Upload
phungdang
View
252
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I
BRODOGRADNJE
ZAVRŠNI RAD
PRIMJENA MODELIRANJA POSLOVNIH PROCESA U IZRADI POSLOVNOG
SOFTVERA
Martina Bašić
Split, rujan 2010.
1
S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I
BRODOGRADNJE
Preddiplomski studij: Računarstvo
Oznaka programa: 120
Akademska godina: 2009/2010.
Ime i prezime: MARTINA BAŠIĆ
Broj indeksa: 178-2006
ZADATAK ZAVRŠNOG RADA
Naslov: PRIMJENA MODELIRANJA POSLOVNIH PROCESA U IZRADI
POSLOVNOG SOFTVERA
Zadatak: Opisati metode za modeliranje poslovnih procesa. Opisati BPMN standard za
modeliranje poslovnih procesa. Opisati ARIS platformu. Primjenom ARIS-a
modelirati proces za obračun plaća. Definirati funkcionalne zahtjeva na aplikaciju
za obračun plaća.
Prijava rada: 25.03.2010.
Rok za predaju rada: 11.10.2010.
Rad predan:
Predsjednik Odbora za završni rad: Mentor:
Dr. sc. Nikola Rožić, red. prof. Dr. sc. Stipo Čelar, doc.
2
SADRŽAJ
1 SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI ......................................................................................... 4
2 UVOD ................................................................................................................................. 5
3 POSLOVNI PROCESI ........................................................................................................ 7
3.1 Općenito o poslovnim procesima................................................................................. 7
3.2 Što je dizajniranje poslovnih procesa? ......................................................................... 8
3.3 Zašto tvrtke trebaju dizajniranje poslovnih procesa? ................................................... 9
4 MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA .................................................................... 10
4.1 Model poslovnog procesa i modeliranje .................................................................... 10
4.2 Principi modeliranja ................................................................................................... 11
4.3 Alati za modeliranje ................................................................................................... 12
4.4 Metode modeliranja ................................................................................................... 12
4.4.1 Grafička metoda ................................................................................................. 13
4.4.2 Simulacijska metoda ........................................................................................... 15
4.5 Kako rade eksperti za modeliranje? ........................................................................... 16
5 BPMN ................................................................................................................................ 17
5.1 Osnove BPMN-a ........................................................................................................ 18
5.2 Poslovni proces „Prijava korisnika u sustav“ modeliran BPMN standardom ........... 19
6 ARIS .................................................................................................................................. 20
6.1 ARIS platforma .......................................................................................................... 21
6.2 ARIS house ................................................................................................................ 24
6.3 Razine ARIS arhitekture ............................................................................................ 25
6.4 ARIS metoda .............................................................................................................. 27
6.5 ARIS sučelje .............................................................................................................. 28
6.5.1 Struktura ARIS Designer sučelja ........................................................................ 28
6.6 Kreiranje modela u ARIS-u ....................................................................................... 29
6.7 EPC dijagram ............................................................................................................. 30
6.7.1 Pravila pri modeliranju EPC dijagrama .............................................................. 31
6.7.2 Primjer EPC dijagrama „Prijava korisnika u sustav“ ......................................... 32
6.8 VAC dijagram ............................................................................................................ 33
6.8.1 VAC dijagram – upravljanje projektom „Obračun plaća“ ................................. 34
7 POSLOVNI SOFTVER „OBRAČUN PLAĆA“ .............................................................. 36
7.1 Projekt „Obračun plaća“ ............................................................................................ 36
7.2 Primjer obračuna plaće .............................................................................................. 38
7.3 Općenito o zahtjevima ............................................................................................... 39
7.4 Popis korisničkih i sistemskih zahtjeva za aplikaciju „Obračun plaća“ .................... 39
7.4.1 Korisnički zahtjevi .............................................................................................. 39
7.4.2 Sistemski zahtjevi ............................................................................................... 40
7.5 Use case scenarij i dijagrami slijeda modelirani u ARIS-u ....................................... 40
7.5.1 Prijava korisnika u sustav ................................................................................... 41
7.5.2 Obračun plaće za pojedinog zaposlenika ............................................................ 44
7.5.3 Odjava korisnika iz sustava ................................................................................ 47
8 ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 49
3
9 LITERATURA .................................................................................................................. 50
10 PRILOZI ............................................................................................................................ 52
10.1 Popis oznaka i kratica ................................................................................................ 52
10.2 Popis slika .................................................................................................................. 52
10.3 Popis tablica ............................................................................................................... 53
10.4 Ostali prilozi i dokumentacija .................................................................................... 53
4
1 SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI
Sažetak
Završni rad „Primjena modeliranja poslovnih procesa u izradi poslovnog softvera“ je složeni
poslovni proces čiji su temeljni procesi projekt „Obračun plaća“, specifikacija projekta i
radnja. Procese potpore čine konzultacije s mentorom i čitanje literature, dok planiranje i
vođenje projekta te evidentiranje obavljenih radnji i konzultacije s mentorom predstavljaju
upravljačke procese. U radnji je objašnjen pojam poslovnog procesa, a kako bi se lakše
razumjeli poslovni procesi te kako bi rezulatati procesa bili što kvalitetniji, napravljen je
funkcionalan model procesa korištenjem ARIS platforme (alat i metoda za modeliranje). Za
modeliranje procesa korišteni su VAC i EPC dijagrami. Kroz cijeli dokument provlači se veza
s projektom „Obračun plaća“, a najvidljivija je u poglavlju „Poslovni softver“ gdje je
definiran dio funkcionalnih zahtjeva (use case scenarij i EPC dijagrami) za projekt „Obračun
plaća“.
Ključne riječi
poslovni proces, model poslovnog procesa, modeliranje poslovnog procesa, BPMN, ARIS,
EPC dijagram
5
2 UVOD
Cilj završnog rada je upoznavanje s poslovnim procesima i modeliranjem poslovnih procesa
koji su danas neizostavni dijelovi svakog poslovanja. Modeliranje poslovnih procesa nije
znanost, to je umijeće za koje je potreban zdrav razum, sistematičnost, disciplina, iskustvo te
moć apstrakcije, zato se ekspertom za modeliranje ne postaje odmah, već je potrebno puno
rada i truda. Izuzetno je bitno da poslovni procesi budu dobro definirani i funkcionalni kako
bi se olakšalo njihovo razumijevanje te kako bi i njihovi rezultati bili što efikasniji i
kvalitetniji. Pri modeliranju poslovnih procesa značajna je uloga metode koja se koristi i
odabranog alata za modeliranje. Potrebno je dobro poznavanje alata i metode jer
nepoznavanje mogućnosti alata i metode uvelike otežava razvoj modela.
Osim upoznavanja s poslovnim procesima i modeliranja poslovnih procesa, cilj ovog
završnog rada je i sudjelovanje u projektu i timskom radu, prikupljanje dokumnetacije,
obavljanje razgovora s korisnikom, planiranje, evidentiranje obavljenih radnji, proučavanje
literature, razvoj aplikacije, pisanje specifikacije, odnosno kroz ovaj rad i projekt trebali smo
steći određeno znanje i iskustvo koje ćemo moći primijeniti sutra u svom poslu.
U projektnom timu obavljena je podjela poslova tako da će kolegica Martina Bašić biti
voditelj projekta, baviti se skupljanjem dokumentacije te će napisati dokument specifikacije
zahtjeva. Razvojni programer će biti kolega Joško Franić koji će napisati dokument
specifikacije dizajna, dok je kolegica Katarina Krišto zadužena za testiranje aplikacije te će
napisati dokument specifikacije testiranja. Projekt će se razvijati prema vodopad modelu za
koji je vremenski plan, ali i raspodijela resursa napravljena u MS Project-u, a evidencija
obavljenih radnji vodit će se u MS Excel-u. Baza podataka će biti projektirana u MS Access-
u, a aplikacija će biti razvijena u MS Visual Studio 2008 korištenjem programskog jezika C#.
Modeliranje poslovnih procesa i use case scenarija obavit će se u ARIS platformi korištenjem
EPC dijagrama, a specifikacija projekta i svi prilozi bit će napisani u MS Word-u.
U ovoj radnji, u trećem poglavlju bit će definirani poslovni procesi i njihova uloga u
poslovanju tvrtki. U četvrtom poglavlju bit će objašnjeno modeliranje poslovnih procesa,
odnosno opisane najčešće korištene metode za modeliranje, prednosti i mane alata za
modeliranje te kako rade eksperti za modeliranje, dok će sljedeće poglavlje dati kratki pregled
osnova BPMN-a. U šestom poglavlju bit će ukratko objašnjena ARIS platforma, ARIS
6
metoda, ARIS house i ARIS sučelje. Također će biti prikazan i način kreiranja modela u
ARIS-u poštujući pravila i principe modeliranja, dok će detaljno biti objašnjen EPC dijagram,
a njegova primjena najvidljivija je u sedmom poglavlju u kojem će biti definirani
funkcionalni zahtjevi projekta „Obračun plaća“ i opisane opće informacije o projektu. Sedmo
poglavlje je direktna poveznica s projektom „Obračun plaća“. U zaključnom poglavlju dan je
osvrt na završnu radnju.
7
3 POSLOVNI PROCESI
3.1 Općenito o poslovnim procesima
Današnji svijet je nezamisliv bez poslovnih procesa, međutim poslovni procesi su nastali
pojavom čovječanstva na Zemlji iako pojam poslovnog procesa prvi put spominje F.W.Taylor
1911. godine u svojoj studiji u kojoj je analizirao i dokumentirao procese rada. Jedinstvena
definicija poslovnog procesa ne postoji jer svaka osoba ili tvrtka definira procese na svoj
način. Sljedeće dvije definicije poslovnih procesa se najčešće koriste. Poslovni proces je niz
logički povezanih aktivnosti koje koriste resurse tvrtke čiji je cilj zadovoljenje potrebe
klijenata za proizvodima ili uslugama odgovarajuće kvalitete u određenom vremenskom roku
uz ostvarenje vrijednosti.[1] Poslovni proces je interakcija između ljudi, opreme, metoda i
kontrola, a sve sa svrhom postizanja određenog cilja.[2] Poslovni procesi prema
funkcionalnosti se dijele na temeljne ili osnovne, upravljačke i procese potpore. Temeljni
procesi su procesi koji daju vrijednost proizvodu ili usluzi koje tvrtka stvara za svoje klijente.
Primjer temeljnog procesa je proizvodnja. Da bi temeljni procesi funkcionirali potrebni su
procesi potpore. Procesi potpore ne rezultiraju vrijednošću, ali su neophodni za funkcioniranje
temeljnih procesa, odnosno poslovnih procesa. Primjer procesa potpore je pravna potpora ili
IT. Procesi potpore najviše razine su upravljački procesi koji planiraju, organiziraju,
komuniciraju, nadgledaju i kontroliraju aktivnosti organizacije. Upravljački procesi su
planiranje, interna kontrola, upravljanje ljudskim resursima.... Prema složenosti poslovni
procesi se dijele na: jednostavne, složene i vrlo složene procese. Jednostavni procesi slijede
dobro definirani niz koraka s jasno postavljenim pravilima, bez izuzetaka. Za razliku od
jednostavnih, složeni procesi nisu dobro definirani, koriste veći broj različitih pravila i sadrže
mnogo izuzetaka. Vrlo složeni procesi se ne mogu automatizirati upotrebom postojeće
tehnologije, već zahtijevaju mnogo inicijative, kreativnosti, snalažljivosti i inovativnosti od
osoba koje ih izvršavaju. Poslovni procesi su sastavni dio svake tvrtke, ali veoma rijetko se
opisuju i analiziraju. Promatranje tvrtke kroz procese daje vjerodostojniju sliku poslovanja.[2]
Ova radnja: „Primjena modeliranja poslovnih procesa u izradi posovnog softvera“ je rezultat
poslovnog procesa „Završni rad“, odnosno projekta „Obračun plaća“. Kako bi dobili što
jasniju sliku poslovnog procesa „Završni rad“ procesi su ukratko opisani. Temeljni procesi su:
izrada aplikacije za obračun plaća i specifikacije projekta te radnja.
