doc.dr.sc.BOO VUKOJA

Primjena analize financijskih izvjea pomou kljunih financijskih pokazatelja kao temelj donoenja poslovnih odlukaSAETAKAnaliza financijskih izvjea koju interno vri vlasnik (dioniar) ili vlasnici drutva ima dva cilja: analizirati stanje imovine, kapitala i obveza drutva. Za analizu stanja imovine, kapitala i obveza drutva, podloga je bilanca na odre eni dan, dok je za analizu prihoda i rashoda te poslovnog rezultata podloga raun prihoda i rashoda za odre eno period. Vlasnika (dioniara) ili vlasnike drutva posebno interesira analiza ekonominosti, proizvodnosti i rentabilnosti. Menedment i zaposlenici izvrenom analizom poslovanja saznaju koliko su uspjeno upravljali, odnosno radili i to mogu oekivati u raspodjeli rezultata poslovanja, odnosno dobiti drutva. Vjerovnici analizom poslovanja nastoje saznati kreditnu sposobnost drutva, posebno za odobrenje kratkoronih i dugoronih kredita, odnosno za njihov povrat. Drava, jedinice lokalne samouprave, odnosno porezna tijela ili organi nastoje analizom financijskih izvjea utvrditi pravu osnovicu za oporezivanje, jer drutva esto nastoje dobit koja se oporezuje na razne naine prikazati u manjem iznosu od stvarnoga, odnosno prikriti dio dobiti stvarajui tihe priuve. Kljune rijei: analiza, financijsko izvjee, likvidnost, ekonominost, efektivnost, pokazatelji boniteta, zaduenost, kreditna sposobnost. SUMMARY: The analysis of financial statements is done internally by the owner (shareholder) or the owners of the company has two objectives: to analyze the condition of assets, liabilities and capital of society. For an analysis of state assets, capital and liabilities of the company, the balance is the basis on the day, while the analysis of income and expenditure and business results basis of income and expenditure for a certain period. The owners (shareholders) or the owners of the company particularly interested in the analysis of cost-effectiveness, productivity and profitability. Managment and staff completed an analysis of business know how they successfully manage or work and what to expect in the distribution of results business or profit society. Creditors analysis of business trying to learn the creditworthiness of companies, particularly to permit short-term and long-term loans, or for their return. State, local government or tax authorities or authorities trying to analyzing financial statements to determine the right base for taxation, because companies often seek to profit is taxed in various ways to display in a smaller amount of actual or cover part of the product to get quiet reserve. KEYWORDS: analysis, financial report, creditworthiness, debt, credit capacity. liquidity, economy, effectiveness, indicators of

1

UvodRije analiza potjee od grke rijei analysis to znai rastavljanje, ralanjivanje neke cjeline na njezine sastavne dijelove, dok se ne do e do njezinih elemenata koji su dalje nedjeljivi. Analiza financijskih izvjea najvaniji je dio cjelokupne analize poslovanja drutva. U vrijeme donoenja godinjih temeljnih financijskih izvjea javlja se pojaan interes za analizom tih izvjea. Mnogi korisnici financijskih izvjea esto kau da iz njih ne mogu ocijeniti bonitet drutva i da izvjea slue samo za zadovoljavanje zakonskih uvjeta. Me utim, na temelju dobre analize moe se donijeti mjerodavan sud o bonitetu promatranog drutva . Analiza omoguava odgovor na pitanje kako je poduzee poslovalo u prethodnom razdoblju i kako poboljati rezultat u narednom razdoblju. Ova analiza preduvjet je racionalnog upravljanja poslovanjem i razvojem drutva. Drutva se osnivaju radi ostvarivanja to vee dobiti. Maksimizacija dobiti predstavlja tenju postizanju to veih prihoda i to manjih rashoda. Iskazana dobit u financijskim izvjeima moe znatno odstupati od realnog stanja to je uvjetovano nainima obrauna, odnosno u prikazanim izvjeima mogu biti skriveni vei gubici ili dobici. O realnosti iskazanih podataka u financijskim izvjeima daju miljenje ovlateni revizori. to je financijski rezultat realnije utvr en, bit e bolje i kvalitetnije odluke koje se na temelju istog donose. Zato je nuno primijeniti takav nain utvr ivanja svakog dijela prihoda i svakog elementa rashoda koji e dati maksimalno toan obraun, odnosno maksimalno mogu realan financijski rezultat. Financijski rezultat pokazuje opi bonitet poslovanja drutva, a ocjena o bonitetu najee utjee i na vrstu i obujam analize. Analitiar obino na temelju ope spoznaje o poslovanju drutva izra uje svoj redoslijed analitikih postupaka. Financijski rezultat u stanovitom smislu predstavlja inicijalni analitiki postupak, odnosno polazite analize poslovanja drutva. Analiza financijskog rezultata se, kao i analiza drugih relevantnih pojava u poduzeu, obavlja za krae i za due period. Analizira se nastanak (formiranje) prihoda i rashoda, odnosno trokova te svih imbenika koji utjeu na veliinu i dinamiku poslovnih segmenata, kao i na financijski rezultat. Za bonitet poslovanja drutva zainteresirani su: vlasnik ili vlasnici drutva, menadment, zaposlenici, banke i drugi vjerovnici, drava, jedinice lokalne samouprave, i drugi.

