Prijedlog obnove rodne kuće bana Berislavića

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUGRAĐEVINSKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

Jelena Špika

Zagreb, 2013.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUGRAĐEVINSKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

Mentori: Student:

Prof. dr. sc. Anita Cerić, dipl. ing. građ. Jelena Špikamr. sc. Maja-Marija Nahod, dipl. ing. građ.

Zagreb, 2014.

Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristeći stečena znanja tijekom studija i

navedenu literaturu.

Zahvaljujem se ….

Jelena Špika

OBRAZAC 2

TEMA DIPLOMSKOG RADA

Ime i prezime studenta: jelena špika

JMBAG: 0082036079

Diplomski rad iz predmeta: Upravljanje održavanjem građevina

Naslov teme diplomskog rada:

HR Prijedlog obnove palače Berislavić u Trogiru

ENG Refurbishment of the Berislavić Castle in Trogir

Pisani dio diplomskog rada treba sadržavati:

UvodGrad Trogir i njegova povijesna jezgraZakonski okviri sanacije građevina pod zaštitom spomeničke baštinePrijedlog obnove palače Berislavić u TrogiruZaključakLiteraturaPrilozi

Datum: 29.4.2013.

Mentor: Prof. Anita Cerić

(Ime i prezime mentora)

(Potpis mentora)

Jelena Špika Diplomski rad

SADRŽAJ

1. UVOD.................................................................................Error! Bookmark not defined.

2. GRAD TROGIR I NJEGOVA POVIJESNA JEZGRA.....Error! Bookmark not defined.

2.1. Podnaslov....................................................................Error! Bookmark not defined.2.2. Podnaslov....................................................................Error! Bookmark not defined.

3. ZAKONSKI OKVIRI SANACIJE GRAĐEVINA POD ZAŠTITOM SPOMENIČKE BAŠTINE...........................................................................Error! Bookmark not defined.

3.1. Podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov podnaslov.................................Error! Bookmark not defined.

3.1.1. Podpodnaslov podpodnaslov podpodnaslov podpodnaslov podpodnaslov podpodnaslov podpodnaslov................................Error! Bookmark not defined.

3.1.1.1. Podpodpodnaslov podpodpodnaslov podpodpodnaslov podpodpodnaslov podpodpodnaslov..........................................Error! Bookmark not defined.

4. PRIJEDLOG OBNOVE PALAČE BERISLAVIĆ U TROGIRU.. .Error! Bookmark not defined.

5. ZAKLJUČAK.....................................................................Error! Bookmark not defined.

6. LITERATURA...................................................................Error! Bookmark not defined.

7. PRILOZI.............................................................................Error! Bookmark not defined.

Građevinski fakultet 5


1. UVOD

„...Kreneš li ikada

Put juga lijepog, stani pred Trogirom;

Usidri lađu pod zidinom grada..“

Vladimir Nazor, „Hrvatski kraljevi“

Razlog odabira ove teme za diplomski rad je subjektivne prirode, jer je i moja lađa

dugi niz godina bila usidrena u Trogiru, gdje sam se rodila i odrasla. A zašto baš rodna kuća

bana Berislavića? Pa zato jer je moje školovanje počelo banom Berislavićem. Naime,

pohađala sam osnovnu školu koja se zvala Petar Berislavić. Za maturalni rad pisala sam o

Ivanu Meštroviću koji je napravio mramorni reljef bana Berislavića koji je izložen u gradskoj

loži. Mišljenja sam da je onda sasvim logično svoje školovanje putem ovog diplomskog rada

i završiti sa banom Berislavićem.

Kuća bana Petra Berislavića u kontekstu stambene gotičke arhitekture Trogira

predstavlja skroman primjer građanske kuće jednostavnih gotičkih obilježja. Međutim, ona

ima iznimnu memorijalnu vrijednost kao rodna kuća jedne od figura hrvatske povijesti, a u

svijesti građana predstavlja poznatu točku u prostoru, jednu od gradskih znamenitosti visoke

ambijentalne vrijednosti. Zbog lošeg stanja kuća je danas nauseljiva, vidljive su veće

pukotine na nosivim kamenim zidovim a neki njezini dijelovi prijete i urušavanjem. Iako

takva pruža tužnu sliku, kuća Berislavić je neizostavna na mnogim trogirskim razglednicama.

Ovim diplomskim radom donosi se povijesni pregled nastanka građevine, analiza

postojećeg stanja sklopa gotičke kuće bana Berislavića i daje prijedlog obnove postojećeg

objekta a sve u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pošto se radi o

zaštičenom kulturnom dobru. Iznesene smjernice temelje se na težnji za uspostavom

ravnoteže između načela potpunog očuvanja značajnog povijesnog spomenika i njegove

namjene usklađene s potrebama suvremenog društva. Ovaj diplomski rad može poslužiti kao

podloga za planiranje buduće namjene kuće bana Berislavića koja mora omogućiti održivo

upravljanje ovim povijesnim i kulturnim resursom.



2. GRAD TROGIR I NJEGOVA POVIJESNA JEZGRA

2.1. Lokacija

Trogir je grad u srednjoj Dalmaciji a administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj

županiji. Ova mikrocjelina koja se nalazi na samo 25 km udaljenosti od Splita smještena je u

morskom tjesnacu između kopna i otoka Čiova, na zapadnom ulazu u Kaštelanski zaljev.

2.2. Povijesni razvoj Trogira

Trogir je jedan od onih gradova koji postoje oduvijek. Međutim, i takvi gradovi imaju

svoju povijest. Trogirsku povijest se da sinkronizirano pratiti s općom dalmatinskom

povijesti.

Trogir svoju urbanu povijest započinje krajem 3. ili početkom 2.st.pr.Kr. kada grčki

doseljenici iz Isse preethistorijsku, ilirsku naseobinu pretvaraju u trgovačko naselje i daju mu

ime Tragurion. Već u to vrijeme grad su okruživale masivne zidine uz koje su podignuti

stambeni blokovi raspoređeni na pravilnom uličnom rasteru.

Nakon grka, tijekom 1.st.pr.Krista grad preuzimaju rimljani. Tako Trogurion postaje

rimski municipij Tragurium. U to doba koristila se postojeća stambena arhitektura. Međutim,

unesena je i pokoja specifična reprezentativna sakralna i javna zgrada. U kasnoj antici dolazi

do brojnih adaptacija, ali bez značajnog narušavanja postojeće mreže ulica i zgrada.

Zanimljivo je da je Trogir jedan od rijetkih dalmatinskih gradova koji je uspio

preživjeti razaranja uzrokovana seobom naroda. U srednjem vijeku Trogir se proširio izvan

opsega određenog još u antici, tako je predgrađe Pasike pokrilo preostali niski dio otoka

(prije su to bili otočići). Od 6. do 9. stoljeća Trogir se nalazi u satavu bizantske Dalmacije da

bi u 11. stoljeću priznao vlast hrvatskih i ugarskih vladara (iako se povremeno nalazi pod



vlašću Venecije). U 14. stoljeću se Pasike s istočnim dijelom grada povezuju u jedinstven

obrambeni sustav. Crkva Gospe od Karmela, crkva Svih Svetih i zvonik crkve Sv. Dominika

(podignuti u nizu istog uličnog poteza) predstavljaju granicu između grada u užem smislu i

težačkih Pasika. U tom razdoblju grad doživljava svoj procvat: trguje se sa zaleđem, rade

brodogradilišta, solane, mlinovi i zanatske radionice a trogirski brodovi plove Mediteranom.

Niču kamene kuće i palače, gradska loža. Popločava se glavni trg i ulice, te se završava

katedrala. Iz navedenog možemo vidjeti da Trogir u ovom razdoblju definira svoj urbani

sklop.

Od početka 15. stoljeća pa do kraja 18. stoljeća grad se nalazi unutar mletačke

Dalmacije. Ono što karakterizira to razdoblje je razvojna stagnacija jer gospodarska

ograničenja guše napredak brodogradnje i pomorstva. U sklopu barokizacije pregrađuju se

pojedina srednjovjekovna zdanja. Od kraja 18. stoljeća, ako izuzmemo kratki prekid

početkom 19. stoljeća kada su u Trogiru na vlasti bili francuzi, Trogir je u sklopu austrijske

Dalmacije. Tada ponovo oživljava pomorstvo ali osnova gospodarstva postaje agrarna

produkcija, a grad se sve više ruralizira. Za vrijeme narodnog preporoda radi se na

uljepšavanju grada, to jest grade se perivoji i pošumljuje okolica. Podižu se neogotičke

građevine kao što je zgrada suda i škola na južnoj obali.

Karta Trogira iz 1574.g. Camoccio G.F. Iizvor:www.swaen.com/antigue-map-of.php?id=20557)

Od kraja prvog svjetskog rata Trogir se nalazi u sklopu Jugoslavije, a od 1991. godine

u Republici Hrvatskoj.



2.3. Povijesna jezgra

Jezgra grada Trogira u usporedbi sa jezgrama gradova u okruženju iskače po kvaliteti

i broju sačuvanih romaničkih, gotičkih, pa i renesansnih zdanja. Kako je grad svoj najveći

procvat doživio u srednjem vijeku, sačuvao je svoj srednjovjekovni izgled. Ta tvrdnja se

temelji na postojanju šest srednjovjekovnih zvonika. Osim toga zadržan je srednjovjekovni

ulični raster, sačuvani su samostani i crkve iz tog razdoblja a posebno se ističu primjeri

stambene arhitekture poput palača Ćipiko, Lucić, Berislavić.

Upravo zbog očuvanosti povijesna jezgrga Trogira ima svojstvo kulturnog dobra

najviše kategorije i kao takva je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i na

Listu kulturnih dobara od nacionalnog značenja pod brojem N-5. Nije nevažno ni spomenuti

da je povijesna jezgra 1997. godine upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a temeljem

kriterija (II) i (IV), kao izvrstan primjer srednjovjekovnog grada podignutog i prilagođenog

rasteru helenističkog i rimskog grada.

Kako je građevina koji je tema ovog diplomskog rada nastala u drugoj polovici 15. st.,

posebnu pozornost posvetiti ćemo stambenoj arhitekturi i stanovanju u

kasnosrednjevjekovnom Trogiru.

Za razliku od pravilnih blokova srednjevjekovnih vlasteoskih kuća koje su se gradile

u Dubrovniku, sklopovi kuća i palača trogirskog plemstva nastajale su pregradnjom

romaničkih kuća, koje su zatim povezivane u jedinstveni sklop gotički građevinskim

zahvatima. To se događalo jer se nije moglo iz temelja planski graditi zbog nedostatka

prostora na otoku. Stoga se pribjeglo spajanju više manjih stambenih jedinica u jednu. Nakon

spajanja formiralo se reprenzetativno pročelje s bogatom arhitektonskom plastikom koja se

nalazila na glavnom ulazu i prozorskim otvorima na katu. Takva pročelja su gledala na

glavne gradske komunikacijske puteve (palača Statilić uz decumanus, palača Ćipiko uz

cardo). Za razliku od navedenog glavno pročelje kuće Berislavić nalazi se na kraćoj strani

bloka, uz ulicu paralelnu s cardom. Uz to ovo pročelje ima i skromnije dimenzije i

jednostavniju arhitektonsku dekoraciju. Zbog navedenog ne možemo govoriti o gotičkoj

palači Berislavić, već o kući Berislavić.

Postojeći povijesni dokumenti ne ukazuju na to da su pojedine gradske četvrti bile

rezervirane za imućniji sloj stanovništva već su obitelji nasljedstvom, ženidbama i

kupovinom postupno stjecale veće komplekse zgrada. Nakon toga bi se objekti spajali u

cjeline, ponekad sa zatvorenim vrtovima i privatnim dvorištima koji su se nalazili posvuda po

gradu. Gotičke su kuće često imale više vlasnika što je dovodilo do brojnih pregradnji i



složenog unutarnjeg rasporeda. Vanjsko stubište je bilo kameno od pravilnih klesanaca a

unutarnja drvena. Krov je bio pokriven kupom ili kamenim pločama. Samo su palače imale

unutarnja dvorišta. Zbog nedostatka prostora gradili su se mostovi nad ulicama koji su

povezivali kuće istog vlasnika (jedan takav se nalazi na sjevernom dijelu kuće Berislavić -

jasan dokaz širenja na susjedne objekte kako bi se dobilo više stambenog prostora, ali i

očuvao javni prostor gradske ulice).

Kako je gotičko prizemlje bilo mračno ono je bilo rezervirano za gospodarsku

djelatnost dok su se katovi koji su dobivali dovoljno sunčeve energije putem bifora i trifora

koristili za stanovanje (istočno i zapadno pročelje kuće Berislavić). Raspored otvora ujedno

je i odavao stalež vlasnika kuće. Tako je za kuće bogatijeg građanstva bio karakterističan

asimetričan raspored otvora a za palače imučnih plemića pravilan.