8
U procese potpore se ubrajaju konzultacije s mentorom, proučavanje literature, razgovor s
krajnjim korisnikom - Računovođom, dok planiranje i vođenje projekta te evidentiranje
obavljenih radnji i konzultacije s mentorom definiraju upravljačke procese. Poslovni proces
„Završni rad“ je složen proces koji sadrži mnogo grananja (rad na projektu, pisanje
specifikacije, prikupljanje podataka, proučavanje literature, planiranje, konzultacije s
mentorom, sastanci projektnog tima, pisanje radnje, evidenitranje izvršenih radnji....).
Potrebno je poštivati različita pravila i propise (upute mentora, pravila pri obračunu plaća,
zakone, upute za pisanje radnje i specifikacije), a često su se događale i nepredviđene situacije
(npr. prometna nesreća) koje su poremetile planove i promijenile planirane vremenske okvire.
3.2 Što je dizajniranje poslovnih procesa?
Da bi se dizajnirao poslovni proces potrebno ga je analizirati. Kako ne postoji jedinstvena
definicija poslovnog procesa, tako ne postoje ni jedinstveni koraci u analizi poslovnih
procesa. Pri analizi procesa polazi se od toga kako menadžment vidi prirodu procesa, odnosno
potrebno je prikupiti što veći broj kvalitetnih informacija o procesu: željeni rezultat procesa,
početna i završna točka (ulaz i izlaz), aktivnosti koje se izvode, redoslijed aktivnosti, osoblje
koje će izvoditi te aktivnosti te dokumenti i forme koje se koriste i razmjenjuju između
funkcija. Nakon prikupljanja potrebnih informacija potrebno je napisati opis poslovnog
procesa te izraditi dijagrame procesa. Analiza procesa otkriva organizacijske, strukturne i
tehnološke slabosti u procesima te identificira i definira način kako što uspješnije riješiti
probleme i poboljšati poslovne procese. Istinska efikasnost poslovnih procesa vidljiva je
nakon postupka analize. Dizajniranje poslovnih procesa se odnosi na usklađivanje procesa sa
zahtjevima klijenata, odnosno kreiranje transparentnosti promatrajući postojeću kvalitetu
procesa. Bez spoznaje o procesnim vremenima i procesnim troškovima nemoguće je
identificirati troškove procesa, potrebno vrijeme, moguće izuzetke i probleme. Dizajniranje
poslovnih procesa daje odgovor na veoma važna pitanja: „Tko što radi? Koje su posljedice?
Koje usluge se pružaju? Koji softverski sistemi se koriste za procese?.“ Kako bi se izvršilo
dizajniranje, a potom i modeliranje poslovnih procesa, tvrtke trebaju imati jedinstvenu
podršku za upravljanje poslovnim procesima u obliku alata za modeliranje koji bilježi
poslovne procese i prikazuje pomoću teksta, tablica i dijagrama. Često tijekom razvoja
projekta dolazi do promjena poslovnih procesa, ali promjene poslovnih procesa su projekt
kojim se upravlja prema unaprijed definiranom projektnom pristupu koji se definira pri
9
dizajniranju poslovnih procesa. Promjena poslovnih procesa nije jednokratna vrijednost, već
je iterativna aktivnost koja zahtijeva postupno poboljšanje kvalitete i učinkovitosti poslovnog
procesa. Nekvalitetan dizajn poslovnih procesa uzrokuje mnoge nepravilnosti i probleme u
poslovnim procesima, kao što su: prekoračenje planiranih rokova, pad kvalitete, otpor i
nezadovoljstvo zaposlenika i probleme nastale uslijed nepredviđenih okolnosti koji mogu
dovesti do potpunog zastoja u poslovanju i ozbiljno ugroziti opstanak tvrtke.[1]
3.3 Zašto tvrtke trebaju dizajniranje poslovnih procesa?
Svaki poslovni proces počinje s potrebom klijenta, a završava zadovoljavanjem te potrebe.
Kako bi se povećala korist na strani klijenta, a time i korist i reputacija tvrtke bitno je
analizirati i dizajnirati poslovne procese. Poboljšanje poslovanja je samo jedan od razloga
zašto tvrtke prihvaćaju dizajniranje poslovnih procesa, odnosno zašto je dizajniranje u
današnjem poslovnom svijetu postalo neophodno. Tvrtke moraju uskladiti „unutrašnje“ i
„vanjske“ poslove, a to je nemoguće bez dobro dizajniranih poslovnih procesa. Primjer
pozitivne posljedice upotrebe dizajna poslovnog procesa je vidljiv u jednoj Njemačkoj tvrtki
koja je uštedjela više od 50 milijuna dolara u jednoj godini korištenjem ARIS softvera u
usklađivanju IT procesa.
Slika 3-1 Poslovni procesi u ARIS platformi [9]
10
4 MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA
4.1 Model poslovnog procesa i modeliranje
Model poslovnog procesa (Business Process Model – BPM) je približni prikaz sustava ili
procesa koji služi za razumijevanje sustava te za njegovo mijenjanje ili upravljanje. Modeli
moraju biti što jednostavniji, ali ispravni kako bi koristili svrsi za koju su napravljeni. Modeli
moraju biti jednostavni, ali ne i prejednostavni jer prejednostavni modeli gube elemente koji
su bitni za objašnjenje procesa. Ni presloženi modeli nisu pogodni za objašnjavanje procesa
jer dolazi do otežanog razumijevanja procesa. Modeli su aproksimacija stvarnosti, a upravo to
je njihova prednost jer iz stvarnosti uzimaju samo najvažnije dijelove te olakšavaju
razumijevanje stvarnosti, odnosno način na koji funkcioniraju poslovni procesi. Dobar i jasan
model ima ključnu ulogu u komunikaciji, ali omogućava i definiranje ključnih poslovnih
procesa, detaljno modeliranje pojedinih procesa, identificiranje procesa koji traže poboljšanje
te modeliranje novih procesa prije nego što se implementiraju. Značajna je i podjela modela
na tvrde i meke. Tvrdi modeli se koriste za dobro definirane probleme s mnogo podataka i
daju kvantitativne rezultate, dok se meki modeli koriste za nestrukturirane probleme kod kojih
modelari moraju pomoći klijentima da bolje razumiju problem. Današnji poslovni svijet je
nezamisliv bez modela jer omogućuju opis i bolje razumijevanje kompleksnih fenomena,
efikasniju komunikaciju između osoblja koje rješava probleme te efikasnije i brže rješavanje
problema. U inženjerstvu i ekonomiji modeli služe za oblikovanje novih rješenja, ispitivanje
svojstva rješenja i na kraju izbor najpovoljnijeg i najefikasnijeg rješenja.[1]
Modeliranje poslovnih procesa (Business Process Modeling – BPM) je izrada dijagrama koji
će prikazivati poslovne aktivnosti slijedom kako se događaju. Modeliranje zamijenjuje
eksperimentiranje „u živo“ koje zahtijeva mnogo vremena, ima visoku cijenu, a ponavljanje
eksperimenta je skupo te može biti „opasno“. Modeliranje procesa je umijeće, a ne znanost.
Zahtijeva zdrav razum, moć apstrakcije, sistematičnost, disciplinu i iskustvo. Upravo iz tih
razloga modeliranje sve više postaje nužno u tvrtkama koje koriste kompleksne i vrlo
zahtjevne procese. [1]
Definiranjem cilja modeliranja počinje proces modeliranja. Kako bi se odredio cilj potrebno je
upoznati rad i optimizaciju procesa te je nužno dobro proučiti izvore podataka koji će biti
korišteni pri modeliranju. Izvori podataka su najčešće: vremenski projektni planovi, značajke
11
procesa, dokumentacija opisa procesa, poznavanje metode koja će se koristiti. Pri modeliranju
koriste se standardni grafički elementi koji su razumljivi cijelom osoblju koje izrađuje ili
koristi model. Korištenje standardnih elemenata olakšava komunikaciju među osobljem
različite stručne spreme, ali omogućava i rad na poboljšanju modela, pri čemu je izuzetno
bitno da svi učesnici dobro razumiju način odvijanja procesa i svoju zadaću u sklopu toga.
Ukoliko osoblje ne razumije funkcioniranje procesa i svoju zadaću u sklopu te metode,
rezultati mogu biti katastrofalni. Nakon identificiranja procesa potrebno je stvoriti prvi ili
osnovni model koji prikazuje trenutnu situaciju. Osnovni model se pregledava, analizira te se
nadopunjuje. Nadopunom osnovnog modela stvara se drugi ili „to be“ model koji prikazuje
novu situaciju sa potrebnim poboljšanjem. Model se testira, a potom i implementira.
Implementacijom ne završava rad na modelu, već se model konstantno nadograđuje i
poboljšava.[3]
4.2 Principi modeliranja
Kako bi modeliranje procesa bilo što uspješnije potrebno je voditi računa o sljedećim
podacima:
• vrijednost modela ovisi o konzistentnosti, količini i točnosti podataka koji se
koriste pri konstrukciji modela
• izbor ključnih varijabli ovisi o osobnim procjenama, ciljevima, opsegu problema...
• predviđanja nisu bez pogreške te modelar mora prepoznati i ocijeniti odstupanje od
realnosti pri izboru alata za modeliranje
• kada se izabere model rješava se model, a ne stvarnost
• poslovni sustavi su sustavi s nedestruktivnom memorijom, što znači da je prošlost
integralni dio objekta te svakim novim stanjem definira nove oblike ponašanja
• poslovni sustavi su anticipativni objekti, što znači da će akcije koje se predviđaju
za budućnost snažno utjecati na sadašnje odluke
• ponašanje poslovnog sustava ovisi o njegovoj dinamici.[4]
Osim navedenih podataka pri modeliranju potrebno je poštivati i principe modeliranja kako bi
modeli bili što kvalitetniji.
12
Osnovni principi modeliranja:
• zdrav razum, apstrakcija, sistematičnost, disciplina, iskustvo – umijeće, a ne
znanost
• ne previše kompleksni i detaljni modeli jer ih je teško razumjeti i vrednovati
• ne previše jednostavni modeli jer gube bitne elemente koji omogućavaju
objašnjenje
• razvoj modela u jednostavnim modulima s dobro definiranim funkcijama što
olakšava izgradnju i provjeru modela
• korišenje softverskog inženjerstva, metode za razvoj algoritama i programa
• obvezna provjera logičke i kvantitativne ispravnosti modela, kako bi se model
mogao s pouzdanošću koristiti, kao pojedinačni moduli, kao cjelina
• korištenje analogija i metafora, povezivanje naizgled nepovezanih ideja[5]
4.3 Alati za modeliranje
Da bi poslovni procesi bili dobro definirani i modelirani potrebno je odabrati odgovarajući
alat za modeliranje. Alat za modeliranje nije isto što i alat za crtanje jer dijagram koji nastaje
korištenjem alata za modeliranje nije samo crtež, grafički prikaz, već sadrži mnogo
informacija o procesu. Alati za modeliranje imaju svoje prednosti i mane. Prednosti alata su
razumijevanje i poboljšanje procesa, standardizacija procesa i procedura, analiza osjetljivosti
procesa na promjene, izrada „što-ako“ scenarija i razvoj alternativnih rješenja, dok su
isprepletanje modela postojećeg i željenog stanja, pogrešno odabrani sudionici projekta,
postojanje iznimki te problem održavanja i korištenja modela procesa samo neki od mana
alata za modeliranje poslovnih procesa. Alati za modeliranje i upravljanje poslovnim
procesima poboljšavaju performanse organizacije, a menadžerima omogućuju učinkovitiju
koordinaciju resursa potrebnih za izvršavanje poslovnih procesa. Njihova prednost je što
unaprjeđenjem performansi omogućuju menadžerima da učinkovito koordiniraju ljudske i
tehnološke resurse koji su potrebni za izvođenje pojedinog poslovnog procesa.