2

1. Struktura i sadraj temeljnih financijskih izvjeaStruktura i sadraj temeljnih financijskih izvjea predoenih upravi, nadzornom odboru i vlasnicima ne daje dovoljno informacija temeljem kojih se moe utvrditi i objektivno ocijeniti kvaliteta uspjenog poslovanja sa stajalita pojedinog imbenika poslovanja i njihovog ukupnog utjecaja. Kako se bez toga ne mogu donositi dobre odluke za postizanje boljeg ukupnog rezultata poslovanja posluit e pokazatelji uspjenosti poslovanja drutva. Pokazatelje uspjenosti poslovanja potrebno je utvrditi kako bi se dobila informacijska podloga potrebna za donoenje odre enih poslovnih odluka. Drutvo se osniva jer eli dugo i stabilno poslovati, biti od koristi svojim vlasnicima (donositi im dobitak), uposlenima, doprinositi razvoju grada, regije te sveukupnom razvoju drave, tj. biti drutveno korisna institucija. Da bi ostvarilo te ciljeve, gospodarsko drutvo stupa u razliite, nekada i vrlo sloene poslove odnose s drugim osobama. S druge strane, da bi preivjelo, gospodarsko drutvo stalno mora ulaziti u nove investicije, osiguravati novu, sve moderniju i efikasniju opremu, tehnologiju i kadrove, kako bi se oduprlo konkurenciji. Da bi se to moglo ostvariti, treba osigurati i svjei kapital. Dionika drutva, kao javna drutva, svjei kapital prikuplja novim emisijama dionica. Na osnovi dosad iznesenog moglo bi se kazati da postoje tri glavna razloga zato se obavlja procjena boniteta gospodarskog drutva i analiziraju temeljni financijski izvjetaji i ostvareni financijski pokazatelji: potreba da se kontinuirano prati vlastita financijska situacija, analiziraju ostvareni financijski pokazatelji, planiraju financijski instrumenti i provodi financijski nadzor. da se izraunaju i analiziraju financijski pokazatelji poslovnih partnera s kojima gospodarsko drutvo stupa u razliite poslovne odnose i da se kod ulaganja u dugorone vrijednosne papire detaljno provjeri bonitet emitenata dugoronog vrijednosnog papira, odnosno da se potencijalnim ulagaima prue sve relevantne informacije potrebne za donoenje odluke o ulaganju kapitala, te da ga se zatiti od eventualne prijevare. Prije nego to neto kaemo o procjeni boniteta nekog drugog gospodarskog drutva, upozoravamo na vanost kontinuiranog praenja, kontroliranja i analiziranja financijske situacije financijskim pokazateljima vlastitog gospodarskog drutva. Ubiti radi se o sustavu mjera i postupaka koje je samo gospodarsko drutvo postavilo i organiziralo za svoje potrebe. Procijeniti bonitet gospodarskog drutva znai procijeniti njegovo "zdravlje"- sposobnost da gledajui dugorono preivi. Bit postojanja svakog gospodarskog drutva jest pretvaranje odre enih resursa, uzimajui u obzir vremensku dimenziju tog procesa, koji se "prera uju" esto nazivni inputi (kapital, dugotrajna materijalna imovina, sirovine, ideje, rad) u outpute (proizvode, sluge), ija bi vrijednost trebala biti vea od zbroja inputa potrebnih za njihovu proizvodnju. Kad govorimo o vrijednosti, onda uvijek mislimo na trinu vrijednost. Kako ta trina vrijednost stalno varira, budui da se situacija na tritu mijenja iz asa u as, svako dobro organizirano gospodarsko drutvo mora tedjeti resurse, jer su oni osnovica njegova preivljavanja i rasta. Budui da svako gospodarsko drutvo posluje na tritu, stupa u razliite, ponekad vrlo sloene odnose s drugim trgovakim drutvima, mora biti svjesno da je neprestano predmet promatranja i analiziranja svog okruenja, najvie onog s kojim je gospodarsko drutvo u razliitim me uovisnim odnosima.

3

2. Analiza putem financijskih pokazateljaAnaliza putem financijskih pokazatelja je jedna od najpoznatijih i najee koritenih analiza financijskih izvjea i moe dati dobar pregled poduzea i naglasiti njegove slabosti i snage. Analiza putem pokazatelja predstavlja prvu fazu financijske analize. Povezivanjem stavki iz jednog ili iz dvaju izvjea, odnosno knjigovodstvenih i/ili trinih podataka, ona pokazuje povezanost izme u rauna u financijskim izvjeima i omoguuje vrednovanje financijskog stanja i poslovanje tvrtke. Vano je istai da korisnost i upotrebljivost financijskih pokazatelja o tonosti financijskih izvjea i predvi anja na osnovu kojih su izraunati ovi pokazatelji. Financijski pokazatelji su dobri u onoj mjeri u kojoj su dobre pretpostavke na kojima se oni temelje. Me u prvim studijama koje su identificirale problematiku vezanu za razliku izme u vrijednosti financijskih koeficijenata neuspjenih i uspjenih poduzea bile su studije Ramsera i Fostera iz 1931. godine kad su analizirali jedanaest omjera iz 173 poduzea s ciljem predvi anja poslovnih tekoa, zatim iste godine Paul Fitzpatrick u radu u kojem je promatrao tri do pet godina unazad trendove trinaest omjera za dvadeset poduzea s tekoama, a potom ih je slijedee godine usporedio s devetnaest poduzea bez tekoa, potom studija Charlesa Merwina iz 1942. godine kada je objavio prvu rafiniranu i usavrenu studiju predvi anja poslovnih potekoa uporabom omjera i ona je do Beaverovog istraivanja zapoetog 1965. god. bila unato godinama najbolja studija sposobnosti predvi anja poslovnih potekoa koritenjem financijskih omjera, i iji su rezultati jo uvijek uvjerljivi. William Beaver 1966. godine objavljuje rad u kojem prvi puta koristi znanstvenu metodologiju u prouavanju omjera u svrhu predvi anja Izraunati pokazatelji sami za sebe ne govore mnogo. Da bismo mogli ocijeniti jesu li veliine nekih pokazatelja zadovoljavajue ili ne, potrebno je usporediti te pokazatelje s odre enim veliinama, koje, u stvari predstavljaju bazu usporedbe. Najee koritene veliine za usporedbu tih pokazatelja su: 1) Planirani pokazatelj za razdoblje koje se analizira, 2) Kretanje veliine odre enog pokazatelja tijekom odre enog vremena u istom poduzeu, 3) Veliina tog pokazatelja u slinom poduzeu koji pripada istoj grupaciji, 4) Prosjena vrijednost odre enog pokazatelja koji pripadaju istoj grupaciji1. Prednost pokazatelja u odnosu na apsolutne vrijednosti pokazatelja je njihova neovisnost o veliini poduzea. Primjerice, veliina poduzea moe se udvostruiti u roku od nekoliko godina, ali e pokazatelji u vremenski razliitim financijskim izvjeima jo biti usporedivi. Budui da su mogua preklapanja informacija koja nam pruaju pokazatelji, potrebno je biti selektivan u njihovoj primjeni i odabrati pokazatelje koji imaju najveu eksplanatornu mo. Jedna od estih klasifikacija financijskih pokazatelja je slijedea klasifikacija: 1) 2) 3) 4) 5)1