Unutarnji raspored je bio određen svakodnevnim životnim potrebama. Pa su tako u

prizemlju bile konobe, trgovine, radionice dok su se na katovima prostirali reprezentativni

saloni. Na najvišim razinama su se nalazile kuhinje kako bi zaštitili od požara, imali bolje

svjetlo i manje vlage. Interijer je opremljen kamenim namještajem, zidnim ormarima i bogato

dekoriranim umivaonicima.



2.4. Povijesni pregled nastanka kuće Berislavić

Kuća Berislavić nastala je u 15. st. rekonstrukcijom postojećeg srednjovjekovnog

sklopa što potvrđuju i konzervatorska istraživanja provedena na ovoj lokaciji 1990. godine

pod vodstvom Iva Vojnovića. Tada je izrađen arhitektonski snimak postojećeg stanja i

obavljena su arheološka istraživanja čitavog prizemlja. Arheološkim istraživanjem spoznali

su se kulturni slojevi koji su prethodili ovoj palači. Pronađeni su tako, pored mnoštva

kamenog i keramičkog materijala ostaci nekadašnjih kuća iz helenističkog, antičkog i

kasnoantičkog razdoblja, pa sve do ranog srednjeg vijeka. Ispod postojeće gradske ulice

otkrivene su još dvije razine prethodnih ulica.

Čak ako i izuzmemo arheološka istraživanja, na samoj arhitekturi ovog sklopa

primjetiti ćemo povijesnu slojevitost. Na vanjskom plaštu i u strukturi zidova uočavamo

romaniku i ranu gotiku, kao i intervencije kasnijih perioda.

Kuća je izgrađena u visini prizemlja i dva kata s izrazitim karakteristikama

kasnogotičkog stila. Kao što vidimo na katastru Franje I. iz 183. godine u prizemlju kuće bila

je konoba, na prvom katu se nalazio raskošni salon, dok su na drugom katu bile sobe i

kuhinja. Na drugom katu je na uglu sjevernog i zapadnog pročelja dodana konzolno istaknuta

sobica.

Slika: Raspored prostorija sredinom 19. stoljeća



U jezgri sklopa je romanička kuća koja je najvjerojatnije podignuta na mjestu još

starije kuće, vjerojatno iz helenističkog perioda, s obzirom na pronađeni arheološki materijal.

Romanička je kuća izvorno bila podignuta na pravokutnom tlocrtu, orijentirana istok-zapad.

Od romaničkog sklopa naročito se ističe sjeverno pročelje. Nije poznato kakvo je bilo njeno

zapadno pročelje, jer je srušeno gotičkom dogradnjom. U prizemlju interijera, na južnom

zidu, jasno se razaznaje linija spoja starijeg romaničkog zida i gotičke dogradnje. Romanička

je kuća imala male prozore na sjevernom pročelju, asimetrično raspoređene, od kojih su neki

sačuvani, iako zatvoreni u 19. stoljeću.

Proširenjem u 15. stoljeću kuća je dobila sadašnji L-tlocrt i reprezentativno gotičko

pročelje na zapadnoj strani. Na pročelju se naročito ističe gotička bifora koja nam odaje

utjecaj klesarske radionice Jurja Dalmatinca ili njegovih učenika. Najvjerovatnije je u ovom

razdoblju sklop dobio i novi ulaz kojem se pristupalo preko vanjskog kamenog stubišta

izvedenog s južne strane, te drveni kasetirani strop u salonu prvog kata. Ti gotičko profilirani

stropni grednjaci su i danas djelomično sačuvani. Istraživanja drvene građe koje je 2012.

godine proveo restaurator Giuseppe Savà otkrila su da je u kući Berislavić postojao gotički

drveni kazetirani strop, ali da je u nekom trenutku rastavljen,te je njegova građa iskorištena u

međukatnim i krovnim konstrukcijama kuće. Na nazidnicama prvog kata pronađene su

zaglavne daske s rezbarenim trilobama koje čine vijenac, dok su u potkrovlju na jednoj gredi

nađeni utori za letvice. Sačuvana su i drvena krila prozora bifore koja su ostakljena kružnim

staklima međusobno povezana olovnim trakama.

Barok je u svojoj racionalnosti „prepravio“ pojedine dijelove gotičke arhitekture.

Kuća se adaptira u tipičnu gradsku kuću gdje svaki pogodni prostor dobiva stambenu

funkciju. Ruši se vanjsko kameno stubište i uklanja nadvratnik ulaznog portala kako bi se taj

prostor mogao iskoristiti u stambene svrhe. Prostor između dvije kuće se zatvara zidom sa

zapadne i istočne strane. Time se interijer širi na jug, a dogradnja dobiva jednostrešni krov.

Potkrovlje također dobiva stambeni karakter, a moguće je i da je krovište u tom trenutku

zadobilo današnje trostrešno oblikovanje s luminarima na zapadnoj i južnoj krovnoj plohi.

Međutim, na prvom katu se dogodio obratan slučaj. Vlasničkim dijeljenjem potpuno se

promiješala izvorna gotička struktura palače što je rezultiralo da se nekad cjelovit raskošni

gotički salon fizički podijelio na dva dijela iako je moguće da je salon već bio poprečno

podijeljen na zapadni i istočni dio. Smatra se da su upravo u baroku otvorena južna vrata u

prizemlju s jednostavnim kamenim okvirom. Osim toga u razdoblju baroka se u kamenim

doprozornicima i stupu bifore izvode utori za postavu vanjskih drvenih zatvora i time



nepovratno devastira arhitektonska plastika zapadnog pročelja. Otučena je i klupčica bifore

kao i vijenac drugog kata. Zazidan je mali kuhinjski otvor na drugom katu i rasteretni luk

gotičke monofore. Pri tom su stradali ukrasi gotičkih prozora i kamena plastika.

Danas je sklop u izrazito lošem stanju. Drveno krovište, izvorno pokriveno kupom

kanalicom oštećeno je i mjestimice prijeti urušavanjem. Uglavnom je pokriveno kupom, a

neki su dijelovi zatvoreni salonitnom pločom. Konzolna prostorija na katu je dijelom

uklonjena, zbog čega su zidovi otvoreni negativnom utjecaju klimatskih prilika i dalje

propadaju. Opasne pukotine vidljive su na sjevernom i zapadnom pročelju, koje je

privremeno poduprto drvenom konstrukcijom. Pukotine na pročelju i nagib drvene grede

upućuju na slijeganje sjevernog zida. Opasna pukotina vidljiva je i na kamenoj konzoli

sjeverozapadnog ugla kuće. Zbog neodržavanja, početkom 2001. izrađena je i konzervatorska

podloga za obnovu. Međutim u periodu od 2001. do danas, umjesto radova održavanja i

obnove, izveden je čitav niz bespravnih zahvata na kući. Probijen je otvor na zapadnom

pročelju, te ponovo zazidan. Skinut je grb s ljiljanom, preventivno zaštićen, pohranjen

privremeno u Muzeju grada Trogira, potom ponovo vraćen na izvorno mjesto. Uklonjena je

međukatna konstrukcija nad prizemljem i bez projekta izvedena nova od betona. Godine

2007. izrađen je projekt hitne sanacije kuće kako bi spriječilo daljnje urušavanje kanatnog

dijela, ali je on izveden tek 2012. godine.



2.5. Ban Petar Berislavić

Hrvatski ban i biskup Petar Berislavić

rođen je u Trogiru sredinom 15. stoljeća

(između 1460. i 1470. godine). Majka

Magdalena Stratico bila je plemičkog podrijetla

a otac blizak srodnik Berislavića Grabarskih.

Petar je djetinjstvo proveo u Trogiru gdje je

završio svećeničku školu i primio niže

svećeničke zavjete.

Pošto nije htio živjeti pod mletačkom

vlašću i vođen uvjerenjem da će tadašnji ugarski

kralj Matija Korvin osloboditi Dalmaciju,

napušta Trogir i odlazi u Ugarsku gdje

započinje diplomatsku karijeru. Prvo postaje

kanonikom kaločke crkve da bi 1503. godine

bio imenovan tajnikom i kancelarom kralja Vladislava II. Jagelovića. Zahvaljujuči svojoj

učenosti i diplomatskim vještinama uživao je ogromno kraljevo povjerenje. Osim toga Petar

je zadobio povjerenje i tadašnjeg kardinala Petra Bakača, a kasnije pape Lava X, jer je zbog

Berislavičevog zagovora Bakač i postao kardinalom. 1512. godine Petar Berislavić biva

imenovan vasprimskim biskupom i kraljevim rizničarom da bi naknadno postao namjesnik

priorata vranskog, dubički župan i kapetan grada Senja.

U proljeće 1513. imenovan je upraviteljem banata Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, a

iduće godine i banom. Početkom 16. stoljeća intenziviraju se turske provale u Hrvatsku, a

nakon teškog poraza hrvatske vojske na Krbavskom polju, uloga organizatora protuturskog

otpora te dužnost obrane prešla je na pojedince. Jedan od takvih pojedinaca je bio i biskup,

ban Petar Berislavić. Njegov je zadatak bio obraniti dio protuturskog sustava na potezu Jajce

– Pounje - Cetina koji je Turcima priječio prodor u Hrvatsku i Slavoniju. Međutim, on za

takav otpor nije raspolagao potrebnim preduvjetima. Kralj mu nije pomagao, Venecija je bila

nepovjerljiva zbog Vladislavova stupanja u Cambraisku ligu, a Slavonski sabor je odbio

pomoć u obrani Hrvatske južno od Velebita ističući da će staleži po starom običaju braniti

samo svoju kraljevinu. Jedino tko je s vremena na vrijeme slao novčanu pomoć bio je papa

Lav X, jer je u Petru vidio jedinog sposobnog vojskovođu koji se mogao oduprijeti Turcima.

Što je Petar i potvrdio kada se 16. kolovoza 1513. sukobio s Turcima kod Dubice i pobijedio



ih. Kako bi mogao uzdržavati brojnu vojsku prodao je vlastita imanja i uveo izvanredne

namete i poreze za kaptole, sela i seoske župe. Njegovim obranama Knina, Skradina,

Ostrovice, Krbave i Jajca (1516.-1516.), zaustavljeni su svi turski prodori u Hrvatsku.

1520. godine u Senju se sastao s knezom Bernardom Frankopanom kako bi što bolje

organizirali i ustrojili obranu protiv Turaka. No, tada se razbolio i završio u krevetu. Kad je

do njega stigla vijest da su Turci probili granicu i na juriš osvojili grad Peć, ne gledajući na

svoju bolest, Petar je na brzinu sakupio 300-tinjak vojnika i krenuo prema brojčano

nadmoćnim Turcima. 20. svibnja 1520. godine na prostoru današnje Plješivice, negdje

između Korenice i Bihača, ban i njegova vojska natjerali su u bijeg 800 turskih vojnika.

Prilikom potjere ban je zaostao zajedno sa dvojicom mladih pomočnika zbog nezgode sa

konjem. Baš kad su riješili problem s konjem, na njih je iz zasjede nasrnilo 60 Turaka. Ban je

rekao svojim pomočnicima da bježe a on je u junačkoj borbi smrtno ranjen. Njegova vojska

stigla je prekasno ali uspjeli su Turcima oteti banovo tijelo koje je potom preneseno u Bihać

da bi naposljetku bio pokopan u Vasprimu. Nekoliko sati nakon banove pogibije, papa Lav

X. imenovao ga je kardinalom, ne znajući da je on mrtav.

Car Maksimilijan je 1568. napisao o Berislaviću: „...Slavnom je smrću u ratu nadvisio

neprijatelje i neslavnim učinio Turke protiv kojih je ratovao.“ Zanimljivio je spomenuti da za

vrijeme njegova banovanja Turci nisu osvojili niti jedan dio hrvatskog prostora i da je on

Hrvatskoj pribavio naslov „predziđe kršćanstva“.

U prvoj polovini 20. stoljeća na njegovu rodnu kuću postavljena je memorijalna

ploča. Uklonjena je u proljeće 1941. godine a ponovno vraćena 1970.-tih. Nalazi se na

sjverozapadnom uglu kuće.



3. ZAKONSKI OKVIRI SANACIJE GRAĐEVINA POD ZAŠTITOM SPOMENIČKE BAŠTINE

Sklop je zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-

4313, stoga se na njega odnose sve odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH

(NN 66/99 i dr.). Riješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH

zaštićen je sklop objekata koje se nalaze na čestici zgrade 662,664 i 665(ZU 601), čestici

zgrade 663 (ZU 1740) i 661 (ZU 2409), tj. novi broj katastraske čestice 4079/1, 4029 i 4030,

sve unutar katastarske općine Trogir. Sklop se ujedno nalazi unutar „A“ zone zaštićene

kulturno-povijesne cjeline Trogira koja je u Registar kulturnih dobara RH upisana pod

brojem Z-3249 i N-5.

