Primorsko-goranska županija mandatno izvješće 2005 - 2009.

Župan

Zlatko Komadina

Poštovani žitelji Primorsko-goranske županije,pred Vama je skraćeni pregled Mandatnog izvješća

2005–2009. g. za Primorsko-goransku županiju. Smatrao sam svojom obavezom da Vam i na kraju mog drugog mandata na mjestu župana naše zeleno-plave Županije na ovakav način podnesem “izvješće” o tome kako je radio i što je postigao moj “dream tim” kojeg su činili članovi Županijske skupštine i Županijskog poglavarstva, te svi zaposlenici županijskih upravnih tijela i županijskih ustanova na čelu sa svojim pročelnicima i ravnateljima. Naime, pred četiri godine sam sa svojim koalicijskim partnerima pred birače izašao s izbornim programom, koji je kasnije pretočen u Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005.-2009. g, a ovo je prilika, da Vi – građani Primorsko-goranske županije ocijenite da li smo te Smjernice i ostvarili.

U mandatnom razdoblju 2005. do 2009. godine Primorsko-goranska županija nastavila je programski kontinuitet strateški se zalažući za društveni i gospodarski rast, za bolji životni standarda građana, za policentrični razvoj Hrvatske i decentralizaciju, za regionalno upravljanje prostorom i javnim dobrima, za kapitalna ulaganja u prometnu, komunalnu i društvenu infrastrukturu, za povećanje standarda usluga u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj skrbi, sportu i kulturi.

Primorsko-goranska županija drži razvojni korak sa skupinom najuspješnijih hrvatskih županija i sudjeluje u životu zemlje još uvijek bez većih mogućnosti utjecaja na glavna razvojna pitanja i probleme. Centralizacija je još jaka i popušta razmjerno približavanju Republike Hrvatske normama Europske Unije.

Županija je u proteklom razdoblju pomogla razvoj agroturizma i proizvodnju zdrave hrane. U Rijeci smo izgradili prvu hrvatsku veletržnica riba. Subvencioniranjem poslovnih kredita podržan je početni rad obrtnika i poduzetnika i subvencioniran je daljnji razvoj malih poslovnih zona.

Dovršena je autocesta Rijeka-Zagreb u punom profilu, a radovi na Riječkoj zaobilaznici trebali bi biti gotovi do kraja ljeta 2009. godine. Izgradnja dionice autoceste Sveti Kuzam – Križišće je u pripremi.

Ulaganjima Županije unaprijeđen je vodoopskrbni sustav Gorskog kotara i Liburnije, a na otok Krk je dovedena voda s kopna. PGŽ je od svih županija u hrvatskom priobalju najdalje otišla u zaštiti okoliša i obalnog prostora. Zbrinjavanje otpada izgradnjom Centralne zone za gospodarenje otpadom –

Marišćina, kao i sanacija odlagališta Viševac, Sovjak, nije se odvijalo prema očekivanjima. Taj projekt kasni prvenstveno zbog kašnjenja sudskih odluka povezanih uz imovinsko-pravne odnose u svezi otkupa i izvlaštenja zemljišta.

Unaprijeđeno je upravljanje pomorskim dobrom putem koncesija. Realizirana su ulaganja u lučka i izvanlučka područja, i u sustav županijskih lučkih uprava.

Nastavilo se s ulaganjima u objekte i opremu osnovnog i srednjeg školstva, u izgradnju novih školskih objekata i školskih sportskih dvorana. Upotpunilo se program prijevoza, program produženog boravka i poticanja učeničkih izvannastavnih aktivnosti. Županija je pomogla izgradnju Sveučilišnog kampusa na Trsatu i projekt izgradnje nove Sveučilišne bolnice na Trsatu. Povećala je dostupnost specijalističke zdravstvene zaštite i ulagala je u razvoj i opremanje županijskih zdravstvenih ustanova. Nabavila je opremu, uredila prostor i omogućila provedbu dijalize na otocima. Unaprijedila je programe prevencije, edukacije i informatizacije zdravstva i unapređenje hitne medicinske pomoći u turističkoj sezoni.

Posebnu pozornost posvećivalo se očuvanju prirode vodeći računa o čistoći tla, zraka i vode, o ljepotama krajobraza, ali i o očuvanju spomeničke kulture i autohtone kulturne baštine. Kroz projekt “Putovima Frankopana” revitalizirani su frankopanski kašteli. Radi zaštite prirodne baštine započela je s radom Javna ustanova “Priroda”, a u tijeku su pripreme za izgradnju Centra za dobrobit životinja u Klani.

Politički program Poglavarstva i Skupštine PGŽ tijekom čitavog mandatnog razdoblja obuhvaćao je zalaganje za provođenje procesa decentralizacije i demetropolizacije te, kroz međunarodnu suradnju, ubrzavanje približavanja Hrvatske Europskoj Uniji.

Razvijanjem partnerstva pridonijeli smo poboljšanju kvalitete života u regionalnim okvirima kroz suradnju sa Sveučilištem i Veleučilištem u Rijeci, Uredom državne uprave u PGŽ, gospodarskim subjektima, KBC-om Rijeka, vjerskim zajednicama, Policijskom upravom primorsko-goranskom, medijima, školskim, kulturnim i športskim ustanovama, raznim udrugama i pojedincima – uglednim znanstvenicima i umjetnicima. S Vladom RH i pojedinim ministarstvima pokrenuti su projekti važni za našu Županiju, posebno u cestogradnji, plinofikaciji, osuvremenjivanju željeznica i razvoju komunikacija.

mandatno izvješće

2 - 3 županijska skupština

4 - 5 županijsko poglavarstvožupanijska uprava

6 - 7 proračun primorsko-goranske županije

8 - 9 uključivanje u programe europske unije

10 - 11 poduzetništvo

12 - 13 poljoprivredarazvoj otoka

14 - 15 turizamzaštita okoliša

16 - 17 graditeljstvokulturna baštinakomunalne djelatnosti

18 - 19 prostorno uređenjeimovina

20 - 21 pomorsko dobro i promet

22 - 23 ustanove u kulturiobrazovanje

24 - 25 kultura sport tehnička kultura

26 - 27 zdravstvena zaštita

28 - 29 socijalna skrb

30 - 31 zaštita i spašavanje nacionalne manjine odnosi s javnošću

32 suradnja

sadržaj

2

Izbori za predstavnička tijela jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave održani su na području cijele Republike Hrvatske u nedjelju 15. svibnja 2005. godine, pa tako i za Županijsku skupštinu Primorsko-goranske županije.

Svoje kandidate za 41 člana Županijske skupštine sa 9 lista (samostalno ili u koaliciji) istaknulo je 23 političkih stranaka, a uz njih je biračima predstavljena i jedna nezavisna lista. Za tih 9 lista moglo je glasovati 284.974 birača upisnih na popisima birača. Međutim, glasovalo je samo 106.378 birača što je sa 37,3 % bio najslabiji odaziv na dotadašnjim izborima za lokalnu vlast.

Izborni prag od 5 % prošlo je 5 kandidacijskih listi s kandidatima iz 12 političkih stranaka, i to sa slijedećim rezultatom:

Od 41 izabranog člana 18 (43,9 %) članova je bilo iz Rijeke (na kraju mandata 20), 8 iz “Riječkog prstena”, po 4 iz Liburnije, Gorskog kotara i s otoka, te 3 iz crikveničkog primorja (na kraju samo 1). Na izborima je u Skupštinu izabrano samo 6 žena (14,6 %), ali se do kraja mandata njihov broj povećao na 10 (24,4 %).

KANDIDACIJSKA LISTA Broj % Broj glasova mjesta

BEBIĆ VLADIMIR – TREĆI HRVATSKI BLOK –BV-TREĆI BLOKVladimir Bebić – nositelj liste 5 430 5,2 2(KOALICIJA) 20 002 19,3 9HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ (7)HRVATSKI DEMOKRŠĆANI – DEMOKRŠĆANI (1)HRVATSKA KRŠĆANSKA DEMOKRATSKA UNIJA – HKDU (0)DEMOKRATSKI CENTAR – DC (1)Vladimir Vranković – nositelj liste HRVATSKA STRANKA PRAVA – HSP 7 338 7,1 3Ivan Kirin – nositelj liste (KOALICIJA) 12 256 11,8 5PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ – PGS (3)HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA – HSLS (2)DEMOKRATSKI SAVEZ ZELENIH – ZELENI (0)mr.sc. Nikola Ivaniš – nositelj liste (KOALICIJA) 49 053 47,3 22SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP (11)HRVATSKA NARODNA STRANKA – HNS (5)ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR – IDS (2)HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – HSS (2)HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU (2)LIBERALNA STRANKA – LS (0)AUTONOMNA REGIONALNA STRANKA HRVATSKOG PRIMORJA, GORSKOG KOTARA, OTOKA I RIJEKE – ARS (0)STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE HRVATSKE – SDA HRVATSKE (0)Zlatko Komadina – nositelj liste

županijska skupština

izbori za županijsku skupštinu

3

Konstituirajuća sjednica Županijske skupštine održana je 10. lipnja 2005. godine kada je temeljem predizbornog dogovora čak 8 političkih stranaka (SDP-HNS-IDS-HSS-HSU-LS-ARS-SDA HRVATSKE) izabrana nova županijska vlast predvođena SDP-om. Za predsjednika Skupštine izabran je MARINKO DUMANIĆ (HNS), a za potpredsjednice SONJA BROZOVIĆ-CUCULIĆ (SDP) i INGRID MRĐEN (HDZ).

Od članova Skupštine izabranih na

izborima, čak njih 17 je na početku ili tijekom trajanja mandata svoj mandat u Skupštini stavilo u mirovanje ili dalo ostavku, a članica Skupštine Ljiljana Gazdić-Kuhar (HSP) je nažalost umrla (20. studenoga 2007. g). Od tih 17 članova dva člana (Ivan Kirin i Ivo Zrilić) su kasnije aktivirali svoje mandate i vratili se u skupštinske “klupe”.

Slijedom svih ovih promjena Županijska skupština je kraj mandata dočekala u slijedećem sastavu:

Županijska skupština je održala 40 sjednica sa 514 točaka dnevnog reda (prosječno 12,8 po sjednici). Sve sjednice su održane kada su i sazvane (nije bilo problema s kvorumom). A članovi Skupštine su prihvatili 79 raznih izvješća i donijeli 326 odluka.

Županijska skupština je 22. siječnja 2009. godine zajedno s Gradskim vijećem Grada Rijeke, Gradskim vijećem Grada Kraljevice i Općinskim vijećem Općine Kostrena u Rijeci održala zajedničku sjednicu na temu “Aktualna situacija u brodogradnji s naglaskom na situaciju u brodogradnji na području Primorsko-goranske županije”.

Županijska skupština je primarno ispunjavala zakonom predviđene obaveze. Tako je svake godine u prosincu pravovremeno usvajala Proračun Primorsko-goranske županije za narednu godinu, tijekom godine i ponuđene Izmjene i dopune Proračuna, a do lipnja je usvajala Godišnji obračun Proračuna za prethodnu godinu.

rad županijske skupštine

4

Županijska skupština je na konstituirajućoj sjednici 10. lipnja 2005. godine za župana izabrala ZLATKA KOMADINU (SDP), a za zamjenike župana LUKU DENONU (SDP) i NADU TURINA-ĐURIĆ (HNS). Kako je zamjenik župana Luka Denona u studenome 2007. g. izabran za člana Hrvatskog sabora, Županijska skupština je 21. veljače 2008. za novog zamjenika župana izabrala prof. dr. sc. VIDOJA VUJIĆA.

