Novac i njegov uticaj na cijene i proizvodnju

SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

AMIRA RAHMANOVI HUREMOVI

SEMINARSKI RAD

TRAVNIK,2011SVEUILITE /UNIVERZITETVITEZ

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

NOVAC I NJEGOV UTICAJ NA CIJENE I PROIZVODNJU(DOLAR /NAFTA/KRIZA 70 tih)SEMINARSKI RADPREDMET:MAKROEKONOMIJAMENTOR: Prof.Dr.Kadrija HodiASISTENT:Mr.sc. Edin ArnautSTUDENTICA:Amira R.HuremoviTravnik,oktobar 2011.

SADRAJ

1UVOD

31.1. Hipoteze-glavna i pomone

31.2. Retrospektiva Bretton Woods /Gold standard

41.3. Odrivost zlatnog standarda

41.4. Kontramjere za poboljanje situacije

51.5. Kontramjere za poboljanje situacije br.2

52.OBUSTAVA KONVERTIBILNOSTI I NAFTNI OK

52.1.Obustava konvertibilnosti dolara u zlato

62.2. Enormni rast cijena nafte i smanjenje proizvodnje

72.3.Korelacija nafta/dolar-dihotomija dolara

82.4.Dvije teorije o postanku nafte

82.5.Dva paralelna naina eksploatacije i proizvodnje nafte

92.6.Alternativni izvori energije kao reakcija na naftni ok

103.POSLJEDICE NAFTNOG OKA

103.1. Kome ne odgovara niska cijena nafte?

103.2. Posljedice naftnog udara na industrijski razvitak

113.3.Posljedice naftnog udara na zemlje u razvoju

134.(NE)PREDVIDIVOST NAFTNOG TRITA

134.1. Granice raspona cijena nafte

134.2. Faktori determinacije

144.3.Korelacija nafta/dolar-potvrda hipoteza

15ZAKLJUAK

16LITERATURA:

UVODOd samog postanka trita za pretpostaviti je da vlada interes za prognoziranjem budueg kretanja cijena .Biti u mogunosti priblino tano pretpostaviti u kojem pravcu e ii cijena odreenog proizvoda daje viestruku prednost nad drugim sudionicima trinog poslovanja. Jedan od najinteresantnijih primjera za prouavanje je Njeno velianstvo nafta. injenica je da je nafta jedan od kljunih sudionika u ciklinom razvoju kapitalizma. Profit ostvaren na promjenama cijena nafte je neuporedivo vei od zarade na samoj proizvodnji nafte.Ovaj rad se retrospektivno bavi velikom krizom 70tih i 80tih ,uzrono-posljedinom vezom novca(dolara) i nafte .Iako sama tema nema epitet aktuelnosti jer pripada dogaajima od prije nekoliko decenija ,analiziranje iste ima za svrhu proiriti spoznaje o nainu na koji promjene unutar monetarnog sistema jedne drave i promjene cijena jednog (ali svjetski kljunog) proizvoda mogu imati presudnu ulogu na globalni privredni razvoj .U nastavku teksta postavie se pitanja o vezi naftnog oka 70 tih sa obustavom konvertibilnosti dolara u zlato u istom periodu. Da li je cijela kriza izazvana sa namjerom jaanja oslabljene amerike privrede ,slabljenja zemalja u razvoju sa namjerom formiranja ustroja dunikog ropstva na makroekonomskom nivou ?Kao pratee nedoumice javljaju se pitanja koliko je tana teorija o iscrpivim nalazitima nafte u svijetu i da li su pod okriljem brige za ekoloki spas planete naftni lobiji opstruirali alternativni izvor jeftine i efektivne energije-nuklearne elektrane?Prouavanje cijena i proizvodnje nafte u ovom radu e biti sagledano kroz analizu trita kapitala.Zapanjujua je slinost u poziciji amerikog dolara nekad i danas.Profit nije ekonomska paradigma, on je politika paradigma, to je ustvari naknada za rizik od provoenja nasilja (Prof.Dr.Slavko Kuli)1. OD JAANJA DO SLABLJENJA DOLARACijela pria (ili bar onaj dio bitan za uvod u problematiku ovog rada)poinje sa J.M.Keynesom.Dakle ,Velika depresija potresa cijeli svijet,osobito Ameriku,kada poinje Keynesova politika.Poinje od faze sloma (viak neuposlenih kapaciteta,radne snage,niskih nadnica i niskih cijena sirovina).Keynesova ekonomska politika zasniva se na efektima novane iluzije,koju je mogue koristiti u poetnim fazama privrednih ciklusa gdje je ponuda radne snage obilna pa samim tim i minimalan njen pritisak na visinu nadnica ili mogunost izbora.Na taj nain Keynes pokree potranju,stavlja je ispred ponude,pokree investicijsku aktivnost,politikom jeftinog novca sniava kamatnu stopu,sniava proizvodne trokove ,proizvodi pozitivnu razliku izmeu prodajne cijene i cijene kotanja,smanjuje nezaposlenost.Dakle,Keynes postepeno zagrijava privredu.Bio je duboko svjestan da je vodio ameriku privredu ka punoj zaposlenosti i inflaciji,ali su njegova nastojanja bila usmjerena ka rjeavanju problema nezaposlenosti u uslovima depresije.Antickilina ekonomska politika postaje kontraproduktivna u uslovima pune zaposlenosti i inflacije.Tada zapravo provocira stagflaciju. Ekspanzivna ekonomska politika SAD-a i prihvatanje koncepta pune zaposlenosti je nakon izvjesnog vremena formirao inflacijski vrtlog.U periodu 1965. SAD su ostvarile po trgovinskom bilansu suficit od 4,7 milijardi dolara. 1971.godine dolazi do deficita trgovinskog bilnsa u iznosu od 2 milijarde dolara.1.1. Hipoteze-glavna i pomoneGlavna hipoteza- Obustava konvertibilnosti dolara u zlato 1971.godine je bila u direktnoj vezi sa naftnim okom tog perioda sa ciljem jaanja oslabljene amerike privrede i stavljanja zemalja u razvoju u poloaj dunikog ropstva.

