PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA 2

Zajednički predmet – Uvod u primijenjenu psihologiju

ODABRANE TEME IZ PRIMJENJENE PSIHOLOGIJE 2.

PREDAVANJA:

ŠTO NAS MOTIVIRA DA RADIMO

---

RAD------

zašto ljudi rade i kada imaju dovoljno novaca za život?zašto neki zaposlenici svoj posao obavljaju sa zadovoljstvom, a drugi ga mrze?kako osigurati da zaposlenici budu zadovoljni i produktivni?

8 sati dnevno5 dana tjedno35 (40) godina+ vrijeme potrebno za obrazovanje za rad+ vrijeme koje posvećujemo brigama i problemima na radnom mjesturad je središnja čovjekova aktivnost

LUTRIJSKO PITANJE-

---

--

kada biste na lutriji dobili ogromnu svotu novaca, koja bi vam omogućila doživotnuzbrinutost, biste li i u tom slučaju zadržali svoj posao i nastavili svakodnevno raditi?-DA: 74% muški i 64% ženešto se događa kad ljudi stvarno dobiju na lutrijiKaplan (1985) samo 11% dobitnika napušta posaoArvey, Harpaz i Liao (2004.) posao je napustilo 14.5% dobitnika, a napuštanje jeovisilo o važnosti koju rad ima njihovom životuprosječni dobitak među onima koji su nastavili raditi bio je 2.59 milijuna dolaralutrijski dobitak je samo bonus koji je došao, on nema ništa s mojim poslom i nećeutjecati na moje radne navike i ciljeve u životu

FUNKCIJE RADA----

izvor ekonomske egzistencijesocijalna funkcijaizvor statusa i prestižapsihološka funkcijaizvor identiteta, samopoštovanja i samoaktualizacije

ŠTO NAS MOTOVIRA DA RADIMO---

počeci istraživanja motivacije za rad:ne samo novac- F.W. Taylor: „znanstveno upravljanje (početak 20. st.)psihosocijalne nagrade- E. Mayo: Hawthorne pokusi (1930- tih)

Sociološka skriptarnica – E-mail: [email protected] 1


POČECI ISTRAŽIVANJA MOTIVACIJE ZA RAD-

-

---

-

---

--

--

početak 20. st.- F.W. Taylor: radnike motivira novac te im treba omogućiti da budu štoučinkovitijistudije vremena i pokreta na najboljem radniku: postoji samo jedan ispravan načinrada„znanstveno upravljanje“ ili tejlorizamizrazito povećana učinkovitost, ali uz znatno iscrpljivanje radnika30- tih god. spoznajemo da novac nije jedini niti najvažniji čimbenik radnog uspjeha izadovoljstvaza tu spoznaju zaslužni su čuveni „Hawthorne pokusi“ koje je vodio Elton Mayo,harvardski profesor za industrijska istraživanjaHawtorne eksperimenti:između 1924. i 1933., u Hawtorne pogonima General Electric Co. U Chicagucilj istražiti utjecaj objektivnih okolnosti u kojima se rad obavlja (npr. intenzitetarasvjete) na radni učinakjedan od pokusa:kako trajanje rada, raspored ormara i akordni sustav nagrađivanja djeluju na radniučinak6 radnica, sastavljanje telefonskih relejaSukcesivni nacrt- uvede se promjena i promatra utječe li to na rani učinak

1. prva faza_-

-

uobičajeni uvjeti kakvi su tada bili u tvornici (48- satni radni tjedan, bez akorda iodmora)svaka radnica proizvela tjedno 2 400 releja

2. faza--

uveden akordni sistem plaćanja, kroz 8 tjedanarezultat: učinak je povećan

3. faza-

-

uvedena dva 5- minutna odmora, jedan prije, a drugi poslije podne, u trajanju od 5tjedanarezultat: učinak je ponovo povećan

4. faza--

odmori su produženi na 10 min svakirezultat: to je izazvalo skokovit porast radnog učinka

5. faza--

uvedeno šest odmora, svaki u trajanju od 5 minrezultat: učinak je malo smanjen, radnice su rekle da im česti odmori remete ritamrada

6. faza--

ponovo dva 10-minutna odmora, prvi s toplim obrokom na račun kompanijerezultat: ponovo porast radnog učinka

7. faza--

dnevno trajanje rada skraćeno za pola satarezultat: novi porast radnog učinka

8. faza--

trajanje skraćeno za puni sat vremenarezultat: učinak nije povećan, ali nije ni smanjen- dakle- porasla je produktivnost

9. faza- SOCIJALNI ASPEKTI RADA



--

-

--

---

---

-

ukinuta su sva uvedena poboljšanjaponovo kao na početku: 48- satni radni tjedan, bez skorda, odmora i toplog obroka-tako 12 tjedanarezultat: ako je u 1. fazi bilo 2 400 releja- sada učinak veći nego ikad: 3 000 relejatjedno po radnicirezultati ovog dugotrajnog pokusa bili su neočekivanibez obzira jesu li radnice radile u povoljnoj ili nepovoljnoj situaciji, bez obzira na svepromjene u objektivnim okolnostima rada, njihov radni učinak je rastao tijekomčitavog pokusa- zašto?intervjui su pokazali:djevojkama se dopalo tako raditi, bilo je zabavnoumjesto krutog rukovoditelja, dobile dobrohotnog voditelja, koji ih je tretirao kaoosobnostiznale su da sudjeluju u nečemu važnome, svi su u njih gledalistvorile koherentnu grupu u kojoj su vladali izvrsni odnosisve je to doprinjelo da su se prema poslu, u čijem planiranju su i same sudjelovale,počele odnositi s više interesa i odgovornostidošlo je do promjene u njihovom stavu prema radu, a ta je promjena poboljšalanjihovu motivaciju za rad i radni učinak

MOTIVACIJA ZA RAD--

motivacija za rad: snaga koja usmjerava radnika da dobro radiRADNI UČINAK= SPOSOBNOSTI X RADNI UVJETI X MOTIVACIJA

MOTIVACIJA-

-

motivacija: sve ono što nas iznutra potiče na neku aktivnost, tj. na postizanje nekogcilja i što održava neku aktivnostmotivacija ima 3 komponente:

1. SMJER: što nastojim?2. INTENZITET: koliko jako nastojim?3. USTRAJANJE: koliko dugo pokušavam?---

osnovni pojmovi:MOTIV/POTREBA: ono što nas potiče na ponašanje (prirodni ili stečeni)Motivacijski ciklus: MOTIV- INSTRUMENTALNO PONAŠANJE- CILJ

MOTIVACIJA ZA RAD:-2 skupa teorijaa) SADRŽAJNE TEORIJE- objašnjavaju što šovjeka motivirab) PROCESNE TEORIJE- kako dolazi do odluke u situacijama u kojima se priklanjamonekom cilju

SADRŽAJNE TEORIJE-

-

motivacija za rad i zadovoljstvo poslom određeni su usklađenošću naših potreba,vrijednosti i očekivanja s onim što nam posao osiguravakoje su to potrebe/vrijednosti i očekivanja:

SADRŽAJNE TEORIJE MOTIVACIJA: MASLOW- TEORIJA HIJERARHIJE POTREBA



-

---------

zaposlenici će biti motivirani i zadovoljni svojim pšoslovima u bilo kojoj točkivremena ako su im zadovoljene određene potrebeimplikacije za motivaciju za rad:postoji više kvalitativno različitih stupnjeva zadovoljstva poslomnajmotiviraniji i najproduktivniji su zaposlenici na najvišim razinama hijerarhijenedostaci:slaba empirijska podrškamanje razina potrebapitanje o redosljedu potrebaslabo definirana samoaktualizacija (kako je mjeriti)ona je više filozofski pristup nego teorija motivacije na radu

SADRŽAJNE TEORIJE MOTIVACIJE: EPR TEORIJA- Alderfer (1972.). 3 razine potreba1. EGZISTENCIJALNE POTREBE2. POTREBE ZA PRIPADANJEM3. POTREBE ZA RASTOM-

-

razine nisu hijerarhijski organizirane: moguće je preskakanje, ali i trenutačnodjelovanje više potrebanezadovoljavanje viših potreba može intenzivirati niže

SADRŽAJNE TEORIJE MOTIVACIJE: HERTZBERG---

---

Hertzberg i sur. (1959.)ispitanici: skupina inžinjera i računovođapostupak: analiza kritičnih događaja kod kojih su se ispitanici osjećali iznimno dobroili iznimno loše na poslurezultati: različiti faktori su odgovorni za zadovoljstvo i nezadovoljstvo na posludvofaktorska teorija radne motivacijefaktori povezani s poslom mogu biti podjeljeni u 2 kategorije:

a) HIGIJENIKEb) MOTIVATORE--

pr. higijenici: plaća. Motivatori: odgovornostzadovoljstvo i nezadovoljstvo poslom su 2 odvojene dimenzije:

a) nezadovoljstvo izaziva odsutnost „higijenika“b) zadovoljstvo je uvjetovano prisutnošću „motivatora“- radnici su nezadovoljni i nemotivirani- higijenici- radnici nisu nezadovoljni, ali su

nemotivirani- motivatori- radnici su zadovoljni i motivirani

SADRŽAJNE TEORIJE: OSOBINE LIČNOSTI-

-

ljudi djeluju kako bi zadovoljili svoje trajne potrebe koje proizlaze iz njihovih osobinaličnosti2 najbitnije karakteristike za motivaciju za rad:

1) motiv za postignućem2) samopoštovanje

MOTIVACIJA ZA POSTIGNUĆEM:-

--

individualna predispozicija da se teži uspjehu; nastojanje da se postigne nešto što jeinače teško i to što moguće bolje i bržemjeri se različitim upitnicima i Testom tematske apercepcije (TAT)karakteristike osoba s visokom motivacijom za postignuće:



------

-

-

imaju snažnu želju za uspjehom- ustrajno i kontinuirano radepreferiraju radne situacije u kojima su osobno odgovorni za rješavanje problemamoraju imati točnu i kontinuiranu povratnu informaciju o napretku u onome što radepostavljaju si ciljeve koji su izazovni, ali realističnimotivacija za postignućem i odabir ciljeva:osobe s visokom motivacijom za postignućem teže uspjehu: biraju ciljeve umjerenetežineosobe s niskom motivacijom za postignućem: izbjegavaju neuspjeh: biraju ili izrazitolake ili izrazito teške zadatke2 objašnjenje razvoja motiva za postignućem:

1. naučena marljivost: averzivni osjećaj napora zbog nagrađivanja došivljenog u prošlostipostaje nagrada?

2. obiteljske determinante: nagrađivanje postignuća u djetinjstvu (ne baš topli roditelji)

IMPLIKACIJE ZA MOTIVACIJU ZA RAD:- osigurajte ljudima s visokim motivom za postignućem uvjete i imat ćete najbolje

zaposlenike. Ako to ne učinite, dat će otkaz

- motivacija za postignućem i društvo:- McClellandova kritika Webera: nije protestantska etika nego motiv za postignućem- „The Achieving Society“ (1961.): motivacija za postignućem je glavni uzrok usponadruštava- 3 skupa dokaza:1. bogate zemlje2. bogata vremena3. uspješne tvrtke

SAMOPOŠTOVANJE----

-

-

stav koji netko ima o sebi; uključuje mišljenje i vrednovanje sebe„zadovoljan sam sa sobom“„htio bih promjeniti puno toga kod sebe“najnovija istraživanja pokazuju da je razina samopoštovanja izrazito bitna zamotiviranost i radnu uspješnost- zašto:Kormanova teorija konzistentnosti (1976.): ljudi djeluju u skladu s razinom vlastitogsamopoštovanjasamoispunjavajuće proročanstvo

PROCESNE TEORIJE MOTIVACIJA: LOCKE I LATHAM-------

Locke i Latham (1990)/ Locke (2000): TEORIJA POSTAVLJANJA CILJEVAosnovne pretpostavke:ljudi se ponašaju razumnoljudsko ponašanje je motivirano samo svjesnim namjeramapotrebe su bitne, ali one na ponašanje djeluju indirektno, preko postavljenih ciljevaciljevi obješnjavaju mehanizme motiviranog ponašanjakako djeluju ciljevi:

1. usmjeravaju pažnju i djelovanje2. mobiliziraju energiju i napor te povećavaju ustrajnost3. motiviraju razvoj ponašanja koja su primjerena i nužna za njihovo dostizanje



-a)b)-A)B)C)D)E)--

--

---

-

--

-

postavljanje ciljeva jako povećava radnu uspješnost ako:je osoba svjesna cilja i zna što treba raditiosoba prihvaća ciljeve kao nešto što joj je osobno vrijednoda bi zaposlenik bio uspješan ciljevi moraju biti- SMART:specifičnimjerljiviteški, ali dostižni (difficult but attainable)relevantnivremenski ograničeni (time bound)rezultati brojnih empirijskih provjera teorije postavljanja ciljeva su pokazali:specifični ciljevi vode do veće radne uspješnosti nego situacije u kojima se ciljevi nepostavljaju, odnosno u kojima postoji cilj „daj sve od sebe“ukoliko je odanost ciljevima konstantna, viši ciljevi vode do veće radne uspješnostinovčani poticaji, sudjelovanje u odlučivanju i povratna isformacija na radni učinakdjeluju samo ako vode do postavljanja visokih specifičnih ciljevateorija se pokazala uspješnomno, nije baš uvijek pametno postavljati specifične i visoke ciljeve:Kanfer i Ackerman (1989): učinak neiskusnih vježbenika u zadatku simulacije zračnekontrolerezultati: veća uspješnost je dobivena ukoliko je postavljen cilj „dajte sve od sebe“ uodnosu na specifično postavljen visok ciljobjašnjenje?visok specifičan cilj smanjuje kapacitet pažnje potreban za svladavanje složenogzadatkapostavljanje specifičnih ciljeva ima smisla jedino ako ljudi posjeduju odgovarajućesposobnosti, znanja i vještine

