada i zaključivanja. Stječu se spoznaje i vještine u znanstvenoj komunikaciji. Produbljuje se znanje stečeno prethodnih godina.

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA ( po mogućnosti razraditi prema nastavnim tjednima):

Seminar se sastoji iz samostalne obrade odreñene teme iz područja klimatologije. Student iznosi razradu problema, rezultate obrade i dobivene zaključke (jedan referat semestralno). U razgovoru s nastavnikom i polaznicima seminara produbljuje se znanje stečeno na predavanjima i vježbama. Seminarske teme se odabiru iz članaka u tekućim stranim časopisima ili iz udžbenika.




Usmeno izlaganje pred polaznicima seminara, pisani referat.

UVJETI ZA POTPIS (potpis ne bi trebao biti samo pro forma - u cilju postizanja što veće efikasnosti studiranja studente treba poticati na kontinuirani rad i ažurno izvršavanje

obaveza, a izvršenje obaveza trebalo bi biti nužan uvjet za polaganje ispita i imati značajan utjecaj pri formiranju ocjene): Potrebno je održati usmeno izlaganje i predati pisani referat.




Održati seminar o projektnom zadatku i pismeno izvješće o vlastitom seminaru



Klimatologija I, II




Znanstveni članci, knjige monografskog tipa, brojne internet stranice.




PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET GEOFIZIČKI ODSJEK Horvatovac bb 10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA SEMINAR IZ DINAMIČKE METEOROLOGIJE


NAZIV KOLEGIJA: Seminar iz dinamičke meteorologije





GODINA STUDIJA: V




predavanja

Vježbe

seminar 1 Dr. sc. Branko Grisogono, izv. prof.




3 + 2

CILJ KOLEGIJA:

Produbljavanje saznanja o dinamici atmosfere na velikoj skali izvantropskih širina. Proširenje saznanja o mezoskalnoj i mikroskalnoj dinamici i turbulenciji. (Težište je na studentovom izboru problema.)


tjednima):

Strukture izvantropskih makro- i mezo-poremećaja. Mezoskalne ciklone. Interni uzgonski valovi. Granični sloj atmosfere. Prognoza kinetičke energije turbulencije. Spektralni opis turbulencije. Transport i difuzija u atmosferi.




Praćenje aktualnih sinoptičkih i lokalnih meteo-pojava (TV, www, itd.), projektni zadatak.





Održati seminar o projektnom zadatku.




Pismeno izvješće o vlastitom seminaru (projektnom zadatku).



Opća fizika I-IV, Matematička analiza I-II, Klasična mehanika I-II, Uvod u geofizičku dinamiku fluida, Dinamička meteorologija I-II, Klimatologija I.








Brojne internet stranice, ECMWF kursevi, znanstveni članci.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA SEMINAR IZ FIZIČKE OCEANOGRAFIJE


NAZIV KOLEGIJA: Seminar iz fizičke oceanografije



Dr. sc. Mirko Orlić, redoviti profesor, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: Magistar fizike – geofizike

GODINA STUDIJA: V




predavanja 0

vježbe 0

seminar 1 Dr. sc. Mirko Orlić, red. prof.




3 + 2

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s načinom kako se prati znanstvena literatura te kako se pismeno i usmeno prezentiraju rezultati istraživanja, a ujedno produbiti znanja stečena tijekom prethodnih godina studija. Dakle, seminar s jedne strane predstavlja vježbu komuniciranja u znanosti i stoga pripremu za izradu i obranu završnog rada, a s druge strane priliku za razvijanje vlastitih interesa.


tjednima):

Nakon uvodnog predavanja, svaki pojedini student samostalno obrañuje dvije teme iz područja fizičke oceanografije. Seminarske teme se odabiru iz članaka u tekućim znanstvenim časopisima ili iz knjiga monografskog tipa. Rezultate obrade student izlaže pismeno i usmeno, obraćajući pozornost na razradu problema, rezultate obrade podataka i/ili matematičkog modeliranja te dobivene zaključke. U razgovoru s nastavnikom i drugim polaznicima seminara student produbljuje znanje stečeno tijekom ranijih godina na predavanjima i vježbama.




Redovito pohañanje nastave, izrada dva seminarska rada te održavanje dva seminarska predavanja.





Redovito pohañanje nastave, izrada dva seminarska rada te održavanje dva seminarska predavanja.




Pisanje dva seminarska rada i održavanje dva seminarska predavanja.



Fizička oceanografija I, II, Dinamika obalnog mora.




Članci objavljeni u tekućim znanstvenim časopisima.

Knjige monografskog tipa.




PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET GEOFIZIČKI ODSJEK Horvatovac bb 10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA SEMINAR IZ SEIZMOLOGIJE NA DIPLOMSKOM STUDIJU


NAZIV KOLEGIJA: Seminar iz seizmologije





GODINA STUDIJA: V




predavanja 0

Vježbe 0

seminar 1 Dr. sc. Marijan Herak, red. prof.




2 + 2

CILJ KOLEGIJA:

Student kroz čitanje odabranih znanstvenih članaka i prikaz rezultata tuñih istraživanja uči čitati znanstvenu literaturu te izložiti rezulatate znanstvenog rada. Ujedno produbljuje znanja u vezi odabranog problema. Studenti sami biraju temu seminara (u dogovoru s nastavnikom).


tjednima):

Bilo koji problem iz seizmologije, prema izboru studenata (u dogovoru s nastavnikom).




Održati seminar na odabranu temu (1 po semestru) pred kolegama i nastavnikom.





Uspješno održan seminar o projektnom zadatku.




Pismeno izvješće o vlastitom seminaru.



Seizmologija I-III.




Recentni znanstveni časopisi sa seizmološkim radovima.



Brojne internet stranice.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA SEMINAR IZ ANALIZE I PROGNOZE VREMENA


NAZIV KOLEGIJA: Seminar iz Analize i prognoze vremena


za svakog autora):

Dr. sc. Krešo Pandžić, naslovni docent, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: V




seminar 1 dr. sc. Krešo Pandžić




3+2

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente sa suvremenim metodama analize vremena s naglaskom na primjenu. Stečena znanja ove vrste neophodna su za sva područja operativne meteorologije: planiranje motrenja, procesiranje podataka, praćenje i prognozu vremena i klime, ekološke ekspertize.


Nastavnik predlaže studentima temu seminarskog rada iz područja analize vremena i priprema odgovarajuću literaturu. Tema treba biti što više vezana za suvremenu meteorološku praksu. Prednost imaju teme koje se bave procesima vezanim za područje Hrvatske (na primjer, sredozemna ciklogeneza), odnosno posebne grane primjene: zrakoplovna ili pomorska meteorologija.



zadatke i dr.):

Studenti su dužni pripremiti jedno predavanje tijekom IX. semestra iz područja Sinoptičke meteorologije I na temelju odabrane literature (znanstveni rad, monografija ili poseban pregled iz meteorološke prakse).




formiranju ocjene):

Studentima je usmeno predavanje uvjet za potpis.




Samostalno pripremljeno usmeno predavanje iz područja Sinoptičke meteorologije I, II koje se posebno ne ocjenjuje. Predavanje se izlaže uz obveznu nazočnost studenata i nastavnika.



Sve kolegije iz prva četiri semestra, Meteorološka mjerenja, Dinamičku meteorologiju I i II, Klimatologija I.



moguće novijeg datuma) – koriste se samo dijelovi navedenih knjiga:

Pandžić, K., 2002: Analiza meteoroloških polja i sustava. HINUS, Zagreb.

Bluestein, H.B., 1992: Sinoptic-dynamic meteorology in midlatitudes. Oxford University Press, New York.

Kalney, E., 2003: Atmospheric modelling, data assimilation and predictability. Cambridge University Press, Cambridge.

Pielke R.A. and R.P. Pearce, 1994: Mesoscale modeling of the atmosphere. American Meteorological Society, Boston.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o

tome da bude što je moguće novijeg datuma):

Daley, R., 1991: Atmospheric data analysis.Cambridge University Press, Cambridge. 457 pp.