Slika:Pozicija sklopa na katastru Franje I. Iz 1830. Godine

UVJETI PLANIRANJA

Identificiraju se sljedeći uvjeti:

- Kulturni kontekst – suvremeni ekonomski i društveni kontekst koji utječe na očuvanje

- Formalni status zaštite – mjere zaštite propisane rješenjem o utvrđivanju sklopa gotičke

kuće bana Berislavića kao nepokretnog dobra i mjere zaštite za kulturno-povijesno cjelinu

Trogira

- prostorno – planska dokumentacija i drugi propisi

VALORIZACIJA POVIJESNOG MJESTA

Definiranje kulturno-povijesnih vrijednosti koje povijesno mjesto čine značajnim kulturnim

dobrom i njegova valorizacija u odnosu na druge slične objekte ili područje grada ključno je

jer određuje smjernice za obnovu, očuvanje i prezentaciju. Svrha je očuvanja kulturne baštine



sačuvati karakteristike i vrijednosti povijesnog mjesta unatoč promjenama. U usporedbi s

obrazloženjem Rješenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RHkojim je

gotički sklop bana Berislavića utvrđen kao nepokretno kulturno dobro, konzervatorska

podloga mora mnogo detaljnije definirati značaj povijesnog mjesta (eng. Statement od

Significance), kako bi svim dionicima procesa obnove i očuvanja bilo jasno što se i zašto

nastoji očuvati i na koji način. Osim toga, podlogom se mora vrednovati i relativni značaj

svakog pojedinog dijela sklopa. Kriterij za vrednovanje kulturnih dobara i upute za

definiranje konzervatorskih smjernica za njihovu zaštitu i očuvanje primijenjeni su u ovoj

podlozi prema sljedećim dokumentima:

- ICOMOS-ova povelja o konzervaciji i restauraciji spomenika i lokaliteta (1964.)

- ICOMOS-ovi principi za dokumentiranje spomenika, grupa zgrada i lokaliteta (1996.)

- ICOMOS-ova povelja o kulturnom turizmu, Upravljanje turizmom na mjestima kulturno-

povijesnog značaja (1999.)

- ICOMOS-ova povelja o principima analize, konzervacije i strukturne restoracije

arhitektonskog naslijeđa (2003.)



Tablica: Osobna iskaznica kulturnog dobra,

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=121840523


ZAŠTIČENO KULTURNO DOBRO

Sklop gotičke kuće bana Berislavića

Oznaka dobra: Z-4313

Pravni status: Zaštičeno kulturno dobro

Vrsta: Nepokretno kulturno dobro –

pojedinačno

Klasifikacija: Profana graditeljska baština

UNESCO zaštita: Ne

Vrijeme nastanka: 15.st.

Smještaj

Adresa: Šubićeva ulica br.1

Mjesto: Trogir

Općina/Grad: Trogir

Županija: Splitsko-dalmatinska

Nadležni konzervatorski odjel

Naziv: Konzervatorski odjel u Trogiru

Adresa: Gradska 41, 21220 Trogir

Telefon: 021/ 884 -839

Email: [email protected]

Opis dobra: Sklop se nalazi u sjeveroistočnom dijelu povijesne jezgre Trogira. Središnji dio sklopa nastao je u drugoj polovici 15. st. predgradnjom romaničkog sklopa, s izrazitim kasnogotičkim obilježljima. Ima L- tlocrt, uski prolaz na južnoj strani na koji se nastavlja malo pravokutno dvorište. Nad prizemljem se dižu dva kata i potkrovlje. Glavno reprezentativno pročelje je ono na zapadnoj strani zgrade, na kojem se ističe grb s ljiljanom. Bifora na drugom katu ima sedlaste lukove između kojih je smješten grb s ukrštenim mačevima. Međukatne konstrukcije izvedene su od drva, a nedavnim su istraživanjem na njima nađeni ostaci oslikanog gotičkog stropa.

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=121840523


4. PRIJEDLOG OBNOVE PALAČE BERISLAVIĆ U TROGIRU

4.1. Opis sklopa

Sklop gotičke kuće bana Berislavića nalazi se u sjevernom dijelu povijesne jezgre

grada Trogira. Prijedlog obnove se odnosi samo na dio gotičkog sklopa označenog kao

katastraska čestica broj 4029 katastarske općine Trogir, odnosno čestici zgrade broj 655 kako

je označena u katastru Franje I. iz 1831. godine. Sklop je trenutno u vlasništvu Ivice Medića

iz Segeta Donjeg.

Slika: Plan grada Trogira s označenim (narančasta boja) položajem palače Berislavić, mjerilo 1:5000,

http://geoportal.dgu.hr/viewer/

Sklop je najvjerojatnije nastao u drugoj polovici 15. st., dogradnjom starije romaničke

kuće, s izrazitim kasnogotičkim obilježljima.. Zgrada je položena u smjeru istok-zapad, s

uskim prolazom na južnoj strani na koji se nastavlja malo pravokutno dvorište, omeđeno s

južne strane zidom susjedne zgrade. Objekt ima stambeno – poslovnu namjenu. Središnji dio

sklopa ima izgled slova L a tlocrtna površina iznoci cca 225 m2. Objekt se sastoji od

prizemlja nad kojim se dižu dva kata i potkrovlje (broj etaža:4). Orijentacija prostora je jug –

zapad.


http://geoportal.dgu.hr/viewer/


4.1.1. Postojeća funkcionalna organizacija

4.1.1.1. Prizemlje

Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Tlocrt prizemlja, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović

Prizemlje čini jedna prostorija u koju se pristupa vratima na sjevernom pročelju

građevine. Osim tog ulaza objektu je moguće pristupiti i sa zapadnog pročelja. Tu se nalaze

vrata koja čine ulaz u malo dvorište. Iz dvorišta u prostoriju vode vrata u južnom zidu

prostorije. Na jugoistočnom uglu prostorije nalaze se još jedna zazidana vrata koja su nekoć

vodila u dvorište. Iz prostorije u prizemlju, kao ni iz malog dvorišta s južne strane građevine,

nije u ovom trenutku moguće pristupiti na gornje etaže građevine.



Slika: Ulaz u prizemlje na sjevernom pročelju

Slika: Postojeće stanje prostorije u prizemlju



4.1.1.2. 1. Kat

Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Tlocrt I.kata, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović

Sa sjeverne strane sklopa, s druge strane ulice nalazi se kameno stubište kojim se

može pristupiti u dio sklopa izgrađen iznad ulice (u daljnjem takstu: sjeverni dio sklopa).

Unutar sjevernog dijela sklapa nalazi se strmo drveno stubište koje povezuje sve nivoe ovog

dijela građevine. Na prvom katu nalazi se pregrađen zapadni dio nekadašnjeg „piano nobile“,

iz kojeg se može pristupiti u jednu prostoriju na sjeveru, te u prostoriju južne dogradnje (u

ovom trenutku ne postoji podna konstrukcija 1. kata južne dogradnje). U prostore na 1. katu

moguće je pristupiti jedino spuštajući se s 2. kata drvenim ljestvama kroz otvor u stropnoj

konstrukciji.





4.1.1.3. 2. kat

Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Tlocrt II.kata, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović

Iznad „piano nobile“ nalazi se veći jedinstveni prostor koji se proteže od istočnog do

zapadnog pročelja sklopa. Iz ove prostorije pristupa se u kanatnu dogradnju na sjeverozapadu

te u još dvije prostorije na sjeveru. Iz jedne od ovih prostorija moguće je pristupiti u navedeni

sjeverni dio sklopa, što je danas jedini mogući pristup u gornje etaže zapadnog dijela sklopa.



4.1.1.4. Potkrovlje

Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Tlocrt potkrovlja, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović

Potkrovlje je jedinstven prostor u koji se pristupa drvenim ljestvima s 2. kata kroz

otvor u stropnoj konstrukciji.



4.1.2. Zapadno pročelje

Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Zapadno pročelje, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović

Na sjevernoj strani prizemnog dijela nalazi se pravokutni

prozor s kamenim okvirom. Među nepravilnim redovima grubo

obrađenog kamena ističe se grb s ljljanom koji je vidljivo oštečen

u donjem dijelu.

Slika: Grb s ljiljanom

Slika: Pogled na zapadno pročelje južne dogradnje

Dio zida na južnoj strani u nekom je

periodu bio otvoren da bi naknadno bio

ispunjen, priklesanim kamenom neujednačene

veličine. Ta dogradnja nad prolazom u prizemlju je rastvorena velikim pravokutnim okvirom

vrata a u visini prvog kata pravokutnim prozorom, bez profilacija.

Prvi je kat od prizemlja odvojen vijencem nad kojim se

sa sjeverne strane otvara gotička bifora sa sedlastim lukovima



koji se oslanjaju na kanerane pilastre sa strane i jedan središnji stup s lisnatim kapitelom.

Između lukova smješten je grb s ukrštenim mačevima.

Slika:Bifora zapadnog pročelja

Na južnoj strani nalazi se monofora, čiji se sedlasti luk oslanja na glatke kapitele s

ukrasnim motivom dijamantnih šiljaka u kapitelima.

Na drugom katu zapadnog pročelja su dva veća i dva manja pravokutna prozora

nejednakih veličina. Pravokutni prozor koji se nalazi poviše bifore prvog kata otvoren je na

mjestu ranije monofore. Od monofore je zadržan šiljati luk, ispunjen manjim komadima fino

obrađenog kamena, koji se dobro očitava na fasadi.

Potkrovlje je otvoreno luminarom s dvostrešnim krovom na drvenoj konstrukciji.

Slika: Zapadno pročelje



4.1.3. Sjeverno pročelje

Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Sjeverno pročelje, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović

Odmah na prvi pogled vidljivo je da je čitavo ovo pročelje izvedeno od grublje

obrađenog kamena u odnosu na zapadnu fasadu. Tome je tako zato što je zapadno

pročelje predviđeno da bude reprezentativno pročelje, pa se ostalim pročeljima posvatilo

manje pažnje.

Prizemlje je na sjevernom dijelu sklopa otvoreno širokim pravokutnim portalom,

masivnih dovratnika postavljenih „na ključ“. Na sjeverozapadnom uglu nalazi se ugaoni

stupić.

← Slika:Sjeverno pročelje

→ Slika: Kapitel ugaonog stupića



Isto kao i kod zapadnog pročelja i na sjevernom pročelju, prizemlje je od prvog kata

odijeljeno vijencem. Osim toga i ovdje na prvom katu nalazimo monoforu gotičkih

karakteristika od koje se lijevo, odnosno istočno nalazi grb s dva ukrštena mača. Drugi kat je

od prvog također odvojen vijencem. Ovaj kat je ožbukan i rastvoren malim pravokutnim

prozorom.

Sjeverna fasada dogradnje na čestici 664, otvorena je u prizemnom dijelu

pravokutnim vratima. Na prvom je katu po centralnoj osi smješten pravokutni prozor

jednostavnih kamenih okvira. Na istom katu, desno od pravokutnog prozora, vidljivo je da je

zatvoren stariji manji prozor arhaično konstruiranog okvira. U prostoru između prvog i

drugog kata nalazi se romanički prozor, polukružnog luka, s lijevim doprozornikom reljefno

obrađenim vegetabilnim oblicima koji je također zatvoren. Po istoj onoj centralnoj osi na

drugom katu smješten je pravokutni prozor, koji je nešto uži i viši od onoga na prvom katu

prvoga.

Na drugom katu na sjeverozapadnom uglu palače primjećujemo dograđenu konzolno

istaknutu sobicu koja je oslonjena na masivnu kamenu konzolu.

Slika: Kanatna konstrukcija, pogled sa sjeveroistoka



4.1.4. Južno pročelje

Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Južno pročelje, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović

Južno je pročelje rastvoreno sa dvoja pravokutna vrata na ulaznom dijelu i na

krajnjem sjeveroistočnom dijelu dvorišta. Na prvom katu nalazi se pravokutni prozor s

blagim lučnim rasterećenjem nad natprozornikom izvedenim od opeke.

4.1.5. Istočno pročelje i poprečni presjek

←Slika: Istočno pročelje

→Slika: Arhitektonski snimak postojećeg

stanja, Istočno pročelje, Izradila: Branka

Juras



Slika: Arhitektonski snimak postojećeg stanja, Poprečni presjek, M 1:100, Izradio: Ivo Vojnović

4.1.6. Analiza postojećeg stanja

Prizemlju je moguće pristupiti ulazima na sjevernom i južnom zidu. Još jedan ulaz

koji vodi u malo unutarnje dvorište se nalazi na istočnom kraju južnog zida. Pod interijera

prizemlja je izveden od betona. U istočnom dijelu međukatna konstrukcija je betonska dok je

na južnom izvedena kao drvena konstrukcija s gusto raspoređenim gredama. Uzduž južnog

zida cijele prostorije postavljena je nova drvena nazidnica, oslonjena na izvorne romaničke

kamene konzole. Na zapadnom zidu je pravokutna niša, kojoj na pročelju odgovara ispuna od

grublje obrađenog kamena u odnosu na ostataka pročelja.