TEORIJA JEDNAKOSTI- ADAMS-

----------

---

nivo motivacije i zadovoljstva poslom povezan je s time u kojoj mjeri mislimo da smotretirani pravedno u odnosu na drugeje li omjer ulaganje/ dobitak za mene= ulaganje/dobitak drugih?ulaganje: obrazovanje, inteligencija, iskustvo, trud, vještina, ekspertnostishodi: plaća, beneficije, ststus, priznanja, radni uvjetisituacije neprevednosti motiviraju na promjenumehanizmi ispravljanja napetosti:promjena vlastitih ulaganja i ishodapromjena ulaganja i ishoda drugihnapuštanje poslakognitivne promjeneistraživanja podržavaju pretpostavku da se motivacija smanjuje kada su naši omjerilošiji od omjera drugihu situacijama kada su naši omjeri bolji od drugih teorija ne daje točne pretpostavke:prag preplaćenosti je relativno visokosjećaj preplaćenosti ne traje dugo



PRAVEDNOST U ORGANIZACIJAMA- postoje 2 vrste pravednosti u organizacijama:1. DISTRIBUTIVNA: tko dobiva što2. PROCEDURALNA: postoje li procedure, procesi ili sustavi s obzirom na koje se

određuje tko što dobiva--

-

-

-

ima 2 elementa: kriterije za donošenje odluka i postojanje glasaglas: osjećaj zaposlenika da je njihovo gledište uzeto u obzir prije donošenja konačneodlukeoba oblika pravednosti povezana su s radnom uspješnosti, zadovoljstvom poslom inamjerom napuštanja organizacije (Cohen- Charash i Spector, 2001.)Sweeney i McFarlin (1997) proceduralna pravda je važnija za žene, a distributivna zamuškarceTepper (2001.) percepcija pravednosti je povezana s psihičkim zdravljem zaposlenika


INPUT- TIMSKI PROCESI- OUTPUTObilježja zadatka Upravljanje timom ProduktivnostSastav tima Komunikacija u timu InovativnostOrganizacijsko okruženje Kohezija Održivost timaKulturno okruženje Donošenje odluka Zadovoljstvo članova

Rast i razvoj članova


TIMSKI RAD

--

promjena paradigme poslovanja: transformacija organizacijabirokratska organizacija- novi sistemi koji se brže prilagođavaju

BIROKRATSKA ORGANIZACIJA------

----a)b)

nastala nakon industrijske revolucijekoordinacija putem uskog definiranja radnih ulogajasna pravila ponašanjajasan zapovjedni lanacsporo prihvaćaju promjenene nose se dobro s iznimkama od organizacijskih normi

rapidne organizacijske i kulturalne promjenehiperkompetencija- novi zahtjevi na organizacijetimovi- temeljna građevna jedinica nove, inteligentne organizacije2 linije izvora timskog rada:europski: poboljšanje kvalitete radnog životajapanski: multifunkcionalni zaposlenici, lojalnost kolektivu, kolektivna odgovornostza kvalitetu i kvantitet rada

ŠTO JE TIM- tim je relativno stalna radna skupina čiji članovi moraju koordinirati svoje aktivnosti

da bi postigli jedan ili više zajedničkih ciljeva (Wright 1996.)

KARAKTERISTIKE TIMOVA:-----

članovi tima imaju zajedničke ciljeve koje se odnose na njihov posaomoraju biti u interakciji kako bi ostvarili ciljevečlanovi tima imaju više ili manje definirane uloge koje su manje/više diferenciraneimaju organizacijski identitet kao radni tim s definiranom organizacijskom funkcijomnisu toliko veliki da bi ih bilo primjerenije definirati kao organizaciju (u pravilu imajumanje od 20 članova)

VRSTE TIMOVA:- Larson i La Fasto (1989)- 3 temeljne vrste tima:a) timovi za rješavanje problemab) kreativni timovic) izvedbeni timovi

MODEL USPJEŠNOSTI TIMA (Guzzo i Shea, 1992.)



INPUT- OBILJEŽJA ZADATKA-----

zadatak bi trebao biti takav:da ima jasne ciljeve i ugrađenu stalnu povratnu informacijuda se pojedini članovi grupe osjećaju važnima za sudbinu grupeda je moguće utvrditi i vrednovati ind. Doprinoseinače će članovi tima biti skloni zabušavanju

INPUT- SASTAV TIMA------

-----

veličina tima:manji timovi su uspješniji od velikih: tim je najuspješniji kada ima cca. 5 članovadodavanje novih članova ima veći utjecaj na tim ako je grupa malaheterogenost ili homogenost s obzirom na:funkcionalne karakteristike- heterogenost je poželjnija kod složenih zadatakapsihološke karakteirstike (inteligencija + osobine ličnosti)- heterogenost je poželjnaovisno o osobinidemografska i kulturalna različitoistnajbolji su „malo heterogeni“ timovinajnovije iz Science-a:Guimerra i sur. (2005) kako je sastav tima povezan s njegovom uspješnošću:najboljima su se pokazali timovi koji imaju 50-60% iskusnih stručnjaka s dobromprethodnom suradnjom dok ostatak tima čine ili mlađi suradnici ili zaposlenici izdrugih područja

INPUT- ORGANIZACIJSKO OKRUŽENJE---

sustav upravljanja informacijamadostupnost resursasustav nagrađivanja

a) suradničko grupno nagrađivanjeb) natjecateljsko grupno nagrađivanje

INPUT- KULTURALNO OKRUŽENJE- individualistička vs. kolektivistička kultura

GRUPNI PROCESI- RUKOVOĐENJE-----

voditelj tima:verbalizira planoveinicira strukturu rada timapotiče sudjelovanje svih članova tima u raduvisoka očekivanja voditelja imaju pozitivan efekt na učinak članova tima

GRUPNI PROCESI- KOHEZIVNOST--

kohezivnost- stupanj u kojem se članovi grupe drže zajednofaktori koji utječu na kohezivnost:

1. dijeljenje stavova, vrijednosti i interesa2. slaganje u grupnim ciljevima3. učestalost interakcija4. veličina grupe



5.6.7.8.

grupno nagrađivanjeizolacijavanjske prijetnjepovoljna evaluacija

GRUPNI PROCESI- DONOŠENJE ODLUKA---

glavni razlog zašto formirati timove- korištenje različitih znanja, iskustva i vještinakarakteristike grupnog donošenja odluka:grupe donose bolje odluke od prosjeka članova grupe, ali lošije od najboljih članova

PROBLEMI S DONOŠENJEM ODLUKA U TIMU-----------

-

-

-

problemi mogu nastati zbog:karakteristika članova grupe (pr. osobine ličnosti)difuzije odgovornostigrupene zaslijepljenosti (tzv. group think)grupne polarizacijesocijalnog zabušavanjablokade produkcije idejaosobine ličnosti koje negativno utječu na učinkovitost tima:stidljivostsocijalni konformizamegocentričnost i sklonost dominaciji: količina komunikacije je povezana sekspertnošću u uspješnim, ali ne i neuspješnim timovimaGRUPNA ZASLJEPLJENOST (engl. groupthink)- smanjivanje mentalne efikasnosti,testiranja realnosti i moralnih prosudbi koje se najviše događa zbog pritiska bliskegrupe (Janis 1972.)pojavljuje se kod kohezivnih grupa koje pokušavaju doći do jednostavnog mišljenjaviše nego realistične procjene situacijekako eliminirati grupnu zaslijepljenost:

a) vođa tima ne bi trebao istaknuti svoje mišljenje prije raspraveb) vođa tima treba poticati diskusijuc) zadužiti jednog člana grupe da bude đavolji odvjetnik-

-

---

GRUPNA POLARIZACIJA- tendencija radnih grupa da stvaraju ekstremniju odlukuno što je prosječna odluka članovaSOCIJALNO ZABUŠAVANJE- pojava smanjenog zalaganja osobe koja radi u grupiu odnosu na njen učinak kad je samaBLOKADA PRODUKCIJE IDEJA:tim je kreaktivniji od pojedinca, ali je skupina pojedinaca kreativnija od timaako zadatak uključuje stvaranje ideja, pojedince treba ispitati da nezavisno kreirajuideje i kasnije se susretnu kao grupa

OUTPUT- USPJEŠNOST GRUPE- uspješnost grupe možemo razmatrati kroz;1. efikasnost grupe u dostizanju organizacijskih ciljeva2. dugoročnu održivost grupe3. mentalno zdravlje te rast i razvoj članova grupe



MODEL RAZVOJA TIMA- TUCKMAN 1965.

1.2.3.4.5.

FORMIRANJE (FORMING)KOMEŠANJE (STORMING)USVAJANJE NORMI (NORMING)DJELOVANJE (PERFORMING)RASPUŠTANJE (MOURNING)

PREDNOSTI TIMSKOG RADA:-------

lakše upravljanje organizacijomveća organizacijska efikasnostekonomičan razvoj i isporuka kvalitetnih proizvoda i uslugazadovoljniji i motiviraniji zaposleniciušteda vremenaefikasnije procesiranje informacija (paralelno, a ne serijalno)potaknuta inovativnost

NEDOSTACI TIMA------

otežano donošenje odlukaefikasnost tima manja je od potencijalne zbog:loše koordinacije članova timasukoba interesa i ciljevaloše komunikacijesocijalnog zabušavanja



VODSTVO (engl. LEADERSHIP)

-

---

-----

vodstvo je proces kojim neki pojedinac utječe na grupu ljudi kako bi ostvarilizajednički ciljvodstvo vs. managementmenagement: red i rad vs. vodstvo: promjena i preokret„managers are people who do things right and leaders are people who do the rightthing“ (Bennis i Nanus 1985.)

rađaju li se ljudi kao vođešto treba znati vođakako se treba ponašati vođakako postići iznimne rezultate kao vođaima li rukovođenje upoće efekta

RAĐAJU LI SE LJUDI KAO VOĐE--

TEORIJA VELIKIH LJUDIosobine koje bi trebao imati netko tko želi postati vođa su:

1. inteligencija2. povjerenje u sebe3. dominantnost4. socijabilnost----

karakterističan motivacijski profil vođa:jak motiv za moćijak motiv za postignućeslab motiv za afilijacijom

ŠTO TREBA ZNATI VOĐA- postoje 3 vrste vještina potrebnih za uspješno vođenje:a) TEHNIČKE VJEŠTINE- znanje i stručnost u nekom poslub) VJEŠTINE RADA S LJUDIMA- znanje o radu s ljudimac) KONCEPTUALNE VJEŠTINE- vještine rada sa idejama i pojmovima; centralne

KAKO SE TREBA PONAŠATI VOĐA-

-

usmjeren je na to što vođa čini i kako djeluje prema podređenima u različitimkontekstimaopćenito postoje 2 stila vođenja:

a) usmjereno na zadatak: facilitiranje postizanja ciljab) usmjereno na odnose: uspostavljanje i zadržavanje dobrih oodnosa u grupi-

---

vođe usmjerene na zadatak imaju produktivne podređene, a oni usmjereni na odnosezadovoljneFiedlerova teorijastil rukovođenja može biti usmjeren na zadatak ili na odnosestil je rezultat životnog iskustva i teško je podložan promjeni



--a)b)c)-

efikasnost stila ovisi o povoljnosti situacije u kojoj se vođa nalazi:povoljnost situacije ovisi o:strukturiranosti zadatkamoći kojom vođa raspolažeodnosu s podređenimaosobe usmjerene na zadatak su efikasne u izrazito povoljnim ili izrazito nepovoljnimokolnostima, a osobe usmjerene na odnose u umjereno povoljnim okolnostima

KAKO POSTIĆI IZNIMNE REZULTATE KAO VOĐA--

TRANSAKCIJSKO vs. TRANSFORMACIJSKO vođenjeTransakcijsko vođenje:

a) fokusira se na razmjenu između vođe i podređenihb) sljedbenici trebaju za nagradu učiniti ono što se od njih očekuje- Transformacijsko vođenje:a) stvara se posebna veza između vođe i podređenihb) mijenja se motivacija za ciljem kod podređenih i vođec) podređeni premašuju vlastite interese za dobro grupe ili organizacije- ele,menti transformacijskog vođenja:a) karizma ili idealizirani utjecajb) inspiracijska motivacijac) intelektualna stimulacijad) individualizirana briga

IMA LI RUKOVOĐENJE EFEKTA-

-

Pfeffer (1985.)- vođe služe primarno kao simboli kojima pripisujemo uzrokedruštvenih događajapostoje 3 razloga zašto vođe ne mogu biti uzroci većih promjena u efikasnosti grupakojima upravljaju:

a) proces selskcijeb) ograničenja s obzirom na mogući raspon ponašanjac) vanjski faktori-

-

-

vodstvo je samo jednostavan i lako promjenjiv model realnosti kojem možemopripisati razloge organizacijskog uspjeha ili neuspjeha te utjecati na njihvođa nije samo nemoćna figura- važnost vođenja se nalazi negdje između herojske inemoćne figureistraživanja u organizacijama: oko 10% razlika u profitu je moguće pripisati efektuvođenja



ŠTO JE NORMALNO, A ŠTO NIJE

---

-

psihički poremećaji su oduvjek fascinirali znanstvenikeveć se u ranim pisanjima Grka, Egipćana i Kineza mogu naći tekstovi na ovu temuveć je Hipokrat pr. n. e. Predložio svoju klasifikaciju psihičkih poremećaja i smatraoda su glavni uzroci patologija mozga, nasljeđe i okolinski faktoriipak, još uvijek ne postoji jednistvena definicija abnormalnog

BOLEST- ZDRAVLJEPSIHIČKO ZDRAVLJE- odsustvo bolesti, odnosno simptomaPSIHIČKA BOLEST- čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti kojizadovoljavaju određene kriterije (klasifikacijske)

- Rosenhan (1972) provodi slavni eksperiment u 2 dijela:1. DIO-

--

--

-

-

-

-

8 pseudopacijenata odlazi u različite psihijatrijske klinike izjavljujući kako imajuslušne halucinacijena uvodnom razgovoru navode da su glasovi koje čuju često nejasninisu navodili nikakve druge simptome i osim lažnih imena i podataka o zaposlenju sviostali demografski podaci bili su istinitisvi bivaju hospitaliziranijednom kad su hospitalizirani rečeno im je da se ponašaju normalno i uobičajeno i danegiraju daljnje postojanje halucinacijasvi osim jednog budu dijagnosticirani kao shizofrenija,, a jedan kao manično-depresivna psihozaneke su prepoznali pravi bolesnici, tvrdeći kako se radi o novinarima ili profesorimakoji provode ispitivanjeu bolnici su ostali između 7 i 52 dana (prosjek 19 dana) i svi su otpušteni sdijagnozom shizofrenije u remisijiza vrijeme hospitalizacije osoblje je njihovo ponašanje tumačilo u terminima bolesti-pisanje bilješki se također smatralo patološkim

