PRIMJENA MJERA ZA POVEĆANJE ENERGETSKE …učinkovitosti stambene zgrade te da u navedenom radu nisu na nedozvoljeni način korišteni dijelovi tuđih radova. _____ Matej Princip

SVEUČILIŠTE U RIJECI

TEHNIČKI FAKULTET

Sveučilišni diplomski studij strojarstva

Diplomski rad

PRIMJENA MJERA ZA POVEĆANJE ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI STAMBENE ZGRADE

Rijeka, siječanj 2016. Matej Princip

0069043205

SVEUČILIŠTE U RIJECI

TEHNIČKI FAKULTET

Sveučilišni diplomski studij strojarstva

Diplomski rad

PRIMJENA MJERA ZA POVEĆANJE ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI STAMBENE ZGRADE

Mentor: Prof. dr. sc. Bernard Franković Komentor: Prof. dr.sc. Kristian Lenić

Rijeka, siječanj 2016. Matej Princip

0069043205

IZVORNIK DIPLOMSKOG ZADATKA

Ja, Matej Princip, pod punom moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornošću, izjavljujem

da sam isključivi autor diplomskog rada pod naslovom Primjena mjera za povećanje energetske

učinkovitosti stambene zgrade te da u navedenom radu nisu na nedozvoljeni način korišteni

dijelovi tuđih radova.

____________________________

Matej Princip

ZAHVALA

Zahvaljujem svom mentoru prof. dr. sc. Bernardu Frankoviću i komentoru prof. dr. sc. Kristianu

Leniću na strpljenju, pomoći i vodstvu pri izradi ovog Diplomskog rada. Također se zahvaljujem

svojoj obitelji na pruženoj pomoći tijekom studiranja i periodu izrade Diplomskog rada.

Diplomski rad Matej Princip

Tehnički fakultet u Rijeci 1

1 SADRŽAJ

1 SADRŽAJ ................................................................................................................................ 1

2 UVOD ...................................................................................................................................... 3

3 OSNOVNO O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI U ZGRADARSTVU ..................... 4

4 OPĆI PODACI ....................................................................................................................... 7

4.1 OPĆENITI OPIS OBJEKTA I TEHNIČKIH SUSTAVA U OBJEKTU ................................................. 7 4.2 ODREĐIVANJE ENERGETSKIH FUNKCIONALNIH CJELINA .................................................... 12

5 SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA ................................................................................... 13

5.1 GRAĐEVINSKI I ARHITEKTONSKI ELEMENTI ZGRADE ......................................................... 13 5.1.1 Opis općeg stanja zgrade i vanjske ovojnice zgrade ................................................. 13 5.1.2 Analiza toplinskih karakteristika ovojnice ................................................................ 15

5.2 ANALIZA SUSTAVA GRIJANJA ............................................................................................ 16 5.3 ANALIZA SUSTAVA HLAĐENJA .......................................................................................... 20 5.4 ANALIZA SUSTAVA VENTILACIJE ....................................................................................... 21 5.5 ANALIZA SUSTAVA PRIPREME POTROŠNE TOPLE VODE ...................................................... 21 5.6 ANALIZA SUSTAVA OPSKRBE I POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE .................................... 22

5.6.1 Analiza sustava rasvjete ............................................................................................ 24 5.6.2 Analiza ostalih sustava potrošnje električne energije ............................................... 28

5.7 SUSTAVI POTROŠNJE VODE ................................................................................................ 31 5.8 SUSTAV REGULACIJE I UPRAVLJANJA ................................................................................ 31

6 ENERGETSKA ANALIZA ................................................................................................. 32

6.1 ANALIZA POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE ..................................................................... 32 6.2 ANALIZA POTROŠNJE VODE ............................................................................................... 37 6.3 ANALIZA POTROŠNJE LOŽ ULJA ......................................................................................... 40

6.3.1 Modeliranje potrošnje lož ulja .................................................................................. 41

7 UKUPNA EMISIJA CO2 ..................................................................................................... 42

8 PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ........................................... 43

8.1 MJERA G1: TOPLINSKA IZOLACIJA FASADNIH ZIDOVA– 14 CM, STAMBENI DIO- ZONA 2 .... 43 8.2 MJERA G2: TOPLINSKA IZOLACIJA RAVNOG KROVA – 18 CM, STAMBENI DIO-ZONA 2 ....... 45 8.3 MJERA G3: ZAMJENA POSTOJEĆE FASADNE STOLARIJE PVC STOLARIJOM, STAMBENI DIO –

ZONA 2 ........................................................................................................................................ 47 8.4 UKUPNA PRIMJENA MJERA IZOLACIJE VANJSKOG ZIDA I RAVNOG KROVA, STAMBENI DIO-

ZONA 2 ........................................................................................................................................ 49 8.5 UKUPNA PRIMJENA SVIH GRAĐEVINSKIH MJERA, STAMBENI DIO- ZONA 2 ......................... 51 8.6 MJERA G4: TOPLINSKA IZOLACIJA FASADNIH ZIDOVA – 14 CM, NESTAMBENI DIO- ZONA 1 53 8.7 MJERA G5: ZAMJENA POSTOJEĆE FASADNE STOLARIJE PVC STOLARIJOM, NESTAMBENI DIO-

ZONA 1 ........................................................................................................................................ 55 8.8 UKUPNA PRIMJENA SVIH GRAĐEVINSKIH MJERA, NESTAMBENI DIO- ZONA 1 ..................... 57 8.9 MJERA: POBOLJŠANJE ELEKTROENEREGETSKOG SUSTAVA RASVJETE ................................ 59

8.9.1 Mjera E1: poboljšanje sustava rasvjete .................................................................... 61 8.10 MJERA: POBOLJŠANJE TERMOTEHNIČKOG SUSTAVA .......................................................... 64

8.10.1 Mjera T1: zamjena postojećeg kotla kotlom na biomasu .......................................... 64



8.10.2 Mjera T2: ugradnja termostatskih radijatorskih setova na radijatore i automatskih

ventila za hidrauličko balansiranje sustava grijanja ............................................................. 68 8.11 POBOLJŠANJE SUSTAVA GOSPODARENJA VODOM .............................................................. 75

8.11.1 Mjera T3: ugradnja štedne armature na slavine ...................................................... 75 8.11.2 Mjera T4: ugradnja štedljivih vodokotlića ................................................................ 76 8.11.3 Mjera T5: ugradnja štedljive tuš armature ............................................................... 78

9 SUMARNI PRIKAZ MJERA ............................................................................................. 80

10 ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 83

11 LITERATURA .................................................................................................................. 84

12 PRILOZI ............................................................................................................................ 85



2 UVOD

Predmet ovog diplomskog rada je energetski pregled zgrade te preliminarni prikaz potencijalnih

mjera energetske učinkovitosti kroz analizu toplinskih gubitaka ovojnice zgrade, analizu sustava

grijanja, ventilacije i klimatizacije, kao i sustava pripreme potrošne tople vode te električnih

instalacija zgrade.

Proračun potrebne toplinske energije za grijanje je napravljen u skladu s Tehničkim propisom o

racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (N.N.97/14. – u daljnjem tekstu

Tehnički propis) u računalnom programu „KI Expert“ te je određen energetski razred u skladu s

Pravilnikom o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (N.N. 48/14.– u

daljnjem tekstu Pravilnik).

Prikazan je proračun smanjenja potrebne toplinske energije za grijanje rekonstrukcijom vanjske

ovojnice zgrade, poboljšanjem termotehničkog i elektroenergetskog sustava te opća ponašanja

korisnika za smanjenje potrošnje energije.

Također je prikazana procjena iznosa ulaganja za provođenje predloženih mjera, procjena iznosa

uštede energije i rokovi povratka investicije, kao i smanjenje emisije CO2.



3 OSNOVNO O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI U ZGRADARSTVU

Pod pojmom energetske učinkovitosti podrazumijevamo široki opseg djelatnosti kojima je

krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije u promatranom objektu, što rezultira

smanjenjem emisije CO2 uz nepromijenjenu toplinsku, svjetlosnu i drugu udobnost njezinih

stanara.

Energetska učinkovitost u zgradama i održiva gradnja te primjena obnovljivih izvora energije,

danas postaje apsolutni prioritet svih aktivnosti u području energetike i gradnje u Europskoj

uniji. Nedostatak energije i nesigurnost u opskrbi energijom, uz stalan rast cijena energenata te

klimatske promjene i zagađenje okoliša zbog neracionalne potrošnje energije te porast korištenja

energije za hlađenje, posebno uvođenjem klimatizacije zgrada zahtijeva ozbiljan pristup

iznalaženja mjera za povećanje energetske učinkovitosti, mogućnosti korištenja obnovljivih

izvora energije, daljinskog grijanja i hlađenja, smanjenja korištenja fosilnih goriva i zagađenja

okoliša u kojem živimo.

Energetska učinkovitost u zgradama uključuje cijeli niz različitih područja mogućnosti uštede

toplinske i električne energije, uz racionalnu primjenu fosilnih goriva te primjenu obnovljivih

izvora energije u zgradama, gdje god je to funkcionalno izvedivo i ekonomski opravdano.

Zbog velike potrošnje energije u zgradama, a istovremeno i najvećeg potencijala energetskih i

ekoloških ušteda, energetska efikasnost je danas prioritet suvremene arhitekture i energetike.

Akcijski plan za energetsku efikasnost, niz direktiva i poticajnih mehanizama te obavezna

energetska certifikacija zgrada, upućuju na hitnu potrebu smanjenja potrošnje energije u

zgradama. Time se utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, duži životni vijek zgrade te

doprinosi zaštiti okoliša. Sektor stambenih i nestambenih zgrada u Hrvatskoj troši preko 40%

ukupne finalne potrošnje energije, uz stalan rast potrošnje.



Slika 3.1. Udio potrošnje po sektorima

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske

potrošnje). Na slici 3.1. prikazan je udio potrošnje po sektorima. Na potrošnju energije u zgradi

utječu:

• karakteristike građevine,

• energetski sustavi u zgradi,

• klimatski uvjeti,

• navike korisnika.

Slika 3.2. Bilanca energije zgrade



Na slici 3.2. prikazani su gubici kroz pojedine građevinske elemente. Toplinska zaštita zgrada

jedna je od najvažnijih tema zbog ogromnog potencijala energetskih ušteda. Nedovoljna

toplinska izolacija dovodi do povećanih toplinskih gubitaka zimi, hladnih obodnih konstrukcija,

oštećenja nastalih kondenzacijom (vlagom) te pregrijavanja prostora ljeti. Posljedice su oštećenja

konstrukcije te neudobno i nezdravo stanovanje. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću

količinu energije što dovodi do povećanja cijene korištenja i održavanja prostora, ali i do većeg

zagađenja okoliša.



4 OPĆI PODACI

4.1 Općeniti opis objekta i tehničkih sustava u objektu

Predmetna zgrada je smještena u Petrinji na adresi Trg narodnih učitelja 2, k.č. 1832/1 k.o.

Petrinja. Zgrada je izgrađena 1983. godine.

Zgrada je stambeno-poslovne namjene u kojoj su na ukupno 5 etaža smještena 2 poslovna

prostora i 12 stanova. Negrijane zajedničke prostorije, spremišta, kotlovnica, wc i tuš u

kotlovnici te prostorija kotlovničara su smještene u prizemlju. Poslovni prostori smješteni su u

prizemlju zgrade, dok su stanovi smješteni na preostala četiri kata. U prizemlju te na svim

etažama je negrijani zajednički hodnik sa stubištem. Građevinsko stanje nije zadovoljavajuće.

Slika 4.1. Stambeno-poslovna zgrada– zapadno pročelje



Slika 4.2. Stambeno-poslovna zgrada– istočno pročelje

Potrebe za toplinskom energijom predmetne zgrade zadovoljene su putem centralnog sustava

grijanja, sa lož uljem (LUEL) kao energentom. Toplina se u prostore objekta predaje preko

radijatora. Priprema potrošne tople vode se vrši lokalno, odnosno svaki stan ima vlastitu

pripremu. Sustav hlađenja je izveden lokalno preko split sustava za pojedine stambene jednice.