Pomona hipoteza 1- Teorija o iscrpivim nalazitima nafte je potencirana u svrhu manipulisanja neopravdano visokim cijenama nafte iako u stvarnosti neki od vodeih naftnih giganata proizvode ovaj energent na temelju naunih saznanja koja su u suprotnosti sa tezom o nafti kao iscrpivim resursom.Pomona hipoteza 2- Borba protiv nuklearnog izvora energije koja je dobila na intenzitetu 80 tih godina pod okriljem ekoloke brige ima za cilj zatiti naftni monopol.1.2. Retrospektiva Bretton Woods /Gold standardSporazumi iz Bretton Woods-a su meunarodni sporazumi o ureenju sustava meunarodnih plaanja i osnivanju posebnih organizacija s ciljem da slue u tu svrhu, Meunarodnog monetarnog fonda (IMF/MMF) i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), koje se esto nazivaju i brettonwoodskim institucijama, jer su sporazumi sklopljeni na svjetskoj monetarnoj konferenciji u Bretton Woodsu u SAD 22. srpnja 1944. godine odranoj u sklopu meunarodne akcije za postavljanje irih i stabilnijih osnova za ureenje valutnih i openito ekonomskih odnosa u svijetu. U radu konferencije sudjelovale su 44 zemlje od kojih je do kraja 1945. godine, odnosno poetka rada Fonda i neto kasnije Banke, sporazum ratificiralo njih 35. U narednim godinama u te se institucije ulanjuje sve vei broj zemalja, tako da lanstvo u Meunarodnom monetarnom fondu danas prelazi brojku od 170 zemalja lanica.

Djelatnost ovih institucija protee se na podruje meunarodnih plaanja i financiranja, pri emu je Fond orijentiran na regulaciju meunarodnih plaanja i odobravanja kratkoronih kredita namijenjenih financiranju neravnotea u platnim bilancama zemalja lanica, a Banka na odobravanje iskljuivo dugoronih kredita namijenjenih financiranju bazinih, razvojnih investicija.

1.3. Odrivost zlatnog standardaHistorijski je poznato da je termin Gold standard nastao kao opis za sistem ukojem banka klijentu (u cilju lakeg transfera sredstava)umjesto zlata daje komad papira-potvrdu-novac koju je mogao koristiti za plaanje.Vremenom,papirni novac ostaje jedini u opticaju a izdavatelj novca(drava) jami da iza papirnog novca postoje dravne zlatne rezerve u ekvivalentnoj vrijednosti.Nakon II svjetskog rata na konferenciji u Bretton Woods,veina zemalja je uvela svoj vlastiti papirni novac koji nije imao pokria u zlatnim rezervama ali su ga vezivale za US dolar koji je vezan za zlatni standard.Dakle,US dolar se mogao promijeniti u fiksnom odnosu za istu koliinu zlata.US dolar je postao svjetska rezervna valuta.1.4. Kontramjere za poboljanje situacijeSa pogoranjem likvidne pozicije SAD-a dolo je do inicijative za poduzimanje korektivnih mjera.Te mjere su ukljuivale oprobane instrumente kejnzijanskog intervencionizma. Tadanji predsjednik ,R.Nixon je zapoeo sa restriktivnom kreditnom politikom ,smanjenjem dravnih izdataka i realizacijom proraunskog suficita.Namjera je ila u pravcu da restriktivna monetarna politika za rezultat daje blai oblik recesije i veu nezaposlenost koja bi trebala sprijeiti rast nadnica .Naravno ,u cilju dranja trokova proizvodnje pod kontrolom.Oekivani rezultat: Vei izvoz i manji uvoz.Stvarni rezultat:prisutna recesija,nadnice i dalje u porastu ali ne pokrivaju ivotne trokove.1.5. Kontramjere za poboljanje situacije br.2S obzirom da su recesija i nezaposlenost i dalje u porastu ,SAD poduzimaju antirecesijske mjere.ekspanzija kredita,sniavanje kamatnih stopa,proraunski deficit,fiskalno poticanje investicione aktivnosti.Posljedice: Antirecesijska mjera rezultira intenziviranje deficita platne bilance i dalje slabljenje dolara. Poinje trka za kupovinom franaka,maraka itd.Evropske zemlje su nastojale sprijeiti priljev neeljenih dolara putem plivajuih deviznih kurseva i kontrolom kretanja kapitala.Skoro cijelo desetljee amerikog odbijanja da devalvira dolar i nespremnost da se poduzmu koraci na uspostavljanju kontrole nad tritemeurodolara su rezultirali kartkoronim valutnim pekulacijama a visoke kratkorone zarade su odlazile u Evropu.1971.godine slubene su zalihe zlata SAD-a predstavljale manje od jedne etvrtine slubenih obaveza