2. DIO-

-

---

-

--

-

po objavljivanju rezultata, poznate istraživačke i obrazovne klinike navode da se tonjihovom osoblju nikad ne bi moglo dogoditiRosenhan s njima dogovara slanje novih pseudopacijenata kroz sljedeća 3 mjeseca, ana njima je da prepoznaju tko je uljezod 193 pacijenta, za 41 se smatralo da je uljez, a za 42 su izražavali sumnjuu stvarnosti Rosenhan nije poslao nikoga i sve su to bili pravi pacijentiotvorilo se pitanje valjanosti dijagnostičkih kriterija, ali i kriterija psihičkog zdravlja ibolestirazličiti ljudi (društva, kulture, civilizacije) različito definiraju psihičku abnormalnost

kako psiholozi definiraju normalnost- abnormalnostto uopće nije egzaktna znanost i egzaktan postupak

klinički psiholozi rade s pojedincima i svaki je od njih jedinstven i poseban



- stoga oni koriste mnogo kriterija i definicija koje se odnose na samog pojedinca,njegovo ponašanje i kontekst u kojem se to ponašanje odvija

- statistički- normalno je ono čega ima najviše, oslanja se na normalnu distribuciju- nedostaci: čestina ne znači normalnost; nije univerzalan, pretjerano dimenzionalan (ne možebiti malo shizofren); ne vodi računa o individualnim razlikama

-

-

-

-

-

-

-

-

-

socijalni- psihičko zdravlje podrazumijeva prilagodljivost osobe na zahtjeve okoline iprihvaćanje socijalnih norminedostaci: nije univerzalan; nestabilan u vremenu; ne uzima u obzir interindividualnerazlike, etička opravdanost ovog kriterija u ekstremnim društvima

subjektivni- normalno je ono što pojedinac prema vlastitom sudu smatra kod sebe ilikod drugih da je normalnonedostaci: subjektivnost; nema referentne skupine; nema znanstvenu vrijednost

medicinski: čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti kojizadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske)zdravlje nije samo odsustvo bolesti, nego potpuno fizičko, psihičko i socijalnoblagostanje (SZO)primamljiva definicija, ali vodi na krivi put, jer širi pojam bolesti i na područja koja tonisu (pr. siromaštvo, krizna stanja i sl.)prednosti modela: humanističko razumijevanja bolesnika, otkricanje biološke podlogeza bolesti; poticanje istraživanja koja će bolje objasniti funkcioniranje mozga;zajednički pojmovnih koji omogućuje međusobno razumijevanjenedostaci: kategorijalan pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljnoosjetljiv; potpuno odbacivanje utjecaja okoline; dijagnostičke kategorije su upitne; nitijedan poremećaj se za sada ne može u potpunosti objasniti samo jednim uzorkom;odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao, ali i za borbu satim stanjem; definicija mentalnog zdravlja putem, negativne definicije je preuska;kategorijalni pristupi daju lažni dojam da se psihopatološki sindromi entiteti, čak ibolesti, a zapravo su samo koncepti koji pomažu fokusiranju i koordiniranju opažanja;dijagnostičkim kategorijama se gube razlike među pojedincima i ne opisuje sestvarnost


STRESPREDNJI REŽANJHIPOFIZE

MOZAK SIMPATIČKI ŽIVČANISUSTAV

KORA NADBUBREŽNEŽLIJEZDE

PSIHOSOMATSKEBOLESTI:

SRŽ NADBUBREŽNEŽLIJEZDE

GLUKOKORTIKOIDI SRČANE BOLESTI,DIJABETES, ULCUS,KARCINOMI, ZARAZNEBOLESTI

NOREPINEFRIN IEPINEFRIN


UTJECAJ PSIHIČKIH FUNKCIJA NA ZDRAVLJE

ZDRAVSTVENA KARTA POPULACIJE U ZAPADNOM SVIJETU--

---

zato što se uzroci smrti:početkom 20. st: zarazne bolesti (gripa i upala pluća), tuberkuloza, gastroenteritis,srčane bolesti, očekivano trajanje života bilo oko 48 god.danas: srčane bolesti, karcinomi, cerebrovaskularne bolesti, nesreće i suicidiočekivano trajanje života 75 god.kronične bolesti, na koje utječe životni stil i ličnost, postaju glavni razlog posjetaliječniku

BIOPSIHOSOCIJALNI MODEL ZDRAVLJA I BOLESTI

SVIJET- SOCIJALNI SUSTAVI: društvo, zajednica, obiteljPSIHOLOŠKI SUSTAVI (iskustva i ponašanje): kognicije, emocije, motivacijaOSOBA- BIOLOŠKI SUSTAVI (genetika i fiziologija): organi, tkiva, stanice

ČINJENICE O UTJECAJU PSIHIČKIH FUNKCIJA NA TJELESNE FUNKCIJE:

AKO STRES POVEĆAVA RIZIK ZA BOLEST, MOŽE LI GA VESELJE SMANJITI?--

-

kognitivni stil određuje pojavu i tijek bolestiako ste optimista tada imate manji rizik obolijevanja od neke kronične bolesti, a kadase od nečega i razbolite brže ćete se oporavitino ne treba pretjerivati oko naglašavanja utjecaja psihe na zdravlje, jer nas to vodi domodernih čarolija tipa otvaranja čakri i sl.

KOJE SU TO EMOCIJE KOJE POGUBNO DJELUJU NA ZDRAVLJE:---

SRDŽBATJESKOBA i STRESDEPRESIJA



SRDŽBA-

-

-

kada se kod bolesnika koji su preživjeli srčani udar razvio osjećaj srdžbe, učinkovitostrada njihovog srca pala je za 5-7%- kardiolozi smatraju ovaj nalaz patološkim. Ovakavpad nije zabilježen kod tjeskobe ili pri fizičkim naporima (Ironson i sur. 1992.)Williams (1989.) sa Sveučilišta Duke testirao je studente medicine i pratio ih donjihovih srednjih godina. Oni studenti koji su patili od neprijateljskih osjećaja imali su7 puta veću vjerojatnost da će umrijeti do svoje 50. godine uslijed koronarne bolesti.Na osnovu razine neprijateljskih osjećaja moglo se bolje predvidjeti bolest nego drugirizični faktori poput pušenja, tlaka ili kolesterolasama srdžba ne izaziva oboljenje srca, ali vjerojatno predstavlja napor za srce

STRES I TJESKOBA-

--

-

-

ubrzava metastaziranje raka, pojačava podložnost virusnim infekcijama, ubrzavanastupanje dijabetesa tipa 1 i tijeka dijabetesa tipa 2, pogoršava ili izaziva napadajeastme, može dovesti do ulceracije probavnog trakta (McEwen, 1993.)dermatološke bolesti (iskustva iz DR)u studiji u Shefildu je pokazano da oni koji su imali više stresova u 47% obolijevajuod prehlade, dok oni sa manje stresova 27% obolijevaju (Cohen, 1991.)herpes je pod direktnim utjecajem stresa- pokazalo se da postaje aktivan kod završnihispita, kod nedavno razvedenih žena i kod ljudi koji brinu o starom članu obitelji(Glaser, Kiecolt- Glaser, 1988.)tjeskoba i stres štetno djeluju na krvožilni sustav. Kod žena su pandan srdžbi(Thoreson, 1990.)

DEPRESIJA-

-

-

--

-

za depresiju se pokazalo da je emocija koja bolje predviđa oporavak ili tijek bolesti,nego samu pojavuu skupini od 100 bolesnika kojima je transplantirana koštana srž 13 ih je bilodepresivno. Iz skupine depresivnih umrlo je 12 bolesnika tijekom naredne godine, a 34bolesnika iz nedepresivne skupine (Strain, 1991.)kod zastoja rada bubrega i dijalize depresija najbolje predviđa smrtni ishod- bolje odbilo kojeg medicinskog pokazatelja. Pri tome nije išao preko biologije, nego prekopridržavanja uputa (Burton, 1986.)kod srčanih oboljenja je prediktivna za tijek bolesti (Anda, 1993.)oporavak od frakture kuka- bolesnice koje nisu depresivne ostaju u bolnici 8 danakraće

ako negativne emocije negativno utječu na zdravlje, kako utječu pozitivne emocije-blagotvorno ali ne ljekovito; smijeh i sreća neće izliječiti, ali mogu pomoći

DIMENZIJA PESIMIZAM- OPTIMIZAM-

-

122 muškarca sa preboljelim srčanim udarom je procjenjivano na dimenzijioptimizam- pesimizam. Nakon 8 godina od 24 pesimista 21 je umro; od 25 optimista 6je umrlo (Peterson, 1993.)ova se dimenzija pokazala značajnom za predviđanje tijeka srčanih bolesti, karcinomai oporavka nakon ozljeda kralježnice. Nije jasan mehanizam djelovanja



DIMENZIJA OSAMLJENOST- PRIHVAĆENOST-

-

-

istraživanje provedeno na 37 000 ljudi pokazuje da društvena izolacija- osjećajsamoće- nosi sa sobom 2 puta veću vjerojatnost od bolesti ili smrti. Pri tome jeopasnija od pušenja (Smith, 1994.)izolirani muškarci su 2-3 puta češće umirali, a žene 1,5 puta. Čini se da je razlika ukvaliteti vezaveze iscijeljuju- kada se u intenzivnoj skrbi doveze još netko umire se parametri kojise prate- u komparativnim istraživanjima je utvrđeno da se umiruje limbički sustav,snižava se razina sekrecije acetilkolina, kortizola i katekolamina



ZAŠTO SE SVE LJUDI JAVLJAJU PO PSIHOLOŠKU POMOĆ?

-----

lista uzroka psihičke boli i nevolja mogla bi biti jako dugačka i raznolikadanas postoji sigurno preko 6.2 milijarde načina na koji ljudi mogu biti nesretnisvaka patnja individualna i postoji jako veliki broj uzroka psihičke bolireakcija na nju su vrlo slična i prepoznatljiveuzimajući u obzir uzroke teškoća, njihov intenzitet i reakcije na njih- 3 kategorijepsihičke patnje:

1. PSIHIČKE BOLESTI2. STRESNI I TRAUMATSKI DOGAĐAJI3. DNEVNE NEUGODE-

-

-

-

--

-

--

-

--

-------

---

pojam PSIHIČKA BOLEST odnosi se na sve psihičke poremećaje koji se mogudijagnosticirati prema medicinskim kriterijimaPSIHIČKI POREMEĆAJ je zdravstveno stanje koje je karakterizirano promjenom umišljenju, raspoloženju i ponašanju, a povezano je s psihičkom uznemirenošću ineadekvatnim funkcioniranjem te smanjenom sposobnošću osobe da se nosi sasvakodnevnim obavezamada bi se kod neke osobe dijagnosticirao psihički poremećaj znakovi i simptomi bolestimoraju biti takvog intenziteta za zadovolje utvrđene i definirane kriterije zapostavljanje dijagnozesvatko je od nas nekad kroz život doživio psihičke probleme kod kojih su znakoviuznemirenosti odgovarali nekim simptomima psihičke bolestiintenzitet i trajanje su bili puno manji i nedovoljni za postavljanje dijagnozeistraživanja WHO pokazuju da psihičke bolesti postaju sve češći uzrokonesposobljenosti ljudipredviđa se da će do 2020. god. psihičke bolesti predstavljati vodeći svjetski uzrokonesposobljenosti zbog bolesti, te na taj način prestići kardiovaskularne bolesti koje sutrenutno vodećejedna četvrtina ljudi oboli tijekom života od neke vrste psihičke bolestiunatoč velikom napretku u objašnjenju i tretmanu psihičkih bolesti, procjenjuje se dagotovo polovica osoba s psihičkim poremećajem nikada ne prime adekvatan tretmannedovoljna dostupnost tretmana u svim sredinama i nedovoljnu informiranost ljudi otome što im može pomoćistigmatizacija psihički oboljelih osobapsihička bolest nije rezultat moralne manjkavosti i nedostatka snage volje pojednica,već stvarna bolest koja se može izliječitimnogi od negativnih stereotipa će nestativećimu ljudi muče svakodnevni, više ili manje uobičajeni problemiDNEVNE NEUGODE kao pr. prometna gužva, nedovoljno sna i sl.:ne čine se ozbiljnimanajčešće ne izazivaju intenzivne stresne reakcijejavljaju se svakodnevnomogu dovesti do slabljenja imunološkog sustava i povećane ranjivosti za pojavu neketjelesne ili psihičke bolestisituacije i događaji za koje možemo sa sigurnošću tvrditi da su svima teški su:VELIKI ŽIVOTNI DOGAĐAJITRAUMATSKI DOGAĐAJI



-

--

-

-

--

-

-

-

-

-

-

životni događaji kao pr. sklapanje i rastava braka, rođenje djeteta, gubitak posla,promjena škole:

intenziviraju emocionalne reakcijeimaju utjecaj kako na imunološki sustav pojedinca tako i na opće funkcioniranje(poteškoće spavanja, poteškoće u koncentraciji i sl.)događaji koji pred pojedinca stavlja povećane zahtjeve prilagodbe (bilo da se radi opozitivnim događajima poput pr. ulaska u brak ili negativnima pr. rastave braka)razmišljanja o tome hoćemo li se u novonastaloj situaciji dobro snaći

traumatski su događaji rijetki i ne događaju se svimasadržaj i težina traumatskih događaja su takvi da pogađaju sve ljude, bez obzira nakognitivnu procjenu te situacijetraumatski događaj definira se kao događaj koji je izvan granica uobičajenog ljudskogiskustva i koji je izrazito neugodan svim ljudimadogađaj koji je prema svom intenzitetu tako snažan da neizbježno dovodi do reakcijakod svih ljudidogađaji koji uključuju borbu, nasilje, mučenje, prirodne katastrofe, teške prometnenesreće isl.ne mora se nužno dogoditi samoj osobi da bi se smatrao traumatskim, sama činjenicada se takvo nešto dogodilo nekom blićnjem ili da je osoba bila svjedokom takvogdogađaja može i kod nje izazvati traumatske reakcijesmetnje prolaznog karaktera koje ne udovoljavaju kriterijima psihičkog poremećaja, auvjetovane se muđudjelovanjem strukture ličnosti i zahtjeva koji se na pojedincapostavljajuove smetnje mogu imati i zdravi ljudi, ali i ljudi s psihičkim poremećajem