Pokazatelji likvidnosti (liquidity ratios) Pokazatelji zaduenosti (leverage ratios) Pokazatelji aktivnosti (activity ratios) Pokazatelji ekonominosti Pokazatelji profitabilnosti (profitability ratios)

ager Katarina, ager Lajo: Raunovodstveni standardi, financijski izvjetaji i revizija, Inenjerski biro, Zagreb, 1996. godina

4

6) Pokazatelji investiranja (investibility ratios) Pored grupa pokazatelja koriste se i sustavi pokazatelja od kojih je u irokoj upotrebi DuPont sustav pokazatelja koji je dobio ime po amerikom kemijskom divu koji ga je prvi poeo koristiti. U nastavku rada prikazan je nain formiranja i izraunavanja nekih znaajnijih pokazatelja analize financijskih izvjea. Pokazatelji su izraunati na temelju bilance stanja i bilance uspjeha prikazanim u tablicama 1. i 2. Pri interpretaciji znaaja veliine odre enog pokazatelja nee se uvijek donositi sud o tome da li je to prihvatljivo ili ne zbog toga to u ovom sluaju nema adekvatnih baza za usporedbu.Tabela 1: Bilanca stanja

POZICIJAAKTIVA A. UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL B. STALNA SREDSTVA I. Stalna nematerijalna sredstva II. Nekretnine, postrojenja i oprema III. Bioloka imovina IV. Ostala stalna materijalna sredstva V. Dugorona financijska ulaganja i zajmovi VI. Dugorona potraivanja VII. Ulaganja u nekretnine VIII. Sredstva klasif.kao sredstva namijenjena za prodaju IX. Dugorona razgranienja C. TEKUA SREDSTVA I. Zalihe II. Potraivanja od prodaje III. Druga kratkorona potraivanja IV. Kratkoroni financijski plasmani V. Novac i novani ekvivalenti VI. Aktivna vremenska razgranienja D. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA UKUPNA AKTIVA Izvanbilanna evidencija PASIVA A. KAPITAL B. DUGORONE OBVEZE I. Dugorone financijske obaveze II. Dugorona razgranienja i rezerviranja III. Dugorone obveze klasificirane u grupu sa sredstvima namijenjenim za prodaju ili otu enje C. KRATKORONE OBVEZE I. Kratkorone financijske obveze II. Obveze prema dobavljaima i druge obaveze III. Kratkorone obveze klasificirane u grupu sa sredstvima namijenjenim za prodaju ili otu enje IV. Pasivna vremenska razgranienja UKUPNO PASIVA Izvanbilanna evidencija

200631.059.366 36.419 29.451.363 43.011 287.772 1.240.801 19.212.203 1.416.197 16.393.818 71.715 1.330.473 50.271.569 -

200729.739.966 20.469 28.195.374 43.011 243.510 37.163 1.200.439 23.148.750 1.468.598 16.184.251 510.169 15.000 4.970.732 52.888.716 -

200830.555.889 14.393 29.078.020 44.211 201.078 37.163 1.181.024 22.643.332 1.472.603 18.818.043 104.550 15.000 2.233.136 53.199.221 -

45.509.751 1.779.012 392.975 1.386.037 2.982.806 257.880 2.724.926 50.271.569 -

46.443.082 1.522.756 190.958 1.331.798 4.922.878 217.518 4.414.866 290.494 52.888.716 -

48.076.806 1.294.622 1.294.622 3.827.793 184.167 3.279.154 364.472 53.199.221 -

5

Tabela 2: Bilanca uspjeha

POZICIJAPrihod od prodaje Trokovi za prodano Bruto dobit Bruto gubitak Trokovi distribucije Trokovi uprave i administracije Drugi operativni rashodi Dobit od operativne aktivnosti Gubitak od operativne aktivnosti Ostali prihodi Rashodi po osnovu kamata Ostali rashodi Dobit prije poreza Gubitak prije poreza Porez na dobit Neto dobit razdoblja Gubitak razdoblja

200629.997.021 20.323.470 9.673.551 3.947.009 37.259 5.689.283 922.983 66.169 5.945.540 600.557 180.167 420.390 -

200726.639.942 19.034.919 7.605.023 4.521.670 3.083.353 406.852 40.381 347.362 3.102.462 939.152 2.163.310 -

200836.237.609 25.262.267 10.975.342 4.831.726 6.143.616 316.253 19.415 2.028.840 4.411.614 441.161 3.970.453 -

Tabela 1: Dodatni podaci Amortizacija 2.378.534 2.361.372 2.480.123

Broj dionica Zadrana dobit Dobit raspore ena za dividende Trina cijena dionice

20.000 100.000 320.390 350

20.000 200.000 1.963.310 375

20.000 200.000 3.770.453 420

2.1.

