PRIMJENA FMEA METODE UPRAVLJANJA KVALITETOM U …oliver.efri.hr/zavrsni/833.B.pdf · 2 2. Primjena FMEA metode u proizvodnji bezalkoholnih pića učinkovita je u pronalaženju uzroka

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

LUKA ŠMALCELJ

PRIMJENA FMEA METODE UPRAVLJANJA

KVALITETOM U FUNKCIJI POSTIZANJA POSLOVNE

IZVRSNOSTI NA PRIMJERU PODUZEĆA

COCA-COLA HBC HRVATSKA

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2015.

II

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PRIMJENA FMEA METODE UPRAVLJANJA

KVALITETOM U FUNKCIJI POSTIZANJA POSLOVNE

IZVRSNOSTI NA PRIMJERU PODUZEĆA

COCA-COLA HBC HRVATSKA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Upravljanje kvalitetom

Mentor: Doc. dr.sc. Lara Jelenc

Student: Luka Šmalcelj

Smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0035129375

Rijeka, ožujak 2015.

III

SADRŽAJ:

1. UVOD .......................................................................................................................... 1

2. ANALIZA UTJECAJA I POSLJEDICA POGREŠAKA - FAILURE MODE AND

EFFECTS ANALYSIS (FMEA) ................................................................................. 3

2.1. Pojam i definicija FMEA metode upravljanja kvalitetom .................................... 3

2.2. Povijesni razvoj FMEA metode upravljanja kvalitetom ...................................... 5

2.3. Vrste FMEA metode upravljanja kvalitetom........................................................ 7

2.3.1. FMEA sustava ............................................................................................. 7

2.3.2. FMEA dizajna ............................................................................................. 7

2.3.3. FMEA procesa ............................................................................................. 9

2.3.4. FMEA usluge ............................................................................................ 10

2.4. Ciljevi i zadaće primjene FMEA metode upravljanja kvalitetom ...................... 10

2.5. Postupak provedbe FMEA metode upravljanja kvalitetom ................................ 13

3. COCA-COLA HBC HRVATSKA ............................................................................ 22

3.1. Općenite informacije o poduzeću Coca-Cola HBC Hrvatska ............................ 22

3.2. Povijesni razvoj poduzeća u Hrvatskoj .............................................................. 22

3.3. Sustav upravljanja kvalitetom u poduzeću Coca-Cola HBC Hrvatska .............. 24

3.3.1. Projekt uspostave sustava upravljanja kvalitetom ..................................... 25

3.3.2. Sastavnice integriranog sustava upravljanja kvalitetom ........................... 27

3.3.2.1. Sustav upravljanja kvalitetom (QMS – ISO 9001)........................ 28

3.3.2.2. Sustav za upravljanje okolišem (EMS – ISO 14001) .................... 30

3.3.2.3. Sustav za upravljanje zdravljem i sigurnošću (OHSAS – 18001) . 31

3.3.2.4. Sustav za upravljanja ispravnošću hrane (ISO 22000) .................. 32

3.3.2.5. Sustav analize opasnosti i kontrole kritičnih točaka (HACCP) ..... 33

4. PRIMJENA METODE FMEA PROCESA PROIZVODNJE BEZALKOHOLNIH

PIĆA NA PRIMJERU PODUZEĆA COCA-COLA HBC HRVATSKA ................. 34

4.1. Primjena metode FMEA procesa u proizvodnji bezalkoholnih pića .................. 34

4.2. Definiranje procesa proizvodnje bezalkoholnih pića ......................................... 34

IV

4.3. Istraživanje procesa proizvodnje ........................................................................ 37

4.3.1. Definiranje mogućih pogrešaka u procesu proizvodnje ............................ 37

4.3.2. Definiranje potencijalnih uzroka pogrešaka u procesu proizvodnje ......... 39

4.3.3. Ocjenjivanje učestalosti pojavljivanja uzroka pogrešaka u procesu

proizvodnje ................................................................................................ 40

4.3.4. Definiranje učestalosti nastanka pojedine pogreške .................................. 41

4.3.5. Ocjena otkrivanja pogrešaka .................................................................... 42

4.3.6. Određivanje faktora prioritet rizika ........................................................... 44

4.3.7. Revizija postojećih metoda kontrole i definiranje mjera poboljšanja

postojećih metoda kontrole kvalitete ......................................................... 46

4.4. Značaj dodatne kontrole pomoću FMEA metode za uspješnost poslovanja

poduzeća Coca-Cola HBC Hrvatska .................................................................. 48

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 51

POPIS LITERATURE .................................................................................................... 53

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 55

POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................... 56

1

1. UVOD

Proces globalizacije doveo je do velikog broja poduzeća koji se natječu na istim tržištima.

Kako bi se diferencirali od konkurencije poduzeća uviđaju kako je maksimalno

zadovoljenje potreba potrošača postala ključna odrednica poslovnog uspjeha. Prošla su

vremena kada je cijena bila ključan faktor pri donošenju odluke o kupnji. Obzirom da

kupac ima širok izbor proizvoda i usluga koja mu se nude najčešće svoju odluku donosi

temeljem vlastite prosudbe o omjeru cijene i kvalitete koji mu nudi određeni proizvod ili

usluga. Upravo zbog toga, gospodarski subjekti često pristupaju procesu restrukturiranja

sustava upravljanja kako bi mogli pronaći nove načine smanjenja troškova, čime direktno

postaju cjenovno konkurentniji, i kako postići konstantno visoku razinu vlastitih

proizvoda i usluga, čime postaju i konkurentni po kvaliteti.

Mnogo je načina i metoda koje poduzeća primjenjuju kako bi ostvarili navedene ciljeve,

a jedan od tih načina je i primjena FMEA metode (engl. failure mode and effects analysis)

koju poduzeća koriste kao dodatnu aktivnost u kontroli kvalitete uz postojeći sustav

upravljanja kvalitete koji se temelji na normiranim postupcima i procedurama.

Predmet rada je primjena analize utjecaja i posljedica pogrešaka (FMEA metode) u

poduzeću Coca-Cola HBC Hrvatska, a temeljni ciljevi rada su upoznavanje s metodom

FMEA, njenim značajkama, vrstama i postupkom primjene. Temeljem utvrđenih ciljeva

rada može se zaključiti kako je osnovna svrha rada prikazati eventualne prednosti i

nedostatke primjene FMEA metode u proizvodnim poduzećima.

U skladu sa definiranim predmetom istraživanja te svrhom i ciljevima rada definira se

sljedeća radna hipoteza: Primjena FMEA metode u upravljanju rizicima u procesu

proizvodnje bezalkoholnih pića doprinosi kvaliteti proizvedenih proizvoda i pozitivno

utječe na stvaranje preduvjeta za postizanje stabilne tržišne pozicije poduzeća.

U svrhu dokazivanja radne hipoteze postavljaju se pomoćne hipoteze:

1. Ključni korak pri primjeni FMEA analize predstavlja detaljna analiza ulaznih

zahtjeva temeljem koje se utvrđuje opseg i predmet analize.

2

2. Primjena FMEA metode u proizvodnji bezalkoholnih pića učinkovita je u

pronalaženju uzroka odstupanja u razini kvalitete s ciljem smanjivanja učestalosti

odstupanja u razini kvalitete u procesu proizvodnje.

3. Primjena FMEA metode u proizvodnji bezalkoholnih pića učinkovita je u analizi

postojećih mehanizama kontrole i utvrđivanja mogućih poboljšanja mehanizama

kontrole koja će dovesti do uklanjanja pogrešaka u procesu proizvodnje i

zadržavanja željene razine kvalitete finalnog proizvoda.

Rad se sastoji od pet sadržajno povezanih dijelova. U Uvodu se definiraju predmet, svrha,

ciljevi istraživanja, postavljaju radna i pomoćne hipoteze, definira korištena metodologija

pri izradi rada te se daje pregled rada. U drugom poglavlju naslova: „Analiza utjecaja i

posljedica pogrešaka - failure mode and effects analysis (FMEA)“ se definira se sam

pojam i značenje metode FMEA, njezin razvoj kroz povijest, način na koji se provodi,

detaljnije se opisuju pojedine vrste ove analize te se definiraju glavni ciljevi primjene

FMEA metode. U trećem poglavlju se daju opći podaci o poduzeću Coca-Cola HBC

Hrvatska, povijesni razvoj poduzeća u Hrvatskoj, način organizacije poduzeća i sustavi

upravljanja kvalitetom koje poduzeće primjenjuje. U četvrtom poglavlju naslova:

„Primjena metode FMEA procesa proizvodnje pića na primjeru poduzeća Coca-Cola

HBC Hrvatska“ se daje prikaz primjene FMEA metode u procesu proizvodnje u poduzeću

Coca-Cola HBC Hrvatska te se daju zaključci o svrsi i isplativosti ove dodatne metode

kontrole kvalitete uz postojeći normirani sustav upravljanja kvalitetom. U posljednjem

poglavlju se daju najbitniji zaključci rada i dokazuje potvrđenost postavljene radne

hipoteze.

3

2. ANALIZA UTJECAJA I POSLJEDICA POGREŠAKA - FAILURE MODE AND

EFFECTS ANALYSIS (FMEA)

Osnovna strategija poslovne uspješnosti je konkurentnost u kvaliteti i cijeni. Da bi se to

postiglo poduzeća koriste različite metode i alate koji omogućuju stvaranje kvalitetnog

sustava upravljanja kvalitetom. Jedna od korištenih metoda je FMEA metoda, koja

podrazumijeva shvaćanje važnosti preventive poteškoća i nedostataka u kvaliteti kao

izvoru ušteda poduzeća. Na taj način poduzeće djeluje na razinu kvalitete proizvedenih

proizvoda i pruženih usluga uz najnižu moguću cijenu čime jača svoju konkurentsku

poziciju na tržištu.

U nastavku poglavlja je definiran sam pojam FMEA metode, prikazana je povijest razvoja

metode, detaljnije su opisane vrste metode te su definirani osnovni ciljevi metode.

2.1. Pojam i definicija FMEA metode upravljanja kvalitetom

Analiza utjecaja i posljedica pogrešaka (engl. Failure Mode and Effect Analysis) sustavna

je metoda kojom se identificiraju i sprečavaju problemi na proizvodu ili u procesu prije

njihova nastanka. FMEA metoda fokusirana je na prevenciju pogrešaka i smanjivanje

mogućnosti da se pogreška dogodi te povećanje zadovoljstva korisnika (McDermott,

Mikulak, Beauregard, 1996, str. 3). U pitanju je metodologija koja se bazira na

sistemskom pristupu analizi parametara jednog procesa i identifikaciji slabih mjesta te

otkrivanju rizika od pojave pogrešaka (Šiško Kuliš, 2009, str. 80).

Metodu je moguće primijeniti prilikom dizajna robe ili usluge, definiranja i razvijanja

procesa kao i na već postojećim proizvodima ili procesima. Ipak, premda primjena

metode nije ograničena samo na poduzeća koja imaju sustav upravljanja kvalitetom i

može se koristiti bez obzira ispunjava li poduzeće u svom poslovanju zahtjeve kvalitete

definirane normom, maksimalne koristi od metode mogu se ostvariti provodeći FMEA u

cilju poboljšanja kvalitete proizvoda, procesa ili cjelokupnog sustava kvalitete poduzeća

(Dobrović, Tadić, Stanko, 2008, str. 98).

4

Analiza utjecaja i posljedica pogrešaka je specifična metoda za vrednovanje sustava,

dizajna, procesa ili usluge svim mogućim načinima kojima se potencijalne pogreške

mogu dogoditi. Za svaku prepoznatu pogrešku (bilo da je riječ o poznatoj ili potencijalnoj

pogrešci), radi se procjena vjerojatnosti pojavljivanja, važnosti i vjerojatnosti otkrivanja

(Stamatis, 2003, str. 14-15).

FMEA metoda je skup smjernica, proces i oblik identifikacije i usmjerenosti na

potencijalne probleme. Primjenom FMEA metode menadžer, tim za poboljšanje ili

voditelj procesa, usmjeravaju energiju i angažiraju resurse na prevenciju, praćenje i

izradu planova preventivnog djelovanja (Pande, Neuman, Cavanagh, 2000, str. 370).

Po definiciji, FMEA je metoda kojom se maksimizira zadovoljstvo korisnika kroz

potpuno eliminiranje ili djelomično smanjivanje uzroka potencijalnih problema

(Dobrović, Tadić, Stanko, 2008, str. 99).

Ilustracija 1: Ključni elementi primjene FMEA metode

Izvor: Dobrović, T. (2004) FMEA metoda u upravljanju rizicima, Zbornik radova 6.

Simpozija o kvaliteti: Kvalitetom u europske integracije, Hrvatsko društvo menadžera

kvalitete, Oskar, Zagreb, Zadar, str. 209

FMEA

METODA VJEROJATNOST

OTKRIVANJA

POGREŠKE

VAŽNOST

POSLJEDICA

POGREŠKE

VJEROJATNOST

POJAVLJIVANJA

POGREŠKE

5

Temeljem navedenog mogu se, kao ključni elementi koje treba utvrditi pri analizi grešaka

ovom metodom, definirati sljedeći elementi (Šiško Kuliš, 2009, str. 80):

· vrsta greške s nazivom i oznakom,

· izvornik greške,

· potencijalne greške u svakoj operaciji,

· učestalost greške,

· uzrok greške,

· važnost greške.

Za pojam analize utjecaja i posljedica pogrešaka postoje različite definicije i objašnjenja

ali sve one ipak imaju nešto zajedničko što ovu metodu čini drugačijom i posebnom u

odnosu na slične i srodne metode. Iz pojedinačnih definicija metode i Ilustracije 1 može

se zaključiti da je osnovna karakteristika prepoznatljivosti FMEA metode njezina

orijentiranost na prevenciju svih mogućih potencijalnih problema, te njihovo potpuno

eliminiranje ili svođenje posljedica tih problema (pogrešaka) na najmanju moguću razinu

pomoću primjene tri ključna elementa u njezinoj primjeni: vjerojatnosti pojavljivanja

pogreške, vjerojatnosti otkrivanja pogreške i važnosti eventualnih posljedica pogreške za

sustav upravljanja.