STANJA KOJA MOGU ZAHTIJEVATI PSIHOLOŠKU POMOĆ

RAZVOJNI PROBLEMI (početak školovanja, faze u školovanju, zaposlenje, brak,roditeljstvo, srednje godine, umirovljenje); Ž> M, simptomi: anksioznost, depresija

PROBLEMI NA POSLU (nezaposlenost, krivi izbor zanimanja; stres na poslu- mobing,nekontrolabilnost uvjeta rada; specifične poteškoće kod žena- hijerarhija uloga, predrasude istereotipi, seksualno zlostavljanje)

POTEŠKOĆE U UČENJU- akademski neuspjeh koji je neočekivan s obzirom na sposobnosti;neuspjeh može biti uvjetovan intrinzičnim faktorima (tjeskoba, depresija, motivacija,nedostatak vještina, karakteristike ličnosti) ili ekstrinzičnim (obiteljski problemi, problemi sprofesorom, financijski problemi)

RELIGIOZNI I DUHOVNI PROBLEMI- poteškoće se javljaju kada religioznost jednogčlana odstupa od religioznosti obitelji; treba znati razdvojiti religioznost od fanatizma;pripadnost sektama je čest razlog obraćanja po pomoć

PRIVIKAVANJE NA NOVU KULTURU- migranti (ali i u okviru vlastite zemlje); čestisimptomi: deprtesija, tjeskoba, izolacija, strah


POREMEĆAJ PREVALENCIJA VRIJEME POJAVE KARAKTERISTIČNISIMPTOMI

„BABY BLUES“ 30-85% Prvi tjedan Plačljivost,promjenjivostraspoloženje,nesanica, tjeskoba

POSTPARTALNADEPRESIJA

10-15% Prva 2-3 mjeseca Depresivnoraspoloženje,nesanica, prisilnemisli, tjeskoba

POSTPARTALNAPSIHOZA

0.1-0.2% Prva 2-4 tjedna Iritabilnost,agitiranost,čedomorstvo,naređujućehalucinacije,depersonalizacija,sumanutost


POTEŠKOĆE U ODNOSIMA- osjećaj psihičkog blagostanja uvjetovan je odnosima s drugimljudima

- najčešći razlozi dolaska su problemi u odnosima: roditelj- dijete, partnerski odnosi,odnosi između braće i sestara

BOLEST ILI SMRT ČLANA OBITELJIŽALOVANJE

TRUDNOĆA----

--

zahtjeva prilagodbu, pogotovo prvatijekom trudnoće mijenjaju se izvori stresačesto se javlja anksioznost, ambivalencija, a u zadnjoj fazi trudnoće i strah od porodapsihički poremećaji u trudnoći: depresija, panični poremećaj, opsesivno- kompulzivniporemećaj i psihozaoko 10% trudnica razvija depresivni poremećajukoliko se u trećem tromjesečju razvije depresivni poremećaj tada se povećava rizikod postporođajne psihoze

POROĐAJ I BABINJE

-

-

no postavlja se pitanje u kojem trenutku osoba treba potražiiti stručnu pomoć zbogpsihičke boli?Onda kada zabrinutost za vlastitio psihičko zdravlje postane jaka, kad su emocionalnereakcije neugodne ili toliko snažne da ometaju svakodnevno funkcioniranje, stručnapomoć je potrebna



AGRESIVNOST I PROSOCIJALNO PONAŠANJE

ŠTO JE AGRESIJA?--

-

bilo koji oblik ponašanja učinjenog s namjerom da se povrijedi neka osoba ili objektINSTRUMENTALNA AGRESIJA- namjerna upotreba nasilnog ponašanja u svrhupostizanja nekog ciljaHOSTILNA AGRESIJA- namjerna upotreba nasilnog ponašanja, uzrokovanaljutnjom, jednostavno s ciljem da se povrijedi ili ubije žrtva

SPOLNE RAZLIKE U AGRESIVNOSTI-

--------

--

postoje individualne razlike u ogresivnosti, neki ljudi su skloniji agresivnosti oddrugihrazlike između muškaraca i žena postoje u fizičkoj agresivnostis druge strane, muškarci i žene su vrlo slični u verbalnoj agresiji i izražavanju ljutnjeŽENE:smatraju daje njihova agresivnost potaknuta stresom i gobitkom samokontroleagresivnost doživljavaju kao negativan doživljajčešće je to neplanirana hostilna agresivnostMUŠKARCI:potaknuta željom za kontrolom drugih, uspostavom kontrole i jačanjemsamopoštovanjaagresivnost doživljavaju kao pozitivno iskustvočešće je to planirana, instrumentalna agresivnost

INDIREKTNA AGRESIVNOST-

-

oblik socijalne manipulacije u kojoj agresor nanosi štetu bez susreta sa svojomžrtvom- ogovaranje, širenje loših ili izmišljenih priča o drugima, nagovaranje drugihna nedruženje s nekom osobom, otkrivanje tuđih tajnitakvom obliku agresivnosti su sklonije žene

SPOLNE RAZLIKE U AGRESIVNOSTI--

utjecaj kultureneka društva uče žene da budu fizički agresivne

BIOLOGIJA AGRESIVNOSTI- jesu li ljudi rođeni kao agresivna bića

-

---

EVOLUCIJSKI PSIHOLOZI- agresivnost je adaptirano ponašanje. Mužjaci suagresivniji jer im je agresivnost povećavala šansu za reprodukcijom. S vremenom je topostalo dio genetskog nasljeđa- ne može biti jedino objašnjenje- kultura i socijalnifaktori imaju važnu ulogu

agresivnost je djelomično nasljedna osobinaneki su hormoni povezani s agresivnostioblik i intenzitet agresivnosti su primarno pod utjecajem mnogih psihosocijalnih,socijalnih i kulturalnih faktora



FRUSTRACIJA I AGRESIVNOST-

-----

-

FRUSTRACIJA- stanje u koje dolazimo kada smo onemogućeni da učinimo štoželimofrustracija vodi k agresivnostikatarza: smanjenje agresivnog nagona do kojeg dolazi nakon agresivnog činane vodi svaka frustracija agresijifrustracija je samo jedan od mogućih uzroka agresijeako uzrok naše frustriranosti pripisujemo nenamjernom ponašanju drugih, agresija sesmanjujenema dokaza o postajanju katarze

KADA SMO AGRESIVNI?-

--

-

skloniji smo agresivnom ponašanju kada se nalazimo u emocionalno nepovoljnimuvjetimata negativna stanja mogu biti uzrokovana mnogim faktorimačak i samo razmišljanje o agresiji i situacijama koje nas ljute mogu povećati skolnostagresijivjerodostojnost nasilja raste u okolini u kojoj postoje znakovi nasilja (pr. oružje)

KONZUMACIJA ALKOHOLA I AGRESIVNOST-

---

postoji snažna povezanost između konzumacije alkohola i različitih oblikaagresivnostialkohol uzrokuje deinhibiciju agresijeutječe na percepciju provocirajućih znakova u okolinitakva deinhibicija može biti naučena

TRANSFER POBUĐENOSTI- energizirajući učinak fizičke aktivnosti, glasne buke, nasilnih filmova, kod osoba koje

su inicijalno ljute povećava vjerojatnost agresivnog čina (bubnjanje prije bitaka)

UČENJE AGRESIVNOG PONAŠANJA

TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA, BANDURA 1979.-

-

-

--

djeca koja odrastaju u obiteljima u kojima ima nasilja, u životu će češće i sami bitinasilnisocijalno ponašanje (pa tako i agresivno ponašanje) se primarno uči promatranjem iimitiranjem drugih, a sekundarno direktnim nagrađivanjem ili kažnjavanjem vlastitihakcijabilo koje ponašanje za koje dobijemo nagradu ima veću vjerojatnost pojavljivanja ubudućnosti od onog ponašanja koje je kažnjeno ili ignoriranonagrada može biti materijalna, ali i socijalnaagresivno ponašanje nikada ne treba nagrađivati

UČENJE PROMATRANJEM I IMITACIJOM- iako su uzori za većinu djece njihovi roditelji, djeca ponašanje uče i gledajući

televiziju, čitajući knjige i promatrajući druge (BANDURA i sur, 1961.)



NASILJE U MEDIJIMA--

-

neposredno nakon gledanja nasilja na televiziji, djeca u igri pokazuju više agresivnostirano izlaganje nasilju na televiziji povezano je s agresivnosti u odrasloj dobi- pri tomeje važna identifikacija s nasilnim likovimaizlaganje nasilju u medijima ima još jednu važnu posljedicu: DESENZITIZACIJU-razvijanje tolerancije na nasilje

SEKSUALNA AGRESIVNOST-

-

-

mit o silovanju: pogrešno vjerovanje da svaka žena zapravo uživa u prisilnom seksu ismatra ga uzbudljivimizlaganje seksualno nasilnim filmovima kod muškaraca rezultira većim prihvaćanjempogrešnih vjerovanja o silovanju i većom tolerancijom na nasilje nad ženamanačin na koji je silovanje opisano u filmu utječe na kasniju agresiju kod muškaraca

SMANJIVANJE AGRESIVNOSTI--

-

-

-----

kažnjavanje agresivnosti je najčešći oblik borbe protiv njekazna mora slijediti brzo nakon agresivnog čina, mora biti relativno jaka i mora bitikonzistentno primjenjivanakazna ne uči agresora poželjnom ponašanju, privremeno može inhibirati agresiju, aline proizvodi trajne promjene u ponašanjuagresija se može zaustaviti izazivanjem nekompatibilnih reakcija, pr. smijeha zavrijeme svađeučenje neagresivnog reagiranja na provokaciju:davanje primjerainternaliziranje antiagresivnih vjerovanjaisprikatrening socijalnih vještina

PROSOCIJALNO PONAŠANJE-----

zašto pomažemokada pomažemotko pomažekome pomažemoima li pomaganje i primanje pomoći svoju cijenu

DIFUZIJA ODGOVORNOSTI---

-

odgovornost za uspšješno izvođenje zadatka se raspršuje na sve članove grupeKitty Genovese, ožujkak 1964., New York, Queens, 3.20 u noćivjerovanje da smo u prisutnosti drugih ljudi sami manje odgovorni za razvoj nekesituacije (Darley i Latane, 1968.)difuzija odgovornosti raste kako se povćava broj sudionika promatrača

PROSOCIJALNO PONAŠANJE- dobrovoljno ponašanje usmjereno na dobrobit druge osobeili osoba

--

EGOISTIČNO PONAGANJEALTRUISTIČNO POMAGANJE



SPOLNE RAZLIKE U PROSOCIJALNOM PONAŠANJU-

-

muškarci općenito pomažu više nego žene i češće će pomoći strancu u slučaju kad seradi o neuobičajenim situacijamakad se radi o pomaganju prijateljima ili djeci, žene češće pomažu

ZAŠTO POMAŽEMO-

-

EVOLUCIJSKA TEORIJA objašnjava zašto pomažemo rođecima, ali i zaštopomažemo strancima (takvo je pomaganje uočeno i kod drugih životnjskih vrsta)-reciprocitet u pomaganjusocijalne norme definiraju pravila pomaganja:

a) RECIPROCITET- pomoć treba uzvratiti, nemogućnost da uzvratimo uslugu izazivanelagodu

b) SOCIJALNA ODGOVORNOST- treba pomoći osobi kojoj je pomoć potrebna. Iakosvi vjeruju u ovu normu, mnogi je se isto tako ne prisržavaju

c) SOCIJALNA PRAVDA- treba pomagati onima koji zaslužuju pomoć

----

prosocijalno ponašanje se kao i agresivno uči opažanjem i imitacijomne odnosi se samo na djecuučenje prosocijalnog ponašanja kod roditelja ima dugoročne efektenagrađivanje ili kažnjavanje prosocijalnog ponašanja također ima snažne efekte

KADA POMAŽEMO

EFEKT INHIBICIJE ZBOG PUBLIKE-

-

u prisutnosti drugih ljudi, ne samo da žemo teže okarakterizirati neku situaciju kaoopasnu, već će nam za to trebati i duže vremena. Osobito ako se ostali ponašaju mirnou našoj kulturi nije socijalno prihvatljivo izgubiti kontrolu nad sobom

DIFUZIJA ODGOVORNOSTI

RAZINA POBUĐENOSTI: MODEL OMJERA ULAGANJA I NAGRADE-

-

svjedočenje nekoj kriznoj situaciji izaziva negativno emocionalno uzbuđenje koježelimo umanjiti: pomaganjem, bijegom, ignororanjemprije samog pružanja pomoći ljudi odmjeravaju cijenu pomaganja i cijanunepomaganja

UTJECAJ RASPOLOŽENJA---

pozitivno raspoloženje je povezano s većim prosocijalnim ponašanjemljudi više pomažu za vrijeme sunčanog i lijepog vremenano ako pomaganje znači doživljavanje neugodnih iskustava, dobro raspoložene osobene pomažu ništa više nego loše raspoložene osobe

POSTOJI LI PRAVI ALTRUIZAM---

u krajnjoj liniji ne pomažemo li uvijek iz sebičnih motivavidimo li da netko pati doživljavamo 2 emocije: OSOBNU NEUGODU i EMPATIJUpomaganje radi osjećaja empatije je pravi ALTRUIZAM



KOME POMAŽEMO--

-

pomažemo onima koji su nam sličnimuškarci češće pomažu ženama nego muškarcima, dok žene pomažu jednako iženama i muškarcimapomažemo onima koji to zaslužuju, ali ponekad krivimo i same žrtve