Kurz, M., 1998: Synoptic meteorology. Deutscher Wetterdienst, Offenbach. 200 pp. Carlson, T.N., 1994: Mid-latitude weather systems. American Meteorological Society, Boston. 507

pp.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA ANALIZA I PROGNOZA VREMENA I


NAZIV KOLEGIJA: Analiza i prognoza vremena I


za svakog autora):

dr. sc. Krešo Pandžić, naslovni docent, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: V

SEMESTAR STUDIJA: 9



predavanja 2 dr. sc. Krešo Pandžić

vježbe 1 asistent




3

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s tradicionalnim i suvremenim metodama analize vremena. Stečena znanja ove vrste neophodna su za sva područja istraživačke i operativne meteorologije: planiranje motrenja, procesiranje podataka, praćenje i prognozu vremena i klime, ekološke ekspertize.


Globalni motriteljski sustav Svjetsko meteorološko bdijenje. Kontrola meteoroloških informacija. Analitički materijali s posebnim osvrtom na kartografske projekcije (stožastu, valjkastu i polarno-steregrafsku). Objektivna analiza meteoroloških polja: metoda prilagodbe (polinomna i spektralna), optimalna (statistička) interpolacija, metoda uzastopnih popravaka i varijacijska metoda. Tehnologija izrade izopleta.

Atmosferski sustavi: zračne mase, atmosferske fronte (frontogeneza i frontoliza), mlazne struje uključujući njezine genetičke funkcije, barički cirkulacijski sustavi (ciklone, anticiklone, doline i grebeni) uključujući ciklogenezu (ciklolizu) i anticiklogenezu (aniciklolizu) te tendenciju visina izobarne plohe. Diferencijalna svojstva polja vjetra, strujnice i trajektorije. Dijagnoza vertikalnih gibanja u atmosferi. Barički sustavi u okviru opće atmosferske cirkulacije. Zavjetrinska ciklogeneza s posebnim osvrtom na ciklogenezu na južnoj strani Alpa.. Analiza polja vlage i procjena količine oborine. Atmosferski sustavi i vrijeme. Orografski utjecaji na vrijeme. Obalna cirkulacija zraka i vrijeme.



zadatke i dr.):

Na vježbama studenti izrañuju računalne programe u programskom jeziku FORTRAN testirajući ih na stvarnim podacima i računalu. Zadaci na vježbama naslanjaju se na predavanja kao i meteorološku praksu. Do konca IX. semestra studenti trebaju izraditi poseban program kao kolokvij koji je uvjet za potpis iz Sinoptičke meteorologije I.




formiranju ocjene):

Nazočnost predavanjima evidentira se potpisom studenata. Nakon završetka semestra sumira se nazočnost svakog studenta i ocjenjuje ocjenom od 1 do 5. Ocjene nazočnosti zapisuju se u poseban priručnih nastavnika i nerijetko se koriste kao dodatni pokazatelj pri davanju preporuka o studentu (posao, stipendija itd.). Studente se upozorava na važnost kontinuiranog sudjelovanja u nastavi te utjecaj na ukupan uspjeh.




Tradicionalno se ispit iz Sinoptičke meteorologije I obavlja najčešće usmeno korištenjem krede i ploče, a rijeñe (ako prethodno uvjeti ne dozvoljavaju) u obliku pismene pripreme i usmenog pojašnjenja napisanog. U oba slučaja prati se stupanj formalne usvojenosti gradiva te osobito njegovo razumijevanje pazeći na stručnu terminologiju. Ukoliko postoji dilema oko ocjene postavljaju se dodatna potpitanja sve dotle dok nije moguće donijeti konačnu odluku.



Svi kolegiji iz prva četiri semestra, Meteorološka mjerenja, Dinamička meteorologija I i II, Klimatologija I.




Pandžić, K., 2002: Analiza meteoroloških polja i sustava. HINUS, Zagreb. 314 pp.

Bluestein, H.B., 1992: Sinoptic-dynamic meteorology in midlatitudes, (Vol. I). Oxford University Press, New York. 431 pp.

Bluestein, H.B., 1993: Sinoptic-dynamic meteorology in midlatitudes, (Vol. II). Oxford University Press, New York. 431 pp.



Daley, R., 1991: Atmospheric data analysis.Cambridge University Press, Cambridge. 457 pp.

Kurz, M., 1998: Synoptic meteorology. Deutscher Wetterdienst, Offenbach. 200 pp. Carlson, T.N., 1994: Mid-latitude weather systems. American Meteorological Society, Boston. 507

pp.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA ANALIZA I PROGNOZA VREMENA II


NAZIV KOLEGIJA: Analiza i prognoza vremena II


za svakog autora):

Dr. sc. Krešo Pandžić, naslovni docent, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta


GODINA STUDIJA: V




predavanja 2 nastavnik

vježbe 1 asistent




4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s tradicionalnim i suvremenim metodama prognoze vremena. Stečena znanja ove vrste neophodna su za sva područja istraživačke i operativne meteorologije: planiranje motrenja, procesiranje podataka, praćenje i prognozu vremena i klime, ekološke ekspertize.


Subjektivni način prognoze vremena. Objektivne metode prognoze: deterministički, stohatički i determinističko-stohastički pristup.

Hidrodinamičke jednadžbe u različitim koordinatnim sustavima (generalizirane koordinate, sferne koordinate, tangencijalni sustav, kartografske koordinate). Pregled numeričkih metoda rješavanja hidrodinamičkih jednadžbi: metoda konačnih razlika i metode razvoja funkcija u red (spektralna i konačnih elemenata). Nelinearna numerička nestabilnost i filtriranje numeričke nestabilnosti (niskopropusni i vrpčasti filtri). Inicijalizacija numeričkih modela: jednadžba ravnoteže, normalni modovi, četverodimenzijalna varijacijska analiza. Definiranje graničnih uvjeta.

Barotropni model za ograničeno područje na stožastoj projekciji. Šestoslojni hemisferski prognostički model s primitivnim jednadžbama. Globalni spektralni model Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena. Upoznavanje s regionalnim modelima ALADIN (Aire Limitee Adaptation et Development International) i HIRLAM (HIgh Resolution Limited Area Modelling).

Stohastički (regresijski) pristup prognozi vremena. Metoda analogija. Determinističko-stohastički pristup: prediktabilnost atmosfere, ansambl prognoze.

Subjektivni način interpretacije produkata prognostičkih modela. Regresijski način interpretacije (Model Output Statistic, Perfekt Prognosis). Adaptacijski deterministički modeli (na primjer, za

prilagodbu polja strujanja orografiji). Prognoze za posebne namjene. Verifikacija prognoza.



zadatke i dr.):

Na vježbama studenti izrañuju računalne programe u programskom jeziku FORTRAN testirajući ih na stvarnim podacima i računalu. Zadaci na vježbama naslanjaju se na predavanja kao i meteorološku praksu. Do konca X. semestra studenti trebaju izraditi poseban program kao kolokvij koji je uvjet za potpis iz Sinoptičke meteorologije II.




formiranju ocjene):

Nazočnost predavanjima evidentira se potpisom studenata. Nakon završetka semestra sumira se nazočnost svakog studenta i ocjenjuje ocjenom od 1 do 5. Ocjene nazočnosti zapisuju se u poseban priručnih nastavnika i nerijetko se koriste kao dodatni pokazatelj pri davanju preporuka o studentu (posao, stipendija itd.). Studente se upozorava na važnost kontinuiranog sudjelovanja u nastavi te utjecaj na ukupan uspjeh.




Tradicionalno se ispit iz Sinoptičke meteorologije II obavlja najčešće usmeno korištenjem krede i ploče, a rijeñe (ako prethodno uvjeti ne dozvoljavaju) u obliku pismene pripreme i usmenog pojašnjenja napisanog. U oba slučaja prati se stupanj formalne usvojenosti gradiva te osobito njegovo razumijevanje pazeći na stručnu terminologiju. Ukoliko postoji dilema oko ocjene postavljaju se dodatna potpitanja sve dotle dok nije moguće donijeti konačnu odluku.



