Broj 186. Godina V. 2. svibnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

Hrvatska gorska sluæ ba spaπ avanja provela vjeæ bu traganjai spaπ avanja na Velebitu

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Velebitski Dabar 2008- uspjeπna akcija iskusnih volontera

naslovna strana besplatna 04/29/08 13:35 Page 1

02 strana slika cijela.qxd 04/29/08 12:49 Page 2

Ofset u Kuvajtu

Æ elja za izazovima i adrenali-nom te ponajprije altruizam jestono πto ih Ëini predodreenimaza naizgled nemoguÊe misije, asvaki spaπeni æivot plaÊa jekoju im nitko ne bi mogaonadomjestiti

Jednodnevni boravak ministraobrane Karlovcu i KarlovaËkoj æu-paniji iskoriπten je, osim za posjetZ apovjedniπtvu HKoV-a, i za obi-lazak lokacija vaænih i za civilnuzajednicu. I vojska i civilna zajed-nica prilagoavaju se sadaπnjimtrendovima…

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u Z agrebaËkoj banci 30101-6 20-2500-328106 0. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 236 0000-1101321302 poziv na broj16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E MPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Sluæba za odnose s javnoπÊu i novaËenje sasvoja tri odjela pokriva rad s medijima i orga-nizaciju razliËitih "dogaaja“, odnos s mladompopulacijom i civilnim strukturama, te se brineo pravu "jednakih moguÊnosti“ za sve, a javno

poduzeÊe Z riny i Kommunikacios SzolgaltatoKht. izdaje publikacije, promotivni materijal za

potrebe Ministarstva i vojni Ëasopis...

S t r a n a 4

Ofset u Kuvajtu, za razliku od mnogih drugihzemalja, primjenjuje se i kod nabave civilne ivojne opreme iz inozemstva. Razlika je u to-me πto je kod nabave civilne opreme obveza

primjene ofseta kod vrijednosti ugovora od10 milijuna KD, dok je za nabavu vojne opre-

me to obvezatno veÊ kod tri milijuna KD

S t r a n a 2 1

S t r a n a 9

Ministar obrane BrankoVukeliÊ posjetio Zapovjed-niπtvo HKoV-a u Karlovcu

Naslovnicu snimio T omislav BR A ND T

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Hrvatska gorska sluæbaspaπavanja provela vjeæbutraganja i spaπavanja naVelebitu

Izaslanstvo Sluæbe za odnose s javnoπÊu i informiranje u posjetusrodnoj sluæbi MO Republike Maarske

S t r a n a 1 2

03 strana 04/30/08 09:24 Page 3

2. svibnja 2008.4

N akon posjeta zapovjedniπtvima H R M -a i H R Z-a,ministar obrane R H Branko V ukeliÊ posjetio je 25.travnja i treÊu granu O SR H -a, H rvatsku kopnenu

vojsku, brojnoπÊu najveÊu komponentu naπih O ruæanihsnaga, svojevrsno "srce" cijelog vojnog sustava, koja imaviπe od 11 000 vojnika.

Zapovjedniπtvo H K oV -a nalazi se u K arlovcu, gradukoji je uvijek na neki naËin bio obiljeæen vojnim zna-Ëenjem i nazoËnoπÊu, joπ od daleke proπlosti i V ojnekrajine, ali i nedavnog D omovinskog rata. T ada se us-pjeπno obranio od agresora i sprijeËio da H rvatska bu-de presjeËena na pola i da sjever i jug naπe zemlje bu-du razdvojeni.

J ednodnevni posjet ministra obrane na Ëelu M O R H -ovog izaslanstva (uz njega su bili i dræavni tajnik Æ eljkoGorπiÊ i glavni inspektor obrane general pukovnik M a-rijan M arekoviÊ) nije bio tek kurtoazan i simboliËan. UK arlovcu i K arlovaËkoj æupaniji trenutaËno se provodi

J e d no d ne vni bo ravak m inistra o brane K arlo vc u i K arlo vaË k o j æ u p aniji isk o r i π te n je ,o sim z a p o sje t Z ap o vje d ni π tvu H K o V -a, i z a o bilaz ak lo k ac ija vaæ nih i z a c ivilnu z a-je d nic u . I vo jsk a i c ivilna z aje d nic a p r ilag o avaju se sad aπ njim tr e nd o vim a i su rad njane k ad o d vo je nih je d inic a p o staje sve inte nz ivnija…

U sluæbi obrane i civilne zajedniceM inistar obrane B ranko VukeliÊ posjetio Zapovjedniπ tvo H rvatske kopnene vojske u K arlovcu

Domag oj VLAH O VI∆ , s nimio Davor K IRIN

Prezentacija H K oV -a

04-07 strana 4/30/08 10:32 AM Page 4

2. svibnja 2008. 5

OS RH

viπe aktivnosti, ne samo usvezi s H K oV -om nego i snekim pitanjima koja se ti-Ëu O SR H opÊenito, a aktu-alni je naglasak na civilno-vojnim odnosima. Bez obzi-ra na vojniËku tradiciju togpodruËja, i vojska i civilnazajednica prilagoavaju se

sadaπnjim trendovima i suradnja nekad odvojenih jedi-nica postaje sve intenzivnija. Stoga je ministar proveodosta vremena u obilasku zanimljivosti lokacija u æupa-niji, usput razgovarajuÊi s predstavnicima lokalnih vlas-ti, gradonaËelnikom K arlovca D amirom J eliÊem i æupa-

nom K arlovaËke æupanijeIvicom H orvatom. Imao jevremena i za medije, Ëak utri navrata dajuÊi izjave narazliËitim lokacijama i od-govarajuÊi na razliËita pi-tanja, od "lokalnog", ali i"opÊeg" karaktera.