PROFESIONALNA SELSKCIJA I PROFESIONALNI RAZVOJ

-----

što je profesionalna selskcijaselekcija kao psihologijski problemmetode i tehnike selskcijskog postupkakoliko vrijede selskcijski postupciselekcija i profesionalni razvoj

ŠTO JE PROFESIONALNA SELEKCIJA-

-

-

-

--

--

-

profesionalna selekcija je postupak kojim se iz određene skupine ljudi pokušavajuodabrati oni koji po nekim relevantnim osobinama najviše udovoljavaju zahtjevimaneke aktivnostiMINIMALNI KRITERIJ- ne zanima nas koliko dobro netko obavlja aktivnost, već jeli sposoban obavljati. Iz aktivnosti moramo isključiti one pojedince kod kojih postojikontraindikacija za obavljanje skivnosti (pr. pregled utvrđivanja sposobnosti pridobivanju vozačke dozvole)SMANJENJE RIZIKA- neke se aktivnosti vrše u ekstremnim uvjetima, gdje pogreškemogu biti fatalne- selskcija se vrši kako bi se odabrali samo oni kandidati kod koje jemogućnost neuspjeha u aktivnosti minimalna (pr. astronaut)POSTIZANJE KONKURENTNOSTI- najčešće se selekcijski postupak koristi kako bise odabrali svi oni kandidati koji zadovoljavaju uvjete, do popunjenja kapacitetaorganizacije. KAKO SE PRIMA OGRANIČEN BROJ, KANDIDATI SERANGIRAJU I ODABIRU SE NAJUSPJEŠNIJI (pr. prijemni ispit na fakultetu)relevantne osobine i obavljanje aktivnostikarakteristike posla- poslovi se razlikuju po svojim karakteristikama- za dobroobavljanje različitih poslova mogu trebati posve različite osobinekarakteristike pojedinca:ljudi se razlikuju po svojim sposobnostima, znanjima i interesima za obavljanjerazličitih aktivnostiselskcijski postupak- usklađivanje karakteristika radnog mjesta i karakteristikapojedinca

SELEKCIJA I PSIHOLOGIJA--

--

--

psihologija- znanost koja se bavi proučavanjem ljudskog ponašanjarazvoj teoretskih modela i instrumenata za mjerenje sposobnosti, vještina, motivacije,osobina ličnostijedan od ciljeva mjerenja u psihologiji jest predviđanje budućeg ponašanjaselekcijski postupak za svrhu ima PROGNOZU USPJEŠNOSTI POJEDINCA uobavljanju neke aktivnostiodabiru se oni s najvećom vjerojatnošću uspjehapoveznica selekcije i mpsihologije:

1. CILJ: prognoza ponašanja2. METODA: mjerenje relevantnih osobina te uspjeha u aktivnosti

CILJ: PROGNOZA PONAŠANJA- o čemu ovisi radni učinak: znanja i vještina, motivacija, sposobnosti, situacijski faktori



METODA: MJERENJE OSOBINA----

možemo li mjeriti potrebne dispozicijepodložni promjenama, mjerljivi: znanja i vještine, motivacija, radni učinakstabilni, mjerljivi: sposobnostipromjenjivi, nepredvidljivi, nemjerljivi: situacijski faktori

SELEKCIJA I PSIHOLOGIJA- koraci selekcijskog postupka:1. određivanje zahtjeva radnog mjesta2. određivanje relevantnih osobina kandidata (prediktori)3. mjerenje osobina i odabir4. mjerenje učinaka odabranih kandidata (kriterij)-

-

ukoliko je slaganje PREDIKTORA i KRITERIJA dobro- i prognoza uspješnosti jedobraINDEKS SLAGANJA= PROGNOSTIČKA VALJANOST

SELEKCIJSKE METODE I TEHNIKE- da bi mogli prognozirati ponašanje i prediktore (osobine) i kriterij (uspjeh u

aktivnosti) moramo moći izmjeriti i kvantificirati

TESTOVI SPOSOBNOSTI:TESTOVI KOGNITIVNIH SPOSOBNOSTI

--

najbolji pojedinačni prediktor radne uspješnosti.mjere generalne dispozicije i dobro predviđaju opći učinak u većini suvremenihposlova

OSTALI TESTOVI SPOSOBNOSTI (PR. PSIHOMOTORNE SPRETNOSTI,PERCEPTIVNE BRZINE,, PAŽNJE)

- korisni su samo ako učinak u poslu usko ovisi o nekoj od tih sposobnosti

STANDARDIZIRANE RADNE PROBE--

obavljanje uzorka radnih zadataka jednakih onima koji se izvode u stvarnom posluu prognostičkom smislu jako dobre, no neekonomične i zahtjevne za provedbu (trebaih konstruirati za svako radno mjesto posebno)

INTERVJU--

--

najčešće upotrebljavana tehnikaintervju je dobro prognostičko sredstvo ako se njime ispituju osobine relevantne zaobavljanje poslaista pitanja za sve kandidateuvježbani intervjueri

PROCJENJIVAČKI CENTRI-

--

ne odnosi se na neki konkretan test ili upitnik već na poseban postupak koji kombinirarazličite metode (klasične testove, radne probe, situacijske zadatke)postupak obično dugotrajan (i do nekoliko dana)omogućuje fleksibilniji i srdačniji pristup kandidatima i uglavnom se koristi kododabira za visoko plaćene pozicije (rukovodeći kadar)



OSTALE METODE I TEHNIKE

UPITNICI I INVENTARI LIČNOSTI- osobine ličnosti dijelom se mogu ispitati i strukturiranim intervjuom ili kroz

procjenjivački centar

BIOGRAFSKI PODACI- podaci o obrazovanju, prijašnjem radnom iskustvu, dužini radnog staža, angažiranosti

u različitim udrugama i sl. Mogu biti vrijedan podatak pri odabiru

PREPORUKE- u nekim zemljama su nezaobilazan dio selekcijskog postupke, dok se kod nas malo

koriste i nemaju veliku težinu

KOLIKO VRIJEDE SELSKCIJSKI POSTUPCI- 2 načina utvrđivanja koristi selskcijskog postupka:1. VALIDACIJA SELEKCIJE- koliko smo dobro prognozirali ponašanje2. UTILIZACIJA SELEKCIJE- koliku novčanu dobit organizacija ostvaruje zbog

održavanja kvalitete rada

VALIDACIJA SELEKCIJE-----

-

INDEKS PROGNOSTIČKE VALJANOSTI= KOEFICIJENT KORELACIJE (r)KORELACIJA- stupanj slaganja između 2 brojčano izražene varijableteoretski se kreće od 0-1 (veći koeficijent- veće slaganje)kad predviđamo složene odnose, korelacija nikad nije maksimalnanajbolji pojedniačni prognostički instrumenti u selekciji (testovi kognitivnihsposobnosti) imaju indeks korelacije oko 0.67indeksi su veći ako se u selskciji koristi baterija testova, a ne samo jedan mjerniinstrument

UTILIZACIJA SELSKCIJE-----

neprofesionalnim odabirom radnika organizacije gube jer:pada radni učlinakpovećava se broj ozljeda na radu, bolovanja, odlazaka radnika iz kompanijeprodužuje se vrijeme potrebno za trening i uvođenje u posaološa kvalčiteta rada, pogreške i sl. Dovode do nezadovoljstva radnika

- tradicionalni pogled na selskciju- selekcija kao prognostički postupak- ne razmatra se širi kontekst- postupak započinje analizom posla, završava odabrom radnika (i validacijom postupka)- tradicionalni pristup- posljedica vremena u kojem je nastao- industrijsko razdoblje rada- posao segmentiran, ljudi su usko specijalizirani, zamjenjivi- informatička revolucija- mijenja se način poslovanja- glavna kvaliteta radnika- široke kompetencije i znanje, fleksibilnost- posao zamjenjuje karijera- mijenja se kriterij uspjeha- tradicionalni kriterij- uspjeh u jednoj aktivnosti- suvremeni kriterij- razvojni potencijal



- selekcija postaje proces ovisan o organizacijskom kontekstu- kriterij uspjeha u jednom te istom poslu postaje promjenjiv ovisno o ciljevima kompanije- tradicionalno: odabir prave osobe za posao- suvremeno: odabir prave osobe za organizaciju- važne selskcijske metode su one koje mjere generalne osobine (testovi kongitivnihsposobnosti, intervjui, procjenjivački centri)- na važnosti gube metode koje ispituju uske sposobnosti (radne probe)



SOCIJALNI UTJECAJI

----

definicijakonformizampokoravanjeposlušnost

DEFINICIJA-

-

-

-

socijalni utjecaj je primjena socijalne moći neke osobe ili grupe s ciljem da sepromjene stavovi ili ponašanja drugih u određenom smjerusocijalna moć se pri tome odnosi na sve raspoložive snage koje su na raspolaganjuonome tko vrši utjecaj:dostupnost izvora nagrađivanja, kažnjavanja ili informacija zbog vlastitog položaja udruštvupozicija onog tko se sviđa drugima ili mu se drugi dive

KONFORMIZAM-

-

-

-

-

-

MUZAFIR SHERIF (1935.)- eksperiment s autokinetičkim efektom- stvaranjesocijalnih normisuočeni s nedefiniranim situacijama, situacijama kada nisu sigurni kako interpretiratidoživljaje, ljudi se oslanjaju na procjene drugih, prihvaćaju njihove prosudbe inastavljaju se služiti njima čak i kada drugi nisu više prisutniKONFORMIZAM- promjena ponašanja ili uvjerenja nastala kao posljedica stvarnogili zamišljenog grupnog pritiskadakle, konformiramo se kada nismo sigurni u vlastite prosudbe, u želji da donesemotočnu procjenua što je sa situacijama kada se konformiramo usprkos tome što se ne slažemo sprocjenom grupe-razlikujemo 2 vrste konformizma:

1. PRIHVAĆANJE (eng. ACCEPTANCE)- promjena ponašanja i uvjerenja u skladu sgrupnim pritiskom

2. POKORAVANJE ili POPUSTLJIVOST (eng. COMPLIANCE)- ne podrazumijevaprivatno usvajanje stava grupe, samo javno iskazivanje promjene

- SOLOMON ASCH (1951., 1952., 1956.)- istraživanja s procjenom dužine linije- iakosu se ispitanici razlikovali po stupnju konformnosti, u prosjeku su u 37% procjenadavali konformni odgovor. Većina od 76% ispitanika su barem jednom dali konformniodgovor

ZAŠTO SE KONFORMIRAMO

INFORMACIJSKI UTJECAJ- osoba se konformira u želji da izrazi točnu prosudbu, osobitokad sama nije sigurna- prihvaćanjeNORMATIVNI UTJECAJ- osoba se konformira da bi izbjegla ismijavanje ili negativnuevaluaciju i bila prihvaćena u grupi- pokoravanjeVELIČINA GRUPE- kada se radi o jednostavnim zadacima s veličinom grupe rastenormativni utjecaj i konformnost, a kada se radi o teškim zadacima do izražaja više dolaziinformacijski utjecaj i grupa od 5 članova može biti jednako utjecajna kao i ona od 15KOHEZIVNIJE GRUPE imaju veću moć izazivanja konformnosti, naročito kad se radi ovažnim temama



SOCIJALNA PODRŠKA- konformizam drastično opada kad postoji i samo jedan član grupekoji također ima različito mišljenje od ostalih, makar se ono razlikovalo od mišljenjaispitanika samog i makar se u procjenu tog člana može sumnjati (pr. u perceptivnom zadatkutaj član kaže kako ne vidi dobro)

TKO SE KONFORMIRA-

-

-

-

--

--

SPOL-

--

iako su situacijski faktori ključni u odlučivanju o tome hoćemo se ili ne konformirati,istraživanja pokazuju da su konformizam povezan i s nekim osobinama kao što supojam o sebi i vrijednosni sustavkonformizam je pristajanje uz uvjerenja drugih zbog straha da nas grupa ne odbaci i nevrednuje negativno. Ironija leži u tome što je u mnogim kulturama nepoželjno bitikonformististraživanja pokazuju da je u podlozi neovisnosti i konformizma računica o tomekakav dojam ostavljamo na drugePOTREBA ZA INDIVIDUACIJOM- ljudi se ponekad ne slažu s drugima čisto izpotrebe da budu drugačijiSnyder i Fromkin 1980.TEORIJA PSIHOLOŠKE REAKTIVNOSTI- ljudi vjeruju da imaju sloboduponašanja i učinit će sve da taj osjećaj i zadrže. U stanju pobuđene reaktivnostizabranjeno ponašanje postaje poželčjnije. Vrijedi i obrnuto, nametano ponašanjepostaje manje poželjnoljudi se razlikuju u stupnju potrebe za osobnom kontrolomtreba razlikovati neovisnost i antikonformizam

ranija istraživanja pokazivala su da su žene nešto sklonije konformiranju, no novijapokazuju da su te spolne razlike vrlo male, ako ih uopće imate se razlike objašnjavaju tradicionalnim spolnim ulogamažene su nešto sklonije konformizmu u situacijama kad se treba javno izjasniti. Takođersu sklonije konformizmu u situacijama kada ih netko promatra, tj. više brinu osamoprezentaciji

KULTURA- zapadne kulture cijene individualizam i nekonformnost, dok istočne cijene

kolektivizam i na konformnost se ne gleda negativno

UTJECAJ MANJINE- ako je većina ta koja uvijek odlučuje, kako dolazi do promjena u društvu:- SERGE MOSCOVICI ( kasnih 60-tih god. 20. st.) definira uvjete pod kojima manjina možeutjecati na većinu:- način na koji se manjina ponaša prezentirajući svoja gledišta: KONZISTENTNOST iSAMOUVJERENOST- MOSCOVICI (1969.)- istraživanje sa slajdovima- ako je manjina percipirana kao rigidna smanjuje se njezin utjecaj- fleksibilnost i otvorenost,s druge strane otvara put utjecaju- jednostruka manjina ima veći utjecaj od dvostruke manjine- manjine pogoduju stvaranju kreativne klime u grupi, većina perispituje svoja stajališta i utom procesu nailazi na nova rješenja