2.2. Povijesni razvoj FMEA metode upravljanja kvalitetom

FMEA metoda se koristi od 60-ih godina prošlog stoljeća. Počeci razvijanja i

primjenjivanja vezani su najprije za NASA-in (engl. National Aeronautics and Space

Administration) program svemirskih letova Apollo. Korištena je kao tehnika evaluacije

pouzdanosti kako bi se utvrdila posljedica eventualnog otkazivanja sustava ili njegovih

strukturnih elemenata. Ubrzo metoda postaje formalizirana i bolje definirana te se

primjena širi kroz vojnu i avionsku industriju. Osamdesetih godina FMEA postaje alat za

potpuno upravljanje kvalitetom (engl. Total Quality Management), a 90-ih godina prošlog

stoljeća postaje Six Sigma alat. Industrija motornih vozila (AIAG - Automotive Industry

Action Group) i američko društvo za kontrolu kvalitete (ASQC - American Society for

6

Quality Control) u veljači 1993. godine su zaštitili autorska prava na FMEA standarde

koji su bili široko rasprostranjeni u industriji (Buntak, Drožđek, Koščak, 2014, str. 29).

Ako se dublje sagleda sama ideja i nastanak FMEA metode, njezina povijest seže i u 50-

e godine 20. stoljeća. Naime, FMEA metoda ima porijeklo u FMECA metodi (engl.

Failure modes, effects and criticaly analysis), odnosno analize načina, posljedica i

kritičnosti pogrešaka (Šiško Kuliš, 2009, str. 81). To je metodologija koja je nastala 50-

tih godina 20. st. u ratnom zrakoplovstvu SAD-a. Usmjerena je na pitanje sigurnosti, a

kategorizira i rangira prioritete djelovanja. Težište stavlja na preventivno djelovanje u

cilju prevencije nastanka potencijalne pogreške, kao i FMEA metoda. FMECA je metoda

koja treba analizirati i utvrditi sve oblike potencijalnih pogrešaka različitih strukturnih

elemenata sustava, posljedice koje takve pogreške mogu imati na sustav te načine kako

izbjeći nastanak pogrešaka, odnosno ublažiti učinke takvih pogrešaka. Kao jedina razlika

ovih metoda se može istaknuti kako u FMECA metodi važnu ulogu ima ukazivanje na

kritičnost, tj. ozbiljnost raznih učinaka pogreške te da su one uzete u obzir i rangirane u

smislu prioriteta (Mraz, Huber, 2005, str. 2-4). Danas se FMECA i FMEA metode koriste

kao sinonimi i gubi se razlika između ovih pojmova.

Također, bitno je napomenuti kako je FMEA metoda postala dio zahtjeva za dobivanje

certifikata ISO QS 9000, a također je razmatrana i unutar ISO serije standarda ISO 9001

i ISO 14000 što samo potvrđuje njezinu učinkovitost i značaj na području kvalitete

gledano kratkoročno, ali i dugoročno. Kratkoročno, FMEA daje popis potencijalnih

otkaza i identificira ozbiljnost njihovih efekata i određuje prioritet akcija korekcije.

Dugoročno, FMEA razvija kriterij za planiranje testiranja sustava, osigurava

dokumentaciju za buduće analize pouzdanosti u slučaju izmjene dizajna sustava,

osigurava osnovu za planiranje održavanja, osigurava osnovu za kvalitativnu i

kvantitativnu analizu pouzdanosti sustava (Buntak, Drožđek, Koščak, 2014, str. 29).

7

2.3. Vrste FMEA metode upravljanja kvalitetom

Postoje četiri osnovne vrste analize utjecaja i posljedica pogrešaka FMEA sustava, FMEA

dizajna, FMEA procesa i FMEA usluge.

2.3.1. FMEA sustava

FMEA sustava ili sustavna FMEA (naziva se i FMEA koncepcije) koristi se prilikom

analize sustava i podsustava u ranom razvoju koncepta dizajna. Sustavna analiza utjecaja

i posljedica pogrešaka u centar pažnje stavlja potencijalne pogreške koje nastaju u

međuovisnosti pojedinih funkcija sustava, a njihovi su uzroci manjkavosti u cijelom

sustavu ili u pojedinačnim funkcijama sustava (Dobrović, Tadić, Stanko, 2008, str. 99).

Dakle, može se zaključiti kako se kod FMEA sustava u središte pozornosti stavlja čitav

sustav i svi njegovi elementi te način na koji su pojedini elementi sustava povezani i kako

djeluju jedan na drugoga.

2.3.2. FMEA dizajna

FMEA dizajna koristi se za analizu proizvoda prije nego što osmišljeni dizajn proizvoda

bude realiziran u proizvodnji. Ova metoda orijentirana je najviše na potencijalne pogreške

u samom dizajnu proizvoda koje mogu rezultirati problemima. Primarni cilj FMEA

analize dizajna je otkriti moguće pogreške povezane s proizvodom koje mogu uzrokovati

kvar na proizvodu, skraćen životni vijek proizvoda i opasno korištenje proizvoda. Kada

se primjenjuje FMEA dizajna, definicija korisnika i definicija krajnjeg potrošača za

potrebe analize utjecaja i posljedica pogrešaka su identične (Dobrović, Tadić, Stanko,

2008, str. 100).

Danas je dizajn proizvoda vrlo bitan kod donošenja odluke o kupnji od strane potrošača

zbog mnoštva istovrsnih proizvoda koji mu se nude. Primjena ove metode omogućuje

pronalazak ravnoteže između atraktivnosti dizajna proizvoda i željene razine kvalitete.

8

Učinkovitost rada tima koji provodi FMEA analizu dizajna ovisi o dobro definiranom

opsegu analize. U tu svrhu koristi se radni list koji osigurava potrebne informacije za

jasno i potpuno razumijevanje opsega analize koja se provodi. Ako je analiza previše

opsežna tim može analizu podijeliti na dvije ili tri dodatne analize. Ispunjeni radni list

pomaže u određivanju uloga i odgovornosti i definiranju granica slobode (Anonymous 1,

2015). Radni list FMEA analize dizajna prikazan je na Ilustraciji 2.

Ilustracija 2: Radni list FMEA analize dizajna

Izvor: Izrada autora prema: FMEA Forms, dostupno na:

http://www.qualitytrainingportal.com/resources/fmea/index.htm [10.1.2015.]

Nakon popunjavanja radnog lista, koji uvelike olakšava provođenje analize, jasni su svi

parametri analize i moguće je krenuti u daljnju provedbu analize utjecaja i posljedica

pogrešaka dizajna.

9

2.3.3. FMEA procesa

FMEA procesa, odnosno procesna analiza utjecaja i posljedica pogrešaka koristi se

prilikom analize procesa. U svakom procesu definiraju se ulazni i izlazni zahtjevi,

kontrolne mjere i potrebni resursi za uspješnu realizaciju pojedinih procesnih koraka. U

primjeni procesne FMEA metode definicija korisnika, odnosno potrošača nije jedina

pretpostavka već potencijalni korisnik može biti i sljedeći procesni korak, procesna

operacija ili čak dobavljač (Dobrović, Tadić, Stanko, 2008, str. 100).

Kao izrazito važan korak ove metode je detaljna analiza procesa i utvrđivanje svih koraka

unutar procesa. Nekvalitetna analiza svih aspekata procesa mogu dovesti do

zanemarivanja pojedinih dijelova procesa koji su od presudne važnosti za uspješnost

procesa ili pretjerane usmjerenosti na ne tako bitne dijelove procesa. S druge strane,

veoma je bitno i utvrditi opseg analize. Definiranje opsega FMEA analize procesa može

biti teže od definiranja opsega FMEA analize dizajna zato što proces vrlo često ima više

elemenata koje treba uključiti nego što ih ima dizajn. Precizno definiran opseg analize

procesa FMEA timu omogućava bolje razumijevanje i poznavanje procesa što povoljno

utječe na učinkovitost. U tu svrhu koristi se radni list koji osigurava potrebne informacije

za jasno i potpuno razumijevanje opsega analize (Anonymous 1, 2015). Radni list FMEA

procesa je prikazan na Ilustraciji 3.

Ilustracija 3: Radni list FMEA analize procesa



10

Ispunjeni radni list pomaže u određivanju uloga i odgovornosti i definiranju granica

slobode. Nakon ispunjavanja radnog lista opsega FMEA analize procesa, potrebno je

ispuniti početni radni list FMEA tima (FMEA Team Startup Worksheet) kojim se detaljno

definiraju članovi tima, njihova zaduženja, eventualni rokovi za provođenje analize i

slični podaci ključni za uspješnost analize (Anonymous 1, 2015).

2.3.4. FMEA usluge

FMEA usluge primjenjuje se za analizu usluge prije nego što usluga bude pružena

korisniku usluge. Budući da su osnovne karakteristike usluge neopipljivost, nedjeljivost,

nemogućnost skladištenja i heterogenost, kod primjene FMEA usluge treba osobitu

pažnju pridati tim obilježjima (Dobrović, Tadić, Stanko, 2008, str. 100).

Prilikom primjene analize utjecaja i posljedica pogrešaka na uslugama izrazito osjetljiv

dio je utvrditi poimanje i vrednovanje kvalitete od strane korisnika usluge. Potrebno je

osluškivati želje i potrebe korisnika usluga kako bi se moglo reagirati na poboljšanje

kvalitete usluga prije samog pružanja usluga korisniku.

2.4. Ciljevi i zadaće primjene FMEA metode upravljanja kvalitetom

FMEA metodologija namijenjena je sustavnom praćenju i otkrivanju pogrešaka s time da

pogreške predstavljaju bilo kakvu grešku ili nedostatak u proizvodnji proizvoda ili

pružanju usluge zbog kojih kupac tih proizvoda ili usluga neće biti zadovoljan.

Pošto kvaliteta dovodi do zadovoljstva kupca važno je otkloniti bilo kakve pogreške koje

se pojavljuju u procesima, a da bi se one uklonile potrebno ih je prvo pronaći i analizirati.

Upravo u tome pomaže FMEA analiza. Ona omogućuje da je nakon utvrđivanja

pogrešaka sazna koliko su one ozbiljne, kakve su posljedice takvih pogrešaka, koliko

često se ponavljaju, na koji način se otkrivaju i kako ih ukloniti u potpunosti.

11

Osnovna svrha analize utjecaja i posljedica pogrešaka je njezina preventivna komponenta

s posebnim naglaskom na utjecaj na probleme prije njihova nastanka, jer se na taj način

može smanjiti vjerojatnost njihova pojavljivanja ili je moguće minimalizirati njegove

posljedice. Time se usvaja nov način razmišljanja u kojem se funkcija praćenja troškova

nadopunjava mogućnostima njihova smanjivanja, a rješavanje problema se zamjenjuje

pronalaženjem načina da se oni nikada niti ne dogode (Dobrović, Tadić, Stanko, 2008,

str. 100-101).

Upravo zbog činjenice da sama provedba FMEA analize stvara dodatne financijske

troškove povećanja razine kvalitete i troškove koji se odnose na troškove radnog vremena

ljudi koji rade u timu za provođenje FMEA analize te za to vrijeme ne mogu obavljati

svoja redovna zaduženja mnogi kritiziraju FMEA analizu i dovode u pitanje njezinu

opravdanost. Međutim, njezina financijska opravdanost je neupitna upravo zbog svoje

preventivne svrhe. FMEA metoda omogućuje, uz ulaganje određenih sredstava, detaljnu

analizu pogrešaka te njihovih utjecaja i posljedica što omogućuje umanjivanje posljedica

definiranih pogrešaka ili čak njihovo potpuno uklanjanja čime zapravo nosi poduzeću

uštedu sredstava koja bi inače bila potrebna za uklanjanje pogrešaka nakon njihova

nastajanja. Kao dodatni poticaj za provedbu FMEA analize je smanjenje troškova nastalih

zbog uklanjanja nedostataka sa proizvoda u jamstvenom roku te povećanje obujma

prodaje zbog više razine zadovoljstva potrošača (Lipol, Haq, 2011, str. 51).

Analiza utjecaja i posljedica pogrešaka može se promatrati i kao analiza rizika s osnovnim

ciljem davanja odgovora na dva osnovna pitanja (Dobrović, Tadić, Stanko, 2008, str.

100):

1. koja su sva moguća odstupanja (pogreške) od propisanog zahtjeva (odnosno što

sve može poći neželjenim pravcem i tako uzrokovati nepotrebno trošenje resursa),

2. ukoliko postoji mogućnost nastanka pogrešaka, koja je vjerojatnost njihova

pojavljivanja i koje posljedice donose u odnosu na proizvod, uslugu, proces ili

cjelokupan sustav.

FMEA može doprinijeti smanjenju troškova i obično se koristi zbog poboljšanja unutar

procesa (Brussee, 2004, str. 27). Upravo zbog obilježja metode FMEA može se reći kako

12

se radio svojevrsnom upravljanju rizicima. Poduzeće u ovom slučaju upravlja rizicima

nastanka pogrešaka u procesima unutar poduzeća koji dovode do smanjenja zadovoljstva

potrošača, ali i indirektno do smanjenja ugleda poduzeća i tržišne pozicije poduzeća što

direktno utječe na uspješnost poslovanja poduzeća.

Iz temeljnih obilježja analize i njezine svrhe i ciljeva mogu se utvrditi sljedeće prednosti

primjene FMEA metode:

· omogućuje utvrđivanje prioriteta pogrešaka,

· sprečavanje skupih pogrešaka prije nego što uopće nastanu,

· porast vjerojatnosti postizanja željenih rezultata procesa,

· osiguranje uspješnog lansiranja novog proizvoda ili usluge na tržište,

· stalno analiziranje i poboljšanje procesa u poduzeću

· porast uspješnosti detekcije pogrešaka,

· viša razina zadovoljstva korisnika/potrošača.

No, moguće je istaknuti i određene nedostatke primjene ove metode (Lipol, Haq, 2011,

str. 51):

· obzirom da se fokusira prvenstveno na utvrđivanju i uklanjanju najvažnijih

pogrešaka moguće je da manje važne pogreške prođu nezamijećeno,

· ne pomaže u otkrivanju pogrešaka uzrokovanih lošim programskim rješenjima

procesa unutar poduzeća.

