272

Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Ljudska umetnost na Slovenskem, dr. IvanaSedej a, istaknutog slovenskog etnologa ipovjesnicara umjetnosti. Autor je svjestaneinjenice da se djela narodnog stvaralastva nemogu jednostavno svrstati u stilske kategorijepovijesti umjetnosti, te da se cesto mogu datira-ti tek priblizno, iIi se uopce ne mogu datirati, aliisto tako zna da ona ne izmieu svakojhistoricnosti. Voden time, gradu je podijelio unekoliko poglavlja, ito: 1. Uvod; 2. Gra-diteljstvo i umjetnost u Sloveniji od dos-eljenja do 15.st.;3. Goticka i seljacka umje-tnost u 15.sf.; 4. Seljacka renesansa ; 5.Procvat umjetnosti za gospodarstva u 18. i19. st.; 6. Raspad tradicionalne narodneumjetnosti u 19. i 20. st.

U uvodnom dijelu bavi se problemi-rna tcrminologije pri odred"ivanju razlikaizmedu pojmova narodne i seljacke umjetnosti,iznosi Hauserove teze is njima se slaze. Osvreese takoder na pojam naivne umjetnosti. Smatrada narodna i sclja~ka umjetnsot, jednak.o kao ivisoka umjetnost, pro laze kroz razdoblja pro-cvata, ali i razdoblja stagnacije, opadanja kval-itete i zanimanja za pojedine likovne vrste, tc dajc ona, iako konzervativna u sadrzajnom i liko-vnom pogledu, sastavni dio likovne kulturenckog podrueja.

Razdoblja koja u knjizi obraduje,imenuje stilskim oznakama, buduci da su onazapravo pomocna sredstva koja nam omo-gueuju povezivanje s visokom umjetnoscu.Orijentiran na arhitekturu kao vodecu likovnuvrstu, od koje sve poeinje i koja zdruzuje sveostalc likovne grane, obrad"uje likovnc vrstekoje se medllsobno vczu u kulturni i likovnisistcm.

Knjiga je nastala istrazivanjem naterenu, a predmeti vee izlozeni u muzejimanavodeni su kao primjer sarno onda kad je tobilo neophodno zbog zivog predstavljanja na-rodne likovne kulturc u proslosti. Nekonvenci-onalne i atraktivrie fotografije doprinose tomdojmu i rjeeito govore 0 blagu i Ijepoti ovogpodneblja. Za razliku od knjige G. Makaroviea,Slovenska Ijudska llmel'nost, koja dajeopsiran pregled cjelokupne likovne umjetnostislovenskog sela, u kojoj je grada jasna i preglc-dna, a likovni elementi i strukture obradeni 1Iokviru seljackog gospodarstva, Sedcjeva knji-

ga manje je prilog etnoloskoj znanosti, a visepoticaj daljnjoj prezentaciji i popularizacijikulturnog i umjetnickog blaga stvorenog isaeuvanog na podrucju Slovenije. Sedej se nijeopredijelio za tradicionalni metodoloski pri-stup pukog nabrajanja i opisivanja grade. Knji-ga nije sinteza dosadaSnjih istrazivanja narodneumjetnosti, vee siroj eitalaekoj j avnosti, napristupaean naein, predstavlja razdoblja oddoseljenja do 20. st, povezujuci ih s vladajucimumjetnickim stilovima u tim razdobljima, te jekao takva poticajna i za daljnja razmisljanja iistrazivanja.

RENATA MIHALIC

Text,Play and Stery: The Censtructienand Recenstructlen .of Self and Society,Edward M. Bruner Edit.or and SymposiumOrganizer,1983 Proceedings .ofThe Ame-rican Ethnol.ogical S.ociety, Washingt.on1984, 364 str.