Ostali članovi Poglavarstva bili su:

1. za proračun i financije - MIRJANA DVORNY i od 8. veljače 2007. g LJILJANA MIHIĆ

2. za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb - VEDRANA FRŽOP-KOTULOVSKI

3. za komunalne djelatnosti - INGO KAMENAR

4. za turizam i ugostiteljstvo - DAMIR LONČARIĆ i od 8. veljače 2007. g KAZIMIR JANJIĆ

5. za kulturu, sport i tehničku kulturu - mr.sc. ELIDA RUŽIĆ

6. za školstvo, znanost i tehnologije - mr. sc. TATJANA STANIN

7. za regionalnu suradnju, lokalnu samoupravu i civilno društvo - NEDELJKO TOMIĆ

8. za gospodarstvo - prof. dr. sc. VIDOJE VUJIĆ i od 21. veljače 2008. g ZDENKO ANTEŠIĆ

9. za pomorstvo i promet - IVO ZRILIĆ i od 18. prosinca 2008. g GORAN MUHIĆ

10. za prostorno i urbanističko planiranje i zaštitu okoliša - GEORG ŽEŽELIĆ

županijsko poglavarstvo

rad županijskog poglavarstva

Do 2. travnja 2009. godine Županijsko poglavarstvo je održalo 134 sjednica sa 2.111 točaka dnevnog reda (prosječno 15,7 po sjednici), te je prihvatilo 200 raznih izvješća i donijelo 967 odluka.

Iako članovi Poglavarstva (osim župana i dva zamjenika) nisu bili zaposleni u Županiji, te su svoje obveze u Poglavarstvu odrađivali (uz naknadu) uz svoje profesionalne redovite obaveze, a šest članova Poglavarstva stanuje i izvan Rijeke, svoje su obveze obavljali odgovorno i profesionalno. Iako su radni dogovori održavani svakog tjedna, a sjednice Poglavarstva također u pravilu

svakog tjedna, odaziv na sjednicama je bio iznimno visok, a ni jedna sjednica nije otkazana.

U svibnju 2006. g Županijsko poglavarstvo je započelo sa sjednicama “bez papira”. Cilj takvog rada je bio u izradi i dostavi radnih materijala elektronskim putem, a osim što je ušteđeno zbog prestanka kopiranja na stotine stranica, članovima Poglavarstva i pročelnicima omogućen je uvid u tijek nastajanja pojedinih materijala, te pretraživanje po arhiviranim materijalima s proteklih sjednica i donesenim zaključcima.

Župan, zamjenici župana, predsjednik Županijske

skupštine, i članovi Županijskog poglavarstva na

početku mandatnog razdoblja…

…tijekom mandatnog razdoblja… …na kraju mandatnog razdoblja

5

Stručnu podršku Županijskoj skupštini, županu i Županijskom poglavarstvu pružala su županijska upravna tijela koja su obavljala poslove iz samoupravnog djelokruga Županije. Na početku mandata djelovalo je 8 županijskih upravnih tijela. Tijekom ovih četiri godine bilo je nekoliko promjena ustrojstva te je broj upravnih tijela narastao na 10. Tako su ustrojeni Kabinet župana i Ured unutarnje revizije, a najveće promjene su nastala (temeljem novih zakona) krajem 2007. godine kada je Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje izdvojen iz Županije i ustrojen kao samostalna javna ustanova pod novim nazivom – Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, ali je ustrojen novi Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša s osnovnom nadležnošću provedbe dokumenata prostornog uređenja i gradnje, te zaštite okoliša.

Tako je početkom 2009. g Županija imala 10 upravnih tijela sa slijedećim čelnicima:

županijska uprava

Sredinom 2005. g u upravnim tijelima PGŽ bilo je zaposleno ukupno 125 zaposlenika, a u ožujku 2009. g. čak 191 zaposlenik. Do povećanja je došlo tijekom 2008. ustrojstvom novog UO za graditeljstvo i zaštitu okoliša kada je iz Ureda državne uprave u PGŽ preuzeto 54 službenika, a tijekom godine putem javnog natječaja primljeno je i 13 novih službenika.

Sredinom 2005. g. zaposlenici Županije radili su na četiri lokacije u Rijeci, a četiri godine kasnije na jednoj lokaciji više u Rijeci (Riva 10) i u 8 gradova širom Županije. Naime, ustrojstvom novog Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša po prvi puta se dogodilo da je Županija (njezin samoupravni dio) dobila ispostave (i zaposlenike) izvan sjedišta Županije i da je izravno počela rješavati osobne zahtjeve građana.

Županijsko je poglavarstvo krajem 2005. g donijelo odluku o izgradnji sustava informacijske sigurnosti sukladno međunarodnoj normi ISO 27001. Izgradnja sustava je završena u ljeto 2007. g, certificiranje sustava su obavili međunarodni prosuditelji, te je Županiji 24. rujna 2007. odobren certifikat usklađenosti informacijskog sustava prema normi ISO 27001. Time je Županija postala prva od sličnih institucija, a smjestila se i među prvih pet (uopće) tvrtki u Hrvatskoj koja je ispunila ovu međunarodnu normu.

Odlukom župana od 24. srpnja 2008. g u Županiji se započelo s uspostavom sustava upravljanja kvalitetom prema međunarodnoj normi ISO 9001 i unutarnjih financijskih kontrola. Očekuje se da će se s izgradnjom sustava završiti do srpnja 2009. g, a na jesen bi se obavila certifikacija sustava.

• Kabinet župana, v.d. voditeljica Nada Milošević

• Ured Županije, predstojnik Branko Škrobonja• Upravni odjel za proračun i financije, pročelnica Bosiljka Kalčić

• Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša, pročelnica dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurković

• Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, pročelnik mr. sc. Ivo Afrić

• Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport, pročelnica mr. sc. Jasna Blažević

• Upravni odjel za upravljanje imovinom i opće poslove, pročelnik Vladimir Čekada

• Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze, pročelnik Nikola Mendrila

• Upravni odjel za turizam,

poduzetništvo i poljoprivredu, pročelnik Berislav Tulić

• Ured unutarnje revizije, v.d. predstojnica Melita Raukar

upravna tijela zaposlenici

Župan, zamjenici i pročelnici Upravnih odjela

na kraju mandata

Generalni konzul Konfederacije Švicarske u

Republici Hrvatskoj Hans Stalder predao je

županu Zlatku Komadini certifikat ISO 27001

Županijska

pisarnica na Rivi 10

na I. katu

6

U proteklom mandatnom razdoblju planirana proračunska sredstva za svaku godinu bilježe rast u odnosu na prethodnu (grafikon 1), što ukazuje na nastavak trenda jačanja fiskalne snage Županije koji je započeo 2001. godine s procesom decentralizacije. Povećanje fiskalne snage Županije pratilo je i povećanje broja i opsega njezinih funkcija, pri čemu valja naglasiti da je ovo drugo imalo brži trend, tj. prenošenje ovlasti i zadaća s državnog na regionalnu razinu nije odgovarajuće praćeno izvorima financiranja (npr. poslovi izdavanja dokumenata prostornog uređenja i gradnje).

Grafikon 1. Planirana proračunska sredstva u razdoblju 2005 – 2009. godine (u kunama)

U strukturi ukupnih raspoloživih sredstava Županije najznačajniji su porezni prihodi koji obuhvaćaju zajedničke poreze (porezi na dobit i dohodak), županijske poreze i prihode za financiranje decentraliziranih funkcija. U razdoblju 2005 – 2008. godine udjel tih prihoda iznosio je 83,8 %, dok za njima

Ostvarenje Plan

R.br. OPIS 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

1. Prihodi od poreza 220.737 258.795 275.476 294.046 313.131

2. Pomoći iz drugih proračuna 6.656 9.167 20.170 21.085 27.560

3. Prihodi od imovine i

ostali prihodi i primici 15.852 19.029 21.327 25.085 25.240

4. Prenesena sredstva iz

prethodne godine 12.466 5.006 14.176 15.229 1.730

UKUPNO 263.142 295.392 333.571 359.390 372.985

Grafikon 2. Raspoloživa sredstva Proračuna Županije u razdoblju 2005 – 2009. godine (u 000 kuna)

prihodi i primici

Obavljanje funkcija iz svojega samoupravnog djelokruga Županija financira iz različitih izvora koji su navedeni u tablici 1. (u tisućama kuna)

Ukupna raspoloživa sredstva Proračuna Primorsko-goranske županije u 2008. godini veća su za 36,6 % u odnosu na 2005. godinu, dok u razdoblju od 2005. do 2008. godine bilježe prosječan indeks rasta od 11 %. Od 2008. godine trend rasta ukupnih sredstva za financiranje javnih izdataka Županije se usporava, pa je tako u 2009. godini planiran njihov rast po stopi od 3,8 % u odnosu na prethodnu godinu.

Porezni prihodi, kao najvažniji izvor financiranja Županijskog proračuna, rasli su u razdoblju od 2005. do 2008. godine po prosječnoj stopi od 10,1 %, pri čemu su najveći rast imali zajednički (15,7%), a

Grafikon 3. Struktura raspoloživih sredstava Proračuna u razdoblju 2005 – 2008. godine

najmanji županijski porezi (4,7%). Prihodi za financiranje decentraliziranih funkcija školstva, zdravstva i socijalne skrbi, iznos koje za svaku godinu određuje država, u navedenom su razdoblju rasli po prosječnoj stopi od 6,2 %, pri čemu treba naglasiti da je od 2007. godine primjetno usporavanje njihova rasta. Zbog tako neujednačenog rasta u naplati pojedinih poreznih prihoda došlo je do promjene u strukturi tih prihoda.

proračun primorsko-goranske županije

7

Grafikon 4. Zajednički i županijski porezi u razdoblju 2005 – 2009. godine (u kunama)

Struktura rashodne strane Proračuna u velikoj je mjeri utvrđena izvorima financiranja, odnosno prihodima i propisanim namjenama njihova trošenja. S obzirom na činjenicu da veliki udjel u ukupnim prihodima čine sredstva za financiranje decentraliziranih funkcija školstva, zdravstva i socijalne skrbi, razumljivo je da se najveći dio Proračuna usmjerava upravo u navedene djelatnosti. Tim više što Županija, osim zakonskog standarda koji propisuje država, iz vlastitih izvora financira i različite projekte iznad standarda navedenih funkcija.

Županija je u razdoblju od 2005. do 2008. godine više od polovice (51,2 %) ukupnog Proračuna usmjerila u aktivnosti i projekte zdravstva i socijalne skrbi (28,1 %) te obrazovanja (23,1 %). U planu za 2009. godinu udjeli sredstava za navedene namjene u ukupnom proračunu i dalje rastu, pa će se u zadnjoj godini mandata s 29,5 % ukupnih proračunskih sredstava financirati zdravstvo i socijala, a s 24,5 % obrazovanje.

Radi ravnomjernijeg razvoja svih područja u Županiji velik je dio sredstva iz Županijskog proračuna tijekom prošlog mandata bio transferiran gradovima i općinama za provedbu tekućih i kapitalnih projekata, pri čemu je posebna pozornost usmjerena na Gorski kotar i otoke.

slijede prihodi od imovine i ostali prihodi i primici, pomoći iz drugih proračuna te prenesena sredstva iz prethodne godine.

U proteklom mandatnom razdoblju došlo je do izmjena zakonske regulative što je u velikoj mjeri utjecalo na strukturu i visinu županijskih prihoda. Naime, od početka 2007. godine porez na dobit, koji je do tada bio zajednički prihod države i jedinica lokalne i regionalne samouprave, u cijelosti je pripao središnjoj državi, dok je županijama povećan njihov udjel u porezu na dohodak. Tako je, unatoč činjenici da je prihod od zajedničkih poreza imao najveći rast od svih poreznih prihoda, ova izmjena strukture zajedničkih poreza dovela do usporavanja njihova rasta u usporedbi kakav je mogao biti da su županije zadržale udjel u porezu na dobit (grafikon 4).

