PRILOG Kraj alibi - infotrend.hr · POSLOVNA INTELIGENCIJA To BI or not to BI Najveće vrijednosti neke tvrtke nisu ni njene nekretnine ni njen vozni park. Faktor koji će tvrtki

Informatička tehnologija u poslovanjuICT

Programposlovnihprilika

PRILOG

Broj 19112/2012CIJENA: 32 kn4,5 €5 KM

Kraj alibi menadžmenta

Upravljanje poslovnim procesima:INTERVJUIvo Josipovićpredsjednik Republike Hrvatske

Istraživanje:ICT tržište RH

Četvrta godina pada

Kriptografija:

Znanost skrivanja podataka

Pravna zaštita softvera: S developerima - oprezno

Računalstvo u oblaku:

Aplikacije samo za velike?

Međunarodne poslovne konferencije

Organizator

YOur business intelligence and netwOrk partner

www.infoarena.biz | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]

financial indusTrY arena, croaTia – 26./27. 2. 2013.; serBia – 22./23. 5. 2013.

2nd supplY cHain ManaGeMenT arena, croaTia – 13./14. 3. 2013.

9th TelecoM arena, croaTia – 21./22. 3. 2013.; serBia – 12./13. 6. 2013.

4th fMcG arena, serBia – 27./28. 3. 2013.; croaTia – 13./14. 11. 2013.

Hr arena, serBia – 9./10. 4. 2013.; croaTia – 25./26. 9. 2013.

clean WaTer arena, croaTia – 16./17. 4. 2013.; serBia – 22./23. 10. 2013.

2nd HealTH care Business arena, croaTia – 23./24. 4. 2013.

191/12/2012 infoTrend 3

UVODNIK<Informatička tehnologija u poslovanjuICT


PRILOG

Broj 19112/2012CIJENA: 32 kn4,5 €5 KM





Kriptografija:





INFOTRENDPrvi hrvatski časopis zainformatiku u poslovanju

Nakladnik:TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski iinformatički konzaltingŽajina 61/1, 10 000 ZagrebOIB: 03544854623Raiffeisenbank Austria d.d.Žiroračun 2484008-1103024067Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593e-pošta: [email protected] online: www.infotrend.hr

Direktor:Slavko Vidović

Glavni i odgovorni urednik:Branko Kosece-pošta: [email protected]

Dopisnik iz BiH:Haris Hamidović

Dopisnik iz Srbije:Nikola Marković

Jezična obrada:Lidija Orešković

Oglašavanje i pretplata:Ana Mišiće-pošta: [email protected]

Grafičko oblikovanje:Pictoris d.o.o.

Izrada i održavanje web-portala:Novena d.o.o. Zagreb

Tisak:Zina d.o.o. Zagreb

Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno,no nakladnik ne može odgovarati za posljedicenjihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autorai ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije.Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahval-nošću i bit će im posvećena puna pozornost.Za možebitnu suradnju potreban je prethodnipismeni ili telefonski dogovor.Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nijeunaprijed izričito dogovoreno.Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopu-šteno uz obavezno navođenje izvora.

KRIZA JE, SOCIOLOŠKA, KULTUROLOŠKA, EKOLOŠ-KA, a posljedično svemu tome i ekonomska. Dugoročna je, duboka i puna nepredvidivih događaja. U takvim uvjetima poduzetništvo treba definirati dobre strategije za uspješan i održiv dugoročan razvoj (u krizi prevedeno preživljavanje) te ih potom PROVESTI, što je izniman izazov. Upravljanje promjenama, inovativnost, operativna i poslovna izvrsnost, kontroling, minuciozno proučavanje i iskorištenje intelektu-alnoga kapitala, organizacijsko učenje; sve su to sustavi, pro-cesi i modeli koji kroz primjenu neupitno mogu ponuditi odgovor na pitanje kako do uspjeha.

Sukladno složenosti navedenih izazova, razmijevajući prigode i prijetnje koje proizlaze iz pristupanja EU-u, pred znatnim brojem poduzetničkih organizacija iz ICT MSE (mikro i mali) sektora obveza je da se koristeći tržišni zastoj FOKUSIRAJU na organizacijski razvoj, zajedničko učenje i definiranje novih strateških smjernica primjerenih novoj ekonomiji. Oni koji to ne prihvate kao domaću zadaću ili ne uspiju realizirati na brisanom prostoru EU-a, uz globalne igrače gladne prihoda, zahtjevne i ulagački limitirane kupce, mogu očeki-vati mnoge materijalne i komercijalne neugodnosti izazvane međusobnim nerazumijevanjem, razočaranjima zbog neispunjenih obećanja (dobavljača) ili neostvarenih očekivanja (kupaca).

U takvim okolnostima mikro i mala poduzeća zbog svoje veličine potenci-jalni nositelji certifikata fleksisigurnosti mogu bolje djelovati u cilju preživ-ljavanja. Da bi fleksibilnost bila iskorištena u funkciji sigurnosti, kao prvi korak nužno je osigurati točan i aktualan odgovor na sljedeće pitanje:

„Čime nas kupac prvenstveno vrednuje? Kvalitetom, cijenama, komercijal-nim politikama, razvijenim osobnim odnosima ili nečim drugim...?“

U drugom koraku, primjereno dobivenom odgovoru, bitno je definirati strategiju uvažavajući neke od sljedećih preporuka:

Ulagati u razvoj i primjenu šireg raspona menadžerskih znanja i vještina na dvije razine - individualno i timski, tako da se stvori ambijent timova u kojemu će se specijalci ugodno osjećati i davati maksimum baš u onomu u čemu su najbolji.

Razvijati specijalistička, vertikalna rješenja po djelatnostima/veličinama umjesto prečesto ponavljane ofucane uniseks komercijalne poruke: „Imamo i nudimo rješenja za velike, srednje ili male, za ustanove i gospodarstvo, za sve i sva...“

Zamijeniti kratkoročno koncipirani odnos ponudi-prodaj-kupi u dugo-ročno partnerstvo korisnika i njegovog multifunkcionalnog ICT servisa.

Umrežavati se sa savjetodavcima i dijagnostičarima, računovođama, pravnicima, marketingašima, učilištima i drugim B4B igračima u svrhu isporuke cjelovitih rješenja.

I tada, ne preostaje ništa drugo negoli samo provesti odluke u koje iskreno vjerujemo da su najbolje za sve naše dionike, a potom i za nas same. Mož-da čudno ali istinito, upravo tim redoslijedom kako bismo na kraju priče povratno dobili najviše.

Nikola Nikšić

KRIZA JE,ne čekajte, djelujte, imajući u vidu da ništa neće biti kao prije...

Nikola Nikšić

POGRIJEŠILI SMO:Članak „Na vlastitu odgovornost“ objavljen u prošlom

broju na 40. stranici, napisao je g. Mate Strgačić a ne g. Toni Podmanicki, autor prethodnog članka u istom broju. Ispriča-vamo se čitateljima i autorima zbog pogrešne informacije.

Snimio:Dražen Lapić

4 infoTrend 191/12/2012

INTERVJU

Demokracija bez posrednikaPredsjednik Republike dr. Ivo Josi-pović govori za čitatelje InfoTrenda o prilagođavanju brzim tehnološkim promjenama, o demokratskoj razmje-ni stavova građana i političara putem Interneta, o pokušajima nadzora nad slobodnom internetskom komunika-cijom, o potrebi ulaganja u znanost i informatizaciju te o drugim problemi-ma utjecaja tehnoloških promjena na život i ponašanje pojedinca i društva.

NAJAVA

WinDays13WinDays13 bit će i sljedeće godine vodeća ICT konferencija na domaćem kalendaru te među ključnim doga-đanjima u regiji. Očekuje se više od 1500 sudionika koji će imati priliku sudjelovati na više od 120 predavanja, radionica i okruglih stolova.

ISTRAŽIVANJE

2012. - četvrta godina padaStanje i perspektiva hrvatskog INFORMATIČKOG tržišta: Vrijednost hrvatskog IT tržišta pada četvrtu godinu zaredom i to po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,4 posto. U 2012. IT potrošnja opada najmanje za dalj-njih 6 posto. TELEKOMUNIKACIJE na granici stagnacije i negativnog rasta.

OSVRT

Dan integracije 2012Riječ je o stručnoj konferenciji namijenjenoj IT menadžerima i IT profesionalcima odgovornima za nadzor i upravljanje informacijsko-komunikacijskim sustavima u svojim organizacijama.

KONFERENCIJA BPC2012

BPM - Upravljanje poslovnim procesimaOsnovni smisao upravljanja po-slovnim procesima jest poboljšanje

performansi organizacije. Bilo je niz razloga zbog čega poduzetnici nisu dosad iskoristili mogućnosti koje nude nove tehnologije, temeljene na uređenim i standardiziranim poslov-nim procesima, a što valja promatrati kao imovinu svake kompanije.

BPC2012

BPM - Putokaz u poboljšanje Poslovni procesi se istražuju i modeli-raju kako bi se sistematiziralo znanje organizacije o načinu rada, omogućilo njihovo kontinuirano unapređivanje i poboljšavanje te učinkovitije izvođe-nje, ili najkraće: zbog unapređenja poslovanja.

BPC2012

BPM - Kraj alibi menadžmenta?Poslovna sofisticiranost nekog gospo-darstva mjeri se njegovom spremno-šću da upravlja rizicima i poslovanjem na sofisticirani način, dakle znanjem i sposobnostima! To znači da gospodar-stvo ima takav menadžment koji je u stanju učinkovito upravljati poslovnim procesima.

NAJAVA

MIPRO 2013Vodeći međuna-rodni ICT skup u Jugoistočnoj Europi koji organi-

zira hrvatska ICT udruga MIPRO, uz brojne domaće i inozemne suorgani-

zatore, pokrovitelje, partnere i spon-zore ulazi u trideset i šestu godinu održavanja što je rijetkost i u svjetskim relacijama. MIPRO 2013 održat će se u Opatiji od 20. do 24. svibnja iduće godine.

BPC2012

BPM – ERP +Uz rješenja koja nude vodeći svjetski proizvođači ERP sustava, značajni su inovativni doprinosi hrvatskih infor-matičara na integraciji PDM-ERP, CAD/CAM-ERP, Planning-ERP i Excel-ERP ostvareni u poduzećima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Austrije.

POSLOVNA INTELIGENCIJA

To BI or not to BINajveće vrijednosti neke tvrtke nisu ni njene nekretnine ni njen vozni park. Faktor koji će tvrtki generirati dodatnu vrijednost i profit su njeni zaposlenici, a njihova će pak produktivnost biti proporcionalna kvaliteti informacija kojima raspolaže upravljački kadar.

ICT I PRAVNA PRAKSA

Zaštita domenaZanimljive odluke arbitraže u pogledu domaćih .hr domenskih imena

STUDIJA SLUČAJA

Veliki korak preko graniceZagrebačka tvrtka Serengeti d.o.o. iz-vrsno posluje bez obzira na privrednu recesiju. Uspješno djeluje na inoze-mnom tržištu, ne zanemarujući pritom ni domaće, a sve zahvaljujući visokom

>U OVOM BROJU

10

6

22

25

8

20

30

26

Kriptografija:Nema sigurnog rješenja

BPM - Upravljanje poslovnim procesima18

17

37

18

33

34

191/12/2012 infoTrend 5

U OVOM BROJU<

stupnju profesionalizma u odnosu na kvalitetu proizvoda i odnose s korisnicima.

KRIPTOGRAFIJA

Nema sigurnog rješenjaKriptografija je znanstvena discipli-na skrivanja podataka. Iako postoje kvalitetni široko prihvaćeni proizvodi koji daju odlične rezultate, nikako ne možemo tvrditi da su uporabom tih alata naši podaci potpuno zaštićeni.

ICT I PRAVNA PRAKSA

Pravna zaštita softveraOdlazak developera iz tvrtke usred razvojnog ciklusa novog softvera ili provedbe nekog projekta nije rijedak slučaj. Mnogi od njih ionako svoj kruh zarađuju vani, bilo da su emigrirali ili su još u Hrvatskoj, ali surađuju sa stra-nim tvrtkama. Pametan IT poduzetnik o takvim rizicima treba razmišljati unaprijed.

MOBILNOST

... i radne navikeUvođenje mobil-nog rješenja nije jednostavan potez za tvrtku i zahtijeva specijalizirane struč-

njake posebno u području planiranja, pripreme i vođenja same implemen-tacije. Analiza potencijalnih područja

gdje će mobilno rješenje donijeti najveću korist daje veću vjerojatnost za uspjeh.

ZAŠTITA PRIVATNOSTI

Zamke radnog mjestaU vezi s elektroničkim praćenjem aktivnosti zaposlenika Europski sud za ljudska prava donio je brojne presude protiv država potpisnica. Problem dobiva sve veću važnost s obzirom na nagli razvoj tehnologije koja omogu-ćuje nedozvoljeni nadzor privatnog i javnog života svakog pojedinca.

RAČUNALSTVO U OBLAKU

Samo za velike?Iako su razvijeni izvrsni alati za raču-nalstvo u oblacima, prikladni ne samo za velike već i za srednje i male tvrtke, troškovi njihova korištenja dosad su za ove potonje bili previsoki. Mijenja li se takvo stanje najnovijim razvojem tehnologije?

ICT vijesti iz Srbije

ICT vijesti iz BiH

PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE

GovorništvoAko zbog prirode posla morate brzo ovladati govorničkom vještinom, ne možete sami prevladati tremu ili želite steći dodatne kompetencije zatražite stručnu pomoć uz koju ćete svladati tremu i postati dobar govornik. Go-vorništvo se uči, s njim se ne rađa. Nije lako, ali se može.

54

55

PRILOG

Milijuni eura za inovacijeEU programom ICT PSP financiraju se tehnološke i netehnološke inova-cije za koje je obavljeno istraživanje po fazama. Sam Program ICT PSP ne podržava istraživačke aktivnosti, no kad treba može pokriti područje tehničke prilagodbe i integracije inovacija. Program nudi takve mo-gućnosti malim i srednjim inovativ-nim poduzetnicima u ICT sektoru te malim i srednjim poduzećima kako bi poboljšala korištenje ICT-a zbog povećanja kvalitete vlastitih proi-zvoda, usluga i poslovnih procesa.U 2013. godini sudionicima u Pro-gramu ICT PSP bit će na raspolaga-nju oko 154 milijuna eura, od čega samo za projekte u pet tematskih područja oko 124,2 milijuna eura

Podrška za uspjehDržavno tijelo zaduženo za nadzor provedbe ICT PSP programa u RH je Ministarstvo uprave iz čijeg se pro-računa financira godišnja članarina za sudjelovanje u tom programu Europske unije.Prijedlozi projekata podnose se temeljem otvorenih poziva pri čemu se razlikuje nekoliko vrsti financijskih instrumenata, odnosno projekata. Pritom godišnji Program rada unaprijed definira vrst projekta kroz koji će se financirati svaka po-jedina tema i cilj, broj projekata te njihovu vrijednost. Implementacija aktivnosti Programa provodi se kroz tri osnovne vrste projekata: projekte većeg opsega, projekte manjeg opsega te kroz tematske mreže

Sve na jednom mjestuDostupnost elektroničkih javnih usluga na Internetu u Europskoj uniji u 2012. godini - Istraživanjem dostupnosti javnih usluga na Inter-netu prati se napredak u području razvoja elektroničkih usluga, čime se stvara podloga i za nesmetani razvoj elektroničke javne uprave (e-uprave) jednog od osnovnih stu-pova Digitalnog plana za Europu.

1

4

10

37 46

57

Istraživanje:

2012. - četvrta godina pada

40

642

6 infoTrend 191/12/2012

>INTERVJU

Članovi redakcije InfoTrenda još pamte vremena kada su se u Hannoveru, na CeBIT-u mimoilazili s visokim njemačkim državnim dužnosnicima, ministrima pa i kancelarom, a istodobno se na zagrebačkim sajmovima informatike tada najznačajnijima u široj regiji ne bi pojavio ni općinski političar. Da su se vremena promijenila, a s njima naš društveni i politički okoliš, odnos prema demokraciji i komunikaciji, znanosti i tehnologiji, govori naš susret s predsjednikom Republike Ivom Josipovićem na upravo održanom zagrebačkom sajmu Info. Mnogo govori već i sama činjenica da je posjetio Sajam, a kad smo ga zamolili da za InfoTrend progovori o svom odnosu prema dostignućima suvremene tehnologije i posljedicama koje donosi za društvo i pojedinca, odazvao se bez oklijevanja.

Poštovani gospodine Predsjedniče, kada ste među pr-vima otvorili svoju novu privatnu web-stranicu na domeni from.hr time ste dali snažan poticaj svim građanima Hrvatske kao državnik, ali i kao iskusan sudionik u internetskoj komunikaciji. Kako procje-

njujete utjecaj tehnoloških promjena na život i ponašanje poje-dinca i društva u cjelini?

Taj je utjecaj vrlo velik, ne samo u našem društvu, nego, rekao bih i globalno. Zbog permanentnog tehnološkog ra-zvoja, mnogo toga što nam ranije nije bilo dostupno sad je postalo dostupno. Zahvaljujući tehnologiji danas može-mo gotovo besplatno komunicirati s udaljenim krajevima svijeta, možemo sklapati poslove unutar virtualnog svijeta,

Predsjednik Republike o društvu, informatici i mreži

Demokracija bez posrednika

RAZGOVARALA ANA MIŠIĆ

trgovati, transferirati novac s jednog dijela svijeta na drugi i sl. Živimo u jednom globaliziranom okviru, tako da nam je doista svijet došao na doseg ruke (ili na klik miša). Pri-stup internetu omogućava ljudima – i to ne samo elitama, nego većini ljudi u našem društvu – da se sami predstave sa svojim idejama, da budu sami svoji „izdavači“. U tom smi-slu, povećava i demokratičnost društva te potiče aktivno građanstvo. Suvremena tehnologija nam olakšava svakod-nevni život, ali sa sobom nosi i određene nove rizike. Pri-mjerice, povećava se cyber kriminal, atakira se na privat-nost, dovode se u pitanje tradicionalne forme društvenosti, a često nam se događa da bolje „poznajemo“ nekog koga nikad fizički nismo vidjeli ali s njim komuniciramo e-ma-ilom, nego svog prvog susjeda. Dakle, rekao bih da zbog svega toga živimo u jednom novom svijetu, koji je u smislu vremena ubrzan, a u smislu osjećaja prostora smanjen.

Jeste li svojim primjerom željeli dati poticaj i svim ostalim političarima da se putem Interneta uključe u demokratsku raz-mjenu mišljenja i stavova s građanima Hrvatske? Smatrate li da bi na taj način građani mogli izravno sudjelovati u politič-kom odlučivanju?

Da, kao što sam rekao – lakše je izraziti svoje mišljenje ako imate pristup internetu. Nije vam potreban posrednik, i nema vremenskog odmaka. Ne morate više čekati da se vaš članak ili izjava otisne u tiskovini, pa čak ni da dođu snimatelji. Poruke na društvenim mrežama, pa i e-mai-lom imaju trenutni učinak. I doista, potičem građane da na taj način sudjeluju u procesu društvenog razmatranja i odlučivanja. No, istodobno, volio bih da u tome sudjeluju odgovorno, sa svojim imenom i prezimenom, kako bi se izbjegle neprimjerene pojave koje omogućuje anonimnost internetske komunikacije. Pritom prije svega mislim na vulgarne i destruktivne, a ponekad i uvredljive i potpuno neprihvatljive poruke koje se pojavljuju, npr. u komentari-ma članaka na internetskim forumima i sl. No, nadam se da će s vremenom i toga biti sve manje.

Tehnološki napredak je golem i sve se više ubrzava. Može li baš to biti najveća prepreka brzom prilagođavanju pojedinaca i društva suvremenim komunikacijskim kanalima?

Ne vjerujem da će to biti prepreka. Nove generacije su vrlo vješte u prihvaćanju tehnoloških inovacija. A kako nužnost stvara običaje, tako se, vidim, i starije generacije, također, prilagođavaju – naročito ako im se time olakšava obavljanje poslova. Mnogi su ljudi vidjeli da im tehnologija

191/12/2012 infoTrend 7

8 infoTrend 191/12/2012

>INTERVJU

štedi vrijeme, pa ako su isprva bili skeptični, sad više nisu. Recimo, ljudi su odlično prihvatili to što liječnički nalazi i recepti putuju „elektronski“ od laboratorija do liječnika, i od liječnika do ljekarnika. Vide da im je to pojednostavilo život.

Kakav je Vaš stav kad je u pitanju psihološki utjecaj Interne-ta? S jedne strane to je neviđen demokratski, informatizacijski i edukativni potencijal, a s druge se nekontrolirano iskorištava za ekonomsku, političku i svaku drugu pa i negativnu promoci-ju? Smatrate li da pozitivna komponenta nadmašuje negativne učinke?

Da, mislim da pozitivni aspekti nadmašuju negativne, ali treba biti oprezan kako ne bismo upropastili jedan odli-čan medij. Možda ponekad treba poslušati i ljude iz struka koje su skeptičnije po tom pitanju. Znam da već imamo i određenih poremećaja ili čak i bolesti za koje se tvrdi da su u izravnoj vezi s pretjeranim „življenjem“ u virtualnom svijetu, ili čak i zbog fizičke neaktivnosti povezane s ko-rištenjem kompjutora općenito. Pretpostavljam da će se s vremenom pokušati naći i neki društveni „lijek“ za te nove probleme.

Kao umjetnik i stručnjak za autorska prava, kako gledate na pokušaje svođenja objave na Internetu u neke pravne okvi-re? Postoji bojazan da će se legitiman zahtjev za sprečavanje nedozvoljene objave tuđih autorskih djela pretvoriti u polugu vlasti za nedemokratski nadzor nad cjelokupnom internetskom komunikacijom.

Kao i u drugim situacijama, i ovdje treba pronaći neku ravnotežu između – s jedne strane, zaštite prava autora, a s druge zaštite prava korisnika. Protiv sam nedemokrat-skog nadzora u bilo kojem obliku. Istodobno, ne mislim da je dobra politika ona koja bi oštećivala kreativne snage u društvu, odnosno – autore, stvaratelje. Siguran sam da je moguće naći neko rješenje koje bi zadovoljilo sve strane.

Hrvatska je nekad bila u samom vrhu tehnološkog razvoja šire regije, a posljednjih godina sve više zaostaje. Po ulaganju u znanost sa samo 0,76 posto BDP-a na samom smo dnu Europe. Kako postići ravnotežu između potrebe za ulaganjem u daljnju informatizaciju društva i financijskih ograničenja koje nam po-stavlja ekonomska kriza?

Zagovornik sam povećanja izdvajanja za znanost, i to ne samo za nju – nego i za obrazovanje općenito, za kul-turu i sve druge oblike kreativnosti. Znanost, obrazovanje i kultura su značajan stvaratelj vrijednosti, i to ne samo kulturnih nego i sasvim materijalnih. Pogledajte samo ko-liko industrija obrazovanja, ako mogu koristiti taj pojam, donosi nacionalnim gospodarstvima razvijenih zemalja. Koliko novca se slijeva u prihode jedne Austrije, Mađar-ske, da ne govorim o većim zemljama kao što su Njemač-ka, Britanija i SAD, od inozemnih studenata koji dolaze studirati na sveučilišta u tim zemljama? Koliko dobiti za nacionalna gospodarstva stvaraju, primjerice, znanstveni instituti u farmaceutskoj grani, ili u automobilskoj indu-striji, ili u istraživanjima energetskih resursa, u razvijenim zemljama? Treba, dakle, shvatiti da je ulaganje u te grane i te kako isplativo i sa sasvim financijske točke – a da ne govorim o važnosti za razvijenost društva i za odgovorno odlučivanje u našoj zemlji.

NAJAVAOČEKIVANJE S RAZLOGOM: >1500 SUDIONIKA NA >120 PREDAVANJA, RADIONICA I OKRUGLIH STOLOVA

Dubravka Salopek, direktorica konferencije WinDays13

P: Gospođo Salopek, kao direktori-ca konferencije WinDays 2013 osjećate li potrebu ili pritisak pripremiti veću i bolju konferenciju od prethodne? Je li to realno u sve težim gospodarskim uvjeti-ma?

O: WinDaysi iz godine u godinu rastu i svake godine nastojimo napraviti još bolju i kvalitetniju konferenciju od prethodne. Dakle, nema pritisaka, samo velika želja WinDays tima da iduća konferencija bude još uspješnija. A kako smo u razdoblju predstavljanja niza novih Microsoftovih proizvoda, rješenja i uređaja, sigurna sam da će WinDays13 biti vrlo atraktivna i vri-jedna konferencija za sve sudionike.

P: Vidite li u nekim tehnološkim pri-redbama koje su se posljednjih godina učvrstile na hrvatskom konferencijskom kalendaru opasnost da WD izgubi epitet najveće i najbolje?

O: WinDaysi su, s presjekom ključnih tehnoloških i gospodarstvenih tema, vo-deća konferencija na domaćem kalendaru te među ključnim događanjima u regiji. I na WinDays13 konferenciji očekujemo sudjelovanje više od 1500 sudionika koji će imati prilike nazočiti na više od 120 predavanja, radionica i okruglih stolova.

WinDays13KRAJEM STUDENOGA, Microsoft Hrvatska još je jednom pod-

sjetio na dobar poslovni običaj kojega se u Hrvatskoj malo tko drži – planirati važna javna i stručna događanja dovoljno rano da svi zainteresirani mogu tome prilagoditi svoje planove. Di-rektor Microsofta Ivan Vidaković najavio je na press-konferen-ciji inspirativnim uvodom još mjesecima udaljenu poslovno-tehnološku konferenciju WinDays (22. - 26. travnja 2013.). Tom prigodom zamolili smo direktoricu WinDaysa13 Dubravku Salopek i direktora sadržaja tehnološke konferencije Tomislava Tipurića za odgovore na nekoliko pitanja vezana uz daljnji ra-zvoj WinDays koncepta.

191/12/2012 infoTrend 9

P: Zamijetili smo da je prošlogodišnja poslovna konferencija tematski propusti-la istražiti suovisnost gospodarskog ra-zvoja i primjene ICT-a tako da se mogla mirne duše održati u sklopu nekih turi-stičkih, poljoprivrednih ili drugih dana. Hoće li to biti slučaj i na WD 2013?

O: Informacijske su tehnologije jedan od pokretača gospodarstva, kroz nova rješenja koja vode smanjenju kapitalnih investicija i operativnih troškova i kroz stvaranje novih poslovnih prilika za do-maće stručnjake. Ključne su pretpostavke, na kojima gradimo teme poslovnog smje-ra konferencije, primjena novih tehnolo-gija u poslovanju, kreiranje proizvoda i usluga visoke tehnološke vrijednosti te činjenica da budućnost donosi nove indu-strije i načine proizvodnje, što će nužno tražiti nove profile stručnjaka i veću kvali-tetu radne snage.

P: Iako iznos kotizacija nije porastao čak od 2011. godine ne čini li Vam se da je odnos izrazito nepovoljan za pristup tehnološkom sektoru? Tu nije riječ o od-nosu pružene vrijednosti već o potrebi da se na tehnološki dio privuče mlađa, talentirana i vrlo zainteresirana publika nesrazmjerno manjih financijskih mo-gućnosti od sudionika iz poslovnih kru-gova?

O: Cilj WinDaysa nije profit već želja da na jednom mjestu u isto vrijeme privuče-mo što više talentiranih stručnjaka svih dobnih skupina i pružimo im atraktivan i relevantan sadržaj. Kako bismo što širem krugu zainteresiranih omogućili sudjelo-vanje na konferenciji uveli smo i katego-riju kotizacija za studente s popustom od 40%. Također, do 3. III. 2013. traje razdo-blje early bird prijava po povoljnijim ko-tizacijama.

Tomislav Tipurić, direktor sadržaja tehnološke konferencije WinDays13

P: Nakon prve najave slje-dećih WinDaysa, možete li nam dati nešto više kon-kretnih obavijesti o naglas-cima i temama tehnološke konferencije?

O: Tehnološki smjer WinDaysa bit će kao i uvijek prilika za upoznavanje razvoj-ne zajednice s novostima u tehnologiji i poslovanju te s novim poslovnim prilika-ma, a bit će predstavljene i domaće imple-mentacije te studije slučaja primjene rješe-nja kao što su Windows 8 platforma, SQL Server, obitelj rješenja Dynamics (AX, CRM i NAV) i još mnogih novih funkcio-nalnosti Windows Azurea. Nominacije za tehnološka predavanja su u tijeku.

P: Gospodine Tipurić, Vi ste i na proš-logodišnjim WD bili urednik sadržaja tehnološke konferencije. Neki komenta-tori zamjerili su da je Vaše programsko usmjerenje bilo previše izražajno te da su izostala dubinska razmatranja novijih si-stemskih rješenja (što je na ranijim WD bio traženi sadržaj). Slažete li se s takvom ocjenom? Hoće li se takav pristup i zašto, ponoviti i na WD 2013?

O: Na sadržaju WinDays konferencije radi urednički tim sačinjen od vrhunskih stručnjaka iz svih područja IT-a. Prošlogo-dišnja je konferencija bila u finoj ravnoteži između developerskih predavanja i preda-vanja za IT profesionalce (što mogu potvr-diti i brojke), a bit ću slobodan reći da je to bio slučaj i s uvodnim predavanjima na

WinDays12 Technology, koja su do-bro „pokrila“ oba svijeta. Treba spo-menuti i činjenicu da se u mnogim temama te dvije skupine inženjera počinju preklapati, tako da je sve teže zamisliti sistemskog inženjera koji ne zna pisati PowerShell skripte ili pak razvojnog inženjera bez dubljeg zna-nja o sustavu na kojemu će se pokre-tati njegova aplikacija.

P: Najavljeni su vodeći domaći i strani IT stručnjaci s kojima će sudionici imati prilike izmijeniti iskustva. Koga biste od njih željeli vidjeti na tehnološkoj konferen-ciji, a tko je već potvrdio dola-zak?

O: Kako bismo pripremili što kvalitetniju konferenciju, ove smo godine još ranije krenuli s pripre-mom koja uključuje i prijavu pre-davača i predavanja. WinDaysi su

oduvijek bili mjesto na kojemu se moglo čuti predavanja vodećih domaćih i stranih IT stručnjaka i svojevrstan su inkubator dobrih ideja. Kako nam se konferencija bude približavala, objavljivat ćemo više informacija vezanih uz vrhunske predava-če putem naših službenih stranica kao i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Vjerujem da ćete biti zadovoljni.

P: Molim Vas da nam date svoje viđe-nje zadataka i smisla održavanja Win-Daysa u bližoj budućnosti.

O: WinDaysi su već dugi niz godina mjesto susreta, mjesto razmjene znanja na kojemu se sklapaju brojna nova par-tnerstva. Po tome su WinDaysi veći i od samog Microsofta te imaju značaj za IT industriju cijele regije. U skladu s tim imamo odgovornost pružati i stvarati rele-vantan sadržaj te obrađivati teme koje su u žiži tehnoloških zbivanja u regiji i svijetu. Najnovije tehnologije i podrška poslova-nju, otvaranje novih prilika za IT profesi-onalce u Hrvatskoj, više od 120 predava-nja i radionica kao i prilika za druženje te razmjenu znanja i iskustava glavna su nit vodilja svih dosadašnjih, ovih pa i svakih sljedećih WinDaysa, o čijoj vrijednosti svjedoče i izrazito pozitivne povratne in-formacije sudionika.

Ivan Vidaković, Dubravka Salopek i Tomislav Tipurić najavljuju WinDays13

10 infoTrend 191/12/2012

>ISTRAŽIVANJE

AUTOR BORIS ŽITNIK, IDC ADRIATICS/DIREKTOR

STANJE I PERSPEKTIVA HRVATSKOG INFORMATIČKOG TRŽIŠTA

2012. četvrta godina pada

2011.U 2011. opseg isporuke informatičke opreme, pa-

kiranog softvera i pruženih IT usluga krajnjim kori-snicima iznosio je 1,13 milijardi dolara (6,04 milijardi kuna) što predstavlja pad od 0,6 posto u od-nosu na godinu prije. Time je IT potrošnja u zemlji, pribrojivši i pad od 17,5 posto u 2009. te 4,6 posto u 2010. vraćena na razinu 2006. godine.

Takva kretanja odraz su recesije hrvat-skog gospodarstva i državnih proračunskih problema. Bruto društveni proizvod u 2011. stagnira, nakon pada od 6,0 posto u 2009. i 1,2 posto u 2010. Poslovnu klimu obilježava povećana neizvjesnost, negativna poslovna očekivanja i smanjeno povjerenje potrošača. Zbog toga se smanjuje sklonost investiranju i povećava sklonost razduživanju. Smanjenje domaće potražnje iz javnih izvora, privrede, i kućan-stava smanjuje prihode i dobit gospodarstva, a pove-ćava se nezaposlenost i širi nelikvidnost.

Istodobno, dugogodišnja aprecijacija efektivnog

tečaja kune koja je presudno erodirala cjenovnu kon-kurentnost hrvatskog izvoza povezano s pogoršanom konjunkturom u Europskoj uniji predstavlja uspješnu prepreku izvozu, a potiče uvoz koji razara domaću proizvodnju.

U takvim okvirima tvrtkama su zamrznuti ili sma-njeni IT budžeti, država i javna poduzeća pritisnuta budžetskim ograničenjima ograničavaju potražnju dok kućanstva u uvjetima padajućeg dohotka tako-đer smanjuju sklonost informatičkoj potrošnji.

Na sve to u 2011. dovezali su se i parlamentarni iz-bori koji tradicionalno sa sobom nose pad IT potražnje barem pola godine nakon izbora, dok nova administracija ne pohvata konce i dok se ne uhoda.

Potražnja za IT proizvodima i uslu-gama u 2011. posebno je izražena kod državne i javne potrošnje, u telekom sektoru i kućanstvima dok su nešto dinamičnije IT nabavke fi nancijskog sektora ipak malo ublažile taj pad. Gledano prema tehnologiji, u 2011. je u odnosu na godinu ranije neznatno porasla jedino isporuka pakiranog sof-tvera. Ukupno PC tržište, uključujući

i tablete palo je na prosjeku ukupnog tržišta unatoč tome što je prodaja tableta eksplozivno povećana (s male baze). Prodaja mrežne oprema također je opala, a isto tako i ukupno tržište mobilnih telefona i opet

Pravi oporavak IT potrošnje i povratak na poželjne, relativno visoke stope predviđamo za 2014.

191/12/2012 infoTrend 11

Vrijednost hrvatskog IT tržišta pada četvrtu godinu zaredom i to po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,4 posto. U 2012. IT potrošnja opada najmanje za daljnjih 6 posto.

unatoč solidnom rastu prodaje pametnih telefona. Kako je ove godine izostalo podrobnije istraživanje

dinamike fi nancijskih rezultata i značajki kretanja IT industrije u zemlji, mogući su samo opći dojmovi koji se mogu izvući iz analogije s kretanjima tržišta, a koje redovito pratimo kvartalnim i godišnjim izvještajima.

Dakle, ovo je razdoblje bolne prilagodbe na suža-vanje domaće IT potražnje, koje traje već četvrtu go-dinu. Na djelu je dominacija tržišta kupca i krajnje zaoštrena konkurentska, katkad i nelojalna utakmica koja ruši cijene, a broj zaposlenih u IT poduzećima stagnira pa i opada. Sve je to snažno isprepleteno s revolucionarnim promjenama u tehnologiji - ulaskom u treću platformu razvitka informatike, čije su sastav-nice:

• računalstvo u oblaku, revolucionarno novi obrazac isporuke informatičkih usluga;

• mobilno poslovanje i komuniciranje i uz to vezane rastuće potrebe za mrežnom infrastrukturom i broadbandom;

• big-data kako kolokvijalno nazivamo sve širu uporabu rješenja za procesiranje i analizu golemog broja strukturiranih i nestrukturiranih podataka i

• novi komunikacijski alati - društvene mreže.

Spletom smanjene lokalne potražnje i dalekosež-nim tehnološkim promjenama, pojedina poduzeća nose se individualno kako žele, znaju i umiju. Svjedo-

Rang unutar Top 1000

Ukupni prihod 2011 (kn)

Rast ukupnog prihoda 2011/10

Broj zaposlenih

Rast broja zaposlenih 2011/10

1 53 M San Grupa 1,516,510,954 -10.4% 112 1.8%

2 176 Combis 475,952,794 36.3% 267 3.4%

3 234 King ICT 340,975,251 -25.6% 180 -4.2%

4 240 Recro 334,501,859 -9.0% 72 0.0%

5 301 Eurotrade 259,723,076 -3.6% 125 -1.6%

6 303 S&T Hrvatska 258,779,965 1.0% 146 -8.8%

7 331 Apis IT 238,682,469 30.4% 382 5.2%

8 360 Microline 222,480,753 17.9% 47 4.4%

9 397 IBM Hrvatska 201,923,351 9.9% 189 0.0%

10 515 Asbis-CR 160,038,919 -1.6% 45 9.8%

11 584 CompING 142,963,025 9.5% 60 0.0%

12 607 Makromikro 138,514,748 24.2% 83 2.5%

13 659 HP 127,653,521 -5.7% 103 0.0%

14 699 Asseco SEE 120,687,110 11.5% 152 2.7%

15 721 Verso 117,316,393 169.2% 26 0.0%

16 737 Megatrend 115,518,193 -12.5% 26 -29.7%

17 804 In 2 104,805,795 21.8% 241 26.2%

18 806 Oracle Hrvatska 104,540,726 22.7% 49 2.1%

19 816 mStart telekomunikacije

103,041,249 190.7% 98 3.2%

20 820 Recro net 102,588,317 -16.8% 78 4.0%

21 827 CS Computer Systems

102,155,725 -2.2% 76 8.6%

22 892 Links 93,916,280 12.1% 72 12.5%

IT tvrtke uvrštene u listu tisuću najvećih poduzeća po ukupnom prihodu u Hrvatskoj u 2011. godini

Izvor: Lider, Fina, 2012

12 infoTrend 191/12/2012

>ISTRAŽIVANJE

ci smo divnih primjera prilagodbi u inoviranju proi-zvodnog portfelja, stjecanju novih znanja i vještina, poboljšanih poslovnih procesa, prodoru na strana tr-žišta, rastu broja radnika, konačno i rastu prihoda i dobiti, ali i onih suprotnih koje ipak pretežu.