Ipak, ako se sagledaju sve moguće prednosti i nedostaci primjene ove metode, može se

zaključiti kako su koristi od primjene ove dodatne kontrole procesa u poduzeću značajne

te se njezinim usavršavanjem i čestom primjenom može utjecati i na umanjenje njezinih

mana.

13

2.5. Postupak provedbe FMEA metode upravljanja kvalitetom

FMEA metoda može se primjenjivati u poduzećima koja imaju sustav upravljanja

kvalitetom i u poduzećima koja u svom poslovanju ne ispunjavaju zahtjeve kvalitete

definirane normom iako se maksimalne koristi primjene FMEA metode mogu ostvariti

samo ako se kombinira sa normiranim sustavom upravljanja kvalitetom (Dobrović, Tadić,

Stanko, 2008, str. 98). Ova metoda je zbog svoje fleksibilnosti primjenjiva u svim

sektorima industrije, a sve se češće primjenjuje i u sektoru pružanja usluga (Lipol, Haq,

2011, str. 50).

Obzirom na svoju orijentiranost na prevenciju svih mogućih pogrešaka, te eliminiranje i

svođenje posljedica pogrešaka na najmanju moguću razinu, ovu metoda je drugačija u

odnosu na slične i srodne metode. Popularnost metode očituje se u njenoj jednostavnosti

i mogućnosti prilagodbe svim područjima promatranja nekog problema. No kao najveću

prednost ove metode moguće je istaknuti fleksibilnost u njezinoj primjeni koja

omogućava primjenu metode u svim sektorima industrije i u svim fazama životnog

ciklusa proizvoda ili usluge (Lipol, Haq, 2011, str. 50).

FMEA analiza se provodi u dva dijela (Buntak, Drožđek, Koščak, 2014, str. 30):

1. dizajn FMEA i

2. postupci FMEA.

Kao što je prikazano i na Ilustraciji 4, dizajniranje FMEA podrazumijeva pronalaženje

pogrešaka, a zatim se primjenjuju postupci FMEA kojima se analiziraju i određuje

utjecaj pogrešaka na cjelokupni proces. Pri tome se mora pratiti i analizirati cjelokupni

poslovni proces.

14

Ilustracija 4: Osnovni koraci FMEA metode

Izvor: FMEA metodologija, dostupno na: http://www.svijet-

kvalitete.com/index.php/upravljanje-kvalitetom/878-fmea-metodologija [9.1.2015.]

Dizajn FMEA metode se priprema prije nego sustav počne djelovati u poduzeću.

Osiguran je kroz djelovanje tima koji je odgovoran za razvoj proizvoda te koji surađuje s

uredom za osiguranje kvalitete, planiranje proizvodnje, tehnološkim i proizvodnim

odjelima i po potrebi s potrošačima. Kod dizajna se u obzir uzimaju postojeći podaci o

kvaliteti i probni rezultati sličnih elemenata (Buntak, Drožđek, Koščak, 2014, str. 30).

Tokom dizajniranja FMEA primjenjuju se sljedeći koraci (Buntak, Drožđek, Koščak,

2014, str. 30):

· priprema liste karakteristika elemenata ili sustava koja sadrži dijelove sustava i

njihove moguće defekte,

· prikazati i opisati sve moguće zasebne defekte na funkcijama sustava te navesti

detalje oko mogućnosti otkrivanja defekata.

15

Tim koji je odabran za provedbu FMEA analize u svrhu prikupljanja ideja i informacija

potrebnih za definiranje pogrešaka koriste različite alate. Neki od njih su: tablice, matrice,

kontrolne karte, brainstorming, dijagram afiniteta, dijagram tijeka i ostali alate za analizu

procesa i analizu uzroka pogrešaka. U ovom dijelu su, kao pomoćna dokumentacija,

veoma korisni ranije spomenuti radni listovi koji olakšavaju definiranje opsega analize,

ciljeva analize i definiranje članova tima te njihovih zaduženja. Ovo je veoma važan

korak zbog toga što je odabir najkvalitetnijeg kadra i poticanje timskog rada na provedbi

FMEA analize veoma važno za uspješnost cjelokupne analize (Carlson, 2012, str. 14).

Tim koji provodi analizu ne bi trebao biti veći od 6 do 10 članova, uključujući vođu tima

koji će koordinirati aktivnosti i biti odgovoran za podnošenje izvještaja vrhovnom

menadžmentu (Smith, 2011, str. 1).

Nakon dizajniranja FMEA analize primjenjuju se postupci FMEA kojima se ocjenjuje

ozbiljnost uočenih pogrešaka, učestalost ponavljanja pogrešaka, utvrđuje način,

učestalost i mogućnost otkrivanja pogrešaka te postavlja faktor prioriteta rizika.

S ciljem osiguranja usklađenosti rada s FMEA u dizajnu i procesu organizacije preporuča

se korištenje jednoobraznih i standardnih obrazaca. U daljnjem tekstu su opisani podaci

potrebni za kreiranje obrasca FMEA te aktivnosti koje se provode u sklopu analize

grešaka i efekata u nekom procesu.

Ocjena ozbiljnosti svake posljedice numerira se skalom od 1 do 10. Brojevi pomažu

inženjeru u definiranju prioriteta mogućih pogrešaka i njihovih posljedica, te se to naziva

rangiranje ozbiljnosti (engl. severity rating – S) (Lazibat, 2009, str. 25). U Tablici 1 su

prikazana značenja pojedinih brojeva za ocjenu ozbiljnosti uočenih pogrešaka.

16

Tablica 1: Ocjena ozbiljnosti pogrešaka

OCJENA OZBILJNOST DEFINICIJA OZBILJNOSTI POSLJEDICE

1 neznačajno Posljedica pogreške neće biti uočljiva kod korisnika i neće uzrokovati gubitke u korisnikovom procesu ili proizvodu.

2 zanemarivo Posljedica pogreške uzrokuje vrlo neznatne gubitke u

korisnikovom procesu ili proizvodu.

3 gotovo

zanemarivo

Posljedica pogreške uzrokuje neznatnu smetnju, ali bez gubitka funkcije.

4 vrlo mala Posljedica pogreške uzrokuje vrlo nisku disfunkciju procesa ili proizvoda.

5 mala Posljedica pogreške uzrokuje disfunkciju na koju će se korisnik žaliti.

6 srednja Posljedica pogreške uzrokuje djelomičan kvar proizvoda.

7 velika Posljedica pogreške uzrokuje vrlo visoko nezadovoljstvo kod korisnika.

8 vrlo velika Posljedica pogreške uzrokuje neprikladnu upotrebu.

9 iznimno visoka Posljedica pogreške uzrokuje degradaciju funkcije s mogućnošću teških ozljeda.

10 opasna visoka Posljedica pogreške može ugroziti korisnika ili zaposlenika.



Tijekom postupka procjene ozbiljnosti posljedice moguće pogreške koristi se tablica. Ako

je posljedica pogreške kritična, ocjenjuje se brojem 10 i opisuje vrlo visokom ozbiljnošću.

Ako posljedica pogreške nije kritična, ocjenjuje se brojem 1 i opisuje vrlo niskom

ozbiljnošću. U FMEA tablicu upisuje se samo rang najveće ozbiljnosti dotične moguće

pogreške.

Nakon ocjene ozbiljnosti posljedice vrši se ocjena učestalosti, vjerojatnost

pojavljivanja pogreške. Za svaku moguću pogrešku određuju se svi potencijalni izvori

problema (Lazibat, 2009, str. 26). Pritom se koristi analiza uzroka pogrešaka, znanje i

iskustvo tima, karakteristike sličnih proizvoda ili procesa, te stari dokumentirani podaci

(Stamatis, 2003, str. 26). Kako bi se utvrdila učestalost pojave pogreška koristi se

standardizirani obrazac koji je prikazan u nastavku.

17

Tablica 2: Ocjena vjerojatnosti pojavljivanja

OCJENA VJEROJATNOST

POJAVLJIVANJA

UZROKA POGREŠKE

OPIS

1 Vrlo visoko: pogreška je

skoro neizbježna

Više od jednog pojavljivanja na dan ili vjerojatnost pojavljivanja više od tri puta na 10 događaja

2 Visoko: pogreška se pojavljuje jako često

Pojavljivanje jednom u tri dana ili vjerojatnost

pojavljivanja tri puta na 10 događaja

3 Visoko: ponavljanje pogreške Pojavljivanje jednom u tjednu ili vjerojatnost

pojavljivanja pet puta na 100 događaja

4 Visoko: često pojavljivanje pogreške

Pojavljivanje jednom svaki mjesec ili

vjerojatnost pojavljivanja jednom na 100

događaja

5 Umjereno visoko: učestale

pogreške

Pojavljivanje jednom svaka tri mjeseca ili

vjerojatnost pojavljivanja tri puta na 1,000

događaja

6 Umjereno: povremene

pogreške

Pojavljivanje jednom svakih šest mjeseci do godine ili vjerojatnost pojavljivanja pet puta na

10,000 događaja

7 Umjereno nisko: rijetke

pogreške

Pojavljivanje jednom u godini ili vjerojatnost

pojavljivanja šest puta na 100,000 događaja

8 Nisko: relativno nekoliko

pogrešaka

Pojavljivanje jednom u tri godine ili vjerojatnost

pojavljivanja šest puta na 10 milijuna događaja

9 Slabo: vrlo rijetke pogreške

Pojavljivanje jednom u pet godina ili

vjerojatnost pojavljivanja dva puta na 1

milijardu događaja

10 Vrlo slabo: nepostojanje

pogreške

Pojavljivanje jednom u više od pet godina ili vjerojatnost pojavljivanja manje od dva puta na

1 milijardu događaja.



Vjerojatnost pojavljivanja uzroka pogreške se ocjenjuje skalom od 1 do 10, gdje 1

označava vrlo nevjerojatno pojavljivanje pogreške, a 10 neizbježno pojavljivanje

pogreške. Vjerojatnost pojave uzroka pogreške znači vjerojatnost pojave same pogreške,

jer je vrlo rijedak slučaj pojave uzroka pogreške i ne pojave pogreške tog uzroka. Ako

postoji dvojba između ocjena, tada se uzima ona lošija.

18

Ocjena otkrivanja. Za svaki uzrok nastanka pogreške identificiraju se postojeći procesi

kontrole. To su testovi, procedure ili mehanizmi koji se trenutno koriste kako bi se

izbjeglo da pogreške stignu do kupca. Takve kontrole mogu spriječiti pojavu uzroka

pogrešaka, smanjiti vjerojatnost da će se pojaviti ili otkriti pogreške nakon što su se

pojavile, ali prije nego stignu do kupca. Za svaku kontrolu određuje se rang otkrivanja

(detection rating – D), odnosno vjerojatnost da će određen alat otkriti pogrešku (Lazibat,

2009, str. 27). U nastavku je prikazana tablica za rangiranje vjerojatnosti otkrivanja.

Tablica 3: Ocjena otkrivanja pogreške

OCJENA OPIS DEFINICIJA

1 Gotovo sigurno Gotovo sigurno otkrivanje pogreške.

2 Vrlo visoko Vrlo visoka vjerojatnost otkrivanja pogreške.

3 Visoko Visoka vjerojatnost otkrivanja pogreške.

4 Umjereno visoko Pomno kontroliranje ljudskim osjetilima.

5 Umjereno Vrlo pomno kontroliranje ljudskim osjetilima.

6 Nisko Potrebna jednostavna pomagala i/ili rastavljanje.

7 Vrlo nisko Potrebna kontrolna pomagala i/ili rastavljanje.

8 Nesigurno Potrebna složena kontrola i/ili rastavljanje ili

mala vjerojatnost otkrivanja pogreške.

9 Vrlo nesigurno Kontrola će teško otkriti pogrešku ili vrlo velika

vjerojatnost neotkrivanja pogreške.

10 Apsolutno nesigurno Kontrola nema mogućnost otkriti pogrešku ili

vjerojatnost otkrivanja je skoro nemoguća.



Vjerojatnost otkrivanja uobičajeno se procjenjuje skalom od 1 do 10, gdje 1 označava u

potpunosti pouzdanu kontrolu, a 10 u potpunosti nepouzdanu kontrolu ili kontrola

uopće ne postoji.

19

Sljedeći korak je određivanje faktora prioriteta rizika – RPN (engl. Risk Priority

Number). Faktor prioriteta rizika određuje se nakon što je utvrđen rang ozbiljnosti (S),

rang vjerojatnosti pojavljivanja (O) i rang vjerojatnosti otkrivanja (D), a prema formuli

(Lazibat, 2009, str. 28):

RPN=S*O*D

Rezultat može poprimiti vrijednost od 1 do 1000.

Izračunava se i faktor kritičnosti tako da se rang ozbiljnosti (S) pomnoži s rangom

vjerojatnosti pojavljivanja (O) određenog uzroka (Lazibat, 2009, str. 28):

CRIT=S*O


Dobiveni brojevi postaju smjernice pri rangiranju potencijalnih pogrešaka na način

pružanja uvida u prvenstvo rješavanja najbitnijeg problema. Potencijalna pogreška s

najvećim faktorom rizika mora se prva rješavati (Stamatis, 2012, str. 28).

Nakon rangiranja mogućih pogrešaka i njihovih posljedica po rangu prioriteta, te

izračunavanja faktora rizika i faktora kritičnosti, identificiraju se preporučene akcije te se

upisuju u FMEA obrazac koji je prikazan u Tablici 4. Nakon provedbe utvrđenih akcija,

rezultati i datum se evidentiraju u FMEA obrazac. Obzirom da su provedene planirane

akcije mijenjaju se rang ozbiljnosti, rang vjerojatnosti pojavljivanja i rang vjerojatnosti

otkrivanja te se dobiva novi faktor rizika koji se također unose u FMEA obrazac kako bi

se utvrdila uspješnost provedenih akcija.

20

Tablica 4: FMEA obrazac

Izvor: Izrada autora prema: McDermott, R. E., Mikulak, R. J., Beauregard, M. R. (1996)

The basics of FMEA Productivity Inc., New York, str. 82.

Kao što je vidljivo na Tablici 4, prvo se unose podaci o timu koji provodi analizu,

područje i opseg FMEA analize te datum provedbe analize. U samu tablicu se unose

redom podaci o zahtjevima koji su doveli do potrebe za analizom, uočene pogreške,

uzroci tih pogrešaka i potencijalne posljedice nastanka pogreške. Navode se postojeće

kontrole koje se primjenjuju kako bi se što bolje utvrdilo postojeće stanje mehanizama

kontrole pogrešaka.