Sluæbeni posjet zapoËeoje sveËanim doËekom izas-

lanstva pred Zapovjedniπt-vom H K oV -a. M inistra jepozdravio zapovjednikgrane, general pukovnikM laden K ruljac, uz sveËa-ni vojniËki postroj i zvuko-ve glazbe O rkestra H V -a,te nazoËnost generalaSlavka BariÊa, zamjenikanaËelnika GSO SR H -a.Izaslanstva su se potomuputila prema O perativ-nom srediπtu H K oV -a,

gdje je odræana prezentacija grane. NajsveËaniji trenu-tak bio je otkrivanje spomen-obiljeæja poginulim pripad-nicima H K oV -a, postavljenog na proËelje zgrade Zapo-vjedniπtva. M inistar je podsjetio da se "i danas sjeÊamopoginulih branitelja, jer da nije bilo te ærtve, mi danasne bismo bili ovdje", ujedno uputivπi Ëestitke generaluK ruljcu i autoru spomenika Ivanu A ntonoviÊu.

"Vrata slave" na proË eljuUmjetniËko djelo Ivana A ntonoviÊa, postavljeno na

ulazu u Zapovjedniπtvo H K oV -a, "jasno je odavanjepoËasti ærtvi koju su hrvatski branitelji dali da H r-

vatska bude slobodna". Spomenik je posveÊen svimpripadnicima K opnene vojske koji su pridonijeli hr-vatskoj slobodi, bilo kao pripadnici operativnih zo-na, zbornih podruËja, korpusa ili H K oV -a. Ideja sepojavila proπle godine, a realizirana je uz uvjet dasve "ne bude previπe pompozno ili skupo, a da seopet uklapa u proËelje zgrade Zapovjedniπtva", re-

kao je general K ruljac. Spomenik se zove "V rata sla-ve", a prikazuje vojnike s maËem, simbolom vojnikaod A leksandra V elikog do danas. T ri maËa koja ne

dræe vojnici simboliziraju poginule i nestale pripad-nike H K oV -a iz D omovinskog rata.

N ATO, opremanje, modernizacija..."© to se tiËe M O R H -a i O SR H -a, H rvatska je spremna

za punopravno Ëlanstvo u Savezu", odgovorio je minis-tar obrane na novinarski upit. "Sve zadaÊe ispunjavajuse na vrijeme i upravo su O SR H i hrvatski vojnik te na-

πe sudjelovanje u meunarodnim misijama bili jedandobar veleposlanik naπe zemlje u zemljama NA T O -a",

dodao je. © to se tiËe modernizacije, istaknuo je da "ima-mo projekcije svega πto bi trebalo napraviti do 2015.

godine glede nabave naoruæanja i opreme, ali posebnoje vaæan standard æivota i rada u vojarnama, i to je da-nas bilo posebno istaknuto. Æ elimo imati kvalitetnog,

educiranog, struËnog i motiviranog hrvatskog vojnika".

D ragovoljni roË niciO pripremama pravilnika

o dragovoljnom sluæenju isvemu ostalom πto ide uzto raspravljalo se tijekomposjeta, a æelja je da prviroËnici poËnu sa sluæe-

njem u kolovozu ili rujnuove godine. "Za to moramoosigurati uvjete, vojarne ipravilnike i provesti pro-

midæbenu akciju", rekao jeministar V ukeliÊ.

PoveÊ anje plaÊ a djelatnimvojnim osobama

Navedena tema u posljed-nje je vrijeme zaokupila

dosta prostora u hrvatskimmedijima. Naravno, dotak-

nuta je i ovom prilikom.M inistar je izrazio uvjere-nje da Êe "reakcije biti vrlodobre i pozitivne. K oefici-jenti se mijenjaju nakonπest godina, i u prosjeku

poveÊanje iznosi dvanaes-tak posto". T o je jasna po-ruka hrvatske V lade i dr-æavnog vrha da za ono πtoæelimo od H rvatske vojske,vezano za Ëlanstvo u NA -T O -u, ali i ostale obveze izUstava, kao i popunjavanjevojske mladim i struËnimljudima, treba osigurati

adekvatne uvjete i status.P redviena sredstva osigu-rana su proraËunom i pred-viena D P R -om, i tu nema

nikakvih iznenaenja,zavrπio je ministar.

04-07 strana 4/30/08 10:33 AM Page 5

6 2. svibnja 2008.

OS RH

Nakon sveËanosti, izaslanstvoje u karlovaËkoj Gradskoj vijeÊ-nici, razgovaralo s Ëelnicimalokalne uprave, stavljajuÊi na-glask na izvrsnu suradnju, tebuduÊe prenamjene nekih voj-nih objekata koji nisu perspek-tivni prema D ugoroËnom planurazvoja O SR H -a. M inistar V u-keliÊ, te karlovaËki æupan H or-vat i gradonaËelnik J eliÊ, na-kon sastanka u Gradskoj vijeÊ-nici, novinarima su saæeli naj-vaænije teme svojih razgovora.

V ojarna “L uπËiÊ” nije perspek-tivna za O SR H , πto se moæeproËitati u D P R -u. UreenjemSlunja u sljedeÊe Êe se dvije-trigodine stvoriti uvjeti za prese-ljenje svega iz vojarne, a dogo-voreno je da se odmah poËnerjeπavati sudbina objekta. GradK arlovac je dobio zeleno svjetloda krene sa sklapanjem proje-kata i dokumentacije, te spora-zuma s M O R H -om i investitori-ma o buduÊoj namjeni i uporabivojarne. J edan od uvjeta M inis-tarstva jest da se ureenjem igradnjom stambenih objekatarijeπe i pitanja potrebnih stanova za H rvatsku vojsku.