Ventilacija prostora je prirodna. Zgrada je priključena na mjesni vodovod, a potrošnja se mjeri

putem registriranog vodomjera. Voda u objektima se troši za potrebe sanitarne i pitke potrošne



tople vode. Preuzimanje električne energije se vrši pojedinačno za svaki prostor, kao i

zajednička potrošnja sustava zgrade.

U donjim tablicama prikazani su ulazni podaci za proračun potrebne toplinske energije i

određivanje energetskog razreda poslovnog dijela zgrade – Zona 1 i stambenog dijela zgrade –

Zona 2 te rezultati proračuna.

Tablica 4.1. Ulazni podaci za izračun i dobivene vrijednosti – poslovni dio-Zona 1

Opis j.m.

Broj etaža - 1

Ploština korisne površine zgrade Ak m2 101,42

Obujam grijanog dijela zgrade Ve m3 462,22

Neto obujam grijanog zraka m3 351,29

Oplošje grijanog dijela zgrade A m2 349,10

Faktor oblika zgrade fo m-1 0,76

Broj izmjena zraka

(unos uz proračun koeficijenta toplinskog gubitka provjetravanjem)

1/h 0,6

Položaj zgrade Kontinentalna

Petrinja

Zone u zgradi n 1

Projektna unutarnja temperatura za grijanje o C 20

Projektna unutarnja temperatura za hlađenje o C 22

Srednja mjesečna temperature vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,min

°C -0,7

Srednja mjesečna temperature vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max

°C 20,8

Izračunata godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje QC,nd kWh/a 3.777,16

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd kWh/a 31.090,04

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za referentne klimatske podatke QH,nd,ref

kWh/a 30.811,65

U sljedećoj tablici prikazan je energetski razred objekta prema Pravilniku.



Tablica 4.2. Energetski razred zgrade – Zona 1

Izračunata vrijednost

Q’’H,nd


Q’H,nd

Dopuštena vrijednost

Q’H,nd,dop

QH,nd,rel Energetski razred

kWh/m2a kWh/m3a kWh/m3a % Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke (za nestambene zgrade)

306,55 67,26 30,00 / /

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici grijanog dijela zgrade za referentne klimatske podatke (za nestambene zgrade) (referentna klima- kontinentalna)

303,80 66,66 30,00 261 G



Tablica 4.3. Ulazni podaci za izračun i dobivene vrijednosti – stambeni dio-Zona 2

Opis j.m.

Broj etaža - 4

Ploština korisne površine zgrade Ak m2 766,66

Obujam grijanog dijela zgrade Ve m3 2.692,24

Neto obujam grijanog zraka m3 2.153,79

Oplošje grijanog dijela zgrade A m2 1.194,69

Faktor oblika zgrade fo m-1 0,44

Broj izmjena

zraka

(unos uz proračun koeficijenta toplinskog gubitka

provjetravanjem) 1/h 0,6

Položaj zgrade Kontinentalna

Petrinja

Zone u zgradi n 1

Projektna unutarnja temperatura za grijanje o C 20

Projektna unutarnja temperatura za hlađenje o C 22

Srednja mjesečna temperature vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na

lokaciji zgrade Θe,mj,min °C -0,7

Srednja mjesečna temperature vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max

°C 20,8

Izračunata godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje QC,nd kWh/a 10.218,01

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd kWh/a 189.874,30

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za referentne klimatske podatke QH,nd,ref

kWh/a 188.222,00

U sljedećoj tablici prikazan je energetski razred objekta prema Pravilniku.



Tablica 4.4. Energetski razred zgrade – Zona 2


Q’’H,nd


Q’’H,nd

Q’’H,nd,ref Energetski razred

kWh/m2a kWh/m2a kWh/m2a Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke (za stambene zgrade)

247,66 50,40 / /

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici grijanog dijela zgrade za referentne klimatske podatke (za stambene zgrade) (referentna klima - kontinentalna)

245,51 50,40 246 F

4.2 Određivanje energetskih funkcionalnih cjelina

Zgrada se sastoji od dvije energetske cjeline: stambenog dijela zgrade koji obuhvaća stanove i

zajedničko stubište te poslovnog dijela koji obuhvaća poslovne prostore u prizemlju.



5 SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA

5.1 Građevinski i arhitektonski elementi zgrade

Proračun potrebne toplinske energije za grijanje je napravljen u skladu s Tehničkim propisom o

racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (N.N.97/14. – u daljnjem tekstu

Tehnički propis) u računalnom programu „KI Expert“ te je određen energetski razred u skladu s

Pravilnikom o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (N.N. 48/14.– u

daljnjem tekstu Pravilnik). Referentna klima je kontinentalna, meteorološka postaja za stvarne

klimatske podatke je Sisak. Zgrada ima dvije zone – grijani nestambeni (Zona 1) i stambeni

prostor (Zona 2).

Predmetna zgrada je stambeno-poslovna za koju je grijanje predviđeno na temperaturu 18ºC ili

višu. Unutarnja projektna temperatura za grijanje 20ºC, za hlađenje 22ºC, broj izmjena zraka je

0,6/h za Zonu 1 i Zonu 2 (umjereno zaklonjena zgrada, sa više izloženih fasada, srednje razine

zrakonepropusnosti).

5.1.1 Opis općeg stanja zgrade i vanjske ovojnice zgrade

Zgrada je sjevernim pročeljem prislonjena na susjednu zgradu te je približno pravokutnog

tlocrta. Konstrukcija zgrade je armirano betonska sa ispunom od sendvič zidova sa završnim

slojem od fasadne opeke. Pročelja su orijentirana na sjever, zapad, istok i jug. Ulaz u zgradu

nalazi se sa istočne i zapadne strane.

Brutto grijani obujam Zone 1 iznosi iznosi 462,22 m3, netto grijana površina 101,42 m2, dok je

netto grijani obujam zraka 351,29 m3. Brutto grijani obujam Zone 2 iznosi iznosi 2.692,24 m3,

netto grijana površina 766,66 m2, dok je netto grijani obujam zraka 2.153,79 m3.

Vanjski zidovi zgrade izrađeni su kao „sendvič zidovi“ od armiranog betona sa završnim slojem

od fasadne opeke ukupne debljine 28 cm, te od armiranog betona debljine 28,5 cm obostrano

ožbukanog vapneno-cementnom žbukom. Na zidovima se ne nalazi toplinska izolacija. Podovi

na tlu sastoje se od betonske ploče debljine 12 cm, hidroizolacije, cementnog estriha, te završne



podloge od keramičkih pločica ili parketa. Međukatna konstrukcija je armiranobetonska ploča sa

cementnim estrihom i završnom podlogom od kermičkih pločica ili parketa. Ravi krov izveden

je kao armiranobetonska ploča debljine 18 cm sa hidroizolacijom. Postojeći otvori na pročelju

nestambenog dijela- Zoni 1 su aluminijski sa dvostrukim IZO staklom te metalni sa jednostrukim

staklom, dok se na stambenom dijelu- Zoni 2 nalaze PVC prozori sa dvostrukim IZO staklima i

drveni prozori sa duplim staklom koji ne zadovoljavaju Tehnički propis.

Slika 5.1. Prikaz otvora pročelja – nestambeni dio

Slika 5.2. Prikaz otvora pročelja – stambeni dio



5.1.2 Analiza toplinskih karakteristika ovojnice

Građevinsko stanje zgrade nije zadovoljavajuće. Građevinski elementi ne zadovoljavaju

Tehnički propis.

U tablici 5.1. prikazani su koeficijenti prolaza topline kroz građevinske elemente predmetne

zgrade.

Tablica 5.1. Prikaz koeficijenta prolaza topline (grijani prostori zgrade)

Koeficijent

prolaska

topline

Maksimalni dozvoljeni

koeficijent prolaska

topline

Površina

W/m2K W/m2K m2

Vanjski zidovi 2,62-3,25 0,30 485,24

Zidovi prema negrijanom stubištu 2,52 0,40 279,65

Ravni krov iznad grijnog prostora 3,56 0,25 241,70

Stropovi prema negrijani prostorijama 2,68 0,40 106,48

Pod na tlu 2,85 0,30 122,28

Stropovi iznad vanjskog prostora 3,26 0,25 19,34

Prozori 1,80-5,90 1,40 269,95

Ulazna vrata 2,40-4,00 2,00 19,06

Temeljem dostupnih podataka o objektu i pregledom objekta proveden je proračun toplinskih

gubitaka zgrade. U tablicama 5.2. i 5.3. prikazani su koeficijenti toplinskih gubitaka.

Tablica 5.2. Prikaz koeficijenata toplinskih gubitaka – nestambeni dio- Zona 1

Koeficijenti toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu W/K

Koeficijent toplinskih gubitaka kroz vanjske zidove: 243,348

Koeficijent toplinskih gubitaka kroz otvore: 188,325

Koeficijent toplinskih gubitaka kroz negrijane prostore: 163,696

Koeficijent toplinskih gubitaka kroz tlo: 145,242

Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem: 69,55

Ukupni koeficijent toplinskih gubitaka: 810,16



Tablica 5.3. Prikaz koeficijenata toplinskih gubitaka – stambeni dio- Zona 2

Koeficijenti toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu W/K

Koeficijent toplinskih gubitaka kroz vanjske zidove i krov: 2.205,795

Koeficijent toplinskih gubitaka kroz otvore: 729,324

Koeficijent toplinskih gubitaka kroz negrijane prostore: 212,843

Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem: 426,45

Ukupni koeficijent toplinskih gubitaka: 3.574,41

5.2 Analiza sustava grijanja

PODSUSTAV PROIZVODNJE TOPLINSKE ENERGIJE

Proizvodnja toplinske energije za predmetni objekt odvija se u lijevano željeznom uljnom kotlu,

proizvođača „Ferroli“. Kotao osim predmetne zgrade, toplinskom energijom opskrbljuje još tri

susjedne zgrade. Nazivna snaga kotla iznosi 1.000 kW, a iskoristivost kotla je η = 90 %.

Pripadajući plamenik je atmosferske izvedbe, sadrži piezzo upaljač i filter za nečistoće.

Priključak je navojni tako da ga je moguće skidati po potrebi. Proizvođač plamenika je

„Giersch“. Dovod goriva osiguran je iz dva spremnika, pojedinačnog kapaciteta 3000 l.

Spremnik je propisno smješten te se nalazi u uljnoj kadi.

Toplovodni sustav grijanja je projektiran za temperaturni režim grijanja 80/60 °C, međutim

režim rada je varijabilan s obzirom na vanjsku temperaturu, čime upravlja automatika. Kotlovska

regulacija upravlja radom plamenika, regulacijskim tijelima, crpkama. U kotlovnici je montiran

razvodni komandni ormar koji sadrži sklopnike za uključivanje i isključivanje kotla te sklopnike

za automatski rad cirkulacijskih pumpi. Ventilacija kotlovnice je uređena prema Pravilniku.

Ventilacija je prirodna, a omogućena je preko dozračnog otvora sa rešetkom za dovod svježeg

zraka. Rešetka zadovoljava minimalnu propisanu površinu.

Kotlovnica je smještena u prizemlju zgrade. Raspodjela potrošnje toplinske energije nije

izvedena preko kalorimetara, jer isti nisu ugrađeni. Unutarnja projektna temperatura u sezoni



grijanja je 20°. Vizualnim pregledom kotlovnice ocjena općeg stanja je slijedeća: kotao je

potrebno zamijeniti zbog dotrajalosti i neefikasnosti, u prijedlogu mjera obrađena je zamjena

kotla efikasnijim. Prilikom pregleda kotlovnice zatraženo je izvješće o mjerenju i analizi emisija

onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnog izvora, međutim ono nije bilo dostupno. Nisu dostupni

podaci o stvarnom temperaturnom režimu grijanja pa se pretpostavlja da se režim grijanja odvija

prema projektiranom režimu. Sustav se redovito održava. Postoje i dvije lokalne infracrvene

grijalice od 2 kW.

Slika 5.3. Sustav grijanja ( elementi u sustavu )

Slika 5.4. Prikaz ogrjevnih tijela u stanovima



PODSUSTAV RAZVODA TOPLINSKE ENERGIJE

Razvod grijanja iz kolta se sastoji od četri kruga grijanja. Svaki krug je namjenjen jednoj zgradi.