21

Nakon utvrđenog postojećeg stanja računaju se rang ozbiljnosti, rang vjerojatnosti

pojavljivanja i rang vjerojatnosti otkrivanja pogrešaka te faktor rizika. Faktor rizika

predstavlja temelj za utvrđivanje značajnosti pojedinih pogrešaka za koje postoji najveća

vjerojatnost da će se pojaviti. Zatim se temeljem dobivenih podataka definiraju akcije

koje će umanjiti učestalost pojave definiranih pogrešaka, umanjiti njihove posljedice ili

ih u potpunosti ukloniti.

Nakon provedbe planiranih popravnih akcija kreće ponavljanje FMEA analize te izračun

novih vrijednosti nakon provedene početne analize kako bi se utvrdila uspješnost

provedenih akcija. Ukoliko rezultati nisu zadovoljavajući radi se ponovna analiza

cjelokupnog procesa kako bi se utvrdili razlozi neuspjeha provedenih korektivnih akcija

i poduzimanje novih akcija.

22

3. COCA-COLA HBC HRVATSKA

U nastavku poglavlja je dan prikaz osnovnih podataka o poduzeću Coca-Cola HBC

Hrvatska te način funkcioniranja uspostavljenog sustava upravljanja kvalitetom.

3.1. Općenite informacije o poduzeću Coca-Cola HBC Hrvatska

Coca-Cola HBC Hrvatska jedna je od najvećih tvrtki u industriji bezalkoholnih napitaka

u državi, a ujedno je i ovlaštena punionica tvrtke The Coca-Cola Company. Tvrtka Coca-

Cola HBC Hrvatska d.o.o. u većinskome je vlasništvu matične tvrtke, Skupine Coca-Cola

Hellenic, koja djeluje u 28 zemalja. Godine 2008. Coca-Cola HBC Hrvatska obilježila je

četrdeset godina postojanja i rada u Hrvatskoj. Naime, 17. rujna 1968. godine prva je boca

Coca-Cole proizvedena u Ulici Milana Sachsa u Zagrebu, gdje je i danas sjedište tvrtke.

Danas je Coca-Cola HBC Hrvatska društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju,

prodaju i distribuciju bezalkoholnih pića, s temeljnim kapitalom od 233 429 400 HRK.

Poduzeće trenutno zapošljava oko 700 ljudi. Sjedište tvrtke je u Zagrebu, a poduzeće ima

i dvije punionice, u Zagrebu i Gotalovcu. Distribucija proizvoda se vrši preko šest

skladišta i distribucijskih centara poduzeća koji se nalaze u Zagrebu, Požegi, Rijeci,

Zadru, Solinu i Metkoviću.

Vizija je tvrtke biti neosporivi predvodnik na svim tržištima na kojima se natječe. Misija

poduzeća je pružiti osvježenje potrošačima, biti partnerom kupcima, nagraditi dionike i

obogatiti živote zajednica u kojima posluje.

3.2. Povijesni razvoj poduzeća u Hrvatskoj

U Tablici 5 su prikazani poslovni pothvati i promjene u proizvodnom asortimanu

poduzeća Coca-Cola HBC Hrvatska od njezina osnutka u Republici Hrvatskoj do danas

te dodijeljene nagrade i priznanja posljednjih nekoliko godina.

23

Tablica 5: Povijest razvoja poduzeća

GODINA POSLOVNI DOGAĐAJ

1968. izgrađena punionica u Zagrebu i započeta je distribucija Coca-Cole u Hrvatskoj

1991. pojavljuje se novi napitak na hrvatskom tržištu – Fanta

1994. na tržište dolazi Coca-Cola Light

1996. u Solinu se otvaraju proizvodne linije za proizvodnju negaziranih voćnih sokova

u kartonskoj ambalaži

1999. u Solinu se otvaraju proizvodne linije za negazirane voćne sokove u nepovratnoj

staklenoj ambalaži

2000. voćni sokovi Cappy preuzimaju vodeću poziciju na hrvatskom tržištu u kategoriji

voćnih sokova i nektara, a na tržištu se pojavljuje i Schweppes.

2002. voćni sokovi Cappy pune se i u kartonskim pakiranjima od pola litre

2003. na tržištu se pojavljuju novi napitci: Burn, Fanta Fananas, Powerade i novi Nestea

2004. u punionici Gotalovec nastaje nova marka Bistra, prirodna izvorska voda u dvije

varijante – prirodna i mineralna voda. Osim u staklenim bocama i u 1,5-litrenim

PET bocama, Schweppes Tonic Water i Schweppes Bitter Lemon pakiraju se i u

praktičnim PET bocama od 0,5 l.

2007. Coca-Cola na hrvatsko tržište uvodi Coca-Colu Zero

2008. Coca-Cola uvodi pet novih proizvoda u svoj asortiman: Bistru Emotion, Cappy

Bio Time, Nestea Vitao, ledenu kavu illy te Fantu Brazil

2008. Coca-Cola HBC Hrvatska proglašena je jednim od Top 5 Poslodavaca partnera

2008. Prvi puta osvaja nagradu za korporacijsku društvenu odgovornost „Indeks DOP-

a“, koju dodjeljuju Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za

održivi razvoj

2011. osvojila posebnu nagradu „Ključna razlika“, koju dodjeljuje Vladin ured za

ljudska prava s partnerima Udrugom za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga i

Institutom za razvoj tržišta rada, kao poslodavac s najboljom praksom

uključivanja raznolikosti u radno okruženje

2013. priznanja i nagrade za najbolje društveno odgovorne projekte

Izvor: Izrada autora prema: Coca-Cola HBC, dostupno na:

http://www.cocacolahellenic.hr/Aboutus/History/ [12.1.2014.]

24

Kao što je vidljivo iz podataka iz tablice, poduzeće Coca-Cola HBC Hrvatska je tijekom

svog postojanja neprestano ulagala u proširenje proizvodnog asortimana. Tako uz vodeće

marke Coca-Cole, Coca-Cole zero, Fante i Spritea nude i lokalne marke kao što je Bistra

i marke pod licencom drugih tvrtki kao što su Cappy i Nestea.

Poduzeće je veoma aktivno u projektima vezanim za mlade obrazovane ljude i poduzima

različite društveno odgovorne projekte kojima pridonosi zadovoljstvu čitave zajednice

čiju važnost su prepoznale i nacionalne institucije kroz dodjelu brojnih priznanja

poduzeću.

3.3. Sustav upravljanja kvalitetom u poduzeću Coca-Cola HBC Hrvatska

Kod donošenja odluke o otvaranju poduzeća započinje projekt uspostave sustava

upravljanja kvalitetom. Tadašnji menadžment vladao je spoznajom da postoji više razloga

zbog kojih se neka organizacija odlučuje za izgradnju i implementaciju sustava

upravljanja sukladno sa zahtjevima međunarodne norme ISO 9001:2000, a ti razlozi su:

· vlastiti stupanj svijesti o važnosti kvalitete,

· zahtjevi kupca za kvalitetom,

· olakšan izlazak na inozemno tržište,

· zahtjevi međunarodne zajednice,

· promidžbene koristi od dobivenog certifikata.

Vrhovni menadžment tako donosi odluku u kojem će smjeru ići aktivnosti na uvođenju

sustava kvalitete i formira Politiku upravljanja kvalitetom u poduzeću čime započinje

projekt uspostave sustava upravljanja kvalitetom. Kao krovni dokument u planiranju i

procesu uvođenje sustava upravljanja kvalitetom poduzeće donosi Projekt uspostave

sustava upravljanja kvalitetom.

25

3.3.1. Projekt uspostave sustava upravljanja kvalitetom

Prvi korak je bilo usklađivanje svih procesa proizvodnje, skladištenja i distribucije

proizvoda sa zahtjevima tvrtke The Coca-Cola Company, odnosno u skladu sa sustavom

kvalitete tvrtke The Coca-Cola Company, od koje je dobiveno dopuštenje za proizvodnju

i distribuciju njihovih zaštićenih marki. Nakon tog početnog koraka poduzeće kreće u

uvođenje sustava upravljanja kvalitetom. Sustav upravljanja kvalitetom uspostavljen je

po zahtjevima HRN EN ISO 9001 no ubrzo se javlja potreba za uvođenjem i ostalih

sustava upravljanja.

Tako se u proizvodnji, skladištenju i distribuciji proizvoda primjenjuju sustavi osiguranja

kvalitete i sigurnosti hrane u skladu s međunarodnim normama ISO 9001:2008 i ISO

22000:2005, očuvanja okoliša u skladu sa zahtjevima norme ISO 14000:2004 te sustav

zaštite zdravlja i sigurnosti na radu prema zahtjevima norme OHSAS 18001:2007. Sve je

usvojene sustave potvrdila certifikacijska kuća Lloyd’s Register Quality Assurance koja

provodi redovite godišnje provjere sustava.

Tijekom 2007. godine proveden je i certificiran sustav osiguranja sigurnosti hrane ISO

22000:2005 te, tijekom 2007. i 2008. godine, sustav zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

OHSAS 18000:2007. Time je uspostavljen sustav osiguranja zaštite zdravlja i sigurnosti

na radu za zaposlenike te sustav osiguranja zdravstvene ispravnosti proizvoda tijekom

cjelokupnoga životnog ciklusa proizvoda.

Obzirom na složenost uvođenja novog sustava upravljanja u poduzeće prilikom uvođenja

bilo kojeg od navedenih sustava upravljanja primjenjivan je postupak definiran u

izrađenom dokumentu, Projektu uspostave sustava upravljanja kvalitetom. Postupak

uvođenja sustava upravljanja je prikazan u nastavku na Ilustraciji 5.

26

Ilustracija 5: Faze uspostave sustava upravljanja

Izvor: Projekt uspostave sustava upravljanja kvalitetom poduzeća Coca-Cola HBC

Hrvatska

Kao što je vidljivo na Ilustraciji 5, Projektom uspostave sustava kvalitete detaljno je

opisan postupak uvođenja sustava upravljanja.

U prvoj fazi je prvenstveno uključen vrhovni menadžment poduzeća koji donosi odluku

o pokretanju projekta uspostave sustava upravljanja kvalitetom te utvrđuje koncepciju

sustava i započinje projekt. Nakon toga slijedi dodatna edukacija vrhovnog menadžmenta

i menadžmenata prve razine te analiza postojećeg stanja u poduzeću. Zatim započinje

edukacija članova tima koji su imenovani za kontrolu i provođenje projekta te internih

auditora, ali i upoznavanje svih zaposlenika u poduzeću sa novim procesima i

EDUKACIJA

ZA

PROJEKT

PRIPREMNE

AKTIVNOSTI I PLANIRANJE

MODELIRANJE

PROJEKTA

DOKUMENTIRANJE

SUSTAVA

POČETAK IMPLEMENTACIJE

IMPLEMENTACIJA

I POBOLJŠANJA

ZAVRŠNA FAZA

27

procedurama. Kada je taj korak završen kreće se u izradu dokumentacije sustava potrebne

za uspješnost provedbe sustava ali i certifikaciju. Nakon toga započinje implementacija

sustava, utvrđivanje eventualnih nedostataka i njihov ispravak. Sljedeći korak je izbor

certifikacijske kuće i certifikacija samog sustava.

S obzirom na razinu spoznaje o složenosti i značaju projekta uspostave sustava

upravljanja kvalitetom, menadžment se opredijelio za cjelovit pristup i osmislio vlastiti

optimalni model pristupa Projektu uspostave sustava upravljanju kvalitetom, koji

podrazumijeva aktivno sudjelovanje: menadžmenta, predstavnika vrhovnog

menadžmenta za kvalitetu (menadžera kvalitete), savjetnika, zaposlenih i konzultantske

organizacije. Sustav kvalitete u organizaciji trebao bi biti rezultatom sinergijskog učinka

svih sudionika, proizašao iz projektnog pristupa.

3.3.2. Sastavnice integriranog sustava upravljanja kvalitetom

Ranije su navedeni svi sustavi upravljanja koje poduzeće ima implementirano u svoje

poslovanje. Obzirom da najvažnije sustave upravljanja u poduzeću Coca-Cola HBC

Hrvatska čine sustavi upravljanja kvalitetom, okolišem i sigurnošću, temeljni cilj

poduzeća u narednom razdoblju je redizajnirati postojeći sustav upravljanja temeljen na

načelima upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme ISO 9001:2001 i upravljanja

okolišem prema zahtjevima norme ISO 14001:2004, a uvažavajući zahtjeve zaštite

zdravlja i sigurnosti na radu prema normi OHSAS 18000:2007 te na tim osnovama

izgraditi integrirani sustav upravljanja. U nastavku rada je dan kratki prikaz navedenih

sustava upravljanja na kojima će poduzeće temeljiti integrirani sustav upravljanja te

sustava za upravljanje ispravnošću hrane (ISO 22000) i sustava analize opasnosti i

kontrole kritičnih točaka (HACCP) koji su veoma bitni za poduzeće obzirom da se bave

proizvodnjom bezalkoholnih pića.

28

3.3.2.1. Sustav upravljanja kvalitetom (QMS – ISO 9001)

Tvrtka Coca-Cola HBC Hrvatska je odlučna u namjeri da osigura stalni rast ugleda svake

svoje robne marke te očuva povjerenja potrošača u njezine proizvode na temelju razvoja

i primjene sustava upravljanja kvalitetom temeljenog na normi ISO 9001:2008 koja

omogućava proizvodnu kvalitetnih proizvoda. Coca-Cola HBC Hrvatska, kao i sve

članice skupine Coca-Cola Hellenic, ulaže znatan napor kako bi osigurala stalan napredak

u području kvalitete, a učinkovitost sustava upravljanja kvalitetom se mjeri, vrednuje i

potvrđuje unutrašnjim i vanjskih kontrolama.