D om O SR H -a bit Êe u zajedniËkoj uporabi grada, æu-panije i O SR H -a. K arlovac, kao srediπte H K oV -a, imainteres da D om O SR H bude adekvatno ureen i koriπ-ten i da predstavlja suæivot vojne i civilne komponente,da se u njemu odræavaju kulturne, sportske i zabavnepriredbe, te da bude otvoren za svakog graanina. D om

Êe biti u sastavu tvrt-ke P leter. P otrebno jeulaganje i ureenje, aprojekt kreÊe veÊ usvibnju, na zajedniËkitroπak zainteresira-nih. P rije svega trebadefinirati dokumenta-ciju, sve funkcije i na-mjene kojima Êe D omposluæiti, a zainteresi-rane strane trebaju iz-raziti svoje potrebe.

R adovi bi mogli biti dovrπeni potkraj ove godine ili po-Ëetkom sljedeÊe.

O vogodiπnja srediπnja proslava D ana H K oV -a, 28.svibnja, odræat Êe se upravo u K arlovcu.

U mjestaπcu BelaviÊi kraj D uge R ese, omiljenom izle-tiπtu u sklopu P arka prirode M reænica, svrha posjeta ni-je bilo razgledavanje prelijepog krajolika nego ponton-ski most, koji su nedavno postavili vojnici 33. inæenjerij-ske brigade. P ostavljanje mosta posluæilo je uvjeæbava-nju naπih inæenjeraca, ali je most prije svega namijenjencivilnom prometu. O SR H je tako uvelike pomogao lo-kalnoj zajednici. Izaslanstvo je obiπlo i streliπte O SR H -aJ amadol nedaleko od K arlovca, uz prigodnu demonstra-ciju streliπta, ali i sposobnosti naπih vojnika-strijelaca.Zavrπetak posjeta rezerviran je za D om H V -a K arlovac.R azgovaralo se o buduÊnosti tog impresivnog objekta,koji Êe ubuduÊe biti jedno od srediπta druπtvenog, kul-turnog i sportskog æivota grada na Ëetiri rijeke, u pri-godnom "suæivotu" sa sadræajima namijenjenim pripad-nicima O SR H -a.

A traktivna demonstracija na JamadoluStreliπte O SR H J amadol obnovljeno je krajem proπle godine i uvelike odgovarapotrebama O SR H -a, ali i suradnji s tvrtkom H S P roduct. Gosti su mogli gledati

atraktivno simulacijsko gaanje Ëetvorice pripadnika pukovnije V ojne policije zaposebne namjene, a potom baciti pogled i na sad veÊ usavrπene modele juriπne puπ-ke H S-a (od lipnja Êe se krenuti sa zavrπnim testiranjima). T akoer, prvi put u jav-nosti je prikazan piπtolj H S X D M , usavrπeni model namijenjen ameriËkom træiπtu,

ponajprije vojsci i policiji. P redstavnici tvrtke izrazili su uvjerenje da Êe tim proizvo-dom "za pet godina dominirati træiπtem"...

M ost na M reæ niciSelo BelaviÊi na M reænici poznato je i izvan æupanije kao mjesto u kojemu se

moæe, u prelijepom krajoliku, uæivati u izletniËkim sadræajima. J edan od simbo-la jest i stari drveni most preko rijeke, koji je uvelike skraÊivao put s magistra-le, bilo da ste pjeπak ili vozaË. Naæalost, i njegovoj Ëvrstini doπao je kraj, te viπenije za motorni promet. D ok se ne izgradi novi, u pomoÊ su uskoËili inæenjerci

O SR H -a. P ripadnici inæenjerijske brigade, na Ëelu s pukovnikom R obertomSunteπiÊem, postavili su pontonski most duljine 97 metara i nosivosti 6 0 tona.

Za sve poslove trebalo im je dva sata: samo postavljanje "dvosmjernog" ponton-ca (πirina kolnika je πest metara) iziskivalo je 20 minuta, a ostatak je potroπenna cestu kojom se prilazi mostu. P ut mjeπtanima i ostalima skraÊen je za 10-akkilometara, a valjda ne pretjerujemo ako kaæemo da se most Ëak i ne uklapa lo-

πe u prirodno okruæenje...

04-07 strana 4/30/08 10:35 AM Page 6

2. svibnja 2008. 7

P ripadnici F lote H rvatske ratne mornarice organiziralisu 18. travnja sveËanost u povodu umirovljenja dugogo-diπnjeg zapovjednika, komodora Ivice T oliÊa.