Pogledajmo sad kakva je 2011. godina bila za vodeće IT kuće u Hrvatskoj. Kakvi su bili njihovi poslovni rezultati u prošloj godini?

Poslužit ćemo se za to fi nancijskim po-dacima IT poduzeća koja su bila zastu-pljena u pregledu 1000 najvećih tvrtki u zemlji po ukupnom prihodu u 2011. godini, a koje su zajednički objavili Lider i Fina. Među 1000 najvećih poduzeća u Hrvatskoj po ukupnom prihodu našle su svoje mjesto 22 IT tvrtke. Ta 22 IT šam-piona zajedno su ostvarila 5,38 milijardi prihoda i zapošljavala 2629 radnika. U 2011. njihov ukupan prihod u odnosu na prethodnu godinu porastao je za 1,2 posto pri čemu je njihov lokalni promet opao je za 0,8 posto (što korespondira s dinamikom kretanja hrvatskog IT tr-žišta), dok je izvoz porastao za 13,1 posto i pridonio bržem rastu domaće IT industrije od rasta lokalne IT potrošnje.

Usput treba napomenuti da prihod 22 IT poduze-ća predstavlja tek 1,2 posto od zbrojenog ukupnog prihoda najvećih 1000 poduzeća i tek 0,7 posto od njihovog ukupnog broja zaposlenih. To ukazuje na relativno skromni udjel IT industrije u lokalnom gos-podarstvu, pri čemu se ne smije zanemariti i činje-nica da su mnogi naši IT profesionalci tradicionalno zaposleni u neinformatičkim kućama tj. u poduzeći-ma korisnicima.

Osvrnimo se sada na rang i rezultate ta 22 predvodnika IT industrije uvrštena u spisak 1000 najvećih tvrtki po ukupnom prihodu u Hrvatskoj u 2011.

Listu kao i niz prethodnih godina predvodi M San Grupa, distributer informatičkih proizvoda i potro-šačke elektronike koja je rangirana kao 53. najveće poduzeće u zemlji. Prošle godine M San je ostvario 1,52 milijarde kuna prihoda, desetak posto manje negoli godinu prije. Inače M San Grupa predvodi i na popisu najvećih IT poduzeća u Adriatic regiji. Od

ostalih distributera pad prometa je zabilježio i Recro - za 9 posto te Megatrend za 12,5 posto. Istodobno, Microline je zabilježio impresivni rezultat rasta pro-meta od 18 posto, dok je prihod Asbis CR-a stagnirao. Eurotrade, vodeći kod trgovaca IT opremom na malo zabilježio je manji pad prometa od 3,6 posto, dok su Makromikro i Links ostvarili rast od 24 posto od-nosno 12 posto, očito preuzimajući dio prometa od posrnulih tvrtki HG Spot, Renoprom i Vemil koje su bile godinama perjanice informatičke maloprodaje.

U kategoriji klasičnih istinskih informatičkih po-duzeća neka su doista ostvarila impresivni rast, po-sebno Verso od čak 169 posto, temeljen na izvozu i mStart telekomunikacije brzorastuća prije dvije go-dine osnovana tvrtka koja utjelovljuje izdvojenu IT funkciju Agrokora. Visokih 30 posto rasta ukupnog prihoda Apis IT-a, outsourcing tvrtke Ministarstva fi nancija i Grada Zagreba (također u javnom vlasniš-tvu) s obzirom na okolnosti može začuditi zbog rece-sijskih uvjeta i štednje u proračunu, ali može i ohra-brivati ako se informatika shvati kao antirecesijska

mjera. Jasno, ostaje pitanje jesu li i neo-visne informatičke tvrtke zabilježile ugo-du tako visokog rasta potražnje na račun države. Svakako treba istaknuti izuzetan rezultat Combisa koji je u 2011. povećao prihod za 36 posto, na 476 milijun kuna, pri čemu je tvrtka učetverostručila izvoz, ali i realizaciju na domaćem tržištu za 24 posto. Postala je isporučitelj oblak-rješe-nja i očito iskoristila potencijale uključiva-nja u sustav HT Telekoma. Također treba naglasiti i kontinuirani rast hrvatske sof-tverske perjanice In2, tvrtke koja je ostva-rila visoki rast prihoda od 22 posto, od čega na domaćem tržištu 19 posto.

Jedina svjetla točka je povećanje izvoza IT usluga za 15%. I to ne samo na dosad prirodnom tržištu Adriatic regije nego i

zapadnoeuropskim zemljama. Pokazalo se da neko-licina IT poduzeća koja imaju odgovarajuću eksper-tizu i vještine mogu konkurirati s manjim projektima i u specijaliziranim nišama, jer razlike u plaćama između naših i zapadnih poduzeća omogućavaju našima konkurentan nastup dok u kvaliteti nema razlike ili su naši čak i u prednosti. No, ovdje treba napomenuti da su postignuća u apsolutnom obli-

Hrvatsko IT tržište; stope rasta 2007-2013

IT POTROŠNJA PER CAPITA U HRVATSKOJ U 2011. IZNOSILA JE 255 DOLARA, odno-sno 27 posto od prosječne IT potrošnje po stanovniku u EU 27. Kako bi se u srednjem roku približili cilju od recimo 50 ili 75 posto prosjeka IT potrošnje po stanovniku u EU 27 ($956), IT potrošnja u zemlji trebala bi rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 12 do 15 po-sto. No, umjesto takvog rasta i približavanja europskom prosjeku Hrvatska već četvrtu godinu zaredom bilježi pad potrošnje. Razli-ka između poželjne i stvarne IT potrošnje je negdje oko 3,8 milijardi dolara ili oko vrijed-nosti 3,5 godišnjih izgubljenih IT tržišta.

Parlamentarni izbori tradicionalno sa sobom nose pad IT potražnje barem pola godine nakon izbora dok nova administracija „pohvata konce“.

191/12/2012 infoTrend 13

ku vrlo skromna, riječ je o izvozu IT usluga od oko 70-ak milijuna dolara i u makroekonomskom smislu ne znače mnogo. Prisjetimo se samo koliko IT usluga izvoze Izrael, Danska, Finska i još neke zemlje po ga-baritima usporedive s Hrvatskom.

2012.Nova vlada je jasno naglasila čvrsto opredjeljenje

da zaustavi negativne trendove što se tiče povjerenja investitora i očekivanja potrošača te da osigura blagi rast društvenog proizvoda uvodeći kombinaciju mje-ra smanjenja državne potrošnje (restriktivni proračun s predviđenim izdacima prvi put manjim negoli u prethodnoj godini), prijenos dijela poreznog tereta s gospodarskih subjekata na potrošače, smanjenje iz-dvajanja za zdravstvo za dva posto i povećanje poreza na dodanu vrijednost također za dva posto (s 23% na 25%). Tomu treba dodati i smanjenje nekih parafi skal-nim nameta, poduzimanje mjera za smanjenje neli-kvidnosti, smanjenje porezne evazije, aktivnosti na smanjenju barijera investicijama, bolji pristup jeftini-jim kreditima i kratkoročni new deal javne investicije za manje građevinske radove (obnova fasada u cilju energetske učinkovitosti) i dugoročniji investicijski ciklus u energetski sektor, infrastrukturu za navodnja-vanje i željeznice.

Javne su investicije prema službenim projekcijama trebale porasti za 7 posto u ovoj godini i predstavlja-ti glavni pokretač rasta društvenog proizvoda proji-ciranog na 0,8 posto. No, glavno makroekonomsko pitanje - erodirana izvozna konkurentnost vezana uz precijenjeni tečaj kune, ostao je netaknut.

Međutim, sada pred kraj godine svjedoci smo da se navedeni ciljevi ne ostvaruju. Kvartalni podaci govore da je GDP i dalje na silaznoj putanji, za godinu kao cjelinu ovisno o izvoru očekuje se pad između 1 i 2 posto tako da se u pogledu konjunkture u zemlji već sada može konstatirati da depresija bolje označava stanje ekonomije negoli recesija.

Gledajući okoliš informatičkog tržišta i industri-je vezano uz državnu administraciju, početak je bio obećavajući. Utemeljena je Komisija za koordinaciju informatizacije javnog sektora, na čelu s potpred-sjednicom vlade da ocijeni stanje i defi nira prioritete razvitka informatike u državnoj upravi te pružanja online usluga za gospodarstvo i građane.

U Upravi za eHrvatsku pri Ministarstvu uprave ista-knuti su i glavni ciljevi operativnog tijela Komisije: projektiranje i gradnja državne mreže na temeljima optičke mreže javnih poduzeća u državnom vlasniš-tvu (Odašiljači i veze, HEP, Hrvatske autoceste, Janaf, Plinacro, Hrvatske željeznice) te povećanje stupnja interoperabilnosti između golemog broja baza poda-taka u tijelima državne uprave putem osobnog iden-tifi kacijskog broja (OIB) čime se trebala omogućiti komunikacija između baza i razvoj novih e-usluga za gospodarstvo i građane.

Što se tiče konkretnih brojki o izdacima za IT ula-ganja i tekuće održavanje iz javnih izvora, dostupni podaci bili su skromni, uobičajeno, čak i nešto netran-sparentniji. IT industriji je poručeno da državni IT iz-daci neće biti manji negoli prethodnih godina.

U takvim okvirima, na osnovi dostupnih kvartalnih podataka i očekivanja da će izdaci za investicije iz jav-nih izvora: državne administracije i poduzeća u držav-

nom vlasništvu najvjerojatnije biti znatno manji od predviđenih (jer treba pokrpati tekuće proračunske izdatke koji su probili planirane okvire) predviđamo da će ukupna IT potrošnja u zemlji u 2012. pasti naj-manje za daljnjih 6 posto.

Ipak, kao pozitivno kretanje vidimo vjerojatni na-stavak rasta izvoza IT usluga, a uz to se poboljšava klima i inicijative start-up okoline. Treba pozdraviti desetak izuzetnih postignuća u pogledu razvoja, ko-mercijalizacije i izvoza softverskih aplikacija, iako je njihov broj i ukupni odraz u agregatnom stanju izvo-za i zaposlenosti zasad simboličan.

2013.Pod pretpostavkom da će u 2013. društveni bruto

proizvod minimalno rasti i da će Hrvatska od srpnja biti 28. članica Europske unije, predviđamo poveća-nje IT potrošnje u zemlji od oko 2 posto. Pritom glav-ne pokretače vidimo u izdacima za softver i opremu vezanu uz fi skalizaciju i investicije za prilagodbu ula-ska u Europsku uniju.

Pravi oporavak IT potrošnje i povratak na (poželjne) relativno visoke stope predviđamo za 2014, a glavne determinantne tog rasta vidimo grupirane u tri glav-na područja :

1. promijenjeni institucionalni okviri (Zakon o poticanju ulaganja i unapređenju investicijskog okruženja, aktivnosti fondova za gospodarsku su-radnju, nacionalna strategija inovacija, perspek-tivnija start-up okolina (Bicro, Crane, tehnološki parkovi, CISex);

2. tehnološki trendovi (oblak, mobilno poslo-vanje, big-data, društvene mreže) koji su sami po sebi pokretač gospodarskog rasta, tehnološkog razvoja, usvajanje inovacija i novih znanja i vje-ština te

3. poslovanje u Europskoj uniji što znači usva-janje i implementaciju pravnih i institucionalnih okvira koje imaju veliku informatičku pozadinu te izravno i neizravno fi nanciranje potražnje za infor-matičkim proizvodima i uslugama iz kohezijskih i strukturnih fondova.

Total => $1,13 milijardi Izvor: IDC Adriatics, 2012

Hrvatsko IT tržište; struktura prema tehnologiji, 2011

14 infoTrend 191/12/2012

Statističari, ekonomski analitičari pa čak i političa-ri složit će se da je 2011. godina za hrvatsko gospo-darstvo bila malo bolja od tri prethodne jer je oštre stope pada BDP-a zamijenila pozitivna nula. Ipak, za veliku većinu hrvatskih tvrtki to je još jedna godina u nizu obilježena padom prihoda, porastom neli-kvidnosti, povećanjem cijena energenata i smanje-njem kupovne moći korisnika njihovih proizvoda i usluga.

Mada se činilo kako se telekomunikacijski sektor snalazi bolje od ostalih precizniji uvid u stanje ot-kriva da je stagnacijsko gospodarsko okruženje na-kon tri teške recesijske godine produbilo probleme s kojima se taj sektor suočava. Najvjerojatniji uzrok tome jest što je, za razliku od ostalih dijelova gospo-darstva, telekomunikacijski segment nosio dodatni uteg u obliku posebnog nameta od šest posto na prihode od prodaje usluga mobilne glasovne i SMS komunikacije.

Za recesijsko-stagnacijsko poslovno okruženje karakteristični su procesi restrukturiranja, pojačani konkurencijski pritisci, spajanja i preuzimanja te pad investicija. Nijedan od spomenutih trendova nije prošle godine zaobišao ni hrvatski telekomunikacij-ski sektor:

Restrukturiranje: U okviru procesa restruktu-riranja započetog u svibnju, Vipnet je otpustio 130 zaposlenika, odnosno smanjio broj zaposlenih za približno 12%. Hrvatski Telekom reorganizirao je svoje poslova-nje godinu dana ranije, vrativši T-Mobile pod skute matične tvrt-ke. Slično kao Vipnet i HT je time značajno uštedio na troškovima za zaposlene.

Jačanje konkurencije: Tijekom teških godina konkurencija među operaterima jača jer izazivači u potrazi za novim izvorom prihoda počinju ulaziti u ono što se nekad smatralo tuđim dvorištem. Tako je u veljači Tele2 predstavio svoje prve pakete usluga namijenjenih malim

STANJE I PERSPEKTIVA HRVATSKOG TELEKOM TRŽIŠTA

Na granici stagnacije i negativnog rasta

Iako se na prvi pogled čini kako se telekomunikacijski sektor u džungli loših trendova snalazi bolje od ostalih malo precizniji uvid u stanje na terenu otkriva iznenađujuću činjenicu: stagnacijsko gospodarsko okruženje koje je uslijedilo nakon tri teške recesijske godine produbilo je probleme s kojima se suočava i taj dio gospodarstva.

AUTOR KREŠIMIR ALIĆ, VODITELJ ISTRAŽIVANJA

i srednjim poduzećima s cijenama i do 30% nižim od konkurencije. Nakon tri mjeseca i H1 telekom je na-javio ulazak u segment mobilne telefonije.

Spajanja i preuzimanja: S ciljem širenja poslo-vanja ili eliminiranja konkurencije velike ribe jedu male. Početkom lipnja Vipnet je uplatio 93 milijuna

eura na račun austrijske tvrtke BEWAG i tako postao stopostotni vlasnik dionica najvećeg hrvatskog kabelskog operatera, tvrtke B.net. Time je drugi najveći mobilni operater zaokružio svoju poslovnu po-nudu te postao drugi najveći all-round igrač na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu. U medijima su se potom pojavile brojne špekulacije o novim spajanjima i preuzimanjima koja su trebala vratiti narušeni balans snaga na prvobitnu pozi-ciju. Međutim, ništa od najavljivanog nije se realiziralo.

Pad investicija: Tvrtke koje manje za-rađuju raspolažu manjim sredstvima za

>ISTRAŽIVANJE

Broj korisnika telekomunikacijskih usluga raste, ali zbog istodobnog snižavanja cijena pada prosječna potrošnja - telekom tržišta većine razvijenih zemalja polako se smanjuju.

191/12/2012 infoTrend 15

investiranje. Vrijednost kapitalne investicije najvećih operatera ostvarenih tijekom 2011. smanjena je za više od petine u usporedbi s prethodnom godinom. Dio pada vezan je i uz nastavak sukoba HT-a i HA-KOM-a oko izgradnje optičke mrežne infrastrukture, odnosno uvjeta pod kojima bi taj operater trebao ponuditi svoju mrežu na korištenje drugim opera-terima.

Osim nabrojenih trendova taj dio hrvatskog gos-podarstva svjedočio je i promjenama s kojima se posljednjih godina suočavaju telekomunikacijske industrije gotovo svih država svijeta. Naime, teh-nološke inovacije dovode do kreiranja novih, kva-litetnijih i jeftinijih usluga, što uvjetuje konstantnu migraciju korisnika. Tako, primjerice, korisnici tradi-cionalnih fi ksnih glasovnih usluga prelaze na jefti-

nije i sve kvalitetnije VoIP usluge ili odabiru mobilne usluge koje karakterizira veća personalnost i do-hvatljivost. Pristup Inter-netu s mobilnih uređaja postaje uspješna dopuna fi ksnom širokopojasnom pristupu, a IP-VPN usluge već su zamijenile najveći dio ostalih standarda za prijenos podataka. Dakle,

broj korisnika i prosječno korištenje telekomunika-cijskih usluga raste, ali zbog istodobnog snižavanja cijena pada prosječna potrošnja. Drugim riječima, telekomunikacijska tržišta u većini razvijenih zema-lja polako se smanjuju.

Ti trendovi nisu od jučer. Već godinama oblikuju razvoj hrvatske telekomunikacijske industrije no, kako nemaju drastični utjecaj, tijekom prošle godi-ne struktura te industrije doživjela je tek kozmetičke promjene. Ovaj segment hrvatskog gospodarstva i dalje sačinjava tristotinjak tvrtki koje se bave pru-žanjem telekomunikacijskih usluga, proizvodnjom opreme, distribucijom telekomunikacijskih proizvo-da, implementiranjem telekomunikacijskih rješenja

te instaliranjem i servisiranjem telekomunikacijske opreme.

Ukupan prihod koji su tijekom 2011. ostvari-le hrvatske telekomunikacijske tvrtke iznosi 15,54 milijardi kuna, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja pad od 4,9%. No, u usporedbi s godinom ranije pad je dvaput manji što se može pripisati do-nekle poboljšanoj gospodarskoj klimi u državi.

Analiza strukture prihoda otkriva nastavak izrazi-te dominacije nekoliko najvećih tvrtki. Slično kao i prethodne godine Hrvatski Telekom je zaradio više negoli svi ostali zajedno, tri najveće tvrtke bile su zaslužne za gotovo četiri petine ukupnog prihoda, dok je pet najvećih generiralo gotovo 90% ukupnog

Rang unutar Top 1000

Ukupni prihod 2011 (kn)

Rast ukupnog prihoda 2011/10

Broj zaposlenih

Rast broja zaposlenih 2011/10

1 4 HRVATSKI TELEKOM D.D.

7,838,682,931 -5.8% 5,666 -1.9%

2 15 VIPNET D.O.O. 3,097,430,979 -9.9% 900 -6.3%

3 70 ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

1,214,804,791 -4.8% 1,607 0.1%

4 77 TELE2 D.O.O. 1,076,289,616 8.0% 105 5.0%

5 170 OT-OPTIMA TELEKOM D.D.

491,213,155 7.9% 214 11.5%

6 259 B.NET HRVATSKA D.O.O.

302,526,112 23.8% 191 4.9%

7 300 NOKIA SIEMENS NETWORKS ZAGREB D.O.O.

260,505,439 -15.4% 126 5.0%

8 393 METRONET TELEKOMUNIKACIJE D.D.

203,151,620 -17.2% 217 0.9%

9 450 H1 TELEKOM D.D. 180,000,799 31.6% 142 6.8%

10 504 VIPNET USLUGE D.O.O 161,498,832 -4.6% 92 -7.1%

11 719 MOBIS-ELECTRONIC D.O.O.

118,094,410 -37.1% 18 -30.8%

Telekom tvrtke uvrštene u listu tisuću najvećih poduzeća po ukupnom prihodu u Hrvatskoj u 2011. godini

Izvor: Lider, Fina, 2012

Slično kao i prethodne godine Hrvatski Telekom je zaradio više nego svi ostali zajedno.

16 infoTrend 191/12/2012

prihoda telekomunikacijskog sektora. Najbolja po-tvrda teze o izrazitoj koncentraciji tog sektora jest ako se iz kalkulacije ukupnog prihoda izuzmu dva najveća igrača. U tom bi slučaju ukupan prihod te-lekomunikacijske industrije zabilježio rast od 0,4% na godišnjoj razini. Baš zato što prihodi dvaju najvećih operatera posljednjih godina bilježe natprosječ-ni pad, udio najvećih se malo pomalo smanjuje. Mišljenja smo da je to u pr-vom redu posljedica liberalizacije tržišta telekomunikacijskih usluga, zbog koje se u igru uključuju novi, sve uspješniji pružatelji.

Ukupna dobit telekomunikacijskih tvrtki pala je za 8,4% u odnosu na godi-nu ranije, zaustavivši se na 2,40 milijarde kuna. Ovogodišnja stopa pada manja je za više od tri postotna poena od one zabilježene u prethodnoj godini. Kad bismo u kalkulaciju uključili i prijavljene iznose gubitka od poslovanja, ukupna dobit (minus gubitak) sektora za 2011. godinu pala bi na 1,92 mi-lijarde kuna. Prema istovrsnoj kalkulaciji, rezultat za 2010. bio bi 2,07 milijardi kuna. Broj gubitaša tek se neznatno promijenio u odnosu na prethodnu godi-nu, spustivši se sa 97 na 94.

Posljednjeg dana prošle godine hrvatske su te-lekomunikacijske tvrtke zapošljavale 10.283 dje-latnika. U odnosu na godinu dana ranije to je pad od 1,5%. Za razliku od prihoda i dobiti pri čemu je zabilježeno usporavanje negativnih trendova, stopa pada zaposlenih povećana je za 0,3%. Najveći krivci za smanjenje broja zaposlenih opet su najveće kom-panije - Hrvatski Telekom i Vipnet. Tele2, Optima Telekom, B.net, Metronet i H1 Telekom, najvažniji izazivači spomenutog dvojca, odreda su u rubrici za-poslenici povećali brojke. Drugim riječima - oni čiji je prihod rastao su zapošljavali, a oni čiji je padao otpuštali.

Na popisu tisuću najvećih hrvatskih tvrtki po osnovi prihoda ostvarenog tijekom 2011. godine je i jedanaest telekomunikacijskih tvrtki - osam opera-tera, dva proizvođača i jedan distributer telekomu-nikacijske opreme. Sve te tvrtke ostvarile su u 2011. prihod veći od 100 milijuna kuna. Najveći telekom operater Hrvatski Telekom prodao je usluga u vrijed-nosti tek nešto manjoj od 8 milijardi kuna i ujedno je četvrta najveća tvrtka u državi. Ostali predstavnici

telekomunikacijskog sektora među sto najvećih hr-vatskih kompanija su Vipnet, Ericsson Nikola Tesla i Tele2.

Malo toga se promijenilo u strukturi prihoda s ob-zirom na vrst telekomunikacijske djelatnosti uz po-moć koje je ostvaren. Dakle, nastavlja se izrazita do-minacija operatera, čiji je udio u ukupnim prihodima malo niži od 90%. Veliku većinu preostalog prihoda ostvarili su proizvođači telekomunikacijske opreme. Udio svakog od tri preostala segmenta - distribute-ri, implementatori i instalateri-serviseri - približno je jednak - 1%.

Što očekivati od 2012. i malo dalje buduć-nosti?

Sredinom ove godine u Hrvatsku je iz Eurozone uvezen novi udar krize. Nakon kratkotrajne stagna-cije neoporavljeno gospodarstvo ponovno stenje pod negativnim stopama rasta. Opet raste nezapo-slenost, cijene energenata i životni troškovi. Stopa infl acije doseže višegodišnje maksimume, a ne-dostatak stranih investicija upozorava da ćemo na

oporavak morati pričekati još neko vrije-me. Pojačana porezna presija kao rezultat mjera nove Vlade dodatno snižava već ozbiljno umanjenu kupovnu moć stanov-ništva.

Drastično pogoršanje gospodarske si-tuacije negativno će se odraziti i na poslo-vanje telekomunikacijskih tvrtki do kraja ove godine i barem tijekom prve polovice 2013. Drugim riječima, padat će im pri-hod, dobit i broj zaposlenih. U odnosu na stagnacijsku 2011. očekuje se značajniji

pad čemu u prilog govore i rezultati poslovanja HT-a u prvih devet ovogodišnjih mjeseci koji u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju pad prihoda od 7,1%, pad dobiti od 6,4% i smanjenje broja zapo-slenih od 5,6%.

U beskrajnom crnilu ipak postoji i jedna svijetla točka. Nakon niza političkih igara - ukidanja u li-stopadu 2011. pa ponovnog nametanja u siječnju ove godine - početkom srpnja konačno je ukinuta naknada od 6% na prihod od usluga za glasovne i SMS usluge u pokretnim mrežama. To bi trebalo značajno poboljšati položaj operatera i osloboditi im prostor za ulaganja u optičku infrastrukturu i LTE mobilne mreže. Uz operatere, u kratkom roku živnuo bi i segment instalatera telekomunikacijske opreme, no ostale telekomunikacijske tvrtke ipak trebaju pri-čekati kraj krize i oporavak kupovne moći.

Hrvatskoj telekomunikacijskoj industriji predviđa-mo ples na granici stagnacije i negativnog rasta kroz duži rok. Pod pretpostavkom polaganog gospodar-skog oporavka pad prihoda najvećih tvrtki trebao bi se postupno usporavati. Ipak, ukupan prihod opera-tera vjerojatno će ostati u negativnim okvirima zbog jačanja konkurencije, regulatornih pritisaka, primje-ne novih tehnologija, zamjene skupljih usluga jefti-nijima i novih načina prodaje telekomunikacijskih usluga. Kako operateri čine daleko najveći dio hr-vatske telekomunikacijske industrije i pod pretpo-stavkom značajnijeg rasta ostalih segmenata, stope rasta prihoda cjelokupnog sektora neće značajnije skočiti iznad nule.

Prihod hrvatske telekom industrije; stope rasta 2007-2013

Udio najvećih se malo pomalo smanjuje što je u prvom redu posljedica liberalizacije tržišta.

>ISTRAŽIVANJE

191/12/2012 infoTrend 17

EKSTERNALIZACIJA<

osvrt

KONFERENCIJI JE NAZOČILO pedesetak voditelja i članova informatičkih odjela tvrtki s područja Dalmacije. Osim u Spli-tu, konferencija se svake godine održava i u Osijeku, Rijeci i Zagrebu, a sveukupno sudjeluje dvjestotinjak ljudi.

Prvo predavanje vezano za obitelj alata System Center 2012 održao je Tomislav Lepušić sistemski inženjer Integra gru-pe. Kroz predavanje je naglašeno kako je riječ o cjelovitom rješenju namijenje-nom nadzoru cjelokupnog informatičkog okruženja. System Center 2012 postavlja krajnjeg korisnika u središte, a implemen-tira najsuvremenije premise kod nadzora IT infrastrukture poput BYOD-a, Cloud-computinga i zelenog IT-a.

Ivan Turk, također sistemski inženjer iz Integre održao je predavanje pod nazivom Bespućima backupa. Govoreći o važnosti ispravne backup strategije naglasio je da takva rutina mora biti što jednostavnija, a centralizacija i deduplikacija su navedene kao osobine koje bi morale biti impera-tiv dobrog backup alata. Predstavljeni su i konkretni backup alati koje kod svojih klijenata implementira Integra.

Najnoviju generaciju HP-ovih posluži-telja, HP ProLiant Gen8, predstavio je To-

Dan integracije 2012Riječ je o stručnoj konferenciji namijenjenoj IT menadžerima i IT profesionalcima odgovornima za nadzor i upravljanje informacijsko-komunikacijskim sustavima u svojim organizacijama. Konferencija je održana u Splitu, sredinom prošlog mjeseca

mislav Lukačević iz hrvatske podružnice Hewlett-Packarda. Tijekom predavanja moglo se čuti kako je pri dizajniranju te obitelji poslužitelja uzeto u obzir više od

100.000 korisničkih feed-backova, u istraživanje i ra-zvoj uloženo je više od 300 milijuna dolara, a realizira-no je više od 900 patenata i 150 dizajnerskih inovacija. Osma generacija te poznate obitelji poslužitelja donosi i

jednostavniji portfelj pa je tako informa-tičkim stručnjacima znatno lakše odabrati pogodni poslužitelj za konkretnu zadaću.

Domagoj Pernar iz Microsofta Hrvat-ska predstavio je mogućnosti najnovijeg poslužiteljskog operacijskog sustava Win-dows Servera 2012. Naglašeno je kako je to zasigurno najambiciozniji Microsoftov operacijski sustav jer je u istraživanje tr-žišta i predviđanje trendova koji će vladati u IT svijetu tijekom sljedećih 7 do 8 godi-na utrošio gotovo dvije godine prije nego što se uopće krenulo u njegov razvoj. Ti-jekom istraživanja, Microsoft je zaključio da će tijekom tog razdoblja računalstvo u oblaku zasigurno igrati veliku ulogu pa sustav Windows Server 2012 nudi različite mogućnosti integracije s platformama jav-nih oblaka i mogućnost kreiranja potpuno zaokruženog privatnog oblaka. Kao i kod HP ProLiant poslužitelja i Microsoft se od-lučio za pojednostavljenje portfelja pa tako

novi server dolazi u samo dvije edicije - Standard i Datacentr, a jedina razlika među njima je u mogućnostima virtualizacije od-nosno broju virtualnih računala koje podržavaju.

Konferencija je zaključena predstavljanjem projekta imple-mentacije PCI-DSS standarda unutar Imex banke čije je poslo-vanje i osnovne podatke predsta-vio Damir Jurić - voditelj odjela poslovanja s građanima.

PCI-DSS standard određuje dvanaest sigurnosnih zahtje-va koje bi morao ispuniti svaki sustav za kartično poslovanje. Ivan Turk je predstavio i imple-mentaciju Fortinet sigurnosne infrastrukture unutar banči-nog IT sustava. Kako je riječ o banci sigurnost i tajnost su na prvom mjestu pa se predavanje više temeljilo na mogućnostima Fortinet opreme negoli na kon-kretnim primjerima implemen-tacije. (sm)

18 infoTrend 191/12/2012

>EKSTERNALIZACIJAUPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA

EUROPSKA KONFERENCIJA O POSLOVNIM PROCESIMA

BPC 2012Za rast konkurentnosti cjelokupnog hrvatskog gospodarstva važno je jačanje malih i srednjih poduzeća. Bilo je niz razloga zbog čega poduzetnici nisu dosad iskoristili mogućnosti koje nude nove tehnologije, temeljene na uređenim i standardiziranim poslovnim procesima, a što valja promatrati kao imovinu svake kompanije.

PRIPREMIO HRVOJE SAGRAK

PRED PROGRAMSKIM ODBOROM JUBILAR-NE DESETE EUROPSKE KONFERENCIJE O PO-SLOVNIM PROCESIMA, BPC 2012, ključno pitanje bilo je gdje je upravljanje poslov-nim procesima danas? Jesmo li na po-četku kraja ili na kraju početka?

Zaključak je bio – ovo potonje. Stoga smo gradeći koncepciju konfe-

rencije odlučili naglasiti važnost uprav-ljanja poslovnim procesima u praksi

što je ključna poluga konkurentnosti, imajući u vidu izazovan gospodarski trenutak za cijelu zemlju koji dijele javni sektor i gospodarstvo, a posebno male i srednje tvrtke.

Teme konferencije ponudili smo u programskim cjelinama - glavnu ju-tarnju s ključnim porukama i izazovi-ma koje su poslijepodne bile odvojeno okrenute javnom sektoru i gospodar-stvu, konkretizirane širokim prikazima praktičnih iskustava.

U glavnoj sekciji, uz stručne sugovor-nike aktivne u ekspertnim EU udru-ženjima bila su raspravljena ključna pitanja o pravnoj interoperabilnosti i europskim praksama u pogledu e-raču-na, zatim primjeri upravljanja interope-rabilnošću kroz tzv. nacionalne bibliote-ke UN/CEFACT jezgrenih komponenti. U tom kontekstu može se istaknuti i rasprava na temu kako s ekonomskog aspekta potaknuti projektnu suradnju između javne uprave i gospodarstva ko-rištenjem informacija iz javnog sektora, sukladno EU direktivi Public Sector In-formation (EU PSI),

Panelom „U zrcalu WEF-ovog izvješća o konkurentnosti 2012-2013“ s eksper-tnim sudionicima iz EU-a, akademske

Hrvoje SagrakČlan Programskog odbora i direktor BPC 2012 konferencije

191/12/2012 infoTrend 19

EKSTERNALIZACIJA<

zajednice, javnog sektora i poslodava-ca, uključujući konzultante, željeli smo iskoristiti trenutak za radikalno osvje-štenje kako nas ispravni koncepti o upravljanju poslovnim procesima mogu potaknuti na promjene i rješenja za izla-zak iz krize. Upravo u tome ogleda se odgovornost vlasnika pri vladanju po-slovnim procesima – BPM Governance i pripadajućim najboljim praksama uz težnju prema izvrsnosti.

Pritom je rast konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MISP) ključan za snaženje konkurentnosti cijelog hrvat-skog gospodarstva, ne samo zbog či-njenice da taj sektor ima oko 65% od ukupno zaposlenih danas već i zbog po-tencijala povećanja produktivnosti su-tra. Bilo je niz razloga zbog čega mali i srednji poduzetnici nisu dosad iskoristili mogućnosti koje nude nove tehnologije, temeljene na uređenim i standardizira-nim poslovnim procesima, koje valja

promatrati kao imovinu svake kompa-nije. Put prema većoj konkurentnosti MISP-a jest da se u okviru vrijednosnog lanca pozicioniraju što više – u smislu isporuke veće dodane vrijednosti.

Da bi se to postiglo, nužno je imati osviješteni koncept upravljanja poslov-nim procesima i u tom kontekstu uprav-ljanje znanjem. I to, ne samo pojedinaca nego znanjem poduzeća, digitalizirati ključne procese, crpiti iz njih znanje i tako stvoriti pretpostavke za inovacije. Umreženi MISP-ovi danas mogu im-plementirati informacijske tehnologije kroz operativne troškove putem raču-nalstva u oblaku, koristeći integrirana rješenja kao servis za upravljanje proce-sima, radnim tokovima, dokumentaci-jom i znanjem. Ulaganje u obrazovanje i menadžersko znanje može dati višestru-ke rezultate imajući na umu i pozitivan domino efekt u okviru umreženog gos-podarstva.

Naposljetku, želeći svima omogućiti dostupnost vrijednostima Desete BPC konferencije, na web-stranicama bpc.infodom.hr mogu se naći prezentacije stručnjaka i BPM deklaracija, sažetak i skup vrijednosnih poruka o upravljanju poslovnim procesima i stvaranju veće

vrijednosti za poduzeća i pojedince. Tu su i poruke o upravljanju poslovnim procesima koje su proteklih deset godi-na vrsni sudionici naših deset međuna-rodnih konferencija upućivali hrvatskoj poslovnoj javnosti.

Hrvatska je u razvoju konkurentnosti još na tranzicijskom stupnju, na prijela-zu iz društva pokretanog efikasnošću u ono pokretano inovacijama. Stoga, vrijednosti koje BPC konferencija podr-žava već puno desetljeće iznaći će nove, aktualne teme i u budućnosti.

U nastavku čitajte kako su predavači osvijetlili pojedine aspekte BPM problematike prezentirane sudionicima konferencije

Ispravni koncepti o upravljanju poslovnim procesima mogu potaknuti na promjene i rješenja za izlazak iz krize

Ulaganje u obrazovanje i menadžersko znanje može dati višestruke rezultate, imajući na umu i pozitivan domino efekt u okviru umreženog gospodarstva

20 infoTrend 191/12/2012


NIJE POSLOVNI PROCES SVAKI POSAO KOJI RADIMO VEĆ SAMO AKO JE REZULTAT TOG POSLA PROIZVOD ILI USLUGA KOJI SU NEKOM POTREBNI

Putokaz u Demingov krug

Sredinom listopada u Zagrebu je održana Deseta europska konferencija o poslovnim procesima. Značajna je to obljetnica, osobito kad se zna da je među najstarijima u Europi. Tragom te konferencije, nemamo namjeru objaviti prigodničarski tekst već pokušati sistematizirati neka suvremena znanja o poslovnim procesima, procijeniti koliko se primjenjuju kod nas i analizirati što smo u tom području napravili dobro, a što bi još trebalo učiniti želimo li primjenom tih znanja poboljšati svoje poslovanje.