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

Pokazatelji likvidnosti se koriste za procjenu sposobnosti poduzea da udovolji kratkoronim obvezama. Dobavljai proizvoda i usluga poduzeu, kao i vjerovnici koji odobravaju poduzeu kratkorone kredite zainteresirani su za procjenu sposobnosti poduzea da udovolji obvezama koje dospijevaju na kratak rok (obveza s rokom dospijea do godinu dana). Likvidnost je pokazatelj koji je najranije poeo biti koriten u analizi financijskih izvjea. Najei pokazatelji likvidnosti su: 1) Tekua likvidnost 2) Ubrzana likvidnost 3) Financijska stabilnost Pokazatelj tekue likvidnosti dobije se kao omjer kratkorone imovine i kratkoronih obveza. Tekua imovina Tekua likvidnost = Tekue obveze 6

Za pretpostaviti je da vea vrijednost pokazatelja tekue likvidnosti osigurava bolju poziciju duniku. Promatrajui sa stajalita pozajmitelja vea vrijednost pokazatelja tekue likvidnosti trebala bi pruati zatitu od eventualnih drastinih gubitaka prouzroenih poslovnim promaajima dunika. Znaajna prevaga kratkorone imovine nad kratkoronim obvezama trebala bi zatititi potraivanja pozajmitelja ukoliko bi zalihe morale biti likvidirane uslijed prisilne prodaje i ukoliko bi se kod dunika pojavili znaajni problemi u naplati potraivanja. Sagledavajui problematiku iz drugog kuta, preveliki iznos pokazatelja tekue likvidnosti mogao bi signalizirati loa postupanja manadmenta. Izuzetno visok pokazatelj tekue likvidnosti moe znaiti i neiskoritenu gotovinu, preveliki nivo zaliha u odnosu na stvarne potrebe te loe upravljanje potraivanjima, rezultat kojeg su prevelika potraivanja. U isto vrijeme, navedena situacija moe znaiti da se ne koriste dovoljno mogunosti kreditiranja od strane dobavljaa. Prema gruboj procjeni, koju ponekad koriste tradicionalni bankari, smatra se da je omjer kratkorone imovine i kratkoronih obveza od 2:1 optimalan za veinu poduzea, jer prua dovoljnu zatitu pokriu kratkoronih obveza, uz uvjet da se vrijednost kratkorone imovine smanji do 50%. Kao i kod svih ovakvih procjena, njihova primjena ovisi o mnogo initelja kao to su grana industrije i njezina daljnja perspektiva. Ako poduzee ima brz obrt zaliha i moe naplatiti svoju realizaciju bez problema, prihvatljivi odnos tekuih sredstava i tekuih obveza moe biti i nii. Me utim nikako ne bi trebao biti ispod 1:1. Problem ovog koncepta sastoji se u injenici da pokazatelj tekue likvidnosti mjeri u biti statiko stanje i procjenjuje poslovanje pod pretpostavkom likvidacije, a ne uzima u obzir "going concern koncept" koji treba biti glavni prioritet manadmenta. Pokazatelj ubrzane likvidnosti se koristi za procjenu moe li poduzee udovoljiti svojim kratkoronim obvezama upotrebom svoje najlikvidnije imovine. Ovaj pokazatelj izuzima zalihe iz izrauna i stoga je precizniji kao mjerilo likvidnosti. Tekua imovina zalihe Ubrzana likvidnost = Tekue obveze Ovaj pokazatelj bi trebao iznositi minimalno 1 ili vie, odnosno tekue obveze ne bi smjele biti vee od zbroja iznosa novca i potraivanja, premda ima izuzetaka, ovisno o industriji. Ako je pokazatelj visok, znai da je potrebno unaprijediti upravljanje gotovinom radi smanjenja suvika gotovine, pootriti kreditnu politiku ili smanjiti kratkotrajnu u korist dugotrajne imovine. Ovaj pokazatelj uglavnom koriste banke i drugi kreditor, a slui kao upozorenje na opasnost da dunik nee moi izmiriti svoje obveze u roku dospijea. Slijedei pokazatelj je pokazatelj financijske stabilnosti, za koga se smatra da bi trebao iznositi najvie 1 ili manje od 1. Rauna se na slijedei nain: Dugotrajna imovina Financijska stabilnost = Kapital + dugorone obveze Smanjenje pokazatelja financijske stabilnosti je pozitivna tendencija, jer to znai da se sve vei dio kratkotrajne imovine financira iz dugoronih izvora financiranja ime se stvaraju pretpostavke za financijsku stabilnost promatranog poduzea.

7

Tabela 2: Pokazatelji likvidnosti

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI1) 2) 3) Tekua likvidnost Ubrzana likvidnost Financijska stabilnost

20074,70 4,40 0,62

20085,92 5,53 0,62

2.2.

Pokazatelji zaduenosti

Pod dugom se podrazumijevaju izvori financiranja koji se moraju otplatiti, i to na kratak rok (do godinu dana) ili na dugi rok. Pokazatelji zaduenosti koriste se za procjenu financijskog rizika poduzea, odnosno pokazatelji mjere stupanj zaduenosti poduzea. U analizi zaduenosti vane su dvije vrste pokazatelja zaduenosti (financijske poluge): 1) 2) Pokazatelji na temelju stavljanja u omjer rauna bilance radi utvr ivanja razmjera u kojem se imovina financirala posu enim sredstvima, Pokazatelji na temelju rauna bilance uspjeha radi utvr ivanja koliko su puta fiksne naknade pokrivene dobitkom.