Uz pripadnike F lote H R M -a, gdje je komodor T oliÊ bio za-povjednik od 2003. godine, u D omu O SR H Split okupili suse predstavnici svih postrojbi i Zapovjedniπtva H R M -a. NasveËanosti su bili umirovljeni admirali i generali, zapovjed-nik H rvatske ratne mornarice, komodor A nte UrliÊ, i po-moÊnik naËelnika Glavnog stoæera O SR H za operacije, ko-modor Zdenko SimiËiÊ. P rvi se nazoËnima obratio kapetanbojnog broda M arin StoπiÊ, nositelj ustrojavanja F lotileH R M -a, koji je uime svih pripadnika F lote zahvalio komo-doru T oliÊu na iznimnom doprinosu izgradnji neovisne H r-vatske i besprijekornom zapovijedanju najvaænijom postroj-bom H R M -a. NazoËne je potom pozdravio zapovjednikH R M -a, komodor A nte UrliÊ, koji je podsjetio na ratni putkomodora T oliÊa, i na znaËenje F lote u sudjelovanju u svimmeunarodnim vjeæbama, a posebno u vjeæbi Noble M idas07 . K omodor Zdenko SimiËiÊ takoer je istaknuo zaslugekomodora T oliÊa u stvaranju i razvijanju O SR H -a, a poseb-no F lote H R M -a u kontekstu priprema za pristup NA T O sa-vezu. K omodor T oliÊ je pak uzvratio da mu je bila osobita

Ëast sudjelovati u izgradnji domovine, kojoj, razumije se, idalje stoji na raspolaganju, prije svega srcem, znanjem isposobnostima. Za vrijeme rata, komodor T oliÊ bio je zapov-jednik 53. bojne M ornariËkog desantnog pjeπaπtva, naËelnikstoæera H R M -a, zapovjednik V ojno-pomorskog sektora J ug izapovjednik F lote H R M -a.

O J I H RM

U P lavom salonu M O R H -a 24. travnja ministar obrane Branko V ukeliÊ pri-mio je naËelnika Glavnog stoæera O S K anade generala zbora R icka J . H illera,koji je bio na Ëelu izaslanstva svoje zemlje.

U izaslanstvu su bili joπ vojni predstavnik K anade pri NA T O -u viceadmiral Glenn V .D avidson, veleposlanik K anade u R H T homas M arr i vojni izaslanik K anade za R Hbrigadir M ichel L egault. Uz ministra, na razgovorima su s hrvatske strane bili i naËel-nik GSO SR H -a general zbora J osip L uciÊ te hrvatska veleposlanica u K anadi V eselaM ren-K oraÊ. O dnosi dviju zemalja i obrambena suradnja u razgovorima su ocijenje-ni izvrsnima. H rvatska strana je zahvalila na kanadskoj potpori koju je H rvatska ima-la na putu prema Ëlanstvu u NA T O -u, a sugovornici su Ëestitali na svim postignuÊimaπto ih je H rvatska ostvarila da bi dobila pozivnicu u Savez. U razgovorima o bilateral-

noj vojnoj suradnji dviju zemalja, osobita pozornost posveÊena je suradnji u sudjelovanju u misiji ISA F u A fganistanu. K onkretanprimjer je hrvatska donacija naoruæanja A fganistanskoj nacionalnoj vojsci (A NA ), Ëiji je zrakoplovni prijevoz realizirala upravoK anada. T akoer, buduÊi da R H uskoro poveÊava brojnost svojeg kontingenta u A fganistanu, naglaπeno je da Êe iskustva K ana-de, koja u A fganistanu ima veliku ulogu, biti vrlo vaæna za daljnju nazoËnost i djelovanje postrojbi O SR H -a u sklopu ISA F -a.

D. VLAH O VI∆

Kanadski naË elnik G S -a u MO R H -u

P redsjednik R epublike H rvatske ivrhovni zapovjednik O SR H -a Stje-pan M esiÊ posjetio je u srijedu 23.travnja Zapovjedno-operativno sre-diπte GSO SR H -a.

T om prigodom odræana je prezenta-cija povezivanja Zapovjednog opera-tivnog srediπta GSO SR H -a videolin-kom s granskim zapovjedniπtvima,

zapovjedniπtvom hrvat-skog kontingenta u A fga-nistanu, te s Uredom P redsjednika.P utem videolinka svi zapovjednicipojedinih grana, te zapovjednik hr-vatskog kontingenta u ISA F -u, podni-jeli su kratka izvjeπÊa o najvaænijimzavrπenim predstojeÊim planiranimzadaÊama. Uz P redsjednika R H i nje-

gove najbliæe suradnike, na prezenta-ciji su bili i dræavni tajnici M ate R a-boteg i Æ eljko GorπiÊ, naËelnikGSO SR H -a general zbora J osip L u-ciÊ, te brojni visoki duænosniciM O R H -a i GSO SR H -a.

O J I

P redsjednik Mesiæ u Zapovjedno--operativnom srediπtu G S O S R H -a

SveË anost umirovljenja komodora Ivice Toliæa

snim

io D

. K

IRIN

MORH I OS RH snim

io D

. K

IRIN

04-07 strana 4/30/08 10:34 AM Page 7

8

MORH

2. svibnja 2008.

U organizaciji T ajniπtva M inistar-stva obrane, a u suradnji s M inis-tarstvom gospodarstva, rada i podu-zetniπtva, 16 . travnjaodræan je seminar oprimjeni Zakona ojavnoj nabavi.

Seminar je organi-ziran sa svrhom po-jaπnjavanja nove za-konske regulativevezane uz taj zakon,a meu viπe od 6 0polaznika bili su dje-latnici M O R H -a kojiu svom djelokrugurada sudjeluju u pos-tupku javne nabave.Sve novosti iz podru-Ëja Zakona o javnojnabavi polaznicima

je u uvodnom izlaganju pojasniopredstavnik Uprave za sustav javnenabave M inistarstva gospodarstva,

rada i poduzetniπtva, Ivan Æ iliÊ, azajedno s njim na brojna pitanja po-laznika odgovarali su njegovi surad-

nici D ragica M arka-noviÊ i Zoran V uiÊ.P redstavljajuÊi novizakon, upozorili suna najvaænije pro-mjene u odnosu nastari, posebno se os-vrnuvπi na pojedinenelogiËnosti i apsur-de, a da ni novi Za-kon o javnoj nabavinije idealan pokazu-je odluka zakono-davca o donoπenjuizmjena i dopunakoje Êe uskoro usli-jediti.