PRIPREMIO JOSIP BRUMEC

Definicija poslovnog procesaŠiri krug poslovnih stručnjaka može

imati koristi od rasprave o poslovnim pro-cesima samo ako se za početak svi složimo oko definicije tog pojma. Kathy A. Long, utemeljiteljica i konzultantica iz tvrtke Innovative Process Consulting, odgova-rajući na pitanje što je poslovni proces, kaže: It’s everything we do! A nakon pa-žljive analize zaključuje: It’s HOW we do what we do! Ako se usmjerimo na suštinu toga što i kako možemo ponuditi sažetu definiciju: Poslovni proces je smišljeno povezan skup aktivnosti i odluka koji se izvodi na vanjski poticaj radi ostvariva-nja nekog mjerljivog cilja organizacije, troši vrijeme i resurse te pretvara ulazne veličine u specifične proizvode ili usluge značajne za kupce ili korisnike. Nijedna riječ u toj definiciji nije suvišna već ima svoju težinu pa neće biti potpuna ispusti li se bilo koji njezin dio. Posebno treba obratiti pozornost na dio teksta koji se u kolokvijalnom govoru najčešće ispušta: nije poslovni proces svaki posao koji radimo već samo ako je rezultat tog posla proizvod ili usluga koji su nekom potrebni!

Analizirajmo značenje te definicije malo detaljnije po dijelovima:

...povezani skup aktivnosti i odlu-ka... Podrazumijeva se da je to smišljeno povezan skup radnji i odluka (a ne kon-glomerat) koji vode postizanju ciljeva i zadovoljenju nekih potreba kupca ili ko-risnika. Ta se povezanost odnosi na sve radnje (end to end) potrebne za izradu upotrebljivog proizvoda ili pružanja cje-lovite usluge, bez obzira na organizacijske jedinice u kojima se ti koraci izvode.

...koji se izvodi na vanjski poticaj... Poduzeće ne radi niti troši neke resurse ako za to nema zahtjeva ili poticaja od nekog kupca ili korisnika. U proizvod-nim tvrtkama taj poticaj je narudžba kupca, premda potražnja ne mora uvijek biti neposredna već može biti i planirana (što ovisi o sustavu upravljanja proizvod-njom).

...specifični proizvodi ili usluge... Svaki izlazni rezultat izvođenja proce-sa mora biti pojedinačno prepoznatljiv (odnosno, ne može ga dati nijedan drugi proces) i mjerljiv. Naprimjer, nije proces prodaja i marketing (to je skup procesa, ali i naziv organizacijske jedinice koja ih obavlja) već isporuka robe kupcu (jer je nakon izvođenja tog procesa kupac pri-mio proizvod koji mu je potreban).

...od značaja za kupca ili korisnika... Poduzeće koje bi postojalo samo za sebe ne bi imalo nikakvog smisla, ono posto-

ji samo zbog kupaca ili korisnika njegovih proizvoda ili usluga. Me-đutim, u složenim poduzećima čije je djelovanje organizirano po načelu vrijednosnog lanca (value chain) kupac ili korisnik ne mora uvijek biti vanjski, to mogu biti i neki drugi interni procesi ili or-ganizacijske jedinice iz vrijedno-snog lanca.

Treba naglasiti da se ta defini-cija poslovnog procesa nipošto ne smije shvatiti formalno. Može se modelirati i učinkovito upravljati samo onim radnim cjelinama koje udovoljavaju toj definiciji.

Životni ciklus poslovnog procesa

Poslovni procesi se istražuju i modeli-raju kako bi se sistematiziralo znanje po-duzeća o načinu rada, omogućilo njihovo kontinuirano unapređivanje i poboljšava-nje te učinkovitije izvođenje, ili najkraće:

Osnovni smisao upravljanja poslovnim procesima jest poboljšanje performansi organizacije

Josip Brumec

191/12/2012 infoTrend 21

EKSTERNALIZACIJA<

zbog unapređenja poslovanja. Taj skup osmišljenih postupaka naziva se upravlja-nje poslovnim procesima (Business Proce-ss Management - BPM) i najbolje se može prikazati općim PDCA (Plan, Do, Check, Act) modelom upravljanja W. E. Demin-ga. Prošireni Demingov krug, prilagođen analizi životnog ciklusa poslovnih proce-sa, prikazan je na slici 1 te ima 8 faza:

Prepoznati. Formirati stručni tim i usuglasiti motive za unapređenje poslo-vanja. Izraditi popis poslovnih procesa u tvrtki, uz strogo poštivanje definicije.

Modelirati. Utvrditi aktivnosti, doga-đaje, poslovna pravila i način sadašnjeg (As Is) načina izvođenja procesa i to do-kumentirati. Izraditi model uz korištenje normirane metodologije BPMN.

Poboljšati. Koncipirati unapređenje uvođenjem novih ICT procesa i preustro-jem procesa (BPR) te prikazati novo rje-šenje modelom budućeg procesa (To Be). Simulacijom na modelu provjeriti oče-kivane učinke unapređenja te izračunati ROI. Prethodne točke ponavljati dok se ne postigne suglasje o mogućnosti i ispla-tivosti provedbe.

Pokrenuti. Izraditi pro-cesno orijentirane aplikaci-je (POA) za potporu izvo-đenju procesa, temeljene na servisno orijentiranoj arhitekturi (SOA) i web-tehnologijama te ih instali-rati u radnoj okolini.

Izvoditi. Operativno provesti BPR i uvesti pro-cesno orijentirane aplikaci-

je. Obrazovati sudionike za rad s poboljša-nim procesima te izvoditi poslove na nov način.

Nadzirati. Pratiti izvođenje aktivnosti (Business Activity Monitoring – BAM), utrošak resursa, trajanje i komunikaciju među procesima. Mjeriti performanse no-vih poslovnih procesa (KPI). BAM modul treba biti sastavni dio POA aplikacije.

Analizirati. Uspoređivati stvarno po-stignute performanse (KPI) novih procesa s onima koje su prognozirane na temelju simulacije. Utvrditi točke u procesu na kojima treba intervenirati da se postigne očekivani učinak.

Optimirati. Preraspodijeliti raspoložive resurse radi postizanja maksimalnih uči-naka. Za vanjske korisnike poslovnih pro-cesa to je kraće trajanje i poboljšanje kva-litete, a za tvrtku koja je vlasnik procesa to je manji utrošak resursa. Dakle, osnovni smisao upravljanja poslovnim procesima jest poboljšanje performansi poduzeća. Ako životni ciklus zastane na drugoj fazi (što se najčešće zbiva kod projekata pod radnim nazivom Izrada repozitorija po-slovnih procesa) onda je sav uloženi trud beskoristan. Također, besmisleno je ulaziti u projekt preustroja i unapređenja poslov-nih procesa ako nema ekonomske oprav-danosti koja se može egzaktno izračunati i dokazati. Uopćeni ciljevi da će BPM dati jeftinije procese koji se odvijaju brže uz veću kvalitetu nisu dovoljan argument za pokretanje BPM-projekta. Atribute jef-tinije, brže i kvalitetnije treba potkrijepiti

računom pa se zato simulacija očekivanih učinaka unapređenja na modelu procesa (što je predviđeno u fazi Poboljšati) ni-kako ne smije zaobići. Međutim, pri vred-novanju učinaka unapređenja treba upo-zoriti na bitnu razliku između poslovnih procesa u profitno orijentiranim tvrtkama i procesa u uslužnim organizacijama (jav-ne službe, državna administracija).

Profitna organizacija je vlasnik proce-sa (jer ga oblikuje i unapređuje) a istodob-no je i korisnik procesa (jer koristi učinke njegovog unapređenja).

Kod izračuna stope povrata investicije (Return of Investment-ROI) prema izrazu:

ROI = (korist-trošak)/trošakbolje vrijednosti svih triju atributa (jef-

tinije, brže i kvalitetnije) pridonose pove-ćanju vrijednosti varijable korist za profit-no orijentiranu tvrtku.

Kod uslužnih organizacija koje su vlasnici procesa ali nisu njihovi jedini korisnici, u račun ROI treba uključiti ne samo korist i trošak za vlasnika procesa koji pruža uslugu već i za korisnika uslu-ge. Najkraće rečeno, mora se primjenjivati načelo da se ROI u tom slučaju mora ra-čunati za složeni sustav koji čine i pruža-telj i korisnik usluge. U protivnom, dobro postavljen proces kod pružatelja usluga ne mora ništa značiti za korisnika proce-sa. Nažalost, o tome se vodi vrlo malo (ili nimalo) računa kod unapređenja procesa (najčešće uvođenjem suvremenih tehno-logija) u javnoj upravi koja pruža usluge velikom broju korisnika.

Preustroj procesa u javnoj upravi mora biti usmjeren na smanjivanje ukupnog tro-ška ili na povećanje ukupne koristi, dakle i kod pružatelja i kod korisnika usluge. Par-cijalni pristup, usmjeren samo na pobolj-šavanje procesa kod pružatelja usluge nije ekonomski razborit, a u slučaju javne upra-ve može biti protuzakonit, s obzirom na to da u članku 10 Zakona o općem upravnom postupku stoji: U upravnim stvarima postu-pa se što je moguće jednostavnije, bez odgo-de i uz što manje troškova...

Životni ciklus poslovnog procesa

Više o modeliranju poslovnih pro-cesa, o procjeni zrelosti procesa i ra-zvoju procesno orijentiranih aplika-cija pročitajte u cijelom članku koji možete preuzeti sa stranica www.in-fotrend.hr ili www.koris.hr.

Uopćeni ciljevi da će BPM dati jeftinije procese koji se odvijaju brže uz veću kvalitetu nisu dovoljan argument za pokretanje BPM-projekta

Preustroj procesa u javnoj upravi mora biti usmjeren na smanjivanje ukupnog troška ili na povećanje ukupne koristi, dakle i kod pružatelja i kod korisnika usluge

22 infoTrend 191/12/2012


KAKO POVEĆATI KONKURENTNOST TVRTKE I DRŽAVE

Kraj ‚alibi menadžmenta’

Poslovna sofisticiranostOd menadžera, vlasnika i od državne

uprave traži se inovativnost u prilagođa-vanju tržištu posebice sada u krizi. No, prema podacima propadaju i najveće tvrt-ke za koje nikada ne bismo rekli da će po-kleknuti, javna poduzeća traže podizanje cijena ili donacije od države da pokriju gubitke koje na kraju plaćaju građani - po-rezni obveznici.

Povežemo li te dvije činjenice lako je za-ključiti gdje treba tražiti uzrok takve situ-acije barem u Hrvatskoj. U praksi najčešće čujemo menadžerske izjave poput: ...ti ne razumiješ kako se kod nas radi... …a gdje to još ima, tko je to uveo… ...oni to nisu tako pa onda nećemo ni mi...

Umjesto inovativnosti primjenjuje se duboko ukorijenjeni i kod nas jedino ci-jenjeni alibi menadžment ili u žargonu copy-paste menadžment. Rezultati su vid-ljivi. Nasuprot tomu jedan od kriterija po kojemu se ocjenjuje konkurentnost nekog gospodarstva je poslovna sofisticiranost koja mjeri inovativnost i sposobnost me-nadžera da donose kreativne odluke prila-gođene novim i tržišnim trendovima.

Poslovna sofisticiranost nekog gospo-darstva mjeri se njegovom spremnošću da upravlja rizicima i poslovanjem na so-fisticirani način, dakle znanjem i sposob-nostima! To znači da gospodarstvo ima takav menadžment koji je u stanju uspo-staviti poslovno okruženje koje smanjuje rizik poslovanja, povećava konkurentnost i operativne kapacitete te osigurava ra-zumnu operativnu marginu (u svijetu je EBIT margina u prosjeku 7%). Hrvatska

Upravljanje kompanijom više nije i nikad neće biti onakvo kakvo je bilo dosad

PRIPREMIO NINO SIPINA ocjena konkurentnosti u poslovnoj sofi-sticiranosti i inovativnosti je 83 što najviše kvari ukupni prosjek (mi smo 81. od 144 zemlje prema World Economic Forum: Global Competitivness Report 2012-2013).

Poslovne odluke: Managed Service ili Shared Service

Upravljačke odluke koje povećavaju indeks poslovne sofisticiranosti su Ma-naged Service ili Shared Service. Na hr-vatskom bi to značilo: izdvajanje servisa iz osnovnog poslovanja drugima koji to rade za mene, ali bolje i jeftinije. Isto tako drugi mogu meni dati na izvođenje svoje servi-se za koje sam specijaliziran i koje radim za druge. U poslovnom svijetu izdvajanje servisa ujedno znači izdvajanje dijela po-slovnih procesa pa možemo reći da je:

Managed Service ili Shared Service = Business Process Outsourcing

Međutim, nikako se ne smije poistovje-titi Business Process Outsourcing isključi-vo s outsourcingom zaposlenika. To sigur-no uključuje i izdvajanje dijela skladišta, rezervnih dijelova, potrošnog materijala, strojeva i alata potrebnih za servisne uslu-ge. Servis u tom kontekstu ima značenje poluproizvoda koji uključuje cjelokupan ljudski rad, materijal, strojeve i alate koji sudjeluju u isporuci tog poluproizvoda. Prema tome: servis = poluproizvod.

Kada donijeti odluku Managed Service ili Shared Service

Kako bismo donijeli ispravnu odluku na vrijeme treba pravilno i segmentirano

Nino Sipina radi više od deset godi-na na poslovima unapređenja po-slovnih procesa i osiguranju kvalite-te u Hrvatskom Te-lekomu, a zadnjih sedam godina bavi se Managed Servi-ce i Shared Service

modelima i praktičnom implemen-tacijom u ugovore HT-a s vanjskim izvođačima. Rezultati i iskustva su prezentirani na međunarodnim BPM i Quality konferencijama gdje su bile prisutne gotovo sve industrije s vrlo pozitivnim povratnim informacija-ma.

Nino Sipina je predstavnik Hrvat-skog Telekoma u TeleManagement Forumu od 2002. godine gdje je radio na razvoju procesnog okvira eTOM. Član je Izvršnog odbora itSMF Hrvatska (ITIL). Ima ITIL i Lean Six Si-gma certifikat. Sudjelovao je kao go-vornik na više od 20 međunarodnih konferencija u Europi.

191/12/2012 infoTrend 23

EKSTERNALIZACIJA<

mjeriti rezultate poslovanja. Za ispravnu odluku poželjno je i segmentirano uspo-ređivati rezultate s konkurencijom na trži-štu na kojem nastupamo ili želimo nastu-piti. Naprimjer, u IT industriji ti segmenti ili servisi zovu se IaaS (Infrastructure as a Service), PaaS (Platform as a Service), SaaS (Software as a Service) i konačno BPaaS (Business Process as a Service).

EBIT – Financijsko mjerenje učinkovitosti kompanije

Svaka tvrtka sukladno zakonu i računo-vodstvenim standardima prati svoje po-slovanje i kreira izvješća na kojima temelji daljnje poslovne odluke. Tu se postavlja ključno pitanje znamo li kakva izvješća su važna za donošenje ispravne upravljačke odluke? Znamo da financijska izvješća uvijek govore o prošlosti, a budućnost određuju poslovne odluke i uvođenje pro-mjena. Način financijskog mjerenja učin-kovitosti kompanije koji se primjenjuje u svijetu je EBIT (Earnings Before Interest and Taxes) ili operativna neto dobit. Izra-žava se u apsolutnim vrijednostima, ali uobičajeno i u operativnoj margini EBIT margin.

Ulazni parametri odlučivanjaUnutar jedne godine tvrtka može do-

nijeti različite odluke - dobre i loše. Može se kreditno zadužiti, može zaposliti ljude ili kupiti dugotrajnu imovinu. Pretposta-vimo da je to napravila na temelju sklo-pljenih ugovora koji znatno premašuju zaduženja.

Međutim, često se događa da menadže-ri zaborave na rizike. Okvirni ugovori kakvi se danas najčešće sklapaju u poslovanju ne obvezuju investitora da naruči cjelokupnu ugovo-renu vrijednost. Investi-tor sukladno potrebama i stanju na tržištu može iznenada prestati naruči-vati i eto problema.

Obveze odjednom na-glo premaše prihode i tvrtka postaje insolven-tna, nelikvidna i u najgo-rem slučaju bankrotira. Je li se mogla spriječiti takva situacija? Gdje se pogrije-šilo? Na slici je prikaz ti-pičnog scenarija hrvatske tvrtke kojoj se upravo to dogodilo.

Raspodjela rizika po servisima Da bi isporučio ugovoreni konačni

proizvod izvođač mora razumjeti glavne PROCESNE KORAKE koji ISPORUČU-JU VRIJEDNOST (interni servis ili polu-proizvod) kao dio konačnog proizvoda za korisnika u traženom volumenu.

Dakle, servis predstavlja funkcionalnu cjelinu (odgovara na pitanje ŠTO) koja s drugim servisima čini konačni proizvod. Proces opisuje odgovor na pitanje KAKO se taj servis povezuje s drugim servisima

Kako smanjiti rizik poslovanja? Koliko god budućnost izgledala optimistična (2007. godina) menadžer

mora procijeniti rizike prije bilo kakve daljnje odluke o ulaganju i proširenju kapaciteta jer već 2008. godine EBIT margina pada na 4% iako prihod raste. To znači da se već u prethodnim godinama tvrtka preinvestirala. Zato treba znati kojim operativnim kapacitetima raspolaže, koje treba nadograditi i kakav je trenutni EBIT.

i isporučuje korisniku u obliku cjelovitog proizvoda.

Kako bi tvrtka izvođač mogla isporučiti traženu količinu proizvoda u jedinici vre-mena mora osigurati operativne kapacite-te i procese da se svaki pojedini servis is-poruči na vrijeme i traženom kvalitetom. Tvrtka to može osigurati samostalno ili Shared Service ugovorima sa svojim podi-zvođačima ili partnerima koji će osigurati isporuku dijela servisa koji izvođač nije u stanju isporučiti samostalno.

Tipičan primjer rasta i pada jedne hrvatske tvrtke

Prih

od i

troš

ak (K

n)

24 infoTrend 191/12/2012

UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA

Isto tako menadžer može procijeniti da ulaganje u potrebne operativne kapacitete za neki interni servis predstavlja ozbiljan rizik za njegovu tvrtku (dosadašnji veliki troškovi tog segmenta poslovanja, potreb-na velika ulaganja zbog premalih kapaci-teta...). Na temelju takvih rizika menadžer tvrtke izvođača može odlučiti da svoje postojeće kapacitete (ljudske i materijal-ne) prebaci partneru, specijaliziranom za takvu vrst posla koji ima veće kapacitete i s njim sklopiti Managed Service ugovor. Tim ugovorom definira se dugoročna su-radnja kojom će taj partner za izvođača izvršavati ugovorni servis.

nadžer zbog smanjenog rizika poslovanja neće dovesti tvrtku u tešku situaciju ni u slučaju većih potresa na tržištu ili ako na-ručitelj odustane od narudžbi.

Što se događa s poslovnim procesima tvrtke izvođača?

Primjenom tih metoda poslovni procesi tvrtke izvođača postaju diskontinuirani u odnosu na njega samog, a upravljanje ta-kvim procesima postaje sofisticirano. U takvom odnosu interni servisi postaju proizvodi koje tvrtka izvođača kupuje na tržištu od svojih partnera i podizvođača i

vor između izvođača, njegovih podizvođa-ča i partnera. Primarni cilj takvih ugovora jest definirati rokove, kvalitetu i količine tako da izvođač prema krajnjem naručite-lju funkcionira kao jedinstvena tvrtka, od-

nosno da se diskontinuira-ni procesi tako integriraju i usklade da izgledaju kao kontinuirani.

Servisno orijentirani dizajn procesa

Sposobnost integracije proizvoda-servisa različi-tih izvođača (diskontinu-irani proces) u konačni proizvod krajnjem kori-sniku naziva se servisno orijentirani dizajn proce-sa. Tim pristupom razina operativnog upravljanja poslovnim procesima po-diže se na takvu razinu

apstrakcije koja odgovara jednom servisu (ili poluproizvodu). Takav servis sadrži procese i troškove cjelokupnog rada, ma-terijala, strojeva, alata i drugih izravnih i neizravnih troškova koji su potrebni za njegovu isporuku.

Skup svih servisa koji su potrebni za is-poruku konačnog proizvoda naručitelju koje tvrtka izvođač isporučuje u okviru jedinstvenog proizvoda naziva se servi-sni katalog. Servisi iz servisnog kataloga se procesno ulančavaju (integriraju) u vrijednosni lanac do krajnjeg korisnika. Servisi u lancu su povezani paralelnim ili serijskim procesima, čija definicija može značajno povećati efikasnost isporuke ukupnog volumena proizvoda i povećati operativnu EBIT dobit tvrtke izvođača.

VAŽNO: Iz teksta je vidljivo da defini-cija servisa u kontekstu poslovnih procesa nije ekonomska već operativno procesna definicija. Servis u tom kontekstu pred-stavlja funkcionalnu cjelinu koju izvođač

Upravljanje rizicimaUvodeći ove modele izvođač upravlja rizicima tako da:• Prihvaća rizik ulaganja u servise koji u sebi sadrže povećanje vrijednosti

dugotrajne imovine tvrtke s najmanjim troškom održavanja i najmanjim fik-snim troškom djelatnika

• Dijeli rizik (ne)isporuke naručenog volumena proizvoda od naručitelja u roku tako što dio rizika prebacuje na podizvođače Shared Service.

• Prebacuje rizik ulaganja i isporuke (kvalitete) za pojedini poluproizvod ili interni servis na partnera u obliku Managed Servicea gdje smanjuje trenutni trošak poslovanja dugoročno i prebacuje ga na specijaliziranog partnera.

Takvim pristupom operativna margina po jediničnom isporučenom proizvodu može biti i manja, međutim u poslovnom slučaju ROI (Return Of Investment) ili po-zitivan povrat na ulaganja mjeren preko NPV-a (Net Present Value) će ranije poka-zati rezultate. U konačnici EBIT margina može značajno porasti ako naručitelj pot-puno konzumira okvirni ugovor.

Ne konzumira li naručitelj cjelokupni ugovor iz bilo kojeg razloga, operativna margina zbog smanjenog ulaganja može ostati ista ili imati manji pad. Tako me-

ugrađuje ih u vlastiti konačni proizvod.Kad treba naručitelju isporučiti veliku

količinu proizvoda u jedinici vremena upravljanje diskontinuiranim procesima postavlja iznimno velike zahtjeve na ugo-

U Hrvatskoj su upravljačka (menadžerska) iskustva u upravljanju takvim modelima mala, znanja o procesnim metodologijama i standardima loša, a praktična primjena procesnih metodologija i standarda je ni-kakva.

Poslovna sofisticiranost nekog gospodarstva mjeri se spremnošću upravljanja rizicima i poslovanjem na sofisticirani način - dakle znanjem i sposobnostima!

191/12/2012 infoTrend 25

koristeći poslovne procese isporučuje kao dio konačnog proizvoda.

Međutim...Gospodarstva kakvo je hrvatsko, zbog

malog investicijskog potencijala prisiljena su koristiti sofisticirane metode upravlja-nja tvrtkama i njenim servisima. U tekstu su predstavljene dvije metode - Shared Service i Managed Service.

Međutim, povećanje konkurentnosti u takvom diskontinuiranom poslovnom okruženju može se postići jedino dobrom definicijom ugovora između poslovnih partnera kojim će diskontinuirani proce-si prema krajnjem korisniku izgledati kao kontinuirani (Lean Six Sigma metodolo-gija).

Ti modeli daju dodatnu važnost uprav-ljanju poslovnim procesima, a posebice traže dodatna znanja, iskustvo i inovativ-nost upravljačkog i ekspertnog kadra. U Hrvatskoj su upravljačka (menadžerska) iskustva u upravljanju takvim modelima mala, znanja o procesnim metodologija-ma i standardima loša, a praktična pri-mjena procesnih metodologija i standar-da je nikakva.

Država poduzima neke aktivnosti za prezentaciju takvih modela (npr. klasteri-ranje), ali očito se ne postiže cilj. Uzroke treba tražiti u neznanju odnosno nedostat-ku praktičnog iskustva onih koji educiraju te u još većem neznanju menadžera koji bi to trebali provesti u svojim tvrtkama. Me-đutim, nije problem neznanje. Znanje se može steći kad bi postojalo zanimanje, a mogu ga razviti znalci koji imaju iskustvo i hrabrost. Jesmo li u stanju prepoznati ta-kve osobe, dovesti na prave pozicije i pla-titi im da to provedu?

VODEĆI MEĐUNARODNI ICT SKUP u Jugo-istočnoj Europi koji organizira hrvatska ICT udruga MIPRO, uz brojne domaće i strane suorganizatore, pokrovitelje, par-tnere i sponzore ulazi u trideset i šestu go-dinu održavanja što je rijetkost i u svjet-skim relacijama. Iako mu je ICT temeljno opredjeljenje i orijentacija, MIPRO u prvom redu zastupa rastuće tehnologi-je pa se sve više i sve češće orijentira i k obnovljivim izvorima energije, ekologiji, nanotehnologiji, novim materijalima. Sve novo naći će svoj odraz i u MIPRO-vom zrcalu.

Nedavno je potencijalnim autorima radova upućen poziv za prijavu radova za deset konferencija/savjetovanja koje definiraju uža područja MIPRO-vih inte-resa. To su telekomunikacije i informacije, raspodijeljeni računarski i vizualizacijski sustavi, računala u obrazovanju, digitalna ekonomija, računala u tehničkim sustavi-ma, inteligentni sustavi, sigurnost infor-macijskih sustava, uprava, lokalna uprava i javni servisi, poslovni inteligentni sustavi, mikroelektronika, elektronika i elektronička tehnologija. Uz navedena seniorska savje-tovanja tu je i sekcija studentskih radova MIPRO Junior namijenjena preddiplom-skim i diplomskim studentima sveučilišta i veleučilišta.

Na svim savjetovanjima dobro su došli i znanstveni i stručni radovi kao i prezen-tacije tehnologija, proizvoda i usluga. Pri-maju se radovi domaćih i stranih autora na engleskom i hrvatskom jeziku. Pozitiv-no recenzirani radovi na engleskom jezi-ku bit će uvršteni u prestižne baze IEEE Xplore i SCOPUS.

Na skupu MIPRO 2012 prvi put je uve-dena nova sekcija MIPRO Inova – ino-vativni high-tech proizvodi, tehnologije i usluge koja će se održati i na MIPRO-u 2013. Tu sekciju podupire udruga neovi-snih izvoznika softvera CISEx i Udruga inovatora Hrvatske koje promoviraju do-maću inovativnu djelatnost. Svrha sekcije jest da inovatori iz gospodarstva, ali i iz istraživačkih ustanova, bez pisanja for-malnih referata na jednostavan način pre-zentiraju svoja inovativna rješenja.

MIPRO 2013Ususret 36. međunarodnom ICT skupu Opatija, 20.-24. V. 2013.

Uza savjetovanja i sekcije u programu skupa su i seminari posvećeni ICT-u u elektroprivrednoj djelatnosti (HEP semi-nar) i seminari posvećeni regulatornoj politici u velikim tehnološkim sustavima (IRP seminar), a organizirat će se i semi-nari o različitim projektantskim vještina-ma. Zahvaljujući vezivanju skupa MIPRO s EU tendencijama organizirat će se i prezentacija RIDE aktivnosti usmjerene k infrastrukturnim projektima, posebno u znanstvenoj sferi. Nastavit će se i ak-tivnost na razvoju MIPRO interaktivne televizije koja je napravila prve korake na skupu MIPRO 2012.

Ostali sadržaji skupa MIPRO 2013 još su u fazi definiranja. Svečano otvaranje skupa u srijedu 22. V. 2013. bit će vjero-jatno popraćeno plenarnom temom o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, o čemu će govoriti vodeći hrvatski me-nadžeri uz panel raspravu o aktualnim mjerama izlaska iz krize u kontekstu pu-nopravnog članstva u EU. Kao i obično, očekujemo oko 400 pozitivno ocijenjenih referata te oko tisuću sudionika iz 30 do 40 zemalja. Održat će se nekoliko okru-glih stolova o aktualnim tehnološkim te-mama, a organizirat će se i drugi događaji koje predlože i pripreme kompetentne osobe. Vrata su širom otvorena. To treba shvatiti kao poziv svima koji imaju dobru ideju i žele je realizirati. MIPRO je idealan za to. Javite se!

Više o skupu ćete naći na portalu www.mipro.hr gdje možete čitati i kolumne Po-gled iz kosa i opis značajnih MIPRO lično-sti pod naslovom MIPRO galaksija.

NAJAVA

26 infoTrend 191/12/2012


INOVACIJE U INTEGRACIJI ICT PROIZVODA I POSLOVNIH PROCESA KAO PRIPREMA ZA ULAZAK U INFOR-MACIJSKO DRUŠTVO EU

ERP +Inovativnim rješenjima hrvatskih informatičara u integraciji PDM-ERP, CAD/CAM-ERP, Planning-ERP i Excel-ERP uza znanstveni doprinos razvoju ITC-a ostvarena je i praktična pomoć u pripremi poduzeća koja nemaju ERP sustave navedenih tvrtki, za konkurentan nastup na EU tržištu kao i za mogućnost dvosmjernog komuniciranja u razmjeni poslovnih, tehničkih i proizvodnih informacija

PRIPREMIO NIKO MAJDANDŽIĆ

Autor prof. dr. sc. Niko Majdandžić, član Hrvatske aka-demije tehničkih znanosti, razreda za informacijske sustave, radio je u SOUR-u Đuro Đa-ković kao pogon-ski inženjer, uprav-nik proizvodnje,

kao direktor RO i potpredsjednik za razvoj. U dva mandata bio je dekan Strojarskog fakulteta, a predavao je i na poslijediplomskim studijima na Ekonomskom i Poljoprivrednom fa-kultetu u Osijeku, na Mašinskom fa-kultetu u Tuzli i Mašinskom fakultetu u Zenici. Napisao je 12 knjiga i obja-vio 150 znanstvenih radova.

PRATEĆI RASTUĆI UTJECAJ ITC-a na razvoj gospodarstva i cjelokupnog društva, zemlje EU definirale su svoje programe razvoja ITC-a u cilju stvaranja zajedničkog infor-macijskog društva (e-2005, i-2010 i Digi-talna agenda za Europu do 2020. godine).

Cilj inicijative Digitalna agenda za EU definirane Strategijom Europa 2020. koja treba omogućiti izlaz iz gospodarske krize i pripremu EU za iduće desetljeće, sastoji se u ostvarenju gospodarske i društvene pogodnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu. Jedan od značajnijih ciljeva pred-stavlja ugradnja inovativnih rješenja in-tegracije procesa pripreme i proizvodnje u funkcioniranje ERP sustava.

U sadržaju su određeni i daljnji zadaci na razvoju ERP sustava kao temeljne in-frastrukture za funkcioniranje proizvod-nih poduzeća i poduzeća za obavljanje usluga u kojima značajno mjesto zauzi-maju inovacije u integraciji različitih ITC proizvoda i ERP sustava.

Toliko smo radikalno izmijenili svoju okolinu da se moramo i sami promijeniti kako bismo u njoj, takvoj novoj, opstali….

Norbert Wiener

Uz rješenja koja nude vodeći svjetski proizvođači ERP sustava, u ovom radu opisani su i inovativni doprinosi hrvatskih informatičara na integraciji PDM-ERP, CAD/CAM-ERP, Planning-ERP i Excel-ERP ostvareni u poduzećima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Austrije.

Tako je uza znanstveni doprinos razvoju ITC-a ostvarena i praktična pomoć u pri-premi poduzeća koja nemaju ERP sustave navedenih tvrtki, za konkurentan nastup na tržištu EU kao i mogućnost dvosmjer-nog komuniciranja u razmjeni poslovnih, tehničkih i proizvodnih informacija.

U razvoju ITC-a za informacijsko druš-tvo postavljeni su sljedeći zadaci:

integracija MRPII, CAD/CAM u ERP intenzivan razvoj mreža

i komunikacija novi podatkovni oblici (slika, zvuk,

multimedija) nova rješenja za upravljanje

i praćenje radnih procesa nove baze i skladišta podataka novi protokoli i WWW

191/12/2012 infoTrend 27

EKSTERNALIZACIJA<

nova grafička sučelja (računalstvo u oblacima) i operacijski sustavi novi mrežni servisi e-poslovanje u ERP.

Vodeći svjetski proizvođači ERP sustava (SAP, Oracle, QAD, Lawson, PeopleSoft, Mapics, Navision, Scala itd.) te su zahtje-ve i zadatke već uvelike uključili u svoj razvoj. Postavlja se pitanje kako se u taj razvojni proces mogu uključiti tvrtke koje već imaju ERP sustave ili visoku razinu IIS-a (Internet Information System). Po-gotovo ako je u njih ugrađen intelektualni kapital tvrtke u rješenju automatizacije nekih procesa koji su bez obzira na razinu IT organiziranosti dali značajan rezultat u smanjenju vremena pripreme ili protoka kroz proizvodnju.

Na nekoliko primjera projekata ostvare-nih u poduzećima Hrvatske, Bosne i Her-cegovine i Austrije pokazat ćemo rezultate u integraciji poznatih softverskih IT pro-izvoda i ERP sustava razvijenih u tvrtki Informatički inženjering d.o.o.

1. Integracija PDM I ERP sustava

Sustav za upravljanje podacima o proi-zvodu (Product Data Management-PDM) služi konstruktorima za upravljanje po-dacima (modelima, crtežima, dokumen-tima). Dio tehničke dokumentacije je i sastavnica proizvoda koja pokreće pripre-mu i proizvodnju.

Na slici 1 prikaza-na je ovisnost sustava za razvoj proizvoda i njegova realizacija u pripremi i proizvod-nji kroz ERP sustav.

Integracija PDM i ERP sustava u podu-

zeću Končar mjerni transformatori d.d. ostvarena je u sljedećim koracima uz izu-zetni angažman uprave i voditelja razvoja IT:

definiranje atributa njihovih oblika i formata za prijenos iz Windchilla u ERP korištenje zajedničkih šifri iz

šifarnika u ERP sustavu kao i dodjeljivanje novih šifri priprema za prijenos uz

dijagnostiku ispravnosti dopuna atributima koji su potrebni

za proizvodnju (generiranje proizvodnje iz konstrukcijske sastavnice) prijenos strukture i proizvodnih

elemenata iz Windchilla u ERP.

Na slici 2 prikazan je dio sustava dija-gnostike ispravnosti podataka pri obo-stranom prijenosu.

2. Integracija CAD/CAM i ERP

U poduzećima gdje se proizvodi ener-getska i industrijska oprema značajnu proizvodnu operaciju predstavlja rezanje proizvodnih elemenata iz zajedničkog polaznog materijala najčešće limenih plo-ča na računalom upravljanim strojevima za plazma i plinsko rezanje kao i rezanje proizvodnih elemenata iz raznih profil-nih materijala (cijevi, šipkasti materijali, plosnati materijali, U, L i ostali profili) na strojnim rezačicama.

U poduzeću Končar metalne konstruk-cije d.d. za optimiranje rasporeda proi-zvodnih elemenata na limenim pločama primijenjen je sustav CAD/CAM Lantek.

Slika 1 - Veza inovativnog rješenja proizvoda i njegove realizacije

Slika 2 - Primjer dijagnostike u komuniciranju Windchill-ERP

28 infoTrend 191/12/2012

UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA

Na slici 3 prikazan je model za integra-ciju CAD/CAM Lantek i ERP sustava koji istodobno omogućuje i prati i rezanje pro-filnih materijala.

Ovom integracijom ostvareno je sljedeće:

izbor proizvodnih elemenata za rezanje obavlja se prema prioritetu radnih nalo-ga i podacima o kvaliteti i debljini proizvodnih elemenata u proizvodnoj sastavnici, grupiranih po terminiranim rokovima početka prve operacije (rezanje) na proizvodnim elementima izbor polaznih mate-

rijala obavlja se prema stanju na skladištu i re-alizaciji za radne naloge uz mogućnost promjene rezervacija u slučajevima radnih naloga velikog prioriteta nakon rasporeda u

CAD/CAM Lantek susta-vu automatski se otvara šifra ostatka ploče s preni-jetim polaznim svojstvi-ma (kvaliteta, debljina) te dobivenim svojstvima na-kon rezanja (širina i dulji-na) koja postaje kandidat za novo raspoređivanje nakon rezanja preno-

si se ukupno vrijeme u ERP sustav te se raspodjeljuje prema masi pojedinih pro-izvodnih elemenata na proizvodne ele-mente kao trošak rada na radnom nalogu nakon rezanja prenose se podaci o ate-

stu i šarži materijala na sve izrezane pro-izvodne elemente te se iskorištena masa polaznog materijala raspodjeljuje kao

utrošeni materijal na sve proizvodne ele-mente u cilju obračuna troškova materija-la na radnom nalogu.

3. Integracija sustava planiranja i terminiranja i ERP

Razvoj moderne proizvodnje zahtijeva integrirani sustav planiranja i terminira-nja, fleksibilan na promjene proizvodnog programa i mogućnosti brze izrade reba-lansa s očekivanim novim rokovima uzro-kovanim kašnjenjem u procesima te mi-nimalnim potrebnim vremenom za izrade planova. Na slici 4 prikazan je sadržaj su-stava višerazinskog planiranja razvijen na temelju originalnih algoritama u tvrtki Informatički inženjering - ININ d.d.