POSLUŠNOST-

-

-

-

--

-

--

većina nas može natjerati da se složimo s grupom, no može li nas pojedina natjerati daučinimo ono što ne želimohoćemo li ili ne slijediti direktna naređenja od nekog autoriteta ovisi o našoj potrebi zaosobnom kontrolomljudi koji imaju visoku potrebu za osobnom kontrolom iskazivat će više neposlušnostiautoritetimasuočeni sa zahtjevom da učine nešto što će nanijeti štetu drugoj pspbi, ljudi će češćepokazivati neposlušnostSTANLEY MILGRAM (1933.-1984.)- objašnjenja:Milgramovi ispitanici su igrom slučaja bili sadisti koji su bili voljni nanositi bol, nooni nisu patili ni od kakvog poremećaja ličnosti, a vlastito im je ponašanje izazvaloveliku količinu strets: znojili su se, drhtali, grizli usnice i negodovali krozeksperimentalni postupakprovjeravajući svoje nalaze Milgram je isto istraživanje proveo na studentima i naženama- rezultati su bili istiistraživači u drugim zemljama su dobili iste rezultate4 faktora koji po Milgramu određuju količinu poslušnosti:

1. EMOCIONALNA UDALJENOST OD ŽRTVE2. BLIZINA AUTORITETA i PERCEPCIJA NJEGOVE LEGITIMNOSTI3. PITANJE INSTITUCIONALIZACIJE AUTORITETA4. GRUPNI UTJECAJ

EMOCIONALNA UDALJENOST OD ŽRTVE- što je manja udaljenost učitelja od učenika, nivo poslušnosti opada

BLIZINA AUTORITETA I PERCEPCIJA NJEGOVE LEGITIMNOSTI---

eksperimentator napušta prostoriju gdje je učitelj i daje neredbe putem telefonaučitelj dobiva instrukcije putem audio snimkestavivši u ulogu eksperimentatora običnog čovjeka, poslušnost je pala na 20%-socijalna uloga istraživača, znanstvenika je dovoljan autoritet da osigura poslušnostneovisno o socijalnom kontekstu

PITANJE INSTITUCIONALIZACIJE AUTORITETA- kada je istraživanje premjestio s Yale u staru, ruševnu zgradu nepovezano s Yale-om,

poslušnost je pala na 48% (45% zadalo maksimalan šok)

GRUPNI UTJECAJ

ZAŠTO SE POKORAVAMO AUTORITETU

ODNOS STAVOVA i PONAŠANJA- postupno izazvana poslušnost- pokoravanje stvaraprihvaćanjeMOĆ SITUACIJE- zlo nastaje iz manjih zala

-

-

jesno li jednako poslušni i kada se radi o naređenjima da drugom nanesemo psihološkupatnju?promatrajući kako drugi iskazuju neposlušnost autoritetu, sami postajemo manjeposlušni



GRUPE I GRUPNI PROCESI

OBILJEŽJE GRUPA (1)1. članovi su uključeni u česte interakcije2. pripadnici sebe smatraju članovima (psihološka dimenzija grupe)3. drugi ih smatraju članovima (sociološka dimenzija grupe)4. članovi dijele određene norme i standarde5. članovi djeluju u sustavu međusobno povezanih uloga (struktura grupe)6. postoji niz obilježja koja su povezana uz ciljeve i ideale grupe (zajednički

ciljevi i ideali), međusobna identifikacija i identifikacija s idealima i ciljevimagrupe, istovjetnost osobnih i grupnih ideala i sl.

7. članovi percipiraju grupu kao cjelinu8. grupa pokazuje tenednciju jedinstvenog reagiranja prema okolini (pr.

reagiranje grupe u frustrirajućoj situaciji)

ŠTO JE GRUPA- dvoje ili više ljudi koji su u interakciji neko vrijeme, utječu jedni na druge i percipiraju

se kao grupa, a istovremeno ih i drugi pojedinci ili druge grupe percipiraju kaoposebnu grupu

KAKO NASTAJE GRUPA1. namjerno (radne grupe)2. spontano3. kao rezultat reakcije okoline (socijalni sloj ili klasa)

KOLEKTIVNI FENOMENI------

SOCIJALNA FACILITACIJAZABUŠAVANJE U GRUPIDEINDIVIDUACIJAPOLARIZACIJA U GRUPIGRUPNO MIŠLJENJEUTJECAJ MANJINE

SOCIJALNA FACILITACIJA--

utječe li sama prisutnost drugih ljudi na naše ponašanjeriječ je o pojavi da prisutnost drugih ljudi pojačava uzbuđenje i preko toga mehanizmajavljanje dominantnog ili najvjerojatnijeg odgovora (uspješno obavljanje jednostavnogzadatka, ali inhibiciju točnog odgovora kod složenijih zadataka)

ZAŠTO SMO UZBUĐENI KAD SU PRISUTNI DRUGI---

svijest o tome da će nas drugi vrednovatipodijeljena pažnjasama prisutnost drugih

ZABUŠAVANJE U GRUPI--

rješavamo li zadatke bolje u grupitendencija članova grupe da ulože manji napor u ostvarenju nekog cilja u grupi, negokada su individualno odgovorni za njegovo ostvarenje



DEINDIVIDUACIJA- gubitak svijesti o vlastitom ponašanju i gubitak zabrinutosti da će nas drugi

vrednovati- a koja se javlja u grupnim situacijama koje osnažuju anonimnost i odvlačepažnju s akcija pojedinca

ČINITELJI KOJI PRIDONOSE POJAVI DEINDIVIDUACIJE1. VELIČINA GRUPE2. ANONIMNOST U GOMILI

POMAK PREMA RIZIČNOJ ODLUCI- tendencija grupe da donese rizičnije odluke nego što bih ih donio pojedinac sam

EFEKT POLARIZACIJE U GRUPI

2 TUMAČENJA EFEKTA POLARIZACIJE U GRUPI:

INFORMACIJSKI UTJECAJ- utjecaj argumenata koji se iznose tijekom rasprave

NORMATIVNI UTJECAJ- zasniva se na želji pojedinca da ga članovi grupe prihvate i cijene

GRUPNA ZASLIJEPLJENOST- IRVING JANIS imenovao je pojavu koja se javlja usituacijama grupnog donošenja

osluka, kada se, u ime očuvanja sklada u grupi, odbacuju drugačija mišljenja

SIMPTOMI GRUPNE ZASLIJEPLJENOSTI:1. ILUZIJA NERANJIVOSTI- grupa razvija izraziti optimizam koji ih osljepljuje i

oglušuje na tuđa upozorenja na opasnost2. neupitna uvjerenost u moralnost grupe- članovi grupe uvjereni su u moralnost svoje

grupe, te zanemaruju rasprave o moralnim ili etičkim pitanjima3. RACIONALIZACIJA- neprestano objašnavanje i opravdavanje donešene osluke

umjesto preispitivanje njene točnosti4. stereotipno mišljenje o protivnicima5. pritisak konformnosti- članovi grupe odbacuju one koji iskazuju sumnju u grupne

postavke i planove, pa većine ide niz dlaku6. SAMOCENZURA- u situacijama kada se čini da je grupa postigla konsenzus, manje

je vjerojatno da će članovi grupe izbijeti osobne dvojbe i nedoumice7. ILUZIJA JEDINSTVENOSTI- samocenzura i pritisak da se ne razbija konsenzus

stvara iluziju jedinstvenosti8. postojanje unutarnje kontrole (MINDGUARDS)- neki članovi štite grupu od

informacija koje bi mogle proturiječiti efikasnosti ili moralnosti njenih odluka

PREVENCIJA GRUPNE ZASLJEPLJENOSTI1. grupi objasniti što je grupna zasljepljenost, njene uzroke i posljedice2. biti nepristran; ne zagovarati niti jednu poziciju unaprijed3. od svakog člana grupe treba tražiti da prijedloge vrednuje kritički, te poticati prigovore

i iskazivanje dvojbi4. jednom ili nekolicini članova dodijeliti ulogu đavoljeg odvjetnika5. s vremena na vrijeme podijeliti grupu u nekoliko manjih kako bi nezavisno

prodiskutirali temu i nakon toga razbistrili razlike u cijeloj grupi



6. ostaviti dovoljno vremena da se analiziraju svi znakovi upozorenje i identificirajurazličite moguće akcije suprotne strane

7. nakon što se donese preliminarna odluka, treba sazvati ponovno sastanak, te svakogčlana potaknuti da izrazi preostale dvojbe

8. pozvati stručnjake izvana koji će dovoditi u pitanje grupna gledišta9. potaknuti članove grupe da razbistre grupne ideje s osobama od povjerenja i da

priopće njihove reakcije i zapažanja10. dobro je imati više nezavisnih grupa koje istovremeno rade na istom pitanju

UTJECAJ MANJINE--

procesi kojima manjina utječe na većinu i navodi je na promjene3 su elementa utjecaja manjine:

1. DOSLJEDNOST2. SAMOUVJERENOST3. OTKLON OD VEĆINE



BLISKI ODNOSI, PRIJATELJSTVO, LJUBAV

- Ellen Berscheid: „što vaš život čini smislenim, što vam je potrebno da budete sretni?“-zadovoljavajući bliski odnosi s prijateljima, članovima obitelji ili partnerom

BLISKI ODNOSI---

glavne odrednice privlačnostiteorije interpersonalne privlačnostiljubav

UČINAK BLIZINE-

-

--

učestaliji susreti i interakcije s ljudima povećevaju vjerojatnost da će nam oni postatiprijateljidjelovanje i na mikro razini: klasično istraživanje provedeno u stambenom naselju zaoženjene studente ne MIT-u- funkcionalna udaljenostdjelotvoran zbog efekta samog izlaganjaMoreland i Beach (1992.) provjeravali su ovu pretpostavku, dovodeći pomoćniceistraživača u veliku studijsku predavaonicu

GLAVNE ODREDNICE PRIVLAČNOSTI- istraživanja- ljude spaja sličnost, a ne komplementarnost

SLIČNOST----

sviđanje asocijacijom (sličnost s nekom osobom koja nam je već draga)sličnost stavovasličnost interpersonalnog stila i komunikacijskih vještinazašto je sličnost toliko važna za privlačnost- postoje barem 3 moguća objašnjenja:

1. skloni smo smatrati da ćemo se ljudima koji su nam slični ujedno i svidjeti2. ljudi koji su nam slični pružaju nam značajno socijalno vrednovanje vlastitih

karakteristika i vjerovanja3. o nekome tko se s nama ne slaže u važnim pitanjima donosimo negativne zaključke-

-

ključna odrednica toga hoće li nam se netko svidjeti je stupanj u kojem vjerujemo dase mi toj osobi sviđamo-UZAJAMNO SVIĐANJE- sudionicima u istraživanju dana je lažna povratnainformacija da se sviđaju ili ne sviđaju svojim partnerima u istraživanju. Partner in seviše sviđao ako im je unaprijed rečeno da se oni sviđaju partneru, a njihovi pertnerireagirali su na isto način

FIZIČKA PRIVLAČNOST--

--

važna muškarcima i ženama podjednakorazlike ovisno o vrsti partnera (potencijalni seksualni partner ili potencijalni bračnipartner)što je privlačno određuju od najranijeg djetinjstva medijistereotip fizičke privlačnosti (lijepo je dobro)

POZNATOST- ključna varijabla u objašnjenju interpersonalne privlačnosti



LJUBAV----

teško istraživati jer je kompleksna i teško ju je izmjeritisvodi se na istraživanje stvaranja dojmova, ali je malo istraživanja dugotrajnih veza3 konceptualizacije ljubaviDihotomija: partnerska vs. strastvena ljubav

PARTNERSKA LJUBAV- osjećaji intimnosti i naklonosti koje osjećamo kada nam je jakostalo do odobe, ali u njezinu prisustvu ne osjećamo strast ili pobuđenost

STRASTVENA LJUBAV- osjećaji intenzivne čežnje, popraćeni fiziološkom pobuđenošćukoje osjećamo prema osobi; kada nam je ljubav uzvraćena osjećamo snažno ispunjenje i ushit,a kada nije osjećamo tugu i očaj

TRODIJELNA TEORIJA LJUBAVI (STERNBERG, 1988.)- shvaćanje da se različite vrste ljubavi sastoje od različitih stupnjeva 3 sastavnica:

BLISKOST, STRAST, ODANOST

BLISKOST (sviđanje- samo bliskost)PARTNERSKA LJUBAV (bliskost+ odanost)ODANOST (prazna ljubav- samo odanost)PRIVIDNA LJUBAV (strast + odanost)ZANESENOST (samo strast)ROMANTIČNA LJUBAV (bliskost + strast)POTPUNA LJUBAV (bliskost + strast + odanost)

STILOVI LJUBAVI- temeljne teorije koje ljudi imaju o ljubavi, a koje usmjeravaju njihovo ponašanje u

odnosima

EROS- strastvena ljubavLUDUS- zaigrana ljubavSTORGE- prijateljska ljubavPRAGMA- logična ljubavMANIA- ovisna ljubavAGAPE- nesebična ljubav

--

-

sličnosti i razlike među spolovima s obzirom na njihov ljubavni stil:M i Ž ne razlikuju se s obzirom na eros i agape; M su češće igrači, a Ž su češćeprijateljice i praktičarkeparovi u stvarnom životu pokazuju znatnu sličnost u svojim ljubavnim stilovima

OBJAŠNJENJE LJUBAVI I PRIVLAČNOSTI

STILOVI PRIVRŽENOSTI I INTIMNE VEZE-

-

prethodni odnosi osoba s njihovim roditeljima važne odrednice kakvoće njihovihbliskih veza u odrasloj dobidojenčad se može klasificirati u 1 od 3 tipa odnosa privrženosti sa svojim primarnimodgajateljem: SIGURNI, IZBJEGAVAJUĆI te ANKSIOZNI/AMBIVALENTNI


ANKSIOZNOSTZaokupljeni tip Plašljivi tip IZBJEGAVANJESigurni tip Odbijajući tip

Dobitci Zadovoljstvo vezomGubitci Stupanj ulaganja u

vezuOdanost u vezi Stabilnost veze

Razina očekivanja Kvaliteta alternativneveze


PRIVRŽENOST U ODRASLOJ DOBI

- ljudi koji su u djetinjstvu bili sigurno privrženi imaju najintimnije i najvišezadovoljavajuće romantične veze u odrasloj dobi