Porez na dohodak postaje dominantan županijski prihod pa se stoga svaka promjena u zakonskoj regulativi odražava na ukupne županijske prihode. Upravo to se dogodilo u drugoj polovini 2008. godine kada je izmjenom poreznih propisa povećan porezni odbitak obveznika poreza na dohodak, a kao kompenzacija očekivanog smanjenja prihoda županijama je povećan udjel u porezu na dohodak za 0,5 %. Rezultat izmjena ovih propisa je manje ostvareni prihod u 2008. godini za više od 5 milijuna kuna.

rashodi i izdaci

Grafikon 5. Pomoći proračunima jedinica lokalne samouprave iz Proračuna Primorsko-goranske županije u razdoblju 2005 – 2008. godine (u kunama)

8

završeni županijski eu projekti

Na početku ovoga četverogodišnjeg razdoblja Primorsko-goranska županija već je iza sebe imala iskustva u provedbi EU projekata u okviru programa INTERREG III A i B, programa CARDS, ali i programa bilateralne suradnje (u sklopu talijanskog Zakona 84). U skladu s povećanjem mogućnosti hrvatskih županija za povlačenje EU sredstava, tijekom posljednjih godina intenzivirale su se projektne aktivnosti Županije. Njezina upravna tijela i ostale institucije pokrenule su niz projekata u suradnji s velikim brojem domaćih i stranih partnera, od kojih je do sada već ostvareno 17 projekata ukupne vrijednosti 18 milijuna EUR-a, a trenutno je u provedbi 15 projekata ukupne vrijednosti 3,7 milijuna EUR-a, što ukupno čini 21,7 milijuna EUR-a. U fazi kandidature nalazi se šest projekata ukupne vrijednosti 32,9 milijuna EUR-a.

Radi usklađivanja aktivnosti u okviru eurointegracija i međunarodne suradnje s razvojnim smjernicama i programima Primorsko-goranske županije, te pospješivanja korištenja sredstava Europske Unije, odlukom Županijskog poglavarstva 12. travnja 2007. godine, osnovana je Koordinacija za europske integracije i međunarodnu suradnju.

Jedan od osnovnih prioriteta uspješnog kandidiranja projekata na EU natječaje jest raspolaganje educiranim stručnim kadrom te osiguranje izravnog dotoka informacija iz Bruxellesa.

suradnja u okviru procesa europskih integracija

uključivanje u programe europske unije

UKUPNA RED. NAZIV OSNOVNI OPIS VRIJEDNOST BR. PROJEKTA PROJEKTA (u EUR-ima)1. REGINA Implementacija vlastitog modela održivoga regionalnog ruralnog razvoja putem certificiranog poduzetništva 106.713,00

2. SLO-HR-RA Stvaranje organizacijske strukture za prekogranično djelovanje i razvoj ljudskih resursa 135.549,00

3. CoRin Poboljšanje regionalnih politika i državnih procesa kroz benchmarking, širenje znanja i poboljšanje koordinacije među regijama u primarnom sektoru 564.680,00

4. VISTORIA Razvoj zajedničke metodologije za promociju turističkih proizvoda u regiji 1.630.000,00

5. CONSPACE Ujednačavanje pristupa prostornom planiranju u svim CADSES zemljama 2.046.875,00

6. IMONODE Učinkovito integriranje modaliteta i čvorišta za transport robe na području CADSES zemalja 4.891.500,00

7. Plan lokalnog razvoja Izrada plana lokalnog razvoja mikroregije mikroregije Gorski kotar u skladu s Gorski kotar EU metodologijom za razvojne programe 200.000,00

8. Projekti FISH.LOG Izgradnja veletržnica ribe (Rijeka i Poreč) i i povezivanje njihovih logističkih infrastruktura 2.005.047,61

9. CONNECT Umrežavanja veletržnica ribom u Rijeci i Poreču s drugim europskim veletržnicama 1.345.520,25

10. Panet - (Protected Analiza postojeće zakonske regulative Area Networks) u segmentu zaštite prirode u RH u odnosu – Mreža zaštićenih na EU te izrada GIS baze za sva zaštićena područja područja u PGŽ kojima upravlja JU „Priroda“ 1.500.000,00

11. INVA Kreiranje modela neformalnog obrazovanja osoba s invaliditetom prema potrebama tržišta rada 106.114,91

12. BIODIZEL Prikupljanje otpadnoga jestivog ulja u ugostiteljskim i turističkim objektima na području PGŽ i podizanje svijesti javnosti o održivom korištenju prirodnih resursa 156.391,96

13. SLOHRA ZONET Poboljšanje pristupa i širenje informacija po poduzetničkim zonama u pograničnom području i uspostava mreže poduzetničkih zona 252.797,00

14. SLOHRA HERITAGE Razvoj turizma putem povezivanja prirodne i kulturne baštine s autohtonim proizvodima u pograničnom pojasu Hrvatske i Slovenije 124.178,00

15. AMAMO Potenciranje i diversifikacija poduzetništva primarnog sektora i njegovog lanca prerade i prodaje, zaštita i promicanje postojeće prirodne i kulturne baštine 291.575,03

16. Izložba Carmelo Zotti Izložba radova Carmela Zottija te hrvatskih, i njegova klasa slovenskih i talijanskih umjetnika njegove klase 8.250,00

17. Izgradnja klizališta Izgradnja multifunkcionalne dvorane u Delnicama u Delnicama 2.725.524,39

UKUPNO 18.090.716,15Otvaranje klizališta u Delnicama

9

završeni eu projekti

UKUPNA RED. NAZIV OSNOVNI OPIS VRIJEDNOST BR. PROJEKTA PROJEKTA (u EUR-ima)

1. EuroEast Biogeografske poveznice planinskih područja Europe, srednje Europe i Azije: Evolucija, Filogenija i filogeografija roda Wulfenia 37.000,00

2. L-PAN Living with Protected Area Network 264.936,263. Izgradnja okvira za Usvajanje sistematičnog pristupa volontiranje u u provedbi volonterskih politika/akcija u institucijama institucijama koje pružaju socijalne i zdravstvene usluge u skladu s konceptom cjeloživotnog učenja 107.659,39

4. Analitički centar Rijeka Nabava informatičke opreme i stvaranje (pokretanje projekta baze podataka za strateško i operativno – pripremna faza) planiranje te praćenje provedbe programa namijenjenih djeci i mladima s poteškoćama u razvoju 185.950,41

5. Okrupnjavanje Razvoj nacionalne politike okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednog zemljišta i unaprjeđenje u Hrvatskoj strukture poljoprivrednih gospodarstava 413.000,00

6. BIOLFISH Poboljšanje kakvoće i vrednovanja maslinova ulja, riba i plodova mora iz ekološke poljoprivrede i održivog ribarstva s jadranskih obala 79.666,00

7. BULB Kreiranje uvjeta za uvođenje modela energetski učinkovite javne rasvjete u PGŽ 420.239,00

8. STARNETregio Jačanje uloge regionalnih subjekata za ulaganja u istraživanja i razvoj znanstvenog sektora i tehnološke osnove za rast regija 814.755,00

9. Visoka škola za Upoznavanje s metodologijom i praksom održivi razvoj primjene direktiva EU u procjeni utjecaja na okoliš za programe zaštite okoliša, prostorno planiranje i projekte 30.000,00

10. REA Osnivanje regionalne energetske agencije 345.205,00

11. Održiva budućnost Razvoj hrvatskih regija u skladu s EU ruralnih područja načelima te organizacija održivog razvoja Hrvatske u Gorskom kotaru N/A

12. 14. Biennale mladih Promocija stvaralaštva mladih hrvatskih umjetnika Europe i umjetnika, pripremni radovi za Mediterana, hrvatska 14. BJCEM - Skoplje 6.450,00 selekcija - pripremni radovi 13. Specijalistički tečaj: Osposobljavanje polaznika za stratešku Metodologije i tehnike procjenu utjecaja planova i programa u primjeni europskih na okoliš prema direktivama EU 90.000,00 direktiva u području procjene utjecaja plana i programa na okoliš

14. Tehnička pomoć za razvoj Utvrđivanje glavnih izvora onečišćenja sustava mjera za smanjenje zraka, određivanje granica područja emisija onečišćenja zraka koja su pod utjecajem izvora onečišćenja na području luke Rijeka i definiranje mjere za sanaciju stanja 208.448,44

15. Interdisciplinarni studijski Razvoj interdisciplinarnoga programi kao preduvjet poslijediplomskoga specijalističkog studija za održivi razvoj u urbanom inženjerstvu, menedžmentu u graditeljstvu i zaštiti okoliša 691.710,00

UKUPNO 3.695.019,50

UKUPNA RED. NAZIV OSNOVNI OPIS VRIJEDNOST BR. PROJEKTA PROJEKTA (u EUR-ima)1. REGINA Implementacija vlastitog modela održivoga regionalnog ruralnog razvoja putem certificiranog poduzetništva 106.713,00

2. SLO-HR-RA Stvaranje organizacijske strukture za prekogranično djelovanje i razvoj ljudskih resursa 135.549,00

3. CoRin Poboljšanje regionalnih politika i državnih procesa kroz benchmarking, širenje znanja i poboljšanje koordinacije među regijama u primarnom sektoru 564.680,00

4. VISTORIA Razvoj zajedničke metodologije za promociju turističkih proizvoda u regiji 1.630.000,00

5. CONSPACE Ujednačavanje pristupa prostornom planiranju u svim CADSES zemljama 2.046.875,00

6. IMONODE Učinkovito integriranje modaliteta i čvorišta za transport robe na području CADSES zemalja 4.891.500,00

7. Plan lokalnog razvoja Izrada plana lokalnog razvoja mikroregije mikroregije Gorski kotar u skladu s Gorski kotar EU metodologijom za razvojne programe 200.000,00

8. Projekti FISH.LOG Izgradnja veletržnica ribe (Rijeka i Poreč) i i povezivanje njihovih logističkih infrastruktura 2.005.047,61

9. CONNECT Umrežavanja veletržnica ribom u Rijeci i Poreču s drugim europskim veletržnicama 1.345.520,25

10. Panet - (Protected Analiza postojeće zakonske regulative Area Networks) u segmentu zaštite prirode u RH u odnosu – Mreža zaštićenih na EU te izrada GIS baze za sva zaštićena područja područja u PGŽ kojima upravlja JU „Priroda“ 1.500.000,00

11. INVA Kreiranje modela neformalnog obrazovanja osoba s invaliditetom prema potrebama tržišta rada 106.114,91

12. BIODIZEL Prikupljanje otpadnoga jestivog ulja u ugostiteljskim i turističkim objektima na području PGŽ i podizanje svijesti javnosti o održivom korištenju prirodnih resursa 156.391,96

13. SLOHRA ZONET Poboljšanje pristupa i širenje informacija po poduzetničkim zonama u pograničnom području i uspostava mreže poduzetničkih zona 252.797,00

14. SLOHRA HERITAGE Razvoj turizma putem povezivanja prirodne i kulturne baštine s autohtonim proizvodima u pograničnom pojasu Hrvatske i Slovenije 124.178,00

15. AMAMO Potenciranje i diversifikacija poduzetništva primarnog sektora i njegovog lanca prerade i prodaje, zaštita i promicanje postojeće prirodne i kulturne baštine 291.575,03

16. Izložba Carmelo Zotti Izložba radova Carmela Zottija te hrvatskih, i njegova klasa slovenskih i talijanskih umjetnika njegove klase 8.250,00

17. Izgradnja klizališta Izgradnja multifunkcionalne dvorane u Delnicama u Delnicama 2.725.524,39

UKUPNO 18.090.716,15

Opatijska djeca sudjelovala su na Europskom

tjednu

Projekt Biodizel

Svečano je bilo prilikom puštanja u rad prve

hrvatske burze ribe

10

U razdoblju od 2005. do 2009. godine Primorsko-goranska županija je osigurala kreditni potencijal za dva programa kreditiranja u razvoju poduzetništva: Lokalni projekti razvoja – poduzetnik i Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje, u ukupnom iznosu od 267,8 milijuna kuna. Kreditni su programi provedeni u suradnji s bankama i nadležnim ministarstvima, a bili su namijenjeni malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima, zadrugama i ustanovama, za kupnju, izgradnju, dogradnju, uređenje ili proširenje objekta, nabavu opreme, kupnju zemljišta za gradnju objekta u poduzetničkim zonama, te za obrtna sredstva u funkciji investicije ili unaprjeđenja poslovanja. U suradnji sa Županijom, banke su omogućile niže kamate, duži rok otplate kredita, duži poček otplate kredita, te povoljnije vraćanje kredita

Regionalni jamstveni instrumenti – RJI, novi je sustav poticanja poduzetništva, temeljen na višegodišnjim iskustvima poticanja malog gospodarstva. Korisnicima (obrtima, malim i srednjim trgovačkim društvima, zadrugama i profitnim ustanovama) osiguravaju se jamstva, te lakši pristup kreditima na način da im se pomaže u osiguranju kredita kod poslovnih banaka. Ukupna stredstva u iznosu od 3,6 milijuna kuna uplaćena su na poseban račun Porina i služe za osiguravanje jamstvenog potencijala za provedbu ovog projekta. Od toga iznosa dva milijuna su županijska sredstva, a ostatak je dalo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

poduzetnički krediti

regionalni jamstveni instrumenti – rji

Radi razvoja poduzetništva i obrtništva, Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu uvrstio je u svoj program rada još 1995. godine program Mala poslovna zona, čime se potiče razvoj poduzetništva i općega gospodarskog razvoja u ovoj Županiji.