Na prvoj razini izrađuje se osnovni plan - planovi odjela pripreme s određenim zadacima po nositeljima (odjelima) i iz-vršiteljima (zaposlenicima u odjelima) uz mogućnost dnevne ili tjedne prijave goto-vosti planiranjem unatrag od roka na stav-ki ugovora ili narudžbe odnosno radnog naloga. Izradom predložaka s unaprijed definiranim aktivnostima može se brzo izraditi novi plan uz prikaz zauzeća sva-kog izvršitelja na prethodnim već naprav-ljenim osnovnim planovima. Posljednju aktivnost u osnovnom planu predstavlja proizvodnja, montaža i ispitivanje.

Pozivom plana za drugu razinu auto-matski se iz tehnologije montaže ili faza proizvodnje izrađuje plan montaže, faza ili terminski plan kapaciteta za montažne operacije ili proizvodne faze.

Gotovost aktivnosti na drugoj razini popunjava se automatski prema prijava-ma gotovosti montažnih operacija ili proi-zvodnih faza ili ako postoji terminski plan kapaciteta iz prijava gotovosti operacija na dijelovima, sklopovima i proizvodima.

Na trećoj razini terminira se izrada svih dijelova i sklopova za montažu ili proi-zvodne faze.

U odnosu na vodeće sustave planiranja (MS-Project, PRIMAVERA, Ganttproject, Merlin..) sustav višerazinskog planiranja i terminiranja ima sljedeće posebitosti:

model obuhvaća i terminiranje ope-racija na ručnim radnim mjestima (ras-poređivanje i sati potrebnih i raspoloživih radnika), višestruko posluživanje NC, CNC, OC i automata (terminiranje pode-šivača i operatera), terminiranje različitih vrijednosti raspoloživih kapaciteta (Nh,

Slika 3 - Shema modula integracije CAD/CAM Lantek i ERP sustava.

Slika 4 - Shema višerazinskog planiranja i terminiranja pripreme i proizvodnje

191/12/2012 infoTrend 29

površina, volumen, maksimalna količina) te rješenje terminiranja na kapacitetima s posebnim zahtjevima (toplinska obrada, za-varivanje, peći za sušenje, peći za lijevanje, kalupi, uređaji za ispitivanje proizvoda).

automatsko preuzimanje potrebnih podataka za planiranje i terminiranje iz ERP sustava (za osnovni plan nositelje, izvršitelje, rok isporuke iz radnog naloga, veze aktivnosti iz predloška za tu klasifi-

kacijsku grupu proizvoda; za plan monta-že ili proizvodnih faza, rokovi početka iz osnovnog plana uz prikaz eventualne ne-mogućnosti ispunjenja roka iz osnovnog plana, operacije montaže ili proizvodne faze iz tehnoloških podataka, potrebni proizvodni elementi za sastav iz proi-zvodne sastavnice, potrebne grupe radnih mjesta iz tehnologije, raspoloživost prema radnom kalendaru i za potrebe termini-ranja, raspoloživi proizvodni kapaciteti, potencijalna mogućnost angažiranja ako se ne mogu ispuniti rokovi iz nadređene razine plana, varijante plana s planom kapaciteta i provjera stanja materijala za prve operacije terminskog plana).

potrebni rokovi prenose se iz nadre-đenog plana na podređeni, a gotovost se računa prema prijavi gotovosti barkod či-tačima ili RF terminalima prijavom goto-vosti operacije na dijelovima, sklopovima i proizvodima, za nadređene planove.

rebalansom plana računaju se novi očekivani rokovi završetka aktivnosti i planova prema trenutnom stanju gotovo-sti u odnosu na planiranu gotovost te se ukazuje treba li dodatno angažirati izvr-šitelje (rad u neradne smjene, neradne dane, praznike, kooperacija).

Na slici 5 prikazan je primjer termin-skog plana faza po radnom nalogu.

Moguće je koristiti samo pojedine ra-zine kao terminiranje proizvodnje ili uredskog rada (Aluminijum d.d. Mostar, Instrumentarija d.d., ĐĐ Strojna obrada d.o.o., ĐĐ Energetska postrojenja d.d.).

4. Nekoliko posebnih primjera integracije

Jedna od čestih integracija u suradnji poduzeća je integracija ERP - EXCEL.

Za potrebe razvojnih ureda, inspek-torske službe i kooperanata treba izlaz iz ERP sustava (strukturna sastavnica, plan zavarivanja, toplinska obrada i ispitivanje, popis ugrađenih materijala s atestima i šaržama, prijave odstupanja od kvalitete uzrokovane kupcem) pripremiti u EXCEL tablicama za naručitelja te automatski preuzeti podatke iz EXCEL tablica od ure-da i kooperanata te ih integrirati u ERP sustav.

Uz ove softverske treba omogućiti i in-tegriranje novih hardverskih komponenti u ERP sustav (barkod čitači, RF terminali, tablet računala, mobiteli).

Slika 5 - Dio plana radnih faza za radni nalog i za izabranu seriju na radnom nalogu

Slika 6 - Primjer primjene RF terminala pri prijemu i praćenju materijala po atestima i šaržama tijekom proizvodnog procesa kao i kod praćenja gotovosti operacija u proizvodnji

30 infoTrend 191/12/2012

>POSLOVNA INTELIGENCIJA

PIŠE MATE STRGAČIĆ

DANAS, U VRIJEME BRZIH INTERNETSKIH VEZA, nije problem doći do određene in-formacije. Problem je kako doći do kva-litetne informacije u pravo vrijeme i kad je treba interpretirati na ispravan način. Ako svojim menadžerima servirate pre-veliku količinu informacija među kojima od šume neće vidjeti stablo (ili od stabala šumu) napravili ste više štete nego koristi, a kvaliteta njihovih odluka neće biti ade-kvatna količini informacija već će rezultat biti dijametralno suprotan.

Svaki ozbiljniji poslovni sustav dnevno generira golemu količinu „sirovih“ infor-macija. Takve informacije treba rafi nirati tj. obraditi uz pomoć odgovarajućeg sof-tverskog rješenja tako da na kraju ostanu samo oni podaci koji će pridonijeti brzom donošenju ispravnih i u konačnici lukra-tivnih poslovnih poteza. (Ne)poštena kompetitivna prednost

Ovdje na scenu stupaju sustavi poslov-ne inteligencije (Business Inteligence - BI). Poslovnu inteligenciju možemo najjed-nostavnije defi nirati kao sposobnost neke tvrtke da skupi, katalogizira, održava, interpretira te na koncu rukovodećem kadru pravilno i pravodobno prezentira određenu količinu informacija kako bi se donosile što korektnije poslovne odluke.

Poslovna inteligencija svoje korijene vuče još iz šezdesetih godina prošlog sto-ljeća, a u svojim se počecima primarno bavila traženjem odgovora na pitanje: Što se događalo tijekom prethodnih godina i kako bismo te trendove mogli iskoristiti u svom poslovanju?

Današnji oblik i strukturu dobila je početkom ovog stoljeća kada je defi nirano da se BI sustav može raščlaniti na klijent-sku, kompetitivnu i unutrašnju inteligen-ciju te na inteligenciju opskrbnog lanca. Suvremeni BI sustavi više ne postavljaju težište na prošle događaje već se od njih

MADA SU BI RJEŠENJA PRILIČNO SKUPA, PROPISNO IMPLEMENTIRANA IMAJU VISOK POVRAT ULAGANJA

To BI or not to BI

očekuje prediktivnost (mogućnost predviđa-nja budućih događa-ja) i proaktivnost što je zapravo priprema poslovnih planova za predviđene događaje. Ukratko, dobar BI su-stav trebao bi dati od-govor na pitanje Što učiniti ako se (kada se) nešto dogodi?

Pri odabiru alata za poslovnu inteligenciju tvrtke bi trebale preferirati rješenja koja su: proširiva (kako bi u budućnosti mogla podnijeti veći broj

korisnika), jednostavna za upotrebu, cje-lovita (da pokrivaju široki krug poslovnih aplikacija) i modularna (tako da se mogu uklopiti u postojeće poslovne alate).

Zbog svoje se primarne zadaće poslovna inteligencija još naziva i sustav za potpo-ru odlučivanju. Podaci koji ulaze u jedan ovakav sustav mogu biti interni (nastaju realizacijom poslovnih procesa unutar same tvrtke) i vanjski (dolaze s tržišta na kojima tvrtka nastupa). U idealnim uvjeti-ma BI može tvrtki osigurati kompetitivnu prednost pred konkurencijom i višestru-ko uvećati njen profi t, bilo smanjenjem operativnih troškova, bilo povećanjem prometa.

Zbog svoje primarne zadaće poslovna se inteligencija još naziva i sustav za potporu odlučivanju

eGOVERNMENT 1

GOVERNMENT

191 InfoTrend 188 InfoTrend eGOVERNMENT 1

eHrvatska

Informatička tehnologija u poslovanjuICT


PRILOG

Broj 19112/2012CIJENA: 32 kn4,5 €5 KM





Kriptografija:





Nacrt Radnog programa ICT PSP za 2013. godinu

Program ICT PSP podupire re-alizaciju europskih politika, posebice Digitalne agende za

Europu s čijim je prioritetima i uskla-đen. Budući da je cilj programa ICT PSP poticanje pametnog, održivog i uključivog rasta treba proširiti i po-boljšati korištenje inovativnih digi-talnih tehnologija i građanima omo-gućiti pristup digitalnim sadržajima, javnoj upravi i poduzećima.

U načelu, Programom ICT PSP fi-nanciraju se tehnološke i netehnološ-

M€ za inovacije

U 2013. godini sudionicima u Programu ICT PSP bit će na raspolaganju oko 154 milijuna eura, od čega za same projekte u pet tematskih područja oko 124,2 milijuna eura

PIŠE TOMISLAV VRAČIĆ

ke inovacije za koje je obavljeno istra-živanje po fazama. Sam Program ICT PSP ne podržava istraživačke aktiv-nosti, no kad treba može pokriti po-dručje tehničke prilagodbe i integra-cije inovacija.

Program ICT PSP nudi takve mo-gućnosti malim i srednjim inovativ-nim poduzetnicima u ICT sektoru te malim i srednjim poduzećima kako bi poboljšala korištenje ICT-a zbog povećanja kvalitete vlastitih proi-zvoda, usluga i poslovnih procesa.

2 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

InfoTrend 191


To omogućuje stvaranje boljih tržiš-nih prilika i kvalitetnijih usluga kao i ostvarenje sljedećih ciljeva:

ubrzanje implementacije europ-skih usluga od javnog interesa koje mogu izravno pomoći svim poduzet-nicima, a posebno malim i srednjim poduzećima, za poboljšanje i širenje njihove radne okoline

podrška razvoju unutrašnjeg tr-žišta za inovativne ICT usluge i pro-izvode nužne za rast i razvoj malih i srednjih inovativnih poduzeća koja mogu imati koristi od povećanja trži-šta za daljnje širenje svojih inovacija

financiranje sudjelovanja malih i srednjih poduzeća koja nude inova-tivna ICT rješenja za pilot-projekte kao i financiranje njihovog umreža-vanja s glavnim korisnicima tih rje-šenja.

Kako bi se optimizirali učinci na ostvarenju planiranih ciljeva, finan-ciranje pomoću Programa ICT PSP je zasnovano na određenim temama izabranim na temelju sljedećih krite-rija:

realizacija prioriteta EU politika, posebno Digitalne agende za Euro-pu;

poboljšanje inovacijskih kapaci-teta EU-a i poticanje razvoja šireg EU

tržišta za inovativne ICT proizvode i usluge te digitalne sadržaje;

jasna potreba za financijskom in-tervencijom na razini EU-a;

spremnost sudionika da mobili-ziraju odgovarajuće financijske i ljud-ske resurse za provedbu ciljanih ak-tivnosti.

Na temelju tih kriterija i preporuka Radni program za 2013. usredotoču-je se na pet tema:

Oblak javnih službi i pametnih gradova

Digitalni sadržaji, otvoreni poda-ci i kreativnost

ICT za zdravlje, dobro starenje i uključivanje

Sigurne e-Usluge Otvoreni ciljevi za inovacije i dru-

ge mjere.Uz to podržat će se i pripreme za

poboljšanu dostupnost širokopoja-snom pristupu.

Program će se realizirati kroz te-matska područja, a zbog različite pri-rode pojedinih tematskih cjelina im-plementirat će se i 2013. godine putem različitih instrumenata. Hrvatskim sudionicima u dosadašnjim projek-tima već su poznati instrumenti: Pi-lot (tip A), Pilot (tip B) i Tematske mreže o kojima možete naći detalj-

nije informacije i na strani-cama Ministarstva uprave (nadležnog tijela za proved-bu Programa ICT PSP u Hr-vatskoj): http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13592.

Osim tih već poznatih in-strumenata Europska komi-sija je predložila i dva nova:

Mreža najbolje prak-se (Best Practice Network - BPN) - isključivo za pro-vedbu projekata s temom Digitalni sadržaji i širenje dobre prakse te

Pilot javne nabave za inovativna rješenja (Public Procurement of Innovative solutions - PPI) - podrška provedbi javne nabave kao pokretaču primjene inova-tivnih rješenja.

Nacrt sadržaja i planiranih sredstava za provedbu Radnog programa u 2013. godini

Tema 1: Oblak javnih službi i pametnih gradova - 32,5 M€

Oblak javnih uslugaPilot B18 M€Pametna, održiva mobilnost Pilot BTematska mreža13,5 M€Priprema pilota javne nabave

(PPI) za podatkovne centre koji efi-kasno koriste resurse za pametne gradove

Tematska mreža1 M€

Tema 2: Digitalni sadržaji, ot-voreni podaci i kreativnost - 36 M€

Europeana i kreativnost (uključu-jući obogaćivanje i poboljšanje, koor-dinaciju i promociju primjene Euro-peane u kreativnoj industriji)

Mreža najbolje praksePilot B Tematska mreža16 M€Otvoreni podaci (uključujući ino-

vativno iskorištavanje geografskih informacija)

Pilot BTematska mreža8 M€ICT za učenjePilot B6 M€Poboljšanje Interneta za djecu -

digitalni sadržaji i tehnologije Pilot B3 M€Usluge e-ArhiviranjaPilot B3 M€

Tema 3: ICT za zdravlje, dobro starenje i uključivanje - 39 M€

Priprema široke primjene cilja-nih usluga za podršku aktivnom i

eGOVERNMENT 3

GOVERNMENT

191 InfoTrend

zdravom starenjuPilot APilot B14 M€Podrška inovativnim rješenjima

u e-Zdravstvu, za potpomognuto življenje i mobilnost (posebno kroz PPI)

PPI Pilot10 M€ Umrežavanje za zdravlje, dobro

starenje i uključivanjeTematska mreža3 M€Sprečavanje padova i potpomo-

gnuta mobilnost-navigacija za stari-je korisnike

Pilot B2 M€Biofotonička rješenja za dijagno-

sticiranje, nadzor i tretman zarazaPilot B10 M€

Tema 4: Sigurne e-Usluge - 7 M€Zaštita internetskih stranica od

napadaPilot B2.5 M€

Indikativni plan aktivnosti

Prosinac 2012. / Siječanj 2013.Objava poziva na natječaj

Travanj / Svibanj 2013.Zatvaranje natječaja

Lipanj 2013.Ocjenjivanje projektnih ideja

Rujan 2013.Početak pregovora

Prosinac 2013. / Početak 2014.Završetak pregovora, potpisivanje ugovora

Sigurnost mrežne infrastrukturePilot B2 M€Sigurno i povjerljivo izvještavanje

o malicioznom softveru i sumnji na kibernetički kriminal

Pilot B2.5 M€

Tema 5: Otvoreni ciljevi za ino-vacije i druge mjere - 10,2 M€

Otvoreni ciljevi za inovacije Pilot B10 M€Višekorisničke platforme za na-

prednu korporativnu društvenu od-govornost

0,2 M€

Druge aktivnosti - 28-30 M€Provođenje Poziva za nabavu i

mjera podrške8-10 M€Direktno provođenje određenih

projektnih aktivnosti 20 M€

Ukupno Radni program ICT PSP 2013.

152-154 M€

Detaljnije informacije moći će se pribaviti nakon službene objave Rad-nog programa što se očekuje počet-kom 2013. godine. Interes hrvatskih subjekata za sudjelovanje u Progra-mu ICT PSP značajan je svake godi-ne (godine 2011. podnesena je 21, a 2012. 16 prijava), a posebno su kori-sna njihova iskustva iz kojih se može naučiti kako pripremiti kvalitetan projektni prijedlog i koje greške tre-ba izbjeći.

4 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

InfoTrend 191

Podrška za uspjehProgram podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Program otvara široku lepezu no-vih poslovnih prilika, posebno za inovativna mala i srednja poduzeća koja pružaju nova ICT rješenja.

Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komuni-kacijskih tehnologija (The Informa-tion and Communication Technologi-es Policy Support Programme - ICT PSP) pokrenut je u okviru Okvirnog programa za konkurentnost i inova-tivnost (Competitiveness and Innova-tion Framework Programme - CIP), osnovanog Odlukom Europskog par-lamenta i Vijeća u listopadu 2006. go-dine.

ICT PSP program je usmjeren po-ticanju inovacija i konkurentno-sti te ubrzavanju razvoja održivog, konkurentnog, inovativnog i uklju-čivog informacijskog društva. Ta-kođer podupire aktivnosti na ubr-zavanju inovacija, provedbe usluga i sustava zasnovanih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji pu-tem šireg usvajanja i bolje primjene informacijsko-komunikacijske teh-nologije te digitalne usluge koje kori-ste građani, vlade i poslovni subjekti. Trajanje ICT PSP programa predvi-đeno je od 2007. do 2013. godine, a njegov ukupni proračun iznosi 730 milijuna eura.

Republika Hrvatska sklopila je 17. listopada 2007. godine Memoran-dum o razumijevanju između EU i RH o sudjelovanju Republike Hrvat-ske u ICT PSP programu. Skloplje-ni sporazum stupio je na snagu 26. svibnja 2008. godine čime je Hrvat-ska postala punopravna članica tog programa.

Državno tijelo zaduženo za nadzor provedbe Programa u RH je Mini-

starstvo uprave, iz čijeg se proračuna financira godišnja članarina za sudje-lovanje u ovom Programu Europske unije.

Vrste projekata - najčešća pitanja

Prijedlozi projekata podnose se te-meljem otvorenih poziva pri čemu se razlikuje nekoliko vrsti financijskih instrumenata, odnosno projekata. Pritom godišnji Program rada una-prijed definira vrst projekta kroz koji će se financirati svaka pojedina tema i cilj, broj projekata te njihovu vrijed-nost. Implementacija aktivnosti Pro-grama provodi se kroz tri osnovne vrste projekata:

projekte većeg opsega (projekti tipa A),

projekte manjeg opsega (projekti tipa B) te kroz

tematske mreže:

Projekti tipa A Projekti koji imaju za cilj uspo-

staviti informacijski servis u nekoli-ko zemalja članica Europske unije te pridruženih zemalja. Informacijski servis razvijen ovim projektom tre-ba biti otvoreno interoperabilno rje-šenje dostupno svim zemljama čla-nicama i pridruženim zemljama. U projektu tipa A mogu sudjelovati dr-žavne upravne organizacije i agencije. U konzorciju koji prijavljuje projekt mora sudjelovati najmanje šest razli-čitih zemalja članica ili pridruženih zemalja. Trajanje projekta je 36 mje-seci, od čega najmanje 12 mjeseci in-formacijski servis mora biti u funkciji.

Projekti tipa B Svrha projekata tipa B jest pota-knuti primjenu inovativnih usluga

od javnog interesa koje se temelje na informacijsko-komunikacijskim rješenjima, a mogu se primjenjivati na nacionalnoj i regionalnoj razini. Nova rješenja trebala bi otvoriti veće gospodarske mogućnosti i izravne pogodnosti za malo i srednje podu-zetništvo. U konzorciju koji prijav-ljuje projekt moraju sudjelovati naj-manje četiri različite zemlje članice ili pridružene zemlje. Trajanje pro-jekta je od 24 do 36 mjeseci, od čega najmanje 12 mjeseci razvijeni infor-macijski servis mora biti u funkciji. Tematske mrežeCilj je tematskih mreža povezati re-levantne sudionike i stručnjake koji će dati podršku razvoju informacij-skog društva primjenom informacij-sko-komunikacijske tehnologije. Re-zultati tematskih mreža moraju biti jasno definirani, mjerljivi i dostupni javnosti. U konzorciju koji prijavlju-je tematske mreže mora sudjelova-ti najmanje sedam različitih zemalja članica ili pridruženih zemalja. Tra-janje tematskih mreža je od 18 do 36 mjeseci. Tko može sudjelovati

Program je otvoren svim pravnim osobama registriranima u zemljama članicama Europske unije te pridru-ženim zemljama: Islandu, Liechen-steinu, Norveškoj, Hrvatskoj, Turskoj i Srbiji. Program je otvoren i trećim zemljama, ali bez financijske potpore. Pritom u Programu podrške politika-ma za primjenu informacijskih i ko-munikacijskih tehnologija mogu su-djelovati tvrtke, državne institucije, akademska zajednica, ali i sve pravne osobe čije su aktivnosti u skladu s ak-tualnim ciljevima i aktivnostima go-dišnjih radnih programa ICT PSP.Kako pronaći partnere

Jedna od specifičnosti Programa podrške politikama za primjenu in-formacijskih i komunikacijskih teh-nologija jest da prijedlog projekta podnosi projektni konzorcij koji se sastoji od partnera iz nekoliko zema-lja. Zbog toga je potraga za adekvat-


eGOVERNMENT 5

GOVERNMENT

191 InfoTrend

nim partnerima jedan od ključnih preduvjeta uspjeha.

U želji da svima zainteresiranima za uključenje u ICT PSP program olakša potragu za partnerima Eu-ropska komisija je osmislila nekoliko mehanizama:

bazu partnera dostupnu putem internetske stranice ICT PSP pro-grama pomoću koje se mogu prona-ći partneri ili se možete prijaviti kao potencijalni partner

uslugu traženja partnera za ICT PSP projekte putem internetske stra-nice projekta Ideal-ist te

mrežu Nacionalnih kontakt-to-čaka koje možete direktno kontakti-rati i prijaviti se za traženje partnera.

Kako pripremiti prijedlog projekta

Prvi korak pripreme uspješnog projekta jest detaljno poznavanje Radnog programa za tekuću godi-nu, Uputa za podnositelje projekata i formata Ugovora o dodjeli bespo-

vratnih sredstava. Svi ti dokumenti dostupni su na internetskoj stranici Programa podrške politikama za pri-mjenu informacijskih i komunika-cijskih tehnologija nakon raspisiva-nja poziva za podnošenje projekata. Pritom je neophodno da prijedlog projekta ispuni sve formalne uvjete navedene u Radnom programu: re-levantnost projektne ideje u odno-su na navedene ciljeve, odgovarajuća vrst projekta, tj. instrument financi-ranja, minimum uvjeta za broj i vrstu partnera, europska dimenzija projek-ta, itd. Važno je skrenuti pozornost kako se projektna ideja mora odno-siti na samo jedan od navedenih ci-ljeva u okviru predviđenih tema. Budući da je učenje iz tuđih iskusta-va uvijek korisno, savjetujemo pre-gledati bazu projekata koji su do da-nas odobreni za financiranje u okviru Programa podrške politikama za pri-mjenu informacijskih i komunikacij-skih tehnologija koja je dostupna na internetskoj stranici.

Prijedlozi projekata pre-daju se isključivo u elektro-ničkom obliku preko uslu-ge EPSS (Electronic Proposal Submission Service), a sasto-je od dva formulara: dio A sastavljen je od administra-tivnih obrazaca, a u dio B unosi se detaljan opis pro-jekta. Ova usluga omoguća-va online ispunjavanje dije-la A, dostupnost dijela B te višekratno podnošenje pri-jedloga, odnosno izmjene prijedloga projekta. Poseb-nu pozornost treba obratiti na rokove za prijavu, budući da EPSS usluga nakon isteka roka prestaje biti dostupna.

Nakon isteka roka prijave prijedlozi će se ocijeniti, a s nositeljima odabranih pro-jekata potpisuje se ugovor o dodijeli bespovratnih sred-stava.

Više informacija o prijavi možete naći na internetskoj stranici ICT PSP programa.

Nacionalna točka za kontaktNacionalna kontakt točka ima za-

datak prenijeti informacije o ICT PSP programu na nacionalnoj razini, pre-dočiti uvjete za sudjelovanje, natjeca-nje i podnošenje prijedloga. Također ostvaruje veze s ostalim članovima ICT PSP-a glede suradnje i razmjene iskustava.

Nacionalne kontakt točke u Repu-blici Hrvatskoj:

Zlatko Čović Ministarstvo uprave - Uprava za e-Hrvatsku Maksimirska 63, HR-10000 Zagreb tel: 00385/1/2357-682 faks: 00385/1/2357-693 e-mail:[email protected]

Lada Justinijanović Ministarstvo uprave - Uprava za e-Hrvatsku Maksimirska 63, HR-10000 Zagreb tel: 00385/1/2357-573 faks: 00385/1/2357-693 e-mail: [email protected]

6 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

InfoTrend 191

GOVERNMENT

U okviru inicijative Digitalni plan za Europu, jed-nako kao i prethodnih inicijativa (op.a. e-Euro-pe, i2010), praćenje napretka razvoja informacij-

skog društva u Europskoj uniji, provodi se u pravilnim vremenskim intervalima standardiziranom metodologi-jom. Rezultati ocjenjivanja prikazuju se odgovarajućim pokazateljima koje objavljuje Eurostat ili se provode za-sebna istraživanja kojima je cilj svojevrsno preispitivanje uspješnosti provedbe europskih politika na nacionalnim razinama.

Gledajući područje elektroničke uprave, posljednjih desetak godina došlo je do razvoja pokazatelja čija je pri-mjena omogućila definiranje zajedničkog skupa pravi-la prema kojima bi se trebale razvijati pojedine elektro-ničke usluge, u različitim tijelima državne uprave, kako bi bile potpuno usmjerene i prilagođene potrebama kraj-njih korisnika - građana i gospodarskih subjekata. Tako je određeno 12 ključnih e-usluga za građane i 8 za po-slovne subjekte, čija se informatizacija prati, a rezultati tih istraživanja predstavljaju svojevrstan pregled postignuća u razvoju elektroničke javne uprave na razini gotovo ci-jele Europe (op.a. 32 europske zemlje sudjeluju u istra-živanju).

Dostupnost elektroničkih javnih usluga na Internetu u Europskoj uniji u 2012. godini

Sve na jednom mjestuIstraživanjem dostupnosti javnih usluga na Internetu prati se napredak u području razvoja elektroničkih usluga, čime se stvara podloga i za nesmetani razvoj elektroničke javne uprave (e-uprave) jednog od osnovnih stupova Digitalnog plana za Europu

PRIPREMIO TOMISLAV VRAČIĆ

Građani Poslovni subjekti1. Porez na dohodak 1. Socijalno osiguranje zaposlenika2. Traženje posla 2. Porez na dobit3. Socijalne naknade 3. Porez na dodanu vrijednost4. Osobni dokumenti 4. Registracija poslovnog subjekta5. Registracija vozila 5. Razvrstavanje poslovnih subjekata6. Građevna dozvola 6. Carinska prijava7. Prijave policiji 7. Zaštita okoliša8. Javne knjižnice 8. Javna nabava9. Izvodi iz državnih matica10. Upisi na studij11. Boravište i prebivalište12. Zdravstvene usluge

2. Jednosmjerna interakcija: Dostupnost formulara u elektroničkom obliku za pohranjivanje na računalu. Pra-zne formulare moguće je i otisnuti na pisaču.

3. Dvosmjerna komunikacija: Interaktivno ispunja-vanje formulara i prijava uz autentikaciju. Ispunjavanjem formulara pokreće se pojedina usluga.

4. Transakcija: Cijela je usluga dostupna na Internetu, pri čemu je omogućeno popunjavanje formulara, auten-tikacija, plaćanje i isporuka potvrda, narudžbe ili drugi oblici potpune usluge putem Interneta.

5. Targetizacija: Javna proaktivna ili automatizirana usluga bez potrebe da korisnici podnose zahtjev jer se po-trebni podaci za realizaciju takve usluge prikupljaju po službenoj dužnosti.

Tablica 1. Popis područja elektroničkih usluga

Za svaku od navedenih usluga definirane su različi-te razine informatiziranosti (na slici u nastavku) koje se mjere na skali od 1 do 5, a značenje im je:

1. Informacija: Na Internetu je dostupna samo infor-macija o usluzi (npr. opis postupka)

Izvor: Method paper 2010, Preparing the 9th Benchmark Measurement - June 2010, Prepared by: Capgemini, Rand Europe, IDC, Sogeti And DTI for: European Commission, Directorate General for Information Society and Media

eGOVERNMENT 7

GOVERNMENT

191 InfoTrend

GOVERNMENT

U analizi 20 osnovnih područja elektro-ničkih usluga naglasak je na sljedećim ele-mentima:

1. Online sofisticiranost: mjeri se razina u kojoj elektroničke usluge omogućuju inte-rakciju i transakcije između uprave i građana ili poslovnih subjekata. Ta se mjera primje-njuje na svih 20 osnovnih područja elektro-ničkih usluga.

2. Potpuna online dostupnost: mjeri se je li omogućena potpuno automatizirana i proaktivna isporuka elektroničkih usluga. I ta se mjera primjenjuje na svih 20 osnovnih područja elektroničkih usluga. To je značajan pokazatelj jer predstavlja brzinu i opseg promjena koje su se događale u pojedinim europ-skim zemljama tijekom vremena.

3. Korisničko iskustvo u korištenju elektroničkih usluga: mjeri se korisnička orijentiranost elektroničkih usluga i jednostavnost korištenja.

4. Sofisticiranost nacionalnih portala: mjeri se zre-lost, korisnička orijentiranost i mogućnost personalizaci-je portala koji pružaju izravan pristup u širokom rasponu prekograničnih elektroničkih usluga.

Pri prvom mjerenju informatiziranosti javnih usluga u Europskoj uniji uvedena su četiri klastera usluga: klaster stvaranja dohotka, klaster registracija, klaster dozvola i klaster povrata. Klasteri su definirani kako slijedi:

Klaster stvaranja dohotka: usluge u kojima se finan-cijska sredstva kreću od građana i poslovnih subjekata

prema tijelima državne vlasti (uglavnom po-rezi i socijalne naknade);

Klaster registracija: usluge povezane s pohranjivanjem obveznih podataka građana ili poslovnih subjekata, primjerice osobni do-kumenti;

Klaster povrata: javne usluge građanima i poslovnim subjektima koje proizlaze iz pla-ćanja poreza i socijalnih naknada;

Klaster dozvola: dokumenti koje izdaju tijela državne vlasti, a odnose se na građevin-

ske dozvole, dozvole osnivanja poslovnog subjekta, upi-se na visokoškolske institucije, izdavanje potvrda o neka-žnjavanju.

Dostupnost elektroničkih usluga u 2012. godini

Istraživanje za 2012. godinu (eGovernment Benchmar-king 2012) je deseto po redu, a trajat će do početka 2013. godine kada se očekuje objava izvještaja. Hrvatska služ-beno sudjeluje posljednje tri godine.

Kao što je uobičajeno, u svako novo istraživanje ugra-đuju se iskustva iz prethodnih, ali se i mijenjaju naglas-ci s obzirom na aktualne europske politike i strategije. Na europskoj razini, aktualna je strategija Europa 2020 koja predstavlja viziju europske socijalne tržišne ekono-mije tijekom idućeg desetljeća te počiva na tri među-sobno povezana područja prioriteta koja se međusobno podupiru:

Pregled europskih postignuća u razvoju elektroničke uprave na jednom mjestu.

8 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

InfoTrend 191InfoTrend 1888 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

Dostupnost elektroničkih javnih usluga na Internetu u Europskoj uniji u 2012. godini

pametan rast (čime se potiče znanje, inovacije, obra-zovanje i digitalno društvo),

održiv razvoj (čime proizvodnja postaje učinkovitija u iskorištavanju resursa uz istodobno povećanje konku-rentnosti),

rast uključivosti (povećanje sudjelovanja na tržištu rada, stjecanje vještina te borba protiv siromaštva) unutar kojega se želi potaknuti rast i zapošljavanje.

Zbog tako određenih prioriteta u posljednje je vrije-me naglasak istraživanja na razvoju korisnički orijentira-

nih usluga, to jest promatraju se područja unutar kojih se elektroničke usluge razvijaju tako da pomognu građani-ma pri rješavanju pojedinih životnih situacija, kao što je:

1. osnivanje tvrtke i početak poslovnih aktivnosti 2. gubitak i traženje novog posla 3. studiranje.Usluge orijentirane oko životnih situacija predstavljaju

skupove usluga koje obično pružaju razne javne instituci-je u nekom području, a da imaju smisla za korisnika. Ta-kve se usluge realiziraju interoperabilnim povezivanjem informacijskih sustava javnih institucija, a konačni cilj jest pružati onakve usluge kakve odgovaraju stvarnim po-trebama građana i gdje je korisnik u središtu pozornosti (na slici u nastavku: The ME-Centric model) za razliku od dosadašnjih modela gdje je u prvom planu bila admini-stracija pa su korisnici zbog nepovezanih usluga bili pri-siljeni na nebrojene korake u ostvarenju nekog prava (na slici u nastavku: The YOU-Centric model).

Metodologija istraživanja za 2012. godinu (eGover-nment Benchmarking 2012) dostupna je na ovoj stranici:

http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/pillar-7-ict-ena-bled-benefits-eu-society

Izvor: Smarter, Faster, Better eGovernment, 8th Benchmark Measurement, November 2009, European Commission Directorate General for Information Society and Media

The “YOU-Centric” model The “ME-Centric” model

U svojim prethodnim izvještajima Eu-ropska komisija ističe kako Hrvatska nadoknađuje relativno kasniji početak razvoja elektroničke uprave te nam se priznaje značajni napredak i povećanje dostupnosti elektroničkih usluga. Tako je Hrvatska, sukladno rezultatima de-vetog istraživanja objavljenog počet-kom 2011. godine, po kriteriju potpune online dostupnosti imala rezultat 65% u odnosu na prosjek Europske unije od 82%. To nas je svrstalo na 27. mjesto u

odnosu na 32 europske zemlje u koji-ma se provodilo istraživanje. Online so-fisticiranost je drugi kriterij po kojemu smo ostvarili malo bolje rezultate, uku-pno 78% (europski prosjek je bio 90%) od čega 93% za usluge namijenjene poslovnom sektoru (europski prosjek je bio 94%) te 68% za usluge namije-njene građanima (europski prosjek je bio 87%).

Nadalje, po kriteriju korisničkog iskustva pri korištenju elektroničkih

usluga Hrvatska je imala rezultat 90%, a za zadovoljstvo korisnika elektronič-kih uslugama ostvaren je rezultat 95% (europski prosjeci su bili 79% i 80%). Istraživanje posebno ističe dobre re-zultate u području sofisticiranosti nacionalnih portala. Tako je portal mojauprava.hr, prema pokazateljima o adekvatnosti dizajna portala ostvario 100%, a 92% prema načinu prezenta-cije javnih usluga (europski prosjeci su bili 89% i 77%).

Europski prvaci U području online sofisticiranosti prosjek na razini europ-skih zemalja iznosi 90%, a najbolje rezultate imale su Irska, Malta, Austrija i Portugal - svi 100%. U području potpune online dostupnosti prosjek na razini europskih zemalja iznosio je 82%, a najbolje su rezultate imale zemlje: Italija, Austrija, Portugal i Švedska, sve sa stopostotnom dostu-pnošću za svih 20 osnovnih usluga.

Hrvatski rezultati sofisticiranosti

191/12/2012 infoTrend 31

Najveće vrijednosti neke tvrtke nisu ni njene nekretnine ni njen vozni park. Faktor koji će tvrtki generirati dodatnu vrijednost i profi t su njeni zaposlenici, a njihova će pak produktivnost biti proporcionalna kvaliteti informacija kojima raspolaže upravljački kadar.

Zbog netočnih informacija te nekori-štenja BI procesa i BI alata, tijekom ove godine više od 35% od 5000 svjetskih top kompanija donijelo je pogrešne poslovne odluke koje su im znatno smanjile godiš-nji profi t.

Gartner To BI or not to BI

Takav sustav tvrtke izbjegavaju imple-mentirati iz nekoliko razloga. Kao prvi i osnovni, većina tvrtki navodi cijenu.

Cijena za male i srednje velike tvrtke,

klasičnog BI sustava kao što je IBM Cognos Express, kreće se od 25.000 do 30.000 USD. U hrvatskim okvirima, malo će se koja tvrtka iz SMB (Small and Midsized Business) segmenta odlučiti za takvu investiciju pogotovo ako unutar nje vlada općenito mišljenje da je kolek-tivna mudrost tvrtkinih zapo-slenika i intuitivnost vodećeg kadra dovoljna za uspješno do-nošenje odluka te da investici-ja u takav sustav jednostavno nije opravdana jer neće uvelike pridonijeti kvaliteti poslovanja.