Najei pokazatelji zaduenosti su: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Pokazatelj zaduenosti Pokazatelj vlastitog financiranja Pokazatelj financiranja Pokazatelj pokria kamata Faktor zaduenosti Stupanj pokria I Stupanj pokria II

Pokazatelj zaduenosti pokazuje koliki udio sredstava su osigurali vjerovnici (kreditori). Rauna se dijeljenjem ukupnih obveza s ukupnom imovinom. Ukupne obveze Pokazatelj zaduenosti = Ukupna imovina Pokazatelj zaduenosti pokazuje do koje mjere poduzee koristi zaduivanje kao oblik financiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduivanjem. to je vei odnos duga i imovine, vei je financijski rizik*, a to je manji, nii je financijski rizik. U pravilu bi vrijednost koeficijenta zaduenosti trebala biti 0,5 ili manja. *Financijski rizik predstavlja rizik kod fiksnih trokova financiranja (rizik da se ostvarenim financijskim rezultatom nee pokriti kamate na dugove poduzea) i/ili rizik koji proizlazi iz stupnja zaduenosti poduzea (rizik da poduzee nee biti u mogunosti vratiti dug). Stupanj rizika se poveava usporedo sa stupnjem zaduenosti poduzea Pokazatelj vlastitog financiranja je komplementaran koeficijentu zaduenosti i rauna se na slijedei nain:

8

Kapital Pokazatelj vlastitog financiranja = Ukupna imovina Pokazatelji vlastitog financiranja govore u kojem omjeru vlastito financiranje sudjeluje u poslovanju poduzea. Pokazatelj je to bolji to je koeficijent vei od 0,50, jer onda to znai da se poduzee financira iz vlastitih izvora s vie od 50%. Odnosno, moemo rei to je stupanj samofinanciranja vei to su vjerovnici sigurniji i rizik poslovanja s tim poduzeima je manji. Koeficijent financiranja je tako er jedan od znaajnijih pokazatelja koji govori kolika je rizinost ulaganja u dotino poduzee. Rauna se dijeljenjem ukupnih obveza s kapitalom. Ukupne obveze Pokazatelj financiranja = Kapital Pokazatelj financiranja se naziva ko i pokazateljem mogueg zaduivanja, te prema konzervativnom pristupu trebao bi iznositi 1:1. Me utim, u dananjim suvremenim uvjetima poslovanja odstupa se pomalo od tako definiranog odnosa: sve vei naglasak se pridaje rezultatima koji se postiu ukupnim kapitalom, tj. trajnoj snazi prihoda. U tom kontekstu tolerira se vea zaduenost poduzea i pomie se odnos vlastitog i tu eg kapitala prema omjeru 30:70, a u mnogim bankama to predstavlja granicu kreditne sposobnosti poduzea2. Pokrie trokova kamata je jedan od pokazatelja koji govori o dinamikoj zaduenosti poduzea. Pokazuje razmjer u kojem poslovni dobitak moe pasti a da ne dovede u pitanje plaanje kamata, odnosno pokazatelj daje informaciju o tome koliko su trokovi kamata pokriveni s dobiti prije oporezivanja. Rauna se na slijedei nain: EBIT Pokrie trokova kamata = Godinji trokovi kamata Kod ovog pokazatelja kao sredstva koja se mogu upotrijebiti za podmirenje godinjeg troka kamata uzima se dobitak prije poreza i kamata (EBIT), jer su kamate neoporezivi troak (tj. na njihovo plaanje ne utjee porez), odnosno ukupan EBIT je raspoloiv za plaanje kamata. Poeljnim se smatra to vei odnos, jer je u tom sluaju manja rizinost podmirenja obveza po dospjelim kamatama. Ovaj pokazatelj slui kao orijentir za odluku o zaduivanju kod financijskih organizacija, tj. da li je poduzee uope u mogunosti podmiriti trokove kamata za kredit koji bi eventualno zatrailo. Faktor zaduenosti tako er ukazuje na dinamiki aspekt zaduenosti jer razmatra mogunost podmirenja obveza, odnosno pokazuje koliko bi godina trebalo uz postojee uvjete poslovanja i ostvarivanja dobiti da poduzee podmiri svoje ukupne obveze. Ukupne obveze Faktor zaduenosti = Neto dobit + amortizacija Promatrano s aspekta sigurnosti poslovanja poduzea podrazumijeva se da manji faktor zaduenosti znai veu sigurnost i obrnuto. Kontrolna mjera za ovaj pokazatelj je 5 godina. To znai, ako poduzee moe podmiriti sve svoje obveze unutar 5 godina ono je solventno i nije prezadueno.