M. ALVIR

O dræan seminar o primjeni Zakona o javnoj nabavi

R A C V IA C - Srediπte za sigurnosnu suradnju u surad-nji s C entrom za kontrolu pjeπaËkog i lakog oruæja zaJ ugoistoËnu E uropu (SE E SA C ) i Uredom UN-a za dro-ge i kriminal (UNO D C ) organiziralo je K onferenciju oaktivnostima kontrole naoruæanja J ugoistoËne E urope.

K onferenciju, odræanu od 22. do 24. travnja u vojarni“V itez D amir M artiÊ” u R akitju, otvorio je direktor R A C -V IA C -a Nedæad H adæimusiÊ. U prigodnom govoru poz-dravio je sudionike, istaknuvπi vaænost nastavka uspjeπ-ne suradnje R A C V IA C -a s viπe meunarodnih organiza-cija. Svrha konferencije, koja je takoer rezultat te su-radnje, jest meusobna razmjena iskustava zemalja su-dionica u regulaciji, prevenciji i suzbijanju zabranjene

proizvodnje i trgovine oruæjem i streljivom, kao i raspra-va o stanju provedbe zakonskih obveza vezanih uz P ro-tokol UN-a o vatrenom oruæju.

Uvodno predavanje odræao je predstavnik V ijeÊa zaregionalnu suradnju (engl. R egional C ooperationC ouncil - R C C ) E frem R adev, koji je govorio o ulozi tenovoosnovane organizacije, a meu predavaËima bilisu i Nicole M aric iz UNO D C -a te v. d. voditelja SE E -SA C -a D iman D imov. Uz struËnjake iz zemalja J ugois-toËne E urope i πire, na konferenciji su bili i predstavni-ci brojnih meunarodnih organizacija kao πto su O E SS,SE D M , SO C A , IA NSA , R C C , SE E SA C , UND P , UN-O D C i druge.

M. ALVIR

Konferencija o aktivnostima kontrole naoruæanja JI Europe

snim

ila M

arija

ALV

IR

snim

ila M

arija

ALV

IR

snim

io Æ

. STI

PAN

OV

I∆

K onferenciju je otvorio direktorRAC V IAC -a Nedæad H adæimusiÊ

Uz struËnjake iz zemalja J ugoistoËne E urope i π ire, na konfe-renciji su bili i predstavnici brojnih meunarodnih organizacija

08,09 strana 4/30/08 10:35 AM Page 8

92. svibnja 2008.

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

U sklopu bilateralne obrambene suradnje, izaslanstvoSluæbe za odnose s javnoπÊu i informiranje, pred-voeno naËelnikom Goranom GroπiniÊem, posjetilo

je od 22. do 24. travnja Sluæbu za odnose s javnoπÊu i no-vaËenje M inistarstva obrane R epublike M aarske.

H rvatsko izaslanstvo primila je zamjenica naËelnikaSluæbe za odnose s javnoπÊu i novaËenje, Nora V amos, ko-ja je u uvodnom govoru definirala strukturu i osnovne za-daÊe Sluæbe. Istaknula je da Sluæba, s ukupno 40 djelatni-ka, ima tri odjela: O djel za medije, O djel za odnose s jav-noπÊu i O djel za obrazo-vanje i znanost, te da seustrojbeno nalazi podK abinetom ministra.O djel za medije, kojibroji devet ljudi, pokrivau najveÊem dijelu sva-kodnevni rad s mediji-ma te organizaciju razli-Ëitih dogaaja zapredstavnike medija.K ao primjer istaknuta jeorganizacija posjeta no-vinara maarskom kon-tingentu u misiji ISA F ,uz koje su za sljedeÊiput, kao novost, planira-ni i predstavnici graana. Zamjenica naËelnika O djela zamedije, satnica A ndrea Nagy , rekla je da se prvog danaprijavilo viπe od 200 graana, πto je iznenadilo i same or-ganizatore. P osebno je naglasila sigurnosnu komponentutakvog posjeta. Stoga svi prijavljeni graani moraju proÊivrlo zahtjevne psihofiziËke i sigurnosne dijelove obuke.

O djel za odnose s javnoπÊu sa sedamnaest ljudi najveÊije odjel te Sluæbe. Njegovo podruËje rada najveÊim dije-lom Ëini izgradnja uËinkovitih odnosa s mladom populaci-jom u svrhu potpore novaËenju, odnosi s civilnim struktu-rama, obiljeæavanje raznih obljetnica itd. P otpora procesi-ma novaËenja, uz odnose s javnoπÊu, najvaænija je zadaÊaSluæbe, πto pokazuje i sam njezin naziv. NaËelnik O djelaza odnose s javnoπÊu, brigadir Imra K ovacs, prezentirao jeposljednja istraæivanja javnog mnijenja u M aarskoj. P o-

sebno je izdvojio istraæivanje percepcije javnosti o vaænos-ti pojedinih djelatnosti u zemlji, po kojemu su maarskeoruæane snage na treÊem mjestu. P rema istraæivanju pro-vedenom 2007 . godine na uzorku od 3000 graana, 6 1%M aara podupire misiju ISA F u A fganistanu. Brigadir K o-vacs naglasio je da maarska vojska kontinuirano (Ëetiriputa na godinu) istraæuje javno mnijenje te na temelju to-ga provodi komunikacijske i medijske kampanje.

