371

Prikazi i kritike

Iz tog razn01ikog sadrzaja spome-nut cemo za ovu namjenu priloge setnolosko-folkloristickomtematikom.Josip Milicevie (»Znacajke tra-dicijskog zivota i obicaja Pozeskekotline«) ukratko je prikazao osno-vne grane seoskog gospodarstva, pri-mjenjivanog krajem 19. i u prvoj po-lovini 20. st., te dao pregled obicajazivotnog i godiiSnjeg ciklusa. Pri tomse korLstio podacima skolskih spo-menica iz 19. st., te vlastitim opa-zanjem s terenskog istrazivanja suv-remenog zivota.

Slijede dva priloga 0 usmenomstvaralastvu. Divna Zecevie {»Us-meno pripovijedanje u okolici Sla-vonske Pozege«) napisala je osvrt napredaje, koje je 1968. skupljala uokolici Pozege i u samom gradu.Svojim osobitim stilom autorica jepodvrgla stilsko-umjetnickoj anaUzineke od bitnih elemenata predaja.

Iz clanka Nives Ritig-Beljak(»Usmena pjesma okolice SlavonskePozege«) moze se zakIjuciti koUko jetaj kraj jos uvijek bogato vrelo pje-sama, napose onih uz kolo. Osimprimjera pjesama zabiljezenih u sta-rim zapisima (od 1789. nadalje), au-torica je iznijela i primjere iz vlas-tite skupljacke djelatnosti, koja jojje omogucila da registrira i utjecajeIi poticaje suvremenom, jos zivomstvaralastvu.

Prilog Zdenke Lechner »Teks-tilne rukotvorine« odnosi se uglav-nom na sela Trenkovo i Vetovo. Au-torica je prikazala nekad veoma si-roko primjenjivanu domacu izradutekstila. Uz navodenje sirovina i opisslozene tehnologije izrade predmeta,upotrebljavanih za odjeeu :iIi kaodio kuenog inventara, prilozen jei podroban opis nekadasnje nosnje.

Drugim clankom - »Seljacko lon-carstvo« Zdenka Lechner objav-Ijuje otkrice jednog dosad nepo-znatog seoskog loncarskog centra uGolom brdu. Posebno je zanimljivosto se radi 0 proizvodnji na rucnomlonearskom kolu, sto dosad za ovajdio Hrvatske nije bilo poznato.Premda je ta proizvodnja oko 1935.ugasila, na osnovi sacuvaIllih golo-brdskih proizvoda i alata, kazivanja

suvremenika posljednjih loncara, tesolidnog poznavanja strucne litera-ture, autorica je rekonstruirala na-cin izrade i odredila znacaj po proi-zvodnje tog loncarskog centra.

Kao j.edan od najupornijih tragacatradiicijske kulture seljaka istocneHrvatske i svestrani poznavalacnjihova nacina zivota Zdenka Le-chner ima u ovoj monografiji josjedan manji prilog - »Obicaj kice-nja stoke u Vetovu«. U njemu in-formira 0 stocarskom obicaju, kojise obavljao na Spasovo (sada izobi-cajenom, ali do nakon II. svjetskograta j,os odrZav,anom). Informacijamoze posluziti kao povod za daljeistrazivanje i interpretaciju tog obi-cajnog cina.

Ovoj skupini clanaka pripada ietnomuzikoloski prilog MiroslavaVuka (»0 narodnim popijevkamaPozeske kotline«), u kojem autoranalizira muzicke osobitosti »pismi-ca«, popijevaka uz kolo, hodocasni-ckih pjesama, a osvrce se i na tam-burasko sviranje.

Na kraju valja reci da je steta stosu u ovoj dolista u svemu reprezen-tativnoj monografiji ilustracije u bojiposve izdvojene na pocetku knjige,pa su na taj nacin izgubile svojuosnovnu funkciju da budu organskadopuna pojedinacnim prilozima.

Aleksandra Mural

Yvonne R. Lockwood, Yugoslav Folklo-re: An Annotated Bibliography of Con-tributions in English, San Francisco, Ca-lifornia 1976, 82 str.