4.4 Metode modeliranja
Metoda modeliranja je skup procedura koje dovode do rješenja modela. Da bi bila efikasna
metoda mora zadovoljiti opće kriterije (originalnost, uopćenost), sintaktičke (jasno
13
formuliranje pojmova, unutrašnja neproturječnost), semantičke (homogenost, mogućnost
empirijske interpretacije pojmova), ontološke (znanstvena objektivnost) i kriterije spoznajne
vrijednosti (sklad informacija i hipoteza). Cilj metodologije je omogućiti sustavni postupak
razvoja koji će moći pratiti napredak, uspostaviti dobru komunikaciju među osobljem,
osigurati da se dovoljno pažnje posveti analizi poslovanja kako bi se osigurala izrada sustava
koji odgovara poslovanju i zahtjevima klijenta. Svaka od metoda modeliranja prati ciklus
modeliranja poslovnog procesa koji se sastoji od nekoliko osnovnih faza, a to su: dizajn,
modeliranje, izvršavanje, nadgledanje i optimizacija. Odabir metode modeliranja ovisi o
složenosti problema. Najpoznatije metode su: analitička, numerička, simulacijska i grafička
metoda. Analitička metoda se koristi u algebri, matematičkoj analizi, teoriji vjerojatnosti za
rješavanje problema njihala, jednostavnih repova čekanja, a modeli i rješenja su u analitičkom
obliku (diferencijalne jednadžbe, funkcije ovisnosti). Kod numeričkih metoda modeli su
prikazani u analitičkom obliku, a rješenja numeričkim postupcima. Ova metoda se koristi pri
rješavanju problema difuzija, hidrodinamike, vremenske prognoze.[1] Grafička metoda se
danas najčešće koristi, a simulacijsko modeliranje je metoda budućnosti te će zato biti opisani
u posebnim potpoglavljima.
4.4.1 Grafička metoda
Grafičko modeliranje poslovnih procesa uključuje formiranje dijagrama koji prikazuju
aktivnosti poslovanja i slijed kojim se događaju. Grafička metoda je najznačajnija metoda
statičkog modeliranja, čija su glavna karakteristika dijagrami koji pomažu razumijevanju
poslovnih procesa te osiguravaju i pojednostavljuju komunikaciju između različitih
organizacijskih dijelova. Osnovni elemeti dijagrama su: osnovni proces, organizacijska
jedinica, procesni korak, tok, okidač, izlaz i spremište. Problem pri modeliranju je bio što
naručitelji, korisnici i poslovni analitičari govore jednim „jezikom“, razvojni programeri
drugim, projektanti trećim, odnosno svaka grupa koja je sudjelovala u pojedinoj razvojnoj fazi
koristila je svoj način izražavanja. Zato je bio potreban „jezik“ kojim će se služiti svi
sudionici modeliranja te su 1997. godine Gardy Booch, James Rumbaugh i Ivar Jacobson
objavili prvu inačicu Unified Modeling Language – UML, koji je danas najpoznatiji i
najrašireniji jezik za modeliranje poslovnih procesa. UML služi za specifikaciju sustava te se
može koristiti za informiranje o tome „Što“ se traži od sustava i „Kako“ se sustav može
realizirati ili promijeniti. Jezik se primjenjuje za vizualizaciju sustava i izgradnju sustava pa
14
se može koristiti kao vodič pri realizaciji sustava, odnosno daje sliku sustava poput
arhitektonskih nacrta. Značajna mu je primjena i u dokumentiranju sustava te se može koristiti
za pohranu znanja o životnom ciklusu razvoja sustava. UML sadrži trinaest tipova dijagrama:
dijagram aktivnosti (activity), klasa (class), komunikacije (communication), komponenti
(component), kompozitne strukture (composite structure), deployment dijagram, dijagram
pregleda interakcija (interaction overview), objektni dijagram (object), dijagram paketa
(packege), dijagram slijeda (sequence), stanja (state machine), vremena i dijagram slučajeva
upotrebe (use case). Najčešće su u upotrebi use case dijagrami koji prikazuju sudionike
procesa i njihove akcije, a koriste se za prikaz funkcionalnosti organizacije, organizacijskih
struktura, veze sustava s okruženjem..... Dijagrami aktivnosti koriste se kako bi se prikazalo
od kojih se koraka i aktivnosti sastoji proces, tko je zadužen za izvršavanje aktivnosti, dok se
dijagrami slijeda koriste za interakciju među objektima s naglaskom na slijed interakcije.[6]
Slika 4-1 UML dijagram slijeda „Prijava korisnika u sustav“
15
4.4.2 Simulacijska metoda
Simulacijska metoda modeliranja se koristi kad je analiza modela analitičkom metodom
previše kompleksna te kad su eksperimenti „u živo“ skupi, opasni ili neizvedivi. Metoda
koristi tehnologiju za koju stručnjaci smatraju da će dati najefikasnija rješenja pri određenom
uloženom trudu i vremenu. Podaci se prikupljaju iz projektno-procesne dokumentacije,
promatranja i mjerenja procesa, prikupljanja osobnih iskustava članova projektno-procesnog
tima... U izgradnji modela koristi se: sintaksna provjera, planiranje i izvođenje simulacijskih
eksperimenata te traženje optimalnog slučaja za pojedine početne vrijednosti procesnih
parametara. Povjerenje u simulacijski model se izgrađuje tijekom cijelog procesa izgradnje
modela. U vrednovanju simulacijskog modela koriste se statističke i informatičke tehnike,
grafički prikazi izlaznih varijabli modela, animacija rada modela te procjena donositelja
odluka i simulacijskih stručnjaka. Simulacijska metoda je metoda dinamičkog modeliranja te
se njom analizira dinamika i ponašanje procesa u različitim zadanim uvjetima, a najčešće se
koristi kod vrlo kompleksnih procesa gdje su prisutni paralelni i isprepleteni procesi. Model
se prikazuje korištenjem obojenih Petrijevih mreža, koje omogućuju hijerarhijski opis
najzahtjevnijih procesa te razradu sustava na procese do željene razine. Obojene Petrijeve
mreže su grafički orijentirani jezik pogodan za specifikaciju, simulaciju i verifikaciju sustava.
Petrijeve mreže omogućuju opisivanje poslovnog međudjelovanja, a programski jezik
omogućava definiranje tipova podataka i rukovanje njihovim vrijednostima. Problem
simulacijskog modeliranja je što matematičke simulacije poslovnih procesa značajno mogu
odstupati od realnih rezultata. Na rezulate u praksi uvelike utječe ljudsko ponašanje jer je
svaka osoba individua za sebe, drugačije reagira na postavljene uvjete, a na rezulat rada utječu
i fizičke, mentalne i duševne komponente osobe koja izvodi pojedine poslove. Simulacijsko
modeliranje je napredno modeliranje poslovnih procesa koje bi trebalo uključivati i psiho-
fizičku dimenziju ljudskog resursa koji sudjeluje u procesu. U modele bi trebalo ugraditi
komponente koje opisuju određene prosječne značajke ljudskog bića u poslovnom okruženju,
odnosno uklapanje procesa fizičkog i psihičkog umaranja, dinamike posla i količine stresa u
simulaciju poslovnog procesa. Za uklapanje navedenih procesa u dijagrame bit će potrebno
ujediniti znanja iz matemetike i statistike sa znanjima i iskustvima iz psihologije, medicine i
biologije.[1] Simulacijsko modeliranje je nužno za potvrdu ispravnosti te za uspješno
konstruiranje i istraživanje ponašanja budućeg poslovnog procesa, ali metoda još nije
dovoljno razvijena ni zastupljena, stoga je simulacijsko modeliranje, modeliranje budućnosti.
16
4.5 Kako rade eksperti za modeliranje?
Modeliranje nije znanost već umijeće, koje zahtijeva zdrav razum, moć apstrakcije,
sistematičnost, disciplinu i iskustvo, a sve te karakteristike posjeduju eksperti za modeliranje.
Prema jednom istraživanju, da bi dobili funkcionalan i efikasan model eksperti modele
razvijaju duže vrijeme, tijekom kojega su u intezivnom kontaktu s klijentima. Često koriste
analogije i crteže i razvijaju više alternativnih modela. Poštuju principe modeliranja te uvijek
kreću od malog modela (osnovnog modela) kojeg proučavaju, analiziraju i proširuju.
Ako njihov ukupan rad promatramo kroz postotke dobit ćemo sljedeće rezultate. Na
razmišljanje o kontekstu problema, odnosno na razumijevanje problema potroše 15%
ukupnog vremena koje je predviđeno za razvoj modela. Najveći dio vremena 60% koriste za
razvoj strukture modela i analizu podataka. Nakon razvoja modela 15% vremena koriste za
proučavanje i analiziranje modela, odnosno za vrednovanje modela, procjenu korisnosti
modela i prihvatljivosti za klijenta. Za procjenu parametara modela i računanje rezultata
pomoću modela, odnosno testiranje modela prije integracije koriste 10% vremena.[5]
Iz navedenih rezultata vidljivo je da je modeliranje umijeće koje se razvija uz zdrav razum i
iskustvo. Kao i u svakom poslu bitna je disciplina i sistematičnost, a najvažnija stvar kod
modeliranja je moć apstrakcije koja je alfa i omega modeliranja.
17
5 BPMN
Business Process Modeling Initiative – BPMI je razvila standardni zapis modeliranja
poslovnih procesa Business Process Modeling Notation – BPMN, čiji je primarni cilj bio
razvijanje zapisa koji je lako razumljiv svim poslovnim korisnicima, od poslovnih analitičara
koji stvaraju početne nacrte procesa, razvojnih programera koji su odgovorni za izvođenje
tehnologije koja će obavljati poslovne procese pa sve do krajnjih korisnika, odnosno
poslovnih ljudi koji će upravljati tim procesima.[2] BPMN sadržava grafičku notaciju za
specificiranje poslovnih procesa, odnosno izradu dijagrama poslovnih procesa BPD -
Business Process Diagram. Način izrade dijagrama sličan je UML dijagramu aktivnosti.
Procesi koji se mogu modelirati korištenjem BPMN su: visoka razina privatnih poslovnih
procesa, detaljni privatni poslovni procesi, „As-is“ ili stari poslovni proces, „To-be“ ili novi
poslovni proces, dva ili više apstraktnih procesa, apstraktni proces vezan za kolaboracijski
proces, kolaboracijski proces.....