TEORIJE INTERPERSONALNE PRIVLAČNOSTI

TEORIJA SOCIJALNE RAZMJENE

EVOLUCIJSKO OBJAŠNJENJE

TEORIJA SOCIJALNE RAZMJENE-

-

princip nagrade: sviđeju nam se oni ljudi čije je ponašanje za nas nagrađujuće i skojima povezujemo pozitivne događajeekonomski model gubitaka i dobitaka (minimalizirati gubitke, maksimaliziratidobitke)

EVOLUCIJSKA OBJAŠNJENJE LJUBAVI- teorija proizišla iz evolucijske biologije koja pretpostavlja da muškarce i žene

privlače različita obilježja suprotnog spola jer to maksimalno povećava njihovreproduktivni uspjeh

VAŽNOST TOGADA OSTANEMO PRIJATELJI NAKON PREKIDA

--

ovisi i o ulozi koju su imali u odluci o prekidu i o njihovom spolužene su više od muškaraca zainteresirane da ostanu prijatelji i kada su u uloziostavljenog i ostavljača; muškarci i žene jednako su zainteresirani da ostanu prijateljikada se veza prekine uzajamnom odlukom



POREMEĆAJI HRANJENJA

-

--

---

-

-

poremećaji hranjenja karakterizirani su teškim smatnjama u prehrambenim navikama iponašanjimaosnovna karakteristika je preplavljujuća želja za mršavošćukulturalno uvjetovan poremećaj- 90% oboljelih su mlade djevojke, obitelji iz višegsrednjeg staleža, socijalno kompetitivna okolinado nedavna ga nije bilo u zemljama trećeg svijeta (hrana je luksuz)novija istraživanja pokazuju da postaju globalni poremećajiunutar DSM- IV klasifikacije razlikujemo ANOREKSIJU NERVOZU i BULIMIJUNERVOZUu novije vrijeme sve se više govori i o POREMEĆAJU PRETJERANOG UZIMANJAHRANE (BINGE EATING)unutar MKB-10 uključena je i gojaznost kao poremećaj općeg zdravstvenog stanja

ANOREKSIJA NERVOZA-

-

glavna obilježja: osoba odbija zadržati normalnu tjelesnu težinu, jako je zabrinuta daće se udebljati, pokazuje značajan poremećaj u percepciji oblika ili veličine svogtijela, izostaje joj menstruacijaDSM- IV dijagnostički kriterij za AN:

1. ODBIJANJE DA SE TJELESNA TEŽINA ODRŽI NA ILI IZNAD MINIMALNETEŽINE ZA DOB I VISINU (< OD 85% od očekivane)

2. BMI (Body mass index), tj. Index tjelesne mase koji se računa kao težina u kgpodijeljeno sa visinom na kvadrat- BMI = > 17.5

3. potrebno je voditi računa da su to samo približne norme jer treba uzeti u obzir građutijela tze prijašnju težinu

4. izuzetan strah od dobivanja na težini ili debljanja, čak i u slučajevima smanjene težine5. poremećen način na koji se doživljava oblik i težina tijela, pretjerani utjecaj oblika i

težina na samoprocjenjivanje ili odbijanje prihvaćanja ozbiljnosti niske tjelesne težina6. kod žena u generativnoj dobi, postoji amenoreja (odsutnost najmanje 3 uzastopna

menstrualna ciklusa)

- podtipovi:1. RESTRIKTIVNI TIP2. PURGATIVNI TIP

------

-----

javlja se između 12 i 25 god.0.3- 0.5% mladih žena, oko 1% adolescenata90-95% žene- socijalizacijačešće se javlja u zapadnoj kulturičešće u svijetu mode i baletačesto ih se opisuje kao dobre djevojke, koje se pristojno vladaju, savjesne su, tihe,perfekcionisticebez tretmana- smrtnost 20%s tretmanom- smrtnost 2-3%60% potpuni oporavak20% pokazuju fluktuirajući oblik gubljenja težine praćen relapsomčak 20% razviju kroničan oblik s pogoršanjem nakon godina



-

-

smrt- rezultat gladovanja, samoubojstva (čak 50%) ili neravnoteže elektrolita

popratna obilježja:

1. SIMPTOMI DEPRESIVNOSTI (depresivno raspoloženje, socijalno povlačenje,razdražljivost, nesanica i smanjeno zanimanje za seks)

2. ANKSIOZNI POREMEĆAJI3. ZLOUPOTREBA PSIGOAKTIVNIH TVARI4. ČUDNE NAVIKE HRANJENJA5. PODJELA HRANE NA DOBRU/SIGURNU I LOŠU/OPASNU6. ČESTO PRETJERANO ZAVISNE OD OBITELJI7. TJELESNE POSLJEDICE

BULIMIJA NERVOZA

-

-

--1.2.

3.

4.5.

-

BULIMIA (grč. BOUS- vol, govedo i LIMOS- glad)- smisao je „toliko sam gladan dabih mogao pojesti vola“najznačajnije obilježje BN je prejedanje s neodgovarajućim kompenzacijskimmetodama preveniranja porasta težinesamopprocjenjivanje osoba s BN je pod jakim utjecajem oblika i težina tijelaDSM- IV dijagnostički kriterij za BN:ponavljanje epizode prejedanjaponavljano neodgovarajuće kompenzacijsko ponašanje sa svrhom prevencijepovećanja težineprejedanje i neodgovarajuće kompenzacijsko ponašanje javljaju se najmanje 2 putatjedno kroz 3 mjesecasamoprocjena pretjerano ovisi o obliku i težini tijelaporemećaj se ne javlja isključivo tijekom epizoda AN

podtipovi:1. PURGATIVNI TIP2. NEPURGATIVNI TIP

------

-

-

javlja se između 12 i 25 god. (prosječno u 18. god.), vrlo rijetko iznad 30. godoko 4% mladih žena (6-9% studentica)90% ženečešće se javlja u zapadnoj kulturižpodjednako se distribuira u različitim socijalnim klasamaone su normalne težine, neke u blago podnormalnoj, neke u blagoj nadprosječnojtežini, rijetke u visoko nadprosječnoj težinibolja od prognoze AN- osjećaj da im je dosta toga, želja za boljim životom, razvojadekvatne i emocionalno stabilne vezelošija- bedostatak razumijevanja od strane važnih drugih, sabotaža liječenja od stranečlanopva obitelji, loš odnos s terapeutom

- popratna obilježja:- veća učestalost depresivnih simptoma- veća učestalost simptoma anksioznosti- poteškoće sa samokontrolom



- 1/3 ima zlouporabu i ovisnost o psihoaktivnim tvarima- 1/3 do ½ imaju poremećaje ličnosti- najčešće Granični poremećaj ličnosti- tjelesne posljedice

RAZLIKA AN I BN-

--

osobe s AN uspješne su u gubljenju težine i iznimno su ponosne na svoju dijetu i svojumogućnost kontroleosobe s BN srame se i samog problema i nedostatka kontrolečesto se javlja preklapanje: mnoge osobe s BN imaju povijest AN

POREMEĆAJ HRANJENJA- NEODREĐEN-

--

---------

kategorija za poremećaje uzimanja hrane koji ne zadovoljavaju kriterije za bilo kojiosebujni PHPREJEDANJE (eng. BINGE EATING- BDE)ponovljene epizode prejedanja u odsutnosti neodgovarajućih kompenzacijskihstrategija karakterističkih za BNčesta prejedanjanemogućnost kontrole tijekom epizodeosjećaj krivnje i sramačesto na nauspjelim dijetamavelika tjelesna težina; BMI> 28nije nužno purgativančesto genetski predisponirane za veću tjelesnu težinuzatvoreni krug- držanje dijete, glad- prejedanjetretman ne uključuje dijetu (ona najčešće pogoršava tijek tretmana)

MEĐUKULTURALNE RAZLKE---

selidba u zapadne zemlja (slučaj Egipćanki)afroameričke adolescenticejapanske adolescentice

RAZVOJNA UVJETOVANOST---

različiti način fizičkog razvoja kod djevojaka i dječakadjevojke dobivaju na težini (većinom masno tkivo), dječacima se razvija mišićno tkivou interakciji sa socijalnim utjecajem: djevojke mršave, a dečki visoki i mišićavi jasnoje da pubertet dječake približava idealu, a djevojke od njega udaljuje

FAKTORI RIZIKA----

SOCIO- KULTURALNIINDIVIDUALNIBIOLOŠKIPSIHOLOŠKI

SOCIO- KULTURALNI----

kulturalne promjene koje se javljaju u bliskoj prošlostiženski identitet i mršavostsocijalna usporedbamediji



MINNESOTA STUDY, KEYS i sur. 1950.---

-

--

University of Minnesota36 zdravih muškaraca koji nisu htjeli ići u vojskuprva 3 mjeseca normalno su se hranili kako bi se promatrale njihove prehrambenenavikeu sljedećih 6 mjeseci smanjen im je unos kalorije na polovicu od onoga što su prije jelii izgubili su oko 25% svoje tjelesne težinesljedeća 3 mj opet su normalno jelisvi su doživjeli fizičke, psihološke i socijalne promjene kao rezultat izgladnjivanja

PONAŠANJA I STAVOVI PREMA HRANI:-

-

-----

zaokupljenost hranom: glavna tema razgovora, sanjaju, skupljaju recepte i čitajukuharicečak 40% njih se planiralo baviti kulinarstvom nakon eksperimenta (profesionalni iliamaterski)cijeli su dan planirali što će jesti i jeli su u tišiniželja da pojedu na brzinu ili da polagano uživaju u hrani (neki i po 2 sata)mješaju čudne kombinacije hraneintenzivna upotreba kave i čaja (9 šalica) i guma za žvakanje (40 paketa dnevno)većina se ovih ponašanja zadržala i kasnije

BULIMIJA-----

javlja se intenzivna gladnekoliko njih dobiva epizode prejedanjaosjećaj gladi zadržao se i nakon faze gladovanjavikendom nakon faze prejedanja bi jeli i do 10 000 kalorija dnevnoprehrambene navike su se donekle normalizirale 5 mj nakon gladovanja

EMOCIONALNE PROMJENE-------

depresivne epizodeiritabilnost i agresivni ispadianksioznostgrižnja noktiju i pušenjeignoriranje osobne higijene: apatijakod nekih i psihotične epizodepre-exp. Prilagodba nije bila prediktor reakcija na izgladnjivanje

SOCIJALNE I SEKSUALNE PROMJENE---

povlačenje i izolacijasmanjeni kontakti s djevojkama i veće nezadovoljstvo vezomseksualna želja potpuno nestala: nakon faze izgladnjivanja želja im se polaganovraćala, a na normalu se vratila tek nakon 8 mj.

KOGNITIVNE PROMJENE- smanjena koncentracija, ali formalno testiranja inteligencija ne pokazuje opadanje



FIZIČKE PROMJENE-

-

gastrointerstinalne poteškoće, glavobolje, veća potreba za snom, gubitak kose,smanjena mogućnost održavanja tjelesne temperaturepovećan umor, smanjena aktivnost

FAKTORI RIZIKA------

niti jedan faktor sam za sebe nije dovoljan za razvoj poremećajakulturalni i socijalni pritisak za mršavošću potiče na držanje dijetesamo držanje dijete nije dovoljno za razvoj poremećaja hranjenjeprofil: dobrostojeće uspješne obiteljiperfekcionizamzašeo neke uspiju imati kontrolu nad držanjem dijete, a nekima to ne uspjeva: koji suto biološki, genetski i psihološki faktori



B. PETZ: UVOD U PSIHOLOGIJU

I. LIČNOST

-

-

psihologija ličnosti uzima zajedno karakteristike i proučava ih u cjelini, glavnisastavni dio predstavljaju čuvstva i motivacijapersonality (lat. Persona= maska)

MNOŠTVO DEFINICIJA

--

ALLPORT- oko 60 definicijada bismo za neku čovjekovu karakteristiku utvrdili da postoji bitna je konzistentnostsvojstva u vremenu i situacijama

1. neke karakteristike ličnosti konzistentne su uvijek- pr. temperament2. neke karakteristike konzistentne su vremenski samo u jednakim situacijama- pr. neki

se ljudi uzbuđuju samo u vezi s nekim situacijama3. neke su karakteristike rezultat momentalne situacije i raspoloženja- pr. stabilnost- nestabilnost- promjenjiva ličnost

ODNOS NASLJEĐA I OKOLINE

--

---

genetski i okolinski faktoriprema novijem stajalištu važniji su genetski nasljedni faktori, ponašanja u djetinjstvusu dobar prediktor kasnijih crta ličnosti kod odraslog čovjekautjecaj i vanjskih faktora- pr. odgojneki dramatični događaji mogu trajno promijeniti karakteristike ličnostipr. Baron- situacijski agresivni vozači ( pred policijom mirni, u kafiću agresivni)

STATUS I ULOGA ČOVJEKA

--

uloga je očekivano ponašanjepr. konflikt uloga

LIČNOST: SVE ILI SAMO NEKE ČOVJEKOVE KARAKTERISTIKE

-

-

široki pojam- sve čovjekove psihičke karakteristike: osjeti, percepcija, mišljenje,inteligencija, čuvstva, motivineki ograničuju ličnost na doživljaje koji se odnose na čuvstva i motivaciju- karakter



NEKE DEFINICIJE

CRTE LIČNOSTI- relativno nezavisne, opće i razmjerno trajne karakteristike koje nalazimo ucjelovitoj strukturi ličnosti (velik dio emocionalne i motivativne karakteristike)

TEMPERAMENT- tipičan način na koji neka osoba doživljava i ispoljava svoja raspoloženjai promjene tih raspoloženja (emocionalne i motivativne karakteristike)

LIČNOST- relativno stabilan oblik ponašanja, navika i tendencija, što ga je neka osobarazvila u toku života, na osnovi svog nasljeđa, a u reakcijama na nagrade i kazne koje jeprimila u tijeku života

- ličnost se osnosi na one psihičke karakteristike čovjeka koje ga čine potpunojedinstvenim i razlikuju ga od drugih ljudi