2. OBUSTAVA KONVERTIBILNOSTI I NAFTNI OK

2.1. Obustava konvertibilnosti dolara u zlatoNastojanja SAD da odri vrijednost dolara naspram lavine meunarodne potranje zlata za dolare su se pokazali neuspjenim .Takoe nisu dozvoljavale devalvaciju dolara u odnosu na zlato,koja je bila potrebna i zahtijevana skoro cijelo desetljee.1971.SAD su jednostrano raskinule sredinju odredbu sistema iz Bretton Woods-a donosei slubenu obustavu konvertibilnosti dolara u zlato.Znaenje?

Svijet je u potpunosti stavljen na izravan standard dolara bez podloge u zlatu.Inozemni vlasnici nisu vie mogli svoj papirni novac pretvoriti u zlato iz amerikih zlatnih rezervi.Nakon sporazuma(Smithsonian agreement) SAD su formalno devalvirale dolar za jedva 8% u odnosu na zlato (38 dolara po unci) umjesto dugogodinjeg kursa od 35 dolara po unci to je bilo daleko od devalvacije kakvu su zahtijevale saveznike zemlje.Vrlo je dobro poznato da su Bretton Woods-om trebali biti osigurani fiksni devizni teajevi,formiranje stabilizacijskih fondova na ijim temeljima je trebalo osigurati liberalizaciju robnog i platnog prometa u uslovima konvertibilnosti nacionalnih valuta .Sve u cilju osiguranja stabilne i racionalne baze ekspanzije kapitala.Tridesetak godina kasnije SAD inicira plivajue devizne kurseve,suspendira konvertibilnost kljune valute u zlato u i na taj nain baca pod noge vlastite ideje.Je li ovaj akt bio protukrizna mjera ili puko dobijanje na vremenu? Da li bi daleko praktinije rjeenje bilo utvrditi realniju vrijednost dolara?Jesu li ovo bili prvi koraci,tek uvertira u zamjenu zlatnog standarda petrodolarskim standardom?Monetarna nestabilnost je i dalje bila prisutna ,1973. Je dolo do druge devalvacije od 10% u odnosu na zlato.

2.2. Enormni rast cijena nafte i smanjenje proizvodnje1973.godine je dolo do rata izmeu Egipta i Sirije Na jednoj i Izraela na drugoj strani(Yom Kippur).Do danas su objavljena mnogobrojna djela koja evidentno povezuju umijeanost amerike vlade(Henry Kissinger) u izazivanju pomenutih sukoba.Zemlje OPEC-a diu cijenu sa 3,01 na 5,11 dolara po barelu(nevjerovatnih 70 %).Iste godine takoe daju objavu da e smanjiti proizvodnju nafte u oktobru na nivo od 5% ispod septembarskog nivoa i da e nastaviti smanjivati proizvodnju po 5% svakog mjeseca do potpunog povlaenja Izraela sa arapskih teritorija.Vremenom ,OPEC die cijenu nafte za 400%.Jo jednom smo svjedoci tanosti izrekeIgra profita se ne igra na tritu ve na bojitu David Mulford kao stariji partner u amerikoj investicijskoj banci je 1974. godine imenovan za jednog od direktora i glavnog savjetnika u SAMA(Saudian Aarabian Monetary Agency).White Weld i londonska trgovaka banka i londonska trgovaka banka Baring Brothers su imali ulogu investicijskih savjetnika SAMA-e. Citibank (u vlasnitvu Exona )je protivno svim medijskim plasiranjima i embargu imala odobrenje poslovati u Saudjskoj Aarabiji.1974 godine 70% sredstava iz vika rezervi zemalja OPEC a je otilo u strane investicije od toga ak 60% izravno u finansijske institucije Sjedinjenih Amerikih drava.ime je rukovoena odluka zemalja OPECa da sredstvo plaanja njihove nafte bude iskljuivo dolar a ne npr, njemaka marka koja je imala oitu vrijednost,francuski franak, japanski jen?Iste godine je sklopljena suradnja na podruju finansija -Ameriko Ministrastvo finansija potpisuje sa SAMA-om sporazum koji ima za zadatak uspostaviti nove odnose putem Njujorke banke za federalne rezerve.Na osnovu tog sporazuma SAMA e kupiti vrijednosne papire Ministarstva finansija SAD sa rokom dospijea od najmanje 1 godine-citat Jack F.Bennett