Na području Županije predviđeno je ukupno 39 malih poslovnih zona, a trenutno ih je u funkciji 20-ak, u kojima djeluje oko 140 tvrtki s oko 1.100 zaposlenih. U razdoblju od 2005. do 2009. godine Županija je izdvojila ukupno 3,4 milijuna kuna za potrebe razvoja malih poslovnih zona, a ta su sredstva korištena uglavnom za izradu projektne dokumentacije te infrastrukturne radove.

program malih poslovnih zona

poduzetništvo

Prikaz malih poslovnih zona u Delnicama i

Viškovu

11

Radi stalne izobrazbe poduzetnika, Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu organizirao je seminare s Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom komorom Rijeka, Hrvatskom udrugom poslodavaca – Regionalnim uredom Rijeka, Regionalnom razvojnom agencijom Porin, Poslovnom akademijom Rijeka, te tvrtkama Case d.o.o. iz Rijeke, Karamarko consulting d.o.o. iz Rijeke i PBIRO d.o.o. iz Rijeke. Tijekom četverogodišnjeg ciklusa organizirao je i sufinancirao 45 seminara namijenjenih poduzetnicima početnicima, te poduzetnicima koji su željeli unaprijediti svoje poslovanje. Seminarima je prisustvovalo oko 800 polaznika.

Osim takvih poticaja izobrazbe poduzetnika, Županija je, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, organizirala izobrazbu najboljih studenata završnih godina Sveučilišta u Rijeci radi njihovoga dodatnog usavršavanja i osposobljavanja za kasniji rad u poduzetništvu.

U smjernicama rada Primorsko-goranske županije 2005-2009 značajno mjesto ima unaprjeđenje inovatorstva, a Županija prati i potpomaže rad udruga inovatora te nagrađuje najbolje inovacije. Tijekom ove četiri godine bespovratnim je sredstvima, putem javnog natječaja, dodijeljeno 36 nagrada inovatorima, a još 42 inovacije sufinancirane su simboličnim iznosima.

Tijekom mjeseca srpnja 2004. godine osnovana je Regionalna razvojna agencija Porin u Rijeci, a osnivači su bili Primorsko-goranska županija (69 % temeljnog kapitala), Grad Rijeka (30 % temeljnog kapitala) i Privredna banka (1 % temeljnog kapitala). Porin je osnovan s ciljem da se pridonese bržem regionalnom gospodarskom razvoju i stvaranju poduzetničke klime. U razdoblju od 2005. do 2009. godine Porin je ostvario brojne razvojne projekte: formirao je Info-centar, postavio cluster u Primorsko-goranskoj županiji, razvio tržište za izvorne proizvode, izradio akcijske planove razvoja turizma, izradio studiju “Poduzetnička infrastruktura Primorsko-goranske županije”, provodio međunarodne projekte kroz povezivanje prirodne i kulturne baštine s autohtonim proizvodima u pograničnom području Slovenije i Hrvatske, uvođenje modela neformalnog obrazovanja sa svrhom povećanja zaposlenosti osoba s invaliditetom u administrativnim, tehničkim i ugostiteljskim zanimanjim, Regina (Projekt uvođenja i provedbe modela održivog ruralnog razvoja u Primorsko-goranskoj županiji temeljenog na certificiranom “zelenom” poduzetništvu, Implementacija EU Povelje u malom i srednjem poduzetništvu, i druge.

Porin je nositelj provedbe Regionalnoga operativnog programa Primorsko-goranske županije od 2008. do 2013. godine (ROP) i također je zadužen za provedbu projekta Regionalni jamstveni instrumenti – RJI.

U sklopu Porina djeluju i dva poduzetnička centra: Poduzetnički centar Rujevica i Poduzetnički centar Torpedo.

izobrazba poduzetnika

regionalna razvojnaagencija porin d.o.o. rijeka

suradnja s jedinicama lokalne samouprave

Kreditnim programima Lokalni projekti razvoja poduzetnicima se omogućilo stvaranje povoljnije poduzetničke klime i otvaranje novih radnih mjesta

Županija sustavno prati i potpomaže rad

inovatora, te nagrađuje najbolje

Županija podržava i prati programe jedinica lokalne samouprave i potpornih institucija radi stvaranja pozitivnoga gospodarskog okruženja, odnosno one programe koji stimulativno i čim ravnomjernije utječu na sve aktivnosti koje pridonose gospodarskom napretku i razvoju Županije, jedinica lokalne samouprave, te pojedinačno svakoga poslovnog sustava. Osobito se potiču aktivnosti koje utječu na razvoj novih organizacijskih oblika udruživanja poduzetnika (clusteri), radi zajedničkog nastupa poduzetnika na tržištu, te uključivanje više općina i gradova na istom projektu.

Tijekom ovoga mandatnog razdoblja s iznosom od 1,8 milijuna kuna sufinancirani su programi i ostvareni razvojni projekti općina i gradova te potpornih institucija putem kojih su podržani projekti od regionalnog značenja. Sufinancirano je uređenje i preinaka prostora za potrebe Udruženja obrtnika Viškovo – Kastav – Jelenje – Klana u iznosu od 600 tisuća kuna, omogućeni su predstavljanje i nastupi poduzetnika i zadrugara s područja Gorskog kotara i priobalja, sufinancirano je ispitivanje potreba poduzetnika za razvoj clustera Gorskog kotara te je omogućeno formiranje drvnog clustera. Daruju se i sredstva Hrvatskoj udruzi poslovnih žena KRUG radi pružanja bolje informiranosti i povezanosti žena u poduzetništvu na području Primorsko-goranske županije, u skladu s europskim stremljenjima povezivanja i vrednovanja žena u poduzetništvu. Sudjelovalo se i u provedbi Plana lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, održavana su predavanja, radionice i izobrazbe poduzetnika, promovirana obrtnička zanimanja i drugo.

12

Glavni su ciljevi razvoja poljoprivrede, temeljeni na Strateškim smjernicama rada Primorsko-goranske županije 2005-2009, povećati površine pod trajnim nasadima, provesti razvojne programe putem županijskih Centara i poljoprivrednih zadruga, te okrupniti poljoprivredna zemljišta, a u sve te projekte Županija je uložila oko 8,3 milijuna kuna.

Županija je potaknula osnutak Proizvodno-trgovačke zadruge “Zeleno i plavo” – rastućeg udruženja hrvatskih proizvođača izvornih proizvoda, većinom s područja Primorsko-goranske županije.

Provedba projekta navodnjavanja temelji se na odluci Vlade o pokretanju Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem te usvojenim Planom navodnjavanja Primorsko-goranske županije. Određene su prioritetne lokacije za provedbu navodnjavanja: polje Brusan-Matulji, Novljansko polje, Bašćansko polje, Vrbničko polje, polje kod Jezera – Njivice, polja kod Mrkoplja, Lič polje, polja na otoku Rabu i polje na Unijama. Navodnjavanjem tih polja smanjuju se štete od suše, povećavaju prinosi i time pridonosi stabilnosti poljoprivredne proizvodnje. Projektom se stvaraju uvjeti da se za spomenute lokacije izradi projektna dokumentacija, ishode dozvole te sagradi sustav navodnjavanja po načelu dovoda vode do parcele poljoprivrednika. Predviđeno je sufinanciranje Hrvatskih voda od 50 do 80%, te Županije i jedinica lokalne samouprave 10 do 25%. Za dio Novljanskog polja i polja Brusan pri kraju je izrada cjelokupne projektne dokumentacije te su u toku aktivnosti za ishođenje potrebnih dozvola za gradnju čiji se početak planira za sljedeću godinu.

U proteklom je razdoblju Županija sufinancirala izradu projektne dokumentacije za potrebe gradnje sustava u iznosu 957 tisuća kuna, dok cjelokupna vrijednost investiranih sredstava sa sudjelovanjem jedinica lokalne samouprave i Hrvatskih voda iznosi 3,427.000 kuna.

poljoprivreda

ciljevi projekt navodnjavanja

U prodavaonici zadruge „Zeleno i plavo“ mogu

se kupiti riblji proizvodi, kvalitetno maslinovo

ulje, vrhunski sirevi...sve hrvatskih proizvođača

Zajedno s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Novim Vinodolskim i Hrvatskim vodama izgrađena je akumulacija sa 50.000 kubika vode, koja se koristi u sušnim razdobljima za navodnjavanje vinograda

Primorsko-goranska županija pokrenula je projekt aukcijske prodaje ribe i osnutka prve veletržnice ribe u Hrvatskoj. Suradnja Županije i tri talijanske regije – Emilia Romagna, Friuli Venezia Giulia i Veneto, te Istarske županije – započela je 2002. godine radi unaprjeđenja plasmana ribarskih proizvoda i gospodarenja s ribljim fondom u Sjevernom Jadranu. U skladu s tim utvrđenim strateškim opredjeljenjima, pokrenut je program nazvan Pilot projekt Sjeverni Jadran i u okviru njega četiri projekta: Adri.fish, Connect, Fish.log i Adri.blu. Županijska je skupština 6. svibnja 2004. godine donijela Odluku o pristupanju projektima Fish.log i Connect i prihvaćanju pripadajućih konvencija između partnera u ostvarivanju tih projekta.

Projekt Fish.log imao je za cilj pokrenuti dvije veletržnice ribom u Hrvatskoj: u Rijeci i u Poreču, dok je osnovni cilj projekta Connect promicati razvoj i suradnju malih i srednjih tvrtki ribarskog sektora na Jadranu. Osim financijskih sredstava dobivenih provedbom međunarodnih projekata Fish.log i Connect, u projektu izgradnje, opremanja i organizacije Veletržnice ribe u Rijeci, uložena su sredstva Županije, tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te komunalnih društava Grada Rijeke. Od ukupnog iznosa ulaganja od oko 11,475.000 kuna, Županija je sudjelovala s oko dva milijuna kuna vlastitih sredstava. Sjedište trgovačkog društva Veletržnica ribe Rijeka je u Rijeci, Ulica Milutina Barača 19.

veletržnica ribe rijekad.o.o. rijeka

Zgrada Veletržnice ribe Rijeka

13

Primorsko-goranska županija, gradovi Cres, Krk, Mali Lošinj, Rab i općine Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik su u ožujku 2007. godine prihvaćanjem Sporazuma o osnutku osnovali ustanovu Centar za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana sa sjedištem u Puntu.

