Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira

IMPRESUM

Nakladnici: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNetZa nakladnike: Tatijana PetrićZvonimir StanićAutori:Marko AlerićŽeljka ButoracRobert MajetićBranka MarkićNataša SajkoVladimir ŠterleZoran Velagić

Odobrio CARNetov interni evaluacijski tim u sastavu:Ljerka ČulinaAleksandra Mudrinić RibićMaja QuienBoris Samardžija

Urednik: prof.dr.sc. Zoran Velagić

Koordinator stručne radne skupine u NSK: Frida BišćanTehnička urednica:Nela MarasovićLektor:Marko Alerić

Prijedlog je prošao javnu raspravu te je pripremljen u skladu s rezultatima iste. Grafički izgled i priprema: Goran Hasanec

ISBN 978-953-500-153-9

Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira

Zagreb, 2016.

Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira

Sadržaj

1. Uvodna poglavlja ....................................................................................................................................................61.1. Izrada Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira .....................................6

1.2. Polazišta .........................................................................................................................................................61.3. Ključne koncepcije .....................................................................................................................................71.4. Sažetak kriterija i preporuka ................................................................................................................8

2. Preporuke za edukaciju i razvoj čitatelja / poticanje čitateljskih navika ................................92.1. E-lektire i ključne kompetencije Europskog referentnog okvira ........................................92.2. Uloga e-lektira u poticanju čitateljskih navika ........................................................................ 10

3. Preporuke i kriteriji za sadržajno oblikovanje e-lektira ............................................................... 113.1. Sadržajna zastupljenost ...................................................................................................................... 113.1.1. Smjernice za razvoj e-lektira u razrednoj nastavi ............................................................... 113.1.2. Načelo ravnomjerne zastupljenosti sadržaja na svim razinama obrazovanja ...... 123.1.3. Preporuke za uvođenje novih tekstualnih i multimedijalnih formi ........................... 123.2. Preporuke za oblikovanje teksta ..................................................................................................... 123.2.1. Uvažavanje kognitivne zrelosti učenika .................................................................................. 133.2.2. Interakcija i individualizacija ........................................................................................................ 133.3. Preporuke za izradu dodatnih sadržaja ....................................................................................... 133.3.1. Audiozapisi ............................................................................................................................................. 133.3.2. Rječnici, pojmovnici, leksikoni ..................................................................................................... 143.3.3. Dopunski materijali ........................................................................................................................... 143.3.4. Interaktivni grafički prikazi ............................................................................................................ 153.3.5. Razrada književno-povijesnog konteksta lektirnog djela .............................................. 153.3.6. Prilagodba slijepim i gluhim osobama ..................................................................................... 153.4. Jezični standardi ...................................................................................................................................... 15

4. Tehnološki kriteriji i zahtjevi ..................................................................................................................... 154.1. Preporuke formata za e-lektire ........................................................................................................ 154.1.1. HTML (web) ............................................................................................................................................ 154.1.2. EPUB .......................................................................................................................................................... 164.1.3. CBZ / CBR ................................................................................................................................................. 164.1.4. PDF ............................................................................................................................................................. 164.1.5. MP3 (audioknjige) .............................................................................................................................. 16

4.1.6. E-lektire na Brailleovu pismu ........................................................................................................ 164.2. Metapodatci............................................................................................................................................... 17

5. Preporuke za metodičku obradu e-lektire .......................................................................................... 175.1. Metodička načela u nastavi Hrvatskoga jezika ........................................................................ 175.2. Preporuke za prilagodbu lektirnog djela nastavi Hrvatskoga jezika ............................ 185.3. Smjernice za vođenje dnevnika lektire ........................................................................................ 18

6. Preporuke za poticanje medijske konvergentnosti ....................................................................... 186.1. Poveznice lektirnog djela s filmom i kazališnim izvedbama ............................................. 186.2. Poveznice lektirnog djela s audiozapisima ................................................................................ 196.3. Tekstualne kritike i prikazi lektirnog djela ................................................................................. 196.4. Poveznice lektirnog djela s književnim, likovnim i glazbenim djelima ........................ 20Korišteni dokumenti i literatura ............................................................................................................... 21

6

1. Uvodna poglavlja1.1. Izrada Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira

Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira izrađen je u sklopu pilot-projekta “e-Škole: uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola”. U sklopu rezultata B5 “Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije i digitalnih obrazovnih sadržaja u obrazovnom procesu” razvija se ak-tivnost B5.4 “eLektire”. Nositelj projekta “e-Škole: uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola” je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.Stručnu radnu skupinu čija je zadaća bila izrada navedenih Prijedloga kriterija i preporuka angažirala je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a u njezinu su radu sudjelovali doc. dr. sc. Mar-ko Alerić kao metodičar hrvatskog jezika i književnosti, Branka Markić kao stručnjakinja za raz-rednu nastavu, Nataša Sajko kao predmetna stručnjakinja za hrvatski jezik, Željka Butorac kao stručnjakinja za uključivo obrazovanje, Vladimir Šterle kao tehnički konzultant, Robert Majetić kao predstavnik CARNeta i izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić kao stručnjak za e-knjige i voditelj stručne radne skupine.Temeljni su ciljevi izrađenog Prijedloga kriterija i preporuka:

1) dati kriterije i preporuke za kvalitetnu sadržajnu prezentaciju lektirnog djela u e-okruženju2) dati kriterije i preporuke za metodičku obradu e-lektire3) dati tehničke preporuke za prezentaciju e-lektire i4) dati kriterije i preporuke za povezivanje lektirnog djela s drugim obrazovnim resursima u e-okruženju.