2.3. Korelacija nafta/dolar-dihotomija dolara

Jedan od najznaajnijih faktora determinacije je USD(ameriki dolar) kao obraunska i valuta plaanja u svjetskoj trgovini naftom.Evidentna je dihotomija dolara u vidu nacionalne valute SAD-a i i obraunske valute plaanja u svjetskoj trgovini naftom. Cijeli dogovor oko plaanja nafte u dolarima se pokazao jako unosnim za ameriki dolar i finansijske institucije SAD.Svijet je bio prisiljen neprestano kupovati ogromne koliine dolara radi plaanja energetskih zaliha.Amerike banke su prerasle u globalne svjetske bankarske sisteme i paralelno s njima su profitirale multinacionalne naftne kompanije . Upravo je to dokaz da raspravljamo o civilizacijskom ustroju u kojemu moni stvaraju kaos da bi potom pravili red, sve kako bi izvukli ono to im treba. Zakljuno, kapitalizam naputa svoju instituciju trita te pribjegava bojitu.

Finansijski ustroj je zamijenio stari sistem zlatne podloge vlastitim petrodolarskim standardom. Dakle,politikom teaja ,SAD preko dolara izravno mogu i utiu na cijenu nafte.Pored svjesne politike vlade SAD (tada a i danas) u ostvarivanju svojih interesa politikom teaja dolara na vrijednost dolara pa samim tim i na cijenu nafte,izravno utiu i na privredne i budetske prilike SAD-a.Oficijelno zatvaranje Zlatnog prozora u kojem je suspendovana zlatna podloga a Evropa i ostatak svijeta preputeni nepredvidim dogaajima u budunosti je izvreno uz famoznu frazu Dolar je naa valuta,ali je va problem

2.4. Dvije teorije o postanku naftePostoje dvije teorije o nastanku nafte .Prva se zasniva na objanjenju da je nafta nastala razlaganjem fosilnih ostataka biljaka i ivotinja pod visokom temperaturom i pritiskom na podrujima gdje su bogati fosilni ostaci organskog svijeta ostali duboko pod zemljom a koji su izumrli prije nekoliko milijuna godina (kako smo uili u kolama).Druga teorija zastupa postavku da nafta nije organskog porijekla ,nego da je dio praiskonskog materijala i da je praktino ima svuda samo je pitanje koliko duboko treba kopati na odreenim mjestima.Prva je energino zastupana od strane komercijalnih eksploatatora nafte u vidu TNK ili naftnih kartela( OPEC) .Druga teorija je naunu podlogu poela dobijati jo krajem II svjetskog rata od strane ruskih naunika.Prve naune publikacije i istraivanja o istom su objavljeni od strane Thomasa Golda ,naunika sa Cambridga,koji je preveo ruska istraivanja,zatim novinara John Brigs-a.Aktuelni naftni karteli Amerike i OPEC-a u tadanje vrijeme(a ni danas) ne podravaju teoriju br.22.5. Dva paralelna naina eksploatacije i proizvodnje nafte

U svijetu se poinju odvijati dva paralelna naina eksploatacije nafte.Ameriki naftni karteli zajedno sa OPEC-om crpe nafte do odreenog perioda kada konstatuju da je buotina iscrpljena te prelaze na nova nalazita irom svijeta .Sa druge strane ,Rusija vjeruje da stare butoine nisu iscrpljene ,jer je takvo to po teoriji br. 2 nemogue ,nego se angairaju na ponovnom aktiviranju tih starih nalazita tehnologijom dubokog buenja koja isti naslage naftnog blata koje se vremenom taloi u butinama i na taj nain nastavlja eksploataciju .Za vrijeme ienja naftnog blata,butina nije u eksploataciji a sam proces kota nekoliko milijuna dolara.