Još jedan razlog koji je vrlo često im-plementation blocker pri evaluaciji takvih sustava je pretpostavka njegove komplek-snosti. Ono što bi sve tvrtke ipak trebale uzeti u obzir pri evaluaciji BI rješenja jest - iako su prilično skupa, ako su propisno implementirana, u pravilu imaju visok ROI (Return of Investment). ROI kod BI rješenja je vrlo vruća tema oko koje se spore mnogi stručnjaci s tog područja. Većina ih se slaže da je izuzetno teško (ako ne i nemoguće) precizno kvantifi ci-rati benefi te, a isplativost BI sustava vrlo se često uspoređuje s isplativošću visokog školovanja. Ako osoba nakon završenog fakulteta nije sposobna pravilno upotri-jebiti stečeno znanje, povrat uloženog bit će znatno manji u odnosu na osobu koja zahvaljujući stečenom znanju stvarno i

Opće je prihvaćena činjenica da većim stupnjem integracije BI tehnologije unutar poslovnog procesa tvrtke raste i njezina kompetitivna prednost u odnosu na konkurenciju.

radi bolje plaćeni posao. Isto tako, ako se rafi nirani podaci ne koriste na ispravan način, sva uložena sredstva padaju u vodu.

S druge strane, tvrtkama je implementacija takvih susta-va olakšana i činjenicom da se sve mogućnosti BI soft vera ne moraju implementirati odjed-nom i da su suvremeni BI alati izuzetno user-friendly što za-htijeva kraću (čitaj: jeft iniju) obuku krajnjih korisnika.

Objektivna potreba za implementacijom takvog rješenja te količina i kvaliteta poda-taka kojima tvrtka raspolaže i koje može „uliti“ u takav sustav izuzetno su važni, ali najbitniji čimbenik za uspješnu realizaciju BI procesa je podrška upravljačkog kadra i široka prihvaćenost kod krajnjih kori-snika. Uspješna implementacija takvih sustava pretpostavlja dobro poznavanje njegovih tehničkih karakteristika, ali tre-ba jako dobro poznavati i poslovne pro-cese te specifi čnosti određenog poslovnog okruženja. Zato se najbolji rezultati posti-žu angažiranjem konzultanata za tvrtkino specifi čno područje.

Ni taj segment nije zaobišao trend raču-nalstva u oblaku pa se tijekom sljedeće godine očekuje rast profi ta Soft ware as a Service BI rješenja od 22%.

InfoWorld.com

Područje trgovi-ne je jedno od naj-perspektivnijih za primjenu raznih modela poslovne in-teligencije pa se na hrvatskom tržištu

BI sustavima najviše služe veći trgovački lanci koji uz njihovu pomoć zadržavaju vjernost kupaca i povećavaju profi t većom prodajom robe s višim maržama. Uz ovaj sektor poslovnu inteligenciju u većoj mjeri primjenjuju telekomunikacijski operateri, hotelski lanci i banke.

No, važno je naglasiti da nijedna teh-nologija ne može zamijeniti ljude pa takvi sustavi koriste isključivo kao pripomoć, a nikako ne kao zamjena za kvalitetan upravljački kadar.

Po defi niciji BI sustav može se raščlaniti na klijentsku, kompetitivnu i unutrašnju inteligenciju te na inteligenciju opskrbnog lanca

Apsolutno nužan čimbenik za uspješnu realizaciju BI procesa je podrška upravljačkog kadra i široka prihvaćenost kod krajnjih korisnika

Poslovna Inteligencija i analitika

Stupanj Poslovne Inteligencije

Što je najbolje što se može dogoditi

Što će se sljedeće dogoditi

Što ako se ovi trendovi nastave

Zašto se ovo događa

Koje radnje su potrebne

Gdje je točno problem

Koliko mnogo, koliko često, gdje

Što se dogodilo

Pristup i izvješćivanje

Analitika

Konk

uren

tska

pre

dnos

t

Optimizacija

Prediktivno modeliranje

Predviđanje/ekstrapolacija

Statistička analiza

Upozorenja

Upiti/“drill down“

Ad Hoc reporti

Standardni reporti

32 infoTrend 191/12/2012

O rezultatima implementacije BI rješenja u praksi, razgo-varali smo s višim projektantom u Data Warehouse timu OTP banke, Joškom Šugarom. OTP banka pripada među deset najvećih banaka u Hrvatskoj, a poznata je po tome da se u svom poslovanju koristi najsuvremenijim IT rješenjima te da vrlo često i kroz svoj portfelj proizvoda nudi najnaprednije informatičke tehnologije iz bankarskog sektora. Posljednja u nizu takvih tehnologija je i MasterCard PayPass debitna kar-tica koja osim za klasične transakcije služi i za znatno brže beskontaktno plaćanje.

U OTP banci već niz godina koriste BI rješenje u svom in-ternom poslovanju čime su značajno poboljšali unutrašnje procese, a menadžmentu su pomogli u kvalitetnijem i bržem donošenju odluka.

INFOTREND: Na tržištu postoji niz BI alata. Čije BI rješenje koristi OTP banka i kako ste se odlučili za baš tog proizvo-đača?

JOŠKO ŠUGAR: Za naše BI rješenje koristimo Oracle Busi-ness Intelligence Enterprise Edition 10g. U početku je bio planiran Oracle Discoverer, ali je netom prije početka našeg projekta Oracle kupio tvrtku Siebel i uvrstio jedno njihovo rješenje (tadašnji Siebel Analytics) u svoju paletu proizvoda. Vanjski konzultanti su nam predložili da umjesto Discovere-ra uzmemo Oracle BI EE i drago mi je da jesmo. Korisnici se na njega vrlo brzo privikavaju. Za rad je dovoljan internetski pretraživač i ne treba nikakva dodatna instalacija.

INFOTREND: S obzirom na iznimne mogućnosti BI softve-ra, korisnici očekuju da se iza takvog sustava krije golema infrastruktura. Koliku infrastrukturu zahtijeva vaš BI sustav?

JOŠKO ŠUGAR: Hardverski, cijeli sustav počiva na dva po-služitelja. Na jednome je baza, a na drugome sve ostalo (web-server, repozitoriji...). Sve softverske komponente oda-brane su iz palete Oracle proizvoda. Tu su, osim OBI EE, još i Oracle Warehouse Builder, Oracle Workfl ow itd.

INFOTREND: Što je od BI sustava najčešće u upotrebi?JOŠKO ŠUGAR: BI elementi koje nam donosi Oracle BI EE

10g: Ad-hoc analiza kroz tematske zone (Answers) i Interac-tive Dashboards. Pojedinci u svojim projektima rade i data mining nad Data Warehouseom, ali samo za vrlo specifi č-ne segmente posla. Cjelovito rješenje za data mining tek je u planu.

INFOTREND: Jeste li se pri implementaciji odlučili za vlasti-te snage ili ste angažirali vanjskog konzultanta?

JOŠKO ŠUGAR: OTP banka je svoja Warehouse i Business Intelligence rješenja izradila kombinacijom vlastitih snaga i vanjskih konzultanata. Konzultanti su dobro upoznati sa sta-njem na tržištu takvih alata i njihovim mogućnostima, ali je-dino interni zaposlenici dovoljno dobro poznaju sustav tako da se najbolji rezultati ostvaruju zajedničkim djelovanjem.

INFOTREND: Koliko je dugo vaš BI sustav u upotrebi i jesu li mjerljivi rezultati?

JOŠKO ŠUGAR: Projekt smo započeli u proljeće 2007. go-dine, a s početkom 2008. već smo imali prve produkcijske podatke. Sustav donosi višestruku korist koja s vremenom samo raste. Ono što je odmah postalo očito je rastereće-nje bančinog core-sustava. Reporting koji inače znatno op-terećuje transakcijske sustave sada ima svoj dedicirani sustav - BI-DW. S druge strane, naši analitičari kroz praksu sve bolje upoznaju BI sustav, postavljaju sve više zahtjeve i izrađu-ju sve kvalitetnije ad-hoc analize. Time dobivaju kvalitetnija rješenja i informacije unutar BI sustava. Sada imamo zaista jako produktivne korisnike.

INFOTREND: Još jedan element koji se često zanemaruje pri implementaciji takvih sustava je obuka krajnjih korisni-ka. Poznato je da dobro educirani korisnici generiraju znat-no veći ROI za razliku od onih kojima je prepušteno da se snalaze sami. Zahtijeva li vaš sustav obimniju obuku krajnjih korisnika i administratora?

JOŠKO ŠUGAR: BI sustav OTP banke ima prilično strmu krivulju učenja što se tiče korisničke strane. To prvenstve-no možemo zahvaliti dobro obučenim administratorima koji su krajnje korisnike dobro upoznali s mogućnostima implementiranog BI sustava. Primjećujemo da novi kori-snici vrlo brzo nauče koristiti standardne izvještaje, dok za ad-hoc analizu treba malo više iskustva. Ad-hoc analiza se dozvoljava samo malom broju korisnika zbog strogih pravila oko dozvola pristupa podacima tako da ni taj dio nije pro-blematičan. Što se tiče IT strane, sustav je zahtjevan i kom-pleksan. Postoje složene transformacije, zahtjevni izračuni, dugotrajni dohvati, a Oracle BI EE 10g nije u stanju dobro optimirati malo kreativnije upite. Zato je vrlo važna dobra priprema podataka koji su BI sustavu izravno na dohvatu. Bez prethodnog iskustva s Data Warehouseom i Business In-telligenceom novom informatičaru treba podosta vremena da postane spreman za samostalan rad. Točno vrijeme ovisi o predznanju, sposobnosti, motivaciji... malo više od godinu dana, rekao bih.

STUDIJA SLUČAJA: BI u OTP banci

Korist je višestruka i stalno raste

>POSLOVNA INTELIGENCIJA

191/12/2012 infoTrend 33

Zaštita domenskih imena /3

ICT I PRAVNA PRAKSA

PRIPREMIO: TIHOMIR KATULIĆ

Zanimljive odluke arbitraže u pogledu domaćih .hr domenskih imena

U prošlom nastavku za-počeli smo prikaz jednog od prvih arbi-

tražnih postupaka u pogledu domenskih imena u domaćoj .hr domeni. Jedan od prvih slučajeva koji je došao pred arbitražno tijelo vezan je uz domensko ime posao.hr. Pod-nositelj zahtjeva bila je domaća tvrtka Tau On-Line d.o.o., dok je korisnik domene u pitanju bila tvrtka Olympic Internatio-nal d.o.o., obje iz Zagreba.

Na temelju zahtjeva i dalj-njih podnesaka podnositelja i korisnika domene arbitar je u postupku utvrdio činjenice kako bi na temelju arbitražnih pravila odlučilo u postupku.

Na korisnikov prigovor kako ne postoje pretpostavke za po-kretanje arbitražnog postupka jer nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 1 Arbitražnih pravila arbitar je ustanovio kako prigovor nije osnovan jer jedini uvjet koji treba biti ispunjen - da postoji osoba koja nije zadovoljna re-gistracijom pojedine domene - potvrđuje pod-nositelj zahtjeva samim zahtjevom, čime svjedoči o toj činjenici i ispunja-va tu pretpostav-ku.

Kako smo već ranije istaknuli, prema pravilima koja su vrijedila u vrijeme nastanka spora, kako bi us-pio u zahtjevu za oduzimanje prava, podnositelj zahtjeva za uspjeh u arbitraži u kojoj zahtijeva oduzimanje prava na korištenje domene mora dokazati kumulativno tri uvjeta:

- da je ime domene isto ili zbunjujuće slično nekom ime-nu na koje treća osoba ima pravo,

- da korisnik domene nema pravo ili legitiman interes za korištenje domene spornog naziva i

- da je korisnik registrirao domenu ili je koristi suprotno načelu savjesnosti i poštenja.

Po prvom kriteriju prema mišljenju arbitra tvrdnje pod-nositelja zahtjeva da su imena domena “moj-posao.hr” i “po-sao hr” zbunjujuće slična te da se imenom domene “posao.hr” vrijeđa njegovo pravo na žig “Moj Posao” nisu osnovane.

Arbitar sma-tra da je riječ posao općeg značenja i nitko ne može na nju polagati pravo tako da drugi-ma brani njenu uporabu. Nada-lje, riječ posao nije prikladna za zaštitu ži-gom - tek razli-kovanjem koje

omogućuje dodatak riječi moj nastaje izraz koji se može zašti-titi. Drugim riječima, premda korisnik domene ne može za-štititi riječ posao u okviru žiga isto tako podnositelj zahtjeva na temelju posjedovanja zašti-ćenog žiga moj posao ne može polagati pravo na domenu po-sao.hr na temelju pozitivnih

propisa o zaštiti žiga.U pogledu drugog kriterija

koji traži da korisnik .hr do-mene nema pravo ili legitimni interes za korištenje, arbitar je našao da tvrdnja podnositelja zahtjeva (da korisnik dome-ne “posao.hr” nema pravo ni legitimni interes za korištenje sporne domene) također nije osnovana. Pravo na korištenje domene mogao bi osporiti kad korisnik ne bi imao pravo bavi-ti se određenom djelatnosti za koju se koristi sporna domena, a legitimni interes ako zlorabi svoje pravo tj. ako bi se njome koristio s jedinim ciljem da podnositelju zahtjeva nanese štetu. U pogledu defi nicije le-gitimnog interesa arbitar sma-tra kako je borba za korisnike usluge legitiman interes svakog poduzetnika, implicirajući da je legitimni interes i kad u toj borbi nastaje šteta za drugoga, ako se njome pribavlja korist, odnosno, ne bi bilo riječi o le-gitimnom interesu ako se time ne bi stjecala neka korist za pružatelja usluge.

Konačno, u pogledu trećeg kriterija odnosno registracije ili korištenja domene suprotno načelu savjesnosti i poštenja, podnositelj zahtjeva navodi da je korisnik domene posao.hr

prekopirao kompletni sadržaj njegove baze podataka. Po mi-šljenju arbitra korisnik domene tu tvrdnju nije uvjerljivo pobio. Arbitar je u odluci kazao kako odlučivanje o tome je li kori-snik domene prekopirao sadr-žaj baze podataka podnositelja zahtjeva ili nije prelazi okvire odlučivanja, a iz istog razloga nije utvrđivao ni osnovanost tvrdnje da je korisnik domene posao.hr negativnom rekla-mom narušio poštenu tržišnu utakmicu.

Konstatirajući kako i bez od-luke u pogledu trećeg kriterija podnositelj zahtjeva nije uspio ispuniti prva dva kriterija, arbi-tar je donio odluku o odbijanju zahtjeva da korisniku oduzme pravo korištenja domene po-sao.hr.

U pogledu troškova postup-ka, korisnik domene zahtijevao je nadoknadu troškova prou-zročenih postupkom. Zahtjev je arbitar odbio, budući da ga stranke nisu ovlastile na odlu-ku o troškovima putem poseb-ne arbitražne klauzule, prema odredbama čl.3. st.3 tada važe-ćih Arbitražnih pravila, odno-sno čl.34 st.2 i čl. 56 aktualnog Pravilnika o ustrojstvu i uprav-ljanju vršnom nacionalnom in-ternetskom domenom.

Borba za korisnike usluge legitiman je interes svakog poduzetnika ako njome pribavlja korist, čak i kad nastane šteta za drugoga

34 infoTrend 191/12/2012

>STUDIJA SLUČAJA: EUROPA NAS CIJENI

PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM

PROFIL USPJEŠNOG IZVOZNIKA SOFTVERA

Goran Kalanj o poduzetničkom iskoraku:„Kad sam 2007. godine osnovao tvrtku Serengeti već sam imao dugogodišnje iskustvo u prodaji, dizajnu i arhitekturi soft verskih poslovnih rješenja, a moja tvrtka se time i bavi. U ovom trenutku imamo četrdesetak zaposlenih djelatnika, a osobno brinem o svim aspektima daljnjeg razvoja tvrtke.“

Vizija kojom je Goran Kalanj krenuo u osnivanje tvrtke s ma-njim promjenama vrijedi i danas. Ideja mu je bila kroz nekoliko godina stvoriti tvrtku koja će raditi na ambicioznim projektima razvoja soft vera u Hrvatskoj i u regiji te biti prepoznata po kva-litetnoj realizaciji složenih projekata razvoja poslovnih aplika-cija. Za ostvarivanje tog cilja važno je bilo okupiti tim koji će dati jamstvo da će posao biti kvalitetno obavljen. Krenulo se s ponudom BEA middleware tehnologija i razvojem aplikacija po narudžbi u Javi, za srednje velike i velike tvrtke u Hrvatskoj te za tvrtke koje se bave razvojem gotovih soft verskih produkata za svoje korisnike.

Veliki korak preko granice

Goran Kalanj:„...Middleware tehnologije kompanije BEA nisu jeft ine i koriste se najčešće na većim projektima pa naša tvrtka s nekoliko zaposlenih u svojim počecima nije mogla samostalno ulaziti u velike poslo-ve te smo u njima sudjelovati kao partneri. Od samih početaka, 2008. i 2009. godine surađivali smo s raznim velikim soft verskim i sistem-integratorskim tvrtkama koje su trebale posebne ekspertize na velikim projektima razvoja soft vera. Radili smo kvalitetno i bili smo dugoročno orijentirani s ciljem da postanemo pouzdan partner većim tvrtkama koje bi mogle računati na nas u velikim poslovima. To su bili neki od najvećih projekata razvoja soft vera u to vrijeme u Hrvatskoj, vrijedni po nekoliko milijuna eura.“

Suradnja s velikim informatičkih tvrtkama i danas zauzima veći dio Serengetijevog kapaciteta i za nas je jako važno da zadr-žimo kontinuitet takvog angažmana. Naš uspjeh na inozemnom tržištu možemo u velikoj mjeri zahvaliti odličnoj suradnji s ve-likim hrvatskim informatičkim tvrtkama na čijim projektima kontinuirano sudjelujemo. Teško je ostvariti uspjeh na stranim tržištima ako tvrtka nije prepoznata i ako nije ostvarila uspjeh i na domaćem tržištu. Serengeti kontinuirano zapošljava nove

Zagrebačka tvrtka Serengeti d.o.o. uspješno posluje bez obzira na privrednu recesiju. Izvrsno djeluje na inozemnom tržištu, ne zanemarujući pritom ni domaće, zahvaljujući visokom stupnju profesionalizma u odnosu na kvalitetu proizvoda i odnose s korisnicima. Goran Kalanj, osnivač i vlasnik tvrtke Serengeti, započeo je profesionalnu karijeru u Siemensu, a zatim je stjecao iskustva na položajima od prodajnog predstavnika do voditelja odjela prodaje u nekoliko vodećih hrvatskih sistem-integratorskih tvrtki koje su usmjerene na velike korisnike u Hrvatskoj da bi se konačno osamostalio i osnovao vlastitu tvrtku za razvoj i održavanje informatičkih sustava.

191/12/2012 infoTrend 35

djelatnike. Zbog iznimnog rada i izazovnih projekata tvrtka upošljava veliki broj stručnjaka koji poznaju specifi čnosti posla i rukovode se visokom radnom etikom.

Iako je Serengeti od samog početka neke poslove radio sa-mostalno, zahvaljujući ugledu kvalitetnog dobavljača danas je postotak izravnih poslova daleko veći, više se poslova obavlja izravno s krajnjim korisnicima, od početnih pregovora do pi-sanja funkcijskih specifi kacija i isporuke kompletnih rješenja. Takvo širenje poslovanja zahtijeva i osobe specijalizirane za vo-đenje projekata, analizu, dizajn i prodaju.

Goran Kalanj: „Dosad sam ja prvenstveno obavljao poslove uspostave kontakta s klijentima, održavanje kvalitetnih odnosa i pronalaženje novih kli-jenata, no kako je tvrtka u posljednje vrijeme narasla povećao se i broj poslova. Sad to područje želimo ojačati pa će vođenje nekih ključnih kupaca uskoro preuzeti nove osobe. U našem su poslu izuzetno važne prezentacijske vještine, sposob-nost širenja svijesti o tome što tvrtka radi i za što je sposobna. Kod razvoja poslovnog soft vera bitne su reference i dosadašnje iskustvo korisnika. Klijenti od nas često traže da imamo iskustva baš u odre-đenom tipu aplikacija i baš za određenu industriju pa je nužno da Serengeti može prezentirati svoje prijašnje projekte tako da klijent stekne povjerenje, pogotovo u početku suradnje.“

U današnje vrijeme svaka se investicija pažljivo razmatra i ne ulazi se u projekte ako se jasno ne zna što se time dobiva. Zbog recesije, sad je to već otišlo u drugu krajnost pa tvrtke ne kupuju ni ono što im stvarno treba. Investicij-ska klima nije na visini. Stoga Serengeti nastoji pomoći kao savjetnik koji izvrsno poznaje tehnologiju, što se s njom i kako može postići da bi korisnik mogao oda-brati ono što bi za njega bilo najbolje po pitanju cijene, performansi, kvalitete i dugoročne perspektive. Kako bi to bilo moguće, Serengetijevi djelatnici neprekidno dograđuju svoja znanja. Predstavlja li to velik trošak za tvrtku?

Goran Kalanj:Mi smo zaključili od samog početka da se mora sustav-no ulagati u djelatnike. A posljedica takvog stava jest da

je Oracle već 2008. godine angažirao naše ljude da drže tečajeve njihovim korisnicima izvan Hrvatske. Već tada smo imali ekipu izuzetnih stručnjaka koji su mogli educirati klijente tako velikih brendova, čak u inozemstvu.

Danas je Serengeti jedna od malobrojnih hrvatskih informa-tičkih tvrtki koja oko 70 posto svog prihoda ostvaruje u ino-zemstvu. Suprotno uvriježenom mišljenju da hrvatske tvrtke mogu lakše prodavati svoje usluge kod kuće ili u regiji, pokazalo se da je, uz ostvarivanje određenih pretpostavki, razvoj aplika-cija moguće učinkovito i kvalitetno raditi i za tržišta Zapadne Europe i SAD-a.

Goran Kalanj:Razvoj mobilnih aplikacija potaknuo nas je da potražimo klijen-te u zapadnoeuropskim zemljama. I tu smo doživjeli prve uspjehe, plasirali smo i naplatili prve aplikacije. Ti prvi realizirani projekti ohrabrili su nas da ima smisla uložiti još više energije u izlazak na inozemno tržište. Potom smo počeli nuditi naše usluge i na nekim drugim područjima osim na području mobilnih aplikacija i uočili smo još jedan vrlo traženi segment - razvoj embedded sustava. Da-kle low-level programiranje, što kod nas i nije toliko traženo, zbog nedostatka industrijske proizvodnje, pa smo počeli i te usluge nuditi na inozemnom tržištu. Time smo postigli značajan uspjeh te smo uz mobilne aplikacije razvili kompetencije u nekoliko segmenata koji se vani traže.

Našavši se na stranom tržištu, Serengetijevi su predstavnici bili iznenađeni koliko su hrvatski stručnjaci visoko cijenjeni,

pogotovo u nekim segmentima tehničkih po-slova. Na konferencijama u Zapadnoj Europi često su čuli pohvale na račun hrvatskih inže-njera. Međutim, za plasman bilo kakve ozbiljne aplikacije nije dovoljno imati samo kvalitetne programere i inženjere, to je samo jedan uvjet. Puno je teže bilo uvjeriti ih da naša tvrtka može kvalitetno voditi projekt, snimiti zahtjeve kori-snika i razumjeti što točno traži te profesional-no i ozbiljno obaviti svoj posao. Dakle, napraviti točno kako je dogovoreno. I danas je to najveći problem u pregovorima kad počinje suradnja s novim klijentom.

Suprotno uvriježenom mišljenju da je lakše prodavati svoje usluge kod kuće, razvoj aplikacija je moguće učinkovito i kvalitetno raditi i za tržišta Zapadne Europe i SAD-a

Uspjeh na inozemnom tržištu možemo zahvaliti i odličnoj suradnji s velikim hrvatskim informatičkim tvrtkama na čijim projektima stalno surađujemo

36 infoTrend 191/12/2012

>STUDIJA SLUČAJA: EUROPA NAS CIJENI

Goran Kalanj:Stranci znaju da imamo dobre developere i da se može napraviti ono što traže, ali su u početku suradnje zabrinuti hoćemo li shvatiti što im točno treba i točno tako napraviti aplikaciju u dogovorenim roko-vima.. Treba vremena da se razbije nepo-vjerenje ili da se povjerenje stekne kroz neke manje projekte. Poslije suradnja ide puno lakše.Reference u industriji potencijalnog kupca i na njegovom lokalnom tržištu su velika prednost u dobivanju posla. Ako tvrtka može pokazati da je radila već slične po-slove i ako to potencijalni kupac može provjeriti onda je naprav-ljeno jako puno. Međutim treba imati uvijek na umu da je ugova-ranje novog projekta samo jedan dio posla. Iskustvo koje je kupac imao u tom prvom projektu je ključno za eventualno ostvarivanje daljnje suradnje.

Inozemni naručitelji bitno se razlikuju od domaćih iako se i tu već stvari mijenjaju. Vani su, kao i kod nas, svjesni da tehno-logija sama po sebi neće riješiti ništa već da sve treba popratiti organizacijski. Osim toga znaju da je za uspjeh projekta najbit-nija priprema i vođenje. Upravo u tome imaju puno negativnog iskustva s azijskim zemljama. Tamo su dostupni odlični deve-loperi, ali ne zadovoljavaju uvjete vođenja projekta i komuni-kacije. Inozemni naručitelji su u startu spremni uložiti puno vremena i energije da se stvari dobro defi niraju te da se točno zna kako će se voditi projekt i kako će se odvijati komunikacija. Stranci nikad ne dozvoljavaju da se nešto rješava u hodu. To je zahtjevno, ali kad se jednom opravda njihovo povjerenje, nasta-vak suradnje je siguran.

Goran Kalanj:„Nikada nisam tražio kratkoročne probitke i rezultate. Sve sam gledao na duži rok iako nam je, pogotovo u početku, bilo izuzetno potrebno što prije zatvoriti neke poslove. Oduvijek više gledamo na to što ćemo raditi za godinu dana, nastojimo da klijenti budu zadovoljni jer će nam davati nove poslove. Taj nam je stav izuzetno pomogao kada smo počeli raditi s inozemnim klijetima jer oni to jako cijene i vrlo im je bitno naći tvrtku na koju se mogu dugoročno osloniti. Takav je stav kod nas bio i prirodan način rada. Kada krećemo u suradnju s nekim kli-jentom, prvih nekoliko projekata radimo „s nulom“, ne gledamo zaradu. To je više upo-znavanje, neki testni razvoj, pilot-projekt i slično. Nastojimo za-dovoljiti klijentove potrebe od samog početka i onda kroz nekih godinu dana dođu konkretni projekti gdje će se početi zarađivati. Nismo još imali ni u inozemstvu a ni u Hrvatskoj klijenta koji je zbog nezadovoljstva prekinuo suradnju. I dalje surađujemo sa svima s kojima smo radili u samom početku“.

Zanimljivo je pitanje zašto se jedna informatička tvrtka koja ima dovoljno narudžbi i zadovoljne klijente na inozemnom tr-žištu, ponovno okrenula korisnicima u Hrvatskoj.

Goran Kalanj:„Planiramo podjednako razvijati i stra-no i domaće, lokalno tržište. Nije riječ o tomu da smo prebacili fokus sa stranog tržišta na domaće nego želimo održati ravnotežu. Iako u Hrvatskoj ima mno-go tvrtki koje rade sličan posao, uvjeren sam da imamo jedinstvenu konkurent-sku prednost jer je naš pristup izbrušen radeći s klijentima u inozemstvu, gdje se traži izuzetno visoka doza upornosti i profesionalnosti. U Hrvatskoj ima niz izvrsnih soft verskih tvrtki s kojima smo ostvarili zanimljive projekte i koje su i

nama puno pomogle nadopunjujući našu ponudu sa svojim uslu-gama i proizvodima. Bez partnerskog odnosa naš rast bi sasvim sigurno bio sporiji. Cijene naših usluga u inozemstvu su slične ci-jenama u Hrvatskoj jer klijent nas ne uspoređuje sa svojim ljudi-ma tih kompetencija nego s ponudama iz ostalih istočnoeuropskih zemalja. Primjerice, cijena koja se za istu uslugu može postići u Njemačkoj nije veća od one u Hrvatskoj. Stoga nećemo raditi velike prilagodbe za domaće tržište, radit ćemo svoj posao onako kako radimo i vani. “

Trenutno se oko 70% prihoda i ljudskog angažmana odnosi na projekte izvan Hrvatske, a ostatak je na domaćem tržištu. Seren-geti ima poslovne odnose s partnerskim tvrtkama na lokalnom inozemnom tržištu, naši djelatnici iz Zagreba često odlaze na do-govore s klijentom, iako se konkretan posao razvoja i testiranja aplikacija obavlja ovdje u Hrvatskoj.

Raspon kompetencija je vrlo širok. Seren-geti radi za naručitelje iz raznih industrija od telekomunikacijskih tvrtki do onih koje se bave industrijskom informatikom, od embedded sustava do razvoja web aplikacija po zahtjevima klijenata.Goran Kalanj:„Ubuduće ćemo se više angažirati na hrvat-skom tržištu i paralelno s time razvijati posao u onim zapadnoeuropskim zemljama gdje još nismo prisutni. Imamo ljude od projek-tnih menadžera do svih funkcija i uloga koji mogu kvalitetno izvesti projekt od početne do završne faze. Naš tim razvojnih inženjera razvijat ćemo i dalje shodno porastu poslova-nja. To je sada već respektabilna jezgra koja može samostalno realizirati različite tipove projekata. Dosad smo razvijali soft ver za druge tvrtke, a jedini koji smo razvili samostalno je online

servis chasebuzz.com. Radi se o inovativnom globalnom projektu koji nam je ove godine donio zlatnu nagradu Web strategije u ka-tegoriji poslovnih web projekata..U budućnosti nećemo razvijati samo za druge klijente, razvit ćemo i naše vlastite proizvode s kojima ćemo se pojaviti na tržištu.“

Serengeti je naš dugoročni partner s kojim surađujemo na više naših pro-jekata razvoja poslovnih aplikacija. U višegodišnjoj suradnji dokazali su se profesionalnim pristupom, pouzda-nošću i ekspertizom u području ra-zvoja poslovnih aplikacija čime su se nametnuli kao jedan od naših preferi-ranih partnera u tom segmentu.

Mišljenje korisnika:Ante Martinić, Rukovoditelj ICT sektora, Končar KET

Serengeti je samostalno osmislio i razvio ChaseBuzz.com, centraliziranu online bazu studija slučajeva različitih tehnoloških kompanija. ChaseBuzz.com je osvojio zlatnu nagradu Web strategije u kategoriji poslovnih web projekata za 2012. godinu.

SERENGETI d.o.o.Črnomerec 3110000Zagreb

t: 01 3706 047f: 01 3706 048

www.serengeti.hr

191/12/2012 infoTrend 37

KRIPTOGRAFIJA<

Sigurno znate da kriptografija nema veze s planetom Kriptonom niti s kriptama već da je riječ o šifriranju, odnosno skrivanju podataka. A znate li kakve vrste kriptiranja postoje? Čemu služe i što su tajni i javni ključevi? Kada se primjenjuje? Kako radi i koliko je zaista sigurno?

PRIŠE ZLATKO LONČAR

KRIPTOGRAFIJA – ZNANSTVENA DISCIPLINA SKRIVANJA PODATAKA

Nema sigurnog rješenja

KRIPTOGRAFIJA (izvedenica iz grčkog pridjeva kriptós “skriven” i glagola gráfo “pisati”), ponekad zvana i kriptologija, je znanstvena disciplina koja se bavi prouča-vanjem metoda za slanje poruka u takvom obliku da ih može pročitati samo onaj kome su namijenjene. Taj proces pretvara-nja izvorne poruke u poruku čitljivu samo primatelju zovemo šifriranje, kriptiranje ili zaštitno kodiranje.

Zaštitno kodiranje nikako ne treba mi-ješati s pojmom sigurnosnog kodiranja. Pod sigurnosnim kodiranjem podrazu-mijevamo nastojanje projektanta da po-ruka isporučena primatelju bude jednaka izvornoj poruci, odnosno da se greške pri isporuci svedu na minimum. Međutim, zaštitnim se kodiranjem nastoji da poru-ka poslana određenom primatelju bude čitljiva i razumljiva samo njemu te da bilo tko drugi, ako slučajno ili namjerno dođe

Autor mr. sc. Zlatko Lončar, dipl. inf. zaposlen je u HEP-ODS d.o.o., Elektra Požega u Odjelu za poslovnu informatiku. Ma-gistrirao je na po-slijediplomskom znanstvenom stu-diju Informacijskih

znanosti Fakulteta organizacije i in-formatike u Varaždinu, gdje je pret-hodno diplomirao. Informatikom se intenzivno bavi više od 20 godina, a područja od posebnog interesa su mu projektiranje informacijskih sustava, baze podataka, interna re-vizija IS-a, sigurnost IS-a, elektronički kanali za distribuciju informacija te projektiranje i programiranje za web.

38 infoTrend 191/12/2012

>KRIPTOGRAFIJA

do takve poruke ne može pročitati njen sadržaj, odnosno da ga ne može razumjeti (tablica 1).

Prepoznavanje problemaKoji problem želimo riješiti? Pretpo-

stavimo da dvoje ljudi želi razmjenjivati važne informacije u obliku poruka (bez obzira na kanal koji pritom koriste) tako da ih nitko drugi ne može pročitati, odno-sno da ih ne može razumjeti u slučaju da dođe do njih.

Jedno od rješenja bi bilo da to dvoje lju-di govori jezik koji samo oni znaju. To ne mora biti pravi jezik, dovoljno je da do-govore nekakva pravila koja će primjenji-vati pri pisanju (kriptiranju) i čitanju (de-kriptiranju) poruka. Za početak pravila mogu biti jednostavna. Naprimjer, mogu se dogovoriti da će umjesto petnaestog slova abecede pisati peto, umjesto dvade-setosmog šesto itd. Dakako, što su pravila složenija to će poruka biti bolje zaštićena.

Bez obzira na kompleksnost pravila se uvijek svode na funkcije - jednu ili više njih. Ako se takvom funkcijom kriptira-ju podaci onda ona mora biti bijektivna, tj. mora postojati inverzna funkcija koja služi za dekripciju, odnosno dešifriranje. Naprimjer, ako je pri pisanju poruke dva-desetosmo slovo abecede zamijenjeno še-stim, onda pri čitanju moramo šesto slovo zamijeniti dvadesetosmim kako bismo došli do izvorne poruke.

Pošiljatelj poruke primjenjuje dogovo-renu funkciju na skup podataka i dobiva kriptirane podatke koje šalje primatelju. S druge strane, primatelj na dobiveni kripti-rani tekst primjenjuje inverziju dogovore-ne funkcije što rezultira početnim, origi-nalnim skupom podataka.

Sustav kriptiranja tajnim ključem (simetrično kriptiranje)

Prethodno opisani način kriptiranja nazivamo kriptiranje tajnim ključem ili simetrično kriptiranje. Tajni ključ je upra-vo ona funkcija koja služi za kriptiranje, a njen inverz za dekriptiranje. Grafički

prikaz sustava kriptiranja tajnim ključem - slika 1.

Sve dok je moguće razmijeniti taj ključ u tajnosti ovakav način kriptiranja je sasvim dobar. Ako se k tomu pošiljatelj i prima-telj mogu i fizički sresti da razmijene tajni ključ, onda ovaj sustav gotovo da i nema nedostataka. Međutim, u najvećem broju slučajeva kad treba kriptirati podatke ko-munikacija se odvija elektronskim putem, a osobe koje komuniciraju nalaze se na

velikim udaljenostima. Mnogi se nikad nisu ni sreli pa se u takvoj situaciji name-će problem kako razmijeniti tajni ključ jer za to treba pronaći nekakav sigurni kanal, a to je najveći nedostatak sustava kriptira-nja s tajnim ključevima.

Zamislimo slučaj kad trebamo kriptira-no komunicirati s nekoliko stotina ili tisu-ća osoba. Recimo, banka ima klijente s kojima želi elektronski komunicirati na si-guran način (naprimjer internet-bankar-stvo). Čak i uz uvjet da možemo s njima

Iako su razrađeni mnogi teorijski i praktični sustavi, još se ne može reći da postoji jedno rješenje koje rješava sve probleme zaštite podataka

Slika 1. Sustav kriptiranja tajnim ključem (simetrično)

Slika 2. Način rada sustava kriptiranja s javnim ključem (asimetrično)

Ivica koristi Maričin javni ključ da bi kriptirao poruku prije slanja

Marica dekriptira dobivenu poruku pomoću svog tajnog ključa

Sigurnosno kodiranje

nastojanje da isporučena poruka bude identična poslanoj, tj. da greška bude što je moguće manja

Zaštitno kodiranje

nastojanje da poruka bude sasvim nerazumljiva bilo kome drugome osim onome kome je namijenjena

Tablica 1: Sigurnosno vs. zaštitno kodiranje

Isti tajni ključ, kojeg smiju znatisamo pošiljatelj i primatelj

191/12/2012 infoTrend 39

u tajnosti razmijeniti tajne ključeve jako bismo si zakomplicirati komunikaciju jer bismo morali za svakoga od njih upotri-jebiti drugi tajni ključ. U protivnom, kada bi svi imali isti tajni ključ svi bi bančini klijenti mogli čitati sve poruke, bez obzira kojem klijentu su namijenjene, odnosno koji ih je poslao. A to nikako ne želimo. Upravo u tome se ogleda drugi nedostatak simetričnog kriptiranja.