Svi kolegiji iz prva četiri semestra, Meteorološka mjerenja, Dinamička meteorologija I i II, Klimatologija I, Analiza i prognoza vremena I.




Kalney, E., 2003: Atmospheric modeling, data assimilation and predictability. Cambridge University Press, Cambridge. 341 pp.

Haltiner, G.J. and R.T. Williams, 1980: Numerical weather prediction. John Wiley & Sons, New York. 477 pp.

Pielke R.A. and R.P. Pearce, 1994: Mesoscale modeling of the atmosphere. American Meteorological Society, Boston. 167 pp.



Zdunkowski, W. and A. Bott, 2003: Dynamics of the atmosphere – A course in theoretical

meteorology. Cambridge University Press, Cambridge. 719 pp. Radinović, ð., 1979: Prognoza vremena. Univerzitet u Beogradu. Beograd. 266 str. Mesinger, F. and A. Arakawa, 1976: Numerical models in atmospheric models.

Volume I. GARP Publication Series No. 17, WMO, Geneve. 135 pp.



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA STATISTIČKA FIZIKA


NAZIV KOLEGIJA: Statistička fizika



Dr. sc. Ivo Batistić, izvanredni profesor, Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8



predavanja 2 dr. sc. Ivo Batistić, izv. prof.

vježbe 1 Davor Čapeta, dipl. inž.

seminar

praktikum




studenta):

4

CILJ KOLEGIJA:

Razumijevanje veze izmeñu globalnih termodinamičkih (termičkih) svojstava tijela i

mikroskopske strukture od koje su tijela sačinjena.

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA:

01. Uvod u računanje vjerojatnosti, kombinatoriku i funkcije raspodjele.

02. Meñumolekulani sudari i proračun tlaka idealnog plina.

03. Osnovni termodinamički pojmovi, jednadžba stanja.

04. Osnovni zakoni termodinamike, Carnotov ciklus i termodinamički strojevi.

05. Osnovna relacija termodinamike, sustavi promjenjivog broja čestica.

06. Maxwellova funkcija raspodjele.

07. Pojam konfiguracijskog prostora, ograničenja klasične statističke fizike.

08. Stirlingova formula, izvod Boltzmannove raspodjele.

09. Browonovo gibanje, zakon jednake raspodjele energija, Daltonov zakon.

10. Kvantizacija energijskog spektra za razne vrste gibanja, 3. zakon termodinamike, zračenje crnog tijela.

11. Toplinski kapacitet krutih tijela, bozoni i fermioni, Boze-Einsteinova funkcija raspodjele.

12. Fermi-Dirakova funkcija raspodjele, fermionski sustavi.








Praćenje predavanja i vježbi




Pismeni ispit + usmeni ispit.



Fizika I-IV, Matematička analiza, Teorijska mehanika, Uvod u kvantnu fiziku.




V. Šips, Uvod u statističku fiziku, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Literatura za proširenje znanja: Z. Lenac i V Šips, Zadaci iz statističke fizike I, Liber, Zagreb, 1980. Z. Lenac i V Šips, Zadaci iz statističke fizike II, Liber, Zagreb, 1981. V. Šips, Osnove statističke fizike, Liber, Zagreb, 1983. F. Mandl, Statistical Physics, Wiley, New York, 1988.



http://grdelin.phy.hr/~ivo/Nastava/StatistickaFizika/



GEOFIZIČKI ODSJEK

Horvatovac bb

10000 Zagreb

OBRAZAC ZA PROGRAM KOLEGIJA TEŽA I OBLIK ZEMLJE


NAZIV KOLEGIJA: TEŽA I OBLIK ZEMLJE

AUTOR(I) PROGRAM:

Nastavnik: dr. sc. Davorka Herak, izvanredni profesor, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

Asistent: mr. sc. Vlado Kuk, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

NAZIV PREDDIPLOMSKOG STUDIJA: MAGISTAR FIZIKE-GEOFIZIKE

GODINA STUDIJA: V

SEMESTAR STUDIJA: 9




vježbe 1 mr. sc. Vlado Kuk

seminar

ECTS BODOVI : 3

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s djelovanjem sile gravitacije na Zemlji koja rotira. Naučiti studente odreñivanje parametara sile teže. Upozoriti ih na relevantnost mjerenja akceleracije sile teže u npr. primijenjenoj geofizici.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Elementi teorije potencijala. Geoid i sferoid. Normalno polje sile teže. Clairautov teorem. Udaljenost izmeñu geoida i sferoida. Stokesov teorem. Osnove teorije izostazije. Redukcija sile teže. Anomalije teže. Izostatska redukcija mjerenih vrijednosti.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA

Domaće zadaće.

UVJETI ZA POTPIS

Redovito pohañanje nastave i redovita izrada domaćih zadaća.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Uz redovnu i uspješnu izradu domaćih zadaća te aktivno sudjelovanje u nastavi samo usmeni ispit. U suprotnom, pismeni pa zatim usmeni ispit.

KOLEGIJI PRETHODNICI

OBAVEZNA LITERATURA

Lambeck, K.: Geophysical Geodesy, Clarendon Press, Oxford, 1988.

Vaniček, P. and E. Krakiwsky: Geodesy, The Concepts, Elsevier, Amsterdam, 1986.


Kasumović, M.: Opća i primjenjena geofizika s osnovama sferne astronomije, I dio, PMF, Zagreb, 1971.

Osobni podaci nastavnika

TITULA, IME I PREZIME NASTAVNIKA/NASTAVNICE (dr. sc. Ime Prezime):

Dr.sc. Ivo Batistić

ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: izvanredni profesor

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE:

2001.

USTANOVA U KOJOJ JE ZAPOSLEN(A):

Prirodoslovno matematički fakultet, Fizički odsjek

E-MAIL ADRESA: [email protected]

URL ADRESA: http://grdelin.phy.hr/~ivo

ZNANSTVENO-STRUČNO-NASTAVNI ŽIVOTOPIS (do 250 riječi):

Diplomirao 1978., magistrirao 1981., doktorirao 1987. kod prof. S. Barišića s doktorskim radom «Nelinearne pojave u kvazijednodimenzionalnim sistemima». Zaposlen na Institutu za fiziku od 1979 do 2000. Od 2001. radi kao izvanredni profesor na teorijskom zavodu, fizičkog odsjeka prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Do 2001. kao vanjski suradnik držao je predavanja iz «Ireverzibilnih procesa» a od 2001. predaje «Osnove fizike čvrstog stanja» i «Uvod u statističku fiziku» te «Baze podataka» nastavničkim smjerovima. Područje znanstvenog rada je fizika čvrstog stanja, uža specijalnost teorija faznih prijelaza, teorija mnoštva čestica, niskodimenzionalni sustavi, visokotemperaturna supravodljivost. Dosada je objavio oko 45 znanstvenih radova od toga oko 40 u CC časopisima.

TITULA, IME I PREZIME NASTAVNIKA/NASTAVNICE: Dr.sc. Branko Grisogono


DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: 01.10.2003.

USTANOVA U KOJOJ JE ZAPOSLEN: PMF


URL ADRESA: http://www.gfz.hr/


Diplomirao i magistrirao 1983. 1987. na PMFu, Zagreb; doktorirao 1992. u Desert Research Institute (DRI), Univ. of Nevada – Reno, NV, USA. Postdoktorski studij u DRI, 1992. te Dept. of Meteorology (MIUU), Uppsala Univ., Uppsala, Sweden, 1993-1995. Docent u MIUU 1996., vodi kolegij 'mezoskalna meteorologija'. Izvanredni profesor, Dept. of Meteorology (MISU), Stockholm Univ., Stockholm, Sweden, 1997.-2003. Uz mezoskalni kolegij, vodio 'Numeričko modeliranje' (magistarski nivo), te predavao u 2 doktorska kolegija iz mezoskalne meteorologije. Sudjeluje u poslijediplomskoj nastavi na PMFu, Zagreb, od 1998. iz 'Odabranih poglavlja atmosferske turbulencije i difuzije'. Uspješno vodio 2 doktorata i nekoliko magisterija na MISU, Stockholm. Sada vodi nekoliko magisterija i jedan doktorat na PMFu, Zagreb, te nekoliko dodiplomskih kolegija (od 10.2003.).