O djel za obrazovanje i znanost brine se o pravu "jedna-kih moguÊnosti“, po kojemu æene i muπkarci moraju imati

jednake moguÊnostinapredovanja, ali i jed-naka primanja za jed-naka radna mjesta. Bu-duÊi da je u sastavuM inistarstva obrane iV ojni fakultet, jedna odzadaÊa ovog O djela jeprivuÊi na nj πto veÊibroj civila, Ëime neiz-ravno pruæa potporuprocesu novaËenja.

H rvatsko izaslanstvoposjetilo je i javno po-duzeÊe pod nazivomZriny i K ommunikaciosSzolgaltato K ht., ute-

meljeno 2000. godine. Uloga je tog poduzeÊa izdavanjeknjiga, publikacija i promotivnih materijala za potrebeM inistarstva obrane, kao i dizajniranje i odræavanje inter-net stranice magazinskog tipa te snimanje promidæbenihspotova i vojnih dokumentarnih filmova. P rimjerice, Zri-ny i K ommunikacios Szolgaltato K ht. izdaje i Ëasopis ma-arske vojske pod nazivom "H onved“ (D omobran), kojiima nakladu od 1200 primjeraka. O d ove godine, radipromidæbe vojnog poziva, "H onved" se, osim po postrojba-ma unutar O ruæanih snaga, distribuira i u srednjim πkola-ma i na fakultetima. BuduÊi da je R epublika M aarskakontakt-zemlja R epublici H rvatskoj u procesu pristupanjaNA T O savezu i E U-u, maarska i hrvatska strana ocijeni-le su ovaj susret vrlo korisnim te izrazile spremnost zadaljnje jaËanje suradnje.

S lu æ ba z a o d no se s javno π Ê u i no vaË e nje sa svo ja tr i o d je la p o k r iva rad s m e d ijim a io r g ani z ac iju raz li Ë itih d o g a aja, o d no s s m lad o m p o p u lac ijo m i c ivilnim stru k tu ram a,te se brine o p ravu "je d nak ih m o g u Ê no sti “ z a sve , a javno p o d u z e Ê e Z r iny i K o m m u ni-k ac io s S z o lg altato K h t. i z d aje p u blik ac ije , p r o m o tivni m ate r ijal z a p o tr e be M inistar-stva i Ë aso p is m a arsk e vo jsk e "H o nve d “ , o d r æ ava inte rne t stranic u te snim a p ro m i-d æ be ne sp o to ve i vo jne d o k u m e ntarne film o ve

Izaslanstvo Sluæ be za odnose s javnoπ Ê u i informiranje u posjetu srodnoj sluæ bi M O R epublike M a arske

Korisna iskustva i otvorenost joπ boljoj suradnji

Napis ala i s nimila Nirvana K AP IT AN B UT K O VI∆

Razmjena darova uz obostrano izraæenu spremnost za daljnju suradnju

08,09 strana 4/30/08 10:36 AM Page 9

10,11 strana 4/30/08 10:36 AM Page 10

2. svibnja 2008. 1 1

Novi prijateljiIS A F

V jerojatno nas u Ëudu promatraju naπe kolegeovdje, u C hagcharanu, u Ghoru, L itavci, D an-ci, A merikanci i ostali, kako smo se na odree-

ni naËin srodili s ovom provincijom, s ovim ljudima.A trebalo je neπto vremena da C hagcharanci koji ra-de kod nas u kampu shvate kako postoje tamo nekiljudi iz C hroacije - otprilike tako. K ad proeπ pokrajnjih, oni te pozdrave: Subaher - Subaher!, odzdravi-mo. C uturasti (kako si)? H ub (dobro), naravno, a onise smiju kako smo se samo napriËali. I rukujemo seprema nepisanim propisima, i pitamo kako djeca, iuvijek za bezbrojne male sugraane pronaemo po-neki dar iz bogatih T omislavovih skladiπta. Baπ i ni-su odmah shvaÊali neke tamo doπljake koji, niËimizazvani, dijele deke i termosice i svaπta neπto, azauzvrat zapravo ne traæe niπta. A onda su krenulauzdarja i vjerojatno svaki hrvatski magarac, da nepriËamo o onima tribunjskim, zamalo ima svoju sve-Ëanu opravu. Naravno, naπlo se tu i narodnih noπnjii malih tepiha za molitvu. Nije da nas naπe kolegeiz drugih kontingenata nisu gledali u Ëudu i pomalozavidno. A mi smo jutrom ispred naπih soba i u H r-vatskoj kuÊi "V ukovar" sa zanimanjem promatrali naπesugraane kako u Ëudu promatraju hrvatske programe ikako se, niËim izazvani, zaljubljuju u hrvatsku glazbu. Izapleπu ponekad, poneseni ritmovima na koje zasigurnonisu navikli. Nije proπao petak a da nas nije posjetioM irov prijatelj iz malenog, lijepog sela iz distrikta C ha-har Sadeha, koji nam je na pitoresknom engleskom ob-jaπnjavao kulturu i povijest svojega sela. A i kavu smoga nauËili piti, jer nam je Ëaj pomalo dosadio. © to bi rek-li naπi stari, baπ i nismo bo-lesni, a pred nama je joπ to-liko putovanja i toliko sus-reta na kojima Êemo se sus-retati sa staklenim ËistimËaπama na dnu kojih leæigolema koliËina nedefinira-nih listova. O , kako je do-bar, rekli bismo, zaslaujuÊiusta ponuenim bomboni-ma. H vala lijepa, ne bih vi-πe, rekli bi kada ne bi upa-lila taktika odugovlaËenjaispijanja. Nitko nije savrπeni svatko uËi na svojim po-greπkama. Naπi su dani let-jeli i vrijeme od petka do