Priključak polaza i povrata svakog kruga je spojen preko postojećih sabirnika odnosno

razdjelnika. Cirkulacijske pumpe na svakom krugu grijanja su ugrađene na povratu radi manjeg

toplinskog opterećenja. Unutar svake pojedinačne zgrade nalaze se po dvije vertikale polaza i

povrata za sjevernu i južnu strane zgrade. Također svaka vertikala ima svoju cirkulacijsku

pumpu. Ekspanzija vode je rješena putem tlačne posude postavljene u kotlovnici.

Slika 5.5. Razvod toplinske energije



PODSUSTAV IZMJENE TOPLINE U PROSTORU

Ukupan broj radijatora: 68.

Ukupna instalirana toplinska snaga ogrjevnih tijela: 200 kW.

Toplinska energija razvodi se putem medija do radijatora. U sljedećoj tablici, navedena su

instalirana tijela i njihove karakteristike te modulacija rada.

Tablica 5.4. Toplinski učin radijatora i modualcija

Vrsta

radijatora

Učinak

po

članku

(W)

Broj

članaka

Ukupni

toplinski

učin ∑

(kW)

Broj

dana

grijanja

Broj

stupanj

dana

Faktor

pogona

Sati

punog

pogona

Ukupni

učin za

grijanje

( kWh )

aluminijski 160 1.250 200 178,9 2.880,3 0,44 1014 202.772

RADIJATORI

f = fh x f = 0,44 faktor pogona

fh 0,80 faktor rada

f 0,55 opterećenje

bv 1014 sati punog pogona

tp,u 20 Prosječna temperatura

tv 3,9 Temperatura

najhladnijeg mjeseca

tvmin -10 Minimalna temperatura

najhladnijeg mjeseca

Sati rada sustava ( h ) 24



5.3 Analiza sustava hlađenja

Sustav hlađenja je izveden u vidu lokalno instaliranih mono „split“ freonskih uređaja u izvedbi

dizalice topline, različitih proizvođača. U stanovima i poslovnim prostorima prevladavaju

dizalice topline rashladnog učinka Qhl= 3,5 kW. Prema broju vanjskih jedinica split klima na

pročelju zgrade, vidljivo je da veći dio stanova ima ugrađene uređaje za hlađenje (90%), dok svi

poslovni prostori također imaju ugrađene uređaje za hlađenje. Za sustav hlađenja također ne

postoji potpun i detaljan uvid u sustav zbog nemogućnosti ulaska u veći broj stambenih jedinica,

kao što nedostaju i detaljnije informacije od strane suvlasnika vezano za tip uređaja koje koriste

za hlađenje te način korištenja istih.

Kod modulacije rada klima uređaja uzeto je u obzir da u prosjeku sustavi rade otprilike 540 sati

rada, a to je pretpostavljena veličina s obzirom na navike ljudi koji žive u zgradi. Unutarnja

projektna temperatura za hlađenje iznosi 22 stupnja celzijevih.

Slika 5.6. Sustav klimatizacije

Tablica 5.5. Toplinski učin klima uređaja i modulacija

KLIMA UREĐAJI

Broj

jedinica

Učin

grijanja

( kW )

Učin

hlađenja

( kW )

EL.

snaga

(kW)

Broj

stupanj

dana

hlađenja

koef.

pogona

hlađenja

Sati

punog

pogona

hlađenja

Ukupni

učin za

hlađenje

( kWh )

Ukupni

el.učin

za

hlađenje

( kWh )

16 3,5 3,2 1,4 581 0,8 465 36.480 10.423



5.4 Analiza sustava ventilacije

Ventilacija predmetnog objekta je prirodna. Zadaća ventilacije je stalna izmjena onečišćenog

zraka iz prostorije, svježim zrakom iz slobodne atmosfere radi održavanja potrebnih higijenskih

uvjeta neophodnih za normalno funkcioniranje čovjeka. Također pravilnom ventilacijom se

odstranjuje višak vlage i štetnih plinova iz prostora. Pogodna relativna vlažnost zraka u zimskim

mjesecima se kreće između 40 % i 50 %, dok u ljetnim mjesecima do 60 %.

5.5 Analiza sustava pripreme potrošne tople vode

Priprema potrošne tople vode u predmetnoj zgradi se vrši pojedinačnim električnim

akumulacijskim bojlerima, kapaciteta 10 l, 50 l i 80 l. Nazivna snaga električnog grijača u

bojlerima je 2 kW. Ukupna instalirana snaga iznosi 26,4 kW.

Slika 5.7. Električni bojler za pripremu potrošne tople vode



5.6 Analiza sustava opskrbe i potrošnje električne energije

Sustav potrošača električne energije predmetnog objekta sastoji se od više različitih vrsta

potrošača, od kojih neke možemo razvrstati u: rasvjetu, uredsku opremu, kuhinjsku opremu,

sustav za grijanje i hlađenje i sustav pripreme potrošne tople vode.

Cjelokupni elektroenergetski sustav se sastoji od 121.210,00 W instalirane snage. Udio snage

[W] pojedinih vrsta potrošača u ukupnom elektroenergetskom sustavu pogona može se vidjeti u

sljedećim tablicama i grafu.

Slika 5.8. Udio potrošača električne energije prema snazi [kW]

Tablica 5.6. Udio potrošača električne energije prema snazi (po kategorijama potrošača) [W]

Strojevi uređaji i ostala oprema Instalirana snaga

(W)

Rasvjeta 8.110

Kuhinjska oprema 16.400

Ostala oprema 27.000

Potrošači sustava hlađenja 22.400

Uredska oprema 16.900

Grijalice PTV-a 26.400

Neovisne grijalice prostora 4.000



Slika 5.9. Raspodjela potrošača električne energije prema instaliranoj snazi

Iz grafa raspodjele instalirane snage [W] može se zaključiti da od ukupno instalirane snage u

sustavu, 7,00 % ili 8,11 kW otpada na sustav rasvjete, a ostalih 93 % ili 113,10 kW na ostale

potrošače električne energije.

Što se tiče potrošnje električne energije, cjelokupni sustav predmetnog objekta je u 2014. godini

(odabrana kao referentna godina) imao potrošnju od 48.840,00 kWh električne energije.

Raspodjela potrošnje električne energije [kWh] pojedinih vrsta potrošača u ukupnom

elektroenergetskom sustavu može se vidjeti u sljedećoj tablici i grafu.

Tablica 5.7. Udio potrošača električne energije prema modulaciji potrošnje

Udio potrošača el. energ. prema potrošnji [kWh]

Rasvjeta 4.764,00

Ostali potrošači el. energije 44.376,00

Ukupno: 49.140,00



Slika 5.10. Raspodjela potrošača električne energije prema potrošnji

Iz grafa raspodjele potrošnje el. energije [kWh] možemo zaključiti da je od ukupne ostvarene

potrošnje za rasvjetu utrošeno 9,7 % ili 4.764 kWh, dok je je 90,3 % ili 44.376 kWh utrošeno od

strane ostalih potrošača.

5.6.1 Analiza sustava rasvjete

Unutar zgrade nalazi se četiri tipa rasvjetnih tijela: fluorescentne cijevi (T8 - 36W) te žarulje sa

žarnom niti (60W), LED reflektori (50W), halogeni reflektori (150W), CFL štedne žarulje

(25W). Sustav električne rasvjete je uglavnom u lošijem stanju s većinom neučinkovitim

izvorima svjetlosti. Sva rasvjeta se ručno regulira. Fluorescentne cijevi T8 imaju ugrađenu

elektromagnetnu prigušnicu. Ne postoji način za regulacijom svjetlosne jačine. Također nije

prisutna automatska regulacija ni senzori pokreta/prisutnosti. Rasvjeta je većinom dotrajala.

Instalirana električna snaga rasvjete iznosi 8,11 kW.



Tablica 5.8. Popis rasvjetnih tijela

RASVJETA

Tip rasvjete Snaga jedne

jedinice [W]

Snaga

predspojne

naprave [W]

Broj rasvjetnih

tijela

Ukupna

snaga [kW]

T8 - Fluorescentna cijev - 36W 36 9 24 1,08

Štedna - FCL žarulja - 25W 25 0 48 1,2

Halogena žarulja 20 0 36 0,72

Žarulja s žarnom niti - 60W 60 0 76 4,56

Reflektor halogeni 150 0 3 0,45

LED reflektor 50 0 2 0,1

UKUPNO: 189 8,11

Slika 5.11. Rasvjetne armature

Udio pojedinog tipa rasvjete u cjelokupnom sustavu rasvjete zgrade prikazan je na slijedećem

grafu. Na grafu je vidljiva raspodjela tipova rasvjetnih tijela prema instaliranoj snazi, iz kojeg se

može zaključiti da najveći dio rasvjete čini žarulja sa žarnom niti i to 56,23 %. Na ostali tip

rasvjete otpada 43,77 % instalirane snage rasvjete.



Slika 5.12. Udio rasvjete prema instaliranoj snazi

Sljedećom tablicom prikazana je modulacija potrošnje električne energije za rasvjetu.

Tablica 5.9. Modulacija potrošnje rasvjete

Područje

Instalirana snaga (W)

Broj komad

a [kom]

Faktor istovreme

nosti

Faktor korište

nja

Dnevni

sati rada

Godišnje sati rada

Potrošnj

a [kWh]

[%]

Rasvjeta

T8 - Fluorescentna

cijev - 36W 1080 24 0,65 0,65 8 1.233,70 1332 27,97

Štedna - FCL žarulja - 25W

1200 48 0,65 0,60 8 1.138,80 1367 28,68

Halogena žarulja

720 36 0,75 0,60 8 1.314,00 946 19,86

Žarulja s žarnom niti -

60W 4560 76 0,25 0,26 8 189,80 865 18,17

Reflektor halogeni

450 3 0,83 0,80 2 484,72 218 4,58

LED reflektor 100 2 0,65 0,75 2 355,88 36 0,75 UKUPNO: 8110 189 4764 100,00



Na slijedećem grafu prikazana je raspodjela tipova rasvjete prema potrošnji. Iz grafa se vidi da

najveći dio potrošnje koji se odnosi na rasvjetu proizvodi fluorescentna rasvjeta sa

elektromagnetskom prigušnicom i to 94,80 %. Ostatak rasvjete čini ostalih 5,20 % ukupne

potrošnje za rasvjetu.

Slika 5.13. Udio rasvjete prema potrošnji

Napomena: podaci o potrošnji električne energije dobiveni su na temelju modulacije potrošnje

električne energije za rasvjetu.



5.6.2 Analiza ostalih sustava potrošnje električne energije

Ostali potrošači električne energije prikazuju značajnu grupu potrošača unutar zgrade. Pod ostale

potrošače smatramo: uredsku opremu, kuhinjsku opremu, pogonsku opremu, opremu za grijanje

i hlađenje te pripremu potrošne tople vode. Uredska oprema čini grupu potrošača koja se

najčešće nalazi u ovim tipovima objekata kao što su: računalo, monitor, laptop, printer, fax,

fotokopirni uređaj i slično. U grupi uredska oprema potrošači koji prevladavaju su: računalo

(cca. 200W), monitor (cca. 50W), laptop (cca. 100W) i printer (cca. 500W). Kuhinjska oprema

čini grupu potrošača u kojoj se najčešće mogu naći potrošači kao što su: hladnjak, zamrzivač,

rešo, kuhalo za vodu, aparat za kavu, mikrovalna i slično. Pod potrošače sustava grijanja i

hlađenja su uvršteni SPLIT sustavi snaga od 0,8 kW do 2 kW. U same grafove i tablice uvrštene

su još i dodatne grijalice te grijalice potrošne tople vode.

Instalirana električna snaga iznosi 113,10 kW.