Sudjelovao na više desetaka konferencija, trenutno organizira ICAM/MAP2005 u Zadru (Alpska konferencija). Obavio ili ima u tisku 32 rada od kojih 27CC/ISI. Do 02/2005. citiran 245 puta u znanstvenoj literaturi. Bavi se mezoskalnom dinamikom, posebice obalnom i planinskom meteorologijom te graničnim slojevima koristeći sve tri osnovne metode geofizike: mjerenja, numeričko modeliranje i razvoj analitičkih teorija. Član uredništva 'Tellus' (Švedsko geofiz. društvo, 'impact factor' oko 2).

TITULA, IME I PREZIME NASTAVNIKA/NASTAVNICE (dr. sc. Ime Prezime): dr. sc. Davorka Herak


DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: 9. svibanj 2002.

USTANOVA U KOJOJ JE ZAPOSLEN(A):Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek

E-MAIL ADRESA:[email protected]

URL ADRESA: http://geo101.gfz.hr/~dherak/


Bavi se temama iz područja seizmologije: seizmičnošću Hrvatske i okolnih područja, odreñivanjem strukture Zemljine kore i gornjeg plašta, površinskim valovima potresa, magnitudom potresa, te srednjeročnom prognozom potresa za područje Vanjskih Dinarida.

Objavila je 25 znanstvenih radova u CC i časopisima s meñunarodnom recenzijom, 10 u časopisima s domaćom recenzijom, 16 priopćenja sa znanstvenih skupova, te nekoliko stručnih i polarnih članaka.

Sudjelovala je u realizaciji nekoliko meñunarodnih i domaćih znanstvenih projekata, te u brojnim stručnim studijama za potrebe privrede u Hrvatskoj.

Na diplomskom studiju predaje Seizmologiju, Teoriju elastičnosti s primjenom u geofizici, Težu i oblik Zemlje, te Fiziku Zemlje i atmosfere za profesorski smjer fizike na PMF-u (Sveučilište u Zagrebu) i na Sveučilištu u Osijeku. Na poslijediplomskom znanstvenom studiju iz polja Fizike, smjer Geofizika-Fizika unutrašnjosti Zemlje predaje Fiziku unutrašnjosti Zemlje.

U razdoblju 1990. – 2003. bila je tajnik časopisa Geofizika.

Od ak. god. 2004./2005. obavlja dužnost pročelnice Geofizičkog odsjeka PMF-a.


dr. sc. Marijan Herak

ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: redoviti profesor

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: 9. svibanj 2002.


Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek

E-MAIL ADRESA:[email protected]

URL ADRESA: http://geo101.gfz.hr/~mherak/index.html


Bavi se temama iz raznih područja seizmologije: seizmičnošću Hrvatske i okolnih područja, odreñivanjem strukture Zemljine kore i gornjeg plašta, površinskim valovima potresa, magnitudom potresa, seizmičkim hazardom, statistikom potresa, kodom, anizotropijom brzina, lociranjem potresa, razvojem seizmološkog softvera...

Objavio je do sada samostalno ili u koautorstvu 49 znanstvenih radova (od toga 29 u časopisima koje navode CC i SCI, 13 u ostalim časopisima s meñunarodnom recenzijom i 6 u časopisima s domaćom recenzijom), 2 poglavlja u knjizi, 25 priopćenja sa znanstvenih skupova i tri rada na popularizaciji struke. Glavni je istraživač na jedinom znanstvenom projektu iz seizmologije u Hrvatskoj (Seizmičnost Hrvatske), a sudjeluje u izvoñenju brojnih meñunarodnih znanstvenih projekata. Aktivno surañuje sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Trstu i Hamburgu, gdje je često boravio kao gostujući profesor i znanstvenik.

Na diplomskom studiju predaje kolegije Seizmologija, Statističke metode u geofizici, Odabrana poglavlja geofizike, Inženjersku seizmologiju, Geofizički praktikum i Seminar iz seizmologije. Voditelj je smjera Geofizika – Fizika unutrašnjosti Zemlje na poslijediplom-skom studiju iz polja fizike, na kojem drži dva kolegija.

Službeni je predstavnik Hrvatske u Europskoj seizmološkoj komisiji (ESC) te u Radnoj grupi za znanost i tehnologiju Centralnoeuropske inicijative (Sekcija B, Geofizika). Član je Uredničkog odbora znanstvenog časopisa Geofizika od prvog broja (1984) a od 1993. do 2003. njegov je glavni i odgovorni urednik. Član je i Američkog seizmološkog društva te Hrvatskog povjerenstva za geodeziju i geofiziku Meñunarodne unije za geodeziju i geofiziku (IUGG) čiji je bio tajnik od njegova osnutka 1991. do 1999. Dužnost pročelnika Geofizičkog odsjeka obavljao je od 2000. do 2004. godine. Od školske godine 2004/05 na dužnosti je prodekana PMF-a za meñunarodnu suradnju. 2005. izabran je za člana Matičnog odbora za polje fizike.

TITULA, IME I PREZIME NASTAVNIKA/NASTAVNICE (dr. sc. Ime Prezime): dr.sc. Gorjana Jerbić-Zorc

ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: viši predavač


USTANOVA U KOJOJ JE ZAPOSLEN(A): Fizički odsjek, PMF


URL ADRESA:


• Od 1.2.1985. zaposlena u Fizičkom zavodu PMF-a kao znanstveni pripravnik, zatim asistent, viši asistent, te viši predavač.

• magistrirala 1989. (Raspad metastabilnog stanja 85Rb na 514 keV) i • doktorirala 1991. (XX raspad u atomima hafnija). • ZNANSTVENA AKTIVNOST: nuklearna i atomska spektroskopija (proučavanje

dvofotonskih raspada u jezgrama i atomima, efekti drugog reda u atomskim ljuskama…); 13 znanstvenih radova i priopćenja na skupovima

• NASTAVNA DJELATNOST: Vježbe iz fizike za studente kemije (1985-97.), asistent Kolokviji iz Općih fizika 1-4 (1985-95.), asistent Fizički praktikumi 1/2 (1985-91.), asistent Atomski praktikum (1985-98.) - asistent (1985-93.) - suvoditelj (1994-98.) - kreirala vježbe i pripremala upute i programe za obradu podataka na računalu Fizički praktikumi 3/4 (1992-2005) - asistent (1992-94.) - voditelj (1995-2005.) Metodika nastave tehnike s informatikom (2001-05.) - kreiranje programa, predavanja, ispiti Seminar iz metodike nastave tehnike s informatikom (2001-05.) Praktikum (metodička praksa) iz nastave tehnike s informatikom (2001-05.) Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike (2003-05.), voditelj Metodika nastave informatike (2003-05.) - kreiranje programa, predavanja, ispiti Praktikum (metodička praksa) iz nastave informatike (2003-05.) Ljetna škola mladih fizičara - član organizacijskog odbora - urednik zbornika Ljetne škole mladih fizičara (1993-97) - suvoditelj škole (1993-95.) - voditelj škole (1996-97.) Voditelj učenicima pri izradi eksperimentalnih radova za natjecanja iz fizike Voditelj diplomskih radova za studente nastavnog smjera Član povjerenstva za polaganje stručnih ispita (tehnička kultura).