petka ponekad je prolazilo nevjerojatnom brzinom. » aksu i o organizaciji povratka poËeli priËati, a mi smo osta-li pomalo zateËeni. T ek smo osjetili kako smo srasli sovom zaËudnom, tajnovitom provincijom, tek smo nauËi-li bez razmiπljanja, poput tablice mnoæenja, izgovoritiimena svih deset distrikata, tek smo svladali imena na-πih prevoditelja i njihove limite. K oliko puta su mi priËa-li M iro i SreÊko o ekonomiji engleskoga jezika,u kojemuje moguÊe jednom frazom ispriËati polusatni traktat

seoskog glavara s poseb-nim osvrtom na proπlost,sadaπnjost i eventualnubuduÊnost sela u kojemusu se zatekli ne bi li saz-nali neπto o lokalnim po-trebama i snovima. A od-govori su gotovo uvijekisti: voda, struja, πkola.D a, i nitko im ne pomaæe,dok na bunarima i mikro-elektranama Ëitamo rek-lamne natpise kao u Za-grebu. Sve je to palo sneba. I zaπto ne bi proba-li dobiti joπ neπto? A koproe, proe...

Iz Afg anis tana Draæ en J O NJ I∆

N aπ i su d ani le tje li i vr ije m e o d p e tk a d o p e tk a p o ne k ad je p r o laz ilo ne vje ro jatno mbr z ino m . » ak su i o o r g ani z ac iji p o vratk a p o Ë e li p r i Ë ati, a m i sm o o stali p o m alo z ate -Ë e ni. T e k sm o o sje tili k ak o sm o srasli s to m z a Ë u d no m , tajno vito m p r o vinc ijo m , te ksm o nau Ë ili be z ra z m i π ljanja, p o p u t tablic e m no æ e nja, i z g o vo r iti im e na svih d e se td istr ik ata, te k sm o svlad ali im e na naπ ih p r e vo d ite lja i njih o ve lim ite

S vugdje dobrodoπ li

Z a bezbrojne male sugraane uvijekse pronae poneki dar

10,11 strana 4/30/08 10:38 AM Page 11

2. svibnja 2008.1 2

U ranim jutarnjim satima 25.travnja, na prostoru juænog V e-lebita, oko stotinu gorskih spa-

πavatelja krenulo je na znak dojave uakciju traganja i spaπavanja. P raÊenikiπom i jakom burom, te "naoruæani“svom potrebnom opremom, zajedno spotraænim psima odluËno su krenuliu potragu za viπe nestalih osoba...T ako je poËela vjeæba traganja i spa-πavanja koju je organizirala i provelaH rvatska gorska sluæba spaπavanja(H GSS) kako bi se njezini Ëlanovi πtokvalitetnije pripremili za predstojeÊuturistiËku sezonu, u kojoj se oËekujeuobiËajeno poveÊan broj nesreÊa u

odnosu na ostatak godine. V jeæbanazvana "V elebitski D abar 2008“ za-miπljena je kao vjerna simulacijastvarne akcije potrage i spaπavanjaza nestalim i unesreÊenim osobamana nepristupaËnom i nepreglednomterenu. BuduÊi da gorski spaπavateljimoraju biti spremni i na naizgled"nemoguÊe misije“, Ëak i loπi vre-menski uvjeti u tim su okolnostimabili dobrodoπli. No, to je dovelo doodreenih promjena tijekom vjeæbete je izostala helikopterska potragaza nestalima. Naime, iako je bilopredvieno, zbog iznimno jakog vje-tra onemoguÊeno je sudjelovanje he-

likoptera H rvatskog ratnog zrako-plovstva u tom dijelu vjeæbe, ali sveostalo odvijalo se uglavnom po pla-nu. T ako je dan uoËi poËetka vjeæbeproËelnik H GSS-ove K omisije za po-trage i lavine F rane BebiÊ upoznaosudionike vjeæbe s osnovnim planom,ne otkrivajuÊi detalje koji bi im even-tualno mogli pomoÊi u potrazi. T imo-vi formirani po stanicama H GSS-a izcijele H rvatske znali su samo da Êetijekom noÊi i ranog jutra zaprimitidojavu o nesreÊi te da vjeæba zavrπa-va u 19 sati, bez obzira na rezultatepotrage. M etodom sluËajnog odabiraodredili su koliko Êe koji tim imati

H rvatska gorska sluæ ba spaπ avanja provela vjeæ bu traganja i spaπ avanja na Velebitu

Æ e lja z a i z a z o vim a i ad re nalino m te p o najp r ije altru i z am je st o no π to ih Ë ini p r e d o -d r e e nim a z a nai z g le d ne m o g u Ê e m isije , a svak i sp aπ e ni æ ivo t p laÊ a je k o ju im nitk one bi m o g ao nad o m je stiti

Velebitski D abar 2008- uspjeπna akcija iskusnih volontera

Marija ALVIR, s nimio T omis lav B RANDT

12,13 strana 4/30/08 10:38 AM Page 12

1 32. svibnja 2008.