Tablica 5.10. Popis ostalih potrošača

Tip opreme Instalirana snaga [W]

Instalirana

snaga u

[kW]

Kuhinjska oprema 16.400 16,4

Ostala oprema 27.000 27,0

Potrošači sustava hlađenja 22.400 22,4

Uredska oprema 16.900 16,9

Grijalice potrošne tople vode 26.400 26,4

Pojedinačne grijalice prostora 4.000 4,0

UKUPNO: 113.100 113,1



Tablica 5.11. Snaga potrošača

Vrsta trošila

Grupa potrošača Količina

Nazivna

snaga

(W)

Ukupna

snaga

(kW)

ST

AM

BE

NI

DIO

Klima potrošači sustava hlađenja 12 1400 16,8

LCD TV ostala oprema 16 500 8

Hladnjak kuhinjska oprema 12 200 2,4

Štednjak kuhinjska oprema 12 100 1,2

Glazbena linija ostala oprema 6 500 3

Računalo uredska oprema 12 200 2,4

Monitor uredska oprema 12 50 0,6

Printer uredska oprema 6 650 3,9

Perilica za suđe kuhinjska oprema 6 2000 12

Perilica za rublje ostala oprema 12 2000 24

PO

SL

OV

NI

DIO

Klima potrošači sustava hlađenja 4 1400 5,6

Računalo uredska oprema 8 200 1,6

Monitor uredska oprema 8 50 0,4

Hladnjak kuhinjska oprema 4 200 0,8

Udio pojedinog tipa ostalih potrošača u cjelokupnom sustavu potrošača električne energije

zgrade prikazan je u slijedećoj tablici i grafu.



Slika 5.14. Raspodjela ostalih potrošača prema instaliranoj snazi

Iz predhodnog grafa je vidljiva raspodjela ostalih potrošača električne energije prema instaliranoj

snazi, iz kojeg se može zaključiti da najveći dio iste sačinjava ostala oprema (23,87%) te

grijalice potrošne tople vode (23,34%).

Na slijedećoj tablici i grafu prikazana je raspodjela ostalih potrošača električne energije prema

potrošnji. Iz grafa se vidi da najveći dio potrošnje koji se odnosi na ostale potrošače dolazi od

sustava grijanja i hlađenja (23,62 %) te uredske opreme (28,02 %).

Tablica 5.12. Tip ostalih potrošača prema potrošnji el. energije

Tip opreme Potrošnja [kWh]

Kuhinjska oprema 5.747

Ostala oprema 5.676

SPLIT sustavi 10.483

Uredska oprema 12.436

Grijalice PTV-a 9.251

Pojedinačne grijalice prostora

784

UKUPNO 44.376



Slika 5.15. Raspodjela ostalih potrošača prema potrošnji el. energije

Napomena: podaci o potrošnji električne energije dobiveni su na temelju modulacije potrošnje

električne energije za ostale potrošače.

5.7 Sustavi potrošnje vode

Predmetni objekt se opskrbljuje sanitarnom i pitkom vodom preko priključka na vodovodnu

mrežu kojom upravlja lokalni distributer. Potrošnja vode objekta se mjeri preko individualnog

vodomjera.

5.8 Sustav regulacije i upravljanja

U predmetnoj zgradi nije uspostavljen sustav regulacije i upravljanja.



6 ENERGETSKA ANALIZA

Tablica 6.1. Struktura referentne potrošnje za 2014. godinu.

Ukupna godišnja

potrošnja

Ukupni godišnji

troškovi

Jedinična cijena

energenata

VODA 1.666 m3 27.389,04 kn 16,44 kn/m3

ELEKTRIČNA

ENERGIJA 48.840 kWh 51.817,89 kn 1,06 kn/kWh

LUEL 23.950 l 128.375,50 kn 0,53 kn/kWh

Kao referentna godina za analize potrošnje energenata i vode uzeta je 2014. godina. Za

referentnu godinu su dostupni svi podaci o potrošnji, potrošnja je ujednačena, nema trajnih

promjena u načinu potrošnje.

6.1 Analiza potrošnje električne energije

Nastavno su prikazani podaci o potrošnji električne energije, i to za 2012., 2013. i 2014. godinu.

Električna energija se obračunava prema tarifnom modelu NN KUĆANSTVO BIJELI, a

preuzima se na više mjernih mjesta. Elementi koji se uzimaju u obračun u predmetnom objektu

su: djelatna energija, stalna mjesečna naknada za mjernu i opskrbnu uslugu, te naknada za

poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora.



Tablica 6.2. Utrošak el. energije u 2012. godini

2012. VT NT JT UKUPNO

[kWh] [kWh] [kWh] [kWh]

1. 3,856 1,730 0 5,586

2. 4,236 2,192 0 6,428

3. 3,562 1,863 0 5,425

4. 2,496 1,310 0 3,806

5. 1,727 846 0 2,573

6. 2,598 737 0 3,335

7. 3,596 750 0 4,346

8. 3,425 728 0 4,153

9. 3,101 671 0 3,772

10. 2,956 683 0 3,639

11. 2,449 1,217 0 3,666

12. 2,614 1,755 0 4,369

Slika 6.1. Pregled troškova i potrošnje električne energije za 2012. godinu






1. 4,653 2,457 0 7,110

2. 4,030 2,155 0 6,185

3. 3,459 1,912 0 5,371

4. 3,325 1,788 0 5,113

5. 1,702 774 0 2,476

6. 2,015 805 0 2,820

7. 2,978 758 0 3,736

8. 2,754 769 0 3,523

9. 1,999 769 0 2,768

10. 1,728 733 0 2,461

11. 2,517 1,040 0 3,557

12. 4,142 2,083 0 6,225







1. 3,799 2,157 0 5,956

2. 3,783 1,869 0 5,652

3. 2,211 2,167 0 4,378

4. 2,354 1,278 0 3,632

5. 1,660 869 0 2,529

6. 2,623 814 0 3,437

7. 3,015 711 0 3,726

8. 3,214 654 0 3,868

9. 2,254 733 0 2,987

10. 1,646 775 0 2,421

11. 2,335 1,589 0 3,924

12. 3,488 2,842 0 6,330




Slika 6.4. Usporedna potrošnja električne energije za predmetne godine



6.2 Analiza potrošnje vode

Analiza i modeliranje potrošnje vode izrađeni su na temelju računa potrošnje vode u razdoblju

2014. godine, broja izljevnih mjesta te broja korisnika objekta. Potrošnja vode tijekom 2014.

godine prikazana je u sljedećoj tablici.

Tablica 6.5. Potrošnja vode tijekom 2014. godine

mjesec 2014.

m3 kn

1. 139 2.285,16

2. 136 2.235,84

3. 131 2.153,64

4. 140 2.301,60

5. 142 2.334,48

6. 141 2.318,04

7. 155 2.548,20

8. 143 2.350,92

9. 135 2.219,40

10. 131 2.153,64

11. 140 2.301,60

12. 133 2.186,52

UKUPNO 1.666,00 27.389,04

U sljedećim tablicama i dijagramima je prikazana potrošnja vode na izljevnim mjestima.



Tablica 6.6. Analiza i modeliranje potrošnje vode za 2014. godinu

Tip izljevnog

mjesta

Broj

jedinica

Broj

korisnika

Broj

dana l/korištenju faktor

Faktor

potrošnje l m3

Umivaonici 26 35 365 4 1 3 153.300 153,30

Tuševi 12 35 365 40 1 1 511.000 511,00

Kotlići 14 35 365 9 1 3 344.925 344,93

Perilica rublja 12 35 365 50 1 2 438.000 438,00

Perilica suđa 12 35 365 25 1 2 219.000 219,00

Ukupno 76 1.666,23

Slika 6.5. Analiza i modeliranje potrošnje vode za 2014. godinu



Tablica 6.7. Modulacija potrošnje PTV i vode ukupno

OBJEKT

VODA

(ukupno)

TOPLA

VODA

Q (TOPLE

VODE )

m3 m3 kWh

STAMBENA

ZGRADA 1.666,23 365,37 21.247

∑ 1.666,23 0,00 21.247

POTROŠNJA

PREMA

RAČUNU

2014. G.

1.666,00

raspodjelom potrošnje vode

prema navikama potrošača

dobiveni rezultat ne odstupa

od potrošnje vode prema

računima RAZLIKA ( ∆ ) -0,23



6.3 Analiza potrošnje lož ulja

Toplinska energija za grijanje objekta proizvodi se u kotlu na lož ulje.

U sljedećoj tablici i dijagramu prikazana je ukupna godišnja potrošnja lož ulja za potrebe

grijanja. Također u tablici su navedeni podaci o energetskoj vrijednosti i jedičnoj cijeni kWh. Za

referentnu potrošnju izabrana je 2014. godina.

Tablica 6.8. Godišnja potrošnja LUEL

LUEL

mjesec

otpreme L Hd (kWh/L) kWh kn/L kn

2014

1.mj. 6.200 10,20 63.258 5,35 33.170,00

3.mj. 5.600 10,20 57.136 5,35 29.960,00

10.mj. 6.600 10,20 67.339 5,37 35.442,00

11.mj. 5.550 10,20 56.626 5,37 29.803,50

∑ 23.950 244.361 128.375,50

Slika 6.6. Godišnja potrošnja LUEL



6.3.1 Modeliranje potrošnje lož ulja

Referentna potrošnju LUEL- og od 23.950 l/a odgovara toplinskoj energiji od 244.361,00 kWh.

Od bruto proizvedene toplinske energije za sustav grijanja, dio topline se izgubi na putu od

izvora topline do krajnjih potrošača kroz podsustav proizvodnje energije, podsustav razvoda i

podsustav predaje topline, prema shemi na slici 6.7.

Ogrjevnim tijelima (radijatorima) preda se konačna toplinska energija od 202.772,00 kWh/a za

grijanje prostora. U odnosu na proračunski dobivenu potrebnu toplinsku energiju za grijanje

prostora za stvarne klimatske podatke od 220.964,34 kWh/a, evidentirana potrošnja topline je

nešto manja, što proizlazi iz načina korištenja sustava zgrade, odnosno može se predpostaviti da

je sustav grijanja radi uštede troškova ekonomičniji.

Postoje dva izvora toplinske energije za grijanje na predmetnom objektu, centralna kotlovnica na

lož ulje i lokalne električne grijalice.

Tablica 6.9. Bilanca proizvodnje toplinske energije

Ukupna godišnja

potrošnja

LOŽ ULJE 244.361 kWh

ELEKTRIČNA

ENERGIJA 784 kWh

Slika 6.6. Shema modulacije potrošnje goriva u predmetnom objek



7 UKUPNA EMISIJA CO2

Izračun emisija CO2 izvršen je prema Metodologiji za provođenje energetskih pregleda, listopad

2014., Prilog 3.6.

Izračun emisije CO2 za vodu se temelji na podatku da za isporuku vode do potrošača treba utrošiti 1

kWh/m3 električne energije. Kako se po svakom kWh proizvedene električne energije emitira 0,235

kg CO2, a specifična težina vode iznosi 0,955 kg, faktor emisije CO2 za vodu se dobije umnoškom

0,235 x 0,955 = 0,224 kg/m3. Emisija CO2 za električnu energiju izračunata je na temelju potrošnje

iz računa za referentnu 2014. godinu.

Tablica 7.1. Specifični faktor emisije CO2 za referentnu godinu

Emisija CO2 Godišnja količina Faktor emisije CO2

(kgCO2/kWh ili m3)

Količina emisije

CO2

(t CO2/a)

Električna energija (kWh) 48.840,00 0,235 11,47

Voda (m3) 1.666,00 0,224 0,37

LUEL (l) 23.950,00 0,300 73,30

UKUPNO: 85,14

Potrošnjom energenata (električna energija i LUEL) te vode u predmetnom objektu, u atmosferu se

emitira cca. 85,14 tona CO2 godišnje.



8 PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

8.1 Mjera G1: toplinska izolacija fasadnih zidova– 14 cm, stambeni dio- zona 2

Uz kvalitetno građevinsko rješenje, predlažemo ugradnju materijala za toplinsku izolaciju klase

negorivosti A1 npr. mineralna vuna (MW), debljine 14 cm u vanjske zidove pročelja, kako bi se

zadovoljio uvjet Tehničkog propisa od U = 0,30 W/m2K. Koeficijent toplinske provodljivosti λ za

odabrani izolacijski materijal iznosi 0,035 W/mK. Toplinska izolacija vanjskih zidova pročelja

izvodi se mineralnom vunom (MW) debljine 14cm, s tankoslojnom silikatnom žbukom debljine

0,25 cm armiranom staklenom alkalno otpornom mrežicom. Mehaničko učvršćenje izvesti PVC

pričvrsnicama s čeličnim trnom. Jedinična cijena rekonstrukcije i izolacijskog materijala iznosi 500

kn/m2. Obračun je po m2. Jedinična cijena izrade fasade koja je korištena u ovom izvještaju odnosi

se isključivo na materijal i rad na izradi toplinske izolacije sa svim potrebnim slojevima. Svi radovi

koji se javljaju kao posljedica ugradnje toplinske izolacije trebaju biti obuhvaćeni troškovnikom

koji je dio nekog drugog elaborata. Izolaciju se predlaže izvesti na 617,16 m2 zida.