Ideja za rješenje tih problema jest izbje-ći razmjenu tajnog ključa uvođenjem još jednog ključa u sustav. Tada jedan od dva ključa služi samo za kriptiranje, a dru-gi samo za dekriptiranje. Ključ koji služi samo za kriptiranje može biti dostupan svima. Čak štoviše, mora biti dostupan svima koji žele slati kriptirane poruke jer bez njega ih ne mogu kriptirati. Taj ključ zovemo javni ključ.

Drugi ključ služi samo za dekriptiranje i ne treba ga slati svakome jer ga ima samo osoba kojoj su upućene kriptirane poruke. Njega zovemo tajni ključ.

Sustav kriptiranja s javnim ključem (asimetrično kriptiranje)

Ako razmotrimo sliku 2 koja prikazuje sustav kriptiranja s javnim ključem (asi-

metrično kriptiranje) i usporedimo ga sa sustavom kriptiranja s tajnim ključem, uočit ćemo da kod sustava s javnim klju-čem nije potreban sigurni kanal što je bio najveći nedostatak sustava s tajnim klju-čem.

Ako Ivica želi poslati kriptiranu poruku Marici mora imati njezin javni ključ. Mo-gao ga je dobiti direktno od nje jer ona želi da joj šalje kriptirane poruke ili je jedno-stavno objavila svoj javni ključ (naprimjer na Internet-stranici) i svatko tko želi može doći do njega. Dakle, Ivica ima Maričin javni ključ i kad joj napiše poruku krip-tira je pomoću tog njenog javnog ključa i pošalje bez potrebe za sigurnim kanalom. S druge strane, kad Marica primi kripti-ranu poruku i upotrijebi tajni ključ koji ima samo ona, njime dekriptira poruku. Rezultat je poruka čiji je sadržaj identičan izvornoj poruci koju je napisao Ivica.

Ako pak Marica želi Ivici odgovoriti kriptiranom porukom mora imati Ivičin javni ključ kojim će kriptirati poruku pri-je slanja standardnim komunikacijskim kanalom. Takvu će poruku na odredištu Ivica dekriptirati svojim tajnim ključem. Kako bi ovakvo zaštitno kodiranje bilo održivo i imalo smisla nužno je da onaj tko ima javni ključ ne može pomoću njega

izračunati i kreirati tajni, barem ne u ne-kom razumnom vremenu.

Prednost postaje manaNedostatak simetričnog kriptiranja s

tajnim ključem jest sigurni kanal kojim se on prenosi između sudionika komunika-cije. Taj problem uspješno rješava asime-trično kriptiranje s dva ključa - tajnim i javnim.

Najveća prednost RSA kriptiranja koje predstavlja asimetrično kriptiranje jest što se primjenom velikih prostih brojeva onemogućuje u razumnom roku izraču-navanje tajnog ključa. Međutim, baš iz te činjenice proizlazi i njegov najveći nedo-statak. Zbog primjene velikih brojeva jako je spor pa se brzina kriptiranja i dekripti-ranja kreće između samo 103 i 105 bit/sek. Zato RSA kriptiranje nije pogodno za rad s većim količinama informacija.

Ideja hibridnog kriptiranjaZbog problema s RSA algoritmom male

brzine kriptiranja taj se sustav praktički ne koristi kao samostalan kriptosustav pri kriptiranju većih količina informacija. Ideja hibridnog kriptiranja jest spajanje prednosti simetričnog kriptiranja tajnim ključem s prednostima asimetričnog krip-tiranja javnim ključem. Tako se zadržava brzina algoritma što je prednost sime-tričnog kriptiranja i visoki stupanj zaštite koju pruža asimetrični algoritam.

Spajanjem ta dva sustava dolazi se do hibridnog kriptiranja. U tom slučaju asi-metrično kriptiranje služi za kriptiranje tajnog ključa kod simetričnog sustava. Tako više nije potreban sigurni kanal, a zadržava se brzina kriptiranja i dekripti-ranja.

Dakle...Nakon niz godina tijekom kojih su raz-

rađeni teorijski i praktični sustavi koji bi trebali riješiti problem zaštite podataka još ne možemo reći da postoji jedno rje-šenje koje rješava sve takve probleme. Po-stoje odlični široko prihvaćeni proizvodi koji daju odlične rezultate, ali nikako ne možemo tvrditi da su uporabom tih alata naši podaci zaštićeni. Treba imati na umu da razvoj nije stao, dapače, tehnologija na-preduje brže nego ikad, donosi nam nove ideje, metode, algoritme i proizvode, ali istodobno veće mogućnosti i onima koji žele narušiti zaštitu naših podataka.

Sigurnosno kodiranje treba osigurati da poruka isporučena primatelju bude jednaka izvornoj poruci

Zaštitnim se kodiranjem nastoji da poruka poslana određenom primatelju bude čitljiva i razumljiva samo njemu

40 infoTrend 191/12/2012

PIŠE TIHOMIR KATULIĆ

KVALITETNI PROGRAMERI TRAŽENI SU STRUČNJACI na tržištu rada iako domaći mediji pretjeruju s ocjenama o njihovoj kvaliteti i brojnosti. Često se iznose naga-đanja i teško provjerljive procjene iz ko-jih proizlazi da brojni domaći vrhunski programeri i web-developeri besposleno čekaju poslodavce, spremni raditi za pro-sječnu plaću. Tko se okušao u IT podu-zetništvu zna koliko je teško osigurati usluge kvalitetnog developera, osobito ako se traže vještine izvan aktualnog teh-nološkog mainstreama.

Aktualna gospodarska kriza koja je snažno pogodila i domaći IT sektor nije jamac da će tržište rada obilovati kvalitet-nim programerima - oni najbolji zaposle-ni su i kad je najveća kriza. Mnogi od njih ionako svoj kruh zarađuju vani, bilo da su emigrirali ili su još u Hrvatskoj, ali sura-đuju sa stranim tvrtkama.

Međutim, kad poduzeće i uspije anga-žirati kvalitetnog developera ili više njih, ostaje pitanje koliko će ti vrlo traženi stručnjaci ostati lojalni poslodavcu tije-kom trajanja projekta. Ako su prepoznani na tržištu i kvalitetni u onomu što rade, izvjesno je da će s vremena na vrijeme do-bivati ponude za rad na atraktivnim pro-jektima. Barem dio tih ponuda uključivat će uvjete koji su bolji od onih koje ima kod trenutnog poslodavca.Dobar developer uvijek ima plan b

U uvjetima aktualne recesije, poslo-davci često upadaju u zamku razmišljanja kako njihovi zaposlenici nemaju izbora, odnosno da trebaju poslodavce više nego-li oni njih. Takva je situacija osobito opa-sna u kontekstu razvoja soft vera i drugih IT projekata. Poslodavac ne bi trebao vje-

ICT I PRAVNA PRAKSA

PRAVNA ZAŠTITA RAČUNALNIH PROGRAMA

Odlazak developera iz tvrtke usred razvojnog ciklusa novog softvera ili provedbe nekog projekta nije rijedak slučaj. Pametan IT poduzetnik o rizicima treba razmišljati unaprijed.

rovati na riječ da će zaposlenik - kvalitetni developer ostati u tvrtki trajno ili barem do kraja ugovora ili završetka projekta. Naiđe li mu bolja ponuda, u okviru ugovora o radu poslodavac može samo inzi-stirati da odradi otkazni rok.

U praksi se često događa da programeri preuzmu više obveza nego što su u stanju ispuniti. Po-nekad uz redovan posao rade na nekoliko honorarnih projekata. Za te projekte često dobivaju ho-norare koji u kratkom razdoblju višestruko nadmašuju redovne prihode koje ostvaruju kao zaposleni-ci u nekom poduzeću. Programeri često govore kako stalno zaposlenje odnosno radni odnos promatraju kao svojevrsnu sigurnosnu mrežu, a ne mjesto na kojem

će ulagati stopostotni trud. Poslodavci pak nisu svjesni kako izgledaju developer-ski prioriteti niti razumiju koliko je kvalitetan progra-merski kadar zaista tražen. Tržište rada za sve progra-mere, pa tako i za one koji žive u Hrvatskoj, nije samo nacionalno ili regionalno već svjetsko. Nije rijetkost pronaći domaće develo-pere koji zarađuju za život odrađujući projekte za na-ručitelje iz SAD-a, Zapad-

ne Europe, ali i iz egzotičnijih zemalja po-put Indije, Kine, Južne Amerike itd.

Drugi faktor koji treba uzeti u obzir jest pravna regulacija računalnih programa. Prema odredbama hrvatskog Zakona o

S developerima - oprezno

Ponekad poslodavci nisu svjesni kako izgledaju developerski prioriteti niti razumiju koliko je kvalitetan programerski kadar zaista tražen

Poslodavci često upadaju u

zamku misleći kako njihovi

zaposlenici nemaju izbora,

odnosno da trebaju

poslodavce više negoli

poslodavci njih

191/12/2012 infoTrend 41

autorskom pravu i srodnim pravima, aktualni pravni mo-del zaštite računalnih programa predviđa autorskopravnu zašti-tu. Drugim riječima, računalni programi su autorsko djelo i uživaju autorskopravnu zaštitu poput drugih kategorija autor-skih djela.

Hrvatski zakon za računalne programe, u skladu s međuna-rodnim standardima, pred-viđa nekoliko odstupanja od standardnog modela zaštite.

Član 108. hrvatskog Zakona odnosi se na regulaciju prava na računalnom pro-gramu stvorenom u radnom odnosu. Čla-nak kaže: Ako je računalni program stvo-rio zaposlenik u izvršavanju svojih obveza ili slijedeći upute poslodavca, poslodavac

je isključivo ovlašten izvrša-vati sva imovinska prava na tako stvorenom programu, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Iz ove odredbe razvidno je da imovinska prava na računalnom programu koji programer razvije radeći kao zaposlenik za poslodavca u okviru svojih obveza ili po nalogu poslodavca -pripada-ju poslodavcu. Ta okolnost motivira mnoge poslodavce

da programere zapošljavaju u pravnom okviru redovnog radnog odnosa, teme-ljem ugovora o radu. Međutim, trebalo bi razmisliti o posljedicama takve odluke.

Kao što smo već istaknuli, takav oblik zapošljavanja programera može rezul-

tirati suboptimalnim pristupom radu. Poslodavci se izlažu riziku da programer napusti tvrtku kada dobije ponudu za bolje plaćeni posao ili kad procijeni da ga zahtjevi dnevnog rada previše optere-ćuju i otežavaju mu obavljanje onih bolje plaćenih honorarnih projekata. Tada ga neće zadržati ni bolja plaća već će potra-žiti drugu sigurnu okolinu kako bi mogao na miru razvijati privatne projekte. Da suzbiju krađu vremena, odnosno neovla-šteno korištenje informacijskih resursa poduzeća u privatne svrhe, poslodavci se služe raznim tehničkim trikovima, ali i internim pravilnicima o radu. No i to je upitno, dijelom i zbog toga što su takvi za-poslenici tehnički obrazovaniji i umješniji od onih koji bi ih trebali nadgledati.

Zbog toga poslodavci moraju odstu-piti od svojih uhodanih obrazaca raz-mišljanja i poslovanja i prilagoditi se uvjetima tog specifi čnog tržišta rada. U praksi, to znači oslanjati se na meha-nizme ugovorne regulacije za svaki kon-kretni projekt.

Programere - autore računalnih pro-grama i developere raznih web-portala i usluga može se plaćati prema učinku putem autorskih ugovora. Ako nema re-alne potrebe da programer svakodnevno surađuje s poduzećem - ne treba sklapa-ti ni ugovor o radu. Imovinsko pravo na soft ver može se prenijeti i odredbama au-torskog ugovora.

Ako poduzeće već zapošljava ade-kvatne programere može ih se dodatno motivirati sklapanjem autorskih ugovora prema potrebi. Primjerice, u slučaju no-vog poslovnog projekta poslodavac može sa zaposlenikom ugovoriti izradu novog soft vera, web-stranica ili web-aplikacija uz klauzulu o isplati nakon završenog ra-zvoja. Time bi developeri bili motivirani uložiti adekvatan trud i ostati do završet-ka posla kako bi bili plaćeni.

Poslodavac ugovorno može uvjetovati faze izrade soft vera i obvezu programera da periodički dostavi aktualnu razvojnu inačicu soft vera uz obvezu izrade poprat-ne dokumentacije i komentar izvornog koda. Isplata honorara može, ali i ne treba pratiti dinamiku izrade. U interesu deve-lopera jest zahtijevati obročnu isplatu, no poslodavac može inzistirati na isplati pu-nog iznosa tek nakon obavljenog posla.

Dakako, snagu pregovaračke pozicije jedne i druge strane odredit će konkretni tržišni uvjeti i poslovne okolnosti.

Tržište rada za sve programere, pa tako i one koji žive u Hrvatskoj, nije samo nacionalno ili regionalno već svjetsko

42 infoTrend 191/12/2012

>MOBILNOST I RADNE NAVIKE

MOBILNOST JE ZASIGURNO SVIJET BUDUĆNOSTI, OLAKŠAVA NAM PRISTUP INFORMACIJAMA ZA POSLOVNE I PRIVATNE POTREBE, A UREĐAJI, APLIKACIJE I NAČIN PRIMJENE NEMAJU GRANICA

Zar samo prednosti?

Uvođenje mobilnog rješenja nije jednostavan potez za tvrtku i zahtijeva specijalizirane stručnjake posebno u području planiranja, pripreme i vođenja same implementacije. Analiza potencijalnih područja gdje će mobilno rješenje dovesti do najveće koristi daje veću vjerojatnost uspjeha.

PIŠE ŽELJKA KNEZOVIĆ

TiJEKOM POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA tvrtke sve više uviđaju prednost uvođenja mobilnih uređaja u svakodnevno poslo-vanje, a svojim zaposlenicima nude klizno radno vrijeme i sve bolju podršku za rad izvan klasičnog ureda. Sve to omogućuje mobilna tehnologija pa i obavljanje po-

Autorica Željka Knezović zapo-slena je u Agenciji za odgoj i obrazo-vanje, na mjestu više savjetnice za računalstvo. Već šestu godinu ak-tivno surađuje s Microsoftom kroz program Partners

in Learning, sudjeluje kao predavač na konferencijama WinDays, Siner-gija, Kulendeyz, Mobility Day i KOM. Od travnja 2009. stekla je titulu Mi-crosoft Most Valuable Professional (MVP) za Lync.

slova i rješavanje ključnih poslovnih pro-blema bez dolaska u ured. Pružajući takvu fleksibilnost svojim djelatnicima tvrtke očekuju da im budu na raspolaganju kad god ih tvrtka zatreba - uvijek i svugdje.

Tablet uređaji i pametni telefoni sve više postaju standardni dio cjelovitih

191/12/2012 infoTrend 43

poslovnih rješenja, a sve manje luksuz. Sukladno napretku tehnologije uočen je i napredak u razvoju elementarnih kori-sničkih aplikacija koje se savršeno prila-gođuju pametnim uređajima i čine život svakog poslovnog čovjeka jednostavnijim. Uvođenje mobilnih uređaja u poslovno

okruženje ima puno veću korist od sin-kronizacije kontakata i pristupa e-mailu. Pristup korporativnim podacima na tere-nu, optimizacija i smanjenje troškova po-slovanja, zadovoljstvo djelatnika i korisni-ka, obavljanje svakodnevnog posla izvan ureda – neki su od osnovnih razloga zašto se tvrtke sve više odlučuju na uvođenje pametnih uređaja.

IT u poslovnom okruženju

Prvo što se očekivalo pri uvođenju mo-bilnih uređaja u poslovanje bilo je smanji-vanje papirologije i prebacivanje papirna-tih procesa u elektroničke. Time se dobio brži i učinkovitiji sustav, pogreške se svode samo na inicijalni upis podata-ka, ukidaju se dvostruki poslovi. Uz točnost, jed-na od najvažnijih kom-ponenti informacije je pravodobnost, a raste i zadovoljstvo korisnika. Ovisno o poslovnim potrebama, organizaci-ja odlučuje o korištenju web-aplikacija ili kla-sičnih klijentskih windows-aplikacija na prijenosnim uređajima.

Ovisno o odabranoj platformi i shodno tome pripadajućim uređajima, djelatni-cima bi trebao biti omogućen nesmetan rad. No, odabir je čisto poslovna odluka, zasnovana na nizu čimbenika.

Evo nekih pitanja na koja treba odgovo-riti u trenutku odluke:

- treba li prijenosni uređaj biti kon-stantno povezan na središnji sustav bilo u oblaku ili u uredu ili je dovoljno povezati se tek povremeno zbog razmjene podata-ka,

- kolika je cijena spajanja, koju platfor-mu i koje uređaje odabrati,

- kakva je kvaliteta IT stručnjaka kojima tvrtka raspolaže, čemu su skloniji i kakva znanja trenutno imaju...

- jesu li spremni udovoljiti zahtjevima i potrebama ostalih korisnika unutar tvrtke jer sve više djelatnika iskazuje želju za ko-rištenje svojih mobilnih uređaja.

To su neka od osnovnih pitanja o ko-jima ovisi konačna odluka poslodavca. Tehnologija je dostupna, a način primjene i vrst platforme ovise o situaciji i poslov-nim potrebama.

Istraživanja pokazuju:Dakle, 55% ispitanika, zaposlenika ra-

zličitih tvrtki, smatra kako bi bili produk-tivniji kad bi mogli raditi izvan ureda. U prosjeku, jedan od četiri poslodavca među ispitanima potvrđuje taj statistički poda-tak. Ostali smatraju kako zaposlenici izvan ureda rade manje, teže se usredotočuju na svoj posao, imaju manju odgovornost, ne mogu komunicirati licem u lice sa svojim kolegama, nadređenima i slično.

Nadalje, 42% ispitanih zaposlenika sma-tra da će izvan ureda brže i bolje obaviti i uspješnije završiti svoj posao. Njih 40% smatra kako rad izvan ureda omogućuje odabir mirnijeg radnog mjesta, ugodniju atmosferu i da je manji postotak onih koji

ih ometaju tijekom rada što je u uredu gotovo svakodnevna situacija.

Čak 95% poslodavaca i 90% zaposlenika smatra da je, ne-ovisno o tome gdje radite, jako važno imati iste radne moguć-nosti - u uredu ili izvan njega. Da bi to zaista bilo tako, na-predak tehnologije i softverska rješenja velikih proizvođača prilagođuju se korisnicima i stvaraju baš takve mogućnosti

- vaš cijeli ured na dlanu, na vašem pamet-nom, prijenosnom uređaju. Ispravno oda-brana tehnologija uz adekvatna softver-ska rješenja koja potpuno zadovoljavaju potrebe tvrtke, omogućavaju povezivanje mobilnih, udaljenih timova, stvaraju moć out of office produktivnosti i efikasnosti te povećavaju granice dostupnosti i uslužno-sti krajnjim korisnicima i klijentima.

Način rada potpuno se promijenio. Radimo u avionu, u autobusu, tramvaju, automobilu, u restoranu, kod kuće… Do-bar je osjećaj imati sve dostupno na jed-nom mjestu, neovisno s kojeg se uređaja spajate, na kojemu radite i razmjenjujete podatke te da u trenutku prelaska na neko drugo računalo na nekom drugom mjestu imate mogućnost dohvaćanja svih konta-kata, dokumenata, razmjene, komunika-cije i suradnje.

Postojeća tehnologija i poslovna produktivnost

Na tržištu postoje mnogobrojna rješe-nja koja će zadovoljiti te nove potrebe. Iza takvih rješenja stoje velika imena, a svako zasigurno ima dobrih i nešto manje do-brih alata i platformi.

Microsoft je osluškivao što ljudima tre-ba, usmjerio razvoj svojih aplikacija, plat-

Dok 55% zaposlenika različitih tvrtki smatra kako bi bili produktivniji kad bi mogli raditi izvan ureda s time se slaže samo jedan od četiri anketirana poslodavca

FOTO

SH

UTT

ERST

OC

K

44 infoTrend 191/12/2012

>MOBILNOST I RADNE NAVIKE

formi i uređaja prema poslovnim korisni-cima i ponudio mogućnosti primjene u naprednom okruženju, ali nudi i rješenja za manje korisnike s vrlo intuitivnim su-čeljima za koja ne treba napredno pozna-vanje tehnologije. Prije pune dvije godine Microsoft je izbacio na tržište svoje telefo-ne Windows Phone. Iako su prve analize predviđale sjajnu budućnost i sve veću upotrebljivost za razliku od prijašnjih Windows Mobile telefona, bilo je i skepti-ka. Sada nakon dvije godine istraživanja i analize pokazuju kako su pozitivna pred-viđanja bila ispravna, a napredni poslovni korisnici vrlo su se brzo priviknuli na ove uređaje.

Alati integrirani s telefonima Windows Phone poput Officea i Outlooka jednaki su onima koje korisnici imaju na svojim računalima pa ne postoji nikakva pre-preka u njihovu korištenju. Ako još svoj Windows Phone povežete sa servisima u oblaku poput Share Pointa i Exchangea, moći ćete putem bilo kojeg uređaja sve svoje dokumente spremati automatski na Share Point ili Sky Drive i svi će biti na jednom mjestu neovisno o tome s kojeg ste se pametnog uređaja povezali. Sinkro-

Mobilni trojacMicrosoftov paket uredskih alata Offi-

ce gotovo da i nema ozbiljniju konkuren-ciju na tržištu. Tu su open source paketi poput Apache Open Officea te Libre Of-fice, ali ako pitate prosječnog uredskog korisnika, Microsoft Office je jedini pri-hvatljivi paket alata za ured.

Računalstvo u oblaku je i na tom po-dručju ostavilo trag tako da se sve češće koriste razne online verzije takvih alata. Iako neprikosnoven na području klasič-nih, lokalno instaliranih uredskih aplika-cija, Microsoftov Office 365 u području online aplikacija ima nekoliko (ozbiljnih) konkurenata. Dva najozbiljnija su Go-ogle Apps i Zoho Docs pa pogledajmo kako se oni mogu nositi s Office 365 plat-formom.

Prvo što će korisnici primijeniti kod bilo kojeg alata je su-čelje. Sučelja tih plat-formi se razlikuju, a baš ona su najčešći faktor pri odabiru odgova-rajućeg seta alata jer će se korisnici sigurno protiviti pokušaju uvo-đenja aplikacija koje imaju drukčije izborni-ke od onoga na što su navikli. Većini je prva dodirna točka s ured-skim alatima bio upra-

vo popularni Microsoft Office tako da na tom području pobjedu zasigurno odnosi Office 365 sa svojim Office Web Apps pa-ketom i dobro poznatim sučeljem.

Korisnici od ovakvih alata najčešće traže mogućnosti online pohrane i ko-laboracije na dokumentu odnosno mo-gućnost da jedan dokument istodobno editira nekoliko korisnika. Office 365 na području online pohrane nudi Share-Point Online kao serversku i SharePoint Workspace kao klijentsku komponentu. Druga dva nemaju nativnu podršku za online pohranu, ali tu su (uvjetno) be-splatni servisi poput Dropboxa ili Boxa uz pomoć kojih možemo kompenzirati taj nedostatak.

Što se tiče kolaboracije Office 365 je u donekle inferiornom položaju. Google Apps i Zoho docs se tu mnogo bolje sna-laze pa dok Office Web Apps (odnosno SharePoint Online) daje tek rudimentar-ne mogućnosti online kolaboracije za Excell i OneNote, za PowerPoint i Word dokumente ta mogućnost ne postoji.

Zoho docs još omogućuje da se korisnici prijave (i da zajednički istodobno rade na jednom dokumentu) uz pomoć kori-sničkih naloga Zoho, Facebook, Yahoo i Google.

Koliko ste puta poslali kolegi neki do-kument na uvid a da ga on zbog starije verzije alata ne može otvoriti? Office je s verzijom 2010 donio i novi XML format (.docx, .xmlx, .pptx…) koji nije kompati-bilan sa starijim verzijama Officea (2003 ili 2007).

Za razliku od Zoho documents alata koji će uspješno otvoriti XML dokumen-te, Google Appsi to neće biti u stanju. Osim toga, neki elementi teksta kao što su tablice, slike, fusnote i slično koje kre-iramo kroz Office Web Apps bit će nepra-vilno prikazani kad ih otvorimo s nekim od ta druga dva alata.

Sve te aplikacije koristimo kroz inter-netski pretraživač. Jasno je da će alati Office 365 platforme preferirati Internet Explorer (i to najčešće zadnju verziju) na Microsoftovoj mobilnoj platformi dok će Google Apps preferirati Android platfor-mu i (najčešće) Firefox kao internetski pretraživač. Problemi nekompatibilnog pretraživača najčešće se očituju nemo-gućnošću prijave na online aplikaciju i to posebno u nekim naprednim autentifi-kacijskim scenarijima.

Ono što će nam najčešće biti prvo pita-nje kod evaluacije različitih platformi jest cijena. Kod osnovnih paketa ovih online aplikacija cijene su vrlo slične i kreću se od 4 do 6 američkih dolara po licenci mjesečno.

Za kućne korisnike i male urede, sve platforme nude i besplatne (okljaštrene) varijante svojih paketa. Jako je teško us-poređivati cijene tih paketa jer dodatne mogućnosti koje nisu kod svih ponuđača iste, podižu cijenu licence pa tako Office 365 E4 licenca koja nam omogućuje i lo-kalnu instalaciju klasične Office Professi-onal Plus inačice i izgradnju lokalne PBX infrastrukture uz pomoć Lync alata, ko-šta čak 22 dolara mjesečno, ali nam nudi i iznimne mogućnosti.

Izbor bi se trebao zasnivati na moguć-nostima pojedine platforme ovisno o potrebama, a tek zatim na cijeni licence. Korisničke preferencije trebale bi biti vi-soko na popisu postavljenih uvjeta koje paket mora ispuniti jer će dodatna edu-kacija sasvim sigurno dodatno podići i cijenu paketa. (sm)

Nastavak sa 43. stranice

191/12/2012 infoTrend 45

nizacija e-mailova, kontakata, događaja u kalendaru... jednaka je na svim uređajima, telefonu, tabletu ili PC-u i sve je dostupno u svakom trenutku.

Jednako tako je važna mogućnost ko-munikacije i pristupa virtualnim sastanci-ma u realnom vremenu pomoću mobilne aplikacije Lync. Stoga za sudjelovanje na nekom važnom sastanku više ne morate biti u svom uredu. Do-voljno je primiti poziv-nicu za sastanak putem Outlooka, klikom na link u poveznici automatski će se otvoriti Lync klijent na vašem Windows Pho-neu i vi ste na sastanku.

Svakodnevnim koriš-tenjem Windows Phonea u poslovne svrhe i za rad na terenu, u svakoj novoj situaciji javlja se potreba za novim aplikacijama. Zato Marketplace odnedavno i za hrvatsko tržište nudi više od 100.000 Windows Phone-aplikacija koje će sigurno ispuniti i najspecifičnije potrebe. Pred vratima je i novi operacij-ski sustav Windows 8, a nova Windows

Phone 8 platforma povezivat će Windows Phone s Windows 8 OS-om te svim alati-ma u oblaku.

Poslovna vrijednostUvođenjem pametnih uređaja - telefo-

na, tableta i td. - u korporativno okruženje dobivene su mnoge poslovne prednosti u

internom poslovanju, ali često i pred konkurencijom. Ponekad se unutar tvrtke teško donose odluke o prelasku na moderan način rada no vrlo brzo i menadžment i dje-latnici uviđaju prednosti uporabe suvremene tehnologije, pametnih uređaja i ne razmišljaju o vraćaju na stari način rada. Poslovna vri-jednost se očituje na dva načina – smanjenjem troškova poslovanja te proširenjem poslovanja i otva-ranjem novih poslovnih prilika.

Ta vrijednosna kombinacija je ključna za menadžment pri donošenju odluke o uvođenju pametnih uređaja u poslovno okruženje.

Jedna od ključnih prednosti mobilnih Windows uređaja jest mogućnost vrlo

dobre integracije u postojeće poslovne su-stave. Postojeća tehnologija i razvojni alati omogućuju jednostavnu transformaciju podataka u postojećim poslovnim susta-vima za pristup s pametnim mobilnim ili prijenosnim uređajima. I dok su mobilni uređaji potpuno prilagodljivi novijoj in-frastrukturi, njihovo uvođenje u tvrtku može biti i pogodan trenutak za stvaranje još modernije infrastrukture.

Zadržavanje postojećeg i privlačenje novog talentiranog kadra također je jedno od područja gdje se opravdava ulaganje u mobilna rješenja i tehnologiju. Praće-nje svjetskih standarda i visoka kvaliteta svakodnevnog poslovanja čini takvu rad-nu okolinu privlačnom za potencijalne djelatnike, a oni postojeći neće odlaziti iz tvrtke.

I na kraju ono najvažnije – zadovolj-stvo korisnika. Kada su djelatnici tvrtke dosljedni u svojim informacijama i kada korisnik dobije istu informaciju bez obzi-ra razgovara li s djelatnikom uživo, traži li informaciju telefonom ili je provjerava na Internetu, veća je vjerojatnost da će se izgraditi povjerenje, negoli ako svaki put dobije drukčiju ili nepotpunu informa-ciju. A baš tu je najveća snaga mobilnih rješenja.

Ozbiljna odlukaUvođenje mobilnog rješenja nije jedno-

stavan potez za tvrtku i zahtijeva specija-lizirane stručnjake posebno u području planiranja, pripreme i vođenja same im-plementacije. Planiranje i detaljna analiza poslovanja te potencijalnih područja gdje će mobilno rješenje dovesti do najveće koristi daje veću vjerojatnost uspjeha. Mjerenje poslovnih rezultata prije i po-slije uvođenja pametnih uređaja te fleksi-bilniji rad dat će stvarnu sliku uspješnosti i učinkovitosti u usporedbi s očekivanim rezultatima.

Danas više nije pitanje mogu li pametni prijenosni uređaji obaviti određenu zada-ću jer imaju svu funkcionalnost koja nam treba. Uskoro će moći zamijeniti prijeno-sna i stolna računala, a način poslovanja postat će drukčiji, fleksibilniji. Neovisno o mjestu i uvjetima u kojima se posao obav-lja ili o načinu povezivanja s pametnim prijenosnim uređajima omogućen je rad u realnom vremenu. Njihova vas funkcio-nalnost neće iznevjeriti, a što je najvažnije prilagodljiva je, intuitivna i neovisna o in-formatičkoj pismenosti korisnika.

Kod uvođenja mobilnih rješenja jedno od najvažnijih pitanja je trenutak kada prestaje posao i počinje privatni život

FOTO

SH

UTT

ERST

OC

K

46 infoTrend 191/12/2012

>ZAŠTITA PRIVATNOSTI

ZAŠTITA PRIVATNOSTI, JEDNO OD OSNOVNIH LJUDSKIH PRAVA, nužna je za pravil-no funkcioniranje svakog demokratskog društva. Osnovni standardi zaštite pri-vatnosti već su defi nirani u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima UN-a te Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Vijeća Europe.

“Nitko ne smije biti izložen proizvoljnom miješanju u privatni život, obitelj, stan ili dopisivanje ni napadima na čast i ugled. Svatko ima pravo na zakonsku zaštitu pro-tiv takvog miješanja ili napada.” - navodi se u Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka.

Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe u Članu 8. također ističe da:

1. Svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i do-pisivanja.

2. Javna vlast se neće miješati u ostvari-vanje tog prava, osim u skladu sa zakonom ako je to u demokratskom društvu nužno zbog interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprečavanja nereda ili zločina, zaštite

ELEKTRONIČKO PRAĆENJE AKTIVNOSTI ZAPOSLENIKA – SMJERNICE EU

Zbog povrede prava na zaštitu privatnosti zajamčene članom 8. europske konvencije o ljudskim pravima, Europski sud za ljudska prava donio je brojne presude protiv država potpisnica. U tim presudama Sud navodi da se: „koncept privatnog života proteže na sve aspekte osobnog identiteta, kao što su ime ili slika neke osobe”. Konvencija dobiva sve veću važnost s obzirom na nagli razvoj tehnologije koja omogućuje nedozvoljeni nadzor privatnog i javnog života svakog pojedinca.

načela zakonite obrade osobnih podataka izvedenih iz Direktive 95/46/EC Europ-skoga parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijeno-su takvih podataka, kao i nacionalnih za-kona o zaštiti osobnih podataka.Praćenje uposlenika na radnom mjestu

Trenutno ne postoji EU direktiva koja se izravno odnosi na elektroničko praće-nje zaposlenika na radnom mjestu. Radna skupina, uspostavljena na temelju člana 29 Direktive 95/46/EC, izdala je 2002. godine radni dokument o nadzoru elektroničkih komunikacija na radnom mjestu. Polazna točka za razmatranje u tom dokumentu bilo je mišljenje EU Opinion 8/2001 da se Direktiva 95/46/EC odnosi na obradu osobnih podataka u kontekstu radnih odnosa, kao i u bilo kojem drugom kon-tekstu. U radnom dokumentu 5401/01/EN/Final WP 55 navodi se da je posloda-včevo praćenje elektroničkih komunikaci-ja svojih zaposlenika, uključujući e-poštu i pristup Internetu, moguće također pro-matrati u kontekstu Direktive 95/46/EC i 97/66/EC.

Postoje mnogi oblici nadzora zaposle-nika na radnom mjestu. Spomenuti rad-

ni dokument odnosi se na dva oblika praćenja na koje se primjenjuju slična načela - praćenje elektro-ničke pošte i nadzor pri-stupa Internetu.Osnovna načela

Evo koja osnovna na-čela izvedena iz Direktive 95/46/EC treba slijediti kako bi se elektroničko praćenje aktivnosti zapo-slenika moglo smatrati do-

zvoljenim i opravdanim. Načelo nužnostiNačelo nužnosti znači da poslodavac

mora provjeriti da li je bilo koji oblik elek-troničkog praćenja apsolutno nužan za

Zamke radnog mjesta

PIŠE HARIS HAMIDOVIĆ

zdravlja, morala ili zaštite prava i sloboda drugih.

Zaposlenici također legitimno očekuju određeni stupanj privatnosti na rad-nom mjestu. Međutim, to pravo mora biti uravnoteženo s drugim legitimnim pravima i interesima poslodavca, pose-bice s njegovim pravom na odgovarajuće učinkovito vođenje poslovanja iznad sve-ga da se zaštiti od odgovornosti ili štete koju mogu napraviti zaposle-nici tijekom rada. Ta prava i interesi predstavljaju legi-timne osnove koje bi mogle opravdati odgovarajuće mjere ograničavanja prava radnika na privatnost.

Međutim, prikupljanje osobnih podataka i drugih in-formacija putem elektroničkog nadzora zaposlenika omo-gućuje poslodavcima profe-sionalno, intelektualno ili čak psihološko kreiranje profi la virtualnog zaposlenika, što je često izvan legitimne potrebe poslodavca. Kako bi se elektroničko praćenje aktivnosti zaposle-nika moglo dozvoliti i opravdati nužno je, među ostalim, pridržavati se osnovnih

Načelo nužnosti utvrđuje da poslodavac može čuvati podatke samo koliko je potrebno za određenu svrhu praćenja aktivnosti

191/12/2012 infoTrend 47

navedenu svrhu prije negoli nastavi pratiti te zaposlenikove aktivnosti. Tradicional-ne metode nadzora, manje intruzivne za privatnost pojedinaca, treba pažljivo raz-motriti i po potrebi provesti ih prije bilo kojeg oblika nadzora elektroničkih komu-nikacija. U pravilu, elektroničku poštu za-poslenika i njegov pristup Internetu treba nadzirati samo u iznimnim okolnostima. E-poštu treba pratiti samo zbog potvrde ili dokaza njegovih kriminalnih aktivnosti, ako je to nužno za obranu poslodavčevih interesa u slučajevima kad je poslodavac posredno odgovoran za aktivnosti radni-ka. To uključuje i otkrivanje virusa kao i ostale aktivnosti koje provodi poslodavac kako bi zajamčio sigurnost sustava.

Nekad je otvaranje elektroničke pošte zaposlenika potrebno i iz drugih razloga. Naprimjer, kako bi se održala poslovna korespondencija u slučaju da zaposlenik nije u uredu zbog bolesti ili odmora, a korespodencija ne može biti zajamčena drukčije (npr. putem automatskog odgo-vora ili automatskim prosljeđivanjem). Načelo nužnosti također znači da poslo-davac treba čuvati podatke samo koliko je potrebno za navedenu svrhu praćenja aktivnosti.

Načelo konačnostiNačelo konačnosti znači da podaci mo-

raju biti prikupljeni za određenu, izričitu i legitimnu svrhu, te da neće biti dalje obra-đivani na način nespojiv s tom svrhom. U tom kontekstu, naprimjer, načelo su-kladnosti znači - ako je obrada podataka opravdana na temelju zaštite sigurnosti

sustava ti podaci ne mogu biti obrađivani u druge svrhe, naprimjer zbog praćenja ponašanja radnika.

Načelo transparentnostiNačelo transparentnosti znači da poslo-

davac mora biti jasan i otvoren. Naprimjer, ne smije tajno pratiti elektroničku poštu zaposlenika osim u slučajevima gdje to dozvoljava zakon. Izuzeci su ako se usta-nove određene kriminalne aktivnosti (pa treba pribaviti dokaze, uz poštivanje za-konskih i proceduralnih pravila) ili u slu-čajevima kad državni zakon, pod uvjetom da su ispunjene potrebne zaštitne mjere, ovlasti poslodavca da otkrije nepravilnosti na radnom mjestu.