1.2. Polazišta

Tijekom izrade Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira usvojena su sljedeća načela:

1) e-lektirno djelo ne zamjenjuje tiskano lektirno djelo; iako e-lektire repliciraju identične sadržaje kao i tiskana lektirna djela, one u medijskom i prezentacijskom smislu nisu uspore-dive s njima, niti je primjerice usporediva ergonomija čitanja, mogućnost interakcije čitatelja s tekstom i sl.; e-lektira stoga ne zamjenjuje knjižničnu zbirku tiskanih lektirnih djela2) istraživanja e-čitanja na globalnoj su razini u začetcima, stoga stručna radna skupina preporučuje kontinuirano praćenje korištenja e-lektire, njezinu kontinuiranu prilagodbu različitim potrebama i periodičku evaluaciju sustava koji će omogućavati pristup e-lektirama3) e-lektirom se povećava mogućnost izbora učenika, profesora i roditelja s obzirom na to da navedeni dionici lektirna djela mogu čitati na mediju na kojemu žele4) e-lektira omogućuje personalizaciju sadržaja (prikaz, čitanje i obradu lektirnog djela na trima razinama; to, uz uobičajenu, podrazumijeva dodavanje posebne razine za učenike s teškoćama u čitanju i razumijevanju pročitanog i posebne razine za darovite učenike s potre-bama za dodatnim sadržajima i informacijama)5) osmišljenom obradom i prezentacijom e-lektire dodaju se vrijednosti čitateljskom iskustvu, posebno kada je riječ o oblikovanju e-lektira za učenike sa specifičnim teškoćama učenja i posebnim jezičnim teškoćama; e-lektira je fleksibilnija i prilagodljivija kognitivnom i jezičnom

7

razvoju djece u tim skupinama, čemu je u razradi kriterija i preporuka pridana posebna po-zornost6) e-lektira je poveziva s već izrađenim i prilagođenim digitalnim nastavnim materijalima koji su dostupni na otvorenim mrežnim mjestima i u digitalnim obrazovnim zajednicama, uključujući i materijale koje izrađuju nastavnici praktičari i stručni suradnici, pri čemu valja voditi računa o autorskim pravima i izloženosti učenika različitim medijskim porukama.

Izradom Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira posredno se nastojalo odgovo-riti i na zahtjevnija pitanja, npr. kako da čitanje u digitalnom okruženju postane kulturna norma, kako u umreženom svijetu lake zabave razviti individualnog, kritičkog čitatelja, kako njegovati i razvijati čitanje kao progresivnu vještinu itd. 1.3. Ključne koncepcije

E-lektirom se u ovom dokumentu smatra lektira koja je korisniku dostupna na različitim elektroničkim medijima poput računala, tableta, e-čitača i sl. i koja ima i specifična obilježja karakteristična za tekstualne i/ili multimedijalne zapise pohranjene na digitalnim medijima (pretraživost, povezivost, specifična interaktivnost i sl.). Školskom se lektirom smatra obavezno i dopunsko štivo iz književnosti i publicistike (u skladu s važećim nastavnim planovima i programi-ma za nastavu Hrvatskog jezika). Propisani popis književnih djela primjerenih učenicima sastavlja se za svaki razred. Djela se odabiru prema književnoj vrijednosti, vrsti i snazi poruka, a učenici ih trebaju pročitati i analizirati, tumačiti piščeve stvaralačke motive i poruke, uživljavati se u vrijeme nastanka djela i sl. Lektira je važan dio nastave materinskog jezika. Čitanjem lektire učenike se usmjerava na samostalno služenje knjigom, razvija se interes za čitanjem i navika čitanja, bogati se rječnik i izoštrava kriterij osobnog odabira i pristupa knjizi.Posebna pozornost pri osmišljavanju Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira pridana je učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju i s posebnim jezičnim teškoćama koji teže čitaju lektirna djela otisnuta na papiru. U tom se kontekstu u ovom dokumentu koriste sljedeći po-jmovi.Disgrafija. Specifične teškoće u pisanju, podrazumijevaju se teškoće djeteta u svladavanju vještine pisanja u skladu s pravopisnim načelima određenog jezika.Disleksija. Prema definiciji Međunarodne udruge za disleksiju iz 2002. disleksija je specifična teškoća u učenju konstitucionalnog podrijetla. Karakterizirana je teškoćama u točnom i/ili tečnom prepoznavanju riječi, dekodiranju i pisanju. Te teškoće rezultat su nedostatka u fonološkoj kompo-nenti jezika koja je neočekivana s obzirom na dob, ostale kognitivne sposobnosti i konvenciona-lno školsko poučavanje. Sekundarne posljedice uključuju nedostatke u razumijevanju pročitanog i nedostatno iskustvo čitanja, što može spriječiti razvoj rječnika i općeg znanja.Posebne jezične teškoće – PJT (engl. Specific Language Impairment – SLI). Pojam označava djecu s neočekivanim i zabrinjavajućim tijekom jezičnog razvoja, a da razlozi za to nisu dokučivi. Jezični im je razvoj usporen, ali i drukčiji. U drugim su područjima razvoja skladno razvijena: imaju nor-malnu oštrinu sluha, motorički, emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj u skladu su s očekivanjima za djetetovu dob, a nisu dijagnosticirana ni teža neurološka oštećenja. Posebne jezične teškoće,

8

po mišljenju sve većeg broja stručnjaka, u bliskoj su vezi s pojavom disleksije kod određenog broja djece. Čitanje je primarno jezična vještina i bitno je uvjetovano općom jezičnom sposobnošću. Ono je nastavak jezičnih vještina koje je dijete već razvilo, zato je moguća uzročno-posljedična veza razine jezičnog razvoja i svladavanja čitanja. Sve to vrijedi za neku djecu sa sindromom dislek-sije, a za drugu se postojanje posebnih jezičnih teškoća ne može utvrditi.Specifične teškoće učenja (engl. Specific Learning Disability – SLD). Specifične teškoće učenja su disleksija, disgrafija, diskalkulija, dispraksija, posebne jezične teškoće, ADD i ADHD sindrom. Dijagnosticiraju se kad su rezultati koje neka osoba postigne bitno ispod rezutata koji se očekuju s obzirom na dob, akademski stupanj, IQ i sredinu iz koje dijete potječe.Učenici s teškoćama. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 94/13. (pročišćeni tekst) učenici s teškoćama (Članak 65.) su: učenici s teškoćama u razvoju, učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima. U Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) navode se skupine vrsta teškoća: 1. Oštećenja vida, 2. Oštećenja sluha, 3. Oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju, 4. Oštećenja organa i organskih sustava, 5. Intelektualne teškoće, 6. Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja, 7. Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju.Od navedenih vrsta teškoća veliku korist od e-lektira imale bi skupine osoba s oštećenjem vida kojima su potrebne zvučna lektira i Braillevo pismo, osobe s oštećenjem sluha kojima je potrebna jezična prilagodba radi razumijevanja teksta, osobe s disleksijom, ADD i ADHD sindromom, jer takve skupine trebaju grafičku i jezičnu prilagodbu djela, kao i zvučnu lektiru. 1.4. Sažetak kriterija i preporuka

Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira sastoji se od šest cjelina.Prva, uvodna cjelina, definira ključna polazišta i ključne koncepcije Prijedloga, pojašnjavajući pre-poruke i kriterije navedene u sljedećim poglavljima.Drugo poglavlje polazi od kompetencija navedenih u Europskom referentnom okviru ključnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje iz 2006. te ističe nužnost edukacije i razvoja čitatelja, kao i potrebu sustavnog poticanja čitateljskih navika, što je preduvjet za korištenje bilo kojeg sus-tava za distribuciju estetskih i/ili informacijskih tekstova, uključujući i sustav za pristup e-lektirama.Treće poglavlje sadrži kriterije i preporuke za sadržajno oblikovanje e-lektire. Prvi se dio odnosi na preporuke za sadržajnu zastupljenost pri čemu se naglašava važnost razvoja e-lektirnih sadržaja za razrednu nastavu, potom na uključivanje informacijskih diskursa (uz estetske) u ponudu lektirnih sadržaja, i naposljetku na uvođenje novih tekstualnih formi u lektirnu ponudu. U drugom se dijelu daju preporuke za oblikovanje teksta uzimajući u obzir različite književne rodove i inzistirajući na mogućnostima koje nudi digitalni medij. U trećem se dijelu razrađuju dodatni sadržaji kojima treba popratiti lektirno djelo, poput audiozapisa, rječnika, pojmovnika i leksikona, sadržaja za os-obe s teškoćama u čitanju i sl. Na kraju se navode osnovni standardi kojima se pri izradi e-lektire mora pridati pozornost.U četvrtom se poglavlju daju preporuke za tehnološke karakteristike e-lektira.

9

Peto poglavlje sadrži preporuke za metodičku obradu e-lektire, koje proizlaze iz metodičkih načela u nastavi Hrvatskoga jezika, poput načela odgojnosti, načela stvaralaštva, načela standardnog jezika itd.U šestom poglavlju sadržane su preporuke za poticanje medijske konvergentnosti čime se potiče razumijevanje modernih trendova u suvremenim kreativnim industrijama, a učenici se potiču na traženje novih informacija i stvaranje veze među razasutim medijskim sadržajima, čime postaju aktivni konzumenti novih medijskih sadržaja.

2. Preporuke za edukaciju i razvoj čitatelja / poticanje čitateljskih navika 2.1. E-lektire i ključne kompetencije Europskog referentnog okvira

Godine 2006. Europska komisija donosi Europski referentni okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje u kojem je prva od osam ključnih kompetencija upravo kompeten-cija komunikacije na materinskom jeziku. Ta kompetencija ostvaruje se u jezičnim djelatnosti-ma slušanju, govorenju, čitanju i pisanju. Ovladavanje djelatnošću čitanja omogućuje ne samo uspješno razumijevanje i ovladavanje pročitanim sadržajima nego posredno omogućuje i razvoj jezično-komunikacijske osposobljenosti za proizvodnju govorenih i pisanih tekstova. Zbog toga razvoj čitatelja i stvaranje čitateljskih navika ima izravan utjecaj i na razvoj govorenja i pisanja.

10

Četvrta ključna kompetencija odnosi se na digitalne kompetencije, koje ponajprije obuhvaćaju prepoznavanje potrebe za informacijom, pronalaženje i prikupljanje informacija putem računala, analizu i procjenu informacija, korištenje informacijama putem računala i na kraju razmjenu infor-macija putem Interneta. E-lektire u tom kontekstu pridonose razvoju i te ključne kompetencije.Osma ključna kompetencija odnosi se na kulturološku senzibilizaciju i izražavanje. Kulturalne spoznaje obuhvaćaju spoznaje o lokalnom, nacionalnom i europskom kulturnom nasljeđu i njihovu mjestu u svijetu. One obuhvaćaju elementarno poznavanje glavnih kulturnih dobara, uključujući suvremenu popularnu kulturu. Nužno je razumjeti kulturalnu i jezičnu različitost u Eu-ropi i drugim područjima svijeta, potrebu njezina očuvanja i važnost estetskih čimbenika u sva-kodnevnom životu.Iz navedenog proizlazi da čitanje književnih tekstova i razvoj e-lektira pridonosi razvoju triju ključnih kompetencija za život u 21. stoljeću, a sustavna edukacija i razvoj čitatelja kao i kontinu-irano poticanje čitateljskih navika preduvjet su uspješnosti implementacije e-lektira u obrazovni sustav.Da bi se implementacija e-lektira uspješno provela, preporučuje se osiguravanje trajnog stručnog poučavanja i osposobljavanja učitelja i učenika u čitanju, čitateljskim strategijama i poticanju čitanja, kao i u njihovu praćenju i vrednovanju u poticanju i primjeni čitateljskih strategija. 2.2. Uloga e-lektira u poticanju čitateljskih navika

Čitanje je iznimno složen proces koji ujedinjuje prepoznavanje i povezivanje slova/glasova u riječ, prepoznavanje i razumijevanje pročitane riječi, rečenice, teksta. Strategije poticanja čitanja u kontekstu e-lektira posebno mogu i trebaju uključivati:

1) poticanje različitih oblika vođenog ili ciljanog čitanja (npr. identifikacije s likovima iz lek-tirnog teksta izradom različitih digitalnih avatara, projekcije čitateljevih osjećaja u lik s kojim se identificira, izradom digitalnoga stripa ili digitalnoga dnevnika ili digitalnih priča, pronalaženje emocionalnih reakcija likova, uspoređivanje teme iz književnoga djela s temama iz osobnog života s pomoću predloženih smjernica i poveznica, stvaranje zaključaka, pouka i/ili pravila prema smjernicama za vođenje digitalnoga dnevnika čitanja ili čitateljskoga e-portfolija)2) poticanje prepričavanja lektirnog teksta, individualnog razumijevanja teksta i individualne interakcije s tekstom s pomoću ponuđenih poveznica na različite digitalne nastavne sadržaje (npr. za izradu vlastite audioknjige, pisanje sažetka i sl.)3) poticanje bogaćenja rječnika (upoznavanje oblika i značenja čestih riječi) i jezičnih izraza (frazema i kolokacija), što će omogućiti automatizirano čitanje i olakšati dekodiranje lektirnog teksta upućivanjem na mrežne rječnike ili jezične savjetnike4) poticanje razvoja društvenih mreža, foruma, brbljaonica za umrežavanje učenika i nas-tavnika na kojima će moći izmjenjivati iskustva o čitanju lektirnih djela, ispunjavati ankete o čitateljskim navikama, pisati recenzije o pročitanim lektirnim tekstovima i sl.