TITULA, IME I PREZIME NASTAVNIKA/NASTAVNICE (dr. sc. Ime Prezime): Doc. dr. sc. Zvjezdana Bencetić Klaić

ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: Docent

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: 9. svibnja 2002

USTANOVA U KOJOJ JE ZAPOSLEN(A): Geofizički zavod Andrija Mohorovičić, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Horvatovac bb, 10000 Zagreb


URL ADRESA://www.gfz.hr/


Istraživanje:

- Onečišćenje atmosferskog graničnog sloja, modeliranje daljinskog prijenosa polutanata, modeliranje mezoskalnog strujanja nad kompleksnom topografijom, biometeorologija

Dodiplomska nastava:

- Dinamika atmosfere i mora (atmosfera, 1999-nadalje), Sveučilište u Zagrebu

- Osnove geofizike (atmosfera 1999-nadalje), Sveučilište u Zagrebu

- Dinamička meteorologija (I i II, 1998-nadalje) , Sveučilište u Zagrebu

- Uvod u geofizičku dinamiku fluida (1998-nadalje) , Sveučilište u Zagrebu

- Fizika Zemlje (atmosfera, 2004-nadalje), Sveučilište u Osijeku

Poslijediplomska nastava:

- Odabrana poglavlja fizike atmosfere (2004-nadalje), Sveučilište u Zagrebu

Mentorstvo: 3 magistarske i 11 diplomskih radnji

Stipendije, profesionalna i stručna usavršavanja:

2000 Postdoktorska stipendija Grčke državne fondacije IKY, Aristotelovo sveučilište u Solunu, Grčka

2000 Gostujući znanstvenik na Desert Research Institute, Reno, Nevada, USA

1998 Profesionalna suradnja na ALADIN projektu, Meteo-France, Toulouse, Francuska

1987 Postdiplomska stipendija norveške vlade Norveškom meteorološkom institutu, Oslo, Norveška

Stručne aktivnosti:

2003-nadalje: Glavna urednica časopisa Geofizika

2003-nadalje: Član EURASAP odbora

TITULA, IME I PREZIME NASTAVNIKA: Dr.sc. Antun Marki

ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: Viši asistent


USTANOVA U KOJOJ JE ZAPOSLEN: Geofizički zavod «Andrija Mohorovičić», Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Horvatovac bb, 10000 ZAGREB


URL ADRESA: http://www.gfz.hr

ZNANSTVENO-STRUČNO-NASTAVNI ŽIVOTOPIS:

Znanstveno istraživački interes:

Modeliranje komponenti Sunčevog ozračenja (izravna, raspršena, ukupna, UV) i praćenje promjena vezanih uz atmosferski ozon; Geomagnetizam.

Dodiplomska nastava:

- Meteorološka mjerenja: (nastavnik 1999-nadalje; asistent 1991-1999); Sveučilište u Zagrebu.

- Fizička meteorologija 1,2 (nastavnik 1999-nadalje; asistent 1991-nadalje); Sveučilište u Zagrebu.

- Klimatologija 1,2 (nastavnik 2002-nadalje); Sveučilište u Zagrebu.

- Agroklimatologija: (nastavnik 1999-2004), Sveučilište u Osijeku.

Mentorstva: 5 diplomskih radova

Stipendije, stručna i znanstvena usavršavanja:

1997 Stručna suradnja na Projektu ALADIN, Meteo-France, Toulouse, Francuska (3 mjeseca).

Stručne aktivnosti:

1997-nadalje: Član Upravnog odbora Hrvatskog meteorološkog društva

1998-2002: Član Ureñivačkog odbora Hrvatskog meteorološkog časopisa

2002-nadalje: Zamjenik glavnog i odgovornog urednika Hrvatskog meteorološkog časopisa

TITULA, IME I PREZIME NASTAVNIKA/NASTAVNICE:

Dr.sc. Tihomir Marjanac

ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE:

Izvanredni profesor


7.12.2000.


Geološko-paleontološki zavod, Geološki odsjek Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 10000 Zagreb, Zvonimirova 8

E-MAIL ADRESA:

[email protected]

URL ADRESA:

http://www.geocities.com/tihi_geo/marjanac.htm


Obrazovanje

1980.

Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Diplomirani inženjer geologije i paleontologije. Diplomski rad: "Geologija okolice Impolja, južno od Sevnice", voditelj: prof. dr.sc. Ljubomir Babić

1986.

Zajednički studij iz područja geologije Sveučilišta u Zagrebu. Magistar prirodnih znanosti iz područja geologije (Regionalna geologija). Magistarski rad: "Sedimentacija dubokovodnih klastita paleogena sjevernog i istočnog zaleña Solina", voditelj: prof. dr. sc. Ljubomir Babić

1994.

Zajednički studij iz područja geologije Sveučilišta u Zagrebu. Doktor prirodnih znanosti (Geologija). Doktorski rad: "Evolution of Eocene-Miocene flysch basin of Central Dalmatia, Croatia (Evolucija eocensko-miocenskog fliškog bazena srednje Dalmacije)", voditelj: prof. dr. sc. Vladimir Jelaska

1992.-1995. Post-doktorska stipendija Norveške akademije znanosti, University of Bergen, Norveška

NASTAVNA DJELATNOST

1982.-1986. Asistent, Geološko-paleontološki zavod PMF-a

1983.-1986. Predavač, Kemijsko-tehnološki obrazovni centar

1986.-1991. Znanstveni asistent, Geološko-paleontološki zavod PMF-a

1991.-1996. Asistent, Geološko-paleontološki zavod PMF-a

1996.-2000. Docent, Geološko-paleontološki zavod PMF-a

2000.- danas

Izvanredni profesor, Geološko-paleontološki zavod PMF-a

Dodiplomski studij

vježbe Opća geologija,Uvod u geoznanosti, Istraživanje facijesa, Istraživanje facijesa i sedimentacijskih bazena, Osnove opće geologije, Osnove geologije, Fizička geologija

praktikumi Geološko-paleontološki praktikum I, Geološko-paleontološki praktikum II, Uvod u znanstveni rad i samostalno istraživanje

terenska nastava

Opća geologija, Stratigrafija, Istraživanje facijesa i sedimentacijskih bazena, Osnove opće geologije, Osnove geologije, Fizička geologija

predavanja Opća geologija, Osnove opće geologije, Osnove geologije, Fizička geologija, Geologija, Geološka klasifikacija i korelacija

Postdiplomski studij

predavanja Geološka interpretacija seizmičkih profila, Geološka interpretacija petrofizičkih podataka, Geologija kvartara, Sekvencijalna stratigrafija

Izvansveučilišna nastava, tečajevi i radionice

1995. - 1996. Tečaj iz sekvencijalne stratigrafije, INA-Naftaplin

1995. - 1996. Terenski workshop iz sekvencijalne stratigrafije, INA-Naftaplin

1997. Workshop iz sekvencijalne stratigrafije, Hrvatsko geološko društvo

1999. - 2000. Mala zelena škola, Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad

2001. Geološke radionice, Dom Crvenog križa Zagreba, Sljeme

2002. - 2005. Geološke i astronomske radionice. Dom Crvenog križa Zagreba, Sljeme

2002. - 2003. Geološke i astronomske radionice. Dom Crvenog križa Zagreba, Novi Vinodolski

2004. Astronomske i geološke radionice. Centar za kulturu Trešnjevka

AKTIVNI PROJEKTI voditelj projekta: "Geološki učinci udara bolida (impakata)" MZOŠ (0119401)

TITULA, IME I PREZIME NASTAVNIKA: Dr. sc. Mirko Orlić

ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE: Redoviti profesor

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE:

20. studenoga 2000.