U eksploataciji nafte se javljaju dva pravca:Amerikanci zajedno sa lanicama OPEC-a forsiraju teoriju br.1 ,nakon odreenog vremena naputaju butine dodatnog ienja naslaga da ne bi umanjili profit od eksploatacije.Za privatno korporativno poslovanje ,ovakav nain je neprofitabilan. .Istovremeno,Rusija pokazuje tendenciju uspona u eksploataciji nafte ,koristei strategiju 10 neprofitnih godina tokom koji je oivljeno na hiljade starih nalazita nafte.Ova strategija ruskih energetiara je ila na dugi razvojni period ne obazirui se iskljuivo na profit. Rezultat toga je da u 2003 godini dolazi do situacije u kojoj je Rusija pretekla Saudijsku Arabiju u proizvodnji nafte a ruski YUKOS postaje vodei proizvoa.2.6. Alternativni izvori energije kao reakcija na naftni okNevjerovatni skok cijena nafte u periodu 70tih je osim ogromnog profita za posljedicu imao i iznalaenje alternativnih jeftinijih izvora energije.Evropska zajednica je 1975 bila u procesu nuklearnog razvojnog programa i izgradnjom oko 170 novih nuklearnih elektrana po cijeloj kontinentalnoj Evropi.U istom periodu dolazi do antinuklearne medijske kampanje nevienih razmjera.Da li je ta kampanja bila voena humanim interesom za zatitom okoline ili zatitom naftnog monopola kao temelja moi dolara,amerikog bankarskog sistema i privrede uopte?injenice: Friends of the Earth ,koji su u vrijeme 70-80 vodili najagresivniju kampanju protiv nuklearne energije su za glavnog finansijera imali Atlantic Richfield Co. Ako uzemo da je direktor udruenja Friends of the Earth istovremeno bio i partner odvjetnike firme koja je zastupala banku Rockefeller .Aspen Institute Humanistic Studies (Institut za humana istraivanja) sa Friends of the Earth su glavni nosioci antinuklearnog programa vladajueg poretka.Ako imamo u vidu da su akcije drutava finansirane od strane tadanjih banka i naftnih kompanija koje su obilato profitirale od naftnog oka (Exxon,Gulf Oil,Mobil Oil,Chase Manhattan Bank)postavlja se pitanje motiva kojim su voene u tim projektima.

Stokholmska konferencija 1972 godine je stvorila potrebnu meunarodnu organizacijsku i reklamnu infrastrukturu za antinuklearnu propagandu.1974 godine britanski i ameriki mediji nikada nisu javno povukli pitanje sukoba interesa u injenici da Robert O.Anderson istovremeno vodi Institut za humana istraivanja koji predvodi antinuklearni projekat a i da je vlasnik kompanije Atlantic Richfield Oil koja je najvie prifitirala od munjevitog rasta cijena nafte(ista kompanija je vlasnik i medijske kue u Londonu Observer).Neposredno prije naftnog oka British Petroleum,Exxon i Atlantic Richfield i njihova naftna ulaganja na Aljasci i Sjevernom moru su bili pred finansijskim kolapsom.

Da li je cilj cijelog antinuklearnog projekta je bio usporiti tadanji munjeviti nuklearni razvoj zemalja ,osobito Njemake i Francuske i nastaviti dotadanju ovisnost o nafti kao kljunom energentu?

3. POSLJEDICE NAFTNOG OKA

3.1. Kome ne odgovara niska cijena nafte?Niska cijena nafte ne odgovra proizvoaima jer naravno,time ostvaruju manji profit.Ne odgovara ni razvijenim zemljama jer je po pravilu rije o izvoznicama nafte kojima je na taj nain omoguen priliv ogromne koliine kapitala .Jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji imaju interesa u jeftinoj nafti.

Nepolitika(trina cijena )nafte je cca 5 US dolara po barelu. rat smanjuje ponudu, a poveava potranju, dakle utjee na porast cijene (prije i tijekom)

3.2. Posljedice naftnog udara na industrijski razvitakOdreeni dijelovi svijeta u i nakon naftnog udara nastavili sa industrijskim razvitkom.Isprva ,globalni industrijski paramteri nisu bili znaajno promijenjeni.Pratei industriju elika,kao bitnog pokazatelja koji je i do danas ostao jedna od najboljih pojedinanih vrijednosti po kojoj se moe mjeriti ukupan industrijski napredak gospodarstva neke zemlje da se zakljuiti slijedee:

1950 godine proizvodnja je iznosila 175 miliona metrikih tona.1974/75 u vrijeme nadolaska naftnog udara dostigla je rekordnih 500 miliona metrikih tona,1976 biljei pad za 15 % na 425 miliona metrikih tona.Meutim ,ubzo je poprimila stalan trend rasta .Slina situacija je bila i u pomorskom prekookeanskom saobraaju sa odreenim padom ali kasnijim oporavkom i stalnim trendom rasta.Dakle ,nije bilo nekih veih posljedica na industrijski razvitak razvijenih zemalja.