11

3. Preporuke i kriteriji za sadržajno oblikovanje e-lektira3.1. Sadržajna zastupljenost

Pri odabiru djela koja bi se izradila u obliku e-lektira predlaže se osobitu pozornost pridati pod-jednakoj sadržajnoj zastupljenosti, koju treba temeljiti na tematskoj i žanrovskoj raznovrsnosti, što podrazumijeva uključivanje različitih vrsta književnih djela iz svih književnih rodova i razdo-blja. Raznovrsnost književnih djela osigurava i omogućuje svestrano i kompleksno upoznavanje književnosti.Radi poticanja čitanja i razumijevanja različitih diskurzivnih razina, kao i radi poticanja digitalne pismenosti, preporučuje se uključivanje tekstova pisanih svim funkcionalnim stilovima (s poseb-nim naglaskom na književno-umjetnički, znanstveni i novinarsko-publicistički funkcionalni stil). 3.1.1. Smjernice za razvoj e-lektira u razrednoj nastavi

Za učenike razredne nastave iznimno je važna vizualna, sadržajna i jezična primjerenost lektirnog djela, a budući da je riječ o učenicima koji se po prvi put susreću s pojmom lektire uopće, nužno je da se pri izradi e-lektira vodi računa o njihovoj dobi i kognitivnim sposobnostima.Sadržaji trebaju biti bliski i u skladu s učenikovim emotivnim i intelektualnim iskustvom, kao i

12

likovno i vizualno motivirajući čime će se razvijati njegov interes za buduće samostalno otkrivanje književnog svijeta.Važno je razvijati e-slikovnice kao poseban oblik e-lektire, u kojima jezično i sadržajno primjeren tekst i slika predstavljaju čvrsto integriranu cjelinu, estetski i sadržajno prihvatljivu učenicima raz-redne nastave. E-lektire u razrednoj nastavi imaju također kao cilj poticanje digitalnog opismenja-vanja učenika od najranije dobi.Kvalitetno oblikovana e-lektira treba biti motivirajuća, a interaktivnim funkcionalnostima (vidi posebno poglavlja 3.1.4. i 3.2.3.) treba aktivno uključiti učenike u nastavni proces. 3.1.2. Načelo ravnomjerne zastupljenosti sadržaja na svim razinama obrazovanja

Preporučuje se težiti postizanju ravnomjerne zastupljenosti broja lektirnih djela na svim razinama obrazovanja – u razrednoj nastavi, predmetnoj nastavi i srednjoškolskom obrazovanju.Početak odgajanja čitatelja počinje početkom školovanja, od trenutka kad učenik ovlada tehnikom vještine čitanja. Nužno je stoga sadržaje u prvoj razini obrazovanja – razrednoj nastavi – ravnom-jerno zastupiti u odnosu na ostale dvije razine obrazovanja. 3.1.3. Preporuke za uvođenje novih tekstualnih i multimedijalnih formi

U klasifikaciji tekstova za testiranje čitalačke pismenosti na međunarodnom testiranju PISA uvodi se podjela tekstova prema okolini koja se odnosi samo na elektroničke tekstove. Elektronički tek-stovi postoje u većem broju okruženja, uključujući mrežno okruženje, radnu površinu i elektroničku poštu. Postoje i druga okruženja poput mobilnih telefona i elektroničkih dnevnika.U klasifikaciji se također spominju tekstovi koji se dijele na autorske i one utemeljene na poruka-ma. Kod autorskih je tekstova čitatelj ponajprije primatelj i ne može mijenjati sadržaj. U okruženju utemeljenom na porukama čitatelj može dodavati ili mijenjati sadržaj, odnosno aktivno sudjelo-vati i davati svoj doprinos. Sadržaj je u određenoj mjeri fluidan, odnosno suradnički, s obzirom na to da ga čitatelj može mijenjati, što može postati osobita i dodana vrijednost e-lektire uz uvjet da budu ponuđeni nove tekstovne vrste koje postoje samo u elektroničkom okruženju poput hiper-tekstova, multimedijalnih i multimodalnih tekstova, za koje postoji i naziv književnost na novim medijima. 3.2. Preporuke za oblikovanje teksta

Lektirna djela uređena u digitalnome obliku trebaju biti jezično i sadržajno primjerena učeniku.Poezija

Na jednoj stranici treba biti samo jedna pjesma bez obzira na njezinu dužinu.U prozorčiću uz nepoznate ili teško izgovorive riječi treba dati objašnjenje ili zvučni zapis izgovora.

ProzaObjašnjenja nepoznatih riječi, pojmova, prenesenih značenja treba oblikovati kao napomenu u prozorčiću koji se lako otvara i zatvara.

13

Logično odijeliti poglavlja i povezati ih poveznicama.Drama

Uz pojedine prizore ponuditi i videozapise kazališnih predstava ili prikaze kostima, scene, rekvizita.

Za učenike s poteškoćama u čitanju lektiru je nužno preraditi prema principima građe lagane za čitanje (usp. Smjernice za građu laganu za čitanje, www.hkdrustvo.hr/datoteke/978). Primjerice, pozornost treba posvetiti vizualno prihvatljivoj podlozi i fontu – kod prilagođene lektire podloga treba biti krem, ne bijela, a font veličine 14 točaka i sl. 3.2.1. Uvažavanje kognitivne zrelosti učenika

Prilikom prezentacije lektirnog djela u e-okruženju nužno je voditi računa o dobi učenika i njegov-oj jezičnoj zrelosti. Prezentacija lektirnog djela treba biti primjerena učenicima, usklađena s općim psiholingvističkim zakonitostima s obzirom na semantičku, sintaktičku i morfološku složenost i njihov međuodnos.Lektirna djela trebaju biti popraćena informacijom o primjerenosti učenicima odgovarajuće dobi. Sve nepoznate ili nejasne riječi, kao i dijelove teksta, treba popratiti objašnjenjem. Takve riječi ili dijelovi teksta mogu biti označeni zasjenjenjem, a stavljanjem kursora na tu riječ ili dio teksta tre-balo bi se pojaviti njezino objašnjenje i eventualno jedan ili više primjera njezine upotrebe. Rječnik treba ažurirati barem svakih desetak godina, na temelju provedenih istraživanja o razumljivosti lektirnog djela među učenicima. 3.2.2. Interakcija i individualizacija