USTANOVA U KOJOJ JE ZAPOSLEN:

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu


URL ADRESA: http://geo101.gfz.hr/~morlic


Mirko Orlić doktorirao je na Sveučilištu u Zagrebu (1988). Usavršavao se u Velikoj Britaniji, a kao gostujući znanstvenik godinu dana boravio u SAD-u. Najprije je radio na Institutu "Ruñer Bošković", a od 1983. zaposlen je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu gdje predaje fiziku mora. Bio je mentor pri izradi dvadesetak diplomskih radova, šest magistarskih radova i pet doktorskih disertacija. Djelovao je kao voditelj poslijediplomskog studija fizike, pročelnik Geofizičkog odsjeka PMF-a, prodekan PMF-a, član Zajedničkog hrvatsko-američkog odbora za znanstvenu i tehnološku suradnju i član Područnog znanstvenog vijeća za prirodne znanosti. Sudjelovao je u organizaciji i provedbi eksperimenata u Riječkom zaljevu i sjevernom Jadranu, a od 1983. godine vodi Mareografsku postaju u Bakru. Bio je voditelj nekoliko nacionalnih projekata te niza meñunarodnih projekata posvećenih meñudjelovanju atmosfere i mora. U ovom potonjem svojstvu sudjelovao je u meñunarodnim istraživačkim krstarenjima u Jadranu tijekom 2002. i 2003. godine. Pozvani je sudionik različitih simpozija kao i sastanaka što ih organiziraju agencije UN, član i predsjednik organizacijskih odbora domaćih i meñunarodnih znanstvenih skupova. Bio je urednik časopisa "Geofizika" i dva znanstvena zbornika, a trenutačno je gost-urednik američkog časopisa “Journal of Geophysical Research” te urednik struke “geofizika” u Hrvatskoj enciklopediji. Član je Hrvatskog povjerenstva za geodeziju i geofiziku, American Geophysical Union te The Oceanography Society. Dobio je Fulbrightovu nagradu. Bavi se empirijskim i teorijskim istraživanjem fizikalnih procesa u moru i meñudjelovanja atmosfere i mora. Formulirao je model inercijalnih oscilacija u Jadranu, zajedno sa suradnicima razvio je model kojim je reproduciran odziv Jadrana na djelovanje bure i juga te je otkrio tzv. Istarsku obalnu protustruju. Objavio preko 50 znanstvenih radova, 60-ak kongresnih priopćenja i jednu knjigu. Njegovi su radovi u meñunarodnoj znanstvenoj periodici do sada citirani više od 400 puta.


dr. sc. Krešo Pandžić


Naslovni docent Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


23. listopada 2003.


Državni hidrometeorološki zavod, Grič 3, 10000 Zagreb


URL ADRESA: meteo.hr


Roñen 8. siječnja 1956, godine u Drinovcima (B&H). Osnovnu školu završio u rodnom mjestu, a gimnaziju pohañao u Imotskom i Kotoru. Godine 1975/76. upisuje se na Prirodoslovno – matematički fakultet u Zagrebu. Diplomira Fiziku-Geofiziku 1979. godine, magistrira 1982. te doktorira 1989. na istom fakultetu. Od 1980. godine neprekidno radi u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Sudjeluje u znansveno-istraživačkim projektima Ministarstva znanosti Republike Hrvatske većinom kao njihov voditelj. Objavljuje desetak znanstvenih radova u poznatim inozemnim časopisima. Jedan od radova nagrañen je prvom nagradom za mlade znanstvenike Svjetske meteorološke organizacije 1989. godine. Napisao je i sveučilšni udžbenik iz područja sinoptičke meteorologije. Kraće vrijeme boravi u Mañarskoj meteorološkoj službi kao i u Meteorološkoj službi Velike Britanije. Sudjeluje na velikom broju znanstveno-stručnih skupova te sjednica Svjetske meteorološke organizacije u svojstvu delegata Republike Hrvatske. Od 1994. pomoćnik je ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Od 1992. godine predaje Sinoptičku meteorologiju takoñer na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U razdoblju 2000-2002. predaje Agroklimatologiju na Agronomskom fakultetu u Mostaru. Voditelj je niza diplomskih i nekoliko magistarskih radnji. Višestruko je bio član ili predsjednik povjerenstava za ocjenu i obranu magistarskih i doktorskih radova. Takoñer je recenzirao veći broj znantveno-stručnih članaka i knjiga.

TITULA, IME I PREZIME NASTAVNIKA/NASTAVNICE (dr. sc. Ime Prezime): dr. sc. Zoran Pasarić

ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: Viši predavač

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: 14. rujna 2001.

USTANOVA U KOJOJ JE ZAPOSLEN(A): Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet


URL ADRESA:

ZNANSTVENO-STRUČNO-NASTAVNI ŽIVOTOPIS (do 250 riječi): Diplomirao 1983. magistrirao 1989., te doktorirao 1999. godine, sve na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu. Godine 1991. pohañao tečaj iz oceanografije okrajnjih mora u ICTP-u u Trstu. Nakon diplomiranja tri semestra radio na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Splitu, držeći vježbe iz Matematike I i II. Od 1986. do 2001. radio na Institutu Rudjer Bošković u Centru za istraživanje mora primjenjujući matematičke i statističke metode u oceanografiji, odakle je prešao na Geofizički odsjek.

Bavio se linearnim hiperbiličkim sustavima, transportom tvari u slučajnom polju brzine, procjenom srednje napetosti vjetra, vjetrovnom dinamikom Jadrana, te analizom satelitskih mjerenja površinske temperature mora. Zadnjih godina radio je na analitičkom modeliranju termohaline cirkulacije, te analizi pogreške prepoznavanja pri ozorkovanju površinske temperature i slanosti u Jadranskom moru. U novije vrijeme radi na empirijskoj analizi bure, te ocjeni uspješnosti meteoroloških prognoza.

Aktivno sudjeluje u realizaciji dva meñunarodna projekta, ADRICOSM i EACE.

Objavio u koautorstvu osam znanstvenih radova od kojih pet u časopisima koje citira CC, a ostale u časopisima s meñunarodnom recenzijom, jedan rad u zborniku, te više kongresnih pripoćenja.

Na dodiplomskom studiju fizike, smjer geofizika drži kolegije Statističke metode u geofizici II, na trećoj, te Klimatologija II i Seminar iz klimatologije na četvrtoj godini. Na poslijediplomskom studiju Oceanologije drži kolegij Obrada vremenskih nizova u oceanografiji, a na poslijediplomskom studiju Geofizike, kolegije Odabrana poglavlja iz fizike mora, te Analiza podataka u geofizici. Vodio izradu jednog diplomskog rada. Inicirao nabavku i uvoñenje u nastavu programskog sustava Matlab.

TITULA, IME I PREZIME NASTAVNIKA/NASTAVNICE (dr. sc. Ime Prezime): dr.sc. Robert Pezer

ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: dr.sc.

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: rujan 2002.

USTANOVA U KOJOJ JE ZAPOSLEN(A): Sveučilište u Zagrebu, PMF-fizika, Zavod za teorisku fiziku


URL ADRESA: http://www.phy.hr/~rpezer


1977-1985: osnovna škola

1985-1989: srednja škola (MIOC "Vladimir Popović", Zagreb)

1989-1994: PMF studij fizike, inženjerski smjer

1999: magisterij, područje nuklearna fizika

2002: doktorat , područje nuklearna fizika

1995-: zaposlen kao znanstveni novak na PMF-fizika, Zavod za teorijsku fiziku

Objavio do sada 12 stručnih i znanstvenih radova. Područja interesa: kompjutorska fizika, nuklearna struktura, nelinearni sistemi.


Dr.sc. Mladen Rogina


Izvanredni profesor


11. 10. 2000.