Tablica 8.1. Opis zidova prije i poslije implementacije mjere

Ploština m2

PRIJE UVJET

TEHNIČKOG PROPISA

POSLIJE

Zidovi U

[W/m2K]

U

[W/m2K]

U

[W/m2K] Zidovi

617,16 Vanjski zid 2,62-3,17 <0,30 0,23 Vanjski zid sa

ugradnjom toplinske izolacije debljine 14 cm

617,16 Investicija: 308.580,00 Kn



Tablica 8.2. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere toplinske izolacije vanjskih

zidova

Broj izmjena zraka 0,6

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd (kWh/a)

110.411,91

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q''H,nd (kWh/(m2a)) (za stambene zgrade)

najveća dopuštena izračunata

50,40 144,01

Omjer potrebne energije poslije i prije implementacije mjere

110.411,91 / 189.874,30 = 0,5815

Smanjenje potrebe za toplinskom energijom 41,85 %

Uštede

U energiji grijanja prema računima (kWh)

87.886,60 kWh

U troškovima grijanja (kn) 46.579,89 kn

Jednostavni povratni period (g) 6,62

Smanjenje emisije CO2 (t) 26,36

*pri izračunu ušteda uzeta je cijena energenta 0,53 kn/kWh za lož ulje

Implementacijom predložene mjere prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (N.N.

48/14.) zgrada bi bila u energetskom razredu D (QH,nd,ref= 142,77 kWh/m2a).

Tablica 8.3. Usporedni prikaz energetskih razreda

QH,nd


Q’’H,nd


Q’’H,nd Q’’'H,nd,ref

Energetski razred

kWh/a kWh/m2a kWh/m2a kWh/m2a

Godišnja potrebna toplinska energija za

grijanje zgrade za stvarne klimatske

podatke (za stambene zgrade) (referentna klima-

kontinentalna)

Postojeće 189.874,30 247,66 50,40 246 F

Planirano 110.411,91 144,01 50,40 143 D



8.2 Mjera G2: toplinska izolacija ravnog krova – 18 cm, stambeni dio-zona 2


negorivosti A1 npr. tvrde ploče od kamene vune (DDP-RT), debljine 18 cm na ravni krov, kako bi

se zadovoljio uvjet Tehničkog propisa od U = 0,25 W/m2K. Koeficijent toplinske provodljivosti λ

za odabrani izolacijski materijal iznosi 0,035 W/mK. Jedinična cijena rekonstrukcije i izolacijskog

materijala iznosi 750 kn/m2. Obračun je po m2. Jedinična cijena koja je korištena u ovom izvještaju

odnosi se isključivo na materijal i rad na izradi toplinske izolacije sa svim potrebnim slojevima. Svi

radovi koji se javljaju kao posljedica ugradnje toplinske izolacije trebaju biti obuhvaćeni

troškovnikom koji je dio nekog drugog elaborata. Izolaciju se predlaže izvesti na 244,97 m2 ravnog

krova.

Tablica 8.4. Opis ravnog krova prije i poslije implementacije mjere

Površina m2

PRIJE uvjet

tehničkog propisa

poslije

Krov – postojeći U

[W/m2K] U

[W/m2K] U

[W/m2K] Krov – novi

244,97 Ravni krov 3,56 <0,25 0,20

Ravni krov sa toplinskom izolacijom

od kamene vune debljine 18 cm

244,97 Investicija: 183.727,50 kn



Tablica 8.5. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere toplinske izolacije ravnog

krova



136.595,57



50,40 178,17


136.595,57 / 189.874,30 = 0,7194


Uštede


58.927,12

U troškovima grijanja (kn) 31.231,34



* pri izračunu ušteda uzeta je cijena energenta 0,53 kn/kWh za lož ulje


48/14.) zgrada bi bila u energetskom razredu E (QH,nd,ref= 176,63kWh/m2a).


QH,nd


Q’’H,nd



Energetski razred


Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade

za stvarne klimatske podatke

(za stambene zgrade)

(referentna klima- kontinentalna)

Postojeće 189.874,30 247,66 50,40 246 F

Planirano 136.595,57 178,17 50,40 177 E



8.3 Mjera G3: zamjena postojeće fasadne stolarije pvc stolarijom, stambeni dio – zona 2

Zamjena preostale postojeće drvene fasadne stolarije PVC stolarijom s dvostrukim izolacijskim

staklom s plinovitim punjenjem i trostrukim brtvljenjem.

Tablica 8.7. Opis fasadne stolarije prije i poslije implementacije mjere

Ploština m2 PRIJE

UVJET TEHNIČKOG

PROPISA

POSLIJE

Fasadna stolarija U

[W/m2K]

U

[W/m2K]

U

[W/m2K] Fasadna stolarija

191,83 Drvena stolarija 3,60 <1,80 1,40 PVC stolarija

191,83 Investicija: 345.294,00 Kn

Tablica 8.8. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere



160.918,47

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q’'H,nd(kWh/(m2a)) (za stambene zgrade)


50,40 209,89


160.918,47 / 189.874,30 = 0,8475


Uštede


32.025,61 kWh

U troškovima grijanja (kn) 16.973,57 Kn


Smanjenje emisije CO2 9,59




Implementacijom predložene mjere prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN br.

36/10) zgrada bi bila u energetskom razredu F (QH,nd,ref= 208,06 kWh/m2a).


QH,nd


Q’’H,nd



Energetski razred




podatke (za stambene zgrade) (referentna klima-

kontinentalna)

Postojeće 189.874,30 247,66 50,40 246 F

Planirano 160.918,47 209,89 50,40 208 F



8.4 Ukupna primjena mjera izolacije vanjskog zida i ravnog krova, stambeni dio- zona 2

Sve građevinske mjere odnose se na ugradnju toplinsko izolacijskog materijala klase negorivosti A1

npr. kamena vuna debljine 18 cm u ravni krov te ugradnju toplinsko izolacijskog materijala debljine

14 cm u vanjske zidove (mineralna vuna). Ukupna investicija iznosi 492.307,50 kn.




58.291,41



50,40 76,03


58.291,41 / 189.874,30 = 0,3070


Uštede


145.532,77






36/10) zgrada bi bila u energetskom razredu C (QH,nd,ref= 75,39 kWh/m2a).




QH,nd


Q’’H,nd



Energetski razred






Postojeće 189.874,30 247,66 50,40 246 F

Planirano 58.291,41 76,03 50,40 75 C



8.5 Ukupna primjena svih građevinskih mjera, stambeni dio- zona 2

Sve građevinske mjere odnose se na ugradnju toplinsko izolacijskog materijala klase negorivosti A1

npr. kamena vuna debljine 18 cm u ravni krov, zamjena postojeće fasadne stolarije te ugradnju

toplinsko izolacijskog materijala debljine 14 cm u zidove (mineralna vuna). Ukupna investicija

iznosi 837.601,50 kn.




32.278,63



50,40 42,10


32.278,63 / 189.874,30 = 0,17


Uštede


174.303,32






36/10) zgrada bi bila u energetskom razredu B (QH,nd,ref= 41,73 kWh/m2a).




QH,nd


Q’’H,nd



Energetski razred






Postojeće 189.874,30 247,66 50,40 246 F

Planirano 32.278,63 42,10 50,40 42 B



8.6 Mjera G4: toplinska izolacija fasadnih zidova – 14 cm, nestambeni dio- zona 1


negorivosti A1 npr. mineralna vuna (MW), debljine 14 cm u vanjske zidove pročelja, kako bi se

zadovoljio uvjet Tehničkog propisa od U = 0,30W/m2K. Koeficijent toplinske provodljivosti λ za

odabrani izolacijski materijal iznosi 0,035 W/mK. Toplinska izolacija vanjskih zidova pročelja

izvodi se mineralnom vunom (MW) debljine 14 cm, s tankoslojnom silikatnom žbukom debljine

0,25 cm armiranom staklenom alkalno otpornom mrežicom. Mehaničko učvršćenje izvesti PVC

pričvrsnicama s čeličnim trnom. Jedinična cijena rekonstrukcije i izolacijskog materijala iznosi 500

kn/m2. Obračun je po m2. Jedinična cijena izrade fasade koja je korištena u ovom izvještaju odnosi

se isključivo na materijal i rad na izradi toplinske izolacije sa svim potrebnim slojevima. Svi radovi

koji se javljaju kao posljedica ugradnje toplinske izolacije trebaju biti obuhvaćeni troškovnikom

koji je dio nekog drugog elaborata. Izolaciju se predlaže izvesti na 109,33 m2 zida.

Tablica 8.14. Opis zidova prije i poslije implementacije mjere

Ploština m2

PRIJE UVJET

TEHNIČKOG PROPISA

POSLIJE

Zidovi U

[W/m2K]

U

[W/m2K]

U

[W/m2K] Zidovi

109,33 Vanjski zid 2,62-3,17 <0,30 0,23

Vanjski zid sa ugradnjom toplinske

izolacije debljine 14 cm

109,33 Investicija: 54.665,00 Kn



Tablica 8.15. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere toplinske izolacije vanjskih

zidova



19.711,09

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q’’H,nd (kWh/(m2a)) (za nestambene zgrade)


63,04 194,35


19.711,09 / 31.090,04 = 0,634


Uštede


12.574,66






48/14.) zgrada bi bila u energetskom razredu E (QH,nd,rel= 165%).


QH,nd

Izračunata vrijednost Q’’H,nd

Dopuštena vrijednost Q’H,nd

QH,nd,rel Energetski

razred

kWh/a kWh/m2a kWh/m3a %



podatke (za nestambene zgrade) (referentna klima-

kontinentalna)

Postojeće 31.090,04 306,55 63,04 261 G

Planirano 19.711,09 194,35 63,04 165 E



8.7 Mjera G5: zamjena postojeće fasadne stolarije pvc stolarijom, nestambeni dio- zona 1

Zamjena preostale postojeće metalne fasadne stolarije PVC stolarijom s dvostrukim izolacijskim

staklom s plinovitim punjenjem i trostrukim brtvljenjem.

Tablica 8.17. Opis fasadne stolarije prije i poslije implementacije mjere

Ploština m2 PRIJE

UVJET TEHNIČKOG

PROPISA POSLIJE

Fasadna stolarija U

[W/m2K]

U

[W/m2K]

U

[W/m2K] Fasadna stolarija

23,25 Metalna stolarija 5,90 <1,80 1,40 PVC stolarija

23,25 Investicija: 41.850,00 Kn




25.941,53



63,04 255,79


25.941,53 / 31.090,04 = 0,8344


Uštede


5.689,51 kWh

U troškovima grijanja (kn) 3.015,44 Kn


Smanjenje emisije CO2 1,70



48/14.) zgrada bi bila u energetskom razredu F (QH,nd,rel= 218 %).




QH,nd




razred





kontinentalna)

Postojeće 31.090,04 306,55 63,04 261 G

Planirano 25.941,53 255,79 63,04 165 E



8.8 Ukupna primjena svih građevinskih mjera, nestambeni dio- zona 1

Sve građevinske mjere odnose se na ugradnju toplinsko izolacijskog materijala klase negorivosti A

npr. mineralna vuna debljine 14 cm u vanjske zidove i zamjena postojeće fasadne stolarije. Ukupna

investicija iznosi 96.515,00 kn.




14.556,36



63,04 143,53


14.556,36 / 31.090,04 = 0,4682


Uštede


18.271,05






48/14.) zgrada bi bila u energetskom razredu D (QH,nd,rel= 122 %).




QH,nd




razred





kontinentalna)

Postojeće 31.090,04 306,55 63,04 261 G

Planirano 14.556,36 143,53 63,04 165 E



8.9 Mjera: poboljšanje elektroeneregetskog sustava rasvjete

Vid je čovjekovo najvažnije osjetilo te pomoću njega dobiva 80% svih informacija koje prima. Da

bi čovjek mogao vidjeti potrebno mu je svjetlo jer je to medij koji omogućava vizualnu percepciju.