Slika:Pogled na istočni zid prizemlja

Slika: Pregrada od opeke negira nekadašnju cjelovitost reprezentativnog salona na prvom katu i naglašava vlasničku podijeljenost sklopa



Prvom bi se katu dogradnje trebalo pristupiti preko vanjskog kamenog stubišta koji se

nalazi sjeverno od ulice, međutim, nije moguće s te strane ući jer je u tom dijelu drugi vlasnik

zidom onemogućio pristup. Salon prvog kata pregrađen je blokovima od opeke do pola.

Drugi kat je u izrazito lošem stanju, ali su sačuvane stare pregrade prostorija, kao i pod na

izvornoj razini. Kao niti na prvom katu, ni ovdje nema kamenih ormara niti kamene plastike

karakteristične za gotičke palače, poput kamina s dekorativnim konzolama ili dekoriranih

kamnih pila. U potkrovlju se nalazila kuhinja, a i danas je ovdje sačuvano ognjište, ali

vjerovatno novijeg datuma, s obzirom na oblikovanje konzola.

Slika:Jugozapadni kut drugog kata, vidljive su Slika: Ostaci kamina i ognjišta u potkrovlju

brojne pukotine na južnom zidu



Krovište je u izrazito lošem stanju, kupe prijete

iskliznućem na javnu površinu, a drveni okviri luminara gotovo

su u potpunosti truli. Malo unutarnje dvorište postalo je

odlagalištem građevinskog materijala.

Slika: Pogled na ulaz s južne strane na mjestu nekadašnjeg stubišta i unutarnje dvorište u drugom planu



4.2. Tehnički opis

Sklop je lociran na uređenom građevinskom zemljištu, u zoni koja predstavlja

područje stambenih i poslovnih građevina u centru Trogira, odnosno u zoni izrazitog

urbaniteta povijesne jezgre. Izrgrađenost se procjenjuje na 100%.

KONSTRUKTIVNI ELEMENTITemelji: Kamen

Nosiva konstrukcija: KamenMeđukatna konstrukcija: Gradna i armirano betonska

Pregradni zidovi: NemaKrov: Višestrešna drvena

Pokrov: Kupa kanalicaLimarija: Kameni oluciPročelje: Kamen

MATERIJALI I OBRADAHidroizolacija: Nije izvedenaObrada zidova: KamenObrada stropa: Nisu obrađeni

Podne obloge: Betonske ploče i gredeProzori: Drveni

Zaštita prozora: NemaVrata: Drvo

Grijanje: NemaKlimatizacija: Nije ugrađena

OSTALO:Vlaga: Nije uočena

Okoliš: FinaliziranSpecifičnosti Mogućnost izmjene namjene

INFRASTRUKTURAInstalacija vode: Priključena

Instalacija odvodnje: PriključenaInstalacija el. Energije: Priključena

Instalacija plina: Ne posjedujeInstalacija telefona: Priključena

Tablica: Iskaz konstrukcije, materijala i infrastrukture

Prilikom arheoloških istraživanja temlji su otkopani s unutarnje strane objekta, te je to

tako i ostalo. Konstrukcija objekta je sastavljena iz sustava kamenih zidova i drvenih

međukatnih konstrukcija s gredama položenim na jednostavne kamene konzole. Te drvene

konstrukcije su u potpunosti neupotrebljive. Krovište je tipa prazno krovište pokriveno

kupom kanalicom. Uslijed oštećenja krovišta došlo je do dugotrajnog izlaganja konstrukcije

atmosferilijama, kojoj je prijeko potrebna temeljita sanacija i velikim dijelom kompletna

rekonstrukcija. Konzolna prostorija na katu prijeti rušenjem jer je došlo do potpune

degradacije drvene građe i dijelova zida. Stubišta su također drvena. Zidovi debljine 60 cm su

izrađeni na tradicionalni način, iz kamenog dvozida a na unutrašnjim zidovima vidljive su



ispune od opeke. Na zidovima se primjećuju pukotine koje su najvećim dijelom posljedica

slijeganja, istina, kroz znatno duže vremensko razdoblje. Ispiranjem zidova kroz pukotine se

stanje iz dana u dan pogoršava. Vanjski dio je izrađen iz bolje obrađenih klesanaca. Manji dio

pročelja je ožbukan (dio koji konzolno strši).



4.3. Plan obnove

Obnova i rekonstrukcija gotičke palače Berislavić trebala bi se odvijati u nekoliko

smjerova. Najvažnije je prići hitnoj sanaciji nosivih dijelova kuće. Prije svega sanaciji

sjevernog i zapadnog pročelja pošto su na tim pročeljima vidljive relativno velike pukotine i

nagnuća na kamenim zidovima. Ni stanje krovnih konstrukcija nije ništa bolje, pa pojedini

dijelovi drvene konstrukcije krova, luminara i samog pokrova prijete padom i urušavanjem.

Uzrok ovim puknućima je u slabom i nejednolikom temeljenju pojedinih dijelova, tako da će

prvi korak biti sanacija temelja a drugi rekonstrukcija međukatnih konstrukcija i krovišta.

Tek kada se izvrše prethodne radnje, moguće je prići sanaciji unutrašnjosti palače (zidovi) i

obnovi kamene plastike na pročeljima. Poseban izazov predstavljati će obnova lisnatih

kapitela gotičke bifore, kao i ostalih dijelova gotičkih prozora i vijenaca. Ovi radovi na

vanjštini trebali bi se upotpuniti i onim u unutrašnjosti palače. Pored obnove drvenih ukrasnih

gotičkih stropova trebalo bi obnoviti i sačuvan prozor bifore.

Vrlo važno će biti na kraju cijeloj palači dati pogodnu i pravu namjenu. Svojom

relativno malom veličinom ona teško može zadovoljiti pretvorbu u mini hotel ili sličan

poslovni objekt koji se u usporedbi s drugim sličnim primjerima logično nameće. Možda je

gornju ideju moguće reducirati na jedan luksuzniji stan odnosno apartman. U svakom slučaju

je važno da palača dobije javni ili polujavni karakter kako bi bila moguća posjeta šire javnosti

jer joj kulturno umjetnička i povijesna vrijednost to traži.

4.3.1. Konzervatorske smjernice u pogledu obnove

Potrebno je provesti statičku sanaciju građevine i popravak krova.

Prilikom cjelovite statičke sanacije građevine i demontiranja međukatnih konstrukcija i krova

potrebno je posebnu pažnju posvetiti pregledu drvene građe, jer se očekuju nalazi elemenata

koji su čini drveni kazetirani strop gotičkog salona kuće, a koji će se rekonstruirati na prvom

katu. Prije rastavljanja grednjaka posebno se čiste prostori na nazidnicama, a između greda

do visine podnih dasaka, te se svi pronađeni elementi čuvaju do pregleda restauratora. Treba

ih pohraniti uredno, prema vrsti (grede s gredama, daske s daskama, letvice s letvicama) i to

na suhom i osvijetljenom mjestu.

Statička sanacija provest će se prema prijedlogu ovlaštenog statičara. Preporuča se

injektiranje zidova.



Vanjski plašt treba očistiti neabrazivnim metodama, najbolje vodom pod pritiskom. Čišćenje

fasade treba izvoditi isključivo neabrazivnim metodama, najbolje vodom pod pritiskom,

četkanjem i pH neutralnim sredstvima. Uklanjanje dotrajalih sljubnica (fuga) izvoditi će se

ručnim alatima uz što manje oštećenja kamenih blokova fasade. Nove fuge izvesti će se u

produženom vapnenom mortu, u boji što sličnijoj boji kamena i to upuštene nekoliko

milimetara u odnosu na plohu kamenih blokova fasade. Završni sloj fuge treba biti hrapav.

Nova žbuka na vanjskom plaštu objekta može se izvesti samo na dimnjaku, ukoliko on bude

predviđen projektom i na konzolnoj dogradnji. Kod žbukanja zida završni sloj izvesti će se

ručnim zaglađivanjem zidarskom žliicom kako bi završni dojam bio u skladu s tradicionalnim

načinom izvedbe žbuke. Žbuka će biti u boji što bližoj boji kamena.

Sva arhitektonska plastika – okviri prozora, grbovi, natpisi i reljefi – očistiti će se laserski.

Devastirane kamena doprozornike gotičke bifore i monofore prvpg kata treba zamijeniti

novima, izvedenim po uzoru na izvorne ali bez utora za drvene zatvore.

Vijenac koji dijeli prvi i drugi kat treba se u potpunosti rekonstruirati, kao i gotička monofora

na drugom katu i to prema obliku monofore prvog kata. Svi kameni okviri prozora 19.

Stoljeća moraju biti obrađeni na martelinu.

Sva vanjska stolarija biti će drvena, obojena u (sivu) bijelu boju. Drveni zatvori (škure)

prozora moraju biti izvedeni od dva reda dasaka, s unutarnje strane horizontalno, a s vanjske

strane vertikalno postavljenih. Moraju biti upuštene unutar kamenog okvira prozora, dakle u

ravnini s plohom zida. Drvena vrata prizemlja i prvog kata mogu se izvesti kao dvokraka

(1:1) ili jednokraka vrata, u dva reda dasaka, s unutarnje strane vertikalno, a s vanjske strane

horizontalno postavljenih. Na gotičke prozore neće se stavljati vanjska stolarija. Prozorska

okna izvest će se od manjih komada stakla spojenih olovnim okvirima.

Krov treba pokriti klasičnom kupom kanalicom u boji starih krovova. Streha mora biti od

kopane kamene ploče, istaka od 15-18 centimetara, ručno obrađenih rubova.

Vanjsko kameno stubište na sjevernoj strani treba sanirati, te po mogućnosti postaviti ogradu

od kovanog željeza. Može se rekonstruirati kameno stubište s južne strane objekta.

Neće se postavljati klima uređaji, satelitske antene i sl. Na vanjski plašt građevine. Za to treba

naći alternativna rješenja. Primjerice, klimatizacijski sustav može se smjestiti u dio

potkrovlja, te se za potrebe vanjske klima jedinice može otvoriti luminar.

Sve podove treba vratiti na izvornu razinu osim ako to nije u skladu s funkcionalnim

povezivanjem pojedinih jedinica unutarnjeg prostora. Interijer u prizemlju treba imati

kameno ili keramičko popločenje, osim ako se jedinstvenim projektom uređenja interijera



prilikom prenamjene ne primjeni neki drugi suvremeni materijal kao element dizajna. Zidovi

se mogu ožbukati ali s grubim završnim slojem.

U salonu prvoga kata treba rekonstruirati drveni kasetirani strop.

Interijer drugog kata, kao i potkrovlje treba izvesti s drvenim podom i finijom žbukom, ali

izvedeno ručnim zaglađivanjem zidarskom žlicom. Mogu se izvesti manje izmjene u

interijeru, pregradama od laganog betona. Međukatna konstrukcija mora biti na izvornoj

visini, te se moraju rekonstruirati sve kamene konzole koje će poslužiti za nošenje nazidnica.

Drvena međukatna konstrukija mora biti izvedena kao spregnuta, a njen podgled od blanjane

daske. Obloga poda može biti drvena. Isto vrijedi i za uređenje potkrovlja. Treba

rekonstruirati kanatnu sobicu na sjevernoj strani objekta.

S grbova treba ukloniti skramu i druga onečišćenja laserskom tehnikom.

4.3.2. Sanacija temelja

Potrebno je izraditi temeljni serklaž, koji će se nalaziti bočno od temelja, s unutarnje

strane objekta, a preostali prostor će se zatrpati kamenim agregatom, uvaljanim u slojevima.

Mjestimično, gdje je to moguće, obavilo bi se i potkopavanje temelja uz izvedbu podbetona.

U ovom trenutku nije vidljivo da li je, i u kolikoj mjeri to potrebno, već će se to utvrditi

početkom radova (iskopom). Ovim postupkom bi se zaustavilo bočno širenje tla i slijeganje

objekta. Nepovoljna je situacija što dio zidova, odnosno temleja, leži na temeljima antičkih

građevina, a dio ne, te je prilikom ovih radova potrebna prisutnost konzervatora. U tom je

pogledu kritičan sjeverni zid, jer pukotine na pročelju, i nagib drvene grede konzolne

prostorije sugeriraju da se ovaj dio značajno slegnuo (cca 6-7 cm) u odnosu na ostale zidove.

Temeljni se serklaž izrađuje iz betona klase C30/37, a armiran je vilicama promjera 8 mm, na

razmaku od 20 cm, i uzdužnim šipkama ±3Ø16. Sva armatura je tipa B 400 B. Temelji će se

po potrebi izvoditi kampadno, osim ako određena dionica nije već u potpunosti otkopana.