Godine 1983. Amerieko ctnoloskodrustvo odrzalo je skup pod nazivom Tekst,igra i priea: konstrukcija i rekonslTukcijaSops tva i drustva. Iz naslova izlaganjapojedinih autora nije na prvi poglcd jasno nakoji su naein u vezi s gcneralnom temom.lakoje poticaj za okupljanje bio motiv kamevala injimu pripadajuce "ludosti" , jedva da je polov-ica radova imala nekakve udaljene veze stemom, a dosta je radova koji nisukarnevalielli uopcc i kako Leach kaze uZakljueku:"Sastali smo se ovdje u MatonRougeu da govorimo 0 Ludosti i pogresno smonastojali biti ()zbiljni" (str.356). U "omnibusu ukoji se" prema Leachu, "sve moze lIkrcati",referati su pOdijeljeni u tri skupine. l.Prip-ovijelke obuhvacaju radove K. Bassa 0 ime-nima, mjestima i moralnim pripovijetkamazapadnih Apaea, E. Brunera i Ph. Gorfainovc 0dijaloskoj naraciji i paradoksu Masada, I-t. Sch-wartzmannove 0 igri u organizacijskom kon-tekstu, 1. Pcackocka 0 istrazivanju kulturnepsihologije i B. Sutton-Smitha 0 porijeklufikcije i fikcijama porijekla; 2. Oblikovanjeteks/a saddi radove A.L.Bcckera 0 burman-skim poslovicama, J. Boona 0 satiri mcdu

Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

273

kulturama i R. Rosalda 0 kulturnoj snaziemocija; 3. Predstava i inverzija sadrziradove J. Fernandeza 0 internacionalnomkajaekom festivalu u sjevernoj Spanjolskoj, R.DaMatta pise 0 braziIskom karnevalu, D. Han-delman 0 zatajivanju i razotkrivanju u bozienojpantomimi, E. Ohnuki-Tierney pise 0 ja-panskim predstavama s majmunima, a 1.MacAloono internacionalnom sportu i ustroj-stvu politike.

Je li moguee ovako raznolike teks-tove sabrane u ovoj knjizi podvesti podzajednicki naslov teksta, igre i price tc podpodnaslov 0 konstrukciji i rekonstrukciji Sop-stva i drustva?

Sva su istrazivanja u svrhu pisanjaovih radova provedena na terenu. Ne stvara se,dakle, neka apriorna teorija nego se na temeljusakupljene grade pokusava razuinjeti odredeniaspekt drustvenog ~ivota. Osim sto je 'takavpristup, smatraju antropolozi, najveca snaganjihove discipline, time se ujedno uspostavlja jveza s podnaslovom.

Covjek kao pojedinaeno Sopstvo idrustvo njemu nasuprot nisu izvanvremenskiutemeljeni enliteti, njihova se opstojnost zbivau proeesu, produkciji, a zadacaje antropologije(kako kaze Bruner u Uvodu) da "speeifieirakako u konkretnim slueajevima i u razlicitimkulturnim okolnostima to oblikovanje i preo-blikovanje uzima udjcla" (str.3).

Pripovijetke, na primjer, ne mogu serazumjeti kao sadrzajoe apstraktne struktureizvan kulturnog konteksta, one podlijcZlI pro-cesu interpretacije i ovise 0 mijenjanj.u kon-tcksta (Peackock npr. govori 0 zivotnim povije-stima religijskih voda u razlieitim kllllllrama-isJamu, krscanstvu, buddhizmll, pri eemu seone ne pOkazuju kao aktualno prozivljeni zivotinego kao predstave njihovih zivota u svijestikazivaca). Iako bi se mogla pretpostaviti podu-darnost zivota kako je zivljcn, zivola kako jeiskusen i zivota kako je isprican, antropo]ogijane moze prihvatiti tu korespondenciju. Etno-graf mora razlikovati sociokultumu rcalnostkoju promatra na lcrcnu i clnografsko izvjesceo njoj.