Sustav upravljanja kvalitetom Coca-Cola HBC Hrvatska sukladno sa zahtjevima

međunarodne norme ISO 9001:2000 prvi je puta certificiran 2004. godine. Važenje

certifikata produljuje se svake tri godine nakon neovisnih recertifikacijskih audita koje

provodi neovisna certifikacijska organizacija, a u međuvremenu, svake godine, provodi

se i interni nadzorni audit sustava upravljanja kvalitetom, ali i nadzorni audit od strane

neovisne certifikacijske organizacije, pomoću kojeg se utvrđuje stupanj poboljšanja

sustava postignut u proteklom razdoblju te ukazuje na mogućnost daljnjih poboljšanja.

Obzirom na činjenicu da se povjerenje kupaca i potrošača može zadržati jedino dosljedno

visokom kvalitetom proizvoda poduzeće konstantno provodi dodatne analize sustava

upravljanja kvalitetom.

Prilikom utvrđivanja razine kvalitete procesa unutar poduzeća provode se kontinuirani

interni nadzori svake faze proizvodnoga procesa. Poduzeće nastoji cjelokupnim

proizvodnim lancem upravljati tako da stalno nadzire kvalitetu svakoga pojedinog

proizvodnog procesa, što uključuje i nadzor nad kvalitetom dobavljača.

Tijekom proizvodnje provode se stalna ispitivanja sastojaka i gotovih proizvoda u

posebnim laboratorijima za nadzor nad kvalitetom. Kvalitetu svojih proizvoda poduzeće

nastoji osigurati i nakon što oni napuste punionice, nasumičnim ispitivanjima na tržištu

kako bi mogli iz prodaje povući i zamijeniti proizvode ako ne zadovoljavaju stroge

standarde kvalitete, čak i kad su sigurni za konzumaciju.

29

Poduzeće je izradilo Smjernice za dobavljače tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o.

prema kojima su definirani uvjeti koje moraju ispuniti dobavljači kako bi mogli poslovati

sa poduzećem Coca-Cola HBC Hrvatska.

Dobavljači tako moraju zadovoljiti sljedeće uvjete s obzirom na svoje cjelokupno

poslovanje (Coca-cola 1, 2015):

· Zakoni i propisi - Dobavljač će se pridržavati svih mjerodavnih zakona, pravila,

propisa i uvjeta u proizvodnji i distribuciji svojih proizvoda i robe, kao i prilikom

pružanja usluga tvrtki,

· Rad djece - Dobavljač neće koristiti rad djece,

· Prisilni rad - Dobavljač neće koristiti prisilni ili prinudni rad,

· Zloporaba rada - Dobavljač neće zlorabiti rad, na fizički ili koji drugi način,

· Treće osobe - Dobavljač će uvažavati prava zaposlenika da odluče žele li da ih

zastupaju treće osobe te žele li kolektivno pregovarati sukladno mjerodavnim

zakonima,

· Plaće i dodaci na plaće - Plaće i dodaci na plaće bit će sukladni mjerodavnim

zakonima,

· Radno vrijeme i prekovremeni rad - Radno vrijeme i prekovremeni rad bit će

sukladni mjerodavnim zakonima,

· Zdravlje i sigurnost - Radni uvjeti bit će sukladni mjerodavnim zakonima,

· Okoliš - Dobavljač će se pridržavati svih mjerodavnih ekoloških zakona,

· Poslovna etika - Dobavljačima nije dopušteno nuditi zaposlenicima, službenicima

ili drugim predstavnicima tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. bilo kakve

darove ili koristi u zamjenu za suradnju s dobavljačem.

No, kako bi se kvalitetno ocijenila kvaliteta proizvoda, kao rezultat procesa unutar

poduzeća, poduzeće mora nadzirati informacije koje se odnose na percepciju kupca o

tome da li je organizacija ispunila kupčeve zahtjeve vezane uz očekivanu kvalitetu

konzumiranog proizvoda. Tako je početkom ljeta 2005. godine, unutar prodajnog sektora

osnovan Odjel za odnose s kupcima. Odjel održava zasebnu telefonsku službu za kupce

u cilju prikupljanja što točnijih podataka o potrebama i mišljenjima kupaca te temeljem

30

podataka prikupljenih od kupaca dobivaju najbolju ocjenu uspješnosti svog sustava

upravljanja kvalitetom.

3.3.2.2. Sustav za upravljanje okolišem (EMS – ISO 14001)

Coca-Cola HBC Hrvatska teži kontinuiranom napretku u smislu primjene standarda

zaštite okoliša te usporedno s razvojem poslovanja, tvrtka nastoji smanjiti negativan

utjecaj na okoliš.

Kako bi postigla ove ciljeve, Coca-Cola HBC Hrvatska čini sljedeće (Coca-cola 2, 2015):

· Posluje u skladu s važećim zakonima i propisima te primjenjuje visoke standarde

zaštite okoliša koje je sama definirala,

· U cjelokupnom poslovanju primjenjuje i certificira standard ISO 14001,

međunarodno priznati sustav upravljanja zaštitom okoliša, te na taj način jamči

odgovornost prema zaštiti okoliša i kontinuiran napredak u ovome području,

· U procesu poslovnog planiranja definira strategije i ciljeve u području zaštite

okoliša kako bi osigurala da upravljanje utjecajem na okoliš bude sastavni dio

njezinog poslovanja,

· Utvrđuje ekološke značajke, postavlja ciljeve u zaštiti okoliša te prati rezultate i

preispituje procese kako bi ocijenila vlastitu uspješnost u odnosu na unutarnje i

vanjske standarde zaštite okoliša.

· Utvrđuje i uvodi potrebne promjene s ciljem postizanja što veće efikasnosti u

korištenju materijala i resursa, sprečavanju zagađenja, smanjenju emisija i

recikliranju otpada,

· Radi na tome da smanji negativne posljedice ambalaže na okoliš u svakom stupnju

njenog životnog ciklusa kroz smanjivanje količine ambalaže, povećanje

recikliranog sadržaja, promicanje reciklaže i obnove,

· Obvezuje se na zaštitu riječnih slivova očuvanjem voda i pročišćavanjem otpadnih

voda,

· Obvezuje se na zaštitu klime smanjenjem potrošnje energije i emisija iz rashladnih

tekućina,

31

· U okviru industrije bezalkoholnih pića ima vodeću ulogu u promicanju ekološki

prihvatljive ambalaže smanjujući njezinu težinu, reciklirajući ambalažu napitaka

i koristeći reciklirani materijal za novu ambalažu,

· Zaposlenicima omogućuje stjecanje potrebnih znanja te ih potiče da prepoznaju i

iskoriste prilike za povećanje uspješnosti u zaštiti okoliša i upravljanju otpadom

u području njihovog djelovanja,

· U suradnji s dionicima radi na iznalaženju rješenja za konkretne probleme zaštite

okoliša na koje tvrtka može pružiti efikasan i trajan odgovor,

· Izvještava dionike o uvjetima koje more ispuniti u području zaštite okoliša i

konkretnim rezultatima.

3.3.2.3. Sustav za upravljanje zdravljem i sigurnošću (OHSAS – 18001)

Coca-Cola HBC Hrvatska obvezuje se na razvoj i primjenu učinkovitih sustava, standarda

i praksi zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, u skladu s rizicima koji su prisutni u njenim

poslovnim procesima. Tvrtka svoje programe zaštite zdravlja i sigurnosti na radu provodi

strukturiranom primjenom standarda OHSAS 18001:2007 (engl. Occupational Health

and Safety Assessment Series).

Tvrtka je u svoje poslovanje uključila poštivanje sljedećih načela zaštite zdravlja i

sigurnosti (Coca-cola 3, 2015):

· Stvaranje okruženja u kojemu se zdravstveni i sigurnosni rizici kontroliraju kako

bi se spriječile ozljede i profesionalna oboljenja,

· Poštivanje svih zakonskih uvjeta i propisa te poštivanje svih primjenjivih

međunarodnih standarda kontinuiranim poboljšanjima u ovome području,

· Provođenje učinkovitog programa za upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnošću

na radu, koji će biti sastavni dio tekućih poslovnih aktivnosti.

Poduzeće ulaže znatne napore u provođenje učinkovitih edukacijskih programa za

zaposlenike u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te analizira nastale poteškoće

32

i provodi korektivne akcije kako bi se spriječilo ponavljanje istih ili sličnih rizika za

zdravlje i sigurnost na radu.

3.3.2.4. Sustav za upravljanja ispravnošću hrane (ISO 22000)

Obzirom da je poduzeću Coca-Cola HBC Hrvatska primarno područje poslovanja

proizvodnja bezalkoholnih pića značajnu ulogu za kvalitetu proizvedenih proizvoda ima

zdravstvena ispravnost hrane. Tako poduzeće primjenjuje u svom poslovanju načela

zdravstvene ispravnosti hrane temeljene na normi ISO 22000:2005.

Odlučnost u jamčenju kvalitete Coca-Cola HBC Hrvatska temelji na poštivanju sljedećih

načela zdravstvene ispravnosti hrane (Coca-cola 4, 2015):

· proizvoditi i snabdijevati tržište proizvodima koji ispunjavaju najviše norme

zdravstvene ispravnosti hrane,

· ispuniti ili nadmašiti sve zakonom propisane uvjete povezane sa zdravstvenom

ispravnošću i kvalitetom hrane te tako osigurati održivu razinu zdravstvene

ispravnosti hrane na temelju provedbe i certificiranja učinkovitog sustava

upravljanja zdravstvene ispravnosti hrane usklađenog s normom ISO 22000:2005,

· potvrđivati učinkovitost sustava za upravljanje zdravstvenom ispravnošću i

kvalitetom hrane na temelju unutrašnje i vanjske,

· neprestano revidirati politike, norme i pravila postupanja u svrhu učinkovitog

upravljanja rizicima povezanima sa zdravstvenom ispravnošću hrane, što

proizlazi iz promjena u proizvodima, procesima i tehnologijama,

· osigurati da dobavljači i podizvođači prihvate iste obveze povezane sa

zdravstvenom ispravnošću i kvalitetom hrane te nadzirati materijal i usluge koje

isporučuju tijekom revizija i inspekcija ulaznih sirovina

· prenijeti aspekte, strategije i rezultate povezane sa zdravstvenom ispravnošću i

kvalitetom hrane suradnicima, potrošačima, kupcima i glavnim dionicima koji

imaju utjecaj na sustave upravljanja zdravstvenom ispravnošću i kvalitetom hrane

tvrtke ili su u njih uključeni.

33

3.3.2.5. Sustav analize opasnosti i kontrole kritičnih točaka (HACCP)

Kao dopunu sustava upravljanja kvalitetom i sustava upravljanja zdravstvenom

ispravnošću hrane poduzeće primjenjuje metodologiju sustava analize opasnosti i

kontrole kritičnih točaka HACCP.

Obzirom na važnost kvalitete i ispravnosti proizvoda na razini cijele grupe svi napitci

proizvedeni u Coca-Coli HBC Hrvatska moraju zadovoljiti sve državne uvjete i standarde

kvalitete i sigurnosti hrane što se osigurava kombinacijom navedenih sustava upravljanja.

34

4. PRIMJENA METODE FMEA PROCESA PROIZVODNJE BEZALKOHOLNIH

PIĆA NA PRIMJERU PODUZEĆA COCA-COLA HBC HRVATSKA

U nastavku poglavlja je prikazana provedba i rezultati provedbe FMEA analize u procesu

proizvodnje bezalkoholnih pića.

4.1. Primjena metode FMEA procesa u proizvodnji bezalkoholnih pića

Temeljem podataka o procesu proizvodnje bezalkoholnih pića, prikupljenih iz odjela

proizvodnje bezalkoholnih pića u poduzeću Coca-Cola HBC Hrvatska, napravljeno je

istraživanje u kojem se provodi FMEA analiza procesa proizvodnje bezalkoholnih pića

kako bi se utvrdila moguća poboljšanja u samom procesu proizvodnje. Fokus istraživanja

su potencijalne pogreške u samom procesu proizvodnje bezalkoholnih pića koje mogu

dovesti do proizvodnje proizvoda nezadovoljavajuće razine kvalitete te mjere kontrole

kojima se te pogreške mogu detektirati, ukloniti ili umanjiti njihove posljedice. FMEA

analiza provodi se u procesu proizvodnje prirodnog negaziranog voćnog soka. Tablica za

provođenje FMEA analize podijeljena je u više zasebnih tablica zbog same veličine

cjelokupne tablice i bolje preglednosti podataka koji se unose u cjelokupnu tablicu za

provedbu FMEA analize.

4.2. Definiranje procesa proizvodnje bezalkoholnih pića

Proces proizvodnje u poduzeću se može promatrati u užem i u širem smislu. Kada se

govori o proizvodnom procesu u širem smislu on uključuje sve segmente potrebne za

provedbu procesa proizvodnje: nabavu sirovine i ambalaže, ulazak sirovine u proces

proizvodnje, kemijsku i mehaničku obradu sirovina, proces punjenja, etiketiranje,

pakiranje i skladištenje. No, kada se govori o procesu proizvodnje u užem smislu, misli

se na samo na kemijsku i mehaničku obradu sirovina što je prikazano na Ilustraciji 6.

35

Ilustracija 6: Faze procesa proizvodnje

Izvor: Izrada autora

Postupak proizvodnje soka od voća prešanjem i pasterizacijom omogućava najbolje

očuvanje korisnih tvari (vitamina, minerala, enzima). Tako proizvedeni sok, za razliku od

sokova proizvedenih iz koncentrata, sastoji se od 100% sadržaja voća te ne sadrži dodanu

vodu, konzervanse ni aditive.

Za proizvodnju soka koriste su različite vrste voća i u fazi tehnološke zrelosti. Prednost

ove proizvodnje je u mogućnosti korištenja i onih plodova koje zbog veličine ili izgleda

(oštećenja površine tučom i sl.) nije moguće prodati u svježem stanju kao konzumnu robu.

Na taj se način može iskoristiti takvo voće, takozvane industrijske kvalitete, kojega

uslijed tehnoloških pogrešaka i vremenskih uvjeta uvijek ima u manjoj ili većoj količini.

Ovaj je postupak naročito prikladan za voće i povrće čiji su plodovi tvrđe konzistencije,

jer se zbog velikih sila prešanja postiže dobra iskoristivost, od 65% pa čak do 80 %. To

znači da je za proizvodnju jedne litre soka od jabuke potrebna količina od 1,25 do 1,5 kg

plodova. Sok se najčešće proizvodi od jabuka, krušaka, mrkve, te od drugih vrsta voća.