Kao pripremu za betoniranje temlejnog serklaža potrebno je u potpunosti očistiti bočno lice

postojećeg kamenog temelja od sve žbuke i prašine ispiranjem vodenim mlazom pod velikim

pritiskom. Ovime će se osigurati bolja prionljivost betona za temlej. Također je prije

betoniranja potrebno injektirati temelje na mjestima gdje se primijećuju pukotine. Injektirati

treba pod malim pritiskom uz kontrolu utroška injekcijske smjese, jer druga strana temelja

nije dostupna pregledu. U slučaju većih gubitaka smjese, u istu dodati pijeska. Ako

injektiranje i pored toga ne uspije, na tom mjestu prekinuti i ponoviti idući dan.



U tako injektranom zidu potrebno je ugraditi čelična sidra promjera 14 mm, dužine min 70

sm + kuka, od čega se 20cm i dio sa kukom sidre u temeljnom serklažu. Bušotinu zapuniti

cementnim mlijekom, zbog čega se ona izvodi pod blagim kutom. Prije ugradnje sidara ista je

potrebno premazati epoksidalnom smolom, kako bi se ova zaštitila od korozije.

4.3.3. Rekonstrukcija međukatnih konstrukcija i krovišta

Rekonstrukcija bi trebala obuhvatiti sve međukatne konstrukcije. Za materijal izrade

se odabire drvo i to ne samo jer tako zadovoljavamo konzervatore. Težina drvene

konstrukcije bitno se ne razlikuje od postojeće tako da ne povećavamo sezmičko opterećenje.

Posebno moramo paziti na pritisak na tlo jer je proces slijeganja temeljnog tla zasigurno

završio pa ne bi smjeli nanositi novu težinu.

Tradicionalni drveni grednik svojim dimenzijama više ne može zadovoljiti suvremena

opterećenja i fizikalne prohtjeve. Pa ako bi primjenili grednik postojećih dimenzija ne bi se

zadovolji suvremeni propisi o opterećenju, progibima, zvuku, požaru i sl. S druge strane,

povećanjem presjeka nosača, gubi se izvorna dimenzija međukatne konstrukcije što opet

uzrokuje probleme jer smanjujemo visinu kata, a plafoni bi prekrili nadvoje prozora. Stoga je

u najbolje primjeniti spregnutu drvenu konstrukciju drvene grede i tanke monolitizirajuća

ploča od lakoagregatnog betona. Sredstva za sprezanje su čelični moždanici postavljeni u

prethodno izbušene rupe koje su cik-cak raspoređene u odnosu na os grede te se zalijevaju

epoksidalnom smolom.

Monolitna ploča ima višestruku ulogu:

- povećanje nosivosti što uzrokuje i smanjenje progiba

- poprečno povezivanje inače nepovezanih susjednih drvenih greda i osiguranje

njihovog zajedničkog rada

- poboljšanje fizikalnih svojstava, naročito zvučne izolacije

- povećanje globalne seizmičke krutosti jer se pravilnije distributira seizmička sila

(serklaži u rubu ploče i gusto sidrenje)

- vođenje instalacija manjeg profila

Ploča se izvodi iz lakoagregatnog betona, prostorne težine 14 kN/m3, poznatog pod nazivom

MEPS-14. Beton je projektiran tako da ima približno isti modul elastičnosti kao i drvo. Osim

armaturne mreže Q 283, sam se beton mikroarmira dodavanjem polipropilenskih vlakana.

Ova vlakna daju izuzetnu žilavost betonu, približavaju ga svojstvima drva, a u kontaktu s



čeličnim trnovima povećavaju značajno sposobnost pruzimanja glavnih vlačnih napona.

Drvena oplata mora biti izrađena od glodanih dasaka sa rubovima za pero i utor. Daske

moraju biti što je moguće veće širine, ali raznolike.

Ploča se sidri po cijelom obodu sidrima u kamene zidove. Sidra rebraste armature, promjera

se polažu u bušotine u zidu, izvedene u kosom položaju u odnosu na ploču. Time se

osigurava bolja popunjenost rupe cementnim mlijekom, u koje se nabija sidro. Sve ove radnje

se izvode na ranije injektiranim zidovima. Slobodni kraj sidra se savija i sidri u ploči. Uz sam

rub, do zida, a preko sidara, postavljaju se sakriveni serklaži u ploči, kojima je svrha

omogućiti bolji prijenos sila duž zida, bez razdvajanja bilo zida, bilo same ploče.

Kao podloga monolitizirajućoj ploči se postavlja daščana oplata sa blanjanom donjom

stranom i spojevima na pero i utor. Protiv procurivanja cementnog mlijeka se postavlja

plastična folija.

Krovište je klasično, tipa prazno krovište, sastavljeno iz rogova presjeka 12/14 cm koji se

upiru u nadzidnice presjeka 14/12 cm, nadzidnice su usidrene u a.b. serklaže ili (samo u

konzolnoj prostoriji) zarezivanjem u drveni grednik. Kod betoniranja serklaža treba o ovome

voditi računa da ne bi došlo do visinskih razlika u nadzidnicama.

Svi drveni elementi se zaštićuju fungicidno – insekticidnim premazima u dva navrata – prije i

po ugradbi. Posljednji sloj je premaz transparentne prozupožarne boje F30, a u slučaju

potrebe za vidljivim gredama i lazurni premaz u tonu prema izboru konzervatora.

4.3.4. Zidovi

Sanacija zidova, odnosno poboljšanje njihovih mehaničkih karakteristika obaviti će se jednim

mogućim ( i primjerenim) postupkom, a to je injektiranje zidova. Uvođenjem vertikalnih i

horizontalnih serklaža u stare zidove, posebno ako se radi u objektima koji su spomenici

kulture, odavno je napušteno, a i dvojbena je njihova svrha. Naime, u slučaju pojave

horizontalnog opterećenja (potres, vjetar), kod niskih objekata (odnos visine i širine zida

h<2b), dominantan je posmik, te je od daleko veće važnosti povećati mehaničke

karakteristike po cijelom volumenu zida, a posebno u najslabijem njegovom dijelu – prostoru

između dva kamena lica, popunjenom manjim komadima kamena i lošijim vezivom.

Injektiranje zidova potrebno je obaviti prije ostalih radova. Injektira se pod malim pritiskom

(do 1,5 bara).



Prilikom postavljanja nove međukatne konstrukcije potrebno je zatvorti odgovarajućim

kamenim klesancima sve neodgovarajuće rupe i otvoriti nove. Ova mjesta potrebno je

lokalno opet injektirati, ali pod većim tlakom nego prije.

Pri vrhu se izvode horizontalni i kosi a.b. serklaži koji su sakriveni priklesanim prednjim

kamenim licem zida. Njihova funkcija je preuzimanje potiska krovne konstrukcije i znatno

povećanje seizmičke otpornosti. Osim toga, u jednom od ovih serklaža se sidri i drvena

konstrukcija konzolne prostorije.

4.3.5. Rekonstrukcija konzolnog dijela građevine

Rekonstrukciji ovog dijela palače treba pristupiti s oprezom i dosljednim pridržavanjem

redoslijeda radova. Osnovni cilj rekonstrukcije je, pored zamjene dotrajalih dijelova,

rasterećenje postojeće kamene konzole, na način da se konstrukcijom unutar konzolnog zida

prihvati sva težina krovišta i međukatnih konstrukcija. Konzola će nositi samo parapetni

kameni zid s prozorskim kamenim okvirom. Navedena konstrukcija je u stvari jednostrano

razupiralo čiji se kosnik oslanja na novougrađenu kamenu konzolu, a gornji dio, vlaćno

opterećen, se preko limene ploče sidri u a.b. horizontalnom serklažu. U gornjem dijelu nosi

drvenu gredu složenu iz dva presjeka 14/20 (nosi krov i pripadajuću međukatnu konstrukciju

potkrovlja, a u donjem dijelu je ovješena jedna greda 14/20 cm.

Postojeće grede, sada vidljive ne pročelju više neće imati nosivu funkciju, kako bi se,u

slučaju oštećenja uslijed izlaganja atmosferilijama, moglo lako zamijeniti. Gornja greda je

paralelna sa nosivom dvostrukom gredom i nalazi se izvan ravnine zida. Donja greda je

vidljiva, ali kako je na orginalnoj konstrukciji i ona virila izvan ravnine zida, to će s vanjske

strane pribiti daska presjeka 5/20 cm. S gornje strane će biti zaštićena malim okapnikom.

U cilju pravilnog funkcioniranja konstrukcije je potreno prethodno osigurati potpornu skelu

koja će bez deformiranja nositi dio katova i polovicu krovišta, i horizontalnoi krovni serklaž

pripremljen za betoniranje.

Zidovi konzolne prostorije se popunjavaju drvenim podkonstrukcijama presjeka 5/8 na

razmaku od 50 cm i ispunom od mineralne vune, sve obostrano obloženo parnom branom.

Završni sloj je dvoslojna vapnena žbuka preko krute aluminijske mreže. Na spoju sa

kamenim parapetnim zidom, gdje se očekuje „rad“ konstrukcije uslijed dilatiranja podova i

zida, s vanjske strane žbuku dodatno armirati plastičnom mrežicom ostavljajući zonu žbuke

širine 15 cm nevezanu sa podlogom.

Beton – za predmetnu konstrukciju beton se proizvodi kao projektirani beton (beton sa

specificiranim tehničkim svojstvima)



Razred

izloženosti

Razred tlačne

čvrstoće

Minimalni zaštitni sloj

armature

Temeljna konstrukcija XC2 C30/3740 mm

(dodati podložni beton)

Ploče na tlu XC2 C30/37 40 mm

Zidovi u tlu (hidroizolirani i

toplinski zaštićeni)XC3 C30/37 35 mm

Vanjske AB konstrukcije

(toplinski i hidro izolirane)XC3 C30/37 35 mm

Vanjske AB konstrukcije

(neizolirane)XC4 C30/37 40 mm

Unutrašnje AB konstrukcije XC1 C25/30 20 mm

Tablica: Razred izloženosti

Razred

izloženosti

Maksimalni v/c

omjer

Minimalni razred

čvrstoće

Minimalna količina

cementa (kg/m3)

XC1 0,65 C25/30 260

XC2 0,60 C30/37 280

XC3 0,55 C30/37 280

XC4 0,50 C30/37 300

Tablica: Sastav i svojstva betona za razrede izloženosti

Stvarna količina cementa utvrditi će se ispitivanjem da se zadovolji zahtjev čvrstoće, zahtjev

trajnosti i zahtjev obradivosti prema normi HRN EN 206-1.

Tip konstrukcija Transportna sredstva Konzistencija – slijeganje (mm)

Armirani temelji, zidovi,

ploče i stupoviPumpa, posuda na kranu 60-120

Jako armirani presjeci

stupova i gredaPumpa, posuda na kranu 80-160

Kolničke ploče,

industrijski podoviTrake, kamioni 10-50



Tablica: Preporuke za odabir konzistencije slijeganjem prema vrsti konstrukcijskog elementa – zahtjev

obradivosti

Cement za beton – Za predmetnu konstrukciju treba koristiti cement opće namjene oznaka

CEM I ili CEM II ako ima odgovarajući razred tlačne čvrstoće.

Agregat za beton – Ovim projektom predviđeno je da se upotrebljava drobljeni agregat s

gustoćom zrna većom od 2000 kg/m3 dobiven preradom prirodnih materijala (kamena) u

pogonima za proizvodnju agregata. Odabire se maksimalna nazivna veličina zrna agregata od

Dmax=32 mm.

Voda za beton – Ovim projektom betonske konstrukcije predviđa se da se za proizvodnju

betona koristi voda za piće.

Armaturni čelik – Ovim projektom predviđa se upotreba rebrastog i mrežastog čelika oznake

B500B (fyk=500 N/mm2, ftk=1,08fyk).

Ovim projektom se ne predviđa zaštita betonske konstrukcije ili njezinih dijelova

proizvodima i sustavima. Kako se ne radi o agresivnoj okolini dovoljna zaštita betonske

konstrukcije jesu završne obloge podova, zidova i stropova kao i pročelja i krovova.

Održavanje konstrukcije građevine

- Redoviti pregledi predmetne građevine u svrhu održavanja betonske konstrukcije za

predmetnu građevinu provoditi najmanje svakih 10 godina (zgrade javne i stambene

namjene)

- Izvanredne preglede građevine provoditi nakon nekog izvanrednog događaja (ekstremne

vremenske neprilike, potres, požar, eksplozije i sl.) ili prema zahtjevu inspekcije.

Osim ovih pregleda preporučuje se da korisnici i suvlasnici građevine vrše godišnje preglede

i ukoliko primjete neku nepravilnost na konstrukciji zatraže redoviti ili izvanredni pregled i

prije roka predviđenog ovim projektom.

Način obavljanja pregleda uključuje:

- vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje položaja i veličine napuklina i pukotina te

drugih oštečenja bitnih za očuvanje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine,

- utvrđivanja stanja zaštitnog sloja armature, za betonske konstrukcije u umjereno ili jako

agresivnom okolišu,

- utvrđivanje veličine progiba glavnih nosivih elemenata betonske konstrukcije za slučaj

osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda sumnja u ispunjavanje bitnog

zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.