2 TEORIJE LIČNOSTI

1. FREUDOVA PSIHOANALITIČKA TEORIJA LIČNOSTI2. EYSENCKOVA TEORIJA CRTA LIČNOSTI

- Eysenck- psihoanaliza je neznanstvena

PSIHOANALIZA------

--

ličlnost od 3 dijela:ID (ono)EGO (ja)SUPER EGO (nad ja)id- nagoni libidaego- izvršni dio ličnosti koji posreduje između zahtjeva ida i zahtjeva realnosti isuperega, reducira snažne nagoneid, ego i superego u stalnom su sukobupostoje razvojne faze (rano djetinjstvo) u kojima se formira ličnost- ORALNA,ANALNA, FALUSNA, EDIPALNA FAZA

EYSENCKOVA TEORIJA CRTA LIČNOSTI-

-

grčki liječnik Galen- zdravlje i bolest ovise o omjeru 4 tjelesna soka- krv, sluz, žuta icrna žuč- o omjeru sokova ovisi čovjekov temperament- 4 tipa: sangvinik, kolerik,melankolik, flegmatikEysenck je to nadogradio sa 2 dimenzije ličnosti: INTROVERTIRANOST-EKSTRAVERTIRANOST i STABILNOST. Kasnije je dodao treću dimenzijuPSIHOTICIZAM- STABILNOST



PET VELIKIH

- COSTA McCRAE- 5 grupa crta ličnosti/temperamenata: EKSTRAVERZIJA,UGODNOST, SAVJESNOST, NEUROTICIZAM, OTVORENOST PREMAISKUSTVU („big five“)

TESTOVI LIČNOSTI

--

projektivne tehnikemomentalno raspoloženje, a ne ličnost

LIČNOST I TJELESNA GRAĐA

---

pr. Lombrozo- fizionomija zločincaKretschmer- povezanost između građe tijela i tipova ličnostiSheldon

JOŠ NEKE KARAKTERISTIKE LIČNOSTI

STAV-

--

pripravnost pozitivnog ili negativnog reagiranja na neke osobe, predmete, zbivanja ilipojavestav može biti samo pozitivan ili negativan3 komponente stava:

1) KOGNITIVNA- čovjekovo mišljenje o nekoj pojavi ili osobi2) EMOTIVNA- čuvstvo koje čovjek ima prema predmetu svog stava3) PONAŠAJNA- čovjekovo ponašanje prema predmetu stava- iz samog stava ne možemo sigurno predvidjeti ponašanje

PREDRASUDE I STEREOTIPI

--

-

STEREOTIPIJE- suviše pojednostavljeni stavoviPREDRASUDE- pretežno negativni stavovi prema skupini osoba ili pojedincima,pretjerane i neopravdane generalizacijenaučene predrasude, učenje na modelu, osobno iskustvo

PRAZNOVJERJA

- spadaju među stavove i predrasude

POSLUŠNOST AUTORITETIMA

--

Milgramov eksperimentposlušnost autoritetu veća što je žrtva udaljenija



SPREMNOST POMOĆI DRUGOME

- što je veća skupina ljudi koji su svjedoci negog opasnog zbivanja, to je manjavjerojatnost da će netko od njih pomoći- DIFUZIJA ODGOVORNOSTI

DRUŠTVENI PRITISAK- pr. utjecaj publike kod sportaša

GROUPTHINK ILI ZASLIJEPLJENA GRUPA



II. NENORMALNA LIČNOST (PSIHIČKI POREMEĆAJI IPOREMEĆAJI LIČNOSTI)

- 2 problema:1. kako definirati mormalno2. kako naći granicu između normalnog i nenormalnog

KLASIFIKACIJA PSIHIČKIH POREMEĆAJA

---1.2.3.

-1.2.3.4.

-a)b)c)d)e)f)g)h)

Kraepelin 1913.- neuroze i psihozeorganska oštećenja (pr. droge) i psihopatijeprocjena situacije neurotičara:njegovo ponašanje obično ne krši važne društvene norme i običajeti poremećaji obično prolaze i samo od sebe, ali brže prolaze uz liješenjene postoje vidljivi organski razlozi za postojanje anksioznih simptoma

simptomi psihoze:gubitak kontakta s realnošćuneprilagođene reakcije na ostale ljude i društvene normesnalaženje u realnim siatacijama je poremećeno, deluzije, halucinacijeporemećena komunikacija s okolinom

najpoznatiji poremećaji:ANKSIOZNI POREMEĆAJIOPSESIVNO- KOMPULZIVNI POREMEĆAJISOMATOFORNI POREMEĆAJIPSIHOSEKAUALNI POREMEĆAJIDISOCIJACIJSKI POREMEĆAJIAFEKTIVNI POREMEĆAJISHIZOFRENI POREMEĆAJIPOREMEĆAJI LIČNOSTI

ANKSIOZNI POREMEĆAJI

- poremećaji panike, PTSP, fobije

OPSESIVNO- KOMPULZIVNI POREMEĆAJI- različite misli koje nas progone (pr. ritualno pranje ruku)

SOMATOFORNI POREMEĆAJI- tjelesni poremećaji za koje se medicinski ne može pronaći tjelesni uzrok (i

hipohondrija)



PSIHOSEKSUALNI POREMEĆAJI

--

SEKSUALNE DISFUNKCIJE (pr. impotencija)PARAFILIJE- seksualni doživljaj u neobičnim situacijama i uz neobične predmete-FETIŠIZAM, VOAJERIZAM, EKSHIBICIONIZAM, SOMATO-MAZOHIZAM,PEDOFILIJA

DISOCIJACIJSKI POREMEĆAJI

--

gubljenje kontakta sa stvarnošću, postaje se druga ličnostpr. amnezija

AFEKTIVNI POREMEĆAJI

---

depresija i manija (bipolarni poremećaj, cirkularna psihoza)anoreksijabulimija

SHIZOFRENI POREMEĆAJI----

-

dezorganizacija mišljenja, ponašanja i čuvstavahalucinacije, deluzijePARANOIDNA SHIZOFRENIJA- DELUZIJE (umišljene ideje)KATATONIČNA SHIZOFRENIJA- bolesnik ostaje satima nepomičan u bizarnomtjelesnom stavuTzv. neorganizirana shizofrenija

POREMEĆAJI LIČNOSTI- PSIHOPATIJE

---

odstupanja od ponašanja, nefleksibilna i neprilagodljiva situacijiseksualna agresijaantisocijalno ponašanje

LIJEČENJE POREMEĆAJA LIČNOSTI

---

Hipokrat odbacio vjerovanja u demonelakše neuroze – psihoterapija, medikamentozno liječenje uz pomoć psihofarmakaneurotransmiteri



DINKA ČORKALO: GRUPE I UNUTARGRUPNI PROCESI

-1.2.3.

obilježja grupe:pokedinci se nalaze u međusobnoj interakciji i utječu jedni na drugepovezani su nekim zajedničkim ciljem, pr. radnim zadatkomimaju tzv. „mi osjećaj“, pojedinci sebe smatraju članovima grupe, ali ih i drugidoživljavaju kao pripadnike grupe

STRUKTURALNE OSOBINE GRUPE: SOCIJALNE ULOGE, SOCIJALNI STATUS IGRUPNE NORME

SOCIJALNA ULOGA- skup očekivanih ponašanja od pojedinca u nekoj određenoj situacijiSTEČENE ili POSTIGNUTE ULOGEPRIPISANE ULOGEOSOBNI IDENTITET- objedinjene socijalne uloge

NORMA PONAŠANJA

GRUPNE NORME- utvrđeni niz pravila, očekivana ponašanja od članova grupeSOCIJALNE ili DRUŠTVENE NORME- zajednica u cjelini

SOCIJALNI UTJECAJ GRUPE: KONFORMIZAM I POSLUŠNOST

KONFORMIZAM/ KONFORMNOST- promjena ponašanja ili uvjerenja nastalih kaoposljedica stvarnog i zamišljenog grupnog pritiskaKONFORMIZAM POSLUŠNOSTI- pojedinac iskazuje javno što grupa zahtjeva, no privatnozadržava svoj stavKONFORMIZAM POKORAVANJA- osoba i privatno i javno usvaja stav koji je nametnulavećina

- osoba je INTERNALIZIRALA NORMU

NORMATIVNI UTJECAJ GRUPE- jedan od razloga konformizma, da budemo prihvaćeniINFORMACIJSKI UTJECAJ GRUPE- ponašanje drugih je izvor informacija

- fenomen poslušnosti- Milgramov eksperiment

SOCIJALNI UTJECAJI UNUTAR GRUPE: DONOŠENJE ODLUKE, GRUPNAZASLJEPLJENOST I UTJECAJ MANJINE

SOCIJALNA FACILITACIJA- poboljšanje/pogoršanja učinka na složenom zadatku

ZABUŠAVANJE U GRUPI- ulažemo manje napora nego kad radimo sami

DEINDIVIDUACIJA- ponašamo se na neprimjeren način, izgubimo glavu



Tzv. PROCESNI GUBITAK- unutartgrupni proces koji sprečava isptavno rješavanjeproblema

GRUPNA ZASLIJEPLJENOST- visoko kohezivne grupe



DINKA ČORKALO: STAVOVI I PONAŠANJA MEĐU GRUPAMA

ZAŠTO SE DIJELIMO NA GRUPE--

-

proces KATEGORIZACIJE- proces spoznavanjaSOCIJALNA KATEGORIZACIJA- proces stvaranja kategorija u našem socijalnomsvijetuEFEKT HOMOGENIZACIJE VANJSKE GRUPE- „svi su oni isti“

VLASTITA I VANJSKA GRUPA

VLASTITA GRUPA- čije smo članoviVANJSKA GRUPA- čiji nismo članoviUNUTARGRUPNA PRISTRANOST- favoriziranje vlastite grupe

MEĐUGRUPNI STAVOVI: STEREOTIPI, PREDRASUDE, DISKRIIMINACIJA

STEREOTIP- skup osobina ili vjerovanja o tipičnim osobinama grupe ljudi

PREDRASUDE- negativan stav prema pripadnicima drugih grupa, zasnovan na grupnojpripadnosti

-1.2.3.-

3 dijela stavova prema drugim grupama:STEREOTIPI- vjerovanja o tipičnim osobinamaPREDRASUDE- emocionalna komponentaPONAŠANJEKULTURALNI STEREOTIPI, GENERALIZACIJA

Tzv. TEORIJA REALISTIČNOG KONFLIKTA- predrasude nastaju kao rezultat natjecanjameđu grupama za rijetke resurse, žrtveno janje

SOCIJALNI IDENTITET I PREDRASUDE

-

--

---

potreba za POZITIVNOM SAMOEVALUACIJOM- funkcija je stvaranje OSOBNOGIDENTITETASOCIJALNI IDENTITET proizlazi iz grupa kojima pripadamoSOCIJALNA KOMPARACIJA- usporedba s drugim ljudima, usporedba sREFERENTNOM GRUPOMGRUPNI IDENTITETGRUPNI CENTRIZAM, nacionalizamMultikulturalizam



RJEŠAVANJE SUKOBA MEĐU GRUPAMA I BORBA PROTIV PREDRASUDA------

kontakt između sukobljenih stranavišestrukost kontakatanadređeni ciljjednaki socijalni status grupainstitucionalna podrška, politikanekad su grupe izložene SOCIJALNOM PRITISKU vlastite grupa



B. PETZ: PSIHOLOGIJA RADA

MEĐULJUDSKI ODNOSI I NAČIN RUKOVOĐENJA

ORGANIAZCIJA- racionalno koordiniranje aktivnosti niza ljudi u svrhu postizanja nekihzajedničkih ciljeva, a uz pomoć podjele rada i funkcija i preko hijerarhije autoriteta iodgovornosti

---

-

-

--

-

FORMALNA ORGANIZACIJAWeber: birokratska organizacijapr. velike organizacije- veze između pojedinih nivoa organizacije doživljavajudistorzijufenomen Taylorova znanstvenog upravljanja- u funkcioniranje organizacijeukalkulirati čovjekaneki autori smatraju da su kvalitete ličnosti i čovjekova motivacija gotovo nespojivi sazahtjevima formalne organizacije jer čovjek nije pretežno racionalanradna grupa nije zbroj pojedinacaPSIHOLOŠKA GRUPA- izvjestan broj ljudi koji su u međusobnoj interakciji, svjesnijedan drugoga i sebe percipiraju kao grupuSOCIOMETRIJSKA TEHNIKA- formiranje uspješnih grupa

TEORIJE RUKOVOĐENJA-

--

--

-

rukovođenje je ostvarivanje funkcija koje je nekome dodjeljeno na temeljusamoupravljanjaCooper- karakteristike uspješnog poslovođe2 međusobno nezavisne dimenzije rukovođenja- FLEISHMAN, faktorska analiza:ZAINTERESIRANOST ZA LJUDE i SMISAO ZA ORGANIZACIJU IPLANIRANJE (KONCENTRIRANOST NA PRODUKCIJU)ovisi i o situacijiSITUACIONA TEORIJA RUKOVOĐENJA- smatra da nije moguće generalno kazatikoja su svojstva ličnosti ili koji su stilovi ponašanja najuspješniji za rukovođenje-odgovor ovisi o situaciji, vrsti radne organizacije i o onima kojima se rukovodiOsnovne vještine:

a) STRUČNE VJEŠTINE (poznavanje posla)b) LJUDSKE VJEŠTINE (način uspješnog postupanja s ljudima)c) KONCEPTUALNE VJEŠTINA (stvaralačke i organizacijske vještine)

- 3- dimenzionalni KONTINGENCIJSKI MODEL USPJEŠNOSTI RUKOVODIOCA-3 faktora:

1. prihvaćenost i popularnost rukovodilaca u grupi2. struktura zadatka grupe3. socijalna moć rukovodioca



IZOBRAZBA RUKOVODIOCA

JEDAN NOVI PRISTUP PROBLEMU TRENINGA U MEĐULJUDSKIM ODNOSIMA

a) PSIHOLOGIJA PERCEPCIJEb) PSIHOLOGIJA FRUSTRACIJE I OBRAMBENIH MEHANIZAMA U

FRUSTRACIJI

ORGANIZACIJSKA PSIHOLOGIJA


Documents

PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA 2