Razvoj BPMN-a je važan korak u smanjenju rascjepkanosti i velikog broja alata za
modeliranje. Razvoj standardnog zapisa će smanjiti nesporazume koji se često događaju
između osoblja različitog stručnog usmjerenja koji sudjeluju u projektu. Još je uvijek aktualna
verzija BPMN1.2, ali nova verzija BPMN2.0 svojim specifikacijama nadmašuje kapacitete
prethodne verzije i proširuje opseg BPMN1.2 u nekoliko područja, odnosno formira
izvršavanje semantika za sve BPMN elemente, definira proširenje mehanizma za oba modela
procesa proširenja, proširuje definiciju ljudske interakcije i definira grafički model. Ova
specifikacija BPMN također rješava problem nejasnoća i nedosljednosti verzije BPMN1.2. Uz
sve navedene prednosti, nova verzija ima i svoje nedostatke od kojih su najvidljiviji problemi
pri definiranju organizacijskih modela i resursa te problemi pri modeliranju funkcionalnih
kvarova i modeliranju strategije. Nakon određenog vremena kada se bude koristila nova
verzija bit će poznati rezultati učinkovitosti i zadovoljstva korisnika te će BMNI moći raditi
na poboljšanju BPMN-a kako bi se omogućilo i modeliranje visokih razina što uključuje
modeliranje poslovnih pravila i strategija.
BPEL – Business Process Execution Language je standardni jezik za određivanje interakcije s
Web servisima. BPEL je orijentiran na moderne poslovne procese, ali zbog svoje težine i
komplikacija u preslikavanju iz BPMN u BPEL se rijetko koristi.
18
5.1 Osnove BPMN-a
BPD se sastoji od grafičkih elemenata koji omogućavaju razvoj jednostavnih dijagrama koje
će razumjeti poslovni analitičari, ali isto tako i razvojni programeri te ostalo osoblje koje je
zaduženo za izradu ili rad s dijagramima. Elementi BPD-a su podijeljeni u četiri osnovne
kategorije: tekući objekti (flow objects), povezujući objekti (connecting objects), tijek
obavljanja posla (swimlanes) i artifakti (artifacts). Kako bi dijagram bio što razumljiviji BPD
dopušta izradu vlastitog tekućeg objekta ili artifakta.
Glavni elementi za opisivanje u BPMN-u su: događaji, aktivnosti i izlazi, odnosno tekući
objekti. Postoje tri tipa događaja ovisno o njihovom utjecaju na tok procesa. Početni događaji
djeluju kao okidač za proces te se prikazuju otvorenom ikonom. Kraj događaja se označava
jednom tankom ili podebljanom granicom i predstavalja rezultat procesa, dok sredina
događaja opisuje što se događa između početka i kraja i prikazuje se debelom unutarnjom
granicom. Aktivnosti opisuju posao koji je potrebno odraditi, a simboliziraju ih pravokutnici
zaobljenih vrhova. Tipovi aktivnosti su: zadatak koji predstavlja dio posla koji se ne može
rastaviti na više dijelova i potprocesi koji se koriste za skrivanje ili otkrivanje razina BPD-a.
Rombovima su prikazani izlazi i predstavljaju grananje i spajanje uvjeta ovisno o
postavljenim uvjetima.[7]
Povezujući objekti se sastoje od slijednog toka, poruke i asocijacije, a služe za povezivanje
tekućih objekata. Slijedni tok prikazuje se punom crtom sa strelicom te pokazuje red odvijanja
aktivnosti, dok tok poruke prikazuje put poruke kroz organizacijske granice, a prikazuje se
isprekidanom linijom s punim krugom na početku i praznom strelicom na kraju. Asocijacija je
prikazana točkastom crtom s nezatvorenim streličastim završetkom te se koristi za spajanje
informacija i tekstova s tekućim objektima.[7]
Tijek obavljanja posla je mehanizam organizacije aktivnosti u BPMN-u i sadrži dva tipa:
bazen (pool) i traka (lane). Pool predstavlja sudionike u procesu, dok lane predstavlja
raspodjelu unutar bazena bilo okomito ili horizontalno, a koristi se za organizaciju
aktivnosti.[7]
Artifekti omogućuju programerima da unesu više informacija u dijagram te tako dijagram
postaje razumljiviji. Koriste se tri tipa artifakata: podatkovni objekti, grupe i anotacije
19
(napomene). Podatkovni objekti su mehanizmi koji pokazuju kako aktivnosti zahtijevaju ili
proizvode informacije. Grupe se koriste pri dokumentiranju ili analizi, a predstavljaju se
pravokutnikom zaobljenih isprekidanih linija. Anotacije ili napomene su mehanizmi koji
programeru omogućavaju upis dodatnih informacija koje služe čitateljima dijagrama.
5.2 Poslovni proces „Prijava korisnika u sustav“ modeliran BPMN standardom
Poslovni proces prijave korisnika u sustav prikazan je BPD u BPMN-u. Početni događaj,
odnosno okidač procesa je prijava – upis korisničkog imena i lozinke, a izlaz iz toga je
provjera podataka koja rezultira prijavom korisnika u sustav ili pri pogrešnom unosu
korisničkog imena ili lozinke sredina događaja omogućuje ponovni unos podataka prilikom
povratka na početni događaj. Nakon prijave korisnika u sustav omogućen mu je izbor upisa
nove tvrtke ili odabira tvrtke, odnosno odabir potprocesa koji završava krajem događaja,
odnosno daje rezultat procesa.
Slika 5-1 BPD „Prijava korisnika u sustav“
20
6 ARIS
Sve tvrtke imaju poslovne procese koji ovise o veličini tvrtke i djelatnosti kojom se tvrtka
bavi. Međutim potrebno je uspostaviti kvalitetnu komunikaciju i usklađenost između
poslovnih procesa unutar tvrtke i poslovnih procesa koji povezuju tvrtku s drugim klijentima
ili tvrtkama kako bi se osigurao profit i konkurentnost na tržištu. Kako bi svi procesi bili pod
kontrolom koristi se ARIS. ARIS (Arhitecture of Integrated Information Systems -
Arhitektura integriranih informacijskih sustava) je vodeća svjetska platforma za upravljanje
poslovnim procesima. Sadrži alate za dizajniranje i modeliranje poslovnih procesa te nudi i
metodologije za upravljanje poslovnim procesima koji se sastoje od većeg broja različitih
metoda. ARIS koncept je razvio profesor August Wilhelm Scheer sa Instituta fur
Wirtschaftsinformatik na Sveučilištu Saarland u Saarrbrucken u Njemačkoj. Profesor je
nastojao razviti koncept koji bi povezao teoriju poslovanja s informacijskom i
komunikacijskom tehnologijom. Razvojem ARIS-a povećavale su se i njegove mogućnosti,
tako danas ARIS omogućava:
• upravljanje poslovnim procesima na razini tvrtke, ali i globalno
• višestruke opcije analize i izvještaja
• višejezičnu funkcionalnu podršku međunarodnim projektnim timovima
• povećanje standardizacije
• upotrebu zajedničkog, dobro razumljivog jezika
• obavještavanje i prikazivanje pomoću www-a
• provjeru ispravnosti procesnog modela, optimizaciju i testiranje modela
• kompatiblinost s Windows platformom
• animacije i simulacije procesa.
Zbog svih navedenih mogućnosti ARIS se koristi za modeliranje podataka, resursa, sustava,
poslovnih ciljeva, vještina, toka informacija, materijala, troškova, proizvoda.....
Kako bi modeliranje bilo jednostavnije i brže, a modeli kvalitetniji i efikasniji potrebno je
poštivati principe modeliranja. Osnovni principi modeliranja su:
• princip točnosti – model mora imati ispravnu semantiku i morfologiju
• princip primjerenosti – modeliranje samo najvažnijih elemenata
21
• princip odnosa uloga i dobitka – potrebno je pronaći pravu mjeru između uložene
količine truda za prikupljanje i modeliranje podataka i rezultata obavljenog posla.
Stručnjaci su utvrdili da se 80% rezultata dobije iz prvih 20% uloženog truda.
• princip jasnoće – model mora biti razumljiv i koristan
• princip usporedivosti – uporaba ARIS-a na različite načine dovodi do identičnog
rješenja, zbog toga je potrebno definirati standard za modeliranje i pridržavati ga se
• princip stvarne strukture – modeli se izrađuju u različitim pogledima, ali se moraju
integrirati u svim pogledima.[8]
Model izrađen u ARIS-u nije samo slika, već sadrži mnogo informacija o poslovnom procesu.
Objekti i veze od kojih se sastoji model su dobro definirani te ih je moguće provjeriti, a
jednom kreiran model ostaje trajno pohranjen u bazi podataka, tako da postojanje modela ne
ovisi o njegovom modelatoru. Model se može analizirati, simulirati, koristiti za izradu drugih
modela, može se prikazati i na www, a kolekcija modela pohranjenih u bazi podataka
omogućuje stvaranje baze znanja u poslovanju. Prethodno navedene činjenice su potvrda da
model, iako grafički prikaz procesa, nije samo slika, već sadrži važne informacije koje
poznavatelji modela znaju pročitati i iskoristiti za lakše i efikasnije rješavanje početnog
problema.
6.1 ARIS platforma
ARIS platforma nudi integrirane softverske proizvode koji pomažu da tvrtke neprestano
poboljšavaju svoje poslovne procese. Cilj ARIS platforme je povezati IT i poslovni sustav
korištenjem različitih arhitektura, alata i metoda kako bi se velikim brojem rješenja podržao
cjelokupni životni ciklus poslovnog procesa te podrška za sustav upravljanja poslovnim
procesima. Jedan od ciljeva platforme je osigurati kompatibilnost sa drugim arhitekturama
kao što su Zachman, Archimate..... Arhitektura se sastoji od razina (levels) čija je uloga
povezivanje poslovnog i informacijskog sustava te od pogleda (views) koji služe za smanjenje
složenosti pri modeliranju poslovnih procesa.[9]
22
Slika 6-1 Arhitekture kompatibilne s ARIS arhitekturom [9]
ARIS platforma sastoji se od četiri platforme:
• ARIS Strategy Platform – Strateška platforma
• ARIS Design Platform – Dizajn platforma
• ARIS Implementation Platform – Implementacijska platforma
• ARIS Controlling Platform – Upravljačka platforma.
Strateška platforma služi za definiranje strategije poslovanja, implementaciju strategije u
procese te omogućava definiranje ključnih parametara monitoring sustav. Njene najznačajnije
komponente su ARIS Balanced Scorecard koja pomaže u upravljanju strategijom, podržava
modeliranje strateških ciljeva i modela ciljeva s alokacijom resursa, ARIS poslovno
optimiranje je komponenta koja podržava analizu indikatora performansi poslovanja te služi
za provođenje „što-ako“ analize. Treća komponenta strateške platforme koja podržava na
web-u utemeljenu simulaciju poslovnih procesa naziva se ARIS poslovna simulacija.[9]
Za modeliranje, simulacije, optimiziranje i obavljanje poslovnih procesa te za upravljanje IT
arhitekturom zadužen je dizajn platforma. Platforma daje odgovor na pitanja: „Tko radi i što
radi?“, „Koji je redoslijed aktivnosti?“, „Koje je servise potrebno osigurati?“ te „Koji se
softver koristi u procesu?“ ARIS Toolset omogućava modeliranje poslovnih procesa
korištenjem definiranih elemenata procesa (događaji, funkcije, operatori i resursi) te potom
23
analiziranje i optimizaciju poslovnih procesa. Uspostavom repozitorija poslovnih procesa
formira se ARIS baza podataka. [9]
ARIS implementacijska platforma služi za prevođenje poslovnih procesa u operativna
aplikacijska rješenja. Omogućava izvršavanje procesa u IT sustavima, konfiguriranje ERP
sustava te olakšava upravljanje poslovnim pravilima, a najznačajnije je kreiranje servisno
orijentiranih arhitektura (Service Oriented Architecture – SOA). Polazna točka u SOA
konceptu su poslovni procesi koji specificiraju zahtjeve čiju će realizaciju omogućiti usluge.