3.3.Posljedice naftnog udara na zemlje u razvojuAli zemlje u razvoju su bile suoene sa krajem razvoja zbog nemogunosti financiranja industrijskog i poljoprivrednog razvitka.Obustava konvertibilnosti dolara u zlato i iznuena inflacija cijena nafte od 400 % su bile pogubne za te zemlje.

Predsjednik Talijanske banke Guido Carli u opisivanju uinaka naftnog udara na finansijske tokove izjavljuje da U kontekstu odvajanja dolara od zlata 1971 i fluktuirajuih teajeva te naftnog oka koji je stvorio nelikvidnost u cijelom svijetu vidi zlu namjeru koja se od poetka krila u stvaranju novog dolarskog monetarnog poretka bez zlatne podloge. Interesantno za naglasiti jeste da je dug zemalja u razvoju 1970. iznosio prosjenih 6 milijardi godinje da bi 1974. dostigao cifru od 24 milijarde godinje to je uetverostruen iznos prethodnog perioda.1976. dug zemalja u razvoju je dostigao 42 miljarde .Uvozna nafta se morala plaati po vrtoglavoj cijeni (U DOLARIMA) a cijena njihovih izvoznih sirovina je bila niska .

Tokom 1970-tih i poetkom 1980-tih, zemlje u razvoju su akumulirale ukupan spoljni dug koji je premaio 1.000 milijardi dolara ije se kasnije servisiranje pokazalo veoma tekim (tj., otplata glavnice ili ak plaanje kamata na dug). Ova tekoa ozbiljno je sputavala njihove razvojne planove tokom 1980-tih. Dug je nastao zbog tekog zaduenja mnogih zemalja kod privatnih banaka iz razvijenih zemalja da bi finansirale svoje rastue potrebe za kapitalom i da bi platile znatno vee raune za naftu tokom 1970-tih sve to u vreme kada je njihov izvoz u razvijene zemlje rastao polako (jer su ove poslednje ule u period usporenog rasta) zatim zbog niih cena za njihov robni izvoz i visokih kamatnih stopa. Znaajno se zaduujui u inostranstvu, zemlje u razvoju nastavljale su sa relativno visokim ritmom rasta ak i tokom druge polovine 1970-tih.T Indikatori spoljne zaduenosti zemalja u razvoju, 1980, 1990, 2005

Ukupan dug

Dug kao % Servisiranje duga

(milijarde dolara) BNP kao % izvoza .

198019902005 1980 1990 2005 1980 1990 2005

Sve zemlje u razvoju5801.4222.800213535131913

Afrika juno od Sahare 611772152463497139

Istona Azija i Pacifik 6523963416362427198

Juna Azija

38129195163223122910

Evropa i Centralna Az 762188708184571515

Bliski Istok i S. Afrika 8318316222463461611

Latinska Amerika i Karibi 257475724364543362421

Izvor: World Bank, Global Development Finance, 2006.

Tokom 1980-tih, zemlje u razvoju su, opsednute slabim rastom i velikom nezaposlenou, poveale trgovinsku zatitu koju su pruale nekim od svojih velikih industrija (kao to je tekstilna industrija, industrija elika, brodogradnja, industrija potroake elektronike, TV opreme, cipela i mnogih drugih proizvoda) protiv uvoza iz razvijenih zemalja. Upravo su to bile industrije u kojima su zemlje u razvoju stekle, ili su sticale, komparativnu prednost. Veliki deo novog protekcionizma bio je uperen posebno protiv izvoza industrijskih preraevina iz azijskih privreda visokih performansi (APVP), u to vreme nazivanih novo industrijalizovanim privredama (NIP). Za ove privrede (Hong Kong, Koreja, Singapur i Tajvan) bili su karakteristini brzi rast bruto domaeg proizvoda (BDP), industrijske proizvodnje i izvoza industrijskih preraevina. Do 1993, skoro treina izvoza iz zemalja u razvoju u industrijske zemlje podlegala je ogranienjima putem kvota i ostalih necarinskih trgovinskih barijera (NTB).