2

Bahtijarevi-iber Fikreta, Sikavica Pere, "Leksikon menadmenta", Masmedia, Zagreb, 2001. godina

9

Stupanj pokria I Zlatno bankarsko pravilo nalae ronu uskla enost dijelova aktive i pasive, odnosno zahtjeva financiranje dugotrajne imovine iz dugoronih izvora, bilo vlastitih (temeljni kapital, priuve) ili tu ih (bankarski krediti). Vlastiti kapital Stupanj pokria I = Dugotrajna imovina Vrijednost ovog pokazatelja ne bi trebala prelaziti vrijednost 1. to je vrijednost nia od 1 to je pokazatelj bolji. Stupanj pokria II Zlatno bilanno pravilo nalae ronu uskla enost dijelova aktive i pasive, odnosno zahtjeva financiranje dugotrajne imovine iz dugoronih izvora, bilo vlastitih (temeljni kapital, priuve) ili tu ih (bankarski krediti). Vlastiti kapital + dug. tu i kapital Stupanj pokria II = Dugotrajna imovina Vrijednost ovog pokazatelja bi tako er trebala biti 1. to je pokazatelj manji od 1 to je zaduenost poduzea manja, a likvidnost vea.Tabela 3: Pokazatelji zaduenosti

POKAZATELJI ZADUENOSTI1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Pokazatelj zaduenosti Pokazatelj vlastitog financiranja Pokazatelj financiranja Pokazatelj pokria kamata Faktor zaduenosti Stupanj pokria I Stupanj pokria II

20070,1219 0,8781 0,1388 77,83 1,42 1,56 1,61

20080,0963 0,90 0,1065 228,23 0,79 1,57 1,62

2.3.

Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti poslovanja mjere koliko efikasno poduzee upotrebljava svoje resurse. Pokazatelji aktivnosti poznati su jo pod nazivom koeficijenti obrtaja. Koeficijent obrtaja ukazuje na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Opi obrazac za izraunavanje koeficijenta obrtaja je: Promet Koeficijent obrtaja = Prosjeno stanje Prilikom izraunavanja prosjenog stanja, obino se u obzir uzima zbroj knjigovodstvenog stanja na poetku i na kraju godine i dijeli s 2. [(prethodna godina+tekua godina)/2] Osim toga, ako je poznat koeficijent obrtaja tada je mogue i izraunati i prosjene dane vezivanja sredstva tj. prosjeno trajanje obrta. 365 Broj dana vezivanja = Koeficijent obrtaja S aspekta uspjenosti i sigurnosti bolje je da je koeficijent obrta to vei broj, odnosno da je vrijeme vezivanja to krae.

10

Najei pokazatelji aktivnosti su: 1) 2) 3) 4) 5) Pokazatelj obrta ukupne imovine Pokazatelj obrta potraivanja Trajanje naplate potraivanja Pokazatelj obrta zaliha Broj dana vezivanja zaliha

Koeficijent obrta ukupne imovine stavlja u odnos financijske uinke te imovine (prihode) s njezinom ukupnom vrijednou. Upuuje na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. to je taj koeficijent vei, to je vea brzina cirkulacije (tj. broja dana vezivanja imovine manji). Prihod od prodaje Obrt ukupne imovine = Prosjena ukupna imovina Pokazatelj obrta potraivanja pokazuje koliko novanih jedinica prodaje se moe ostvariti s jednom KM uloenom u potraivanja. Prihod od prodaje Koeficijent obrta potraivanja = Prosjena potraivanja Na osnovi koeficijenta obrta potraivanja mogue je i izraunati i prosjeno trajanje naplate potraivanja na slijedei nain: 365 dana Trajanje naplate potraivanja u danima = Koeficijent obrta potraivanja Porast prosjenog vremena naplate potraivanja (pad pokazatelja obrtaja potraivanja) moe znaiti da poduzee ima problema s naplatom potraivanja ili da su potraivanja sumnjive kvalitete. Razdoblje naplate korisno je usporediti s uvjetima kreditne politike poduzea. Primjerice, ukoliko je poduzee odobrilo kupcima odgodu plaanja do 30 dana, a ako je prosjeno vrijeme naplate potraivanja iznosilo 45 dana, onda ono ukazuje da naplata potraivanja od kupaca kasni. Da su kreditni uvjeti bili 60 dana, to bi znailo da se naplata izvri prije roka. Pokazatelj obrta zaliha pokazuje koliko puta godinje poduzee okrene (obrne) prosjene zalihe. Rauna se dijeljenjem prihoda s prosjenim zalihama, odnosno: Prihod od prodaje Koeficijent obrta zaliha = Prosjene zalihe Niski pokazatelj implicira da poduzee ima visoke oportunitetne trokove tj. neproduktivno koristi sredstva. Niski pokazatelj obino ukazuje i na nekvalitetne (zastarjele, pokvarene) zalihe. Mogue je i da poduzee ima na zalihama dio starih zaliha koje se ne koriste, dok se ostale zalihe dobro obru, pa bi te zalihe trebalo prodati uz diskont ili ako to nije mogue, treba ih otpisati. Previsoki pokazatelj upuuje, pak, da poduzee vjerojatno esto iscrpljuje zalihe i tako gubi kupce. Pomou koeficijenta obrta zaliha moemo i izraunati broj dana vezivanja zaliha na sljedei nain: 365 Broj dana vezivanja zaliha = Koeficijent obrtaja zaliha

11

Tabela 4: Pokazatelji aktivnosti

POKAZATELJI AKTIVNOSTI1) 2) 3) 4) 5) Pokazatelj obrta ukupne imovine Pokazatelj obrta potraivanja Trajanje naplate potraivanja Pokazatelj obrta zaliha Broj dana vezivanja zaliha

20070,52 1,61 227 18,47 20

20080,68 2,03 179 24,64 15

2.4.

Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti izraavaju snagu zarade poduzea, odnosno pokazuju ukupni efekt likvidnosti, upravljanja imovinom i dugom na mogunost ostvarenja profita. Pokazatelji profitabilnosti se mogu podijeliti u dvije temeljne skupine: 1) Pokazatelje koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema prodaji 1. Bruto mara profita 2. Neto mara profita 2) Pokazatelje koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema ulaganjima. 1. Rentabilnost imovine 2. Rentabilnost kapitala Bruto mara profita stavlja u odnos dobit prije oporezivanja (bruto dobit) uveanu za kamate s prihodima od prodaje poduzea. Ona oznauje udio bruto dobiti uveanu za kamate s ukupnom prodajom poduzea, te se moe izraziti i postotno. to je ona vea, poduzee je uspjenije u ostvarivanju zarade. Dobit prije oporezivanja + kamate Bruto mara profita = Prihod od prodaje Neto mara profita prikazuje odnos izme u dobiti nakon oporezivanja (neto dobiti), uveane za kamate i prihodima od prodaje poduzea. Razlika izme u bruto i neto mare, profit je upravo u poreznom optereenju u odnosu prema prihodima od prodaje. Dobit nakon oporezivanja + kamate Neto mara profita = Prihod od prodaje Neto mara profita je najprecizniji pokazatelj konanih uinaka realiziranih poslova i pokazuje koliki postotak prihoda ostaje u vidu dobiti kojom se moe slobodno raspolagati. Pokazatelj povrata na ukupnu imovinu (ROA) pokazuje sposobnost poduzea da koritenjem raspoloive imovine ostvari dobit. Neto dobit + kamate Pokazatelj neto rentabilnosti imovine = Prosjena ukupna imovina Pokazuje koliko je poduzee ukupno zaradilo na svaku KM imovine. Pokazatelj povrata na ukupni kapital (ROE) pokazuje snagu zarade u odnosu na ulaganje dioniara. 12

Neto dobit Pokazatelj neto rentabilnosti kapitala = Prosjeni ukupni kapital Na temelju usporedbe pokazatelja profitabilnosti kapitala i profitabilnosti imovine s kamatnim stopama na tritu (koje odraavaju cijenu koritenja tu eg kapitala), mogue je zakljuiti isplati li se vie poduzeu koristiti se vlastitim ili tu im kapitalom. Da su, primjerice, stope profitabilnosti vlastitog kapitala vrlo visoke, pa ak i vie od stope profitabilnosti imovine, poduzeu bi se isplatilo koristiti tu im kapitalom, i obrnuto.Tabela 5: Pokazatelji profitabilnosti

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI1) Bruto mara profita 2) Neto mara profita 3) Rentabilnost imovine 4) Rentabilnost kapitala

20070,12 0,08 0,04 0,05

20080,12 0,11 0,08 0,08

2.5.

Pokazatelji ekonominosti

Pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Iz toga proizlazi da se ti pokazatelji raunaju na temelju podataka iz bilance uspjeha. U pravilu pokazatelji bi trebali biti vei od jedan, odnosno, to su vei, to se vie prihoda ostvaruje na jedinici rashoda. Temeljni pokazatelji ekonominosti su: 1) Ekonominost ukupnog poslovanja 2) Ekonominost prodaje Ukupni prihod Ekonominost ukupnog poslovanja = Ukupni rashod Prihodi od prodaje Ekonominost prodaje = Rashodi od prodaje

Tabela 6: Pokazatelji ekonominosti

POKAZATELJI EKONOMINOSTI1) Ekonominost ukupnog poslovanja 2) Ekonominost prodaje

20071,13 1,40

20081,14 1,43

13

2.6.

Pokazatelji investiranja

Pokazatelji investiranja mjere uspjenost ulaganja u dionice poduzea. Osim pokazatelja iz financijskih izvjea, za izraunavanje tih indikatora potrebne su i informacije o dionicama, posebice o broju dionica te njihovoj trinoj vrijednosti. Najvaniji pokazatelji investiranja su: 1) 2) 3) 4) 5) Pokazatelj zarade po dionici Pokazatelj dividende po dionici Odnos isplate dividendi Ukupna rentabilnost dionice Prinos po dividendi

Zarada po dionici (EPS3) pokazuje profitabilnost po jednoj obinoj (redovnoj) dionici, dakle, s pozicije obinih dioniara. EPS se rauna na temelju zadnjeg izvjea iz bilance uspjeha. dijeljenjem neto dobiti umanjene za povlatene dividende s brojem redovnih dionica i izraava u jedinicama "puta". Neto dobit povlatene dividende EPS = Broj redovitih dionica Dividenda po dionici (DPS4) prikazuje koji iznos dividende e dioniar dobiti za svaku dionicu koju posjeduje. Prilikom izraunavanja DPS-a, izglasane dividende dijele se s brojem obinih dionica. Dio neto dobiti raspore en za dividende5 DPS = Broj redovitih dionica Odnos isplate dividendi (DPR6) obuhvaa odnos dividende po dionici i zarade po dionici. DPS DPR = EPS Obino je taj pokazatelj manji od 1, jer je po pravilu zarada po dionici vea od dividendi po dionici iz razloga to se dio dobiti zadrava. Mogua je i situacija kad je taj pokazatelj vei od 1, tj. da je zarada po dionici manja od dividende po dionici, ali to onda znai da su se dividende isplatile iz zadrane dobiti. Pokazatelj rentabilnosti dionice je najznaajniji pokazatelj investiranja. Ukupna rentabilnost dionice prikazuje odnos izme u dobiti po dionici i trine cijene dionice. Bitno je da se prilikom izraunavanja trine vrijednosti dionice kapital iskae po trinoj, a ne po knjigovodstvenoj vrijednosti, te se u 7 nazivniku i koristi trina cijena dionice (PPS ) Dobit po dionici Ukupna rentabilnost dionice = Trina cijena dionice Prinos od dividendi prikazuje dividendnu rentabilnost po dionici, pa se stavlja u odnos dividenda po dionici i trina vrijednost te dionice.3 4

EPS earnings per share DPS dividends per share 5 Dio neto dobiti raspore en za dividende = neto dobit dividenda za povlatene dionice zadrana dobit 6 DPR dividends payout ratio 7 PPS Price per share