Sredstva za djelatnost Ustanove osiguravaju osnivači iz svojih proračuna u omjerima 50% Primorsko-goranska županija te 50% gradovi i općine.

Tijekom 2007. i 2008. godine Centar za razvoj otoka sjevernog Jadrana provodio je sljedeće aktivnosti koje će se nastaviti i u budućnosti:

• provodi se program klonske selekcije i osnivanje “virustested” matičnog nasada cv. Žlahtina,

• provodi se program ampelografske i genetičke evaluacije izvornih sorata vinove loze Primorsko-goranske županije,

U Centru za razvoj otoka sjevernog Jadrana radi

se na zaštiti zdravlja stada ovaca.

centar za održivi razvoj otoka sjevernog jadrana

Goranski krumpir bio je zaštitni znak

ovoga kraja, kao što je to, primjerice,

lički krumpir ili ogulinsko zelje

Pod okriljem CORO-a počinju se poduzati i

prvi ozbiljniji nasadi smokava, mediteranske

poljoprivredne kulture koja je danas nažalost

pala u drugi plan

Projekt “Jezero kraj Njivica na otoku Krku

- izvor života, bogatstvo prirode i turistička

atrakcija” provodi se s namjerom podizanja

kvalitete turističke ponude kroz zaštitu i

turističku valorizaciju područja oko Jezera,

staništa brojnih vrsta ptica

Osnivači Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu u Staroj Sušici su, osim Primorsko-goranske županije, općine i gradovi područja zaobalja i Gorskog kotara: gradovi Čabar, Delnice, Kastav i Vrbovsko, te općine Brod Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska i Viškovo. Osim osnivača, u radu Centra s istim iznosom sudjeluju Općina Matulji te Grad Novi Vinodolski i Grad Bakar.

Centar prvenstveno djeluje na provedbi razvojnih programa u stočarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu i pčelarstvu. Županija sudjeluje svake godine u financiranju rada i prograna Centra, a sveukupno je u četiri godine uplaćeno 3,3 milijuna kuna.

centar za brdsko-planinsku poljoprivredu

• započeo je programom obnove trajnih nasada na području Županije,

• obavljena je registracija oznake izvornosti za cresko maslinovo ulje,

• radilo se na zaštiti zdravlja stada ovaca i koza na otocima sjevernog Jadrana,

• provodi se program zbrinjavanja vune na Kvarnerskim otocima,

• provodi se program razvoja ovčarstva na otoku Krku,

• u toku je standardizacija mesnih odlika creske ovce radi stvaranja preduvjeta za zaštitu creske janjetine,

• biolfish (ekološka proizvodnja maslina, maslinovog ulja, ribe i plodova mora),

• predstavljen je Program održivog razvoja otoka poglavarstvima jedinica lokalne samouprave,

• prikupljeni su podaci za projekt “Energetska efikasnost u objektima u vlasništvu Primorsko-goranske županije i jedinica lokalne samouprave”,

• izrađen je projektni zadatak projekta “Prometno-ekonomska studija javnog prijevoza za Cres-Lošinj s malim otocima i Rijekom”.

Za provedbu navedenih programa Županija je izdvojila 1,4 milijuna kuna.

14

Sukladno Glavnom planu razvoja turizma Primorsko-goranske županije, usvojenom 2003. godine – Županija aktivno sudjeluje u jačanju postojećih i kreiranju novih turističkih projekata, među kojima su značajniji: izrada projekta “tipična goranska kuća”, obnova špilje Lokvarka, razvoj ruralnog turizma na području Općine Vinodolske, te izrada Strateškog marketinškog plana turizma Primorsko-goranske županije.

Sveučilište u Rijeci, u sklopu preuzetih obveza temeljem Ugovora o izradi Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije, analizira ostvarenje ciljeva Glavnog plana putem ključnih pokazatelja – kvalitativnih i kvantitativnih promjena u županijskom turizmu (elaboracija ciljnih tržišta, ostvarenje investicija, promotivne aktivnosti, kretanje broja postelja, promjene u visini dnevne potrošnje turista itd.)

Primorsko-goranska županija sufinancirala je izradu Strateškoga marketinškog plana turizma Primorsko-goranske županije u 2008. godini sredstvima u iznosu od 80 tisuća kuna. Nositelj projekta je Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, a izrađivač Institut za turizam iz Zagreba. Svrha Strateškoga marketinškog plana turizma Kvarnera jest da se njime definira marketinški okvir koji će pružiti potporu turističkom gospodarstvu Kvarnera putem sljedećih strateških marketinških ciljeva:

razvoj turizma

turizam

Primjer sačuvane arhitekture - goranska kuća

“Vesel” danas je muzej

1. izgraditi brand Kvarnera i konkurentno pozicioniranje ovoga područja,

2. poticati turističke proizvode koji će kupcima pružiti trajne koristi,

3. otvarati nova tržišta i nove tržišne segmente,

4. komunicirati s kupcima putem suvremenih komunikacijskih medija,

5. osigurati značajniju prisutnost u nacionalnoj promidžbi.

U cilju poboljšanja ponude zdravstvenog turizma, Županija sufinancira obnovu smještajnih kapaciteta Thalassotherapije Opatija i Thalassotherapije Crikvenica.

Od 2004. do 2008. godine Županija je s ukupno 1,9 milijuna kuna sufinancirala izgradnju i opremanje mreže info punktova u slijedećim gradovima i općinama Županije: Novom Vinodolskom, Delnicama, Ravnoj Gori, Zračnoj luci Rijeka, i u Bribiru (Općina Vinodolska).

Thalassotherapija Opatija

15

Iznimno je bogatstvo prirode na području Primorsko-goranske županije, čemu je i dokaz da je na njezinom području trenutno zaštićeno 30-ak prirodnih područja. Od ukupnog broja sa županijske razine upravlja se sa 26 zaštićenih područja ili pojedinačnih spomenika prirode. Njihova površina u kopnenom dijelu iznosi približno 120 km², a na moru 535 km², što čini gotovo 10 posto ukupne površine Županije.

Potreba da se o bogatstvu prirode skrbi sustavno, utjecalo je na formiranje ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Primorsko-goranskoj županiji u rujnu 2006. godine. Ona djeluje pod nazivom Javna ustanova Priroda, i upravlja sa svim zaštićenim prirodnim vrijednostima u Županiji, osim s područjima Nacionalnog parka Risnjak, Parka prirode Učka te izvora Kupe i Lisine, kojima se upravlja s državne razine. Osim sa zaštićenim područjima, od kraja 2007. godine Ustanova upravlja i dijelom Nacionalne ekološke mreže Republike Hrvatske koja se nalazi na području Županije. Nacionalna ekološka mreža uspostavljena je radi očuvanja svih vrijednih i rijetkih staništa te endemičnih vrsta divljih životinja i biljaka, a u Mrežu je uključeno gotovo 90% kopnenog dijela Primorsko-goranske županije. Javna ustanova u 2009. godini ima osam zaposlenih djelatnika.

Strategija zaštite okoliša usvojena je 2005. godine kao dokument kojim su utvrđeni politika i ciljevi Županije u zaštiti okoliša za desetogodišnje razdoblje, od 2006. do 2015. godine. Uz politiku i ciljeve, Strategija sadrži pregled stanja okoliša i instrumente provedbe utvrđenih ciljeva zaštite okoliša, plan gospodarenja otpadom, program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, odluke o vodozaštiti, kao i plan hitnih intervencija u zaštiti okoliša.

Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije donesen je za razdoblje 2007 – 2015. godine. U njemu su detaljno razrađeni ciljevi postupka s otpadom i uspostava jedinstvenoga, suvremenog sustava gospodarenja otpadom na području Županije.

Županijski plan intervencija u zaštiti okoliša usvojen je 2004. godine. Županija je donošenjem Županijskog plana intervencija u zaštiti okoliša osigurala stvaranje prijeko potrebnih organizacijskih preduvjeta za djelovanje nadležnih tijela u slučaju ekoloških nesreća.

javna ustanova prirodastrategija

zaštita okoliša

16

upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša

Slijedom promjena koje su donijeli novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji, koji je stupio na snagu 1. listopada 2007. i Zakon o zaštiti okoliša koji je stupio na snagu 2. studenoga 2007, Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu upravnih odjela i službi u Primorsko-goranskoj županiji, 2008. godine započeo je s radom županijski Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša u kojemu su ustrojena dva odsjeka: Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odsjek za zaštitu okoliša, komunalne poslove i kulturno-povijesno naslijeđe. Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo obavlja poslove izdavanja akata prostornog uređenja i gradnje u sjedištu u Rijeci za sve jedinice lokalne samouprave tzv. “riječkog prstena” te u šest ispostava: u Crikvenici, Delnicama (s izdvojenim mjestima rada u Čabru i Vrbovskom), Krku, Malome Lošinju, Opatiji i Rabu.

U Upravnom odjelu izdaju se dokumenti provedbe građenja, među koje se ubrajaju: rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, rješenja o izvedenom stanju, potvrde izvedenog stanja, uporabne dozvole i dozvole za uklanjanje. Također se izdaju akti provedbe dokumenata prostornog uređenja: lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog elaborata i rješenja o utvrđivanju građevne čestice.

kulturna baštinagraditeljstvo

putovima frankopana

Klizalište u Delnicama

Kaštel Grobnik

Cilj je djelovanja Županije u proteklom razdoblju bio očuvati, obnoviti i revitalizirati povijesno naslijeđe u funkciji kulturnog turizma. Županija je pomagala gradovima i općinama u obnovi vrijednih kulturno-povijesnih cjelina prema prihvaćenom Programu sanacije i revitalizacije kulturnih dobara za razdoblje 2005-2008. godine. Ovime su obuhvaćena dva projekta Putovima Frankopana – revitalizacija frankopanskih kaštela, te Sanacija i revitalizacija pojedinačnih kulturno povijesnih građevina. Ovaj projekt tematski sjedinjuje frankopanske kaštele Vinodola s ciljem da njihova obnova, revitalizacija i buduća namjena budu poveznica cjelovite priče o Frankopanima na našem području i prepoznatljiva turistička atraktivna ponuda. U projekt je uključeno 10 kaštela upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske:

• Bakar i Hreljin na području Grada Bakra,

• Nova Kraljevica i Grad Zrinskih na području Grada Kraljevice,

• Novi Vinodolski i Ledenice na području Grada Novog Vinodolskog,

• Drivenik, kula u Bribiru i Grižane na području Općine Vinodolske,

• Grobnik na području Općine Čavle.

Dosad je posve obnovljena kula u Bribiru; uređen je kaštel te su obavljene predradnje za uređenje Frankopanskog trga u Novom Vinodolskom; provedeni

Kraljevica

Bakar

su opsežni arheološki i rekonstruktivni radovi na Gradu Grobniku; sanirana su krovišta kaštela u Bakru i dvorca Frankopan – Nova Kraljevica. Za gradinu Hreljin, Grad Zrinskih u Kraljevici, Ledenice i Grižane izrađena je potrebna prethodna dokumentacija (snimak postojećeg stanja, arheološki istražni radovi i konzervatorsko idejno rješenje). Kaštel Drivenik nalazi se pred rekonstrukcijom i planiranim uređenjem ljetne pozornice. Za taj je projekt Primorsko-goranska županija izdvojila više od 16 milijuna kuna.

Županija svake godine pruža financijsku potporu jedinicama lokalne samouprave, vjerskim zajednicama i udrugama koje skrbe o kulturnim dobrima, temeljem prijave na godišnji natječaj i upućenog anketnog lista-prijavnice. Ovim je projektom obuhvaćeno više od 80 povijesnih građevina na području Županije, za što je utrošeno više od 7,76 milijuna kuna.