Porast protekcionizma pojavio se uprkos Optem sistemu preferencijala (OSP) koje su usvojile zemlje Zapadne Evrope i Japana 19711972. godine i SAD 1976, a koji je odobravao preferencijalni pristup izvoza iz zemalja u razvoju tritima razvijenih zemalja. Izuzetak po izuzetak od OSP za mnoge proizvode, kao to je tekstil, koji su od velikog znaaja za zemlje u razvoju bio je dobrovoljno dogovoran izmeu Sjedinjenih Drava i ostalih razvijenih zemalja. Do 1993, Sjedinjene Drave su sklopile ovakve bilateralne sporazume sa vie od 30 zemalja u razvoju, a Evropska Unija sa vie od 20.4. (NE)PREDVIDIVOST NAFTNOG TRITA

4.1. Granice raspona cijena nafteNakon niza godina posmatranja oscilacija na naftnom tritu evidentna je nemogunost tane procjene zbivanja na svjetsom tritu nafte.70-te godine su polaznica za kreiranje nevjerovatno razliitih scenraija o buduim zbivanjima i cijenama nafte na svjetskom tritu. Nemogue je pogoditi kretanje cijena nafte prvenstveno zbog neoekivanih faktora uticaja i problema kvantificiranja istih.

Ne zarauje se na proizvodnji nafte,nego na njenoj cijeni.Minimalna cijena odreena je uvijek (za oskudne resurse)maksimalnim (graninim )trokovima proizvodnje uveanim za profit.Za razliku od minimalne cijene koja je odreena trokovima proizvodnje,maksimalna cijena je odreena platenom spremnou potroaa.Cijene e se uvijek kretati unutar tih dviju granica a injenica je da e maksimalni trokovi proizvodnje uvijek biti puno nii od platene spremnosti potroaa.Osobno bih otiao tako daleko i oprezno se suglaio sa najmudrijim strunjacima koji predviaju da e se cijene nafte kretati izmeu 20 USD /bbl I 150 USD/bbl-taan odgovor moete dobiti samo u raju za budale

4.2. Faktori determinacijeU sagledavanju budueg kretanja cijena nafte na jednoj strani imamo kratkorone poremeaje nasuprot dugoronim faktorima determinacije kretanja na svjetskom tritu nafte.

Kratkoroni poremeaji su razni oblici prirodnog ili drutvenog porijekla bez mogunosti znaajnijeg uticaja na globalna zbivanja.Dugoroni faktori su od presudnog znaaja za kretanje cijena nafte.To su na primjer ciklusi u razvoju.Meutim ,dananji proces globalizacije kroz kreiranje ogromnih potroakih podruja je u stanju da amortizira razorno djelovanje inflacije i nezaposlenosti. Nadalje,dolar ostaje kao jedan od najvanijih faktora determinacije u svjetskoj trgovini naftom.Kao trei faktor ,javlja se i nedisciplina proizvoaa(OPEC npr) u pridravanju dogovorenih proizvodnih kvota.To je vrlo esto razlog naruavanja odnosa ponude i potranje nafte sa direktnim reperkusijama na ravnotenu cijenu nafte.4.3. Korelacija nafta/dolar-potvrda hipotezaNaftni ok 70 tih je u pojedinim zemljama doveo do inflacije ,u nekim do recesije.Neke ekonomije su bile suoene sa najgorim od oba scenaria-stagflacijom.Iz gore navedenog i potkrijepljenog dokazima uviamo da je naftni ok bilo mogue sprijeiti ali da je provoenje istog donosilo daleko vie koristi razvijenim zemljama i naftnim monopolima no i jedno drugo rjeenje.To nije bila sluajna katastrofa svjetskih razmjera nego ekonomska politika rukovoenog,doziranog ,kriznog stanja. Zemlje u razvoju zbog protekcionistike politike ne mogu izvoziti ni kvantitativno a ni cjenovno tek za pokrivanje otplate dugova bez socijalnih i politikih potresa.

Potvrda pomone hipoteze -Drugaija politika formiranja cijena vai za oskudne resurse stoga je vie nego oita namjera medijskog plasiranja podataka o iscrpivosti naftnih resursa iako je nauno dokazano suprotno i uprkos tome to se uz iste naune dokaze Rusija plasira kao jedan od vodeih svjetskih proizvoaa nafte.Potvrda pomone hipoteze- Agresivna medijska kampanja usmjerena na proizvodnju nuklearne energije evidentno svoje motive vue iz zatite naftnog monopola.Ekoloki gledano ,zagaujue posljedice proizvodnje,potronje i transporta nafte su isto ako ne i vee od prijetnji nuklearne energije u tom pogledu ali interesantno je da medijski (pa zatim vojno) biva okupirana veina zemalja pod izgovorom unitenja nuklearnih a u biti zauzimanja naftnih resursa.Fenomenvie i breuvjetovan je zbog politikog i ekonomskog determinizma ,zbog projekta vladanja svijetom i prisvajanja prirodnih dobara i proizvoda ljudskog rada

U konanici ,radi se o problemu geobiopolitikog razumijevanja opstanka ivota koji preferira profit, antropocentrizam, materijalistiko pozitivistiko hedonistiki sustav vrijednosti po svaku cijenu. Profit nije ekonomska paradigma, on je politika paradigma, to je ustvari naknada za rizik od provoenja nasilja.