ČIŠĆENJE I PRANJE VOĆA

RUČNO UKLANJANJE

OŠTEČENJA NA VOĆU

ISPIRANJE VOĆA

MLJEVENJE VOĆA PREŠANJE VOĆADODAVANJE

ASKORBINSKA KISELINA

FILTRIRANJE PASTERIZACIJAHLAĐENJE U TANKOVIMA

36

Za proizvodnju soka koriste se zreli plodovi, koji mogu biti površinski oštećeni, ali ne

smije biti trulih, pljesnivih ili zelenih plodova. Mjestimičnu trulež plodova potrebno je

ukloniti nožem. Plodove je prvo potrebno oprati od površinskih nečistoća, čime se postiže

mikrobiološka ispravnost sirovine za proizvodnju soka.

Nakon otapanja površinske nečistoće, plodove je potrebno prskati čistom vodom kako bi

se uklonile sve nečistoće. Pranje se vrši postupkom barbotiranja, odnosno miješanja robe

zrakom koji se upuhuje na dnu posude s vodom. Nakon pranja roba se prska čistom

vodom iz vodovoda, čime se s površine uklanjaju ostaci nečistoća, te istresa u mlin.

Nakon pranja, plodovi se melju, kako bi se dobila što finije samljevena kaša, prikladna

za prešanje. Samljevena kaša preša se u hidrauličkoj preši, gdje se, ovisno o vrsti voća ili

povrća te stanju zrelosti, dobiva od 65%, a u optimalnoj tehnološkoj zrelosti voća čak i

preko 80 % soka u odnosu na masu plodova. Kako bi se spriječila oksidacija soka, koja

dovodi do tamnjenja, isprešanom se soku kao antioksidant dodaje askorbinska kiselina

(C vitamin).

Nakon toga, sok je potrebno pasterizirati, odnosno zagrijati ga na temperaturu 78 do 80°C,

čime se sprječava djelovanje mikroorganizama njihovim termičkim uništavanjem.

Mikroorganizmi (uglavnom kvasci i bakterije) uzrokuju alkoholno vrenje soka i

pretvorbu voćnog vina u ocat, dakle kvarenje soka.

Nakon pasterizacije, sok se sprema u cisterne u kojima se hladi. Tada završava proces

proizvodnje, a slijedi pakiranje i skladištenje. Kako se radi o proizvodnji voćnog

negaziranog soka od 100% voća, bez dodataka šećera i aroma, proces proizvodnje je

poprilično jednostavan, ali upravo zbog toga je izrazito važna kvaliteta sirovina (voća) i

njegove obrade.

37

4.3. Istraživanje procesa proizvodnje

Nakon utvrđivanja pogrešaka u procesu proizvodnje potrebno je kategorizirati značaj

uočenih pogrešaka, utvrditi vjerojatnost njihova nastupanja, utvrditi posljedice pogrešaka

i značaj tih posljedica te utvrđivanje kontrolnih akcija koje će spriječiti nastanak uočenih

pogrešaka što je prikazano u nastavku poglavlja.

4.3.1. Definiranje mogućih pogrešaka u procesu proizvodnje

Prilikom donošenja odluke o provođenju FMEA analize procesa proizvodnje ključni

korak je utvrđivanje opsega analize. Utvrđivanje opsega analize ovisi o ulaznim

zahtjevima koji su doveli do stvaranja potrebe za provedbu FMEA analize. Ukoliko se

postojeći zahtjevi za provedbom FMEA analizom nedovoljno ozbiljno analiziraju

nemoguće je pravilno utvrditi opseg analize što neće donijeti kvalitetne i upotrebljive

rezultate analize. Potrebno je fokusirati analizu na najkritičnije dijelove proizvodnje koji

se definiraju analizom uočenih problema i zahtjeva za FMEA analizom.

Iako poduzeće pomno bira dobavljače i pred njih postavlja zahtjeve visoko kvalitetnih

sirovina postoje rizici nedovoljno kvalitetnih sirovina ili nekvalitetne mehaničke obrade

sirovina. Obzirom da se kontrola kvalitete dostavljenih sirovina vrši odmah po dostavi i

zbog obveze dobavljača da dostavi kvalitetne sirovine u tom segmentu su najmanji rizici.

No, od strane djelatnika u odjelu proizvodnje češće su uočavani problemi kod početne

mehaničke obrade sirovina (čišćenja, pranja i ručnog uklanjanja nedostataka na

sirovinama). Ostatak procesa predstavlja standardizirane mehaničko-kemijske postupke

sa točno normiranim dozama i procedurama i u točno utvrđenim koracima koji se provode

na suvremenim strojevima koji se redovito održavaju. Za uspješnost ovog dijela

proizvodnje su zaduženi timovi tehnologa i kemijskih inženjera te radnika u održavanju

strojeva i postrojenja. Pogreške u tom dijelu su rijetke i djelatnici u odjelu proizvodnje ne

smatraju taj dio proizvodnog procesa sklonog riziku pogreške zbog strogih uvjeta

kontrole u kojima se odvija.

38

Analizom informacija dobivenih od djelatnika u odjelu proizvodnje utvrđene su sljedeće

pogreške:

· Nedovoljno oprano voće,

· Ne uklanjanje smeća, zemlje i sl. iz voća,

· Ne uklanjanje trulih ili zelenih dijelova na voću,

· Ne uklanjanje peteljki ili listova na voću.

Zbog navedenih nalaza i analiza zahtjeva moguće je definirati opseg analize. Opseg

analize je proces proizvodnje u užem smislu (mehanička i kemijska obrada sirovina) uz

poseban naglasak na početni dio procesa proizvodnje (mehaničku obradu ulaznih

sirovina).

Prilikom donošenja odluke o provođenju FMEA analize nije dovoljno jednostavno

krenuti u provedbu bez prethodne analize i upoznavanja sa svim faktorima utjecaja na

području na kojem se želi provesti analiza. Važno je definirati elemente procesa na kojem

se želi provesti analiza te prepoznati sve njegove slabosti i snage kako bi se kvalitetno

pristupilo provedbi FMEA analize te kako bi se omogućilo ispunjenje njezina osnovnog

cilja, a to je preventivo djelovanje na uklanjanje pogrešaka prije nego što uopće nastanu.

Ukoliko menadžment nema jasnu sliku o funkcioniranju svih elemenata procesa unutar

poduzeća teško će moći pravodobno reagirati na signale o poteškoćama u procesu

(Carlson, 2012, str. 13-15).

Temeljem navedenog je moguće potvrditi prvu pomoćnu hipotezu koje glasi:

Ključni korak pri primjeni FMEA analize predstavlja detaljna analiza ulaznih zahtjeva

temeljem koje se utvrđuje opseg i predmet analize.

Naime, obzirom da su najčešće uočavane pogreške u početnom dijelu procesa

proizvodnje najviše pažnje će se posvetiti upravo tom dijelu kako bi se u konačnici

utvrdile korektivne akcije kojima će se pojava tih pogrešaka prorijediti, u potpunosti

ukloniti ili će se umanjiti posljedice tih pogrešaka. Bez osluškivanja iskustva djelatnika

odjela proizvodnje mogla se previdjeti važnost tog dijela procesa proizvodnje što bi

39

dovelo do konstantnog ponavljanja uočenih pogrešaka i, u konačnici, proizvoda smanjene

kvalitete.

4.3.2. Definiranje potencijalnih uzroka pogrešaka u procesu proizvodnje

Nakon definiranja uočenih pogrešaka važno je izvršiti detaljnu analizu procesa i utvrditi

potencijalne uzroke pogrešaka. Suradnjom odjela koji je zadužen za provedbu FMEA

analize i djelatnika u odjelu proizvodnje donose se zaključci o uzrocima uočenih

pogrešaka što je prvi korak u procesu rješavanja problema u procesu proizvodnje i

uklanjanja uočenih pogrešaka.

Analizom procesa proizvodnje bezalkoholnih sokova utvrđeni su sljedeći potencijalni

uzroci pogrešaka:

· Voće nezadovoljavajućih svojstava kvalitete zbog nemara dobavljača,

· Nedostaci u radu mlaznica za pranje voća,

· Ljudska pogreška kod čišćenja voća (ne uklanjanje nečistoća, trulih ili zelenih

dijelova voća),

· Nedostaci u radu mlaznica za zrak i vodu u procesu drugog pranja voća.

Slijedom navedenog se može zaključiti opravdanost druge pomoćne hipoteze koja glasi:

Primjena FMEA metode u proizvodnji bezalkoholnih pića učinkovita je u pronalaženju

uzroka odstupanja u razini kvalitete s ciljem smanjivanja učestalosti odstupanja u razini

kvalitete u procesu proizvodnje.

Naime, FMEA analiza zahtjeva timski rad koji će dovesti do srži problema i pronalaska

rješenja za utvrđene probleme, odnosno pogreške. Upravo je donošenje odluke o

provođenju FMEA analize i formiranjem djelatnika za provedbu analize omogućilo

detaljniju analizu procesa proizvodnje. Komunikacija sa onima koji su direktno uključeni

u proces proizvodnje, djelatnicima odjela proizvodnje, i dubinsko skeniranje problema

(pogrešaka) u procesu proizvodnje doveli su do boljeg razumijevanja funkcioniranja

procesa proizvodnje i uzrocima potencijalnih pogrešaka.

40

Bez dubinske analize za potrebe FMEA analize menadžment ne bi bio upoznat sa

pogreškama koje se javljaju u procesu proizvodnje i uzrocima tih pogrešaka što bi dovelo

do konstantnog ponavljanja pogrešaka u procesu proizvodnje i značajnog pada kvalitete

finalnog proizvoda, a shodno tome i do pada ugleda poduzeća i poslovne uspješnosti zbog

nezadovoljstva potrošača razinom kvalitete konzumiranih proizvoda.

4.3.3. Ocjenjivanje učestalosti pojavljivanja uzroka pogrešaka u procesu

proizvodnje

Sljedeći korak je ocjena ozbiljnosti svake pogreške što je prikazano u Tablici 6. Svaka

uočena pogreška numerira se skalom od 1 do 10 prema učestalosti pojave i značaju

posljedica. Brojevi pomažu inženjeru u definiranju prioriteta mogućih pogrešaka i

njihovih posljedica, te se to naziva rangiranje ozbiljnosti (engl. severity rating – S).

Tablica 6: Ocjena ozbiljnosti pogrešaka u procesu proizvodnje voćnog soka u poduzeću

Coca-Cola HBC Hrvatska

POGREŠKA OCJENA OZBILJNOST DEFINICIJA

Nedovoljno oprano voće

6 srednja Posljedica pogreške uzrokuje djelomičan kvar proizvoda.

Ne uklanjanje smeća, zemlje i sl. iz voća

7

velika

Posljedica pogreške uzrokuje vrlo visoko nezadovoljstvo kod

korisnika.

Ne uklanjanje trulih ili

zelenih dijelova na voću

7

velika


korisnika.

Ne uklanjanje peteljki ili

listova na voću

7

velika


korisnika.


Kao što je vidljivo iz podataka u Tablici 6. nedovoljno oprano voće je definirano kao

pogreška srednje razine ozbiljnosti zbog toga što uzrokuje djelomično smanjenje kvalitete

41

konačnog proizvoda, ali je skeniranjem uzroka nastajanja pogreške moguće ispraviti

uzroke i u potpunosti ukloniti pogrešku.

Ne uklanjanje onečišćenje iz voća, trulih ili zelenih dijelova na voću i peteljki ili listova

na voću rangirano je kao pogreška velike ozbiljnosti zbog toga što uzrokuju značajno

smanjenje kvalitete finalnog proizvoda i dovode do stvaranje prirodnog voćnog

negaziranog soka koji ne odgovara strogim zahtjevima sustava za upravljanje sigurnošću

i zdravstvenom ispravnošću hrane, što je veoma bitno u proizvodnji proizvoda

namijenjenog konzumaciji.

4.3.4. Definiranje učestalosti nastanka pojedine pogreške

Nakon ocjene ozbiljnosti posljedice vrši se ocjena učestalosti pojavljivanja pojedinih

uočenih pogrešaka što je prikazano u Tablici 8. Vjerojatnost pojavljivanja uzroka

pogreške se ocjenjuje skalom od 1 do 10, gdje 1 označava vrlo nevjerojatno pojavljivanje

pogreške, a 10 neizbježno pojavljivanje pogreške. Vjerojatnost pojave uzroka pogreške

znači vjerojatnost pojave same pogreške, jer je vrlo rijedak slučaj pojave uzroka pogreške

i ne pojave pogreške tog uzroka.

Tablica 7: Ocjena učestalosti pojavljivanja pojedinih pogrešaka u procesu proizvodnje

voćnog soka u poduzeću Coca-Cola HBC Hrvatska

POGREŠKA OCJENA UČESTALOST OPIS

Nedovoljno oprano

voće

7 Umjereno nisko:

rijetke pogreške

Pojavljivanje jednom u godini ili

vjerojatnost pojavljivanja šest puta na 100,000 događaja


7 Umjereno nisko:

rijetke pogreške

Pojavljivanje jednom u godini ili

vjerojatnost pojavljivanja šest puta na 100,000 događaja

Ne uklanjanje trulih

ili zelenih dijelova na

voću

4

Visoko: često pojavljivanje

pogreške

Pojavljivanje jednom svaki mjesec

ili vjerojatnost pojavljivanja

jednom na 100 događaja

Ne uklanjanje

peteljki ili listova na

voću

2

Visoko: pogreška se pojavljuje jako

često

Pojavljivanje jednom u tri dana ili

vjerojatnost pojavljivanja tri puta

na 10 događaja


42

Kao što je vidljivo iz podataka u tablici, nedovoljno oprano voće je rijetka pogreška koja

se događa zbog kvara na mlaznicama vode i zraka. Strojevi sa mlaznicama su podvrgnuti

stalnoj kontroli djelatnika u odjelu za održavanje strojeva i postrojenja no kvarovi se

mogu dogoditi i unatoč kontinuiranom održavanju. No, ovakve greške se rijetko

događaju.