17

U proteklom mandatnom razdoblju Županija je nastavila s aktivnostima na uspostavi novoga jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom, u kojem najvažnije mjesto ima buduća Centralna zona za gospodarenje otpadom Marišćina. U ovom mandatnom razdoblju dovršen je otkup dijela zemljišta, dio je riješen putem postupaka izvlaštenja, dok je za mali broj preostalih čestica još uvijek u tijeku postupak izvlaštenja. Na temelju izrađene projektne dokumentacije ishođene su lokacijska, načelna i građevinska dozvole (za prve tri faze) za gradnju CZGO Marišćina.

Strateško je opredjeljenje Primorsko-goranske županije u vodoopskrbi povezati dosadašnjih više od 20 vodoopskrbnih sustava u tri velika podsustava županijskoga značenja (“Lokve”, “Rijeka”, “Novi Vinodolski”), koje bi kasnije trebalo spojiti u jedan jedinstveni sustav županijskog značenja, te dovesti vodu iz javnoga vodoopskrbnog sustava u područja koja još nemaju vodovod. Stoga Županija neprekidno ulaže u izgradnju i rekonstrukciju vodoopskrbnih sustava, čime se stvaraju preduvjeti za kvalitetan život i rad na ovome području te gospodarski razvoj. To se provodi putem više projekata, a u tijeku su sljedeći: regionalni vodoopskrbni sustav Gorskog kotara, vodoopskrba jugozapadnog dijela Grada Krka (tzv. Šotoventa), izgradnja vodovoda Rijeka-Krk, vodoopskrba liburnijskog područja i ostali projekti vodoopskrbe. U četiri godine Županija je u te projekte uložila 27,2 milijuna kuna.

vodoopskrba odvodnja otpadnih voda

Sufinanciranjem izgradnje i rekonstrukcije sustava odvodnje otpadnih voda, Županija pomaže u zaštiti izvorišta pitkih voda i mora, čime se stvaraju preduvjeti za osiguranje gospodarskog razvoja, posebice u turizmu. Osnovni je cilj provedbe programa pojačati izgradnju sustava odvodnje.

U proteklom četverogodišnjem razdoblju, uvažavajući potrebe sva tri područja Županije, u izradu dokumentacije i izgradnju sustava odvodnje, Županija je ukupno uložila 7,87 milijuna kuna, uglavnom za sufinanciranje gradnje sustava i proširenja mreže za naselja koja nisu imala sagrađen sustav odvodnje otpadnih voda, na području cijele Županije.

Neprekidnim ulaganjem u sustave odvodnje otpadnih voda, putem praćenja rezultata analiza kvalitete vode i mora, uočljivo je stalno poboljšanje kvalitete vode za piće i kvalitete mora za kupanje.

Maketa buduće županijske centralne zone za

gospodarenje otpadom

czgo marišćina

komunalne djelatnosti

Trasa vodovoda kod Omišlja na dijelu koji

prolazi ispod kompleksa Zračne luke RijekaShema regionalnog vodoopskrbnog sustava Gorskog kotara

18 prostorno uređenje

Kao izdvojena Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije započeo je s radom 1. siječnja 2008. godine, temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a kao pravni slijednik ranijeg Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje. Osnovna djelatnost Zavoda je izrada i praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja, promišljanje dugoročnog razvoja i izrada strateških dokumenata.

Misao vodilja rada Zavoda je spoznaja da je prostor u kojem živimo iznimna vrijednost koju treba krajnje racionalno koristiti, te da svaka njegova devastacija predstavlja trajni gubitak za naraštaje koje dolaze. Stoga svojim djelovanjem, putem izrade svih dokumenata iz svoje nadležnosti, Zavod nastoji omogućiti krajnje racionalno korištenje prostora u skladu sa zakonskim propisima, potrebama korisnika, ali i održivim korištenjem okoliša.

Sukladno tomu, Zavod provodi zacrtane Smjernice rada PGŽ 2005 –2009, gdje se među vodećim ciljevima ističe da bude “Županija po europskim mjerilima”. Stoga je 2008. godine Zavod uveo Sustav upravljanja kvalitetom prema Normi ISO 9001:2000 i dobio certifikat švicarske certifikacijske kuće SGS. U proteklom mandatnom razdoblju Zavod je ostvario brojne rezultate u području prostornog uređenja, održivog razvoja, zaštite okoliša i planiranja strateške infrastrukture, gdje je bio prisutan kao začetnik, nositelj izrade, koordinator ili suradnik u nizu projekata od strateškog značenja za Županiju.

Važeći Prostorni plan Primorsko-goranske županije izrađen je s ciljem da omogući racionalno korištenje prostora i prirodnih resursa te zaštitu prostora, ali i usmjeravanje gospodarskog i društvenog razvoja. Tijekom desetak godina od njegova nastanka došlo je do promjena polaznih pretpostavki, do novih spoznaja i rješenja, te su njegove izmjene i dopune neminovne.

• I. izmjena i dopuna Prostornog plana dovršena je tijekom 2008. godine, a postupak donošenja bit će dovršen 2009. godine. Njome je obuhvaćen samo dio područja Županije, a tematski je usmjerena na građevine od državnog interesa: autoceste i plinofikaciju (LNG i plinovodi). Odmah je pokrenuta i II. izmjena i dopuna Prostornog plana kojom se ciljano dopunjuje za građevine telekomunikacije. Za I. izmjenu i dopunu Prostornog plana utrošeno je 360 tisuća kuna.

• III. izmjena i dopuna Prostornog plana je sveobuhvatna i planira se u nekoliko faza. Od toga u 1. fazi do kraja 2008. godine je pokrenuta izrada niza stručnih podloga koje se odnose na izradu analiza, studija, potrebnih idejnih rješenja, elaborate opravdanosti zahvata i drugih podloga.

Zakonom o energiji utvrđena je obveza jedinica područne (regionalne) samouprave da u svojim razvojnim dokumentima promišljaju i planiraju energetske potrebe na svom području. Tijekom protekloga mandatnog razdoblja upravna tijela Županije u suradnji s ostalim institucijama potaknula su brojne nove razvojne projekte u energetskom sektoru, a osobito su važna nastojanja da se prirodni plin nametne kao ključni energent velikih energetskih objekata.

Županija je u suradnji s Energetskim institutom „Hrvoje Požar“ iz Zagreba i Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Rijeci 2006. godine dovršila izradu Strategije energetskog razvitka Primorsko-goranske županije. U okviru izrade Programa održivog razvoja otoka sjevernog Jadrana Zavod je analizirao cjeloviti energetski sektor te izradio studije i idejne projekte plinskog sustava gradova Krka, Cresa, Malog Lošinja i Velog Lošinja, te Raba. Ovim je projektima ispitana i potvrđena mogućnost razvoja plinskih sustava na kvarnerskim otocima.

Županija je krenula i u formiranje projekta Regionalne energetske agencije Primorsko-goranske županije, čime će se pokrenuti niz afirmativnih aktivnosti na poticanju korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, ali i globalnog gospodarenja energijom na razini Županije. Provedbom ovog projekta Županija će među prvima u Hrvatskoj stvoriti preduvjete sustavnog gospodarenja energijom na svom području te za to dobiti bespovratna sredstva Europske Unije.

zavod za prostorno uređenje pgž

izmjena županijskog prostornog plana

energetski kapaciteti

Izvadak iz GIS baze podataka prostornih

planova uređenja općina i gradova

Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o lociranju LNG terminala unutar industrijske zone DINA-Petrokemije u Omišlju

19

Primorsko-goranska županija vlasnik je imovine velike vrijednosti o kojima se treba brinuti na dobrobit njezinih građana. Sustavnom brigom za objekte u vlasništvu, Županija je u izvještajnom razdoblju povećala vrijednost svojih nekretnina za 135 milijuna kuna, ili 71,2 posto tako da vrijednost njezine nepokretne imovine na početku 2009. godine iznosi 324,7 milijuna kuna (tablica 1). Tako veliko povećanje vrijednosti imovine u vlasništvu Županije u

proteklom mandatnom razdoblju rezultat

je stalnih ulaganja u imovinu, kupnje novih

nekretnina za vlastite potrebe, ali i ulaganje

u nove sadržaje u postojećim objektima

zdravstva. Time je znatno podignuta razina

kakvoće pružanja zdravstvenih usluga,

značajno je povećan standard smještaja

korisnika usluga, a time i omogućeno

našim zdravstvenim ustanovama razvijanje

zdravstvenog turizma.

Od prvobitnog skloništa za nezbrinute životinje, projekt Centra za dobrobit životinja u Klani u konačnici je prerastao u Edukacijsko-rehabilitacijski centar, koji u dijelu ima sadržaje namijenjene zbrinjavanju napuštenih životinja, a preostali prostor namijenjen je sadržajima u funkciji izobrazbe djece predškolskog i školskog uzrasta. Do danas su u Općini Klana stvoreni prostorno planski preduvjeti i izrađena sva dokumentacija za ishođenje lokacijskih dozvola za građevine infrastrukture i građevine Centra. Ovaj projekt o kandidirat će se za pretpristupne fondove Europske Unije.

I područje Platka u Prostornom planu Primorsko-goranske županije određeno je kao građevina sporta i rekreacije od županijskog značenja. Aktivnosti na izradi Urbanističkog plana uređenja Sportsko-rekreacijskog centra Platak traju cijeli protekli mandat, a ukupno je u tom razdoblju za pripremnu dokumentaciju utrošeno 1,640.000 kuna proračunskih sredstava.

Županijsko je poglavarstvo podržalo i izgradnju Memorijalnog centra na Matić poljani u spomen smrznutim partizanima u Drugome svjetskom ratu. Izrađen je idejni projekt, pribavljeni posebni konzervatorski uvjeti, ishođena lokacijska dozvola, izrađen parcelacijski elaborat, a za 135.470 kuna kupljeno je zemljište na kojem se planira graditi Memorijalni centar. Do kraja 2008. godine ukupno je utrošeno 266 tisuća kuna sredstava iz Županijskog proračuna.

objekti županijskog značaja

upravljanje imovinom

Ustanova/ostalo 2005. 2009. 2009/2005 Zdravstvene ustanove 166,871.643 260,057.196 155,8Dom zdravlja Primorsko-goranske županije 23,577.717 34,247.105 145,3Lječilište Veli Lošinj 36,755.973 37,910.561 103,1Thalassotherapia Crikvenica 51,704.459 66,360.825 128,3Thalassotherapia Opatija 34,248.393 87,934.516 256,8Psihijatrijska bolnica Rab 20,585.101 33,604.189 163,2Ostale nekretnine 22,847.370 64,705.501 283,2Zgrada Rektorata 15,237.115 16,132.540 105,9Zgrada u Ulici Janka Polića Kamova 19 1,000.000 1,000.000 100,0Zgrada u Ciottinoj 17 b 6,553.555 6,553.555 100,0Garaža 56.700 56.700 100,0Zemljište i ruševina Polane - 174.402 -Zgrada Metalske škole i dvorište - 19,080.000 -Zgrada u Ulici Slogin kula 2 - 18,277.833 -Matić poljana - 135.471 -Zgrada u Ulici Josipa Završnika 7 - 3,295.000 -

Ukupna vrijednost nekretnina 189,719.013 324,762.697 171,2

Zgrada u Ulici

Slogin kula 2

Zgrada na Rivi 10

u kojoj se nalazi

Upravni odjel za

graditeljstvo i zaštitu

okoliša

Thalassotherapia Opatija najveća investicija

PGŽ-a

Simulacija rekonstrukcije Doma na

Platku u hotel s 3 zvjezdice

20

Ukupna dužina morske obalne crte u Primorsko-goranskoj županiji iznosi 1.065 kilometara, od čega obale kopna 133 kilometra, a obale otoka 932 kilometra. Utvrđivanje granice pomorskog dobra i upis pomorskog dobra u katastar i zemljišne knjige, temeljni je preduvjet za upravljanje i gospodarenje pomorskim dobrom, a do kraja 2009. godine planirano je utvrditi granicu pomorskog dobra na ukupno 364 lokaliteta, u ukupnoj dužini od 374 kilometara, što je 35,1 posto ukupne dužine obalne crte u Primorsko-goranskoj županiji.