Osim što omogućuje da vidimo, svjetlo utječe na čovjekovo zdravlje i raspoloženje. Nedovoljno

svjetla ili potpuni izostanak svjetla stvara osjećaj nesigurnosti, nedostatak informacija te

nemogućnost obavljanja određenog posla. Dobra osvjetljenost radnog prostora potrebna je za

izvođenje svih poslova te uvelike utječe na radni učinak i na same radnike. S većom osvijetljenosti

raste brzina uočavanja u radnom prostoru, smanjuje se vrijeme psihomotoričke reakcije, povećava

se produktivnost i kvaliteta rada, sprečava se nepotrebno zamaranje radnika i dr. Stoga je bitno

osigurati odgovarajuću umjetnu rasvjetu, posebice u radnim prostorijama i na radnom mjestu.

Rasvjeta u radnim prostorijama i na radnom mjestu uređena je sljedećim propisima: Zakon o zaštiti

na radu; Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima;

Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom; Hrvatske norme za rasvjetu HRN

U.C9.100, HRN EN 12464-1 i HR EN 12464-2.

Fluorescentna tehnologija se i dalje konstantno razvija, iako su veliki proizvođači dali veliki

naglasak na LED tehnologiji. Zato danas imamo na raspolaganju zaista visoko kvalitetne fluo cijevi,

koje imaju veliku trajnost kao i efikasnost, trenutno paljenje i nema titranja, što sve skupa doprinosi

boljoj koncentraciji, smanjenju umora i smanjenju mogućnosti ozljedi na radu. Dokazana trajnost

najnovije generacije fluorescentnih cijevi iznosi i preko 24.000 radnih sati što je, uz nižu nabavnu

cijenu u odnosu na ostale prihvatljive izvore kao LED, razlog još uvijek velikoj popularnosti svih

tipova fluorescentnih izvora svjetla. Moderne fluorescentne cijevi su široko upotrebljive i u

kontekstu ekološke prihvatljivosti obzirom da je zastupljenost žive u novijim cijevima ispod 5 mg

te nisu svrstane u kategoriju opasnog EE otpada. Nadalje, obzirom na veliku zastupljenost linearnih

svjetiljki treba voditi računa i oko sekundarnih troškova građevinske sanacije nakon zamjene

rasvjetnih tijela. Trenutno su na tržištu dostupne rasvjetne armature koje svojim dimenzijama u

cjelosti odgovaraju postojećim već instaliranim armaturama te i time značajno utječu na

prihvatljivost troška modernizacije sustava rasvjete.



Uz već prije navedenu efikasnost i trajnost, cijenu te jednostavnost izvedbe, tehnička rješenja

modernizacije sustava rasvjete bazirana na fluorescentnoj tehnologiji su trenutno ipak najbolje

rješenje u domeni uredske, školske, bolničke i uopće radne rasvjete. Pri projektiranju i izvođenju

umjetnog osvjetljenja potrebno je osigurati opće, a u ovisnosti o zahtjevima pojedinih djelatnosti i

dopunsko osvjetljenje na mjestima rada. Planirano umjetno osvjetljenje ispunjava uvjete u pogledu

jakosti i ravnomjernosti osvjetljenja te uvjete za spriječavanje direktnog blještanja, a uređaji za

umjetno osvjetljenje osigurat će potreban intenzitet rasvjete prema vrsti poslova koji će se obavljati.

Slika 8.1. Predložena fluorescentna i štedna rasvjeta



8.9.1 Mjera E1: poboljšanje sustava rasvjete

Predlaže se cjelovita modernizacija sustava rasvjete, a koja se odnosi na:

- Zamjenu zastarjelih fluorescentnih rasvjetnih tijela (T8) sa elektromagnetskim

prigušnicama, modernijim fluorescentnim rasvjetnim tijelima (T5) sa elektroničkim

prigušnicama ili sa LED rasvjetom

- Zamjenu zastarjelih rasvjetnih tijela sa žarnom niti modernijim fluokompaktnim žaruljama

ili sa LED rasvjetom



Tablica 8.22. Novo stanje

ŽARULJE --> CFL / LED

Rasvjetni sustav Postojeći sustav Novi sustav Novi sustav

Žarulje sa žarnom niti

Štedna žarulja LED žarulja

Instalirana snaga [W] 4560 988 608 Broj rasvjetnih tijela [kom] 76 76 76

Ušteda na instaliranoj snazi [W] 3572 3952 Ušteda na instaliranoj snazi [%] 78,33% 86,67% Godišnje vrijeme sati rada [h] 189 189 189

Godišnje utrošena energija [kWh/god]

861,84 186,73 114,91

Godišnja ušteda el. energije [kWh/god]

675,11 746,93

Godišnja ušteda el. energije [%] 78,33% 86,67%

Godišnji troškovi za el.en. [kn]

915,71 kn

198,40 kn

122,09 kn

Godišnja ušteda el.en. [kn/god]

717,30 kn

793,61 kn Godišnja ušteda na el.en. [%] 78,33% 86,67% Vrijeme trajanja žarulje [god] 5,29 42,33 264,55

Ušteda el.en. tijekom roka trajanja žarulje [kWh]

28576 kWh 197600 kWh

Ušteda nakon 5 god korištenja (el.en. + žarulje) [kn]

3.945,61 kn

4.327,16 kn

Ušteda el.en. tijekom roka trajanja žarulje [kn]

30.362,00 kn

209.950,00 kn

Ušteda na žaruljama [kn]

3.040,00 kn

19.000,00 kn

Ukupna ušteda [kn]

33.402,00 kn

228.950,00 kn

Potrebna investicija [kn]

1.994,05 kn

10.907,52 kn Godišnja emisija CO2 [kg/god] 202,37 43,85 26,98

Godišnje smanjenje emisije CO2 [kg/god]

158,52 175,39

Godišnje smanjenje emisije CO2 [%]

78,33% 86,67%

Povrat investicije [mj] 33,36 164,93 Povrat investicije [god] 2,78 13,74



T8 + T12 CIJEVI --> T5 CIJEVI / T8 LED cijevi

Rasvjetni sustav Postojeći sustav Novi sustav Novi sustav T8 (T26) + T12

(T36) T5 (T16) T8 LED cijevi

Instalirana snaga [W] 1.080,00 712,32 432,00 Broj rasvjetnih tijela [kom] 24 24 24

Ušteda na instaliranoj snazi [W] 367,68 648,00 Ušteda na instaliranoj snazi [%] 34,04% 60,00% Godišnje vrijeme sati rada [h] 1233 1233 1233

Godišnje utrošena energija [kWh/god]

1.331,64 878,29 532,66

Godišnja ušteda el. energije [kWh/god]

453,35 798,98

Godišnja ušteda el. energije [%] 34,04% 60,00%

Godišnji troškovi za el.en. [kn]

1.414,87 kn

933,18 kn

565,95 kn

Godišnja ušteda el.en. [kn/god]

481,68 kn

848,92 kn Godišnja ušteda na el.en. [%] 34,04% 60,00% Vrijeme trajanja žarulje [god] 6,49 9,73 40,55

Ušteda el.en. tijekom roka trajanja žarulje [kWh]

4412,16 kWh 32400 kWh

Ušteda nakon 5 god korištenja (el.en. + žarulje) [kn]

2.877,38 kn

4.713,56 kn Ušteda el.en. tijekom roka

trajanja žarulje [kn]

4.687,92 kn

34.425,00 kn

Ušteda na žaruljama [kn]

937,92 kn

3.282,72 kn

Ukupna ušteda [kn]

5.625,84 kn

37.707,72 kn

Potrebna investicija [kn]

4.800,00 kn

10.400,16 kn Godišnja emisija CO2 [kg/god] 312,68 206,23 125,07

Godišnje smanjenje emisije CO2 [kg/god]

106,45 187,61

Godišnje smanjenje emisije CO2 [%]

34,04% 60,00%

Povrat investicije [mj] 119,58 147,01 Povrat investicije [god] 9,97 12,25

Procjena je rađena na osnovi procjene broja sati rada rasvjete prije i poslije ugradnje. Osim

ostvarivanja ušteda smanjenjem instalirane snage i u potrošnji energije, modernizacijom sustava

rasvjete će se postići i značajno smanjenje troškova održavanja sustava rasvjete te povećanje



rasvjetljenosti sukladno HRN EN 12464-1:2012. Predlaže se ugradnja CFL i T5 rasvjetnih tijela

zbog manjeg povratnog perioda.

Tablica 8.23. Prikaz mjere i procijenjene uštede

Opis Investicija Procijenjene uštede JPP

Smanjenje emisije CO2

(kn) kWh/god kn/god godina tona/god

Mjera E1 - Poboljšanje elektroenergetskog sustava rasvjete

6.794,05 1.128,46 1.198,99 5,67 0,264

8.10 Mjera: poboljšanje termotehničkog sustava

8.10.1 Mjera T1: zamjena postojećeg kotla kotlom na biomasu

Postojeći sistem centralnog grijanja predmetne zgrade bi se izdvojio iz sistema gdje jedan kotao na

lož ulje opskrbljuje toplinskom energijom četiri kruga grijanja. Predmetana zgrada bi ugradila

vlastiti kotao na biomasu, tj. izdvojila bi se iz postojećeg sistema. Novim kotlom na biomasu (pelete

i/ili sječku) mogu se postići uštede u potrošnji energenta i uštede na troškovima energenta, ali i

smanjenje emisije CO2. U svrhu izračuna potrebne snage kotlovnice, uzeti su transmisijski gubici

zgrade proračunati u programu „KI EXPERT 2014“. U nastavku slijedi izračun.

Tablica 8.24. Izračun potrebne snage kotla

Ht 4.384,6 W/K transmisijski gubici predmetne zgrade

tp,u 20,0 °C unutarnja temperatura prostora u sezoni grijanja

tv,min -15,0 °C min. vanjska temperatura u sezoni grijanja

∆t 35,0 °C temperaturna razlika

Q 153,5 kW potrebna toplinska snaga predmetne zgrade

Q 199,5 kW snaga kotla uz 30 % rezerve snage - 200 kW

Također treba napomenuti da sljedeći opis mjere ne uzima u obzir troškove demontiranja stare

opreme i montiranja nove opreme, te troškove izvođenja projektne dokumentacije. Za prelazak



loženja na biomasu potrebno je osigurati prostor za skladištenje goriva (blizu kotlovnice) te

predvidjeti rekonstrukciju postojećeg (ukoliko je moguće) ili izvedbu novog dimnjaka (radi

različitih hidrauličkih principa odvoda dimnih plinova iz kotla). Ukoliko se ne može naći prostor u

blizini kotlovnice koji bi se prenamjenio u spremnik biomase, moguće je ugraditi vanjski silos za

biomasu.

Predlaže se ugradnja kotla na biomasu iskoristivosti cca. 92%, proizvod CENTROMETAL tip

EKO-CKS Multi 210 sa automatskim radom (dobavom i potpalom goriva, čišćenjem pepela),

digitalnom kotlovskom regulacijom, ciklonom za izdvajanje čestica iz dimnih plinova. Obvezna

dodatna oprema za kotlovsko postrojenje uključuje: spremnik goriva s mješačem goriva u

spremniku i transporterom goriva do pužnog transportera kotla, zaštitnu pumpu kotla ili zaštitini

troputni mješajući ventil na motorni pogon sa kotlovskom pumpom (dimenzioniranom za rad od

kotla do razdjelnika), ugradnju akumulacijskog spremnika topline ("pufer"). Kotao je namijenjen za

ugradnju u zatvorene ili otvorene sustave centralnog grijanja. Pogonsko gorivo kotla može biti pelet

ili drvna sječka, čime se osigurava veća dostupnost goriva.

Slika 8.2. Prikaz kotla



Slika 8.3. Djelovi postrojenja na biomasu i karakteristike

U sljedećoj tablici su prikazani podaci uštede energije zahvaljujući boljem stupnju iskorištenja

kotla, kao i financijska ušteda na račun jeftinijeg energenta. Također je na temelju vrijednosti

investicije i uštede izveden povratni period.