SOA podržava novu i fleksibilnu implementaciju poslovnih procesa te je komplementarna s
BPM-om.[9]
Cilj upravljačke platforme je mjerenje i procjenjivanje performansi poslovnih procesa
podržanih IT sustavima te identificirati moguća poboljšanja. Upravljačka platforma
omogućava dinamičko praćenje trenutnih poslovnih procesa, implementaciju korporativnih
performansi menadžment sustava i uspostavu usklađenosti za cijelu tvrtku.[9]
Slika 6-2 Mogućnosti ARIS platforme [9]
24
6.2 ARIS house
Kako bi što bolje proučili poslovne procese eksperti modeliranja uvijek izrađuju više manjih
modela sa specifičnim pogledima, a modeli se uvijek mogu povezati. Na prethodno opisanom
principu radi ARIS Toolset. Svaki model može sadržavati više objekata i mnogo međusobnih
veza, a isti objekti se mogu koristiti u mnogo različitih modela. Da bi se ostvarila takva
struktura modeli su organizirani u pet pogleda (views): organizacija, podaci, funkcije,
proizvod i procesi, a svaki pogled ima svoje specifičnosti koje pridonose boljem
razumijevanju modela.
Slika 6-3 Prikaz ARIS House s pogledima [9]
Organizacija (Organisation View) je predstavljena statičkim modelom koji prikazuje
organizacijsku strukturu, odnosno organizacijske entitete koji sudjeluju u ostvarenju određene
funkcije. U organizacijsku strukturu su uključeni i hijerarhijski poredani ljudski resursi,
tehnički resursi te komunikacijske mreže. Osim organizacije za definiranje organizacijske
strukture bitan je i proizvod (Product/Output/Service View) koji prikazuje sve fizičke i
nefizičke ulaze i izlaze u pojedinu funkciju, odnosno definira statički model koji prikazuje
proizvode i usluge. Za definiranje i analiziranje ponašanja te povezivanja pojedinih pogleda
kako bi funkcije poslovnog procesa bile što efikasnije u ostvarenju željenog cilja zadužen je
proces (Process Control View).
25
Proces definira dinamički model koji prikazuje ponašanje procesa i odnose procesa s
resursima, podacima i funkcijama u poslovnom okruženju. Statički modeli koji prikazuju
poslovne informacije koje su potrebne za ostvarenje određene funkcije te događaje koji
iniciraju aktivnosti koje mijenjaju stanje informacijskog objekta – podataka definira podatak
(Data View). Ovaj pogled uključuje modele podataka, strukturu znanja, modele baze
podataka, tehničke termine i informaciju. Posljednji, ali jednako značajan pogled je funkcija
(Function View), odnosno statički modeli koji prikazuju procesne zadatke. Cilj pogleda je
opisati funkcije i njihove odnose te način odvijanja pojedinog procesa, stoga uključuje i
funkcijske hijerarhije, poslovne procese i softverske aplikacije. Funkcija je aktivnost koja se
provodi nad objektom, odnosno informacijom zbog postizanja određenog cilja. Svaka
funkcija je inicirana događajem te i završava događajem. Svi pogledi zajedno čine jedinstvenu
cjelinu koja se naziva ARIS House.[8][9]
6.3 Razine ARIS arhitekture
ARIS arhitektura je hijerarhijski definirana arhitektura koja se sastoji od četiri razine, a svaka
razina koristi određeni tip dijagrama za modeliranje poslovnog procesa. Prva razina definira
poslovne strategije i ciljeve. Ishodište integralnog sustava poslovanja je poslovna strategija
(definira položaj tvrtke na tržištu, pravce u kojima se tvrtka nastoji razvijati i rasti, prednosti i
nedostatci tvrtke) i strateški ciljevi koji su definirani u skladu s vizijom (željena slika budućeg
stanja) i misijom (definira svrhu tvrtke i razlog postojanja) poslovnog sustava. U fazi
strateškog planiranja osim ciljeva generalno se određuju i poslovni procesi, resursi i
potencijalni efekti pri implementaciji. Za modeliranje poslovnih procesa na ovoj razini koristi
se Value Added Chain Diagram – VAC (dijagram lanca dodanih vrijednosti) koji ne prikazuje
samo veze između funkcija, već i veze između funkcija i organizacijskih jedinica te
informacijskih objekata i funkcija. Detaljniji opis i prikaz VAC dijagrama nalazi se u
potpoglavlju „VAC dijagram“. VAC dijagram se koristi i na drugoj razini ARIS arhitekture
gdje se razvija model poslovnih procesa i definiraju zahtjevi s obzirom na potporu
aplikacijskog sustava podržanog ICT modelom. Na trećoj razini započinje postupna
transformacija poslovnog modela (modela zahtjeva) u modele IS-a. Razvija se logički model
IS i detaljno se opisuju ICT komponente (modeli baza podataka, softverski moduli,
hardverske i mrežne specifikacije). Kako bi modeliranje bilo što efikasnije na ovoj razini
koristi se funkcijsko stablo koje predstavlja hijerarhijsku strukturu funkcija tvrtke.
26
Osnovni element funkcijskog stanja je funkcija, a funkcija predstavlja tehnički zadatak ili
aktivnost koja se izvodi na objektu, dok njen rezultat pridonosi ciljevima poduzeća. Funkcije
se mogu opisati na različitim razinama hijerarhije. Razvoj tehnološkog modela budućeg
poslovnog sustava i implementacija poslovnih modula (zahtjevi) u konkretne hardverske i
softverske komponente odvija se na četvrtoj razini ARIS arhitekture, na kojoj se koristi Event
Driven Process Chain Diagram – EPC (dijagram procesa iniciran događajima). EPC dijagram,
detaljno opisuje poslovne procedure u tvrtki, predstavlja dinamički aspekt modeliranja.[9]
Zbog svoje važnosti bit će opisan u zasebnom potpoglavlju „EPC dijagram“.
Slika 6-4 Razine ARIS arhitekture i pripadajući dijagrami [9]
27
6.4 ARIS metoda
ARIS arhitektura je podloga za sve ARIS Toolset proizvode, a korištenje arhitekture i toolseta
se naziva ARIS metoda. ARIS metoda sadrži 150 modela, 200 objekata i 1400 atributa te
određuje raspoložive tipove modela, servere i baze podataka, tipove objekata i događaja,
njihove atribute i karakteristike te odnose među njima. Kako bi se lakše upravljalo zadatcima
potrebno je da se poslovni model vizualizira na razinama ARIS house. Izrađuju se blokovi
poslovnih modela koji su važni za određeno područje poslovanja. Ti blokovi su u ARIS-u
organizirani kao modeli i baze podataka koji su spremljeni na pojedinim serverima. Svaki
model je prikazan dijagramom, spremljen u baze podataka, koje se čuvaju i održavaju na
serverima. Modeli prikazuju veze između opisanih objekata, koji predstavljaju stvarne
subjekte koji se žele modelirati i analizirati. ARIS sadrži preko 200 objekata koje ARIS
metoda rangira i definira u kojim se modelima mogu koristiti. Različiti tipovi ARIS objekta u
modelima su prikazani preko različitih simbola. Kad se simbol objekta stavi u dijagram tada
se i objekt kreira u bazi podataka, objekt je tada definiran i može se koristiti u bilo kojem
ARIS modelu. Promjena na objektu uzrokovat će promjene na svim modelima u kojima se
objekt koristi. Nakon kreiranja, objekti se povezuju s drugim objektima u modelima kako bi
ispunili svoju zadaću. Kada se veze između objekata izbrišu, one nisu vidljive u ARIS
modelu, ali su i dalje pohranjene u bazi podataka sve dok se ne pokrene aplikacija
reorganizacije baze podataka čijim pokretanjem je omogućeno brisanje neželjenih objekata i
veza iz baze podataka. Sve informacije koje ARIS pohranjuje o objektima, modelima i
bazama podataka definiraju se karakteristikama. U atributima se specificiraju informacije o
imenu objekta, datumu kreiranja, autoru i tekstualni opis, koje definiraju objekt. Atributi se
generiraju automatski tijekom kreiranja modela ili se ručno unose u predviđene obrasce, a
neki atributi imaju mogućnost dodavanja dodatnih informacija kod korištenja simulacija,
procjene troškova i www prikaza.[10]
ARIS sadrži mnoge tipove modela, objekata i različite veze. Zbog toga je bitna još jedna
mogućnost koju podržava ARIS platforma, a to su filteri. Filteri ograničavaju broj mogućih
opcija pri korištenju, koriste se na razini baza podataka, ali mogu biti alocirani i za
individualne korisnike. Veoma su bitni pri procesu modeliranja te se koristi mnogo
standardnih filtera, ali postoji i mogućnost definiranja novih.
28
6.5 ARIS sučelje
ARIS se sastoji od dva glavna dijela:
• ARIS Explorer – glavni radni prostor za upravljanje bazama podataka, modelima i
objektima
• ARIS Designer – sadrži crtaće alate za grafičko definiranje i prikaz poslovnih modela.
ARIS Explorer i ARIS Designer se koriste preko sučelja: glavni izbornik (ARIS Main Menu),
čarobnjaci (ARIS Wizards), opcije (ARIS Options), administracija (ARIS Administration) i
pomoć (ARIS Help). Princip korištenja glavnog izbornika je isti kao u Microsoft Windows
formatu. Izbornik se sastoji od glavnih komandi koje sadrže podizbornike. Ispod glavnog
izbornika nalazi se FileToobar koji sadrži najčešće korištene ikone u radu s ARIS-om.
Čarobnjaci pomažu pri izradi kompleksnih ARIS struktura, a opcije se mogu podešavati ili
kreirati prema potrebi. Većina opcija je vidljiva nakon selektiranja komande View – Options
u glavnom izborniku. Administracija je sastavni dio svake softverske aplikacije pa tako ni
ARIS nije iznimka. Najčešće je adminstracija zadužena za baze podataka koje se spremaju na
različite servere te ako se baza nalazi na serveru, administraciju obavlja sistemski
administrator, ali ako je baza pohranjena na osobnom računalu tada je potrebno ručno obaviti
administraciju baze podataka backup-om ili reorganise. Pri radu s aplikacijama često
nailazimo na nejasnoće i uvelike nam pomaže opcija pomoći, a isto se događa i s ARIS-om.
ARIS Help aplikacija se sastoji od tri opcije: Help Topics, Method Help i Method Manual
koje su neophodne i svrsishodne.[9]
6.5.1 Struktura ARIS Designer sučelja
ARIS Designer sučelje sadrži crtaće alate za grafički prikaz modela poslovnog procesa. Kao
što je vidljivo na slici 6-5 ARIS Designer prozor sadrži glavni izbornik s pripadajućim
podizbornicima, traku s najčešće korištenim alatima, radnu površinu za kreiranje modela te
set alata (događaji, funkcije, operatori odluke, veze, organizacijske jedinice i podatci) za
modeliranje poslovnih procesa.
29
Slika 6-5 Struktura ARIS Design sučelja
6.6 Kreiranje modela u ARIS-u
Kreiranje modela u ARIS-u moguće je izvesti na nakoliko načina:
• u glavnom izborniku selektiramo File – New Model
• u traci alata odaberemo ikonu New Model
• desni klik na ime grupe i selektiramo New Model
• desni klik na Designer u lijevom okviru i selektiramo New Model.
Posljednja dva načina kreiranja novog modela prepoznaju kontekst baze podataka i grupe u
kojoj se trenutno radi te se kreira novi model u toj grupi. Pri kreiranju novog modela na prva
dva načina potrebno je odabrati bazu podataka ili grupu u kojoj će se kreirati novi model.