Prirodoslovno-matematički fakultet- MATEMATIČKI ODJEL


URL ADRESA:http://www.math.hr/~rogina


Roñen 16.1.1957. u Zagrebu, pohañao 5. gimnaziju u Zagrebu. Godine 1975. upisao studij matematike na prirodoslovno-matematičkom Fakultetu, diplomirao na smjeru "primijenjena matematika" 1980. i te iste godine upisao postdiplomski studij iz matematike na istom fakultetu. Od 1.10.1980. izabran sam za asistenta iz teorije upravljanja i optimizacije, 1983. god. biran za asistenta iz numeričke analize i mehanike kontinua. U razdoblju od 1980. do 1984. godine bavio se problemima iz metode konačnih elemenata i teorije splajn funkcija. Usavršavao se na 1983. na Institutu za matematiku u Ljubljani. Magistrirao 1984. obranivši magistarski rad pod nazivom "TB—spline funkcije i primjene", pod vodstvom prof. J. Kozaka, fakulteta za Naravoslovije in Tehnologijo, uz komentorstvo prof. M. Alića. Učestvuje u radu seminara za primijenjenu matematiku, te seminara za numeričku matematiku. Radi na projektu "Matematički modeli, strukture i njihove primjene". Za znanstvenog asistenta biran sam 16.10.1985., a 1987. god. biran za asistenta iz matematike, disciplina numerička matematika. Od 1.11.1991. do 1.7.1992. sudionik domovinskog rata, a poslije demobilizacije, sve do 1995. god. volonter i suradnik Hrvatskog Crvenog križa, vanjski suradnik Hrvatskog ureda za osiguranje. Doktorirao 1994. god. obranivši rad "Nove rekurentne relacija za Čebiševljeve splajn funkcije i njihove rimjene", pod vodstvom prof. E. Coffou-a. 1995. izabran sam za docenta na PMF- Matematičkom odjelu. Godine 1996. postajem glavni istraživač na projektu "Konstrukcija i realizacija numeričkih algoritama tipa projekcije", a kasnije na projektu "Numerički algoritmi teorije aproksimacija". 2000. biran za izvanrednog profesora iz numeričke matematike i računarstva. Od 1997. glavni povjerenik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Radovi iz područja splajn funkcija, matematičkih modela u računalnoj grafici, diskretizacije difuzijskih jednadžbi, Volterrinih integralnih jednadžbi, te teorijske fizike i fizike čvrstog stanja.

PODACI O ANGAŽIRANOM NASTAVNIKU

Prof. dr. sc. Eduard Prelogović

NAZIV USTANOVE ZAPOSLENJA Sveučilište u Zagrebu

Rudarsko – geološko – naftni fakultet Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo Pierottijeva 6

E-MAIL ADRESA I ADRESA OSOBNE WEB STRANICE

ŽIVOTOPIS I POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA Prof. dr. sc. Edurad Prelogović, roñen 7. travnja 1936. godine. Cjelovito školovanje završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1962. godine. Počam od 1964. godine stalno djeluje na Rudarsko-geološko naftnom fakultetu kao asistent (1964-1974.), docent (1974-1977.), izvanredni profesor (1977-1982.) i redoviti profesor (1982. do danas). 1999. godine izabran je u stalno zvanje redoviti profesor. Obavljao je nastavu iz slijedećih predmeta: Geološko kartiranje, Strukturna geologija, Strukturna geomorfologija i geologija kvartara, Neotektonika sa seizmotektonikom, seizmotektonika, te na nekoliko predmeta poslijediplomskog studija iz područja geologije i fizike. Dosad je sudjelovao na relativno brojnim geološkim istraživanjima. Ističu se: sudjelovanje u izradi Osnovne geološke karte, izradi strukturnih i litofacijelnih karata, definiranju legendi neotektonskih, seizmotektonskih i strukturno-geomorfoloških karata i izradi pojedinih karata. U zadnjih 10 godina tipična su proučavanja strukturnih odnosa, posebice recentne tektonske i seizmotektonske aktivnosti. Naglašava se i izdvajanje seizmičkih izvora, seizmotektonski aktivnih zona u prostoru, amplituda tektonskih pomaka, morfogeneze reljefa i postanka struktura, te posebice definiranja polja stresa i recentih tektonskih pomaka iz geoloških i geodetskih GPS mjerenja. Ukupno je objavio 112 znanstvenih radova, 6 stručnih radova i 1 rad u monografiji. Dobitnik je republičke nagrade za znanstevni rad ¨Nikola Tesla¨ 1982. godine. 1992. godine izabran je za člana suradnika HAZU.

POPIS RADOVA: Dragičević, I., Prelogović, E., Kuk, V., & Buljan, R. (1999): Recent Tectonic Activity in the Imotsko Polje Area. Geol. Croatia, 52/2, 191-196, Zagreb. Prelogović, E., Kuk, V., Bulja, R., Tomljenović, B. & Skoko, D. ( 1999): Recent tectonic movements and earthquakes in Croatia. Geodynamics of the Alpe – Adria area menas of terrestrial and satellite methods. Prc., 225 – 262, Zagreb – Graz. Kuk, V., Prelogović, E. & Dragičević, I. (2000): Seismotectonically Active Zones in the Dinarides. Geol. Croatica., 53/2, 295-303, Zagreb Kuk, V., Prelogović, E., Sović, I., Kuk, K. & Šaviri, K. (2000): Seizmološke i seizmotektonske značajke šireg zagrebačkog područja. Grañevinar, 52, 11, 647-653, Zagreb. Pribičević, B., Medak, D. & Prelogović, E. (2000): Usage of the geoid surface with geological/ geophysical data for interpretation of recent crustal movements determinated by GPS. EGS Symp. Geodetic and Geodynamic Programmes of the CEI. Ref. of Geodesy, 2, 213-217, Warshaw Univ. of Technology. Pribičević, B., Medak, D. & Prelogović, E., (2003): Determination of the recent structural fabric in the Alpes-Dinarides area by combination of geodetic and geological methods. Raziskave s področja geodezije in geofizike, Proc., 57-64. Ljubljana. Urumović, K., Duić, Ž. & Prelogović, E. (2003): Hidrogeološki uvjeti oblikovanja Kopačkog rita, Zb. Hrv. Vode u 21. stoljeću, 131-141, Osijek.

Pribičević, Medak, D. & Prelogović, E. (2004): Geodetic and geological research of recent tectonic activity in Dinarides. EGS Symp. Geodetic and Geodynamic Programmes of the CEI. Rep. Of Geodesy, 69, 2, 125-131, Nica Pribičević, B., Medak, D. & Prelogović, E. (2004): Geodinamika prostora grada Zagreba, Geodetski list, 58, 1, 51-65, Zagreb. Prelogović, E., Pribičević, B., Ivkovič, Ž., Dragičević, I., Buljan, R. & Tomljenović, B. (2004): Recent structural fabric of the Dinarides and tectonically active zones important for petroleum-geophysical exploration in Croatia. Nafta, 55, 155 – 161, Zagreb.

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE

12. 01. 1999. u stalno zvanje redoviti profesor.

Dr. sc., Franjo Šumanovac, redoviti profesor, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb

E-MAIL ADRESA I ADRESA OSOBNE WEB STRANICE:

[email protected]

DATUM ZADNJEGA IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE (dd.mm.gggg.):

18. 03. 2002.

ŽIVOTOPIS (do 1500 slovnih mjesta):

Roñen je 14. kolovoza 1959. godine u Bošnjacima. Gimnaziju je završio u Županji 1978. godine, a diplomirao 1983. godine na Studiju geologije Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s odličnim uspjehom i s prosječnom ocjenom svih pojedinačnih ispita 4,9. Disertaciju pod nazivom "Kvantitativna gravimetrijska interpretacija i njene primjena u kompleksnim geofizičkim istraživanjima" obranio je 22. studenog 1989. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.

Zaposlen je na Katedri za primijenjenu geofiziku i rudarska mjerenja Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta od 1983. god.. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 1991., izvanrednog profesora 1998., a redovitog profesora 2002. godine. U razdoblju od 1.3.1992. do 31.12.1992. boravio je na "TNO Institute of Applied Geoscience" u Delftu (Nizozemska) zbog znanstvenog usavršavanja, koristeći postdoktorsku stipendiju odobrenu od Komisije Europske zajednice.

Na poslijediplomskom znanstvenom studiju voditelj je smjera Inženjerska geofizika i nositelj više kolegija. Redovito je sudjelovao u istraživačkim projektima financiranim od ministarstava znanosti, te je voditelj projekta “Geofizička istraživanje vode, ugljikovodika, energije i okoliša (0195036)”. Sudjeluje u meñunarodnom znanstvenoistraživačkom projektu i voditelj je hrvatskog dijela projekta “ALP 2002–Seismic Exploration of the Alpine Lithosphere”, koji se izvodi na području Austrije, Italije, Slovenije, Češke, Mañarske i Hrvatske.