Ne uklanjanje onečišćenja iz voća se povezuje sa prvom pogreškom, jer obično imaju isti

uzrok pa tako niti do ove pogreške ne dolazi često. Ne uklanjanje trulih ili zelenih dijelova

na voću je često ponavljanja greška nastala zbog nemara ili nedostatka pažnje djelatnika

odjela proizvodnje i svakako je potrebno pridati veliku važnost ovoj pogrešci zbog

učestalosti njezina pojavljivanja, ali i zbog njezina direktnog utjecaja na kvalitetu

finalnog proizvoda. Ne uklanjanje peteljki ili listova na voću je najčešće pojavljivana

pogreška od uočenih pogrešaka. Ona je također direktno uzrokovana ljudskim faktorom

i jednako važna kako i prethodno definirana pogreška zbog svog direktnog utjecaja na

kvalitetu finalnog proizvoda.

4.3.5. Ocjena otkrivanja pogrešaka

Sljedeći korak je utvrditi koje su postojeće metode i mehanizmi otkrivanja pogrešaka u

procesu proizvodnje i kolika je vjerojatnost da će se primjenom tih metoda i mehanizama

uočiti pogreška prije nego se dovrši proces proizvodnje i sok dođe do kupaca. Za svaku

kontrolu određuje se rang otkrivanja (detection rating – D), odnosno vjerojatnost da će

određen alat otkriti pogrešku. U nastavku je prikazana tablica za rangiranje vjerojatnosti

otkrivanja i tehnike kontrole koje poduzeće primjenjuje u procesu proizvodnje.

Obzirom da poduzeće ima implementiran sustav upravljanja kvalitetom sukladno

zahtjevima međunarodne norme ISO 9001, ima izrađene pisane postupke za provedbu

aktivnosti u procesnim koracima. U tim postupcima utvrđuje se dvostruka odgovornost

za svaku aktivnost u procesu: 1) odgovornost za izvršenje i 2) odgovornost za kontrolu

izvršenja. To znači da zapravo nema aktivnosti u procesnom koraku, odnosno u cijelom

43

poslovnom procesu za čije izvršenje nije utvrđena egzaktna odgovornost. No uvijek

postoji prostor za poboljšanje postojećih kontrola.

Poduzeće provodi direktne kontrole procesa proizvodnje. Odjel kontrole proizvodnje se

sastoji od djelatnika za kontrolu radu djelatnika u odjelu proizvodnje i kompletnog

procesa proizvodnje. Ovi djelatnici su zaduženi za nadzor u radu djelatnika u odjelu

proizvodnje koji su zaduženi za uklanjanje nedostataka te lišća i peteljki sa voća.

U odjel kontrole proizvodnje spadaju i tehničari koji vrše održavanje strojeva i

postrojenja. Njihov glavni zadatak je vršiti nadzor nad radom strojeva i provoditi tekuće

održavanje strojeva kako bi se utvrdili i uklonili nedostaci na strojevima prije samog

početka procesa proizvodnje, ali i kontrola i nadzor rada strojeva u procesu proizvodnje.

Tablica 8: Ocjena vjerojatnosti otkrivanja pojedinih pogrešaka u procesu proizvodnje


POGREŠKA OCJENA VJEROJATNOST OPIS

Nedovoljno oprano

voće

2 Vrlo visoko Vrlo visoka vjerojatnost

otkrivanja pogreške.

Ne uklanjanje

smeća, zemlje i sl. iz voća

2

Vrlo visoko

Vrlo visoka vjerojatnost

otkrivanja pogreške.

Ne uklanjanje

trulih ili zelenih

dijelova na voću

5

Umjereno

Vrlo pomno kontroliranje

ljudskim osjetilima.

Ne uklanjanje

peteljki ili listova

na voću

5

Umjereno

Vrlo pomno kontroliranje

ljudskim osjetilima.


Kao što je vidljivo iz podataka u Tablici, nedovoljno oprano voće i ne uklanjanje

nečistoća sa voća je pogreška za koju postoji vrlo visoka vjerojatnost uočavanja zbog toga

što procesu proizvodnje voćnog soka prisustvuju tehničari iz odjela kontrole koji čim

uoče nepravilnosti u radu strojeva zaustavljaju proces proizvodnje i kreću u rješavanje

problema.

44

Ne uklanjanje trulih ili zelenih dijelova na voću te peteljki ili listova na voću je rangirano

kao pogreška za koju postoji umjerena vjerojatnost otkrivanja zbog toga što, unatoč

postojanju djelatnika iz odjela kontrole koji vrše nadzor nad radom djelatnika u

proizvodnji, oni nisu prisutni tijekom čitavog procesa proizvodnje već vrše iznenadne

povremene kontrole djelatnika odjela proizvodnje. Kada krenu u iznenadnu kontrolu

vjerojatnost za otkrivanje navedenih pogrešaka je izrazito visoka, no obzirom da nisu

konstantno prisutni postoje razdoblja u kojima je potpuno nemoguće uočiti navedene

pogreške. Zbog navedenog su ove pogreške rangirane kao pogreške sa umjerenom

vjerojatnosti otkrivanja.

4.3.6. Određivanje faktora prioritet rizika

Sljedeći korak je određivanje faktora prioriteta rizika – RPN i faktora kritičnosti – CRIT

za uočene pogreške u procesu proizvodnje voćnog soka što je i prikazano u Tablici 9.

Faktor prioriteta rizika određuje se nakon što je utvrđen rang ozbiljnosti (S), rang

vjerojatnosti pojavljivanja (O) i rang vjerojatnosti otkrivanja (D), a prema formuli :

RPN=S*O*D


Izračunava se i faktor kritičnosti tako da se rang ozbiljnosti (S) pomnoži s rangom

vjerojatnosti pojavljivanja (O) određenog uzroka :

CRIT=S*O


U nastavku su prikazani izračunati faktori prioriteta rizika i faktori kritičnosti pojedinih

pogrešaka temeljem ranije utvrđenih rangova ozbiljnosti, vjerojatnosti pojavljivanja i

vjerojatnosti otkrivanja uočenih pogrešaka prema gore navedenim formulama.

45

Tablica 9: Faktor prioriteta rizika i faktor kritičnosti pogrešaka u procesu proizvodnje


POGREŠKA RPN CRIT

Nedovoljno oprano voće 84 42


98 49



140 28


listova na voću

70 14


Temeljem izračunatog faktora prioriteta rizika zaključuje se kako je izrazitu pažnju

potrebno posvetiti ispravljanju pogreške ne uklanjanja trulih ili zelenih dijelova na voću,

ali i ne uklanjanju peteljki i listova na voću. Kao potvrda važnosti ove dvije pogreške u

procesu proizvodnje slijedi i izračunati faktor rizičnosti. Obzirom da nekvalitetna

priprema voća za daljnju proizvodnju direktno utječe na razinu kvalitete finalnog

proizvoda ove dvije pogreške predstavljaju visoko kritične pogreške koje svakako treba

pokušati ukloniti korektivnim akcijama na postojećim mjerama i mehanizmima kontrole.

Nedovoljno oprano voće i ne uklanjanje nečistoća sa voća predstavljaju pogreške

relativno niskog faktora prioriteta rizika i manja je kritičnosti pojavljivanja navedenih

pogrešaka. Obzirom na manju vjerojatnost pojavljivanja ovi pogrešaka njihov značaj za

kvalitetu proizvoda je manji, ali utvrđeno ne znači kako je moguće ignorirati utvrđene

pogreške. Svaki nedostatak u procesu proizvodnje utječe na kvalitetu finalnog proizvoda

i kao takvog ga je potrebno pokušati ukloniti.

46

4.3.7. Revizija postojećih metoda kontrole i definiranje mjera poboljšanja postojećih metoda kontrole kvalitete

Nakon utvrđenih faktora prioriteta rizika i faktora kritičnosti za uočene pogreške u

procesu proizvodnje potrebno je utvrditi moguće korektivne akcije postojećih mjera i

mehanizama kontrole te redoslijed njihove provedbe temeljem izračunatih faktora

prioriteta rizika i faktora kritičnosti pogrešaka.

Tablica 10: Mehanizmi kontrole procesa proizvodnje voćnog soka u poduzeću Coca-Cola

HBC Hrvatska

POSTOJEĆI MEHANIZMI KONTROLE MOGUĆA POBOLJŠANJA

MEHNIZAMA KONTROLE

1. Tekuće održavanje strojeva i

postrojenja

2. Direktan nadzor rada strojeva

tijekom cijelog procesa proizvodnje

1. Ukoliko su kvarovi prečesti,

kontaktirati prodavatelja strojeva

2. Ukoliko su kvarovi prečesti, nabava

novih strojeva

1. Izvanredna kontrola djelatnika odjela

proizvodnje

2. Edukacija zaposlenika o važnosti

zdravstveno ispravnih sirovina

3. Češće iznenadne kontrole

4. Konstantan nadzor nad radom

djelatnika u odjelu proizvodnje


Obzirom da su kako prioritetne pogreške definirane pogreška ne uklanjanja trulih ili

zelenih dijelova na voću i pogreška ne uklanjanja peteljki ili listova na voću, prvo je

potrebno provesti korektivne akcije na mjerama i mehanizmima kontrole koji se odnose

na taj segment procesa proizvodnje. Obzirom da je jedina mjera kontrole ovog dijela

proizvodnog procesa iznenadna povremena kontrola djelatnika odjela proizvodnje od

strane djelatnika odjela kontrole potrebno je uložiti mnogo veće napore kako bi se postigli

željeni efekti, odnosno kako bi se poboljšao rad djelatnika odjela proizvodnje i kako bi se

zadržala željena razina kvalitete finalnog proizvoda.

47

Kako bi se ova pogreška u procesu proizvodnje uklonila potrebno je provesti dodatnu

edukaciju djelatnika odjela proizvodnje kako bi ih se upoznalo ili podsjetilo na važnost

kvalitetne obrade voća u ovom dijelu proizvodnje kako bi se na kraju procesa proizvodnje

mogao dobiti zdravstveno ispravan prirodni voćni sok visoke razine kvalitete. Jedna od

mjera koju bi također trebalo provesti su češći postupci izvanredne kontrole od strane

voditelja odjela kontrole i uspostavljanje tima djelatnika odjela kontrole koji bi provodili

konstantnu kontrolu rada djelatnika odjela proizvodnje ukoliko mjera dodatne edukacije

zaposlenika ne rezultira željenim poboljšanjem rada djelatnika odjela proizvodnje.

Djelatnici zaduženi za tehničko održavanje strojeva i postrojenje provode konstantne

aktivnosti tekućeg održavanja strojeva i postrojenja te su prisutni tijekom cijelog procesa

proizvodnje i zbog toga je vjerojatnost nastupanja pogrešaka u čišćenju voća nastalih

zbog nedostataka u radu strojeva i postrojenje mala. Kako trenutno nisu česta kvarenja

strojeva i postrojenja nije potrebno provoditi neke rigorozne korektivne akcije mjera

kontrole rada strojeva i postrojenje no potrebno je provoditi konstantan nadzor nad tim

dijelovima procesa proizvodnje kako bi se ukoliko se uoče promjene u učestalosti kvarova

poduzmu potrebne korektivne aktivnosti. U tom slučaju moguće je kontaktirati

prodavatelja spornih strojeva ako se utvrdi da je prodavatelj prodao proizvod niske razine

kvalitete. Također, ukoliko se utvrdi da se strojevi kvare zbog starosti i poteškoća u

održavanju starih strojeva moguće je riješiti problem čestih kvarova na starim strojevima

nabavom novih strojeva.

Tvrdnja da FMEA metoda uvijek smanjuje troškove u proizvodnji i prodaji poduzeća te

potpuno uklanjanje svih pogreška u proizvodnji i prodaji ne može biti u potpunosti točna,

jer je u praksi gotovo nemoguće predvidjeti potpunu ili nultu vjerojatnost nastanka neke

pogreške no primjena FMEA analize podrazumijeva konstantnu analizu učinkovitosti

mehanizama kontrole u poduzeću što omogućuje povećanje vjerojatnosti pravovremenog

uočavanja pogrešaka te umanjivanje vjerojatnosti nastanka pogrešaka pravovremenim

djelovanjem (Dobrović, Tadić, Stanko, 2008, str. 102).

48

Slijedom utvrđenih nalaza FMEA analize može se potvrditi treća pomoćna hipoteza koja

glasi:

Primjena FMEA metode u proizvodnji bezalkoholnih pića učinkovita je u analizi

postojećih mehanizama kontrole i utvrđivanja mogućih poboljšanja mehanizama kontrole

koja će dovesti do uklanjanja pogrešaka u procesu proizvodnje i zadržavanja željene

razine kvalitete finalnog proizvoda.

Naime, bez provedbe FMEA analize poduzeće ni bi bilo u mogućnosti utvrditi

učinkovitost svojih mjera i mehanizama kontrole procesa proizvodnje. Provedba FMEA

analize u poduzeću je omogućila dubinsku analizu, ne samo procesa proizvodnje i

pogrešaka u procesu proizvodnje već i funkcionalnosti i uspješnosti utvrđenih mjera

kontrole. Djelovanjem na uklanjanje nedostataka uočenih u mjerama kontrole omogućuje

se bolje i sigurnije odvijanje proizvodnje prirodnog voćnog soka visoke razine kvalitete.

4.4. Značaj dodatne kontrole pomoću FMEA metode za uspješnost poslovanja

poduzeća Coca-Cola HBC Hrvatska

Kako bi se utvrdila uspješnost provedene FMEA analize potrebno je provesti ponovnu

analizu procesa proizvodnje nakon provedenih korektivnih akcija utvrđenih početnom

FMEA analizom.

Provedene su aktivnosti edukacije djelatnika odjela proizvodnje i oformljen je tim

djelatnika odjela kontrole koji vrše kontrolu nad radom djelatnika odjela proizvodnje.

Tehničari zaduženi za kontrolu rada strojeva nastavili su sa svojim redovitim

aktivnostima tekućeg održavanja strojeva i konstantne kontrole rada strojeva u procesu

proizvodnje prirodnog voćnog soka.

U nastavku su, u Tablici 11, izračunati novi podaci za ocjenu ozbiljnosti pogrešaka (S),

ocjenu učestalosti pojave pogrešaka (O), ocjenu vjerojatnosti otkrivanja (D), novi faktor

prioriteta rizika (RPN) i novi faktor kritičnosti (CRIT) nakon provedenih korektivnih

akcija na mjerama kontrole nad procesom proizvodnje.