Nakon obavljenih pregleda konstrukcije potrebno je izraditi dokumentaciju o stanju

konstrukcije nakon pregleda sa potrebnim mjerama i radovima na saniranju i održavanju

betonske konstrukcije dužan je trajno čuvati vlasnik građevine. Osim toga vlasnik je dužan

postupiti prema potrebnim zahtjevima i mjerama iz dokumentacije o stanju konstrukcije te

izvesti neophodne radove održavanja, obnove i izmjene uređaja i dijelova te radove popravka,

ojačanja i rekonstrukcije. Sve radove pregleda i izvedbe radova na konstrukciji potrebno je

provjeriti za to ovlaštenim osobama.

4.4. Opis planiranog zahvata

Ideja je da se ovaj dio povijesnog sklopa palače „Berislavić“ pretvori u luksuzan

rezidencijalni objekt. Planirano je da se dio prizemlja koristi kao poslovni prostor, pri čemu

ćemu treba težiti osmišljavanju sadržaja koji će imati izrazitije kulturno obilježje. Na taj

način ćemo zadovoljiti i konzervatore. Predviđenom rekonstrukcijom zadržavamo postojeće

vanjske gabarite građevine a nastojimo revitalizirati objekt te očuvati i vratiti mu kulturnu,

povijesnu i arhitektonsku vrijednost. Predviđeni zahvati se odnose na dio sklopa koji je

smješten na česticama zgrade 662, 664 i 665 k.o. Trogir. U daljnjem tekstu opisati će se

planirana nova organizacija objekta po etažama.

4.4.1. Prizemlje

Zatvorena prostorija u prizemlju postati će

poslovni prostor s odvojenim ulazom u sjevernom

pročelju. Dok će se istočni dio prostorije iskoristiti za

smještanje wellnessa za potrebe rezidencijalnog dijela.

Taj dio imati će zaseban pristup iz dvorišta (u ovom

trenutku zazidana vrata). Glavni ulaz u stambeni dio

biti će kroz dvorište u južnom dijelu građevine.

Planirano je da se dvorištu pristupa kroz postojeća

vrata na zapadnom pročelju južne dogradnje

građevine. Tako će ova vrata predstavljati granicu

između javnog prostora ulice i privatnog

rezidencijalnog prostora. Dvorište je koncipirano kao

intiman, hortikularno oplemenjen prostor, i koristiti će

se kao dio stambenog prostora, odnosno kao privatan prostor za boravak na otvorenom. Kao



podna obloga zamišljena je kombinacija cotto i kamenog popločanja. U sjevernom dijelu

dvorišta smješteno je novo stubište kojim je omogućen funkcionalan pristup stambenim

etažama na katovima. U oblikovnom smislu, zamišljeno je moderno, lagano čelično stubište,

koje neće svojom masom vizualano opteretiti prostor ionako malog dvorišta, a koje će s

druge strane svojim montažnim karakterom respektirati postojeću arhitekturu. Ograda donjeg

kraka stubišta biti će prozračna, a parapet gornjeg podesta pun, kao diskretna asocijacija na

tradicionalne balature.

Slika: Ulaz u unutarnje dvorište (prolazak ispod južne dogradnje)

4.4.2. 1. Kat

Novim stubištem iz dvorišta pristupiti će se na 1. kat kroz novootvorena vrata u

istočnom zidu postojeće južne dogradnje sklopa. Prostor južne dogradnje na 1. katu koristiti

će se kao ulazni pretprostor salona. U sam salon ulazi se kroz izvorni portal u južnom

pročelju palače.

Slika: Ulazni portal u južnom zidu na 1. katu koji će se koristiti za ulaz u salon

Najkvalitetniji prostor u sklopu palače, dio nekadašnjeg „piano nobile“ na prvom katu

namijenjen je za salon. Na ovaj način će se već na prvi dojam posjetitelju prezentirati

najatraktivniji dio palače s restauriranim gotičkim biforama, monoforama, što je i rješenje

najbliže izvornom karakteru prostora.



Slika: Pogled na zapadni zid salona na 1. Katu

Oštećena kamena plastika kapitela i doprozornika gotičkih prozora biti će vraćena u

prvobitno stanje, a u prozore će se vratiti autentično ostakljenje kružnim staklima međusobno

povezanim olovnim trakama. Ostaci drvenog stubišta koji djelomično zatvaraju monoforu u

jugozapadnom uglu salona biti će uklonjeni. Nedostajući djelovi drvene stropne konstrukcije

će se rekonstruirati.Sjeverni zid salona, u ovom trenutku izveden od pregradne blok opeke

biti će prežbukan i, kao najmanje atraktivan dio salona, iskorišten za smještanje zidne

biblioteke, komode i sl. Garnitura za sjedenje biti će smještena centralno u prostoru, čime je

omogućen cjeloviti doživljaj prostora. Obzirom da je u datim prostornim okvirima potrebno

riješiti i vertikalnu komunikaciju s 2. Katom i potkrovljem, a kako se u prostor „piano nobile“

ne bi dodatno interveniralo, projektirano je novo unutarnje stubište smješteno u izdvojenoj

prostoriji sa sjeverne strane salona. Stubište je pozicionirano u daljem, sjeverozapadnom

dijelu prostora, tako da smjerom penjanja, otvaranjem vizura, i bez prekida kontinuiteta

kretanja kroz prostor vodi posjetitelja na gornje katove. Po pitanju arhitektonskog

oblikovanja i primjenjenih materijala, korištene su iste smjernice kao kod vanjskog stubišta.

Stubište će biti čelične konstrukcije, diskretno i nenametljivo oblikovano, ali intima

unutarnjeg prostora i zaštićenost od klimatskih utjecaja ovdje opravdava upotrebu drvenih

gazišta. Gornji krak stubišta (od 2. kata do potkrovlja) biti će izveden s prozračnom čeličnom

ogradom. U sjevernom pročelju na 1. Katu projektom je predviđeno zatvaranje prozora



otvorenog u 19. Stoljeću i otvaranje zazidanog romaničkog pravokutnog otvora, koji je

tlocrtno i visinski potpuno kompatibilan stubištu.

Slika: Segment sjevernog pročelja na 1. Katu

4.4.3. 2. Kat

Na 2. Kat pristupa se novim unutarnjim stubištem iz 1. Kata. Prostorija pri vrhu stubišta, u

sjeveroistočnom dijelu prostora, biti će namijenjena za blagovanje. Ovakvo pozicioniranje

neposredno uz stubište predstavlja za korisnike najlogičniju vezu između blagovanja i salona,

kao reprezentativnih prostora za dnevni boravak korisnika. Za potrebe pristupanja podestu,

potrebno je otvoriti vrata u postojećem zidu između blagovanja i stubišta, što predstavlja

opravdan kompromis, obzirom na postignut kvalitetno povezan prostor.

Slika: Novo unutarnje stubište, ulaz u blagovanje na 2. Katu



Osim toga, postojeći otvor u sjevernom zidu prostora blagovanja omogućuje vezu

reprezentativnog dijela palače s prostorijama za osoblje koji će zajedno s kuhinjom, biti

smješteni u sjevernom sklopu objekta. Sve etaže sjevernog sklopa međusobno su povezane

internim stubištem, a pristupa im se na razini 1. Kata postojećim kamenim subištem sa

sjeverne strane ulice. U prostoru blagovanja predviđen je i kamin, na poziciji bliskoj izvornoj

(nije sačuvan). U sjevernom pročelju na 2. Katu projektom je također predviđeno zatvaranje

prozora otvorenog u 19. Stoljeću i otvaranje zazidanog romaničkog otvora s lučnim

nadvojem, koji je tlocrtno i visinski potpuno kompatibilan stubištu.

Slika: Segment sjevernog pročelja na 2. Katu

U južnom dijelu prostora 2. Kata biti će dvije spavaće sobe. U pretrostor soba ulazi se kroz

postojeći otvor u zidu. Obje sobe imaju svoju kupaonicu. U istočnoj sobi nalazi se postojeći

prozor koji gleda na otvorenu terasu u istočnom pročelju. Zapadna soba koristiti će kanatnu

dogradnju u sjeverozapadnom uglu građevine. U zapadnom pročelju, na mjestu postojećeg

prozora, ponovno će biti ugrađena izvorna gotička monofora. Monofora će biti ostakljena

kružnim staklima međusobno povezanim olovnim trakama.



Slika: Zapadno pročelje, rekonstruirana monofora i vijenac na 2. Katu i kameni kapiteli i doprozornici bifore na

1. Katu

U južnom dijeluza zapadnog pročelja biti će ponovno otvoren mali zazidani prostor, koji će

se nalaziti u kupaonici zapadne sobe. Pri tome će se zatvoriti prozori zapadnog pročelja

otvoreni u 19. Stoljeću.

Slika: Zapadno pročelje, rekonstruirani vijenac na 2. Katu i otvoren izvorni prozor

4.4.4. Potkrovlje



Potkrovlju se pristupa novim unutarnjim stubištem, a u njemu je smještena spavaća soba s

pripadajućom kupaonicom. Zadržana su 2 postojeća luminara u južnoj i zapadnoj krovnoj

plohi, s kvalitetnim vizurama na starugradsku jezgu. Sukladno konzervatorskom elaboratu, za

potrebe smještanja klima uređaja, kao i za osiguranje stajaće visine pri penjanju stubištem, u

sjevernoj krovnoj plohi predviđeno je otvaranje novog luminara koji bi bio istovjetan

luminaru u južnoj krovnoj plohi.

KONSTRUKCIJA I ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE

KONSTRUKCIJA

Potrebno je provesti statičku sanaciju građevine i popravak krova. Prilikom cjelovite statičke

sanacije građevine i demontiranja međukatnih konstrukcija i krova posebna pažnja biti će

posvećena pregledu drvene građe, jer se očekuju nalazi elemenata koji su činili slikani drveni

kazetirani strop gotičkog salona kuće, a koji će se rekonstruirati na prvom katu. Prije

rastavljanja grednjaka posebno se čiste prostori na nazidnivama, a između greda do visine

podnih dasaka, te svi pronađeni elementi čuvaju do pregleda restauratora.Statička sanacija

provesti će se prema prijedlogu ovlaštenog statičara. Zbog delikatnog stanja u kojem se

objekt nalazi, predviđa se uz potrebnu suglasnost statičara, zadržavanje postojećih

armiranobetonskih konstrukcija i zidane pregradnje na 1. Katu, pri čemu će se kroz

oblikovanje interijera nastojati da agresivna pojavnost ove neprimjerene konstrukcije bude

svedena na minimum.

INTERIJER

Projektom je predviđeno zadržavanje podova na približno istoj razini, što je uvjetovano

izvedbom spregnute tlačne ploče iznad drvene konstrukcije u svrhu statičke sanacije

građevine. Gotovi podovi unutarnjih prostora biti će međusobno visinski usklađeni. Pod u

prizemlju imati će kameno ili keramičko cotto popločenje, uz moguću kombinaciju

suvremenih materijala (brušeni ili lijevani pod). Pod na 1. Katu imati će podne drvene obloge

8rustičnija izvedba podaščanja, četkana, uljena) ili eventualno keramičko (cotto) popločenje.

Podne obloge 2. Kata i potkrovlja će biti drvene. Izvorni zidovi interijera biti će ožbukani

grubim završnim slojem, ručno obrađeni žlicom, pri čemu mogu ostati vidljivi dijelovi

postojeće interesantne kamene plastike, konzola, reljefa i sl. u zidovima. Novo izvedeni

pregradni zidovi u prostoru biti će od pjenobetona, glatko žbukani a vrata u sklopu tih zidova

diskretno, minimalistički oblikovana, čime će biti akcentiran karakter pregradnje. U salonu 1.

Kata te u prostorijama 2. Kata na pozicijama gdje su se izvorno nalazili, biti će rekonstruirani

izvorni drveni kasetirani stropovi. Pri rekonstrukciji kasetiranih stropova biti će u najvećoj



mogućoj mjeri sačuvana izvorna drvena građa. Konstrukcija krovišta biti će od nove drvene

građe. U slojevima krova, između drvenih nosača biti će ugrađena termoizolacija. Drveni

nosači biti će u interijeru izvedeni kao vidljivi, a međuprostor nosača s izolacijom upušten,

obložen gipskartonskim pločama i bojan. Luminari će biti izvedeni tradicionalnom metodom,

zidani iznad krovnih nosača, s prednje strane s kamenim doprozornicima, a bočne strane biti

će žbukane.

PROČELJE

Pročelje će se temeljito očistiti isključivo neabrazivnim metodama, najbolje vodom pod

pritiskom, četkanjem i pH neutralnim sredstvima. Uklanjanje dotrajalih sljubnica (fuga)

izvoditi će se ručnim alatima uz što manje oštećenja kamenih blokova fasade. Nove fuge će

se u produženom vapnenom mortu, u boji što sličnijoj boji kamena i to upuštene nekolik

milimetara u odnosu na plohu kamenih blokova fasade. Završni sloj fuge treba biti hrapav.