Aktivno je sudjelovao na meñunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Vodio je niz stručnih projekata, kojima su osigurana sredstva za kupnju više geofizičkih instrumenata, opreme i softvera. Unaprijedio je stručni rad uvoñenjem najnovije metode električne tomografije u hidrogeološka istraživanja u Hrvatskoj. Obavlja dužnost predstojnika zavoda i prodekana za suradnju i financije Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA: 1) Weisser, M., Šumanovac, F. & Šikonja, Ž. (2000): Plinska ležišta polja Bilogora (The Gas Reservoirs on Bilogora Field). Zbornik radova 2. Hrvatskog geološkog kongresa, 839-844, Cavtat.

2) Kovačević-Zelić, B., Šumanovac, F. & Dominković, S. (2001): Numerical modelling of geological phenomena in karst regions. Proceed. EUROCK 2001, Rock Mechanics a Challenge for Society, 505-510, Espoo.

3) Šumanovac, F. & Weisser, M. (2001): Evaluation of resistivity and seismic methods for hydrogeological mapping in karst terains. Journal of Applied Geophysics, 47, 13-28.

4) Šumanovac, F. (2002):Water exploration on the Lastovo island (Croatia) by electrical tomography and seismic methods, Proceedings of the 8th Meeting of Environmental and Engineering Geophysics, 61-64, Aveiro.

5) Brückl, E., Bodoky, T., Hegedüs, E., Hrubcova, P., Gosar, A., Grad, M., Guterch, A., Hajnal, Z., Keller, G.R., Špicak, A., Šumanovac, F., Thybo, H. & Weber, F. (2003): ALP 2002 Seismic Experiment. Studia geophysica et geodaetica, Academy of Sciences of the Czech Republic, 47, 671-679.

6) Šumanovac, F., Pekaš, Ž. & Vlahović, T. (2003): Water exploration on small Croatian islands by electrical tomography and refraction seismics.). Proceedings of the 9th Meeting of Environmental and Engineering Geophysics, O-069, Prague.

7) Šumanovac, F., Urumović, K. & Dragičević, I. (2003): Hydrogeological mapping of a Miocene aquifer by two-dimensional electrical imaging. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 15, 19-29, Zagreb.

8) Šumanovac, F. (2004): Electrical imaging of faults in karst water explorations. Near Surface 2004, Proceedings of the 10th European Meeting of Environmental and Engineering Geophysics, P-036, Utrecht.

RADOVI KOJI NOSITELJA KVALIFICIRAJU ZA IZVOðENJE NASTAVE: 1) Zagorac, Ž. & Šumanovac, F. (1987): Reduciranje telurskih smetnji u istraživanju metodom električne otpornosti. Nafta, 38, 65-72, Zagreb.

2) Zagorac, Ž., Šumanovac, F. & Jungwirth, M. (1988): Duboko istraživanje novom geoelektričnom metodom kod Ferdinandovca. Nafta, 39, 255-261, Zagreb.

3) Šumanovac, F. (1990): Računanje oblika struktura iz gravimetrijskih karata uz upotrebu podataka iz bušotina. Nafta, 41, 161-187, Zagreb.

4) Zagorac, Ž. & Šumanovac, F. (1990): Geomagnetska istraživanja ležišta grañevinskih materijala. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 2, 35-39, Zagreb.

5) Jelić, K., Šumanovac, F. & Lukačević, M. (1991): Istraživanje vode u obalnom kršu metodom dvojnog gradijentnog kartiranja. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 3, 7-14, Zagreb.

6) Šumanovac, F., Zagorac, Ž. & Lukačević, M. (1991): Kvantitativna gravimetrijska interpretacija područja Ptujskog polja. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 3, 15-22, Zagreb.

7) Zagorac, Ž. & Šumanovac, F. (1992): Gravity prospecting in platform areas. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 4, 1-5, Zagreb.

8) Šumanovac, F., Ritsema, I.L. & Bril, A.H. (1993): System architecture for 3D geophysical (gravity) inversion from exploration to production. 55th Meeting, European Association of Exploration Geophysicists (EAEG), paper D028, Stavanger.

9) Šumanovac, F. (1994): Application of three dimensional modelling software in gravity interpretation. 56th Meeting, European Association of Exploration Geophysicists (EAEG), paper P001, Wien.

10) Šumanovac, F. (1996): Three-dimensional modelling software in gravity inversion procedure. Nafta, 47, 161-167.

11) Šumanovac, F. & Lukačević, M. (1996): Magnetic and VLF investigations of andesite dikes in a dolomite quarry. 58th Conference, European Association of Geoscientists & Engineers (EAGE), paper P118, Amsterdam.

12) Šumanovac, F., Ritsema, I.L. & Bril, B.H. (1996): System architecture for 3D gravity modelling. Geologia Croatica, 49/2, 145-153,

13) Šumanovac, F. & Weisser, M. (2001): Evaluation of resistivity and seismic methods for hydrogeological mapping in karst terains. Journal of Applied Geophysics, 47, 13-28.

14) Šumanovac, F. (2004): Electrical imaging of faults in karst water explorations. Near Surface 2004, Proceedings of the 10th European Meeting of Environmental and Engineering Geophysics, P-036, Utrecht.


dr. sc. Vladis Vujnović

ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE: red. prof. – trajno zvanje, u miru


1997.

USTANOVA U KOJOJ JE ZAPOSLEN(A): -


URL ADRESA: -

ZNANSTVENO-STRUČNO-NASTAVNI ŽIVOTOPIS (do 250 riječi): Roñen 1933, školovao se u Osijeku i Zagrebu gdje 1957. diplomira fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, te postaje asistent pri Katedri za dinamičku astronomiju i astrofiziku. Doktorira na Sveučilištu u Liverpoolu 1961. god. s tezom iz spektroskopije električnih izboja. God. 1962. zaposlen na Institutu za fiziku Sveučilišta u Zagrebu gdje utemeljuje Odjel fizike ioniziranih plinova, čiji je pročelnik do 1980. Usporedno, od 1975. do 1978. pročelnik Astrofizičkog odjela Opservatorija Hvar. God. 1986. izabran u zvanje profesora na Filoz. fak. u Zadru, Studij u Splitu, god. 1997. izabran za redovnog profesora na Geofizičkom odsjeku PMF-a, gdje je 2003. umirovljen. Predavao na sveučilištima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, dodiplomske predmete: Osnove fizike, Uvod u astronomiju, Astronomija i astrofizika, Atomska fizika, Spektroskopija ioniziranih plinova, Aeronomija, Planetologija, te poslijediplomske predmete: Atomska fizika, Optika-spektroradiometrija. Vodio više diplomskih, magistarskih i doktorskih radova, oganizirao znanstvene konferencije. Član domaćih i meñunarodnih znanstvenih društava. God. 1998. dobio Državnu nagradu za popularizaciju znanosti, a god. 2003. nagradu za životno djelo «Ivan Filipović». Područje djelovanja su laboratorijska, astrofizička i geofizička istraživanja. U zračenju visokotemperaturnog ioniziranog vodika otkrio pojavu disolucije (rastapanja) spektralnih linija vodikova Balmerova spektra, rastumačio autoionizacijskim prijelazom diskretnih energijskih razina u kontinuum, te uveo pojam statističkog rekombinacijskog kontinuuma. Mjerio osnovne atomske parametre, ustanovio poopćenu Planckovu formulu za zračenje usijane površine volframa. Vodi projekt Ministarstva: „Geomagnetizam u području Hrvatske“. Djela: Osnove atomske fizike I, II (skripta, 1966/67), Osnove astrofizike (skripta, 1966), Tamo

gdje se zvijezde rañaju (Školska knjiga, 1972), Titraji, valovi i svjetlost (Školska knjiga, priručnik za učenike 1987-92), Astronomija I, II (više izdanja od 1989), Astronomija za

učenike osnovne škole (1997), Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora (Školska knjiga, 2004).

Documents

Prijedlog diplomskog sveučilišnog istraživačkog …web.dekanat.pmf.hr/redpred/pdf/geofizika/diplomski_studij...Objektno orjentirano programiranje (Fizički odsjek) 1 2 0 4 Opća