49

Tablica 11: Ponovljena FMEA analiza

POGREŠKA S O D RPN CRIT

Nedovoljno oprano voće 6 7 2 84 42

Ne uklanjanje smeća,

zemlje i sl. iz voća

7 7 2 98 49



7 6 2 84 42


listova na voću

7 6 2 84 42


U ponovljenoj FMEA analizi je temeljem nalaza početne analize dodijeljena ista ocjena

ozbiljnosti nastanka pogrešaka nedovoljnog pranja voća i ne uklanjanja nečistoća iz voća

zračnim i vodenim mlaznicama, unatoč značajnom utjecaju tih pogrešaka na kvalitetu

finalnog proizvoda. Provoditelj FMEA analize se odlučio za takav postupak zbog toga

što je i dalje vjerojatnost nastanka tih pogrešaka umjereno niska (pojavljivanje pogreške

jednom u godini ili vjerojatnost pojavljivanja šest puta na 100,000 procesa proizvodnje),

te zbog toga što je utvrđeno kako su primjenjivane mjere kontrole visoko učinkovite u

otkrivanju tih pogrešaka. No, zaključak ponovno provedene FMEA analize je da treba

provoditi kontinuirano detaljno skeniranje procesa proizvodnje i učestalosti pojavljivanja

navedenih pogrešaka kako bi se pravovremeno primijenile potrebne korektivne akcije

ukoliko se uoči porast učestalosti pojavljivanja pogrešaka nedovoljnog čišćenja sirovina

uzrokovanog kvarovima strojeva i postrojenja.

Obzirom da su se, nakon početno provedene FMEA analize, sve korektivne mjere

mehanizama kontrole odnosile na poboljšanja kontrole rada djelatnika u odjelu

proizvodnje koji su zaduženi za uklanjanje svih fizičkih nedostataka na sirovini najviše

je promjena uočeno upravo u tom dijelu proizvodnog ciklusa.

U ponovljenoj FMEA analizi je dodijeljena jednaka razina ozbiljnosti nastanka ranije

navedenih pogrešaka zbog toga što one direktno utječu na zdravstvenu ispravnost

proizvoda i razinu kvalitete finalnog proizvoda čime direktno utječu na smanjeno

50

zadovoljstvo potrošača i indirektno na poslovni ugled i uspjeh poduzeća. Nakon što su

provedene dodatne edukacije djelatnika odjela proizvodnje i nakon što je oformljen tim

djelatnika odjela kontrole koji vrše kontrolu nad radom djelatnika odjela proizvodnje

ispunjene su temeljne pretpostavke za predviđanje manje vjerojatnosti nastupanja tih

pogrešaka u procesu proizvodnje sa većom vjerojatnosti otkrivanja njihovog

pojavljivanja u procesu proizvodnje. Uočena su znatna poboljšanja sustava kontrole što

je direktna posljedica provedene FMEA analize koja je omogućila uvid u učinkovitost

postojećih metoda kontrole i njihovo poboljšanje. Temeljem provedenih poboljšanja

usavršen je i proces kontrole i proces proizvodnje što poduzeću jamči kvalitetan i

zdravstveno ispravan finalni proizvod koji će u potpunosti zadovoljiti potrebe potrošača

i pomoći poduzeću učvrstiti tržišnu poziciju.

51

5. ZAKLJUČAK

Nakon proučavanja metodologije provedbe FMEA analize, njezine svrhe, ciljeva i zadaća

te provedene FMEA analize na konkretnom primjeru moguće je potvrditi postavljenu

radnu hipotezu koje se prije svega odnosi na dokazivanje značaja i koristi provedbe

FMEA analize procesa proizvodnje kao dodatne kontrole unatoč uspostavljenom sustavu

upravljanja kvalitetom, temeljenom na međunarodnoj normi ISO 9001, i sustavu

upravljanja zdravstvenom ispravnošću hrane, temeljenom na međunarodnoj normi ISO

22000.

Temeljem nalaza ponovljene FMEA analize, u pogledu novo izračunatih faktora

prioriteta rizika i faktora kritičnosti, nakon provedenih korektivnih akcija moguće je

potvrditi postavljenu radnu hipotezu koja glasi:

Primjena FMEA metode u upravljanju rizicima u procesu proizvodnje bezalkoholnih pića

doprinosi kvaliteti proizvedenih proizvoda i pozitivno utječe na stvaranje preduvjeta za

postizanje stabilne tržišne pozicije poduzeća.

Provedba FMEA analize u procesu proizvodnje prirodnog voćnog soka u poduzeću Coca-

Cola HBC Hrvatska omogućila je, uz ulaganje određenih sredstava u poboljšanje kontrole

i funkcioniranja samog procesa proizvodnje, značajno smanjenje faktora rizika prioriteta

i rizika kritičnosti uočenih pogrešaka u procesu proizvodnje prirodnog voćnog soka što

ukazuje na značajna poboljšanja u problematičnom dijelu proizvodnog procesa čime se

direktno utječe na unapređenje čitavog procesa proizvodnje.

Obzirom da se najkritičniji dio procesa proizvodnje bezalkoholnih voćnih sokova u

poduzeću odnosi na rad djelatnika u procesu proizvodnje dodatne edukacije o važnosti

kvalitete finalnog proizvoda i postavljenim načelima i zahtjevima kvalitete kao i dodatni

nadzor nad njihovim radom pokazali su se kao uspješne mjere povećanja njihove

učinkovitosti i na taj način smanjile mogućnost nastanka ranije uočenih pogrešaka. Pri

tome su nastali dodatni troškovi edukacije djelatnika u odjelu proizvodnje, ali i troškovi

formiranja odjela nadzora no nastanak tih troškova je u potpunosti opravdan zbog

učestalosti nastanka pogrešaka u ovom dijelu proizvodnog procesa.

52

Troškovi održavanja strojeva i postrojenja ostali su na istoj razini kao i prije provedenih

analiza zbog toga što su tehničari koji su zaduženi za kontrolu rada strojeva nastavili sa

svojim redovitim aktivnostima tekućeg održavanja strojeva i konstantne kontrole rada

strojeva u procesu proizvodnje prirodnog voćnog soka. Obzirom na rijetkost kvarova na

strojevima i postrojenjima te veliku vjerojatnost uočavanja kvarova, zbog stalne

prisutnosti tehničara, nisu poduzimane dodatne akcije.

Korektivne mjere utvrđene FMEA analizom omogućile su smanjenje vjerojatnosti pojave

pogrešaka u procesu proizvodnje što direktno utječe i na smanjenje vjerojatnosti

proizvodnje finalnog proizvoda koji ne zadovoljava stroge zahtjeve kvalitete finalnog

proizvoda postavljene od strane vrhovnog menadžmenta i u skladu sa očekivanjima

potrošača.

Obzirom da poduzeće teži postizanju tržišnog vodstva u proizvodnji bezalkoholnih pića

potrebno je konstantno ulagati u unapređenje procesa unutar poduzeća i poboljšanje

sustava upravljanja kvalitetom jer je kvalitetan proizvod osnovni preduvjet stvaranja

lojalnosti potrošača i poslovne uspješnosti poduzeća.

Temeljem provedene analize je uočeno kako upravo primjena FMEA analize može

uvelike doprinijeti poboljšanju procesa proizvodnje i shodno time osigurati proizvodnju

kvalitetnih proizvoda koje će poduzeće plasirati na tržište. Razlog tome je njezino glavno

obilježje, a to je prevencija nedostataka.

Obzirom da poduzeće ima već uspostavljene druge sustave upravljanja, troškovna

opravdanost FMEA analize leži upravo u njezinom preventivnom obilježju. Ulaganjem

relativno malih sredstava u provedbu FMEA analize i provedbu utvrđenih korektivnih

mjera izbjegavaju se znatno veći troškovi umanjenja posljedica koje može prouzročiti loš

proces proizvodnje iz kojeg nastaju proizvodi niske razine kvalitete.

53

Popis literature

1. Anonymous 1: What You Need to Know About Failure Mode and Effects

Analysis (FMEA), dostupno na: http://www.qualitytrainin gportal.com /reso ur

ces/fmea/ [10.1.2015.]

2. Brussee, W. (2004) Statistics for Six Sigma Made Easy, McGraw Hill, New York

3. Buntak, K., Drožđek, I., Koščak, M. (2014) Metodologija implementacije

upravljanja rizicima FMEA metodom, Tehnički glasnik 8, br. 1, str. 25-33.

4. Carlson, C. S. (2012) Effective FMEAs: Achieving safe, reliable, and economical

products and processes using failure mode and effects analysis, Wiley, New

Jersey

5. Coca-Cola HBC, dostupno na: http://www.coca-colahellenic.hr/Aboutus/History/

[12.1.2014.]

6. Coca-cola 1: Smjernice za dobavljače Coca-Cola HBC Hrvatska, dostupno na:

http://www.coca-colahellenic.hr/Towardssustainabilit/Marketplace/Workingwit

hoursuppli/ [5.1.2015.]

7. Coca-cola 2: Politika zaštite okoliša, dostupno na: http://www.coca-colahe

llenic.hr/ Towardssustainabilit/ Ourappro ach/Sustainabilitypolici/ [5.1.2015.]

8. Coca-cola 3: Politika zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, dostupno na:

http://www.coca-colahellenic.hr/Towardssustainabilit/Ourapproach/Sustainabili

typolici/ [5.1.2015.]

9. Coca-cola 4: Politika upravljanja zdravstvenom ispravnošću i kvalitetom,

dostupno na: http://www.coca-colahellenic.hr/Aboutus/Production/ [5.1.2015.]

10. Dobrović, T. (2004) FMEA metoda u upravljanju rizicima, Zbornik radova 6.

Simpozija o kvaliteti: Kvalitetom u europske integracije, Hrvatsko društvo

menadžera kvalitete, Oskar, Zagreb, Zadar, str. 209-214.

11. Dobrović, T., Tadić, D., Stanko, Z. (2008) FMEA metoda upravljanja kvalitetom,

Poslovna izvrsnost Zagreb, godina II, br. 2, str. 97-104.

12. FMEA Forms, dostupno na: http://www.qualitytrainingportal.com/resources/f

mea/index.htm [10.1.2015.]

13. FMEA metodologija, dostupno na: http://www.svijet-kvalitete.com/indeks.php/

upravljanje-kvalitetom/878-fmea-metodologija [9.1.2015.]

54

14. McDermott, R. E., Mikulak, R. J., Beauregard, M. R. (1996) The basics of FMEA

Productivity Inc., New York

15. Lazibat, T. (2009) Upravljanje kvalitetom, Znanstvena knjiga d.o.o., Zagreb

16. Lipol, L. S., Haq, J. (2011) Risk Analysis Method: FMEA/FMECA in the

Organizations, International Journal of Basic & Applied Sciences, Vol. 11, No.

05, str. 49-57.

17. Mraz, M., Huber, B. (2005) FMEA – FMECA, Management & applied

informatics, Ljubljana

18. Pande, P. S., Neuman, R. P., Cavanagh, R. R. (2000) The Six Sigma Way,

McGraw Hill, New York

19. Projekt uspostave sustava upravljanja kvalitetom poduzeća Coca-Cola HBC

Hrvatska

20. Rešetar, A. (2012) Primjena FMEA metode u kontroli kvalitete grafičke

proizvodnje. Diplomski rad. Grafički fakultet, Zagreb

21. Smith, D. L. (2011) FMEA: Preventing a Failure Before Any Harm Is Done,

dostupno na: http://www.isixsigma.com/tools-templates/fmea/fmea-preventing-

failure-any-harm-done/ [20.2.2015.]

22. Stamatis, D. H. (2003) Failure mode and effect analysis: FMEA from theory to

execution, ASQ Quality Press, Milwaukee, Wisconcent

23. Šiško Kuliš, M. (2009) Utjecaj osposobljenosti tvrtki za primjenu TQM-a na

efikasnost poslovanja u elektroenergetskom sektoru Republike hrvatske,

Magistarski rad, Ekonomski fakultet Split

55

Popis tablica

REDNI

BROJ

NAZIV TABLICE STRANICA

1. Ocjena ozbiljnosti pogrešaka 16

2. Ocjena vjerojatnosti pojavljivanja 17

3. Ocjena otkrivanja pogreške 18

4. FMEA obrazac 20

5. Povijest razvoja poduzeća 23

6. Ocjena ozbiljnosti pogrešaka u procesu proizvodnje voćnog

soka u poduzeću Coca-Cola HBC Hrvatska

40

7. Ocjena učestalosti pojavljivanja pojedinih pogrešaka u

procesu proizvodnje voćnog soka u poduzeću Coca-Cola

HBC Hrvatska

41

8. Ocjena vjerojatnosti otkrivanja pojedinih pogrešaka u


HBC Hrvatska

43

9. Faktor prioriteta rizika i faktor kritičnosti pogrešaka u


HBC Hrvatska

45

10. Mehanizmi kontrole procesa proizvodnje voćnog soka u

poduzeću Coca-Cola HBC Hrvatska

46

11. Ponovljena FMEA analiza 49

56

Popis ilustracija

REDNI

BROJ

NAZIV ILUSTRACIJE STRANICA

1. Ključni elementi primjene FMEA metode 4

2. Radni list FMEA analize dizajna 8

3. Ilustracija 3: Radni list FMEA analize procesa 9

4. Osnovni koraci FMEA metode 14

5. Faze uspostave sustava upravljanja 26

6. Faze procesa proizvodnje 35

57

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom PRIMJENA FMEA METODE

UPRAVLJANJA KVALITETOM U FUNKCIJI POSTIZANJA POSLOVNE

IZVRSNOSTI NA PRIMJERU PODUZEĆA COCA-COLA HBC HRVATSKA izradio

samostalno pod voditeljstvom Doc. dr. sc. Lare Jelenc. U radu sam primijenio

metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju

diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam

izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način

citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan

u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student:

Luka Šmalcelj

Documents

PRIMJENA FMEA METODE UPRAVLJANJA KVALITETOM U …oliver.efri.hr/zavrsni/833.B.pdf · 2 2. Primjena FMEA metode u proizvodnji bezalkoholnih pića učinkovita je u pronalaženju uzroka