Taj princip znači da poslodavac mora sa svojim zaposlenicima vo-diti lako dostupnu, jasnu i točnu politiku u vezi e-maila i Internet praćenja. Zaposle-nici moraju dobiti potpune informacije o tome koje po-sebne okolnosti opravdavaju iznimne mjere, širinu i opseg takvog praćenja. Elementi te informacije bi trebali biti:

1. E-mail-Internet politika unutar poduzeća koja jasno navodi mjeru u kojoj sredstva komunikacije u vlasništvu po-duzeća mogu biti korištena za osobnu (privatnu) komunika-ciju zaposlenika - npr. ograni-čenje vremena i trajanja korištenja.

2. Razlozi i svrha zbog čega se nadzor provodi. Tamo gdje poslodavac dozvolja-

va korištenje komunikacijskih sredstava u izričito privatne svrhe, takva privatna komunikacija može biti podvrgnuta nad-zoru pod vrlo ograničenim okolnostima, npr. kako bi se osigurala sigurnost infor-macijskih sustava (provjera virusa).

3. Pojedinosti o poduzetim nadzornim mjerama, odnosno tko, što, kako i kada.

4. Pojedinosti o postupcima provođenja disciplinskih postupaka, uz navod kako i kada će zaposlenici biti obaviješteni o po-vredi unutrašnje politike te im omogućiti da odgovore na svaku takvu tvrdnju pro-tiv njih.

Konačno, načelo transparentnosti ob-vezuje poslodavce da omoguće zaposle-nicima suštinski nesmetan pristup svojim osobnim podacima kako bi se osigurala njihova vjerodostojnost i, ako je potrebno, da se isprave eventualne netočnosti.

Načelo zakonitostiNačelo zakonitosti znači da se svaka

obrada osobnih podataka mora obaviti na pravedan i zakonit način. Za to načelo po-sebno je važan član 7 (f) Direktive 95/46/EC jer dozvoljava obradu podataka o upo-slenicima ako je nužna za zaštitu zakoni-tih prava i interesa poslodavca, ako nije u suprotnosti s pravom nositelja podataka da zaštiti vlastiti privatni i osobni život.

To može biti legitimno kad poslodavac želi zaštititi svoje poslovanje od značajnih prijetnji, kao što je sprečavanje prijenosa povjerljivih informacija konkurenciji.

Načelo proporcionalnostiNačelo proporcionalnosti zahtijeva da

osobni podaci - pa i oni koji su uklju-čeni u praćenje - moraju biti adekvatni, relevantni i ne prekomjerni s obzirom na

postizanje navedene svrhe obrade. Pritom politika poduzeća treba biti izra-đena po mjeri, ovisno o vrsti i stupnju rizika s koji-ma se određeno poduzeće suočava. Načelo proporci-onalnosti isključuje pravi-lo kontinuiranog praćenja individualnih e-mailova i pristupa Internetu svih djelatnika, osim tamo gdje je to nužno zbog sigurno-sti sustava. U situacijama gdje se identifi cirani cilj može postići na manje intruzivniji način poslo-

davac mora uzeti u obzir tu opciju (na-primjer, trebao bi izbjegavati sustave koji prate automatski i kontinuirano).

Administrator sustava i svatko tko ima pristup osobnim podacima o radnicima, tijekom praćenja treba biti pod strogom obvezom profesionalne tajne

48 infoTrend 191/12/2012

>ZAŠTITA PRIVATNOSTI

Praćenje e-pošte treba ograničiti na po-datke o prometu i vremenu komunikaci-je, a ne na sadržaj, ako je to dovoljno da se ublaži zabrinutost poslodavca. Ako je pristup sadržaju elektroničke pošte nužan, treba voditi računa o privatnosti sudioni-ka komunikacije izvan organizacije. U tom slučaju poslodavac treba obavijestiti sudio-nike komunikacije izvan svog poduzeća da se prati elektronička pošta. Može naprimjer formulirati upozorenje da se sustav prati koje se dodaje svim izlaznim porukama.

Načelo točnosti i zadržavanja Načelo točnosti i zadržavanja zahtijeva

da svi podaci koje je poslodavac legitimno pohranio (nakon razmatranja svih ostalih prethodno navedenih načela), a sastoje se od podataka iz e-pošte ili se odnose na e-poštu zaposlenika ili na njihov pristup In-ternetu, moraju biti točni i zadržani u vre-menskom razdoblju nužnom za ispunjenje svrhe u koju su prikupljeni. Poslodavci bi trebali odrediti razdoblje zadržavanja e-mailova u središnjim poslužiteljima na temelju poslovnih potreba.

Načelo sigurnosti

Načelo sigurnosti obvezuje poslodavca da implementira odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kojima će zaštititi osobne podatke koji su predmet obrade kako bi se u svako doba osigurao nji-hov integritet, povjerljivost i dostupnost. Mjere se formiraju ovisno o postojećem riziku, mogućim posljedicama po nositelja podataka, osjetljivosti osobnih podataka, o trenutnom stanju i konteksta u kojem se obrađuju, a gdje je potrebno i o obvezama sadržanim u važećem državnom zakono-davstvu.Uloga administratora sustava

EU radna skupina Th e Article 29 Wor-king Party upozorava na ulogu admini-stratora sustava, djelatnika koji ima važnu odgovornost za zaštitu podataka. Od veli-ke je važnosti da administrator i svatko tko ima pristup osobnim podacima o radnici-ma tijekom praćenja, bude pod strogom obvezom profesionalne tajne s obzirom na to da ima pristup povjerljivim informaci-jama.

SharePoint je ultimativno oružje velikih tvrtki. Od pet stotina tvrtki na popisu Fortune 500 sve se u većem ili manjem opsegu služe SharePointom, no sad se situacija počinje mijenjati i kod srednjih i malih tvrtki gdje je SharePoint tehnologija manje zastupljena. Da pojasnimo, što se tiče krajnjih korisnika oni je jednako dobro prihvaćaju kako u velikim korporacijama tako i u malim tvrtkama s dvoje-troje zaposlenih, no dodatni posao koji SharePoint instalacija nosi sa sobom je ono za što male i srednje tvrtke nemaju resursa.

Praksa Europskog suda za ljudska pravaZbog povrede prava na

zaštitu privatnosti koje se jamči članom 8. europske konvencije o ljudskim pra-vima, Europski sud za ljud-ska prava donio je brojne presude protiv država pot-pisnica. U tim presudama Sud navodi da se: „koncept privatnog života proteže na sve aspekte osobnog identiteta, kao što su ime ili slika neke osobe”. Dalje, po mišljenju Suda privatni ži-vot uključuje fi zički i psihič-ki integritet. Namjera jam-stva iz člana 8. konvencije jest osigurati razvoj osob-nosti svakog pojedinca u odnosu s drugim ljudskim bićima bez vanjskog utje-caja. S toga postoji interak-cija pojedinca s drugima, čak i u javnom kontekstu, koja potpada pod pojam privatnog života.

Najviše presuda tiče se zloupotrebe podataka do kojih su policijski organi došli nezakonitim snima-njem-pr is lušk ivanjem,

pretresom ili čitanjem pre-piske osumnjičenih osoba i njihovih odvjetnika. Sud-ska praksa Europskog suda za ljudska prava, tumačeći član 8. europske konven-cije o ljudskim pravima, zahtijeva zakonsku shemu koja će pružiti jamstva pro-tiv samovoljnog korištenja istražnog nadzora i tehnič-kog snimanja telekomuni-kacija, posebno u pogledu pitanja: čiji se telefoni i dru-ga komunikacijska sred-stva mogu prisluškivati, zbog kojih krivičnih djela i koliko dugo, kako će se ko-ristiti rezultati dobiveni tm mjerama, kakva su prava obrane da se upozna s tim rezultatima, te što se zbiva s prikupljenim materijalima nakon završetka krivičnog postupka.

Tako je npr. u predmetu Malone protiv Velike Brita-nije (1984., Serija A br. 82) Europski sud za ljudska prava zaključio da zakon mora vrlo precizno odrediti

opseg i način prisluškivanja telefonskih razgovora, po-štujući pritom legitimnost cilja koji se mjerama želi postići, tako da je pojedin-cu zajamčena odgovaraju-ća zaštita od samovolje.

U predmetu Copland protiv Ujedinjenog Kraljev-stva Sud je iznio mišljenje da prikupljanje i pohranji-vanje osobnih informacija koje se odnose na tele-fonske pozive, e-poštu i pristup Internetu njihove zaposlenice bez njenog znanja predstavlja miješa-nje u njeno pravo na po-štivanje privatnog života i komuniciranja u smislu člana 8. europske konven-cije o ljudskim pravima. No, Sud ne isključuje da se nadzor telefona, e-maila ili Interneta zaposlenika na radnom mjestu može smatrati „potrebnim u de-mokratskom društvu” u određenim situacijama po-štujući pritom legitimnost cilja.

>RAČUNALSTVO U OBLAKU

PIŠE ADIS JUGO

Adis Jugo je Microsoft MVP za SharePoint Server i software arhitekt s više od dvadeset godina iskustva. Radi kao tehnološki struč-ni savjetnik i menadžer konzultant za tvrtku PlanB sa sjedištem u Njemačkoj

i za njene tvrtke kćeri u BiH i Bugarskoj. Kao konzultant i arhitekt vodi SharePoint projekte u nekima od najvećih njemačkih i europskih tvrtki.

Već gotovo deset godina predaje na raznim Microsoftovim konferencijama uključujući i Microsoft WinDays, Mi-crosoft Network, Microsoft Sinergija, ShareConf (Njemačka), CloudConf (Nje-mačka), Collaboration Days (Švicarska) i mnoge druge. Adisov blog s temama koje uključuju arhitekturu, razvoj, pla-niranje i upravljanje SharePoint rješe-njima nalazi se na http://adis.jugo.ba

191/12/2012 infoTrend 49

SHAREPOINT U OBLACIMA – KAKO GA KORISTITI BEZ I JEDNOG JEDINOG SERVERA

Samo za velike?POD RESURSIMA SE NE MISLI NA CIJENE LICENCI I DODATNOG HARDWAREA nužnog za instalaciju. Uostalom, jedna edicija Share-Pointa (Foundation) je besplatna, no riječ je o tomu da SharePoint zahtijeva školova-ne administratore i stručni tim za podršku treće razine. Ako korisnički zahtjevi ili pro-cesi unutar tvrtke nisu podržani standar-dnim mogućnostima SharePointa potrebni

riješiti IaaS, PaaS i SaaS zahtjeve koje po-stavlja on sam, tj. uspostaviti svu nužnu infrastrukturu i logistiku, što nije bilo nimalo jednostavno. Dodatno, zbog po-pularnosti SharePointa kao platforme za razvoj poslovnih rješenja ponuda u obliku usluge povlači i pitanje mogućnosti insta-liranja vlastitih rješenja na tu zajedničku oblak-platformu. S obzirom na to da su sve donedavno poslovna rješenja zasnovana na SharePointu bila serverski orijentirana (svako SharePoint rješenje bilo je dostupno na cijeloj farmi, bez obzira na broj korisni-ka koji SharePoint farmu koriste) to je ci-jelu stvar dodatno zakompliciralo. Share-Point se nije smio ponuditi kao usluga bez mogućnosti da korisnici na njega instalira-ju vlastita poslovna rješenja, a takva otvo-renost jednostavno ne bi bila prihvatljiva poslovnim korisnicima.

Još kad se zna da je zbog zakonodavstva u pojedinim zemljama i zakona o privat-nosti podataka bilo niz ograničenja za fi -zičke lokacije data-centara, jasno je koliko je kompleksna cijela problematika.

Prvi potez u smjeru ponude SharePoin-ta kao usluge napravljen je 2008. godine u sklopu BPOS paketa (Microsoft Busi-ness Productivity Online Services). To je bio prvi korak pri seljenju Microsoft ovih poslovnih i serverskih rješenja u oblak (Exchange Server, Communications Ser-ver, SharePoint Server). SharePoint Online koji se nalazio u sklopu Microsoft BPOS-a imao je jedan ključni limitirajući faktor: na njemu su se mogla razvijati samo tzv. ser-verska rješenja na razini farme koja su du-boko integrirana u sam SharePoint server. S obzirom na to da BPOS infrastrukturu dijeli mnoštvo korisnika, to je istodobno značilo da su i rješenja koja je namjen-ski razvio jedan korisnik bila u određenoj mjeri vidljiva i drugima. Zbog toga je Mi-crosoft uveo rigorozan program provjere i osiguranja kvalitete tih rješenja. Očito, kao prvi korak pri seljenju SharePointa u oblak BPOS je imao svoje dječje bolesti, ali je i ukazao kojim će se pravcem stvari kretati sljedećih godina.

su i obrazovani SharePoint developeri. To su, barem dosad, bile glavne prepreke zna-čajnijem prihvaćanju SharePointa u sred-njim i malim tvrtkama.

Microsoft je već godinama svjestan tog problema pa je jedan od glavnih priorite-ta u njihovoj SaaS strategiji (Soft ware as a Service) bilo upravo migriranje SharePoin-ta u sve popularniji oblak i da se korisnici-ma ponudi u obliku usluge. To bi isključilo komplicirani model licenciranja, dodatnu infrastrukturu koja osigurava kvalitetno i kontinuirano funkcioniranje SharePointa i posebno školovane administratore. Da-kle, baš ono što oblak obećava: smanjenje troškova uz povećanu kvalitetu.

4.0 na kojemu će se pokretati. Nadalje, jed-na SharePoint instalacija neće opsluživati sve korisnike tog ciljnog oblaka - potrebna je tehnologija i proces koji će omogući-ti kreiranje odvojenih tennanta (naloga, instalacija) na jednoj te istoj infrastrukturi. U tom smislu govorimo o PaaS zahtjevima (Platform as a Service) koje SharePoint po-stavlja u oblaku. Iako će se ponuditi u SaaS obliku SharePoint zahtijeva SQL Server kao SaaS uslugu jer zbog fi zičkih ograni-čenja SharePointove baze podataka moraju biti kreirane i konfi gurirane dinamički na osnovi trenutnih zahtjeva i potreba.

Iz ovoga je jasno - da bi SharePoint po-nudili kao uslugu u Microsoft u su morali

Kada govorimo o SharePointu kao usluzi u oblaku, cjelokupnu problematiku treba promotriti iz raznih kutova koji korespon-diraju s poznatim slojevima oblaka. U pr-vom redu treba nam infrastruktura na kojoj će SharePoint u oblaku biti instaliran – IaaS (Infrastructure as a Service). SharePoint je zapravo .NET aplikacija pa je potreban operativni sustav Windows Server i .NET

50 infoTrend 191/12/2012

>RAČUNALSTVO U OBLAKU

Dobrodošao Offi ce 365SharePoint 2010 je donio jedan novi

model razvoja - Sandbox za koji je od po-četka bilo jasno da je usmjeren k oblaku. Rješenja su se i dalje razvijala kao server-ska, ali su administratori mogli ograničiti resurse koje je sandbox rješenje moglo ko-ristiti. Sandbox rješenja bila su izolirana na razini site-kolekcije pa korisnici koji su ih htjeli instalirati nisu ometali ostale niti su ta rješenja bila vidljiva drugima.

I zaista, kad je u travnju 2011. Micro-soft predstavio svoju novu SaaS platfor-mu, nasljednika BPOS-a, pod nazivom Offi ce 365, Sandbox je postao jedini mo-gući način razvoja rješenja za Offi ce 365 - SharePoint online. Offi ce 365 koji je osim SharePoint Onlinea uključivao i Exchange Online i Lync Online (nasljednik Com-munication Servera) brzo je stjecao po-pularnost.

Iako su se Sandbox rješenja pokazala dobrima, upotrebljivima i primjenjivima kako u SharePoint Online tako i u on-pre-mise scenarijima ipak su pokazala i neke nedostatke. Nije bio dostupan cjelokupni SharePoint objektni model (API), a bilo je zabranjeno korištenje bilo kakvih vanjskih resursa, poput vanjskih baza podataka ili web-servisa. Ako je neko Sandbox rješe-nje moralo koristiti web-servis jedina je opcija bila da se razvije u Silverlightu (što ga je tehnički činilo klijentskim rješenjem) no to je za sobom povlačilo druge proble-me. Silverlight nije bio svugdje dostupan, a često čak nije bio dozvoljen ni pravilima tvrtke. Praktički nije bilo moguće koristiti eksterne baze podataka. Dakle, Sandbox rješenja su bila ograničena isključivo na SharePoint podatke unutar site-kolekcije u kojoj takvo rješenje živi. To je bilo nji-hovo glavno ograničenje. Sretna nova 2013...

Ovog ljeta, neposredno pred izlazak nove verzije SharePointa - SharePoint Server 2013 - Microsoft je poslao važnu poruku: sve što je dostupno u Share-Pointu on-premise - insta-liranom na infrastrukturi korisnika - mora biti dostu-pno i u oblaku. Dalje, obje platforme SharePoint i SharePoint Online razvijat će se paralelno i istodobno dobivati nove mogućnosti. Zbog toga je napravljeno

nekoliko radikalnih rezova, kako u arhi-tekturi SharePointa tako i u arhitektu-ri rješenja koja se pišu za njega. Kako je glavna prepreka široj upotrebi Sha-rePoint rješenja u oblaku bila što ta rješenja neminov-no žive u samom SharePointu (ser-verska rješenja), postalo je jasno da ih treba preseliti izvan SharePointa. Tako bi se izbrisa-la razlika između SharePoint Servera (on-premise) i Sha-rePoint Onlinea (Offi ce 365) koji bi bili čisti SharePoint, a rješenja bazirana na SharePoint podacima preselila bi se negdje drugdje.

To je pak potaknulo nekoliko novih arhi-tektonskih izazova. Kako rješenja koja žive na nekom drugom serveru instalirati unu-tar SharePointa? Kako će se autentifi cirati? Tko će i kako izdavati dozvole za resurse i podatke koje ta rješenja smiju koristiti? Kako će se dograđivati nove verzije?

Odgovor je u modelu čiji naziv pomalo zbunjuje - Apps. Apps za SharePoint nisu Angry Birds, to su poslovna rješenja kon-cipirana i razvijana na poseban način. Ne žive u SharePointu, no po potrebi se insta-liraju u SharePoint site-kolekcije i obav-ljaju funkcije za koje su razvijene. Iz Mi-crosoft a rado priznaju da je glavni motiv za kreiranje nove arhitekture i platforme bio SharePoint Online mada je to - shod-no motu da više nema razlike između on-line i on-premise - primjenjiv i preferirani model i za razvoj on-premise rješenja.

SharePoint App ModelOdgovori na gore postavljena pitanja

nude se u Microsoft SharePoint Storeu i korporativnom katalogu za distribuciju i li-cenciranje Appsa (rješenja), a u OAuth pro-tokolu za autentifi ciranje i unaprijeđenim CSOM i REST/OData API-jima za pristup Appsa SharePoint podacima.

Microsoft SharePoint Store je središnje mjesto za kupnju Appsa, kako u Offi ceu 365 tako i u SharePointu on-premise. Svi vendo-ri mogu razvijati Apps i uključiti se u Store. Dakako, proces odobravanja Appsa za Sto-re je vrlo rigorozan i podliježe strogim Mi-crosoft ovim standardima, ali najpoznatiji SharePoint vendori - uključujući AvePoint, Nintex i ostale - već su postavili App-verzi-je svojih rješenja na Microsoft SharePoint Store. Rješenja ponuđena na Storeu mogu biti besplatna i komercijalna. Ako su ko-mercijalna unutar SharePoint Online ad-ministracije imate mogućnost upravljanja

licencama i licencnim modelima za sve kupljene aplikacije.Microsoft SharePoint Store s dostupnim aplikacijama

U trenutku kad je aplikaci-ja kupljena na Storeu, ovisno o licencnom modelu, prebacuje se u tzv. korporativni katalog i može se koristiti unutar site-ko-lekcija. Korporativni katalog je središnje mjesto unutar tvrtke iz kojega se SharePoint Apps in-staliraju u site-kolekcije.

191/12/2012 infoTrend 51

Aplikacija kupljena ili preuzeta iz Microsoft SharePoint Storea

Tko može kupiti aplikacije ako koristi SharePoint Online? To ovisi o poslovnom procesu i pravilima unutar tvrtke. Možete dozvoliti voditeljima odjela pa čak i poje-dincima da kupuju aplikacije, ali u tom slučaju treba voditi računa o upravljanju licencama i pravima korištenja. Češće se događa - a to je i najtraženija opcija u Sha-rePoint Onlineu - da se SharePoint aplika-cije kupuju centralizirano s jednog mjesta u tvrtki s kojega se upravlja i licencama. Tada voditelji odjela i krajnji korisnici mogu slati zahtjeve za pojedinim aplika-cijama, a s popisa - ako je zahtjev odobren – administratori mogu direktno prijeći na Store i kupiti traženu aplikaciju. Tako je uspostavljen kontroliran i jasan proces na-bavke aplikacija iz Storea.

A što je sa samostalno razvija-nim rješenjima? Moraju li i ona ići preko Microsoft SharePoint Storea? Ne moraju. Ako su ra-zvijena po App-modelu mogu se direktno uključiti u korporativni katalog i koristiti na site-kolek-cijama gdje je to potrebno. Da-kako, za vlastita rješenja koja ne dolaze sa Storea nema Microsoft ove provjere kvali-tete ni mogućnosti upravljanja licencama. Ali, ako ugovor s vendorom uključuje toč-no određeni broj licenci, kroz monitoring aplikacija može se saznati na koliko je si-te-kolekcija određena aplikacija instalira-na i korištena.

Vlastita aplikacija instalirana u korporativni katalog

A što je ispod hau-be?

Spomenuto je da se Appsi ne izvršavaju na SharePoint serverima nego na drugima po-sebno namijenjenima za tu svrhu.

Ako smo Share-Point već preselili u oblak pomoću Mi-crosoft ove Offi ce 365 SaaS platforme, nije li kontradiktorno postavljati vlastitu infrastrukturu i tro-šiti vlastite resurse za

hostanje servera na kojem će biti aplikaci-je? Odgovor je potvrdan i, mada je to u principu moguće, nije baš konzekventno. Za te scenarije Microsoft je predvidio po-seban tip Appsa nazvan - Azure Autopro-visioned Apps. Vrijedi malo detaljnije ana-lizirati taj naziv jer sam govori dosta toga. Azure označava da se takva rješenja hosta-ju na Microsoft ovoj Iaas i PaaS platformi Windows Azure koja osim što pruža har-dversku infrastrukturu nudi i usluge plat-forme poput korištenja procesa i servisa pa čak i usluge iz SaaS segmenta kroz Azure SQL bazu podataka. Ovog ljeta, paralelno s izlaskom nove verzije SharePointa, u Win-dows Azure je dodana nova usluga Web

Sites koja omogućuje hostanje vlastitih web-stranica na Win-dows Azure. Baš ta usluga do-punjuje Offi ce 365/SharePoint Online ponudu i nudi moguć-nost hostanja vlastitih Sha-rePoint rješenja na Windows Azure web-sites, dakle odvo-jeno od SharePoint Onlinea, baš onako kako zahtijeva Apps arhitektura. Dakle, SharePoint Online je u Offi ce u365, a apli-kacije su u Windows Azureu.

Kako sve ne bi postalo previše kompli-cirano, Microsoft je za Azure Autoprovisi-oned Apps model omogućio automatsko instaliranje Appsa na Windows Azure, direktno kroz Offi ce 365/SharePoint Onli-ne okruženje. Zbog toga je tu i izraz Au-toprovisioned što znači da se ne mora ruč-no instalirati u Azure. Pri instalaciji takve

aplikacije unutar neke site-kolekcije auto-matski se u pozadini kreira Azure web-si-te i po potrebi Azure SQL baza podataka koji služe za spremanje poslovne logistike i podataka. Zanimljivo je da korisnik Of-fi cea 365 ne mora sklapati poseban ugovor za korištenje Windows Azure resursa jer se uz SharePoint Online tennant (nalog) u pozadini kreira i Windows Azure nalog. Po Azure modelu licenciranja koji podrazumi-jeva plaćanje po korištenju, ako se taj nalog ne iskoristi neće biti ni fakturiran. Ako ga koristite u sklopu Offi ce 365 računa, vidjet ćete i stavku za Windows Azure na osnovi utroška tih resursa. Zanimljivo je da se ovaj specijalni Azure nalog ne može koristiti ni-kako drukčije već isključivo za SharePoint Online rješenja jer ne postoji mogućnost da se na njemu drži nešto drugo. Za njega se ne dobiju čak ni pristupni podaci. Cije-la je magija skrivena u pozadini i može se koristiti jedino uz Offi ce 365 i SharePoint Online. Podaci u Azure nalogu uvijek su smješteni u istom data-centru kao i vaši Offi ce 365 podaci. Ako niste specijalno po-desili željeni centar to će biti onaj koji je fi zički najbliži adresi prijave. Za Hrvatsku to je zapadnoeuropski data-centar u Repu-blici Irskoj.

U NOVOJ ITERACIJI SHAREPOINT PLATFORME, kodno nazvanoj Wave 15, Microsoft se u novoj verziji Share-Point Onlinea, koji dijeli platformu i kod sa SharePoint 2013 paketom, značajno primaknuo postavljenom cilju da ta dva proizvoda imaju istu funkcionalnost i nude iste mogućnosti. Razlike uvijek po-stoje prije svega u WCM (Web Content Management) mogućnostima koje su u on-premise verziji (SharePoint Server 2013) značajno naprednije negoli u onli-ne inačici. Dakako, na SharePoint Online nećete moći instalirati serverski kod, ali to je tehnologija od koje će se Microsoft u budućnosti sve radikalnije odmicati, a u on-premiseu zadržana je najviše zbog kompatibilnosti s prethodnim verzijama, kao i zbog specifi čnih administrativnih funkcija koje u online verziji nit su do-stupne niti bi imale smisla (provisioning, timer jobs i sl.). Za standardna poslovna rješenja novi App-model, skup alata i pro-tokola koji je isporučen uz njega nudi više negoli dovoljno prostora i mogućnosti za razvoj kvalitetnih rješenja. Kombinacija Offi ce 365 i Windows Azure platforme po-kazala se dobrom jer su razvijena rješenja performantna, skalabilna, i ne zahtijevaju nikakvu vlastitu infrastrukturu.

Sve što je dostupno u SharePointu instaliranom na infrastrukturi mora biti dostupno i u oblaku

52 infoTrend 191/12/2012

SVAKA ČETVRTA KOMPANIJA U SVIJETU JE BAREM JEDNOM BILA ŽRTVA INDUSTRIJSKE ŠPIJUNAŽE I KRAĐE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA. ŠTETE KOJE TAKO NASTANU VEĆE SU OD 10 MILIJARDI EURA GODIŠNJE. NO, S OBZIROM NA TO DA VEĆINA TVRTKI TAKVE INCIDENTE NE PRIJAVLJUJE PRETPOSTAVLJA SE DA SU GUBICI VIŠESTRUKO VEĆI

Kineski sindromKina se sa svojim godišnjim rastom BDP-a od 10% tijekom zadnjih 30 godina pozicionirala u sam vrh svjetske ekonomije. Svoj streloviti rast može sasvim sigurno zahvaliti velikom broju (ima više od 1,3 milijarde stanovnika) visoko educiranih i discipliniranih radno sposobnih osoba, ali povremeno do javnosti dođu i neki pothvati koji Kinu baš ne predstavljaju u najljepšem svjetlu, a njen gospodarski rast pripisuju i nekim manje poštenim aktivnostima.

TIJEKOM OŽUJKA 2009. GODINE službe-nici FBI-a su potiho i bez velike pompe obavijestili visoke dužnosnike tvrtke Coca Cola da je njihov IT sustav kompromiti-ran i da im se svakodnevno kradu povjer-ljivi poslovni podaci. Krivce su pronašli u kineskoj hakerskoj skupini poznatijoj pod nazivima Comment odnosno Bryzantine Candor. Pravi nalogodavac nikada nije otkriven iako je Coca Cola u svojim in-ternim izvještajima utvrdila da su upad sponzorirale kineske tajne službe odno-sno sama kineska država.

Vektor ulaska u tvrtkinu mrežu bio je njen interni e-mail sustav, a meta osobno računalo zamjenika direktora Coca Cole za Pacifičku regiju, Paula Etchellsa. Proble-matični e-mail je upućen s lažirane e-mail adrese Coca Colinog CEO-a, a sadržavao je link koji je (kada je korisnik kliknuo na njega) na računalo instalirao keylogger aplikaciju koja je omogućila krađu lozinki s tog računala. Jednom zaraženo računalo hakerima je služilo kao relej za napade na druga interna računala.

Incident je trajao najmanje mjesec dana, a tijekom tog razdoblja hakeri su uspjeli instalirati brojne malware i keylogger alate na veći broj računala u internoj mreži uz pomoć kojih su preuzimali dokumente i krali lozinke s kojima su imali uvid u e-mail komunikaciju najviših menadžera unutar tvrtke.

Kompanije koje posluju na području NR Kine ili se natječu protiv kineskih tvrtki, mogu očekivati da će hakeri po-kušati otuđiti njihove najpovjerljivije dokumente James Lewis,

USA Department of Commerce

Neslužbena verzija glasi da je ra-zlog tog upada Coca Colin poku-šaj preuzimanja kineske kompanije China Huiyuan Juice Group. Riječ je o vodećem kineskom proizvođaču bezalkoholnih pića u privatnom vla-sništvu. Cijela priča oko preuzimanja počela je 2008. godine kad je Coca Colina podružnica Atlantic Indu-stries najavila preuzimanje China Huiyuan Juice grupe za 2,3 milijarde američkih dolara. Dogovor je na kra-ju propao jer je kinesko ministarstvo

trgovine odbilo ponudu na temelju kineskog antimonopolskog zakona.

Činjenica da je u većini slučajeva izni-mno teško pa i nemoguće utvrditi tko je krajnji naručitelj takvih napada i kako se otuđene informacije koriste, što znatno otežava određivanje novčanog gubitka koji je napadnuta tvrtka pretrpjela. Tvrt-ke čija je mreža kompromitirana žele to grčevito zadržati za sebe ili pak prikazati kao nešto benigno što nije imalo utjecaja na eventualni novčani gubitak.

Prvi razlog je što u slučaju novčanog gubitka tvrtke o tome moraju obavijesti-ti dioničare što bi moglo dovesti do pada vrijednosti njihovih dionica dok je drugi očita zaštita imidža tvrtke. Kod takvih tipova industrijske špijunaže najčešće se kradu informacije vezane uz razne na-

>ICT SIGURNOST

191/12/2012 infoTrend 53

mjere preuzimanja i udruživanja koje kompromitiranu kompaniju dovode u ne-ravnopravan položaj tijekom pregovora u odnosu na kompaniju koja se služi takvim metodama. S obzirom na to teško je proci-jeniti koliki je gubitak Coca Cola doživjela ovim upadom, no da je preuzimanje proš-lo to bi sigurno bilo drugo najveće preu-zimanje u 122-godišnjoj povijesti Coca Cole i najveće preuzimanje jedne kineske kompanije od neke strane tvrtke.

Unatoč prošlogodišnjim investicijama vrijednim 60 milijardi američkih dola-ra koliko su korporacije uložile u razne oblike mrežne sigurnosti, hakeri ih i da-lje uspješno zaobilaze te im pričinjavaju znatne štete krađom tajnih informacija.

Neovlašteni transfer intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni predstav-lja najveći transfer bogatstva u ljud-skoj povijesti, a krađe takve imovine i poslovnih tajni mogle bi dugoročno utjecati na smjer razvoja globalne eko-nomije.

Keith Alexander, NSA

The Comment GroupCoca Cola je tek jedna u nizu kompani-

ja koje su postale žrtve hakerske skupine poznate pod nazivima Bryzantine Can-dor ili Comment group. Naziv Comment dobili su po tipu napada pri čemu žrtvi-no računalo preuzimaju uz pomoć skri-venog HTML koda (taga) poznatog kao comment (komentar). Takve kodne linije u principu nemaju nikakvu funkciju osim što omogućuju razvojnom inženjeru da pri kasnijem pregledu lakše utvrdi čemu služi pojedina kodna linija. Do kompro-mitirane web-stranice najčešće vodi link unutar e-maila čija je adresa pošiljatelja najčešće falsificirana tako da sam mail ne budi sumnju pa ni žrtva ne sumnja u nje-gov sadržaj.

Ono što karakterizira Comment hakere je iznimna aktivnost i mete iz (uglavnom) visokih političkih i korporativnih sfera. Napadi te skupine često koincidiraju s ne-kim bitnim geopolitičkim i industrijskim događajima pa je tako zabilježen njihov upad u računalo predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya tijekom pregovora o paketu pomoći Grčkoj. Taj je napad trajao deset dana tijekom kojih su hakeri u četiri navrata upadali u računa-lo i na koncu preuzeli sve e-mail poruke s priloženim dokumentima vezanim za tu temu. Baš ti ciljevi daju naslutiti da je riječ

o skupini koju sponzorira kineska vlada.S obzirom na količinu otuđenih doku-

menata i broj upada aktivnost te hakerske skupine nije mogla dugo ostati skrive-na pa su ih američke tajne službe počele pratiti još tijekom 2008. godine. Jedan neimenovani službenik koji je radio na tom slučaju kaže: Količina podataka koja je svakodnevno otuđivana je nevjerojatna. Do javnosti dolaze samo vijesti o hakira-nim LinkedIn računima i pokradenim bro-jevima kreditnih kartica, no to je samo vrh ledenog brijega. Skupine kao Comment su pravi strojevi za krađu intelektualnog vla-sništva te povjerljivih industrijskih i držav-nih dokumenata.

Industrijska špijunaža

Svaka četvrta kompanija u svijetu ba-rem je jednom bila žrtva industrijske špi-junaže i krađe intelektualnog vlasništva, a tako nastale štete veće su od 10 milijardi eura godišnje. Do te se brojke došlo na te-melju prijavljenih gubitaka, no s obzirom na to da većina tvrtki takve incidente ne prijavljuje pretpostavlja se da su višestru-ko veći.

Najčešće mete takve špijunaže su tehno-loška i automobilska industrija, industrija potrošačke elektronike, softvera i banke. Banke su često meta napada jer čuvaju najosjetljivije informacije o tim industrij-skim tvrtkama kao svojim klijentima.

Tvrtke iz SMB (Small and Midsized Bu-siness - male i srednje velike tvrtke) seg-- male i srednje velike tvrtke) seg-menta najviše su izložene riziku jer tu se generira najveći broj patenata, a najčešće ne raspolažu s dovoljno novca da zaštite svoje intelektualno vlasništvo. Više od 50% kompanija je napadnuto iznutra, a podatke kradu njihovi vlastiti zaposlenici koje vrbuje konkurencija. Najčešće mete napada su memorijske kartice iz fotoko-pirnih uređaja koji bilježe sve kopirane dokumente ili se zaraženi memorijski stick ostavi na vidljivom mjestu i čeka da ga žrtva umetne u svoje računalo kako bi provjerila što je na njemu. Sve veća rašire-nost VoIP tehnologije nimalo ne pridonosi sigurnosti jer je podložnija prisluškivanju od klasične telefonije, a tu je i neizostavna elektronička pošta koja je i najčešća meta napada.

U kontekstu industrijske špijunaže naj-češće se spominju Kina i Rusija koje na-vodno na taj način žele kompenzirati teh-nološki zaostatak za zapadom. (sm)

Unatoč prošlogodišnjim investicijama vrijednim 60 milijardi američkih dolara koliko su korporacije uložile u razne oblike mrežne sigurnosti, hakeri ih i dalje uspješno zaobilaze

Neki u tom potezu kineskog ministarstva vide jasne znakove protekcionizma

Uvidom u aktivnosti skupine Comment tijekom dvadesetak dana, bilo je očito da im je za takve napade potrebna jaka logistička podrška, a indikativni su i ciljevi

54 infoTrend 191/12/2012

>TELEKOMUNIKACIJEPRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ

Zastupljenost ICT-aRaste primjena računala

i Interneta u Srbiji. Republič-ki zavod za statistiku proveo je sedmo istraživanje o upotrebi informacijsko-komunikacijskih tehnologija koje je obuhvatilo stanje na početku 2012. godi-ne i sprovedeno je po Eurostat metodologiji. U Srbiji 55,2% do-maćinstava ima računalo i to je povećanje za 3,1% u odnosu na 2011. godinu. Internet priključak ima 47,5% domaćinstava i to je povećanje za 6,3% u odnosu na prošlu godinu. Širokopojasnu in-ternet konekciju ima 38% doma-ćinstava što je povećanje za 7 %. Svaki dan računalo koristi više od 2.500.000 osoba, a 2.100.000 osoba koristi Internet gotovo svaki dan. Rezultati istraživanja pokazuju da 98,7% poduzeća s više od 10 zaposlenih koristi računalo u svom poslovanju što je povećanje od 0,6% u odnosu na prethodnu godinu. Internet priključak ima 97,7 % poduzeća, a 73,8% ima web-stranicu. Kao što se vidi, rezultati istraživanja pokazuju umjeren rast primje-ne računala i Interneta u Srbiji u 2012. godini.