Nakon odabira baze podataka ili grupe pojavljuje se ARIS Wizard koji olakšava kreiranje
novog modela na kojem se odabire jedan od pet pogleda (organizacija, podatci, procesi,
funkcije i proizvodi). Nakon odabira pogleda pojavljuje se lista s pripadnim tipovima
30
dijagrama te se odabire željeni tip modela. Lista s tipovima dijagrama ovisi i prethodno
odabranom filteru. Kad je tip modela odabran potrebno je još specificirati njegovo ime.
Prethodno opisane radnje prikazane su na slici 6-6, gdje je odabran kontrolni pogled, EPC
dijagram u listi dijagrama te nosi naziv „Prijava korisnika u sustav“.
Slika 6-6 Prozor ARIS Wizard
6.7 EPC dijagram
Event Driven Process Chain Diagram – EPC (dijagram procesa iniciranih događajem) je
najčešće korišten dijagram za modeliranje poslovnih procesa u ARIS-u. EPC je dinamički
model koji zajedno povezuje statičke resurse poslovanja (sisteme, organizacije, podatke...) i
organizira ih na način da čine proces čiji je krajnji rezultat postizanje dodatne vrijednosti za
poslovanje tvrtke. Događaji su „okidači“ koji pokreću funkcije ili mogu biti rezultat tih
funkcija. Svaki EPC dijagram počinje i završava događajem.
Za kreiranje EPC dijagrama koriste se četiri osnovna tipa objekta:
• Events – događaji
• Functions – funkcije
• Rules – operatori
• Resources – resursi (podaci, organizacija, sistemi).
31
Događaji predstavljaju vanjske promjene koje služe kao pokretač početka procesa, unutarnje
promjene stanja koje su rezultat procesa te završni rezultat kao vanjski efekt, odnosno
događaji predstavljaju preduvjete (moraju se dogoditi prije nego aktivnosti budu nastavljene) i
postuvjete (predstavljaju što će se promijeniti kao rezultata aktivnosti) za svaki korak u
procesu. Krajnji događaji u jednom procesu mogu biti pokretači za drugi proces. Za opis
događaja koriste se izrazi u obliku „imenica-glagol“ npr. „korisnik prijavljen“.[10]
Funkcije predstavljaju aktivnosti ili zadatke koji se izvode kao dio poslovnog procesa, a
opisuju se izrazima oblika „glagol-imenica“ npr. „upiši podatke“. Funkcije imaju ulaze,
koriste resurse i kreiraju izlaze. [8]
Funkcije stvaraju odluke i spajaju se na operatore koji određuju moguće logične izlaze.
Operatori imaju jedan ulaz i dva ili više mogućih izlaza. Izlaz operatora se uvijek povezuje na
događaje koji pokazuju koji od njih dalje pokreću procesni put kroz model. Za određivanje
odluke koriste se operatori OR ili XOR, dok se za grananje koristi operator AND koji
razdvaja procese na dvije ili više paralelnih grana. Grananje procesa na paralelne grane
implicira da grane mogu biti završene istovremeno s obzirom da nema međusobnog
utjecaja.[10]
Pri upotrebi EPC dijagrama potrebno je poštivati sljedeća pravila:
• svaki model mora imati najmanje jedan početni i jedan završni događaj
• funkcije i događaji su uvijek naizmjenični
• funkcije se nikad ne bi trebale spajati s funkcijama, a događaji s događajima
• događaj i funkcija se ne mogu međusobno spojiti u oba smjera
• organizacijska jedinica se ne može spojiti s događajem.
6.7.1 Pravila pri modeliranju EPC dijagrama
Kako bi modeli poslovnih procesa definirani EPC dijagramom bili što efikasniji i razumljiviji
potrebno je poštivati standardna pravila modeliranja:
• svaki model mora imati najmanje jedan početni i jedan završni događaj
• funkcije i događaji su uvijek naizmjenični
• funkcije i događaji imaju uvijek samo jednu ulaznu i jednu izlaznu vezu
32
• procesne staze se uvijek razdvajaju i spajaju koristeći operatore
• višestruki događaji aktiviraju funkcije, spajajući se i koristeći operatore
• funkcije donose odluke
• operatori uvijek slijede nakon funkcija koje donose odluke
• operatori pokazuju važeću kombinaciju puteva koji slijede nakon odluke
• događaji slijede nakon operatora indicirajući aktualni izlaz odluke
• operatori ne mogu imati višestruke ulaze i izlaze
• operatori OR i XOR ne smiju nikad slijediti iza simbola jednog događaja
• grane dijagrama spajaju se istim operatorom kojim su razdvojene.[8]
6.7.2 Primjer EPC dijagrama „Prijava korisnika u sustav“
EPC dijagram je najkorišteniji dijagram za prikazivanje poslovnih procesa u ARIS platformi.
Proučavanjem ARIS platforme i njenih mogućnosti, u ovom radu naglasak je stavljen upravo
na EPC dijagram, odnosno svi poslovni procesi pri razvoju poslovnog softvera su definirani
EPC dijagramom. Na slici 6 -7 nalazi se primjer EPC dijagrama čiji je „okidač“ za poslovni
proces prijave korisnika na sustav događaj „Otvorena stranica za prijavu“. Kako bi se izvršila
prijava potrebno je obavljanje funkcije „Unos korisničkog ime i lozinke“. Rezultat funkcije su
dvije moguće odluke koje su odvojene operatorom odluke OR. Jedan rezultat funkcije je
događaj „Pogreška pri unosu korisničkog imena i lozinke“ te se pozivanjem funkcije
„Povratak na stranicu za prijavu“ obavlja povratak na događaj „Otvorena stranica za prijavu“ i
ponavlja se postupak prijave korisnika u sustav. Drugi rezultat funkcije je događaj „Ispravan
unos. Korisnik je prijavljen u sustav!“ koji služi kao okidač za sljedeći poslovni proces
„Odabir tvrtke“ ili „Upis nove tvrtke“.
33
Slika 6-7 EPC dijagram „Prijava korisnika u sustav“
6.8 VAC dijagram
Dijagram lanca dodanih vrijednosti odnosno Value Added Chain Diagram - VAC je jedan od
definiranih modela u ARIS-u koji služi za modeliranje procesa najviše razine. Identificira funkcije
najviše razine koje mogu biti povezane slijedno ili mogu biti uređene hijerarhijski. VAC dijagram
ne prikazuje samo veze između funkcija već i veze između funkcija i organizacijskih jedinica te
informacijskih objekata i funkcija. Koristi se na razini strateškog prikaza tvrtke na kojem se,
ulazeći u dubinu svakog pojedinog poslovnog područja, definiraju zasebni poslovni procesi. VAC
dijagram olakšava modeliranje poslovnih procesa i preglednost modela, ali i navigaciju kroz
definiranu bazu podataka.[9]
34
6.8.1 VAC dijagram – upravljanje projektom „Obračun plaća“
VAC dijagramom prikazan je poslovni proces upravljanja projektom „Obračun plaća“.
Poslovni proces upravljanja projektom se sastoji od pet glavnih potprocesa: pokretanje
projekta, planiranje, izvođenje, kontrola i zatvaranje projekta. Svaki od potprocesa ima
mnoštvo potprocesa. VAC dijagram je omogućio hijerarhijsku razradu poslovnog procesa
upravljanja projektom „Obračun plaća“, dok je organizacija resursa i vremena planirana u MS
Project-u.
Slika 6-8 Upravljanje projektom definirano u MS Project-u [11]
35
Slika 6-9 VAC dijagram za razvoj projekta „Obračun plaća“ [11]
Upravljanje projektom "Obračun plaća"
Pokretanjeprojekta
Planiranje projekta Izvođenje projekta Kontrola projekta Zatvaranje projekta
Pokretanjeprojekta
Odabir teme
Upoznavanje snačinom rada
Razradaosnovnogkoncepta
Podjela uloga
Trajanje i fazeprojekta
Tehnike imetode koje će
se koristiit
Komunikacija,sastanci
Definicijazahtjeva
Prikupljanjezahtjeva
Specifikacijazahtjeva
Analiza
Dizajn
Baza podataka
Grafičko sučelje
Dizajn ulaza iizlaza
Programiranje
Specifikacijadizajna
Testiranje
Opseg testova
Planiranjetestiranja
Detalji testiranja
Specifikacijatestiranja
Sastanci
Evidencija
Konzultacije
Završetak aplikacije
Specifikacija projekta
Završni rad
36
7 POSLOVNI SOFTVER „OBRAČUN PLAĆA“
7.1 Projekt „Obračun plaća“
Projekt „Obračun plaća“ je osnova na kojoj se zasniva ovaj završni rad, a glavni cilj projekta
je napraviti aplikaciju za obračun plaća koja bi zamijenila dosad korišteni „ručni“ način
obračuna. Osim razvoja aplikacije, cilj ovog projekta je upoznavanje s alatima za modeliranje
poslovnih procesa, proučavanje modeliranja poslovnih procesa, sudjelovanje u timskom radu,
pisanje projektne specifikacije, prikupljanje dokumentacije, evidentiranje obavljenih radnji i
upravljanje projektom, odnosno najvažniji cilj ovog projekta je naučiti planirati, organizirati,
realizirati poslove i voditi projekt te je ovaj projekt temelj našeg budućeg posla kao
računaraca.
Projektni tim činili su kolege Joško Franić (razvojni programer), Katarina Krišto (tester) i
Martina Bašić (sakupljanje dokumentacije, voditelj projekta), a sve je nadgledao i usmjeravao
mentor profesor Stipe Čelar. Na sastancima projektnog tima dogovorena je podjela poslova,
proučavale su se obavljene aktivnosti i njihovi rezultati te se dogovaralo o budućim
pothvatima, a potom je mentor bio obavješten o radu na konzultacijama. Kako bi bolje
razumjeli problem obračuna plaća obavljen je sastanak i s krajnjim korisnikom -
Računovođom, koji obavlja obračun plaća na Sveučilištu u Splitu te nas je uveo u svijet
ekonomije što je bilo od velike pomoći pri razvoju projekta „Obračun plaća“. Osim tih
informacija pri definiranju funkcionalnih, nefunkcionalnih i ostalih zahtjeva od velike pomoći
bila je i stručna literatura „Porezni priručnik za građane“ skupine autora.
Prije početka projekta napravljen je okvirni plan razvoja projekta u MS Project-u koji se
temelji na uputama korištenim iz knjige „Systems Analysis and Design“ Dennis, A., Wixom,
B., Roth, R.. Vremenske granice su poštovane iako je bilo dosta iznimki koje su utjecale na
razvoj projekta. Planirano je da projekt traje devedeset dana od 8.ožujka 2010. do 9.srpnja
2010.. Projekt se sastoji od četiri faze različitog vremenskog trajanja. Započinje fazom
planiranja koja zahtjeva 15% vremena projekta, odnosno 11 radnih dana, ali faza planiranja
time ne završava nego traje tijekom cijelog projekta. Nakon planiranja počinje faza analize
zahtjeva koja traje 24 dana, odnosno 25% ukupnog vremena, dok najvažnija faza dizajna
uzima 35% vremena i traje 39 dana. Projekt „završava“ fazom testiranja i implementacije koja
traje 16 dana odnosno preostalih 25% ukupnog vremena trajanja projekta. Međutim, projekt
37
ne završava fazom implementacije, već je aplikaciju potrebno konstantno nadgledati,
analizirati, nadopunjavati i poboljšavati.