Tijekom razdoblja od 2005. do 2009. godine granica pomorskog dobra utvrdit će se na 98 lokaliteta, u ukupnoj dužini od 198 kilometara, za što Županija planira uložiti približno pet milijuna kuna. Nakon utvrđivanja granica pomorskog dobra slijede složeni postupci do konačnog upisa pomorskog dobra u katastar i zemljišne knjige u kojima sudjeluju i provode nadležna tijela Državne geodetske uprave, općinskih državnih odvjetništava i općinskih sudova.

Koncesioniranje pomorskog dobra u funkciji je održivog razvoja i gospodarenja pomorskim dobrom, a postupak je moguće započeti nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra provedena u katastru i zemljišnim knjigama, sve u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom. Na području Županije trenutno je na snazi 81 koncesija županijskog značenja, od kojih 27 koncesija za luke posebne namjene (11 brodogradilišnih luka, sedam sportskih luka, sedam luka nautičkog turizma, dva sidrišta) i 54 koncesije dodijeljene na izvanlučkom području (tri uzgajališta riba i školjki, 36 plaža i 15 ostalih koncesija), te 25 koncesija državnog značenja.

Primorsko-goranska županija osnovala je osam županijskih lučkih uprava: Bakar – Kraljevica, Cres, Crikvenica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija – Lovran – Mošćenička Draga i Rab, putem kojih upravlja s 55 luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značenja. Svaka je županijska lučka uprava imala u razdoblju od 2005. do 2009. godine, sukladno svojim financijskim mogućnostima, značajna ulaganja.

granice pomorskog dobra

koncesije i upravljanje i lučkim područjima

priprema izgradnjeprojekata prometneinfrastrukture

pomorsko dobro i promet

Pokrenut je postupak za izradu Prostorno i prometno integralne studije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke te je osam partnera (Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Autocesta Rijeka – Zagreb d.d., Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., Lučka uprava Rijeka i HŽ infrastruktura d.o.o.) potpisalo Sporazum o zajedničkom financiranju njezine izrade. Svrha je izrade Studije da se definira plan aktivnosti i osuvremenjivanja pojedinih segmenata prometne infrastrukture koji će se predložiti na usvajanje resornom ministarstvu i ostalim nadležnim državnim tijelima i institucijama. Studija će se izraditi do kraja 2009. godine, a sadržavat će prostorno-tehničku studiju, prometnu studiju i prethodnu studiju. Za izradu prostorno i prometne integralne studije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, koja bi se trebala izraditi do kraja 2009. godine, planirano je 550 tisuća kuna.

Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke odredit će trasu nizinske željezničke pruge te dati odgovore na pitanja kako će ravničarska pruga ući i izaći iz Rijeke, gdje će se nalaziti tunel kroz Ćićariju i da li treba graditi željeznički odvojak prema Krku. Vježba Eko-more

U luci Merag na Cresu Županija je financijski

potpomognula dogradnju rampe

Brza ekološka brodica EKO13/4

GIS granica pomorskog dobra

21

Na području Primorsko-goranske županije nalaze se četiri aerodroma: Zračna luka Rijeka, Zračno pristanište Mali Lošinj, Zračno letjelište Grobnik i Zračno letjelište Unije. Radi revitalizacije i poticanje zračnog prometa, u Zračnu luku Rijeka uložena su novčana sredstva u iznosu od 1,65 milijuna kuna i time je dan značajan doprinos otvaranju novih međunarodnih zračnih linija. U 2006. i 2007. godini postignut je rekordan promet, godišnje više od 160 tisuća putnika.

Županija je za godišnje subvencioniranje zračnog prijevoza putnika na relaciji Unije – Mali Lošinj – Unije izdvajala po 400 tisuća kuna.

U prethodnom četverogodišnjem razdoblju Hrvatske autoceste obavljale su pripreme i gradnju autoceste na dionici Granični prijelaz Rupa – Jurdani, te pripremne aktivnosti za gradnju na dionici Križišće – Žuta Lokva. Pripremne aktivnosti za izgradnju autoceste na dionici Permani – Soboli započele su 2005. godine.

Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. u posljednje je četiri godine dogradila puni profil autoceste Rijeka – Zagreb u dužini od 55,57 kilometara. Koncesijsko područje Autoceste Rijeka –Zagreb d.d. prošireno je 2007. godine na odsječak autoceste od čvora Orehovica do graničnog prijelaza Rupa i od čvora Orehovica do čvora Križišće, uključujući pristupnu cestu od čvora Draga do Grada Rijeke te pristupnu cestu od čvora Križišće do Krčkog mosta i Krčki most. Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. preuzimanjem Riječke obilaznice, preuzela je i obvezu izgradnje južnog kolnika obilaznice Grada Rijeke na dionici Orehovica – Diračje čija je izgradnja započela 2008., a bit će dovršena ove godine.

Županija putem Županijske uprave za ceste Primorsko-goranske županije (ŽUC) skrbi o 610 kilometara županijskih i 339 kilometara lokalnih cesta. Tijekom proteklog razdoblja Županija je gradovima i općinama za sufinanciranje održavanja županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta dodijelila kapitalnih pomoći u ukupnom iznosu od 4,55 milijuna kuna. Najznačajniji radovi održavanja cesta izvedeni su na području gradova Kastav i Kraljevica te općina Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Lokve, Ravna Gora i Skrad. Osim navedenoga, Županija je izdvojila 700 tisuća kuna za projekt postavljanja “smeđe” turističke signalizacije kojima je označeno 111 najznačajnijih turističkih lokaliteta, te 100 tisuća kuna za potrebe održavanja znakova obavijesti na cestovnim granicama Županije.

zračni prometcestovna infrastruktura

ulaganje u županijske i lokalne ceste

Sanacija kolnika na županijskoj cesti 5019 u

Spinčićima

Uređenje potpornog zida na županijskoj cesti

5051 na Preluku

Brza cesta Orehovica – Draga – Sv. Kuzam/

Bakar snimljena tijekom gradnje 2006. godine

Zračno pristanište Mali Lošinj

Zračna luka Rijeka

22

ustanova ivan matetić ronjgov, viškovo

Putem bogate programske aktivnosti, Ustanova posebni naglasak daje čakavskom izričaju, napose glazbenom i književnom, te njegovanju izvorne kulturne tradicije na području Županije i u susjednim područjima. Smještena je u Spomen domu Ivan Matetić Ronjgov u Viškovu, koji godišnje posjeti više od dvije tisuće posjetitelja i sudionika manifestacija.

U razdoblju od 2005. do 2008. godine održano je 36 Večeri pul Matetićevega ognjišća. Jednom godišnje se održava Mantinjada pul Ronjgi, a Matetićevi dani kao bienalne trodnevne manifestacije održane su 2006. i 2008. godine. Smotra pjevačkih zborova Kanat pul Ronjgi održana je tri puta; sudjelovalo je ukupno 38 zborova s oko 1.600 pjevača amatera, a susreti glazbenih škola održavaju se jednom godišnje. Županija je rad ustanove pratila sa 4,1 milijuna kuna.

županijske ustanove u kulturi

pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja, rijeka

U razdoblju od 2005. do 2009. godine organizirane su 43 izložbe i to 11 gostujućih i 32 s građom iz fundusa, od kojih 13 izvan prostora Muzeja. Kao najuspješnije izdvajaju se izložbe Hrvatski Apoksiomen u organizaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, te Jaslice svijeta Međunarodnog muzeja rođenja iz Betlehema. Od muzejskih izložaba izvanredan je uspjeh imala izložba Bašćanska ploča – riječju, slikom, zvukom te Tragovi vremena – Adamićevo doba. Već tradicionalna manifestacija uz Međunarodni dan muzeja postaje Noć muzeja koja okuplja mnoštvo posjetitelja.

Muzejski fundus je obogaćen otkupom 529 predmeta, a muzeju je darovano 97 predmeta. Županija je rad muzeja financirala sa 16,9 milijuna kuna.

prirodoslovni muzej, rijekaSpecijalizirani regionalni muzej koji je

u navedenom razdoblju obilježio 130. obljetnicu utemeljenja i 60. obljetnicu javnog djelovanja, te ostvario planirane programe i aktivnosti u skladu s osiguranim financijskim sredstvima.

Uz ihtiološku i paleontološku zbirku, koje su već imale vrijednost zbirki A kategorije zbog novih tipova vrsta, status zbirke A kategorije dodijeljen je i botaničkoj zbirci zbog nalaza nove vrste Edrianthus pulevici (holotip). Ostale zbirke (21) kategorizirane su u zbirke B (europsko značenje) i C (regionalno značenje) kategorije.

Osmišljeni su i uređeni novi stalni postavi: u dvorištu Muzeja Botanički vrt uz prigodno izdavanje CD-roma Vegetacija Primorsko-goranske županije, stalni postav Kukci riječkog područja. Godine 2007. predstavljene su web stranice Muzeja za koje je dobiveno priznanje Web top 100, kao jedne od 10 najboljih web stranica u kategoriji znanost, obrazovanje i kultura. Županija je rad muzeja financirala sa 9,3 milijuna kuna.

kultura

Izložba Hrvatski Apoksiomen bila je jedna od

najuspješnijih u Pomorskom i povijesnom

muzeju Jedan od postava Prirodoslovnog muzeja Mantinjada pul Ronjgi

23

Na području Županije djeluju 62 osnovne škole, od kojih su četiri privatne škole s pravom javnosti. Djelatnost osnovnog školstva u nadležnosti Županije odvija se u 30 matičnih i 57 područnih škola. Školske 2008/2009. godine osnovne škole pohađa 10.307 učenika, a u školama je 1.361 zaposlenik (školske 2005/2006. bilo je 10.728 učenika, i 1.371 zaposlenika).

Na području Županije djeluju 33 srednje škole, od kojih su dvije privatne škole s pravom javnosti, te sedam učeničkih domova od kojih su pet samostalne ustanove, a dva su u sklopu srednjih škola. Županija je decentralizacijom 2002. godine preuzela osnivačka prava nad 30 srednjih škola, a financiranje 31 srednje škole. Školske 2008/2009. godine škole pohađa 11.139 učenika, a u školama je 1.536 zaposlenika (školske 2005/2006. bilo je 12.252 učenika, a u školama 1.568 zaposlenika).

Županija je preuzela osnivačka prava i financiranje šest učeničkih domova, a 2008. godine i sufinanciranje jednog doma čiji je osnivač vjerska zajednica. Školske 2008/2009. godine smješteno je 848 učenika uz 116 zaposlenika.

Županijskim proračunom financiraju se materijalni troškovi, kapitalna ulaganja, nabava opreme i investicijska ulaganja za navedene osnovne i srednje škole, te investicijska ulaganja i subvencija smještaja i prehrane učenika za učeničke domove. Cilj je programa da se svim učenicima omogući stjecanje kvalitetnog obrazovanja i uspješnog razvoja potencijalnih sposobnosti uz jednake uvjete.

Uz financiranje županijskih ustanova školstva putem minimalnog zakonskog standarda, osiguravana su im dodatna sredstva i iz izvornih prihoda Županije za programe iznad zakonskog standarda. Time su ostvareni uvjeti za kvalitetnije obrazovanje.

Od zaista brojnih programa izdvajamo:

1. Program za poticanje kreativnog rada učenika, kojim je godišnje obuhvaćeno do 1.400 učenika osnovnih i srednjih škola, a u protekle četiri godine financiran je s ukupno oko 1,4 milijuna kuna.