PredsjednikProf. dr. Dejan Milojičić

izabran za predsjednika Društva za računalne znanosti (Computer Society). Društvo oku-plja više od 100.000 vrhunskih stručnjaka za računalstvo u svijetu. Prof. dr. Dejan Milojičić diplomirao je i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Izgradio je znanstve-nu karijeru u SAD-u i sad radi u kompaniji ”Hewlett-Packard“. Profesor Milojičić radi na ra-zvoju vrhunskih informatičkih tehnologija i ima jedanaest pri-znatih patenata.

Ugrožena privatnost

Privatnost građana je ugrožena jer se pri korišćenju interneta, društvenih mreža i

mobilnih servisa na njima ostav-lja veliki broj osobnih podataka koji se poslije iskorištavaju u razne svrhe. O ugroženoj privat-nosti razgovaralo se za okruglim stolom koji je organiziralo Druš-tvo za informatiku Srbije i Udru-ženje informatičke djelatnosti Privredne komore Srbije. Pošlo se od toga da je privatnost pravo građanina da čuva svoje osobne podatke te da ne dozvoljava njihovo iskorištavanje mimo zakonskih ovlaštenja. Osnovni problemi su: nepotpunost pro-pisa, neadekvatno reagiranje države te needukativnost gra-đana, posebno mladih, o potre-bi zaštite svoje privatnosti.

Roboti nastupaju...

Otvorena manifestacija ”Dani budućnosti: Robo-tika”. U Beogradu je na ma-nifestaciji ”Dani budućnosti: Robotika” predstavljeno više od 25 robota među kojima i naj-napredniji humanoidni android na svijetu ASIMO iz Japana koji hoda, izvršava naredbe, priča... ASIMO se publici se obratio na engleskom jeziku, rekavši da je prvi put u Srbiji i da mu je drago što je tu. Pokazao je i svoja umi-jeća - da može naručiti piće, no-siti poslužavnik, trčati, penjati se uza stube, mahati rukama...

Predstavljen je i robot NAO namijenjen istraživanjima koji bi u budućnosti trebao biti ser-visni robot za pomoć starijima i djeci te održavati red u kući i radnim prostorima. Prof. dr. Velj-ko Potkonjak s Elektrotehničkog fakulteta skrenuo je pažnju na

rad Beogradske škole robotike i akademika Miomira Vukobra-tovića koji je tu školu osnovao osamdesetih godina prošlog stoljeća i osmislio teoriju tako-zvane “točke nultog i momenta”.

Transformacija u suvremeni IT

Kompanija “Coming” or-ganizirala je “IT skup o cloud computingu”. Generalni direktor “Cominga” Drago Samardžić go-vorio je kako ih je na to potaknuo uspjeh i zanimanje za virtualiza-ciju jer je to najpouzdaniji način za smanjivanje operativnih IT troškova u prosjeku za 50 posto. Samardžić je naglasio kako bi Srbija primjenom “cloud com-putinga” pri nabavi IT opreme uštedjela oko 200 milijuna eura, a uz to bi godišnje uštedjela još 250 milijuna eura na troškovima električne energije za hlađenje u data-centrima.

Povećanje prihoda

Ukupni prihod IT kompa-nija povećan za 2,2 posto. Sto najvećih IT kompanija po prihodu u Adriatik regiji prošle

je godine ostvarilo ukupni pri-hod od 2,53 milijarde eura. Te kompanije ukupno zapošljavaju više od 13.000 radnika, a IDC Adriatics objavljuje da je najve-ća kompanija po prihodu M San Grupa iz Zagreba s ostvarenih 246 milijuna eura. Među prvih pet su još Comtrade Grupa iz Be-ograda, slovenska Avtera, IBM i regionalni sistem integrator S&T Group. Kao pružatelji IT usluga i proizvođači softvera vodeće tri kompanije su: ComTrade Gro-up, S&T Group i Asseco SEE, dok je na četvrtom mjestu hrvatski Combis. Među distributerima IT opreme vodeća kompanija je M San Grupa, a slijede je Avtera iz Ljubljane i PiN Computers iz No-vog Sada.

eGovernmentOdržan skup XVI IS DOS

(eGovernment konferen-cija). U Beogradu je 9. listo-pada održan skup XVI IS DOS (eGovernment konferencija). Među ostalima u radu skupa sudjelovao je i Damir Baralić direktor predstavništva kompa-nije InfoDom u Beogradu koji je prezentirao sustave: podrška radu organa uprave, planiranje i nabava, eInspektor i eRačun. Svi ti projekti već su uspješno

FOTO

: MO

ND

O.R

S

>ICT vijestiSrbija

Suradnja s AmerikancimaMemorandum o suradnji u oblasti ICT-a između Srbi-

je i SAD. Memorandum su u prostorijama kompanije ”Microsoft software” u Beogradu potpisali potpredsjednik Vlade Republike Srbije i ministar vanjske i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić te veleposlanik SAD-a u Srbiji Michael Kirby.

Predsjednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih po-slova Ivica Dačić prisustvovao je potpisivanju Memoranduma i pritom napomenuo da učinkovitost državnih institucija i konku-rentnost u gospodar-stvu nameće potrebu za bližom suradnjom u oblasti informacijskih tehnologija s SAD-om.

Potpredsjednik Vla-de Ljajić rekao je da spomenuti dokument predstavlja i poziv američkim kompanijama da ulažu u srpsko gospodarstvo u obla-sti informacijskih tehnologija. Ambasador Kirby je istaknuo da je zadovoljan time što su američke kompanije u Srbiji već proširile svoje poslovanje, a neke to planiraju učiniti u budućnosti, a nada se da će „kao i Microsoft zapošljavati više mladih ljudi nego što je u početku planirano“.

191/12/2012 infoTrend 55

primijenjeni u Hrvatskoj i BiH, a kompanija InfoDom je vrlo zain-teresirana da ih plasira i u Srbiji. Procijenjeno je kako bi primje-na eRačuna u Srbiji omogućila uštedu od oko 110 milijuna eura godišnje. Održana je i panel dis-kusija ”Što cloud computing do-nosi eGovernmentu”. Koristi od clouda su višestruke jer se sma-njuju troškovi za infrastrukturu i operativni rad, a suradnja s data centrom je fleksibilnija i bolja. Primjena clouda nije prijetnja nego šansa, iako je nužan oprez što se tiče sigurnosti državnih podataka.

e-trgovina

Novi zakon o deviznom poslovanju značajno će po-spješiti elektroničku trgovinu preko Interneta, najavio je dr-žavni tajnik u Ministarstvu fi-nansija i privrede Vlajko Senić.

U novom zakonu bit će uki-nute mnoge birokratske pro-cedure. Predloženo je ukidanje Deviznog inspektorata u Mi-nistarstvu finansija i sve one obveze koje su korisnici imali prema deviznom inspektoratu, objasnio je Senić i dodao da su ostale jedino neke nadležnosti Narodne banke Srbije kad je ri-ječ o deviznom poslovanju.

Ugrožen srpski jezik

U Beogradu je održan me-đunarodni skup “Dan jezičkih tehnologija”. Domaći i inozemni stručnjaci ukazali su na značaj primjene jezičkih tehnologija u digitalnom dobu. Na skupu su predstavljeni rezultati primjene projekata META-NET i CESAR. META-NET je mreža izvrsnosti za multijezičku ravnopravnost. Kroz projekte META-NET i CE-

SAR analizira se kako na europ-ske jezike utječe sve intenziv-nija digitalizacija informacija, znanja i svakodnevnog jezika. Nedavna istraživanja na META-NET-u pokazala su da je srpski jezik ugrožen. Jezici za koje se ne osigura strojno prevođenje nemaju budućnost. Analiza je pokazala da je 21 europski jezik ugrožen i da postoji opasnost da nestanu.

Anonimna prijava

Softver “Perun” i prijava korupcije ostaje anoni-mna. Dnevne Internet-novine “Južne vesti” iz Niša, razvile su softver “Perun” koji omoguću-je da prijava korupcije ostane anonimna. Na taj način prijavi-telj ostaje potpuno anoniman. “Perun” koristi i softver TOR koji se slobodno skida s adrese www.torprojects.com, a služi da se svaki put mijenja trasa ko-municiranja i tako osigura ano-nimnost osobe koja dostavlja podatke o potencijalnoj korup-ciji. Kad se pokrene softer TOR treba ići na web www.perun.južnevesti.com i pratiti daljnje upute. Time se osigurava pot-puna anonimnost osobe koja elektronički prijavljuje korupci-ju. Više podataka o tom softveru može se naći na portalu www.perun.rs.

Hitne mjerePotrebne su hitne mjere

za razvoj informacijskog druš-tva. Stefan Lazarević državni tajnik za telekomunikacije, in-formacijsko društvo i poštanski promet te mr. Nebojša Vasilje-vić pomoćnik ministra za infor-macijsko društvo razgovarali su 30. listopada 2012. s pred-stavnicima Društva za infor-matiku Srbije o najaktualnijim zadacima u daljnjem razvoju informacijskog društva u Srbiji. Predstavnici Društva za informa-tiku su na osnovi saznanja s niza stručnih skupova iznijeli prijed-loge za hitne mjere u poticanju informatizacije u Srbiji. Rečeno je da je stanje lošije od potreba i stvarnih mogućnosti te da u stručnoj javnosti postoji mišlje-nje kako se primjene ICT faktički sve više pomiču prema periferiji društvenih zbivanja u Srbiji. Vla-da i javnost moraju se suočiti sa stvarnim stanjem koje umjesto općeg razvoja stagnira već četiri godine. Sve to može imati još teže posljedice na budući razvoj zemlje. Stefan Lazarević i mr. Nebojša Vasiljević zahvalili su se na iznesenim ocjenama stanja i predloženim mjerama te naveli da i sami imaju slična saznanja što ih je motiviralo na niz akcija koje su već poduzeli za stvaranje Akcijskog plana najhitnijih bu-dućih aktivnosti, iniciranje for-miranja Savjeta za informatiku na razini Vlade i dr.

Državni tajnik, Vlajko Senić

EMC certifikat

Dobivanje EMC certifikata je velik uspjeh srpske IT industrije. Kompa-nija Asseco SEE iz Srbije predstavila je u Beču novo rjеšenje ASEBA Banking Process Suite (ASEBA BPS) koje je jedno od najopsežnijih sus-tavnih rješenja za upravljanje dokumentima u bankarstvu.

Naše softversko rješenje ASEBA Banking Process Suite, pred-stavljeno na prestižnoj svjetskoj konferenciji “IT tehnologie - Momentum Vienna 12” koja je održana u Beču od 5. do 8. studenoga, dobilo je certifikat svjetskog IT lidera kompani-je EMC kao jedno od prvih i najopsežnijih rješenja tog tipa za bankarski sektor trenutno u svijetu.

>ICT vijestiBiH

Obuka za tržišne inspektore

Business Software Allian-ce (BSA) u BiH u suradnji s Inspektoratom bosansko-her-cegovačkog entiteta Republike Srpske organizirala je obuku za tržišne inspektore na temu zaštite autorskih prava, korište-nja i prometa kompjutorskih programa. Kontinu-irani rad inspekcija na području zaštite autorskih prava, ko-rištenja i prometa kompjutorskih pro-grama već je dao rezultate ne samo u smislu podizanja svijesti među po-slovnim subjektima i građanima u Republici Srpskoj nego i pozi-tivnu ocjenu za napredak zaštite autorskih prava u posljednjem Izvještaju o napretku EU za BiH.

Borka Surtov, glavni tržišni inspektor RS-a izjavila je: „Re-publička tržišna inspekcija je za devet mjeseci ove godine oba-vila 71 kontrolu iz oblasti zašti-te intelektualnog vlasništva. U jedanaest slučajeva utvrđene su nepravilnosti i subjektima je izrečeno isto toliko upravnih mjera zbog počinjenih prekrša-ja. Posjedovanje kompjutorskog programa u komercijalne svrhe u promatranom je razdoblju provjeravano 30 puta i u sedam slučajeva utvrđene su nepravil-nosti pa su inspektori djelovali preventivno i korektivno te rje-šenjem nalagali da se programi uklone.“

Dynamics NAV BBS d.o.o. Sarajevo u su-

radnji s uredom Microsofta BiH, u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla organizirao je prezentaciju softverskog rje-šenja Microsoft Dynamics NAV te iznio preporuke za ispravnu legalizaciju softvera odnosno li-cenciranje Microsoft proizvoda. Sudionici skupa imali su priliku čuti sve o spomenutoj program-skoj aplikaciji, o iskustvima pri

Glavni republički tržišni inspektor, Borka Surtov

56 infoTrend 191/12/2012

>ICT vijestiBiH

PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ

mo sudionike iz 19 država sa svih kontinenata. Ovaj skup je dobra prilika i za studente elektrotehni-ke”, izjavio je dekan Elektroteh-ničkog fakulteta i predsjednik organizacijskog odbora Narcis Behlilović. Objasnio je da neki gosti iz svijeta nisu mogli doći zbog problema s vizama pa će se s njima komunicirati video-linkom.

Dekan smatra paradoksom da oblast telekomunikacija nema nikakvu podršku državnih insti-tucija kada je riječ o domaćim projektima. “Elektrotehnički fakultet u Sarajevu nema nijedan potpisani projekt za unutrašnje tržište, a ima potpisane projekte sa zemljama EU. Žalosno je i da mladi kadrovi odlaze iz BiH i zapošljavaju se u najprestižnijim kompanijama i usta-novama u inozemstvu”.

Usluge za građane

TeleGroup, IT kompanija koja posluje na zapadnom Balkanu prvi je put na tržištu bo-sansko-hercegovačkog entiteta RS predstavila svoje mPayment rješenje koje omogućuje gra-đanima da brzo, lako i pouz-

dano plaćaju račune mobilnim telefonom. Predstavljene su i cloud usluge namijenjene po-duzećima i organizacijama - što podrazumijeva iznajmljivanje opreme, softvera i održavanje cjelokupnog IT sustava čime se poslovnim korisnicima omogu-ćuje da preusmjere kapitalne investicije u operativne troško-ve. Model poslovanja iz oblaka -’plati koliko koristiš’ postaje dominantan svugdje u svijetu u novonastalim gospodarskim uvjetima pa će sve više biti za-stupljen i u BiH.

Kompanija TeleGroup nastavit će pratiti i uvoditi inovativne IT trendove koji mijenjaju navike građana kao krajnjih korisnika izjavio je Dragan Zlokapa, novi direktor TeleGroupa Banja Luka.

planira instalirati videonadzor mora imati jasnu sliku o tome je li postavljanje tog sustava u skladu sa zakonom. Organiza-cije moraju voditi računa da po-tencijalni dokazi koje prikupljaju u formi videozapisa nisu pribav-ljeni povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i međunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratificira-la, s obzirom na to da prema Za-konu o krivičnom postupku sud ne može zasnovati svoju odluku na takvoj vrsti dokaza.

U slučajevima kad se digital-ni videozapisi pohranjuju zbog mogućeg korištenja u dokazne svrhe, apsolutno je nužno da menadžeri sigurnosti razmotre jesu li njihovi sustavi u skladu sa zahtjevima Zakona o zaštiti osobnih podataka i s najboljim industrijskim praksama infor-macijske sigurnosti, kako bi po-tencijalni dokazni videomateri-jali bili prihvatljivi na sudu i kako bi se povećala njihova dokazna vrijednost.

BIHTEL 2012U organizaciji Elektroteh-

ničkog fakulteta u Saraje-vu je održan IX. međunarodni simpozij o telekomunikacijama BIHTEL 2012. Simpozij se odr-žava svake dvije godine i postao je tradicija, a ovogodišnji, kako je naglašeno, ima poseban rej-ting i pripremljen je na osnovi iskustava stečenih tijekom or-ganizacije nekoliko znanstvenih skupova u 2011. i 2012. godini.

“Konferen-cija je prilika da razmijeni-mo iskustva s renomiranim istraživačima i znanstveni-cima iz svijeta u domeni tele-komunikacija i da vidimo za-

ostaje li BiH i koliko u odnosu na razvijeni svijet. Ove godine skup je organiziran na vrlo visokoj me-đunarodnoj razini tako da ima-

implementaciji u Bosni i Herce-govini te o mogućnostima kako ti alati mogu pozitivno utjecati na poslovanje poduzeća.

Sigurnost i ograničavanje individualnih sloboda

U Banjoj Luci je u orga-nizaciji Internacionalne asocijacije kriminalista 1. i 2. studenoga 2012. godine održana Međunarodna znan-stveno-stručna konferencija na temu „Kriminalističko-krivično procesne karakteristike istrage prema zakonu o krivičnom po-stupku u proteklom desetljeću”.Međunarodna znanstveno-stru-čna konferencija imala je vrlo visoku znanstvenu i stručnu ra-zinu, gdje su sudjelovali brojni akademski stručnjaci iz oblasti kriminoloških, kriminalističkih, pravnih i tehničkih znanstvenih disciplina iz Hrvatske, Srbije, Rumunjske i BiH, koji su kroz prezentaciju radova i tijekom diskusije sagledavali primjenu odredaba Zakona o krivičnom postupku u proteklim godina-ma, od njegovog donošenja 2003. godine, do danas.

Mr. sc. Haris Hamidović, vje-štak informacijsko-komunika-cijske struke ukazao je da se već nekoliko godina u javnosti govori o opasnosti primjene si-gurnosnih mjera s izgovorom da ograničavaju individualne slobode, slobodu kretanja i pra-vo na privatnost. Rastući osjećaj nesigurnosti u općoj popula-ciji postupno je povećao javno prihvaćanje videonadzora kao korisnog alata u kontekstu pre-vencije kriminala i otkrivanja počinitelja kaznenih djela. No, iako korištenje novih videonad-zornih tehnologija postaje sve učinkovitije u zaštiti javnog reda i sigurnosti, treba istaknuti i mo-gućnost kolizije korištenja vide-onadzora s principima prava pojedinaca na privatnost i zašti-tu osobnih podataka. Svatko tko

Partner Dan U Sarajevu je 30. listopada održan Microsoft partner dan

koji tradicionalno okuplja Microsoft partnere. Taj je događaj - samo četiri dana nakon svjetske premijere - ujedno poslužio kao odlična platforma za premijerno bosansko-hercegovačko pred-bosansko-hercegovačko pred-pred-stavljanje najnovijeg Microsoftovog operativnog sustava i sve što nudi Windows 8. Nakon proglašenja Microsoft partnera godine u BiH i uručenih priznanja kompanijama Sys Company, Combis, QSS, Imtec, Genelec, Don Grantham, predsjednik Microsofta za Srednjoistočnu Europu uručio im je nagrade i prezentirao Win-dows 8 Vision te tom prilikom naglasio: „... zapamtite, to je samo početak jer sa sustavom Windows 8 namjeravamo na maštovit način preokrenuti svijet.“

Don Grantham

Narcis Behlilović, predsjednik organizacijskog odbora

Dragan Zlokapa, direktor TeleGroupa Banja Luka

191/12/2012 infoTrend 57

PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE<

GOVORNIŠTVO SE UČI, S NJIM SE NE RAĐA

Nije lako, ali se isplati

Malo je osoba kod kojih i sama pomisao na obraćanje skupu ljudi ne izaziva nemir. Većina se osjeća manje ili više nelagodno dok neki izbjegavaju govore s najvećim užasom. Kako ćemo doživjeti javni nastup, ovisi o brojnim čimbenicima, kao što su vlastite osobine govornika (jedni su otvoreniji i glasniji, drugi povučeni i sramežljivi, a neki pak skloni anksioznosti) elokvencija, snalažljivost, ranija iskustva i slično, ali i o samoj situaciji (brojnosti publike, jesu li to ljudi koje poznajete ili ne, o okolnostima…)

PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER

NIJE TEŠKO RAZLIKOVATI DOBROG OD LO-ŠEG GOVORNIKA. Dobar govornik djeluje prirodno, uvjerljivo i sigurno. Lako zadr-žava pažnju, govori glasno i razgovijetno, ne ponavlja se, a misli iznosi razumljivo i nedvosmisleno, logičnim redom.

Još donedavno očekivanja u tom smislu od ljudi koji su obavljali različite poslove bila su dobro definirana i ograničena: po-drazumijevalo se da su sveučilišni profe-sori, svećenici ili odvjetnici ujedno i dobri govornici dok se od ljudi nekih drugih zanimanja, posebice tehničkog usmjere-nja, to nije očekivalo. Danas, u doba brzih promjena i užurbanog životnog ritma tra-ži se od mnogih pojedinaca velika prila-godljivost i u tom pogledu.

Vjerojatno nema stručnjaka ni poslov-nog čovjeka koji se nije našao u situaciji da mora javno govoriti. Kad treba predstaviti tvrtku, prezentirati neki proizvod, uručiti ili primiti nagradu, na svečanostima pri obilježavanju nekog važnog datuma, pri gostovanju na tribinama ili u medijima pa čak i na sprovodu, govore drže oni koji do-bro poznaju određenu tematiku ili osobu.

No, nitko se ne rađa kao govornik. Go-vorništvo je vještina koja se može uvjež-bati kao i ostale, a više vježbe daje i bolji rezultat. Za početak je korisno slušati svoj glas u svakodnevnim razgovorima. Pazite kako oblikujete misli da naučite govoriti tečno, punim rečenicama, bez poštapa-lica i zamuckivanja. To nije teško, samo zahtijeva dobru volju, malo truda i kon-centracije. Ali, što učiniti ako negdje treba održati pravi govor?

Bez dobre pripreme nema dobrog govora

Rijetko kad se treba obratiti većem broju ljudi bez pripreme. Govor se u pravilu pri-prema. Stoga je važno dobro se informira-

- najprije se treba osvrnuti na povod kojim držite govor, nakon toga na ono što želite reći o određenoj temi, a potom rezi-miranje najvažnijih misli i završetak (pri-mjerice, zahvaljivanje na pozornosti).

Dobro je razmisliti što biste sve htjeli reći pa se poslužite tehnikom brainstor-minga - sve ideje i argumente treba sta-viti na papir, onako kako vam padaju na pamet. Potom ih treba složiti određenim redom i povezati u smislenu cjelinu pazeći da bude efektan početak - zbog privlače-nja pozornosti - i kraj zbog dojma koji na slušateljstvo ostavlja završetak.

Pri pisanju govora treba upotrebljavati svoj rječnik i strukturirati rečenice ona-ko kako to obično činite. Bit će vam lakše upamtiti i održati govor, ali i zvučat ćete spontano. Upadnete li u zamku upotrebe riječi koje nisu dio vašeg svakodnevnog vokabulara i kompliciranih rečenica kako biste ostavili dojam učene osobe, može vam se dogoditi da zbog treme pogriješite i ispadnete neznalica. Govor treba biti jed-nostavan bez nepotrebnih zastranjivanja. Pazite da ne bude predugačak (primjerena duljina, naravno, ovisi o situaciji) i da se ne ponavljate (osnovnu ideju možete ista-

ti što se od vas očekuje. Primjerice, jeste li jedini govornik, koliko će govor trajati, kakvo je slušateljstvo, koliki je i kakav pro-stor, postoji li mikrofon, je li predviđeno postavljanje pitanja ili rasprava i sl.

Potom se treba posvetiti sadržaju. Mož-da vam je palo na pamet da zbog preza-poslenosti angažirate nekog suradnika da vam malo pomogne? Čak i ako niste uspješ-ni u pisanju, najlošije rješenje jest zadužiti nekoga da vam osmisli govor. Bit će vam teško iznositi misli koje nisu vaše, niti su oblikovane na način svojstven vama. Osim toga, takav govor ne može biti iskren.

Za pisanje govora ostavite si dovoljno vremena jer to možete obaviti u zadnji tren:

- važno je obratiti pažnju na pozdrav i predstavljanje (ako je nužno)

- ako je to neka formalna prilika treba pripaziti i na izraze uljudnosti (npr. Dame i gospodo, dozvolite da vam se obratim…)

Nitko se ne rađa kao govornik, govorništvo je vještina koja se može uvježbati

58 infoTrend 191/12/2012

>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE

Najlošije je rješenje zadužiti nekoga da vam osmisli govor jer teško je iznositi tuđe misli koje nisu oblikovane na vama svojstven način

knuti nekoliko puta, ali na različite nači-ne), kako ne biste bili zamorni i dosadni. Ako imate na raspolaganju određeno vri-jeme ne smijete ga prekoračiti!

Svakako treba izbjegavati česte fraze jer zvuče otrcano (to je korisno pri uče-nju stranih jezika, ali u govoru ih se treba kloniti) i poštapalice kojih ćete se najlakše riješiti ako slušate sami sebe u svakidaš-njim situacijama ili zamolite svoje bližnje da vas upozore na njih. Ako ih ni inače ne upotrebljavate manja je vjerojatnost da će njima vrvjeti vaš formalni govor.

Citati mogu obogatiti govor, ali treba paziti da ne budu sami sebi svrha, nego da potkrijepe osnovne ideje govora i da ih ne bude previše. Ponekad je dobro po-kazati emocije ili duhovitost, ali i humor mora biti u funkciji naglašavanja poante govora i ne smije biti uvredljiv ni za koga. Humor treba iskoristi kao začin, u malim dozama.

Kad napišete govor pročitajte ga nekoli-ko puta da se dobro uživite u njega i da što više zapamtite. Tako ćete provjeriti i traja-nje govora i eventualno ga skratiti ako je predugačak ili detaljnije elaborirati neke ideje ako vam se čini prekratkim. Važno je dobro upamtiti ideje i njihov redosli-jed. Neki se ljudi osjećaju sigurnije ako cijeli govor nauče napamet, dok je drugi-ma dovoljno zapamtiti ključne misli (ako još nemate iskustva, bolje je naučiti cijeli govor, za svaki slučaj). Govor nipošto ne smijete čitati, ali možete zapisati nekoliko najvažnijih ideja na papir manjeg formata na koji ćete povremeno baciti pogled kako ne biste nešto izostavili.

Što s tremom?Tremu pred javni nastup osjećaju svi,

čak i oni kojima je javni nastup dio po-sla i svakodnevna rutina, poput glumaca, pjevača i političara. Razlikujemo se samo po tome što je kod nekih trema manja, a kod drugih veća. Neki je prikrivaju bolje, a drugi slabije. U svakom slučaju, trema koju osjećate puno je veća od onoga što se vidi sa strane. Stoga, koliko god jaku tre-mu osjećali slušatelji je neće doživjeti ni

ILU

STR

AC

IJE

JEN

IO V

UK

ELIĆ

Govor nipošto ne smijete čitati, ali možete zapisati nekoliko najvažnijih ideja na papir manjeg formata na koji ćete povremeno baciti pogled kako ne biste nešto izostavili

približno takvom. Lagana ili umjere-

na trema nije nepri-jatelj, dapače, može vam pomoći da date sve od sebe i bolje reagirate u određenoj situaciji. Jaka trema vas može omesti ili čak bloki-rati. Trema se smanjuje s isku-stvom pa je važno ne izbjegavati situacije kad treba govoriti pred većim brojem ljudi. I, treba što više vježbati, makar to bile zdravice u krugu obitelji i prijatelja. Dobra pripre-ma također puno pomaže. Ne pripreme li se i oni koji su inače elokventni vjerojat-no će zamuckivati, ponavljati se, skretati s teme, ubacivati nepotrebne fraze i služiti se poštapalicama. Imate li tremu vježbaj-te govor pred ogledalom i ljudima koji su vam bliski zamišljajući situaciju u kojoj ćete nastupiti.

Prije samog govora dobro je lagano se razgibati, pogotovo vratne mišiće i popiti čašu vode da vam se zbog treme ne osuše usta. Treba izbjegavati alkohol i gazirana pića. Kava i pića koja sadrže kofein nisu preporučljiva jer djeluju kao diuretik kao i velike količine bilo koje tekućine. Sred-stva za smirenje također treba izbjegavati jer će vas omamiti. Bolje je suočiti se s tremom negoli je liječiti medikamentima. Nije dobro ponavljati govor neposredno prije nastupa jer to će vam pojačati ner-vozu. Pokušajte se jednostavno opustiti. Važno je da ne gledate na govor kao na kazališni nastup već kao na komunikaci-ju sa slušateljima. Poruka koju prenosite važnija je nego savršeno održan govor.

Neverbalne porukeKod pripreme govora obično se usre-

dotočujemo na verbalne poruke, ali ne smije se zanemariti ni neverbalna komu-nikacija. Treba voditi računa o izgledu. Prije svega, važna je urednost i umjere-nost. Dvojite li što odjenuti, nećete pogri-ješiti ako odaberete klasičnu i decentnu odjeću, a žene i umjerenu šminku i nakit, možda jedan efektni detalj. Valja pripaziti

da se u odjeći koju odaberete dobro osje-ćate i da nosite udobnu obuću. Pritom se, dakako, ne misli na tenisice ili klompe, ali nije dobro mučiti se u novim cipelama niti spoticati se zbog previsokih potpetica.

Važno je da s publikom komunicirate i pogledom. To je najteže u početku kad je trema najjača jer se možete zbuniti ako vam se pogled susretne s pogledom nekog slušatelja. Zbog toga je na početku dobro gledati ravno ispred sebe prema kraju pro-storije, a kad sve dobro krene i trema se smanji, može se pogledom šetati po pu-blici i povremeno ga zaustaviti.

Ako je moguće, izaberite mjesto gdje ćete se osjećati najugodnije. Dobro je i

Kod pripreme govora ne smijete smetnuti s uma i neverbalnu komunikaciju. Ruka u džepu može se tumačiti kao znak pomanjkanja iskrenosti ali i kao nedostatak pristojnosti

191/12/2012 infoTrend 59

kretati se po prostoriji, ali polako, izbje-gavajući hod po istoj liniji, kako ne biste nalikovali profesoru Baltazaru. Ako je pri-kladno, možete se i nasmiještiti ne samo zato što osmijeh pridonosi boljem izgledu već i zato što ublažava stres.

Pripazite na držanje i gestikulaciju jer time šaljemo puno više informacija nego što smo svjesni. Treba se držati usprav-no, a gestikulacija mora biti odmjerena, što znači da nije dobro ukipiti se poput kamene statue, ali ni izgledati poput diri-genta koji se zatekao na krivom mjestu. U većem prostoru je dozvoljena i malo jača gestikulacija.

U neverbalnoj komunikaciji postoji jako puno znakova no oni nisu jedno-značni već ovise o kontekstu - situaciji, verbalnim porukama, drugim neverbal-nim znakovima i o kulturi. Navest ćemo samo neke znakove i njihovo najčešće tu-mačenje. Primjerice, širok osmijeh i ruke otvorene tako da se dlanovi mogu vidjeti ukazuju na otvorenost i toplinu. Gledanje slušatelja u oči i dodirivanje vrhova prstiju lijeve i desne ruke znak je samopouzdanja. Ruke na leđima su znak samodopadnosti i prevelike sigurnosti. Mrštenje, osmijeh stisnutih usnica, ruke prekrižene na pr-sima, koracanje unatrag, dodirivanje lica, nagli pokreti, pogled usmjeren prema do-lje, stisnute šake i gestikuliranje stisnutim šakama te ispruženi kažiprst ukazuju na agresivnost ili obrambeni stav i nepovjer-ljivost. Nepovjerenje i napetost pokazuje se i prekriženim nogama pri stajanju. Poi-gravanje nakitom, prolaženje rukom kroz kosu, dodirivanje ili prekrivanje dijela lica rukom, nakašljavanje kako bismo pro-čistili grlo ukazuju na nervozu. Držanje ruke u džepu može se tumačiti kao znak pomanjkanja otvorenosti i iskrenosti, a ukazuje i na nedostatak pristojnosti.

Neverbalnu komunikaciju je teško kon-trolirati, osobito za javnog nastupa kad ste usredotočeni na verbalni sadržaj, pogoto-vo ako inače ne obraćate pažnju na svoje

geste pa i tu vrijedi ono što je već nekoliko puta rečeno - treba vježbati.

Bitno je govoriti razgovijetno i dovolj-no glasno da vas slušatelji dobro čuju, a da pritom ne vičete. Treba voditi računa i o intonaciji. To je važno ne samo da se izbjegne monotonija, nego i stoga što ra-zličita intonacija utječe na samu poruku. Slušatelji će različito doživjeti jednu te istu rečenicu izgovorenu na različite načine. Ključne misli ističu se intenzitetom glasa. Važne su i stanke, ne samo zbog uzimanja zraka nego i zbog naglašavanja važnosti onoga što slijedi ili boljeg razumijevanja onoga što je rečeno.

Zbog treme se često govori brže pa govor može biti teže razumljiv. Podrhtavanje gla-

Lagana ili umjerena trema nije neprijatelj, dapače, može vam pomoći da date sve od sebe i bolje reagirate u određenoj situaciji. Bolje je suočiti se s tremom, negoli je liječiti - sredstva za smirenje će vas omamiti.

Brže i lakše uz stručnu pomoć

Ako zbog prirode posla morate brzo ovla-dati govorničkom vještinom, ne možete sami prevladati tremu ili želite steći dodat-ne kompetencije lako ćete pronaći tečajeve i škole govorništva na Internetu ako u traži-licu upišete ”Govorništvo”.

1. Užasava me i sama pomisao na obraćanje auditoriju. TOČNO NETOČNO

2. Često se za govor pripremam u zadnji tren. TOČNO NETOČNO

3. Imam užasnu tremu. TOČNO NETOČNO

4. Obeshrabruje me pogled na publiku. TOČNO NETOČNO

5. Bojim se da će mi glas toliko drhtati da neću uspjeti izgovoriti ni riječ. TOČNO NETOČNO

6. Najradije bih prepustio(la) nekom drugom da mi napiše govor. TOČNO NETOČNO

7. Izbjegavam govoriti kad god je prisutno mnogo ljudi. TOČNO NETOČNO

8. Ponavljam govor u sebi do posljednjeg trenutka. TOČNO NETOČNO

9. Kako bih smanjio(la) tremu popijem sredstvo za smirenje ili alkoholno piće. TOČNO NETOČNO

10. Služim se često poštapalicama. TOČNO NETOČNO

11. Teško mi je usmjeriti pogled prema publici. TOČNO NETOČNO

12. Kad govorim pred publikom nastojim djelovati prirodno i to mi uspijeva. TOČNO NETOČNO

13. Pazim da dužinom govora ne prekoračim vrijeme koje mi je na raspolaganju. TOČNO NETOČNO

14. Uspijevam govoriti dovoljno glasno da me svi čuju. TOČNO NETOČNO

15. Dok govorim, stojim uspravno. TOČNO NETOČNO

Upitnik koji smo pripremili može vam pomoći pri procjeni vlastitih govorničkih sposobnosti. Pročitajte pažljivo sljedeće tvrdnje i procijenite

odnose li se na vas:

Rezultati: Za svaki od-govor NETOČNO uz tvrdnje od 1. do 12. dobivate po jedan bod. Svaki odgovor TOČNO uz tvrdnje od 12. do 15. donosi vam također po jedan bod.

Od 0 do 5 bodova: Kao što ste vjerojatno i

sami svjesni, govorenje u javnosti jedna vam je od najvećih noćnih mora. Ne odustajte olako i ne dajte se obeshrabriti. Sve se može prevladati, barem do neke mjere. U tome vam uvelike

mogu pomoći savjeti koje donosimo u tekstu, puno vježbe i, ako to posao koji obavljate doista zahtijeva govorničke vještine, kvali-tetan tečaj govorništva.

Od 6 do 10 bodova: Možda niste Ciceron, ali

uz dobru pripremu može-te održati solidan govor. Vjerojatno ste sami svjesni nekih svojih pogrešaka pri javnom nastupu, a bilo bi dobro da zamolite surad-nike u koje imate povjere-nja za iskreno mišljenje. Uz

malu pomoć naših savjeta i vježbu lako ćete steći do-datnu sigurnost i postati još bolji.

Od 11 do 15 bodova: Sudeći prema rezultati-

ma, javni nastup vam ne predstavlja osobit problem (što ne znači da smijete za-nemariti pripremu i osloniti se na sposobnost improvi-zacije). Sigurno već dovolj-no znate o držanju govora, a čitajući naš tekst osvježit ćete svoje znanje ili možda naučiti nešto novo.

sa znak je da treba usporiti i dublje disati.Na kraju, koliko god vam bilo teško i ne-

lagodno, svaku priliku kad govorite pred većom skupinom ljudi treba doživjeti i kao svojevrstan trening - što više vježbate, bit ćete sve bolji.

FINA InfoBlokade

Operator usluge s posebnom tarifom: I.P.T. d.o.o., Miramarska 24, 10 000 ZagrebDavatelj usluge: Financijska agencija, Vrtni put 3, 10 000 Zagreb

Jednostavno pošaljite SMS poruku.

Tražena informacija stiže brzo i jednostavno na zaslon vašeg mobitela.

24 sata dnevno, 7 dana u tjednu

Provjerite jeste li vi ili poslovni subjekt s kojim poslujete u blokadi.

Pošaljite SMS poruku sa OIB-om poslovnog subjekta za kojeg želite saznati je li u blokadi na broj 88058Cijena jedne primljene poruke o statusu blokade je 12,50 kn (PDV uključen)Cijena poslane poruke naplaćuje se prema cjeniku Vašeg mobilnog operatera.

Informirajte se na vrijeme!

...nije blokiran. Više o usluzi na www.fina.hr

12345678901

+38588058

Documents

PRILOG Kraj alibi - infotrend.hr · POSLOVNA INTELIGENCIJA To BI or not to BI Najveće vrijednosti neke tvrtke nisu ni njene nekretnine ni njen vozni park. Faktor koji će tvrtki