Predlaže se omogućavanje interakcije čitatelja s tekstom dodavanjem bilježaka, podcrtavanjem i obilježavanjem ključnih riječi i ulomaka, prilagođavanjem zaslona, povećavanjem i smanjivanjem slova.Također, čitatelju treba omogućiti individualnu prilagodbu postavki za prikaz različitih poveznica, tako da se prema potrebi mogu ukloniti (ako ometaju čitateljevu koncentraciju). 3.3. Preporuke za izradu dodatnih sadržaja

E-lektire mogu pružiti multimedijalne sadržaje (tekst, fotografije, crteže, zvuk, glazbu, videoza-pise), pa bi prilikom njihova oblikovanja bilo poželjno uvrstiti dodatne sadržaje koji doprinose razumijevanju lektirnog djela i koji će učenicima omogućiti valjanu motivaciju, interakciju i usva-janje znanja. 3.3.1. Audiozapisi

S ciljem pojašnjavanja i pomoći osobama s teškoćama u čitanju, ali i pojašnjavanja i učenja pravil-nog izgovora i razvoja vještine slušanja, e-lektire na svim razinama (v. točku 1.2., paragraf 4) treba popratiti audiozapisima koji udovoljavaju standardima kvalitetnog čitanja (brzina, točnost, dikcija

14

i sl.). Audiozapisi su iznimno važni za slijepe osobe, ali i za osobe koje imaju teškoće u čitanju, ponajprije osobe s disleksijom.E-lektire treba popratiti sljedećim audiozapisima:

1) zapisi čitanja književnih tekstova1a) zapisi čitanja informacijskih tekstova1b) zapisi čitanja dijalektalnih tekstova

2) zvučni zapisi arhaičnih tekstova3) audio-rječnik.

3.3.2. Rječnici, pojmovnici, leksikoni

Sa svrhom ovladavanja jezičnim sredstvima potrebnim za uspješnu komunikaciju, osvješćivanja potrebe za jezičnim znanjem, suzbijanja straha od jezika, osvješćivanja razlika između standardno-ga jezika i zavičajnih govora, kao ipostupnog usvajanja hrvatskoga jezičnog standarda, kvalitetne e-lektire treba popratiti sljedećim sadržajima koji mogu biti u obliku zasebnog dodatka ili podrub-nice, ovisno o dobi učenika i njihovoj vještini snalaženja u digitalnome obliku knjige:

1) rječnik stranih riječi – pojašnjenja riječi trebaju biti pragmatična, a ne sinonimna2) pojašnjenja izreka, usporedbi i metafora (za učenike s disleksijom, posebnim jezičnim teškoćama i gluhe učenike)3) rječnik dijalektizama4) rječnik žargonizama, zastarjelica5) intuitivan rječnik stranih i manje poznatih hrvatskih riječi i frazema6) poveznice za usmjeravanje čitatelja na druge slične sadržaje poput mrežnoga pravopisa, jezičnoga savjetnika i rječničkoga portala.

3.3.3. Dopunski materijali

Osobitu pozornost treba posvetiti multimedijalnim dodatnim sadržajima koji će omogućiti kvalitetno čitanje i razumijevanje pročitanog, zbog čega se predlaže uvrštavanje nekih od dodat-nih sadržaja:

1) zadataka za provjeru razumijevanja pročitanog2) zadataka sažimanja i preoblikovanja sadržaja3) objašnjenja riječi i sintagma4) umjetnički uspjelih ilustracija usklađenih sa sadržajem djela5) slikovnih rječnika6) motivacijskih igara7) kutka za roditelje (ponajprije za učenike prvog i drugog razreda; treba sadržavati upute i preporuke roditeljima za usvajanje čitateljskih vještina i razumijevanje pročitanih sadržaja njihove djece).

15

3.3.4. Interaktivni grafički prikazi

Sa svrhom aktivnog sudjelovanja učenika u nastavnom procesu e-lektire treba popratiti kvalitet-nim grafičkim prikazima (geografske i povijesne karte, rodoslovna stabla i sl.). 3.3.5. Razrada književno-povijesnog konteksta lektirnog djela

Uz e-lektiru obavezno treba uvrstiti bilješku o piscu te kvalitetno i primjereno objašnjenje (npr. s obzirom na dob učenika i sl.) određenog književnog razdoblja sa svrhom što boljeg razumijevanja djela. 3.3.6. Prilagodba slijepim i gluhim osobama

Brailleov digitalni format već se koristi za prilagodbu udžbenika i nastavnih materijala za potrebe slijepe djece u osnovnim školama u RH, pa se njime nužno koristiti i u oblikovanju e-lektira. Predlaže se uvođenje brajične e-knjige prilagođene za Brailleov elektronički dokument, tj. digitalni doku-ment oblikovan za Brailleovu elektroničku bilježnicu i Brailleov zaslon (v. također poglavlje 4.1.6.).Preporučljivo je dio dodatnih sadržaja e-lektira koji nisu dostupni u tekstualnom obliku prevesti na hrvatski znakovni jezik.

3.4. Jezični standardi

Svaki popratni tekst mora biti pisan hrvatskim standardnim jezikom i u skladu s važećim hrvatskim pravopisom, osim kada je tekst pisan jednim od hrvatskih narječja ili jezikom i pismom nacional-nih manjina.Jezik svih tekstova treba biti prilagođen predznanju i razvojnim mogućnostima učenika, razumljiv i jasan, a treba omogućavati i sustavno obogaćivanje učenikova rječnika.Prijevodi tekstova trebaju biti suvremeni i jezično provjereni, usklađeni s važećim pravopisom.Uz djela pisana nevažećim pravopisom obavezno je ponuditi dodatne upute i objašnjenja.

4. Tehnološki kriteriji i zahtjevi4.1. Preporuke formata za e-lektire

Predlaže se izrada e-lektira u pet trenutno najraširenijih formata i posebnom formatu prilagođenom slijepim i slabovidnim osobama.