14

Dividenda po dionici Prinos po dividendi = U normalnim e uvjetima ukupna rentabilnost dionice bit vea od prinosa po dionici. obrnuta situacija je mogua samo ako se dividende isplauju iz zadrane dobiti koja je akumulirana u prethodnim godinama.Tabela 7: Pokazatelji investiranja

PPS

POKAZATELJI INVESTIRANJA1) Pokazatelj zarade po dionici 2) Pokazatelj dividende po dionici 3) Odnos isplate dividendi 4) Ukupna rentabilnost dionice 5) Prinos po dividendi

2007108,17 98,17 0,91 0,29 0,26

2008198,52 188,52 0,95 0,47 0,45

3. DuPont sustav pokazateljaSustav me usobno povezanih pokazatelja DuPont analiza, je dobila ime po amerikom poduzeu DuPont, u kom je razvijena i koritena krajem dvadesetih godina dvadesetog stoljea. DuPont analiza omoguuje menaderima ocjenu performansi poduzea u terminima povrata na ulaganje. Analiza se moe vriti u obliku ROA i ROE analize. U ovom radu emo se bazirati na ROE analizu, odnosno rentabilnost kapitala. Sutina pokazatelja je da rentabilnost kapitala ralani na proizvod tri pokazatelja - profitabilnost prihoda, obrt sredstava i me usobni odnos sredstava i kapitala. Rentabilnost kapitala se tako rauna po sljedeoj formuli: ROE = rentabilnost prihoda * obrt sredstva * (sredstva/kapital) pri emu pojedini pokazatelji predstavljaju sljedee: rentabilnost kapitala je odnos dobiti i prosjenog kapitala; rentabilnost prihoda je odnos dobiti i prihoda; obrt sredstava je odnos prihoda i prosjenih sredstava.

15

Slika 1: DuPont shema ROESTOPA PRINOSA NA VLASNIKI KAPITAL

0,05

0,08

STOPA NETO DOBITKA

OBRTAJ KAPITALA

0,08

0,11

0,57

0,75

PRIHOD OD PRODAJE26.639.942 36.237.609

NETO DOBITAK2.163.310 3.970.453

VLASNIKI KAPITAL46.443.082 48.076.806

PRIHOD OD PRODAJE26.639.942 36.237.609

UKUPNI TROKOVI24.883.484 32.583.409

UKUPNI PRIHODI

OBVEZE6.445.634 5.122.415

IMOVINA52.888.716 53.199.221

27.046.794

36.553.862

TROKOVI23.903.951 32.122.833

TROKOVI KAMATA40.381 19.415

POREZ NA DOBIT939.152 441.161

OBRTNA IMOVINA23.148.750 22.643.332

STALNA IMOVINA29.739.966 30.555.889

POTRAIVANJA16.694.420 18.922.593

GOTOVINA4.970.732 2.233.136

ZALIHE1.468.598 1.472.603

16

Zakljuak:Kroz ovaj rad pokualo se, prikazati najznaajnije pokazatelje poslovanja poduzea koritenjem suvremenih metoda analize i sinteze poslovnih rezultata,koji se koriste radi boljeg utvr ivanja poloaja drutva na tritu ali i s ciljem olakavanja tijelima drutva. U radu su koritene koristili metode i koncept ogranienog broja pokazatelja (indikatora) poslovanja, kako financijske tako i nefinancijske prirode, interno i eksterno orijentiranih, kojima se sagledava ukupnost poslovanja neke tvrtke i njenu interakciju s okolinom tritem, zajednicom i vlasnicima. Odabrani pokazatelji omoguuju menadmentu pravovremeno uoavanje odstupanja od oekivanih vrijednosti, te na temelju rezultata poduzimanje inicijativa kojima je svrha umanjiti negativne ili pak uveati pozitivne efekte koji djeluju na poslovanje. Ocjena poslovnih rezultata drutva, odnosno boniteta poslovanja donosi se na temelju analize financijskih izvjea za odre eno obraunsko razdoblje, i to bilance stanja, bilance uspjeha, a po potrebi i ostala financijska izvjea (izvjea o promjenama na kapitalu, izvjee o novanim tijekovima, raunovodstvene politike i biljeke uz financijska izvjea). Poslovne banke,investitori,partneri, u pravilu trae navedena financijska izvjea za protekle dvije do tri godine. Naime, smatra se da su podaci za protekle dvije godine dostatni za ocjenu poslovnih rezultata, odnosno boniteta tvrtke . Sam prikaz "Du pont" tablice rezultata kao skupa pokazatelja na jednom listu papira olakava sagledavanje stanja Drutva i omoguava usmjeravanje akcija svih resursa ukljuenih u procese, kako ljudskih i tehnolokih tako i financijskih, ka zajednikom cilju.

17

Literatura :Bonjak, D: POREZNI SAVJETNIK br.10, Revicon Sarajevo, 2009 Vidui, Lj: FINANCIJSKI MENADMENT, RRiF Zagreb, 2006 ager, K ager L: RAUNOVODSTVENI STANDARDI; FINANCIJSKI IZVJETAJI I REVIZIJA, Inenjerski biro Zagreb, 1996 Gulin, D., Spaji, F., Mra,J., Sirovica K., ager, L., Raunovodstvo trgovakih drutava, Rif, Zagreb, 2006. Osmanagi B, N: Kontroling abeceda poslovnog uspjeha, kolska knjiga, Zagreb, 2004. Mlinarevi M;REVIZIJA, Inenjerski biro Zagreb, 1996 Grupa autora: STRATEKI MENADMENT, Sinergija Zagreb, 2005 ager, L., ager, K., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb Tuek, B., ager,L., Revizija, Rif, Zagreb, 2006. www.zse.hr

18