U Beckerovom radu npr. 0 bllrmao-skim poslovicama pokazuje sc koliko tradi-cionalno zapadno obrazovanje moze stetiti u

istrazivanju jezika i kulture nama nepoznatanaroda. Opterecen tradicijom Bloomfielda istrukturalne lingvistike Becker je svu terenskugradu sredivao na tako naueen nacin usprkosintervencijama svojih kazivaca koji su vee injegove transkripcije burmanskog jezika sma-trali ishitrenima. Nepostivanje integriteta iz-vomog teksta inepokolebljivost u iluziji znan-stvene objektivnosti godinama su prijeciliBeckera u potpunom razumijevanju burman-skog jezika i burmanske kozmologije kojom sebavio.

Ispostavlja se da ono SlObi antro-polog morao respektirati svakako jest terenskizapis, izvjeSca Jjudi, pripadnika istrazivanekulture i ono sto mu je nuzno razlikovati jest,kako je to vee Geertz imcnovao, "prvu intcrpre-taciju" (kazivac, nairne, interpretira svoje vlas-tito iskustvo) od antroploske interpretacije kojaje interpretacija drugoga reda tj. interpretaeijaintcrprctacije. Nairne, u sakupljaeko-kazi-vackoj interakeiji pojavljuje se s jedne stranekazivac kao tumac vlastita iskus,tvenog svijcta,as druge slrane antropolog kao homo interpre-tor koji se pre rna njemu postavlja, kako bi torekao M. Hcrzfeld, kao teorijsko bice prcma"polju istrazivanja".

S obzirom na to da su i Sopstvo idrustvo generirani, istrazivac u tom procesusakupljanja grade ne moze nikada naici napodudame dogadaje. Oni se uvijek ispoljavajuu inacicama, tako npr. pripovijedanje jedne teiste price od istog kazivaea ne moze nibd,\ bitiegzakt.no ponovljeno. Ergo. svaka reprodukcUanuzno zavr~ava kao transformacija.

Zalo istrazivanim tckstom ne mo-zemo razumjeti samo ono !ito filologija podnjim razumije niti nam za njegovo razumijeva-nje filologija dostaje. "Interpretacija, bila onaod strane antropologa iii samoga kazivaea,ovisi 0 razumijevanju neutvrdcnih iIi metako-munikacijskih poruka koje tekst nosi a da oncnisu u njcl11unuzno sadrZanc. Takve poruke bitce neprcpoznatljive ili krivo interpretirane bcziscrpna elnografskog znanja kullurnog kon-tcksta i aklualne siluacijc u kojoj se tekst pojav-ljuje" (str.11).

Grada i njczina eksplikacija u ovimse radovima tesko mogu svrslati u jedan od vccpoznatih "izama", uvjctno reeeno antropolo-

274

Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

gija u svom tijeku ad strukturalizma dekon-strukcij i i od zakonitosti interpretaciji prolazilaje i hermeneuticku i fenomenologijsku fazuokrecuci se sve vise utjecajima filozofa kao stosu Derrida, Foucault, Barthes, Ricaeur iWittgenstein.

Leachje u Zakljucku zaostrio antro-pologijske uvide pitanjem: Kako znati koja jeinterpretacija prava i koji je uopce status bilokoje partikulame antropolgijske interpretacijeteksta?

Kamevalska zbivanja u kaosu vizu-alnih, auditivnih imotorickih ucinaka prenese-na u verbalne metafore nejedinstvene kako uvremenu tako u prostoru, odraz su nase znan-stvcne ozbiljnosti da od, kako kaze Leach,"stvari koje su opipljivo lude, tom istomozbiljno~eu od sebe samlh napravimo budale".

Sve moguee paralele, 0 kojima jebilo rijeci, u Zakljucku su proglasene trivijalni-rna i slucajnima i nema nikakvog posebnograzloga za njih, one sarno jos vise govore 0

"konslrukcijama Ludosti unutar ljudskogmisljenja" (str.364).