4.1.1. HTML (web)

E-lektire trebaju biti dostupne u obliku web-serviranog sadržaja te osigurati kvalitetan prikaz sadržaja na svim uređajima koji omogućavaju pristup web-serviranim sadržajima korištenjem prilagodljivog (responzivnog) dizajna. Web sadržaje treba izraditi u skladu s W3C standardima za tehnologije korištene pri izradi web sadržaja (HTML5 - https://www.w3.org/TR/html5/; CSS3 -

16

https://www.w3.org/TR/2001/WD-css3-roadmap-20010523/) i u skladu sa smjernicama za izradu pristupačnog sadržaja za osobe s invaliditetom (https://www.w3.org/standards/techs/wcag). 4.1.2. EPUB

Mora se omogućiti preuzimanje e-lektira u EPUB formatu (aktualna verzija) u skladu s važećim specifikacijama za izradu sadržaja u EPUB formatu (http://idpf.org/epub). EPUB je format ute-meljen na HTML/CSS tehnologijama i idealan je za književna djela. 4.1.3. CBZ / CBR

E-lektire s (gotovo) isključivo grafičkim sadržajem, poput stripova, slikovnica, atlasa, kataloga i sl., uz mogućnost pregledavanja na webu, treba pripremiti i za preuzimanje u CBZ ili CBR formatu (https://en.wikipedia.org/wiki/Comic_book_archive). Ti formati idealni su za publikacije iznimno bogate grafičkim sadržajem i ne bi ih trebalo upotrebljavati za književna djela. 4.1.4. PDF

Preporučuje se da sve e-lektire budu dostupne i u obliku PDF datoteka optimiziranih za web (https://www.adobe.com/devnet/pdf/pdf_reference_archive.html), bez obzira na vrstu sadržaja koji u njima prevladava (tekst ili slike). 4.1.5. MP3 (audioknjige)

Potrebno je omogućiti reprodukciju audioknjiga na webu (HTML5) ili preuzimanje u obliku MP3 datoteka. Reprodukcija MP3 audioformata podržana je u svim najpopularnijim web-preglednici-ma.MP3 datoteke treba prilagoditi reprodukciji na webu korištenjem optimalnog omjera kvalitete i veličine datoteke. Preporučuje se korištenje konstantne brzine prijenosa (bit rate) 128 Kbps i sample rate od 44.1 KHz (CD kvaliteta) za sve stereosnimke.Moguće je, no ne i nužno, ponuditi audioknjige i u drugim audioformatima, s mogućnošću kom-primiranja audiozapisa. 4.1.6. E-lektire na Brailleovu pismu

Potrebno je pripremiti e-lektire oblikovane u Brailleov elektronički dokument, tj. digitalni doku-ment kreiran za Brailleovu elektroničku bilježnicu i Brailleov zaslon.Preporučuje se da e-lektira na Brailleovu pismu bude napravljena u formatu standardnog Brailleo-va pisma sa šest točkica, na hrvatskom Brailleovu pismu i da obuhvaća cjelokupni sadržaj tiskanog izdanja (tekst, stilska obilježja teksta, slike i sve ostale vizualne elemente).

17

4.2. Metapodatci

Izrađene e-lektire moraju biti opisane metapodatcima prema LOM IEEE standardu (https://stan-dards.ieee.org/findstds/standard/1484.12.1-2002.html).

5. Preporuke za metodičku obradu e-lektire5.1. Metodička načela u nastavi Hrvatskoga jezika

Metodička obrada e-lektire proizlazi iz metodičkih načela u nastavi Hrvatskoga jezika: načela od-gojnosti, načela stvaralaštva, načela standardnog jezika, načela zavičajnosti, načela međuovisnosti nastavnih područja, načela teksta, načela sadržajne, tekstovne i stilske raznovrsnosti, načela sadržajne kompetencije, načela prosudbe, načela demokratičnosti, načela sustavnosti, načela ekonomičnosti, načela primjerenosti, načela analize i sinteze, načela zornosti i očituje se u ishodi-ma u nastavi Hrvatskoga jezika.Važnija su načela u nastavi Hrvatskog jezika:

Načelo odgojnosti koje podrazumijeva odgoj učenikova stava i karaktera, a u slučaju e-lek-tire odgoj čitatelja, odnosno razvijanje ljubavi prema knjizi.Načelo stvaralaštva koje podrazumijeva motiviranje učenika za stvaralaštvo; e-lektira bi tre-bala potaknuti čitatelja na to da i sam provodi stvaralačke postupke (primjerice: opisivanje, kreiranje stripa, kratkih animacija i sl).Načelo standardnog jezika koje predstavlja nužnost upotrebe hrvatskoga standardnog jezi-ka u funkcionalnim stilovima i nužnost njegova ovladavanja.Načelo zavičajnosti koje predstavlja bitno načelo kojim se potrebno voditi prilikom izbora le-ktire, odnosno u skladu s kojim je potrebno birati ona književna djela koja su učenicima bliska po sadržaju, jeziku i stilu pisanja.Načelo međuovisnosti nastavnih područja koje predstavlja nužnost povezivanja sastavnica svih nastavnih područja Hrvatskog jezika.Načelo teksta koje podrazumijeva osposobljavanje učenika za samostalno stvaranje govo-renih i pisanih tekstova.Načelo sadržajne, tekstovne i stilske raznovrsnosti odnosi se na upoznavanje učenika s raznovrsnim sadržajima, tekstovima i funkcionalnim stilovima.Načelo sadržajne kompetencije podrazumijeva primjerenost djela učenicima, odnosno blis-kost svijetu koji ih okružuje.Načelo prosudbe odnosi se na osposobljavanje učenika za samostalnu prosudbu nekog tek-sta na misaonim, estetskim, osjećajnim i stilskim razinama.Načelo primjerenosti je načelo kojim bi se učitelj trebao voditi prilikom izbora lektire i prilagoditi svoj izbor učenikovoj dobi, jezičnoj i socijalnoj pripadnosti, umnoj razvijenosti i specifičnim sposobnostima.

Oblikovanje e-lektira mora biti usklađeno s nastavnim načelima kao smjernicama koje su nužne za provedbu svrhe, ciljeva i zadataka u nastavi Hrvatskog jezika.

18

5.2. Preporuke za prilagodbu lektirnog djela nastavi Hrvatskoga jezika

Poželjno je da e-lektira u obliku digitalne knjige bude prilagođena nastavi Hrvatskoga jezika, odnosno popraćena metodičkim instrumentarijem za obradu na nastavnim satima Hrvatskoga jezika.Prilagodbu e-lektire nastavi Hrvatskoga jezika treba pratiti odgovarajući metodički instrumentarij koji se temelji na matičnoj znanosti nastavnoga predmeta i osnovnim psihološko-didaktičkim el-ementima nastavnog procesa: motivacija, priprema, usvajanje, ponavljanje, uvježbavanje, usus-tavljivanje, primjena i provjera.

5.3. Smjernice za vođenje dnevnika lektire

E-lektire trebaju sadržavati preporuke nastavnicima za oblikovanje dnevnika lektire (dnevnika čitanja) u skladu s posebnostima lektirnog djela i kognitivnim mogućnostima učenika.Nadalje, e-lektire trebaju dati mogućnost individualnog vođenja dnevnika čitanja u on-line okruženju.