Žbuka na vanjskom plaštu objekta predviđena je samo na dimnjaku, na konzolnoj dogradnji

na 2. Katu, te eventualno na užnoj dogradnji kako bi se vizuualno akcentirao gotički volumen

sklopa. Kod žbukanja zida završni sloj izvesti će se ručnim zaglađivanjem zidarskom žlicom

kako bi završni dojam bio u skladu s tradicionalnim načinom izvedbe žbuke. Žbuka će biti u

boji što bližoj boji kamena. Sva arhitektonska plastika (okviri prozora, grbovi, natpisi i

reljefi) očistiti će se laserski. Dekorativno akmeni doprozornici gotičke bifore i monofore

prvog kata će se restaurirati ili zamijeniti novima, izvedenim po uzoru na izvorne, ali bez

utora za drvene zatvore. Vijenac zapadnog pročelja na prvom i drugom katu će se u

potpunosti rekonstruirati po uzoru na sačuvane segmente, kao i gotička monofora na drugom

katu i to prema obliku monofore prvog kata. Kameni okviri prozora 19. Stoljeća 8južna

dogradnja, sjeverni dio sklopa) biti će obrađeni na martelinu. Dio zida u prizemlju na

zapadnom pročelju, u kojem je nepravilno zazidan otvor, potrebno je ukloniti i ponovno

zazidati, ali tako da intervencija formatom i obradom kamena i izvedbom fuge u konačnici

bude neuočljiva na pročelju. Sva vanjska stolarija biti će drvena, obojena svijetlosivo. Drveni

zatvori (škure) prozora sjevernog sklopa i južne dogradnje biti će izvedeni od dva reda

dasaka, s unutarnje strane horizontalno, a s vanjske vertikalno postavljenih. Škure će biti

upuštene unutar kamenog okvira prozora, dakle u zatvorenom položaju u ravnini s plohom

zida. Drvena ulazna vrata poslovnog prostora i ulaza u dvorište biti će dvokrilna (omjer krila

1:1), u dva reda dasaka, s unutarnje strane vertikalno, a s vanjske strane horizontalno

postavljenih. Na romaničke i gotičke prozore neće se stavljati vanjska stolarija, nego će



iznutra biti postavljeno diskretno ostakljenje. Prozorska okna gotičkih otvora izvesti će se po

uzoru na izvorna, od manjih kružnih komada stakla spojenih olovnim okvirima.

POKROV

Krov će biti pokriven klasičnom kupom kanalicom u boji starih krovova. Streha će biti

izvedena od kopane kamene ploče, istaka 15-18 centimetara, ručno obrađenih rubova.

Vanjsko kameno stubište za pristup sjevernom sklopu će se sanirati, te po mogućnosti

postaviti ograda od kovanog željeza.

INSTALACIJE

Objekt će biti priključen na gradski vodovod i kanalizaciju prema uvjetima distributera.

Objekt će biti priključen na instalacije jake struje, telefona i interneta prema uvjetima

distributera. Objekt će biti klimatiziran, a u svim prostorijama sanitarija bez prirodnog

osvjetljenja biti će izvedena mehanička ventilacija. Predviđeno je diskretno postavljanje

instalacija grijanja i hlađenja u interijeru i eksterijeru. Neće se postavljati klima uređaji,

satelitske antene i sl. na vanjski plašt građevine. Klimatizacijski sustav smjestiti će se u dio

potkrovlja, a za potrebe smještanja vanjskih jedinica sukladno konzervatorskim smjernicama

predviđeno je otvaranja luminara u sjevernom pročelju.



Slika: Tlocrt postojećeg stanja 1.kata, MJ 1:100

Slika: Tlocrt rekonstrukcije 1. Kata, MJ 1:100



Slika: Tlocrt postojećeg stanja 2.kata, MJ 1:100

Slika: Tlocrt rekonstrukcije 2. Kata, MJ 1:100



Slika: Tlocrt postojećeg stanja krovišta, MJ 1:100

Slika: Tlocrt rekonstrukcije krovišta, MJ 1:100



Slika: Tlocrt postojećeg stanja prizemlja, MJ 1:100

Slika: Tlocrt rekonstrukcije prizemlja, MJ 1:100



Slika: Tlocrt postojećeg stanja krovnih ploha, MJ 1:100

Slika: Tlocrt rekonstrukcije krovnih ploha, MJ 1:100



Slika: Tlocrt postojećeg zapadnog pročelja, MJ 1:100

Slika: Tlocrt rekonstrukcije zapadnog pročelja, MJ 1:100



Slika: Tlocrt postojećeg sjevernog pročelja, MJ 1:100

Slika: Tlocrt rekonstrukcije sjevernog pročelja, MJ 1:100



Slika: Tlocrt postojećeg južnog pročelja (presjek kroz dvor), MJ 1:100

Slika: Tlocrt rekonstrukcije južnog pročelja(presjek kroz dvor), MJ 1:100



4.5. Iskaz površina

NAMJENA PROSTORA

POVRŠINA (m2) KOEFICIJENT (%)

REDUCIRANO (m2)

PRIZEMLJE- Natkriveni ulazni prostor u dvorište

6,20 75 4,65

- Dvorište i vanjsko stubište

12,70 25 3,18

- Poslovni prostor 20,00 100 20,00- Wellness 23,50 100 23,50

UKUPNO PRIZEMLJE 51,331. KAT

- Ulazni prostor 6,20 100 6,20- Salon 26,30 100 26,30- Stubište 11,10 100 11,10- Wc 1,70 100 1,70

UKUPNO 1. KAT 45,302. KAT

- Stubište i pretprostor soba

13,50 100 13,50

- Blagavaonica 17,00 100 17,00- Soba 1 26,50 100 26,50- Soba 2 19,90 100 19,90

UKUPNO 2. KAT 76,90POTKROVLJE

- Soba 3(visina>1,20 m)

34,20 100 34,20

UKUPNO POTKROVLJE 34,20UKUPNO NETTO KORISNA POVRŠINA 207,73

Tablica: Izračun netto korisne površine



NAMJENA PROSTORA

POVRŠINA (m2) KOEFICIJENT (%)

REDUCIRANO (m2)

PRIZEMLJE- Natkriveni ulazni prostor u dvorište

6,20 75 4,65

- Dvorište i vanjsko stubište

12,70 25 3,18

- Poslovni prostor i wellness

55,00 100 55,00

UKUPNO PRIZEMLJE 62,831. KAT

- Zatvoreni dio 56,30 100 56,30UKUPNO 1. KAT 56,302. KAT

- Zatvoreni dio 101,20 100 101,20UKUPNO 2. KAT 101,20POTKROVLJE

- Zatvoreni dio 34,20 100 34,20UKUPNO POTKROVLJE 34,20UKUPNO BRUTTO POVRŠINA 254,53

Tablica: Izračun brutto površine

NAMJENA PROSTORA

BRUTTO POVRŠINA (m2)

VISINA (m) VOLUMEN (m3)

PRIZEMLJE 62,83 2,90 182,211. KAT 56,30 3,25 182,982. KAT 101,20 3,25 328,90POTKROVLJE 34,20 2,50 85,50UKUPNO VOLUMEN 779,59

Tablica: Izračun volumena

4.6. Troškovnik

1. RUŠENJE I DEMONTAŽAPoz. Opis radova Jed. Mjere Količina Jed. Cijena Ukupna cijena

1.1. Demontaža posto m2 83.20 150.00 kn 12,480.00 kn1.2. Rušenje drvenih m2 177.80 140.00 kn 24,892.00 kn1.3. Rušenje pregrad m2 47.10 130.00 kn 6,123.00 kn1.4. Skidanje unutar m2 507.90 110.00 kn 55,869.00 kn

Ukupno: 99,364.00 kn



2. ZIDARSKI I BETONSKI RADOVIPoz. Opis radova Jed. Mjere Količina Jed. Cijena Ukupna cijena

2.1. m2 200.80 65.00 kn 13,052.00 kn2.2. Ručno vađenje f m2 164.60 80.00 kn 13,168.00 kn2.3. Štemanje šlica paušal 1.00 5,000.00 kn 5,000.00 kn2.4. Otvaranje novog kom 1.00 4,500.00 kn 4,500.00 kn2.5. Vađenje postoje kom 6.00 1,200.00 kn 7,200.00 kn2.6. Zidarska obrada 41.10 280.00 kn 11,508.00 kn2.7. Izrada namaza u m2 26.80 550.00 kn 14,740.00 kn2.8. Zidarska obrada 9.20 750.00 kn 6,900.00 kn2.9. Zazidavanje poj kom 20.00 250.00 kn 5,000.00 kn

2.10. Dobava i klesan 8.00 1,200.00 kn 9,600.00 kn2.11. Fugiranje fasadn m2 164.60 250.00 kn 41,150.00 kn2.12. Injektiranje zi 8.00 650.00 kn 5,200.00 kn2.13. Injektiranje zi m2 507.90 170.00 kn 86,343.00 kn2.14. Betoniranje spr m2 179.10 450.00 kn 80,595.00 kn2.15. Bušenje rupa u kom 250.00 60.00 kn 15,000.00 kn2.16. Ugradba sidara kom 250.00 120.00 kn 30,000.00 kn2.17. Rekonstrukcija kom 1.00 5,000.00 kn 5,000.00 kn2.18. Ugradnja dimnja kom 1.00 6,000.00 kn 6,000.00 kn2.19. Izrada estriha. m2 179.10 150.00 kn 26,865.00 kn2.20. Izrada sloja ce m2 61.40 130.00 kn 7,982.00 kn2.21. Montaža gipskar m2 6.70 450.00 kn 3,015.00 kn2.22. Montaža vodootp m2 6.70 600.00 kn 4,020.00 kn2.23. Unutarnje grubo m2 507.90 160.00 kn 81,264.00 kn2.24. Dobava, sječen kg 520.80 15.00 kn 7,812.00 kn2.25. Dobava, sječenj kg 211.60 15.00 kn 3,174.00 kn

Postavljanje i skidanje fasadne skele.

mˈ

mˈ

mˈ

mˈ

Usluga građevinskog nadzora 48000 – bez poreza



4.7. Procjena tržišne vrijednosti nekretnine

U ovom dijelu ćemo se pozabaviti procjenom tržišne vrijednosti ove nekretnine

(čestice 662,664,665). Pri tom će se koristi slijedeći propisi i izvori podataka:

Uputstvo o načinu utvrđivanja građevinske vrijednosti (NN br. 52/84)

HRN U.C2.100. standard za obračunavanje površina zgrada

Bilten Standardna kalkulacija radova u visokogradnji Instituta građevinarstva

Hrvatske

Odluka o vrijednosti etalonskog stana po m2 (NN br.183/03)

Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine (NN br.23/00)

Podatak gradskih službi o utvrđivanju početne cijene građevinskog zemljišta i

komunalnog doprinosa

Naravno sve u skladu sa važećim propisima i normativima:

- Zakon o građenju

- Zakon o prostornom uređenju

- Zakon o vlasništvu i dr. stvarnim pravima

- Zakon o obaveznim odnosima

- Zakon o komunalnom doprinosu

Da bi mogli pristupiti samom izračunu tržišne vrijednosti nekretnine prethodno je

potrebno odrediti status nekretnine.

4.7.1. Zemljišno-knjižno stanje i legalitet

Zemljišno-knjižni izvadak je izdan od strane Općinskog suda u Trogiru dana

11.04.2013. g. (nalazi se u prilozima). U tom izvadku u „A“ popisnom listu zk.ul.601,

poduložak 1, upisana je č.zgr.662-zgrada, 664-zgrada, 665-zgrada dok je u „B“ popisnom

listu (vlastovnici) pravo vlasništva uknjiženo na ime: Medić Ivica, Hrvatskih žrtava 360,

Seget Donji i to za pet prostorija u prizemlju, pet prostorija na prvom katu, te prostorije na

drugom i trećem katu zgrade izgrađene na čestici zgrada 662,664,665. U „C“ popisnom listu

(teretni list) nema tereta ali su upisane plombe. Predmetna građevina je izgrađena prije

15.02.1958. godine, te se smatra legalnom.

Sada možemo pristupiti samoj procjeni nekretnine, na čiju će vrijednost utjecati

slijedeći faktori (procjena građevinske vrijednosti):



- Vrijednost zemljišta

- Priključci i doprinosi

- Vrijednost poslovnog prostora

4.7.2. Zemljište

Cijena za 1 m2 zemljišta iznosi 20% prosječne tržišne vrijednosti nove nekretnine na

toj lokaciji uz umanjenje troškova komunalnog i vodnog doprinosa, a površina zemljišta je

obračunata prema bruto površini nekretnine. U ovom slučaju površina iznosi 254,53 m2

(podatak iz tablice)

Vrsta troška Površina zemljišta (m2) Cijena zemljišta (kn/m2) Ukupno (kn)

Građevinsko zemljište

254,53 6 000,00 1 527 180,00

Tablica: Cijena građevinskog zemljišta

Iz gornje tablice proizlazi da vrijednost građevinskog zemljišta iznosi 1 527 180,00 kn.