Slika 7-1 Faze projekta prikazane u MS Project-u [11]
38
Pri realizaciji projekta „Obračun plaća“ korištene su različite tehnike i alati. Za pisanje
cjelokupne specifikacije projekta korišten je MS Word 2007, evidencija obavljenih radnji
vodila se u MS Excel 2007, a upravljanje promjenama obavljalo se korištenjem MS Project
2007. Modeliranje poslovnih procesa obavljeno je na ARIS platformi korištenjem EPC
dijagrama, dok je cjelovita aplikacija razvijena u MS Visual Studio 2008 u programskom
jeziku C#, a baza podataka kreirana u MS Access 2007. Testiranje prototipa aplikacije
obavljeno je alatom za testiranje StartQEngine.
7.2 Primjer obračuna plaće
Zaposlenik s poslodavcem ugovara bruto iznos, koji će biti polazna točka za obračun plaće.
Iznos bruto je osnovica iz koje se izračunavaju doprinosi za mirovinsko osiguranje, porezi,
prirezi te neto iznos plaće. Prvi stup mirovinskog osiguranja doprinos je iz bruta i izračunava
se kao 15% bruto iznosa. U prvom stupu mirovinskog osiguranja nalaze se svi zaposlenici,
bez obzira na dob, a iz njega se financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika. Drugi stup
mirovinskog osiguranja je doprinos iz bruta koji se izračunava kao 5% bruto iznosa. Taj
doprinos se uplaćuje na osobni mirovinski račun u obveznom mirovinskom fondu. Svaka
osoba ima pravo na osobnu poreznu olakšicu od 1800,00 kuna. Olakšica se može povećati
ovisno o mjestu stanovanja (PPDS, P1, P2, P3, P4), broju djece (prvo dijete ima faktor 0.5,
drugo 0.7, treće 1.0, četvrto 1.4,....), broju uzdržavanih osoba koje su na poreznoj kartici
navedene kao takve (npr. bračni drug ima faktor 0.5) ili određeni stupanj invalidnosti. Može
se povećati ukoliko se uplaćuje životno osiguranje, dopunsko zdravstveno osiguranje,
privatno zdravstveno osiguranje ili treći stup mirovinskog osiguranja direktno iz plaće.
Oporezivi dohodak je iznos koji se dobije kada se bruto iznos umanji za doprinose (prvi i
drugi stup mirovinskog osiguranja) i ukupni iznos olakšice. Oporezivi dohodak je osnovica za
izračunavanje poreza i prireza. Ukupni porez se dobije oporezivanjem dohotka po razredima
(do 3600,00 kn 15%; 3600,00 – 9000,00 kn 25%; 9000,00 – 25200,00 kn 35%; iznad
25200,00 kn 45%). Kako bi oporezivanje dohotka po razredima bilo što jasnije objasnit će se
na primjeru oporezivog dohotka od 5000,00 kuna. Obračunava se samo prvi i drugi razred
poreza – na iznos od 3600,00 kn obračunava se 15%, a na razliku od 1400,00 kn (5000,00 –
3600,00 = 1400,00) obračunat će se 25%. Ukupni porez je zbroj iznosa poreza za prvi i drugi
razred poreza. Ukupni porez je osnovica za izračunavanje prireza. Stopa prireza ovisi o mjestu
prebivališta. Kada se bruto iznos umanji za doprinose, poreze i prireze dobije se neto iznos
39
plaće. Neto iznos može biti umanjen za iznos premije životnog osiguranja, dopunskog
zdravstvenog osiguranja, privatnog zdravstvenog osiguranja, iznos mjesečne rate kredita ili
iznos mjesečne rate za treći stup mirovinskog osiguranja. Nakon svih navedenih odbitaka
dobije se neto plaća za isplatu. Ukupne obveze poslodavca za svakog zaposlenika su izraženi
kroz bruto2. Bruto2 je iznos bruta uvećan za doprinose u iznosu 17.2% iznosa bruta.
Doprinosi u iznosu 17.2% su raspodijeljeni na način da 15% se odnosi na doprinos za
zdravstveno osiguranje, 1.7% na doprinos za zapošljavanje te 0.5% na doprinos u slučaju
ozljede na radu.[11]
7.3 Općenito o zahtjevima
Zahtjevi sustava su opis usluga - funkcionalnosti koje sustav pruža kao i njegova operacijska
ograničenja. Razlikujemo dvije vrste zahtjeva: korisnički i sistemski zahtjevi. Korisnički
zahtjevi su izjave napisane normalnim, govornim jezikom koje opisuju usluge koje sustav
nudi i ograničenja pod kojim mora funkcionirati. Definiraju funkcionalne i nefunkcionalne
zahtjeve korištenjem jednostavnih izraza, tablica i dijagrama kako bi bili razumljivi krajnjim
korisnicima sustava, koji nemaju određenih tehničkih znanja. Korisnički zahtjevi specificiraju
vanjsko ponašanje sustava.
Sistemski zahtjevi detaljno određuju funkcionalnosti, usluge i ograničenja sustava, odnosno
sistemski zahtjevi su proširena verzija korisničkih zahtjeva napisana stručnim tehničkim
jezikom te služe kao polazna točka za dizajniranje sustava. Objašnjavaju kako sustav treba
ispuniti korisničke zahtjeve. Dokument u kojem su opisani ti zahtjevi mora biti precizan i
mora točno određivati što će biti implementirano u sustav.
Postoji više načina prikupljanja zahtjeva, a najpoznatiji su: razgovor s korisnikom koji može
biti slobodan ili razgovor s predefiniranim pitanjima te prikupljanje dokumentacije.[11]
7.4 Popis korisničkih i sistemskih zahtjeva za aplikaciju „Obračun plaća“
7.4.1 Korisnički zahtjevi
Aplikacija „Obračun plaća“ će omogućiti brz i jednostavan obračun plaća. Potrebno je
omogućiti unos novih podataka (npr. upis nove tvrtke ili zaposlenika), izmjenu postojećih
podataka (npr. promjena prebivališta zaposlenika), pretraživanje postojećih podataka (kako bi
se došlo do željenih informacija). Aplikacija će pružiti i mogućnost brisanja podataka, ali tu
40
mogućnost ne smije pružiti svim korisnicima, već samo administratoru. Unutar aplikacije
moraju biti pohranjeni podatci koji su konstantni, kako bi se smanjilo vrijeme dohvata tih
podataka, odnosno kako bi se sami proces obračuna plaća ubrzao.
7.4.2 Sistemski zahtjevi
Kako bi aplikacija za obračun plaća bila ispravno razvijena i implementirana potrebno je da
budu ispunjeni sljedeći sistemski zahtjevi:
• Aplikacija „Obračun plaća“ će biti desktop aplikacija.
• Potrebno je da korisnik na svom računalu ima implementiran MS SQL server i
.NET Framework 3.5.
• Aplikacije se sastoji od grafičkog sučelja i baze podataka.
• Pomoću grafičkog sučelja korisnik će komunicirati (upisivati, čitati, pretraživati,
izmjenjivati podatke) s bazom podataka u koju se podatci pohranjuju.
• Grafičko sučelje i kod programa bit će realizirani u MS Visual Studio 2008, u
programskom jeziku C#.
• Baza podataka bit će kreirana u MS Access i implementirana na MS SQL serveru.
• Svaki korisnik imat će jedinstveno korisničko i ime i lozinku pomoću koje pristupa
sustavu.
• Ukoliko je unesena pogrešna lozinka ili korisničko ime sustav upozorava korisnika
na pogrešan unos i omogućava mu ponavljanje unosa.
• Sustav dozvoljava ponavljanje unosa pet puta te ukoliko ni peti put korisnik
ispravno ne unese svoje podatke (korisničko ime i lozinku), sustav proglašava
podatke o tom korisniku nevažećim te je potrebno da korisnik zatraži ažuriranje
podataka kod administratora.
• Svi uneseni ili promijenjeni podatci moraju se pohraniti u bazu podataka prije
odjave iz sustava, jer bez pohrane podataka nije moguća odjava korisnika iz
sustava.
7.5 Use case scenarij i dijagrami slijeda modelirani u ARIS-u
U ovom poglavlju naglasak je stavljen na funkcionalne zahtjeve od kojih su neki predstavljeni
tablicama i dijagramima slijeda modeliranim u ARIS platformi. Ostali funkcionalni zahtjevi
41
su definirani i prikazani u dokumentu Specifikacija zahtjeva za projekt „Obračun plaća“ koji
se nalazi u prilogu.
7.5.1 Prijava korisnika u sustav
Tablica 7-1 predstavlja use case scenarij za prijavu korisnika u sustav prema kojem je kreiran
EPC dijagram slijeda.
Tablica 7-1 Use case „Prijava korisnika u sustav“
USE CASE ID UC 1
USE CASE Prijava korisnika u sustav
AKTERI Krajnji korisnik – Računovođa, Administrator
PRIORITET Visoki
NAMJENA Korisnik se pomoću ove funkcije prijavljuje na aplikaciju, u sustav.
TIJEK 1. Pri pokretanju aplikacije, prvo što se pojavljuje je obavezna
prijava korisnika gdje se nalaze dva polja.
2. U polju s padajućim izbornikom korisnik odabire svoje
korisničko ime, a u drugom upisuje lozinku te potvrđuje svoje
odgovore.
IZNIMKE 1. Pogrešan upis lozinke - prilikom pogrešnog upisa lozinke ili
pogrešnog odabira korisničkog imena, aplikacija upozorava
korisnika da je lozinka pogrešna i ponovo ga vraća na stranicu s
prijavom.
42
Slika 7-2 EPC dijagram „Prijava korisnika u sustav“ [11]
Otvorenastranica za
prijavu
Unos korisničkogimena i lozinke
Ispravan unos. Korisnikje prijavljen u sustav!
Pogreška pri unosukorisničkog imena i lozinke
Povratak nastranicu za
prijavu
Računovođa
Odabir tvrtke Upis nove tvrtke
43
Use case scenarij i EPC dijagram procesa prijave korisnika u sustav osnova su po kojoj je
kreiran prozor za prijavu korisnika na aplikaciju za obračun plaća. Prozor prijave (Slika 7-3)
se sastoji od dva polja za upis podataka i botuna „Prijava“. Korisnik upisuje jedinstveno
korisničko ime i lozinku u prazna tekstualna polja te potvrđuje svoj unos klikom miša na
botun „Prijava“. Ukoliko su uneseni podaci ispravni, korisnik je prijavljen u sustav i otvara se
novi prozor s popisom tvrtki za koji se obavlja obračun plaća. Osim popisa tvrtki moguć je i
upis nove tvrtke.
Slika 7-3 Prozor za prijavu u sustav [11]
Ako su uneseni podaci netočni aplikacija generira novi prozor (Slika 7-4) koji obavještava
korisnika da su podaci za prijavu pogrešno uneseni te da je potrebno ponoviti unos kako bi se
korisnik prijavio u sustav.
Slika 7-4 Prozor upozorenja na pogrešan unos [11]
44
7.5.2 Obračun plaće za pojedinog zaposlenika
U tablici 7-2 opisan je način obračuna plaće za pojedinog zaposlenika, odnosno navedeni su
podatci koje je potrebno unijeti kako bi se obavio obračun. Prema use case scenariju iz tablice
kreiran je EPC dijagram.
Tablica 7-2 Use case „Obračun plaće za pojedinog zaposlenika“
USE CASE ID UC 9
USE CASE Obračun plaće za pojedinog zaposlenika
AKTERI Računovođa, Administrator
PRIORITET Visoki
NAMJENA Korisnik pomoću ove opcije obavlja unos podataka koji su potrebni za
obračun plaće pojedinog zaposlenika.
TIJEK 1. Nakon odabira željenog zaposlenika u popisu zaposlenika
korisnik odabire opciju „Obračun plaće“.