6. Preporuke za poticanje medijske konvergentnosti

Sastavni dio Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira jesu i preporuke za pot-icanje medijske konvergentnosti koje podrazumijevaju prebacivanje sadržaja s jedne medijske platforme na drugu i njihovu suradnju. Na taj su način korisnici ohrabreni na traženje novih infor-macija i stvaranje veze među razasutim medijskim sadržajima i tako postaju aktivni konzumenti novih medijskih sadržaja. 6.1. Poveznice lektirnog djela s filmom i kazališnim izvedbama

Uz svako lektirno djelo korisnicima treba omogućiti informacije o prisutnosti tog djela u dru-gim vizualnim medijima kao što su film i kazalište. To podrazumijeva poveznice na postojeće videoisječke, ali i kratke opise važnosti ekranizacije spomenutih djela.Potrebno je upoznati učenike s postojećim ekranizacijama i ponuditi im poveznice na videoisječke. U opisnom tekstu potrebno je naznačiti važnost i vrijednost filma kao zasebnog medija, kao i dati kratak opis redateljevih ostvarenja, zanimljivosti vezanih uz ekranizaciju (ili više njih) i sl.Potrebno je omogućiti poveznice na videoisječke kazališnih predstava i učenike putem opisnog teksta upoznati s poviješću prikazivanja određenog djela, kao i s legendarnim glumačkim interpre-tacijama. Kod lektirnih naslova koji uključuju izvedbe na antičkim pozornicama staviti poveznice na tekstove i videoisječke koji objašnjavaju povijest kazališta te prikazuju kako su izgledale pred-stave u raznim povijesnim razdobljima.Uz svako lektirno djelo može se predstaviti kratka ilustrativna animacija (može trajati do 2 minute) u kojoj bi se na jednostavan i zanimljiv način prepričala fabula. Cilj tih animacija je prilagodba le-ktirnog djela korisnicima nižih čitateljskih kompetencija i stvaranje zanimanja za čitanje lektirnog djela.

19

6.2. Poveznice lektirnog djela s audiozapisima

Putem poveznica učenicima je potrebno omogući pristup audiozapisima povezanim s određenim lektirnim djelom.Preporučljivo je svim učenicima omogućiti pristup audioknjigama koje su kreirane za potrebe sli-jepih i slabovidnih osoba i dostupne za posudbu u Hrvatskoj knjižnici za slijepe. Riječ je o cjelovi-tim čitanim audiomaterijalima nastalim u suradnji s profesionalnim glumcima i čitačima. Također, preporučljivo je svim učenicima ponuditi i audioisječke lirike koju čitaju profesionalni glumci i čitači.Preporučljivo je učenicima omogućiti pristup audioarhivi Hrvatskog radija i u dogovoru s HRT-om regulirati autorsko pravo te, ako je moguće, postaviti poveznice na cjelovite radiodrame.Preporučuje se snimanje kratkih audioisječaka (koji traju okvirno jednu minutu), a u kojima bi se prikazale najzanimljivije teme i podatci iz svakog pojedinačnog lektirnog djela i ponuditi ih ponajprije korisnicima nižih čitateljskih kompetencija kao “mamac” za cjelovito čitanje. U izradi se valja koristiti kontroliranim rječnikom, jednostavnim i kratkim rečenicama i jezikom primjerenim učenicima nižih razreda.Preporučljivo je omogućiti korisnicima povezivanje s podcastima na temu klasične književnosti, kazališta i sl. Ako još ne postoje na hrvatskom jeziku, upoznati korisnike s podcastima na engles-kom jeziku na kojima se promoviraju čitanje, razmjena ideja i međusobno savjetovanje pri odabiru klasične literature. 6.3. Tekstualne kritike i prikazi lektirnog djela

Putem poveznica učenicima treba omogući pristup kritikama i prikazima lektirnih djela u tiskanim i digitalnim medijima.Korisnicima treba omogućiti adekvatne i ažurne informacije o tiskanim publikacijama koje sadrže

20

književne i dramske kritike, preporuke, osvrte i recenzije. Također treba omogućiti popis stručne literature na temu klasične književnosti i lektire u tiskanom obliku.Omogućiti povezivanje s online forumima na kojima se raspravlja o temama vezanim uz lektiru i književnost općenito. S obzirom na to da u okviru CARNetova Portala za škole postoji Forum nami-jenjen učenicima i nastavnicima te poseban dio vezan uz nastavu hrvatskog jezika, korisnicima treba omogućiti izravan pristup tom forumu, njegovim temama te otvoriti mogućnost tematskih rasprava. 6.4. Poveznice lektirnog djela s književnim, likovnim i glazbenim djelima

Intertekstualnost i intermedijalnost osobito su obilježje postmodernističke književnosti. U tek-stovima koji obiluju referencijama na druge tekstove (citati, aluzije, parafraze) ili umjetnička djela trebalo bi uputiti čitatelja na citirano djelo ili citirani ulomak, stih, spomenuti lik ili događaj te mu tako olakšati razumijevanje i čitanje.Korisnicima omogućiti povezivanje s likovnim djelima prisutnim u lektirnim naslovima (npr. Bukovčev Gundulićev san uz Osmana, Ivekovićev Oproštaj Petra i Katarine Zrinski uz Badalićeva Zrinskog, Millaisova Ophelia uz Hamleta, Botticellijevu Mappu dell’Inferno ili Michelinovu La Divinu Commediu di Dante uz Božanstvenu komediju i sl.).Korisnicima omogućiti povezivanje s glazbenim djelima i libretima prisutnim u lektirnim naslovi-ma (npr. poveznice na opere Evgenij Onjegin, Ljubav i zloba i sl.) kao i s pjesmama i prepjevima Arsena Dedića (Tin Ujević, Dobriša Cesarić, Zvonimir Balog), Ibrice Jusića (Dobriša Cesarić, Gustav Krklec), Darka Rundeka (Miroslav Krleža) itd.