Prvi prijevodi radova 0 jugosla-venskom folkloru prodr,ijeli su naenglesko i njemacko jezicno podruc-je vee prije gotovo 200 godina. Takoje djelo Alberta Fortisa »Viiaggio inDalmatia« pr,evedeno na engleski je-zik vee 1779. godine. Nesto kasnijepainju su pr,ivukle zbirke narodnihpjesama, pripovijedaka, sala i obi-caja Vuka Stefanovica Karadzica.Englesko jezicno podrucje upoznalos Vukovim djeLima preko njemackih

372

Narodna umjetnost XVIII

i francuskih prijevoda. Prvi autorkoji je na engleskom jeziku pisao 0srpskoj usmenoj knj,izevnosti bio jeK. Szyrma, a prve antologije jugo-slavenske usmene knjizevnosti dalisu Owen i Meredith. Iako se kroz19. stoljeee mnogo radilo i prevodilo,vee ina tih radova nije polazila odznanstvene osnovice. Ipak, nasli sumjesto u ovoj bibUografiji zbog do-prinosa popularizaciji jugoslavenskenarodne pjesme na engleskom jezi-enom prostoru. Opeenito uzevsi,znanstvenicd se sve do pocetka 20.stoljeca nisu ozbiljnije baviIi prou-cavanjem nase epike. U SAD prou-eavanje jugoslavenskog folklora po-cinje tek u prvim decenijima ovogstoljeca.

Bibliografija, koju ovdje prikazu-jemo, jedina je te vrste do dan as ob-lavljena, lako je vee i ranije biloobjavljenih bibliograf,ija 0 Jugosla-viji, sarno je malen broj njih dodi-rivao probleme folklora. Svrha ovebibliografije, bila bi, prema autorici,prezentacija histor,ijskog razvitkaznanja i interesa za jugosiavenskifolklor na engleskom jezicnom pod-rucju. U uvodnom dijelu prikazanje kratak pregled interesa za ju-goslavenski folklor od najrandjih da-na do danas, nakon kojeg slijedianotirana bibliografija publikacijaizaslih na engleskom jeZliku do kra-ja 1974. godine. Terminom »jugosla-venski« autorica obuhvaca prostorunutar danasnjih politickih granicaJugoslavije tj. u bibliografiju su uvr-steni i radovi koji se odnose na Al-bance, Rome, Vlahe iIi druge narodekoji danas tu zive. Najbolje je zas-tupljena usmena knjizevnost, zatimpo broju navedenih bibliografskihjedinica slijedi glazba i plesov:i, dokje nesto slabije zastupljena materi-jalna kultura, vjerovanja, obieaji inarodne igre. Radi dobivanja sto pot-punije slike zanimanja za nas fol-klor, auto rica je uvrstila odredenbroj publikacija kojima je zadataksarno popularizacija jugoslavenskogfolklora.

Ukra tko, bibliografija sadrZava li-tiraturu koja se prvenstveno odnosina folklor. Mnoge antropoloske stu-

dije u kojima se takoder mogu naeivrijedni podaci 0 jugoslavenskomfolkloru nisu stoga uvrstene. Auto-rica upozorava na priIicno niskukvalitetu pojedinih jedinica u bibli-ograf:iji, ali smatra da se sabiranjemsvega sto je do sada ucinjeno natom polju moze pomoei onima koji-rna su takvi podaci potrebni i dobro-dosli.

Bibliografija sadrZava 620 jedinica,svrstanih po abecednom redu auto-ra. Na kraju su otisnuta dva indeksa,kojima je cilj olaksati uporabu bi-bliografije. Prvi indeks nacinjen jepo temama koje bibliografija obra-duje, dok je drugi sastavljen po na-cionalnim, regionalnim i etnickimgrupama. Anotacije (kratki saddaji)koji prate gotovo svaku od 620 na-vedenih jedinica svakako pridonosekvaliteti bibliografij e u cj elini.

Jadranka Puntarovi6

Munib Maglajlic, Bibliografija radova 0narodnoj knjizevnosti (V), Urednik Mid-hat Samic, Akademija nauka i umjetnostiBosne i Hercegovine, Posebna izdanja,knjiga XLI, Odjeljenje za knjizevnost iumjetnost, knjiga 6, Sarajevo 1979, 284str.

I ova knjiga koju prikazujemoima iste vrUne i mane kao i pret-hodne cetiri, 0 kojima je vee bilogovora u nasem godisnj aku (prikazMaje Boskov,ic-Stulli u NU br. 10,str. 434 - 437, i prikaz Vesne Tur-cin u NU br. 14, str. 184 - 185).

Dakle, ovom je Bibliografijomobuhvaceno sest casopisa: »Behar«(Sarajevo, 1900 - 1910), »Gajret«(Sarajevo, 1906 - 1941), »Novi Be-har« (Sarajevo, 1927 - 1945), »Raz-vitak« (Banja Luka, 1910 - 1941),»Prilozi prouCavanju narodne poez,i-je« (Beograd, 1934 - 1939). Biblio-grafske su jedinice podijeljene na triosnovne skupine: epsko narodno pje-snistvo, lirsko narodno pjesnistvD istrana narodna knjizevnost. Skupinaepskog pjesniStva podiijeljena je za-tim na dvije manje skupine: epske