4.7.3. Priključci

Izračun komunalnih doprinosa za građevinsku parcelu određen je Odlukom o

komunalnom doprinosu za grad Trogir, te za navedenu zonu iznosi 120 kn/m3 dok je vodni

doprinos određen prema Uredbi o visini vodnog doprinosa (NN. 78/10 i NN.151/13) te za

poslovnu građevinu u zoni B iznosi13,40 kn/m3. Pošto postoji stari priključak za struju

određeno je da se jednokratno mora platiti 20 000,00 kn za cijeli objekat kako bi se

prilagodilo trenutnoj opskrbnoj mreži.

Vrsta troška BV m3 Cijena kn/m3 Ukupno kn

Komunalni doprinos

779,59 120,00 93 550,80

Vodni doprinos 779,59 13,40 10 446,51

Priključci jednokratno 20 000,00

Ukupno 123 997,30



Tablica: Cijena priključaka i doprinosa

Iz gornje tablice proizlazi da je za priključke i doprinose potrebno izdvojiti 123 997,30 kn.

4.7.4. Vrijednosti poslovnog prostora

Kako bi saznali vrijednost poslovnog prostora moramo odrediti sadašnju građevinsku

vrijednost (Sg) koja se izračunava kao razlika između nove građevinske vrijednosti (NG) i

umanjenja zbog starosti i trošnosti objekta (U). Tj.(Sg=Ng – U).

Nova građevinska vrijednost (Ng) se izračunava kao produkt neto korisne površine (NKP) i

jedinične cijene ekvivalentnog objekta. Jedinična cijena poslovnog prostora dobivena je

prema podacima većih građevinskih poduzeća u RH, prema podacima Biltena Standardna

kalkulacija radova IGH za tipske objekte u RH na prosječnoj lokaciji i prema tržišnim

cijenama ekvivalentnih objekata na predmetnoj lokaciji s uključenim troškovima komunalija

Jedinična cijena izgradnje novog ekvivalentnog objekta iznosi 1000 €/m2≈7655,184 kn/m2.

Neto korisna površina (NKP)

Jedinična cijena izgradnje (kn/m2)

Izgrađenost (Fi)Nova građevinska

vrijednost (kn)

207,73 7655,15 1 1 590 205,10

Tablica: Nova građevinska vrijednost

Umanjenje vrijednosti nekretnine (U) zbog starosti i trošnosti dobiva se kao zbroj

umanjenja vrijednosti konstrukcije, ugrađenih materijala i opreme, tj. umanjenja zbog starosti

i trošnosti nosive konstrukcije, završnih radova, obrtničkih radova i instalacija u određenom

postotku učešća. Umanjenje zbog starosti i trošnosti konstrukcije je funkcija prosječnog

vremena trajanja konstrukcije (N), starosti konstrukcije (n) i postotka učešća prema izrazu:

U = 0,80x n/Nx(N+n)/(2xN)

UMANJENJE KONSTRUKCIJE ZBOG STAROSTI I FIZIČKE ISTROŠENOSTI

Starost objekta u godinama (n) 93

Vijek trajanja objekta u godinama (N) 160

Faktor umanjenja (U)36

Tablica: Faktor umanjenja konstrukcije



Sada možemo pristupiti izračunu sadašnje građevinske vrijednosti.

VRSTA RADOVA

Nova građevinska vrijednost Ng

UmanjenjeSadašnja

građevinska vrijednost Sg

% kn/m2 % kn/m2 kn/m2

Konstrukcija

45 3.444,82 36 1.240,13 2.204,69

Obrtnički radovi

15 1.148,27 50 574,14 574,14

Završni radovi

25 1.913,79 50 956,89 956,89

Instalacije 15 1.148,27 100 1.148,27 0

100 7.655,15 3.919,43 3.735,72

Tablica: Jedinična sadašnja građevinska vrijednost

Kada imamo jediničnu sadašnju građevinsku vrijednost koja iznosi 3.735,72 kn/m2

može jednostavnim postupkom dobiti sadašnja građevinsku vrijednost za cijeli objekt.

Neto korisna površina (NKP)

Sadašnja cijena (kn/m2)

Izgrađenost (Fi)Sadašnja

građevinska vrijednost (Sg)

207,73 3.735,72 1,00 776.021,11

Tablica: Sadašnja građevinska vrijednost

Sadašnja građevinska vrijednost iznosi 776.021,11 kn. Uz taj podatak potrebni su nam

i faktori koji određuju tržišnu vrijednost nekretnine kako bi mogli točno odrediti tržišnu

vrijednost nekretnine.



Fl - faktor lokacije (0,50-1,50)- ovisi o području, makro i mikro lokaciji, položaju u prostoru, infrastrukturi, broju stambenih jedinica i dr.

Fkp - faktor korisne površine (0,80-1,20)- ovisi o korisnoj površini nekretnine.

Fp - faktor za poslovne objekte (0,50-5,00)- ovisi o vrsti djelatnosti i opremljenosti za obavljanje tog posla.

Fkv - faktor kvalitete (1,00-5,00) -o visi o opremljenosti objekta u odnosu na tipski, prosječni građevinski objekt izveden od izvođača u društvenom sektoru RH, te kvaliteti ugrađenih materijala i opremi.

Fu - faktor usklađenosti (0,00-1,00) - ovisi o usklađenosti, odnosno odstupanae od građevinske dozvole, prostornog plana i urbanističkih uvjeta, upisa u katastar i zemljišnu knjigu, posjedovanje uporabne dozvole, mogućnost ili nemogućnost legalizacije građevine

Fi - faktor izgađenosti (0,10-1,00)- ovisi o izgrađenosti objekta u odnosu na tipski, prosječni građevinski objekt izveden od izvođača u društvenom sektoru RH

Fpp - faktor ponude i potražnje (0,20-2,00)- ovisi o trenutnoj ponudi i potražnji na tržištu

Tablica: Faktori o kojima ovisi tržišna vrijednost nekretnine

DANAŠNJA TRŽIŠNA VRIJEDNOST (St)Sg Fl Fkp Fp Fkv Fu Fi Fpp St776.021,11 1,40 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,80 1955.573,10

Tablica: Tržišna vrijednost nekretnine

Iz gornje tablice vidljivo je da sadašnja vrijednost nekretnine iznosi 1 955.573,10 kn.



5. ZAKLJUČAK

Zaključna razmatranja ovog rda namijenjena su isključivo invetitoru kao poticaj za planiranje

budućeg upravljanja kućom bana Berislavića.U idealnim uvjetima, gotička kuća zadržala bi u

potpunosti svoj stambeni karakter i ne bi dobila komercijalnu funkciju. Međutim, upravo

zbog značajnih finacijskih ulaganja u obnovu, realno je predvidjeti njenu prenamjenu u

turističke svrhe iako kuća ima izraziti potencijal za formiranje muzejske djelatnosti.

Upravljanje gotičkim sklopom kuće Berislavić mora biti usmjereno prvenstveno na održivo

očuvanje njenih najznačajnijih kulturno-povijesnih karakteristika. Uzimjući u obzir potrebe

suvremenog života i troškove restauracije, pa potom i uređenja, a na kraju i održavanja

objekta, može se smatrati nužnim privođenje nekoj ekonomskoj svrsi. U tom smislu, biti će

nužna prenamjena objekta na način da njegovo održavanje postane isplativo. Gotički sklop

može zadržati stambenu funkciju, te može postati kuća za odmor visoke kategorije. Pritom će

zadržati podjelu na prizemlje gospodarske namjene i ostatak kuće stambene namjene,

pogotovo zato što to omogućavaju posebni ulazi na kat, ali će prizemlje biti u službi ostatka

kuće, primjerice kao blagavaonica ili recepcija. S takvim bi rješenjem kuća nad prizemljem

funkcionirala kao stambena cjelina, što je, s obzirom na sačuvanost drvene građe gotičkog

oslikanog sklopa, najbolje rješenje, jer konzervatorske smjernice uvjetuju rekonstrukciju tog

stropa u salonuprvog kata.

Povijesno, međutim, objekt je u interijeru više puta bio pregrađivan, te je u njemu bilo

nekoliko stambenih jedinica, stoga se ne kosi s pravilima struke dioba tog prostora u nekoliko

manjih smještajnih jedinica u svrhu iznajmljivanja. O ba slučaja, objekt ima mogućnost

zadovoljiti za turističku kategoriju Hotel baština. U takvim bi okolnostima prizemlje moglo

služiti kao recepcija, ili blagovaonica i sl.

U slučaju da se kuća s prizemljem na poveže u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, ostaje

pitanje namjene prizemnog dijela. Zbog izrazito visoke memorijalne vrijednosti objekta, treba

osobito obratiti pozornost ovome pitanju, kako ne bi došlo do degradacije memorijalne

vrijednosti. Stogarješenaj poputi kafića, konobe i slično treba u načelu izbjegavati, a težiti

osmišljavanju sadržaja koji će imati izrazitije kulturno obilježje.

U procesu planiranja buduće namjene osobito je važno izraditi dobar plan djelovanja. Taj

plan treba sadržavati sljedeće:

- jasno definirane ciljeve,



- identificirati prilike i prepreke na koje možemo naići,

- strategiju djelovanja,

- prioritete,

- definirane resurse, ljudske i ekonomske koji će pomoći u ostvarenju cilja,

- definiranu participaciju drugih zainteresiranih strana,

- financiranje,

- vremenske okvire djelovanja.

Treba razmotriti sljedeća moguća ograničenja:

- razinu financiranja, kreditiranja, obveze plaćanja, cijenu izrade dokumentacije,

- ograničenja nametnuta konzervatosrskim smjernicama,

- vrijeme koje se ima na raspolaganju za provedbu projketa,

- vremenske prilike, gradske odluke o zabrani radova i sl.

Treba razmotriti sljedeće moguće prednosti:

- dostupnost savjetodavnih tijela i stručnjaka (konzervatorska služba, muzejski djelatnici i sl.)

- zainteresiranost i potpora civilnog sektora (udruge)

- europska, državna i regionalna financijska potpora za projekte obnove, itd.

Važno je razraditi mrežu kontakata, pojedinaca, institucija i ustanova koje bi mogle

articipirati u projektu obnove i pomoći ga svojim djelovanjem. Povezati se s ljudima koji su

proveli slične projekte radi razmjene iskustava i upoznavanja s dobrim primjerima.

Financiranje:

Projekt obnove gotičkog skloa bana Berislavića moguće je financirati putem ntječaja

Ministarstva kulture za programe zaštite nepokretnih dobara. Ministarstva Turizma,

kreditnim linijama HBOR-a. Posebno treba pratiti natječaje Upravnog odjela za turizam

Splitsko-Dalmatinske županije. Treba razmotriti donacije tvrtki i velikih organizacija,

filantropske donacije fundcija i korporacija koje se bave zaštitom kulturne baštine, pa tako i

grupa i klubova poput Lions, Rotary i sl. Treba kontinuirano putem interneta pratiti otvaranje

raznih natječaja i imati spreman projekt koji uvijek mora sadržavati sljedeće elemente: Naziv

projekta, mjesto/lokaciju, dokumente o vlasništvu, potvrdu o statusu kulturnog dobra,

valorizaciju dobra, cilj projekta (što se želi postići), aktivnosti koje će se provesti, osobe koje

će sudjelovati u projektu i njihove kvalifikacije, te dobro razrađen proračun.



U promišljanju uređenja interijera treba se savjetovati sa stručnjacima te obići dobre primjera

uređenja povijesnih građevina poput hotela Vaestibul Palace u Splitu, Lešić Dimitri u

Korčuli, dvorac Marchi na Šolti.

Bez obzira na buduću namjenu objekta, važno je što hitnije izraditi plan djelovanja, prikupiti

svu relevantu dokumentaciju te redovito pratiti otvaanje natječaja i javnih poziva za

(su)financiranje projekata u zaštiti kulturne baštine, projekata u kulturi i turizmu.



6. LITERATURA

1. Beniovsky, Irena: Privatni prostori grada Trogira u kasnom srednjem vijeku u: Radovi

Zavoda za hrvatsku povijest, vol29, 1996, 53-67

2. Konzervatorska podloga za obnovu kuće Berislavić, Konzervatorski zavod Dalmacije,

Split, rujan 2001., izradio: Ivo Vojnović

3. Konzervatorska podloga za obnovu dijels dklops gotičke kuće bsns Berislavića, Split,

ožujak 2013., izradio: Branka Juras

4. Zaninović, Joško: Kako je biskup, ban i vranski prior Petar Berislavić pribavio

Hrvatskoj naslov „predziđe kršćanstva“








Documents

Prijedlog obnove rodne kuće bana Berislavića