2. Program produženog boravka za učenike – putnike, od 2004. godine provodi se na svim područjima Županije. Program godišnje obuhvaća oko 280 učenika u oko 15 osnovnih škola, a u protekle četiri godine financiran je s ukupno oko 1,7 milijuna kuna.

3. Program prijevoza učenika s posebnim potrebama (cerebralna paraliza), polaznika posebnih odjela Ekonomske škole Mije Mirkovića u Rijeci, od 2005. do 2007. godine financiran je s ukupno oko 300 tisuća kuna.

4. Edukativni program prevencije nasilja, radi suzbijanja i pravovremenog otkrivanja nasilnog ponašanja u roditeljskom domu, na ulici, ili u odgojno-obrazovnim ustanovama. U program je godišnje uključeno dvadesetak osnovnih i isto toliko srednjih škola s oko 3.200 učenika. U protekle četiri godine financiran je s ukupno oko 550 tisuća kuna.

Iznimno značajan je i kapitalni program „Škola na daljinu“ kojim su male područne škole na otocima Susku, Unijama i Iloviku vizualno i auditivno povezane s matičnom školom Mario Martinolić u Malom Lošinju, a naknadno je u program uključena i Područna škola u Velom Lošinju. Ukupna vrijednost programa (uređenje zgrada, nabava i ugradnja opreme) iznosila je 4,2 milijuna kuna, a dio koji je financiran putem Županije iznosio je tri milijuna kuna.

obrazovanje

osnovne i srednje škole

programi iznad standarda

Nova škola u Dobrinju otvorena je u veljači

2007 g.

U Smjernicama razvoja iz 2005. godine Županija se opredijelila za kapitalne razvojne projekte u društvenim djelatnostima kako bi poticala održivi razvoj, osobito na području Gorskog kotara i otoka. U razdoblju od 2005. do 2008. godine Županija je iz Proračuna osiguravala sredstva za financiranje ili u suradnji s ministarstvima i jedinicama lokalne samouprave za izgradnju i opremanje školske sportske dvorane u Rabu, Vrbovskom, Malinskoj i Bakru.

Županija je financirala izgradnju nove škole u Dobrinju, dogradnju osnovne škole Jurja Klovića u Triblju, uređenje fasade Srednje talijanske škole u Rijeci, dogradnju srednje škole Dr. A. Barca u Crikvenici, izgradnja klizališta u Delnicama, izgradnju sportskog centra u Ravnoj Gori, sportske dvorane u Čavlima, unutarnje uređenje zgrade Pomorskog i povijesnog muzeja u Rijeci, opremanja škola kao i razna druga ulaganja. U narednom se razdoblju očekuje početak gradnje novih kapitalnih projekata čiju je pripremu projektne dokumentacije Županija sufinancirala prethodnih godina, od kojih su najznačajniji: izgradnja novih školskih sportskih dvorana u Krku, Kastvu i Matuljima, dogradnja zgrade osnovne škole u Cresu, izgradnja nove školske zgrade u Baški, te izgradnja novoga srednjoškolskog centra u Rijeci.

programi kapitalne izgradnje i opremanja objekata

Zgrada Srednje talijanske škole u Rijeci

24

Putem programa javnih potreba, financijski se podupiru razni programi u odgoju i obrazovanju, kulturi, sportu i tehničkoj kulturi ustanova, udruga i pojedinaca. Cilj je programa poticati ravnomjerni razvoj društvenih djelatnosti na području Županije.

U razdoblju od 2005. do 2008. godine za programske aktivnosti u javnim potrebama utrošeno je ukupno 53,46 milijuna kuna, a sredstva su, u odnosu na 2005. godinu, povećana za oko 30 %. Osigurana su i sredstva za sufinanciranje investicijskih ulaganja u objekte prosvjete, kulture i sporta ustanovama, jedinicama lokalnih samouprava ili neprofitnim organizacijama, u ukupnom iznosu od oko 11 milijuna kuna. Sredstva za sufinanciranje kapitalnih projekata u javnim potrebama iznosila su oko 12 milijuna kuna, uključivši i plan za 2009. godinu.

Programima javnih potreba u području odgoja i obrazovanja dodijeljene su stipendije, financirana natjecanja, susreti i smotre u znanju, vještinama i umijećima za učenike osnovnih i srednjih škola na županijskoj, međužupanijskoj, državnoj i međunarodnoj razini, zatim potpore tradicionalnim manifestacijama, programskim aktivnostima, izobrazbi stručnih kadrova, izdavačkoj djelatnosti u funkciji odgoja i obrazovanja, programima i projektima visokih učilišta i znanstvenih institucija, te posebnim projektima u funkciji odgoja i obrazovanja od interesa za Županiju. U vremenskom razdoblju od 2005. do 2008. godine financiran je 471 program, za što je utrošeno oko 11 milijuna kuna.

Stipendiranje studenata deficitarnih zanimanja provodilo se u skladu s Pravilnikom o kriterijima za dodjelu županijskih stipendija studentima deficitarnih zanimanja. Broj stipendista povećao se od 30 u 2005. godini na 42 u 2009. godini. Stipendije su dodjeljivane prvenstveno za “proizvodna” zanimanja, a potom za nastavnička, umjetnička i ostala. U razdoblju od 2005. do 2008. godine za ovu je namjenu utrošeno ukupno 1,55 milijuna kuna.

Putem programa javnih potreba u kulturi sufinancirani su sadržaji od posebnog interesa za Županiju ili lokalnu zajednicu koje su provodile ustanove u kulturi, udruge te ostale pravne i fizičke osobe. Od 2005. do 2008. godine financirano je 1.215 programa, za što je utrošeno 17,2 milijuna kuna.

Sufinancirani su i programi ustanova u kulturi čiji osnivač nije Županija, ali su programskom djelatnošću značajne za cijelu Županiju (HNK Ivana pl. Zajca, Sveučilišne knjižnice, Gradske knjižnice Rijeka, Gradskog kazališta lutaka, Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja Grada Rijeke, Ustanove dr. Ivan Kostrenčić Crikvenica i drugih).

S ukupno 1,1 milijuna kuna financirana je Goranska bibliobusna služba u Gorskom kotaru i ostalim brdskim dijelovima Županije. Usluge bibliobusa koristili su građani s područja devet gradova i općina s ukupno 33 stajališta u 24 naselja.

Prosječno 28 kulturnih manifestacija sufinancirano je godišnje u funkciji predstavljanja lokalne zajednice i turizma,

kapitalni projekti i javne potrebe

društvene djelatnosti

Znanstveno-tehnologijski park će promovirati

poduzetništvo u znanstvenoj zajednici

Od 37 hektara površine bivše vojarne studenti i

studentski sadržaji će u Sveučilišnom kampusu

zauzeti čak 28 hektara prostora - niče zgrada

Građevinskog fakulteta

odgoj i obrazovanje kultura

Lubeničke glazbene večeri

Financiranje programskih aktivnosti u javnim potrebama (u kunama)

Program javnih potreba Godina Ukupno

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. plan

U odgoju i obrazovanju 1,842.726 1,882.317 2,035.734 2,616.981 2,525.000 10,902.758

U kulturi 3,147.677 3,115.071 3,813.536 3,620.783 3,458.000 17,155.067

U sportu 3,570.000 3,454.000 5,120.563 5,292.088 5,010.000 22,446.651

U tehničkoj kulturi 560.000 558.609 580.000 640.000 617.285 2,955.894

Ukupno 9,122.408 9,012.003 11,551.840 12,171.860 11,610.285 53,460.370

25

U oko 250 udruga tehničke kulture na području Županije uključeno je oko šest tisuća aktivista. U razdoblju od 2005. do 2008. godine u Programe javnih potreba za programe tehničke kulture izdvojeno je 2,96 milijuna kuna, a sufinancirana su 336 programa. Temeljni oblik rada u udrugama tehničke kulture su obrazovne aktivnosti, posebice mladih, a provode se putem programa za darovite učenike i mladež (informatika, Škola robotike, astronomske radionice, male škole radiotehnike, programi zaštite i ekološkog stanja okoliša i sl.).

U Županiji je registrirano oko 800 aktivnih udruga sportske djelatnosti, od kojih je 540 udruženo u županijske saveze. U razdoblju od 2005. do 2008. godine za programske aktivnosti u sportu izdvojeno je 22,45 milijuna kuna, a sufinanciralo se ili financiralo ukupno 750 programa u sportu. Posebno su vrednovani programi amaterskih ak-tivnosti i sportskih programa za mlade, sportovi na vodi, te zimski sportovi i šah na području Gorskog kotara. Najveći se iznos proračunskih sredstava utrošio za sufinanciranje organizacija državnih i međunarodnih sportskih natjecanja na području Županije, te za sudjelovanje sportaša i sportskih udruga na državnim i međunarodnim sportskim natjecanjima.

Za provedbu sustava županijskih natjecanja školskih sportskih klubova osnovnih i srednjih škola, u kojima sudje-luje oko 6,5 tisuća učenika, 475 mentora-voditelja i 375 ostalih sportskih djelatnika godišnje, utrošeno je 1,2 milijuna kuna. Dio proračunskih sredstava ostvaren je za sportske programe invalidnih osoba i invalida Domovinskog rata, odnosno za sufinanciranje organizacije i sudjelovanja na državnim prvenstvima u 11 sportova i sudjelovanja na međužupanijskim sus-retima invalida.

Od 2007. godine osigurava se potpora omladinskim “pogonima” prvoligaških klubova, i to za nogomet, rukomet, košarku, odbojku, vaterpolo, boćanje, kuglanje i stolni tenis.

tehnička kulturasport

od kojih su značajnije Ljetne priredbe Krk, Goranovo proljeće, Zajčevi dani, Riječke ljetne noći, Kastafsko kulturno leto, Kraljevičko ljeto, Lubeničke glazbene večeri, Rapske glazbene večeri, Crikveničko ljeto, Margaretino ljeto, Osorske glazbene večeri, Festival pučkog teatra Omišalj – Čavle, Jesen u Kostreni, Grobnička skala, Dani Tramontane, Bašćinski glasi i ostali, za što je utrošeno oko dva milijuna kuna.

Praćeni su muzejski, galerijski i likovni programi u provedbi strukovnih i ostalih udruga, pomagani su razni glazbeni programi i sufinancirani su kazališno-scenski programi amaterskih kazališta i udruga. Posebno je značenje dano programima katedri čakavskih sabora (Grobnišćine, Opatije, Klane, Kornića, Škrljeva i Novog Vinodolskog), radi očuvanja i razvoja domaće čakavštine i njezinog prenošenja kulturnog naslijeđa budućim naraštajima.

Županija svake godine sa značajnim

financijskim sredstvima potpomaže programe

javnih ustanova u kulturi

Izbor najboljih sportaša i sportskih momčadi za 2007. godinu

Primanje dobitnika državnih godišnjih nagrada

Faust Vrančić i Hrvatske zajednice tehničke kulture

Pilotski klub Krila Kvarnera

26

dom zdravlja primorsko-goranske županije

U ovom se mandatnom razdoblju uspjelo urediti i opremiti Centre za dijalizu na Lošinju i na Rabu te osposobiti medicinski kadar za provedbu ovoga zahtjevnoga medicinskog postupka. Dijalize na Lošinju i Rabu započele su s radom u lipnju 2007. godine i organizirane su pri Domu zdravlja Primorsko-goranske županije – Ispostava Mali Lošinj i Ispostava Rab.

Pri Domu zdravlja u 2008. godini započeo je s radom Centar za palijativnu skrb u kojem su zaposlena dva liječnika, dvije medicinske sestre, a kao vanjski suradnici još se prema potrebi angažiraju psiholog i fizioterapeut. Ovo je mobilan tim i opslužuje područje Grada Rijeke, te područja gradova i općina “riječkog prstena”.

ustanova za hitnu medicinsku pomoć u rijeci

U ovom je mandatnom razdoblju nabavljeno 12 vozila za hit