Utoliko antropologija (kako je po-kazao ovaj skup i izneseni referati) joil uvijckstoji u fazi otvaranja, zapocinjanja a njezini seuvidi moraju viSe temeljiti na "spontanosti,improvizaciji i inovaciji inherentnoj drustvenojpraksi, koja vidi kulturu u nastajanju, koja jeskeptiena prema fiksnim znaeenjima i razri-jesenim zavrsccima i koja priznaje nedosljed-nost i podvojenost drustvenog zivota" (str.13).

SNJEZANA ZORIC

Luj Leze, Siovenska mitologija, Grafos,Beograd 1984, 201 sIr.

Osamdeset godina nakon prvogobjavljivanja Legerove knjige na nascmjezikui osamdeset tri godine nakon izlaska francus-kog originala, pred namaje opet ovo staro ali zaizueavanje slavenskc mitologije nezaobilaznodjelo. Prcmda nije uobieajeno, cilirat eu ovdjeiz autorovog prcdgovora nekoliko misli koje mise cine i danas aktualne: "Grada je vrlo retka, apisani iii nemi spomenici ni po koju cenu se ncbi mogJi zamcniti s hipotezama.( ... ) Da bi i

slovenska mitologija odlucno usIa u oblastnauke, trebalo je prvo ocistiti njen teren odlazne grade, koja se na njemu nagomilavala.(... ) Bez sumnje oblast slovenske mitologijepastala je na taj nacin vrla uzana; ali zna se barodakle se mora poci - ako se uvek ne zna, kudase ide. (...) Meni se cini, da je prostor slovenskemitologije jedino obelezen i ogranicen pisanimi nemim spomenicima - ako ih ima - koji seodnose na neznabozacku periodu istorijskogzivota Slovena; ako jos ove pisane iii nemespomenike moze objasniti iii dopuniti kakvonarodno predanje, ja se i na nj pozivam (...) Alinc smatram, da je folklor nerdzdvojni i bitni deomitologije. Od toga se ja unapred ogradUjem,jer bi bilo vrlo dugo istrazivati u kojoj je meri onmogao biti izmcnjen hri~canskim legendama,pozajmicama iz susednih naroda (...) No nazalost, sve dok budemo osecali jaku oskudicu upisanim inemim spomenicima neznabozaekogvremena, bice nam vrlo tesko postaviti slov-ensku mitologiju na istu nogu, na kojoj stojemitologije ostalih indoevropsk.ih naroda."

Ovaj poduzi cilat eini mi se da ocr-tava neke bitne probleme istrazivanja mitolo-gijc i u Legerovo vrijeme i danas. Ako naszanimaju mitologija i religija Slavena prijepokrstavanja, tesko da ce nam istrazivanjedanasnjeg folklora u tome moci pomoei. Teskoje vjerovati da bi suvremcni folklor i nakontisucu godinajos mogao cuvati ncizmijcnjcncpodatke 0 mitskim bieima slarih Slavcna. Sdruge strane, iz nasc perspcktive gledano, fol-kloristi mogu mnogo pomoci u istrazivanju no-vijih mitskih predodzbi. Mitski nacindozivljavanja svijeta nc nestaje uvodenjcmkrseanstva, a istrazivanje mitskih predaja i vje-rovanja izvan institucija sluzbene rcligije jestvaz.an folkloristieki posao. Ono sto se u tomposlu pokazuje kao stvarna opasnost jestupravo pravljenje milo va i religije tamo gdjenalazimo samo [ragmente i vjerovanja. Izdva-janjem iz zivog tkiva folklora, zanemarivanjemrazlika medu varij'antama, znanstvenickimuopcavanjem onoga sto eesto postoji na razinilokalnih poscbnosti - stvaraju se ponekadmitoloski i religijski sustavi kakvi "u narodu"ne posloje. Ako nc postojc danas, postojali su"nckad", reci ce oni koji u folkloru vide tekpreostatke davnih, zaboravljenih cjelina. Ne