2. Korisnik unosi podatke za obračun plaće: mjesec i godina
isplate, bruto iznos plaće, uplaćene premije životnog
osiguranja, privatnog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja,
treći stup mirovinskog osiguranja, iznos kredita, šifre
olakšica, podatci o invaliditetu, podatci oporezivog dohotka
po razredima poreza, šifra općine stanovanja.
3. Nakon unosa podataka, obavlja se algoritam obračuna plaće
koji izračunava: ukupno obveznih doprinosa, olakšice,
oporezivi dohodak, porez po razredima, prirez ovisno o
općini stanovanja, neto isplatu. Algoritam računa i bruto2,
odnosno sve obveze koje je poslodavac dužan podmiriti za
svakog pojedinog zaposlenika.
4. Nakon obavljenog obračuna plaće za određeno vremensko
razdoblje podatci se pohranjuju u bazu podataka.
45
IZNIMKE 1. Nisu svi obrasci popunjeni – u slučaju da korisnik zaboravi
popuniti koje od potrebnih polja, sustav ga na to upozorava i
traži da popuni sva polja.
2. Unos pogrešan – prilikom unosa datuma, bruto iznosa,
uplaćenih premija (životno osiguranje, dopunsko ili privatno
zdravstveno osiguranje, treći mirovinski stup), iznos kredita,
šifre općine, podataka o invaliditetu, oporezivog dohotka po
razredima je upisan simbol koji nije broj, sustav upozorava
korisnika na propust te traži ponovni unos.
3. Unos pogrešan – prilikom unosa šifre olakšica je upisan
simbol koji nije slovo, sustav upozorava na pogrešku te traži
ponovni upis podataka.
4. Ako korisnik ne pohrani podatke, sustav ga upozorava da
nije izvršena pohrana podataka. Nudi mu opciju pohrane ili
odustajanja od pohrane. Prilikom odustajanja od pohrane
sustav ih briše iz radne memorije i podatci ne postoje.
46
Slika 7-5 EPC dijagram „Proces obračuna plaće“ [11]
Odabran zaposlenik upopisu zaposlenika
Odaberi opciju"Obračun plaće"
Odabrana opcija"Obračun plaće"
Računovođa
Unos mjeseca igodine isplate
Unos brutoiznosa plaće
Unos šifriolakšica
Unos iznosakredita,
dopunskogosiguranja...
Unos oporezivogdohotka po
razredima poreza
Šifra općinestanovanja
Upisani mjesec igodina
Upisan brutoiznos plaće
Unesene šifreolakšica
Unesen iznoskredita,
dopunskog...
Unesenoporezivi
dohodak ...
Unesena šifraopćine
stanovanja
Obavi obračunplaće
Plaća obračunata
Pregled prethodnihobračuna plaće
Obračun plaće zaodređeni mjesec
Podaci ozaposleniku
47
7.5.3 Odjava korisnika iz sustava
U tablici 7-3 opisan je proces odjave korisnika iz sustava prema kojoj je modeliran i EPC
dijagram slijeda u ARIS platformi.
Tablica 7-3 Use case „Odjava korisnika iz sustava“
USE CASE ID UC 11
USE CASE Odjava korisnika iz sustava
AKTERI Krajnji korisnik – Računovođa, Administrator
PRIORITET Visoki
NAMJENA Korisnik se pomoću ove funkcije odjavljuje iz aplikacije.
TIJEK 1. Kada se želi odjaviti iz aplikacije, korisnik odabire stavku
„Odjava“ i aplikacija ga pita želi li se zaista odjaviti te mu je
ponuđen izbor „Da“ i „Ne“.
2. Izbor „Da“ odjavljuje korisnika iz sustava.
3. Izbor „Ne“ korisnika vraća na glavni izbornik.
IZNIMKE
48
Slika 7-6 EPC dijagram - Proces odjave korisnika iz sustava [11]
Radna okolina
Odabir opcije"Odjava"
Odabrana opcija"Odjava"
Odaberi opciju"Da" ili "Ne"
Odabrana opcija "Da"Korisnik se odjavio iz
sustava
Odabrana opcija "Ne"Korisnik se nije
odjavio iz sustava
Vrati se u radnuokolinu
Računovođa
49
8 ZAKLJUČAK
Svaki poslovni proces započinje potrebama i željama klijenta, a završava ispunjenjem
klijentovih zahtjeva, odnosno za realizaciju početne ideje u krajnji proizvod zadužen je
projektni tim. Međutim, put od ideje do proizvoda nije nimalo lak i jednostavan, a to je
vidljivo iz primjera projekta „Obračun plaća“. Kako bi imali projekt pod kontolom, potrebno
je da se podudaraju i nadopunjuju različiti faktori. Najvažnija stvar u projektu je timski rad,
dobra komunikacija, disciplina, a tek potom, iako ne manje važna, stručnost, znanje i
iskustvo. Teško je uskladiti sve činjenice, ali ih je potrebno pokušati složiti u funkcionalnu
cjelinu te i najzahtjevniji projekti postaju lakši kad projektni tim ispravno funkcionira. Jedna
od bitnih činjenica je i organizacija i podjela uloga u timu što olakšava rad.
Kako bi rezultati poslovnih procesa bili što efikasniji i kvalitetniji, osim ljudskih resursa bitno
je i modeliranje poslovnih procesa. U poslovnom procesu „Završni rad“ modeliranje je
obavljeno u ARIS platformi korištenjem EPC i VAC dijagrama. VAC dijagramom modeliran
je plan razvoja projekta „Obračun plaća“, dok su se EPC dijagrami koristili za modeliranje
use case scenarija funkcionalnih zahtjeva. EPC dijagrami značajno su utjecali na kreiranje
grafičkog sučelja aplikacije za obračun plaća.
Kao što je navedeno u uvodnom poglavlju „Završni rad“ je poslovni proces kojeg je bilo
potrebno planirati, analizirati, modelirati i realizirati korištenjem različitih alata i tehnika.
Radom, disciplinom, znanjem i slušanjem uputa mentora poslovni proces „Završni rad“ je
uspješno realiziran, odnosno ispunjeni su svi planirani ciljevi, a svaki od članova projektnog
tima stekao je značajno iskustvo koje će mu biti od velike pomoći u budućem radu.
50
9 LITERATURA
[1] Topić, G. (2010.) „Modeliranje poslovnih procesa i optimizacija ljudskih resursa u
slozenim poslovnim sustavima“, ERP˛Business Processes Ericsson Nikola Tesla d.d., s
Interneta: http://www.fer.hr/download/repository/GordanTopicklasifikacijski.pdf, zadnji
pristup: 31. ožujka 2010.
[2] Markić, B.; Tomić, D. (2010.) „Modeliranje poslovnih procesa“, s Interneta:
http://www.sve-mo.ba/ef/down/risfil/2005/risvitez/literatura/RISLANAK4.DOC, zadnji
pristup: 25. ožujka 2010.
[3] „Business Process Modelling“ (2010.) Businessballs.com, s Interneta:
http://www.businessballs.com/business-process-modelling.htm, zadnji pristup: 25.
ožujka 2010.
[4] Mesarić, J. (2010.) „Modeli i metode za razvoj informacijskih sustava“, s Interneta:
http://www.efos.hr/.../jmesaric/modeliranje/index.htm, zadnji pristup: 5. travnja 2010.
[5] Čerić, V. (2010.) „Modeliranje“ s Interneta: http://www.efzg.hr/dok/INF/Ceric/spo/
(1d)_osnove_modeliranja.pdf, zadnji pristup: 15. ožujka 2010.
[6] Tomić, D. (2010.) „Modeliranje poslovnih procesa“, s Interneta: http://www.sve-mo.ba,
zadnji pristup: 4. travnja 2010.
[7] White, A. S. (2010.) „Introduction to BPMN“, IBM Corporation, s Interneta:
http://www.bpmn.org/Documents/Introduction%20to%20BPMN.pdf, zadnji pristup:
13. travnja 2010.
[8] Davis, R. (2008.) „ARIS design platform – Advanced process modelling and
administration“, Springer, UK
[9] Kozina, M. (2010.) „Koncepti, metodike i alati za modeliranje i povezivanje poslovnih i
informacijskih sustava“, s Interneta: http://www.foi.hr/CMSlibrary/studiji/dodiplomski/
IS/kolegiji/.../EA3.ppt, zadnji pristup: 13. travnja 2010.
51
[10] Krčećić, D. (2010.) „Optimizacija procesa proizvodnje računalnim alatom ARIS“, s
Interneta: http://www.fsb.hr/atlantis/upload/.../10_06_2009__11024_Dino_doktorat.pdf,
zadnji pristup: 16. travnja 2010.
[11] Bašić, M.; Franić, J.; Krišto, K. (2010.) „Specifikacija projekta Obračun plaća“,
Sveučilište u Splitu, FESB, 17. rujna 2010.
52
10 PRILOZI
10.1 Popis oznaka i kratica
BPM Business Process Model
BPM Business Process Modeling
UML Unified Modeling Language
BPMN Business Process Modeling Notation
BPMI Business Process Modeling Initiative
BPD Business Process Diagram
BPEL Business Process Execution Language
ARIS Architecture of Integrated Systems
ERP Enterprise Resource Planning
SOA Service Oriented Arhitecture
IS Information System
ICT Information and Communication Technology
IT InformationTechnology
EPC Event Driven Process Chain
VAC Value Added Chain Diagram
10.2 Popis slika
Slika 3-1 Poslovni procesi u ARIS platformi [9] ....................................................................... 9
Slika 4-1 UML dijagram slijeda „Prijava korisnika u sustav“ ................................................. 14
Slika 5-1 BPD „Prijava korisnika u sustav“ ............................................................................. 19
Slika 6-1 Arhitekture kompatibilne s ARIS arhitekturom [9] .................................................. 22
53
Slika 6-2 Mogućnosti ARIS platforme [9] ............................................................................... 23
Slika 6-3 Prikaz ARIS House s pogledima [9] ......................................................................... 24
Slika 6-4 Razine ARIS arhitekture i pripadajući dijagrami [9] ................................................ 26
Slika 6-5 Struktura ARIS Design sučelja ................................................................................. 29
Slika 6-6 Prozor ARIS Wizard ................................................................................................. 30
Slika 6-7 EPC dijagram „Prijava korisnika u sustav“ .............................................................. 33
Slika 6-8 Upravljanje projektom definirano u MS Project-u [11] ............................................ 34
Slika 6-9 VAC dijagram za razvoj projekta „Obračun plaća“ [11] .......................................... 35
Slika 7-1 Faze projekta prikazane u MS Project-u [11] ........................................................... 37
Slika 7-2 EPC dijagram „Prijava korisnika u sustav“ [11] ....................................................... 42
Slika 7-3 Prozor za prijavu u sustav [11] ................................................................................. 43
Slika 7-4 Prozor upozorenja na pogrešan unos [11] ................................................................. 43
Slika 7-5 EPC dijagram „Proces obračuna plaće“ [11] ............................................................ 46
Slika 7-6 EPC dijagram - Proces odjave korisnika iz sustava [11] .......................................... 48
10.3 Popis tablica
Tablica 7-1 Use case „Prijava korisnika u sustav“ ................................................................... 41
Tablica 7-2 Use case „Obračun plaće za pojedinog zaposlenika“ ............................................ 44
Tablica 7-3 Use case „Odjava korisnika iz sustava“ ................................................................ 47
10.4 Ostali prilozi i dokumentacija
1. Specifikacija projekta „Obračun plaća“ (zahtjevi, dizajn, testiranje)
2. Plan razvoja projekta
3. Plan pisanja radnje
4. Evidencija rada na projektu i pisanju radnje
5. Evidencija rada projektnog tima
6. Zapisnici sa sastanaka projektnog tima
7. Zapisnici s konzultacija s profesorom