ZAKLJUAK

Potrebno je na kraju naglasiti da iako analizirana tema nema odliku aktuelnosti sa vremenskog aspekta,praenjem kretanja dolara i nafte kako proizvodno tako i cjenovno moemo zakljuiti da je postojala neosporna uzrona povezanost izmeu vrtoglavog rasta vrijednosti nafte od 400 % i suspendovanja zlatne podloge dolara te da ista ima velike podudarnosti sa dananjim aktuelnim zbivanjima u cijenama i proizvodnji ovog energenta.70 te godine su postavile temelje za dananje procese u kojima manje zemlje i zemlje u razvoju svoju razvojnu strategiju(eufemizam za puko preivljavanje) mogu fomirati samo tako da to manje odstupa od normi koje su ustoliene od TNK dananjih glavnih subjekata svjetske ekonomije.Cijena nafte je bila i ostae vjerni pratilac zbivanja u svjetskom gospodarstvu i to kao jedan od najbitnijih indikatora zdravlja svjetske ekonomije ,amerike kao vodee zahvaljujui korelaciji sa dolarom .LITERATURA:KNJIGE

A.D.Bondar Uloga metana u formiranju mineralnih goriva,1967 Carli G.Why Banks are Unpopular,fondacija per Jacobson;Stockholm 1976 Hirsch,Fred &CoAlternatives to Monetary Disaster,NacGraw-Hill,1980 Interantional Currency Rewiew,1991,memorandum Jacka Bennett-a Henrry Kissinger-u,London,str 45 ,1991

Kuli S.Koncepcija neoliberalizma,edukacija i egzistencija,Izvorni znanstveni rad Matti G.The Secret Conversation of Henry Kissinger:Step by step diplomacy in the Middle East,Bantam Books Inc,New Yowk,1976 Stojanov D.Kibernetski neokolonijalizam II,Ekonomija, V.ArgyThePostwarInterantionalMoneyCrisis,George&Unwin,London,1981LANCI Kritiki lanak na Ford foundation Energy Policy project;Vrijeme odluke,energetska budunost Amerike;Balinger Publishing &Co;Cambridge,Massachusetts 1974 Kuli S.,lanak objavljen na HTV Odrivi razvoj Mundel R.,Decline of the Dollar,Monad Press(1972),isjeak na internetu Stiglitz J.E. Stagflation comethlanak objavljen na stranici Progress &Struggle27.01.2008.

D.Stojanov,Kibernetski neokolonijalizam II,str 412,www.rifin.com;2008

S.Dammasch, A lesson from history,The System of Bretton Woods,internet

Mundel R.,Decline of the Dollar,Monad Press(1972),isjeak na internetu

V.ArgyThe Postwar Interantional Money Crisis,George&Unwin,London,1981

Stojanov D.Kibernetski neokolonijalizam II,Ekonomija,str 419 (2008)

42,22 dolara po unci je cijena zlata Banke za federalne rezerve i danas.

Matti G.The Secret Conversation of Henry Kissinger:Step by step diplomacy in the Middle East,Bantam Books Inc,New Yowk,1976

Kuli S.Koncepcija neoliberalizma,edukacija i egzistencija,Izvorni znanstveni rad

Hirsch,Fred &CoAlternatives to Monetary Disaster,NacGraw-Hill,1980,str 55

Interantional Currency Rewiew,1991,memorandum Jacka Bennett-a Henrry Kissinger-u,London,str 45 ,1991

Kuli S. Intervju,objavljeno na htvOdrivi razvoj

Connally B.John,Sekretar Dravnog Trezora za vrijeme Nixona

A.D.Bondar Uloga metana u formiranju mineralnih goriva,1967

Istraivanje provedeno 1990,od strane vedske vlade 200 km sjevernozapadno od Stockholma,u mjestu pod nazivom Siljan Ring

Publikacije o ruskom naftnom gigantu YUKOS i poduzetim akcijama u Kaspijskom moru,zapadnom Sibiru,bazen Dnjepar Donets,ultra duboka buotina 812.270 m)SG-3 na poluotoku Kola i 310 drugih tzv.super buotina

Kritiki lanak na Ford foundation Energy Policy project;Vrijeme odluke,energetska budunost Amerike;Balinger Publishing &Co;Cambridge,Massachusetts 1974

Carli G.Why Banks are Unpopular,fondacija per Jacobson;Stockholm 1976

Lamsden Georg ,direktor Agencije za energetiku OECD

Stiglitz J.E. Stagflation comethlanak objavljen na stranici Progress &Struggle27.01.2008

Stojanov D. Kibernetski neokolonijalizam

Kuli S.Koncepcija neoliberalizma,edukacija i egzistencija;Ekonomski pregled str 871

Kuli S.Intervju objavljen na HTV Odrivi razvoj

PAGE 1