MJERA - zamjena postojećeg kotla kotlom na biomasu

P

RO

RA

ČU

NS

KE

PR

ET

PO

ST

AV

KE

Bruto proizvedena toplinska energija postojećeg kotla kWh/god. 244.361

Ukupni trošak goriva kn/god. 128.375,50

Gorivo - postojeće - LUEL

Jedinica - l

Donja ogrjevna vrijednost - prirodni plin kWh/m3 10,20

Faktor emisije CO₂ - prirodni plin kg/kWh 0,300

Donja ogrjevna vrijednost - sječka kWh/kg 2,7

Faktor emisije CO₂ - sječka kg/kWh 0,030

Jedinična cijena LUEL po količini kn/jedinica 5,36 kn

Jedinična cijena LUEL po jedinici energije kn/kWh 0,53 kn

Jedinična cijena biomase (sječka) kn/kg 0,46 kn

Jedinična cijena biomase (sječka) po jedinici energije kn/kWh 0,17 kn

INV

ES

TIC

IJA

Opis mjere Jed.

mjere Količina

Jed. cijena [kn]

Ukupni trošak [kn]

Dobava i ugradnja kotla na biomasu CENTROMETAL tipECO-CKS Multi, 210 kW, sa dodatnom opremom (spremnik goriva s mješačem goriva u spremniku i transporterom goriva do kotla, zaštitnu pumpu kotla ili zaštitini troputni mješajući ventil na motorni pogon sa kotlovskom pumpom , akumulacijski spremnika volumena 6.000 l, zaporna i mjerna armarture i ostala dodatna oprema). kompl. 1 160.000,00 160.000,00

UKUPNO (kn bez PDV-a) 160.000,00

PDV (25 %) 40.000,00

UKUPNA INVESTICIJA (kn s PDV-om) 200.000,00

UŠ

TE

DA

Ušteda toplinske energije na temelju boljeg stupnja iskoristivosti kotla na biomasu

% 2%

Ušteda toplinske energije na temelju boljeg stupnja iskoristivosti kotla na biomasu

kWh 4.887

Potrebna količina biomase za ukupnu ekvivalentnu količinu topline

kg 88.693,82

Ukupna trošak biomase kn/god. 40.799,16

Godišnja ušteda troška goriva kn/god. 87.576,34

Godišnje smanjenje emisije CO₂ t/god. 66,12

Jednostavni period povrata investicije god. 2,28



8.10.2 Mjera T2: ugradnja termostatskih radijatorskih setova na radijatore i automatskih ventila za

hidrauličko balansiranje sustava grijanja

Ova mjera obuhvaća:

a) Ugradnju termostatskih radijatorskih setova,

b) Ugradnju ventila za hidrauličko uravnoteženje,

c) Zamjenu cirkulacijske crpke u sekundarnom krugu grijanja elektronskom crpkom.

VAŽNA NAPOMENA: uz termostatske radijatorske setove nužno je ugraditi i automatske ventile

za hidrauličko uravnoteženje te zamijeniti postojeće crpke s elektronskim crpkama, kako bi se

osigurao pravilan rad sustava grijanja uz maksimalne uštede te ravnomjerna raspodjela ogrjevnog

medija. Ugradnja samo termostatskih radijatorskih setova na radijatore mogla bi biti uzrok cijelom

nizu kasnijih problema u centralnom sustavu grijanja. Nužno je obraditi na razini projekta sve

stavke investicije u navedenoj mjeri, jer predložena mjera može odstupati od projektnog rješenja.

a) Ugradnja termostatskih radijatorskih setova na radijatore

U predmetnoj zgradi na radijatorima su ugrađeni ručni radijatorski ventili na polaznom vodu i

prigušni ventili (detentor) na povratnom vodu. Ručni (dvopoložajni) radijatorski ventili nemaju

mogućnost predregulacije, zbog čega je raspodjela topline do pojedinih radijatora neuravnotežena.

Osim toga primjetno je da se ručnim ventilima ne iskorištava slobodna toplina, odnosno potrošnja

energije ostaje ista kada toplini doprinose i ostali izvori (kao što je sunce). Posljedica takvog

sustava je pregrijavanje pojedinih prostorija, a zbog nemogućnosti jednostavnog reguliranja

temperature, osim provjetravanjem, prisutni su veliki gubici topline.

Jedno od najjednostavnijih rješenja je postavljanje radijatorskih ventila s termostatskom glavom s

predregulacijom, koji zajedno čine termostatski set, koji regulira temperaturu prostorije na način da

upravlja protokom ogrjevne vode kroz radijator. Termostat mjeri temperaturu u prostoriji i zatim

prilagođava dotok topline u radijator do dostizanja postavljene temperature. Ušteda se ostvaruje na

način da termostatski ventil sam regulira zadanu temperaturu u prostoriji koristeći sve raspoložive

izvore topline (sunce, kućanske uređaje, ljude). Predregulacija služi da se količina vode kroz

radijator regulira kako bi ventil radio u optimalnim uvjetima. Termoglava ima zaštitu od smrzavanja



te mogućnost ograničenja i fiksiranja namještene vrijednosti temperature. Ugradnjom radijatorskih

ventila sa termoglavama i predregulacijom postižu se uštede oko 5 %.

Slika 8.4. Radijatorska termostatska glava

b) Ugradnja ventila za hidrauličko uravnoteženje (balans ventili)

Ugradnjom termostatskih radijatorskih setova ostvaruju se različiti protoci medija u ovisnosti o

namještenoj temperaturi na glavi i u ovisnosti o toplinskim dobicima. Paralelno s ugradnjom

termostatskih radijatorskih setova na radijatore nužno je ugraditi i automatske ventile za dinamičko

hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja (balans ventile). Hidrauličko balansiranje sustava

grijanja je postupak koji se provodi kako bi se i u slučaju promjene pogonskih uvjeta (npr. zbog

snižavanja temperature u prostoriji, stanki u pogonu i sl.) u svim ogrjevnim tijelima i dalje mogli

ostvarivati protoci u skladu sa stvarnim potrebama za toplinom. Naime, dimenzioniranje izvora

topline, cijevnog razvoda, cirkulacijskih crpki i ogrjevnih tijela provodi se za slučaj nazivnog

opterećenja, odnosno kada kroz ogrjevno tijelo struji nazivni protok. Pri tome se uspostavlja

ravnoteža između protoka i pada tlaka. Međutim, pogonski tlak koji ostvaruje crpka ne raspoređuje

se jednako po cijeloj instalaciji, budući da u pojedinim granama padovi tlaka nisu jednaki. Zbog

toga dolazi do nejednolike raspodjele ogrjevnog medija jer pri strujanju ogrjevni medij slijedi put s

najmanjim otporima. Takav nedostatak ravnoteže u sustavima grijanja često uzrokuje brojne

poteškoće: u nekim se prostorijama rijetko postiže željena temperatura, što je posebno slučaj pri

promjeni opterećenja, nakon prijelaza sa smanjenog na puni učin sustava grijanja neki se dijelovi



sustava ugriju tek nakon duljeg vremena (produženo vrijeme pokretanja instalacije), odstupanja

temperatura u prostoriji osobito kad sustav radi pri djelomičnom opterećenju, velika potrošnja

energije iako u prostoriji postoje odgovarajući regulatori temperature, buka. Navedene poteškoće

mogu se izbjeći ugradnjom armature za hidrauličko balansiranje kojom se postiže dinamičko

uravnoteženje sustava grijanja. To znači stalno balansiranje od 0-100% opretećenja reguliranjem

tlaka u sustavima s promjenjivim protokom. Pri djelomičnom opterećenju, kada su protoci u

instalaciji smanjeni, balans ventil reagira na promjene uvjeta i osigurava konstantnu razliku tlaka

među vodovima. Armatura za hidrauličko balansiranje (balans ventil) sastoji se od regulatora

diferencijalnog tlaka koji se postavlja na povratnu cijev i partner ventila (ventil s predregulacijom ili

ventil za regulaciju grane) koji se postavlja na cijev polaza. Regulator diferencijalnog tlaka, kao

proporcionalni regulator koji radi bez pomoćne energije, ima zadatak održati diferencijalni tlak u

dionici na željenoj vrijednosti.

Regulator diferencijalnog tlaka Partnerski ventil-ventil za regulaciju grane

Slika 8.5. Armatura za hidrauličko uravnoteženje

Regulator diferencijalnog tlaka povezuje se preko voda za prijenos impulsa s ventilom za regulaciju

grane smještenom u polaznom vodu. Ventil za regulaciju grane (partner ventil s prepodešenjem)

služi za postavljanje određenog maksimalnog protoka kroz dionicu (preko pada tlaka na ventilu), te

je svaku dionicu moguće hidraulički uravnotežiti. Ima ugrađenu slavinu za pražnjenje te se pomoću

njega može zatvoriti grana. Korištenje automatskih balansnih ventila u sustavima grijanja eliminira

buku koju stvaraju termostatski radijatorski ventili, pojednostavljuje projektiranje i izvođenje

cijevne mreže jer omogućuje odvajanje i grupiranje pojedinih vrsta potrošača, produljuje vijek

instalacije, pojednostavljuje korisničko upravljanje sustavom, minimalizira potrošnju energije.



Slika 8.1. Ugradnja automatskih balans ventila

c) Zamjena cirkulacijskih crpki u sekundarnom krugu grijanja

Na polaznom vodu je potrebno ugraditi cirkulacijsku crpku sa promjenjivim brojem okretaja.

Cirkulacijska crpka s konstantnim brojem okretaja dobavlja u krug grijanja uvijek istu količinu

tople vode neovisno o stvarnim trenutnim potrebama za toplinom.

Da bi se spriječilo pregaranje crpke nude se dva rješenja:

1. ugradnja prestrujnog ventila,

2. zamjena postojeće crpke elektronskom crpkom (crpka koja radi s promjenjivim brojem

okretaja).

Zamjena postojeće crpke (s konstantnim brojem okretaja) elektronskom crpkom (crpka koja radi s

promjenjivim brojem okretaja) se svakako smatra učinkovitijim rješenjem, s obzirom da elektronske

crpke svoju brzinu vrtnje prilagođavaju trenutnim potrebama za toplinom (ostvaruje se ušteda u

električnoj energiji potrebnoj za pogon crpki i ušteda u toplinskoj energiji).

VENTIL ZA

REGULACIJU GRANE

REGULATOR

DIFERENCIJALNOG

TLAKA (automatski balans ventil)



Slika 8.7. Elektronska crpka IMP NMT LAN 65 180 F

Slika 8.8. Radna karakteristika IMP NMT LAN 65 – 180 F




MJERA - Ugradnja termostatskih radijatorskih setova i ventila za hidraul. balansiranje sust. grijanja

PR

OR

AČ

UN

SK

E P

RE

TP

OS

TA

VK

E Ukupan broj radijatora za ugradnju termostatskih radijatorskih

setova kom. 68

Gorivo - LUEL

Jedinica - l

Donja ogrjevna vrijednost goriva kWh/l 10,20

Faktor emisije CO₂ za gorivo kg/kWh 0,300

Jedinična cijena goriva kn/jedinica 5,36 kn

Jedinična cijena goriva kn/kWh 0,53 kn

Referentna godišnja potrošnja goriva dobivena modeliranjem - centralni sustav grijanja radijatorima

jedinica/god.

23.950

Referentna godišnja potrošnja topl. energije goriva dobivena modeliranjem - centralni sustav grijanja radijatorima

kWh/god. 244.361

INV

ES

TIC

IJA

Opis mjere kom Količin

a Jed. cijena

[kn]

Ukupni trošak [kn]

Dobava i ugradnja termostatskih radijatorskih setova uključujući demontažu postojećih ručnih radijatorskih ventila. kom 68 290,00 19.720,00

Dobava i ugradnja automatskih granskih ventila (ASV-PV 25, te ručnih granskih zapornih ventila ASV-M 25, sa montažom kom 5 1.700,00 8.500,00

Dobava i ugradnja elektronske cirkulacijske crpke ( IMP NMT LAN 65-180 F) sa montažom kom. 2 6.190,00 12.380,00

Pražnjenje sustava grijanja (ispuštanje vode izsustava prije montaže opreme) te punjenje sustava grijanja vodom, hladna i topla tlačna proba (nakon ugradnje nove opreme) pauš. 1 4.500,00 4.500,00

UKUPNO (kn bez PVD-a) 45.100,00

PDV (25 %) 11.275,00

UKUPNA INVESTICIJA (kn s PVD-om) 56.375,00

UŠ

TE

DA

Moguća ušteda toplinske energije ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila i ventila za hidrauličko balansiranje sustava grijanja prema podacima proizvođača

% 10%

Godišnja ušteda toplinske energije kWh/god. 24.436,05

Godišnja ušteda goriva l/god. 2.395,00

Godišnja ušteda troška goriva kn/god. 12.837,55





Predložena pumpa u tablici ima jednofazni priključak, prilikom instalacije treba voditi i o tome

računa. Ovim rješenjem predviđen je paralelan spoj pumpi, čime se postiže povećanje visine dobave

pumpe, za relativno mali protok pumpe.