21

Korišteni dokumenti i literatura

1) Dokumenti, izvješća, preporuke i sl. o čitateljskim navikama i praksama

1. Commission recommendation of 20 August 2009 on media literacy in the digital environment for a more competitive audiovisual and content industry and an inclusive knowledge. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32009H0625

2. A Digital Agenda for Europe 2010. Dostupno na: http://www.europeanpaymentscouncil.eu/index.cfm/knowledge-bank/other-sepa-information/european-commission-communica-tion-a-digital-agenda-for-europe-may-2010-/

3. Hrvatski kvalifikacijski okvir. Dostupno na: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3393

4. Izjava u Salamanci o principima, stavu i praksi u obrazovanju učenika sa specijalnim potrebama. 1994. UNESCO. Dostupno na: http://www.unesco.org/education/pdf/SALAMA_E.PDF

5. Knjižnice za slijepe u informacijsko doba : smjernice za razvoj službi i usluga. 2006. Ur. Kavana-gh, Rosemary; Christensen, Beatrice. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.

6. Konvencija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima osoba s teškoćama čitanja i pisanja iz 2002. Dostupno na: http://www.un.org/disabilities/convention/conventionfull.shtml

7. Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb. Dostupno na: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2116

8. Literacy in Croatia. Country report : children, adolescents and adults. 2016. European Literacy Policy Network (ELINET). Dostupno na: http://www.eli-net.eu/research/country-reports/croa-tia/

9. Media and Information Literacy. Policy & strategy guidelines. 2013. UNESCO. Paris. Dostupno na: http://www.unesco.org/new/en/communication-and-information/resources/publica-tions-and-communication-materials/publications/full-list/media-and-information-literacy-policy-and-strategy-guidelines/

10. Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2013. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb. Dostupno na: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12662

11. Nastavni planovi i programi za gimnazije i strukovne škole. 2015. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Zagreb. Dostupno na https://www.ncvvo.hr/nastavni-planovi-i-programi-za-gimnazije-i-strukovne-skole/

12. Okvirni program za rad u obrazovanju učenika s posebnim potrebama. 1994. Zagreb.

13. Poučavanje čitanja u Europi: konteksti, politike i prakse. 2011. Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu. Dostupno na: http://eacea.ec.europa.eu/education/Eu-rydice/documents/thematic_reports/130HR.pdf

14. Prijedlog nacionalne strategije poticanja čitanja (2015. – 2020.). Dostupno na: http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/JAVNA%20RASPRAVA/M%20%C5%A0%20%20PRIJEDLOG%20NSP%C4%8C%20-%20prije%20slanja%20na%20javnu%20raspravu%20-%20kopija%2022%204%202015%20%20(2).pdf

22

15. Pristup knjižnicama za osobe s invaliditetom – lista za (samo)procjenu [elektronička građa]. 2008. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/hr/iz-danja/kategorija/elektronicka

16. Smjernice za građu laganu za čitanje [elektronička građa]. 2. prerađeno hrvatsko izd. (prema drugom prerađenom izd. izvornika). 2011. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/hr/izdanja/kategorija/elektronicka

17. Smjernice za knjižnične programe opismenjavanja / Sekcija za čitanje // Smjernice za građu laga-nu za čitanje. 2005. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.

18. Smjernice za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom. 2004. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.

19. Smjernice za knjižnične službe i usluge za gluhe. 2004. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.

20. Smjernice za knjižnične usluge za zatvorenike. 1. hrv. izdanje. 2007. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.

21. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. // NN 22/13. Dostupno na: http://www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru

22. Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhosli-jepih osoba u Republici Hrvatskoj. // NN 82/15. Dostupno na: http://www.zakon.hr/z/815/Zakon-o-hrvatskom-znakovnom-jeziku-i-ostalim-sustavima-komunikacije-gluhih-i-gluhoslij-epih-osoba-u-Republici-Hrvatskoj

2) Recentniji znanstveni radovi s područja čitanja, e-tekstova i sl.

1. Alerić, M.; Gazdić-Alerić, T. 2013. Prohodnost teksta Andrićeva djela Na Drini ćuprija. Andrićeva Ćuprija = Andrićs Brücke. Ur. Tošović, B. Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität. Graz; Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske. Banja Luka; Beo-gradska knjiga : Svet knjige. Beograd. 139-151.

2. Benedetto, S.; Drai-Zerbib, V.; Pedrotti, M.; Tissier, G.; Baccino, T. 2013. E-Readers and Visual Fatigue. PLoS ONE 8(12): e83676. doi:10.1371/journal.pone.0083676. Ur. Paterson, Kevin. University of Leicester, United Kingdom. Received July 3, 2013, accepted November 6, 2013.

3. Bozkurt, Aras; Bozkaya, Mujgan. 2015. Evaluation Criteria for Interactive E-Books for Open and Distance Learning. The International Review of Research in Open and Distributed Learn-ing Volume 16. Number 5.

4. Davoli, C. C.; Du, F.; Montana, J.; Garverick, S.; Abrams, R. A. 2010. When meaning matters, look but don’t touch: The effects of posture on reading. Memory & Cognition 38(5). 555-562.

23

5. Díaz, Paloma. 2003. Usability of Hypermedia Educational e-Books. D-Lib Magazine. Vol-ume 9. Number 3. Madrid.

6. Landoni, Monika. Evaluating e-books. University of Lugano.

7. Lauterman, T.; Ackerman, R. 2014. Overcoming screen inferiority in learning and calibra-tion. Computers in Human Behavior 35. 455-463.

8. Mol, S. E.; Jolles, J. 2014. Reading enjoyment amongst non-leisure readers can affect achievement in secondary school. Frontiers in Psychology 5:1214. 1-10.

9. Osnove hrvatske brajice. 1995. Baković, A.; Topalović, B.; Pažin, P. Hrvatski savez slijepih. Za-greb.

10. Velagić, Z. 2014. The discourse on printed and electronic books: analogies, oppositions, and perspectives. Information Research 19, 2. Paper 619. http://InformationR.net/ir/19-2/paper619.html

11. Vranjković, Lj. 2011. Lektira u razrednoj nastavi. Život i škola br. 25 (1/2011.). God. 57. 193–206.

24

Sadržaj dokumenta isključiva je odgovornost Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet.

Kontakt:

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNetJosipa Marohnića 510000 Zagrebtel.: +385 1 6661 616www.carnet.hr

Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira izrađen je u sklopu aktivnosti eLektire koja je dio projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt), koji sufinancira Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nositelj projekta je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet (http://www.carnet.hr/e-skole).

Prvi cilj aktivnosti eLektire upravo je izrađen, lektoriran i grafički oblikovan Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira i njega, temeljem Ugovora o izradi prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira potpisanog u travnju ove godine, ostvaruje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Više informacija o EU fondovima možete pronaći na www.strukturnifondovi.hr .