8.11 Poboljšanje sustava gospodarenja vodom

Zgrada se opskrbljuju sanitarnom i pitkom vodom iz mjesnog vodovoda. U zgradi se koristi 26

umivaonika, 12 tuševa i 14 vodokotlića.

8.11.1 Mjera T3: ugradnja štedne armature na slavine

Smanjenje potrošnje vode moguće je postići ugradnjom štedne armature (perlatora) na slavinama,

koji omogućavaju da se troši manja količina vode. Regulatori mlaza (perlatori), koji se postavljaju

na pipe, na jednostavan način ograničavaju protok vode tako što vodi pridodaju zrak. Potrebno je

opremiti ispusnu armaturu za vodu sa adekvatnom štednom armaturom na umivaonicima i

sudoperima gdje nedostaju (štedni perlator mrežicama). Cijena perlator mrežice iznosi 20 kn/kom.

Izračun uštede prikazan je u donjoj tablici.


MJERA - Ugradnja štedne armature na slavine (perlator)

PR

OR

AČ

UN

SK

E

PR

ET

PO

ST

AV

KE

Ukupan broj slavina bez perlatora kom. 26

Energent - voda

Faktor emisije CO₂ za vodu kg/m³ 0,224

Jedinica - m³

Jedinična cijena vode kn/jedinica 16,44 kn

Referentna godišnja potrošnja vode jedinica/god. 1.666,23

Referentna godišnja potrošnja vode na slavinama jedinica/god. 153,30

INV

ES

TIC

IJA

Opis mjere mj. Količina Jed. cijena

[kn] Ukupni

trošak [kn]

Ugradnja štedne armature na slavine (perlator mrežice) kom 26 20,00 520,00

UKUPNA INVESTICIJA 520,00

UŠ

TE

DA

Godišnja potrošnja vode na slavinama nakon primjene mjere

jedinica/god. 122,64

Godišnja ušteda potrošnje vode jedinica/god. 30,66

Godišnja ušteda troška vode kn/god. 504,05





8.11.2 Mjera T4: ugradnja štedljivih vodokotlića

Zamjenom postojećih nadžbuknih vodokotlića koji imaju jednokoličinsko ispiranje vode od 9-10

[l], postoji mogućnost uštede vode ugradnjom dvokoličinskih vodokotlića. Iz njemačkih statistika

prema prosječnom aktiviranju postoji podatak da se WC aktivira 1 put za veliku nuždu, te 1,5 put za

malu nuždu. Iz toga slijedi prosječna potrošnja vode uporabom vodokotlića:

1*9 [l]+1,5*9 [l]=22,5 [l/danu i osobi]

Dvokoličinski vodokotlić ima jedinstveni štedni izljevni ventil koji nudi rješenje za znatnu uštedu.

Mogućnosti podešavanja su: dvokoličinsko ispiranje, gdje je za malu nuždu aktiviranje ispiranja od

svega 3[l], te veliko ispiranje koje se može postaviti na 9[l]/7,5[l]/6[l]/ te 4,5[l], ovisno o

proizvođaču.

Slijedi izračun:

1*4,5 [l]+1,5*3 [l]= 9 [l/danu i osobi]

Slijedi da se uporabom dvokoličinskih vodokotlića s regulacijom protoka vode za ispiranje na

najnižu količinu mogu postići uštede vode od 40%. Izračun uštede prikazan je u donjoj tablici.




MJERA - Ugradnja štedljivih dvokoličinskih vodokotlića P

RO

RA

ČU

NS

KE

P

RE

TP

OS

TA

VK

E Ukupan broj vodokotlića kom. 14

Energent - voda


Jedinica - m³



Referentna godišnja potrošnja vode na vodkotlićima jedinica/god. 344,93

INV

ES

TIC

IJA

Opis mjere mj. Količina Jed. cijena

[kn] Ukupni

trošak [kn]

Zamjena jednokoličinskog vodokotlića štednim dvokoličinskim vodokotlićem (6/3 lit.), sa svim potrebnim spojnim materijalom i radom. kom 14 600,00 8.400,00

UKUPNA INVESTICIJA 8.400,00

UŠ

TE

DA

Godišnja potrošnja vode na kotlićima nakon primjene mjere



Godišnja ušteda troška vode kn/god. 2.268,23





8.11.3 Mjera T5: ugradnja štedljive tuš armature

Budući da se cca. 31 % vode troši na tuširanje, preporuka je da se ugrade posebne ručice tuša (tuš

slušalice) s unutarnjom aeracijom i tuš stop slavine. Ručice tuša s aeracijom imaju posebne

unutarnje mlaznice koje daleko bolje raspoređuju vodu unutar mlaza i na taj način štede vodu. Tuš

stop je mala slavina koja se montira direktno iznad miješalice na crijevo koje vodi prema tuš

slušalici. Efekt: tijekom tuširanja namjesti se željena temperatura. Kad se tuš stop zavrne, mlaz

vode nestaje, a po ponovnom uključivanju namještena temperatura vode ostaje ista i ne mora se

ponovo namještati. Cijena ovog uređaja je 50 kn.

Slika 8.10. Štedna tuš armatura




MJERA - Ugradnja štedne armature na tuševe P

RO

RA

ČU

NS

KE

P

RE

TP

OS

TA

VK

E Ukupan broj tuševa kom. 12

Energent - voda


Jedinica - m³



Referentna godišnja potrošnja vode na tuševima jedinica/god. 511,00

INV

ES

TIC

IJA

Opis mjere mj Količina Jed. cijena

[kn] Ukupni

trošak [kn]

Ugradnja štedne tuš slušalice s aeracijom kom 12 400,00 4800,00

Ugradnja tuš stop slavine kom 12 50,00 600,00

UKUPNA INVESTICIJA 5.400,00

UŠ

TE

DA

Godišnja potrošnja vode na na tuševima nakon primjene mjere



Godišnja ušteda troška vode kn/god. 1.680,17



Na temelju ugradnje štedne armature na tuševe (12 komada) dobiva se ušteda vode od cca. 20% u

odnosu na ukupnu postojeću godišnju potrošnju vode na tuš ručicama bez štedne armature.



9 SUMARNI PRIKAZ MJERA

Tablica 9.1. Sumarni prikaz preporučenih mjera energetske efikasnosti

Opis

Investicija

Procijenjene uštede JPP

Smanjenje

emisije CO2

(kn) El. en.

kWh/god Lož

kWh/god Voda

m3/god Ukupno kn/god

god tona/god

G1 Toplinska izolacija fasadnih zidova–

stambeni dio

308.580,00

- 87.886,69 - 46.579,89 6,62 26,36

G2 Toplinska izolacija

ravnog krova– stambeni dio

183.727,50

- 58.927,12 - 31.231,34 5,87 17,67

G3 Zamjena fasadne stolarije – stambeni dio

345.294,00

- 32.025,61 - 16.973,57 20,34 9,59

Toplinska izolacija fasadnih zidova i ravnog krova – stambeni dio

492.307,50

- 145.532,77

- 77.132,36 6,37 43,03

Ukupne mjere – stambeni dio

837.601,50

- 174.303,32

- 92.329,75 9,40 50,39

G4 Toplinska izolacija fasadnih zidova– nestambeni dio

54.665,00 - 12.574,66 - 6.664,57 8,20 3,77

G5 Zamjena fasadne

stolarije – nestambeni dio

41.850,00 - 5.689,51 - 3.015,44 13,87 1,70

Ukupne mjere – nestambeni dio

96.515,00 - 18.271,05 - 9.683,65 9,96 5,48

E1 Poboljšanje

elektroenergetskog sustava

6.794,05 1.128,46 - - 1.198,99 5,67 0,26

T1 Zamjena postojećeg kotla

200.000 - - - 87.376,40 2,28 66,12

T2 Ugradnja

termostatskih i balans ventila

56.375 - 24.436,05 - 12.837,55 4,39 7,33

T3 Ugradnja štedljivih slavina

520 - - 30,6

6 504,05 1,03 0,007

T4 Ugradnja štedljivih vodokotlića

8.400 - - 137,97

2.268,23 3,70 0,031

T5 Ugradnja štedljivih tuševa

5.400 - - 102,20

1.680,17 3,21 0,023



Tablica 9.2. Smanjenje emisije CO2 vezane uz poboljšanje elektroenergetskog sustava

Mjere Opis Smanjenje emisije CO2

tona/god

E1 Poboljšanje sustava rasvjete 0,264

UKUPNO 0,264

Tablica 9.3. Smanjenje emisije CO2 vezane uz poboljšanje termotehničkog sustava


tona/god

T1 Zamjena kotla 66,12

T2 Ugradnja termostatskih radijatorskih setova i

ventila za hiraul. balansiranje sustava grijanja 4,39

T3 Ugradnja štedne armature na slavine 0,007

T4 Ugradnja štedljivih vodokotlića 0,031

T5 Ugradnja štedne armature na tuševe 0,023

UKUPNO 70,571

Tablica 9.4. Smanjenje emisije CO2 vezane uz implementaciju građevinskih sanacija


tona/god

G1 Izolacija vanjskih zidova - stambeno 26,36

G2 Izolacija ravnog krova - stambeno 17,67

G3 Zamjena fasadne stolarije - stambeno 9,59

G4 Izolacija vanjskih zidova - nestambeno 3,77

G5 Zamjena fasadne stolarije - nestambeno 1,70

UKUPNO 59,09



Tablica 9.5. Smanjenje emisije CO2 – ukupno


tona/god

1 Poboljšanje elektroenergetskog sustava 0,264

2 Poboljšanje termotehničkog sustava 70,571

3 Implementacija građevinskih sanacija 59,090

UKUPNO 129,925



10 ZAKLJUČAK

Temeljem energetskog pregleda zgrade i studije izvodljivosti došlo se do zaključka da u zgradi

postoji potencijal za implementaciju mjera energetske učinkovitosti, kao što je ugradnja toplinske

izolacije u vanjsku ovojnicu zgrade (na vanjske zidove i ravni krov), te zamjena postojeće fasadne

stolarije. Također predložena je mjera poboljšanja elektrotehničkog sustava zamjenom rasvjete.

Predložena je i zamjena kotla sa kotlom na biomasu te ugradnja termoventila i balans ventila kao i

poboljšanje sustava gospodarenja vodom. Sam odnos prema potrošnji isto je potrebno korigirati i

sistematizirati kako bi se smanjila konačna potrošnja energenata i povećala energetska učinkovitost

zgrade. Korisnike zgrade potrebno je educirati o koracima povećanja energetske učinkovitosti u

zgradarstvu. Predložene mjere ne mogu utjecati na ponašanje pojedinog korisnika zgrade, već će

uštede biti to veće, što ponašanje korisnika bude racionalnije.



11 LITERATURA

• Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske: “Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina”, s interneta: http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Metodologija_provodenja_epg.pdf, lipanj 2015.

• Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske: “Energetsko certificiranje”, s interneta: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=14522, srpanj 2015.

• Novak, Silvio: “KI Expert 2013”, s interneta: http://www.knaufinsulation.hr/ki-expert-2013, kolovoz 2015.

• Koški, Željko: “Građevinska fizika”, predavanja, Osijek, 2013.

• Izobrazba za energetsske certifkatore, s internet: http://www.encert-eihp.org/reference/, kolovoz 2015.

• Hrs Borković, Željka i dr.: “Priručnik za energetsko certificiranje zgrada”, Zagreb, 2010.

• Hrs Borković, Željka i dr.: “Priručnik za energetsko certificiranje zgrada- dio 2”, Zagreb, 2012.



12 PRILOZI

• A – Fizika zgrade zona 1- poslovni dio

• B – Fizika zgrade zona 2 – stambeni dio

Documents

PRIMJENA MJERA ZA POVEĆANJE ENERGETSKE …učinkovitosti stambene zgrade te da u navedenom radu nisu na nedozvoljeni način korišteni dijelovi tuđih radova. _____ Matej Princip