vremena za pripremu, a za najviπedva i pol sata od trenutka dojave svisu morali biti kod zapovjednog vozi-la, odakle je potraga krenula. Gorskispaπavatelji opremljeni svom potreb-nom planinarskom opremom i u dru-πtvu potraænih timova, vodiËa i pasatragaËa, razmilili su se okolnim po-druËjem (R avni D abar, D oπen D abar iC rni D abar), a u traganju su se koris-tili i najmodernijom opremom poputsatelitske navigacije i termovizijskekamere. P rema scenariju koji su do-bili na poËetku vjeæbe, nestala sudvojica alpinista i dvojica planinarakoji su ih iπli traæiti, a poslije je sluæ-ba 112 dojavila da je nestao i jedanpastir, koji je najavio sa-moubojstvo. M eu akte-rima koji su u vjeæbi glu-mili unesreÊene bila sutrojica Ëlanova H GSS-a idvije lutke, koje su vrlouvjerljivo "glumile“ mr-tvace. P otraga je bila uis-tinu opseæna i intenzivnate su do ranih popodnev-nih sati, poπto su pretra-æene sve poznate jame ispeleoloπki objekti, pro-naene Ëetiri traæeneosobe, meu kojima jebio jedan mrtav alpinist.

U potrazi za nestalim pastirom pre-traæeni su svi sumnjivi bunari na po-druËju R avnog D abra, a u jednom odnjih ronilac je pronaπao pastirovu od-jeÊu. Uslijedila je zajedniËka potragapolicijskih pasa i potraænih pasa ki-noloπkih udruga koje surauju sH GSS-om te je pastir pronaen - ob-jeπen o stablo. L utke su vjerno simu-lirale mrtvace, ali i ozljede unesreÊe-nih bile su vrlo uvjerljive, a lijeËnicina terenu pruæali su im pomoÊ.

UnatoË loπim vremenskim uvjetima inepovoljnoj konfiguraciji terena, spa-πavatelji su prije isteka zadanog rokarealizirali sve zadaÊe te se vjeæbamoæe smatrati potpuno uspjeπnom.

Svrha ove vjeæbe bila je, meuostalim, potvrditi spremnostH GSS-a i kvalitetu suradnje sostalim institucijama i organiza-cijama u H rvatskoj s kojimaH GSS surauje u traganju ispaπavanju na nepristupaËnimterenima. T ijek vjeæbe pratili sui djelatnici D ræavne uprave zazaπtitu i spaπavanje, a meupromatraËima bio je i proËelnikH GSS-a V inko P rizmiÊ. O n jeistaknuo da je svrha ove vjeæbe iprovjera standardno-operativnihpostupaka u situacijama traga-nja i spaπavanja na kopnu, izvangradova i javnih prometnica, tenapominjemo da je to najveÊavjeæba potrage organizirana uH rvatskoj. P odsjeÊajuÊi da jeH GSS volonterska sluæba kojavrhunski profesionalno odraujesvoje zadaÊe, izrazio je nezado-voljstvo dosadaπnjim tretmanomna dræavnoj razini, napomenuvπi

da su zbog neprepozna-vanja vaænosti njihovarada Ëesto prisiljeni ne-potrebno improvizirati.No, golemo zadovoljstvoizrazio je suradnjom sM inistarstvom obrane,konkretno s pilotimaH R Z-a i od kojih su nekii njihovi Ëlanovi. P ojaπ-njavajuÊi kako im Ëesto uakcijama traganja i spa-πavanja u kojima zajednosudjeluju æivoti ovise jed-ni o drugima, zakljuËio je

da su najteæe akcije spaπavanja us-pjeπno provedene ponajviπe zahvalju-juÊi posadama helikoptera.

V alja napomenuti da H GSS, osim sM O R H -om, odnosno H R Z-om iP ZO -om i D UZS-om, uspjeπno sura-uje i s M UP -om, Ëiji su pripadnicisudjelovali u ovoj vjeæbi s psima tra-gaËima, kao i s M inistarstvom zdrav-stva, koje omoguÊuje djelovanje H it-ne pomoÊi na terenu, te s kinoloπkimudrugama, Ëiji potraæni psi takoerredovito sudjeluju u akcijama traga-nja i spaπavanja. Nakon jednog danaprovedenog s Ëlanovima H GSS-a naterenu, moæemo samo zakljuËiti dataj posao i mogu obavljati iskljuËivovolonteri, jer Ëini se da je za takvumisiju potrebno mnogo viπe od dobreplaÊe. Æ elja za izazovima i adrenali-nom te ponajprije altruizam ono jeπto ih Ëini predodreenima za naiz-gled nemoguÊe misije, a svaki spa-πeni æivot plaÊa je koju im nitko nebi mogao nadomjestiti.

PomoÊ unesreÊenima pruæaju lijeËnici osposobljeni za inter-venciju na nepristupaËnom terenu

M eu Ëlanovima H G S S -a su i ronioci, koji u potraziza nestalima Ëesto pretraæuju i sumjive bunare

VJEÆ BA

U akcijama traganja i spaπ avanjaredovito sudjeluju i potraæni psi

12,13 strana 4/30/08 10:39 AM Page 13

1 4 2. svibnja 2008.

OS RH

K valitetna i pravodobna logis-tiËka potpora od iznimnog jeznaËenja za nesmetano i

uËinkovito funkcioniranje postrojbiO ruæanih snaga kako u zemlji, ta-ko i u inozemstvu u meunarod-nim vojnim operacijama. P osebnoje zahtjevno osiguranje logistiËkepotpore u terenskim uvjetima. P os-trojbama koje borave na terenu tre-ba osigurati baπ sve: hranu, odje-Êu, gorivo, UBS... Niπta se ne smijeprepustiti sluËaju, a sve se moraobavljati po strogo definiranim pra-vilima i u skladu s propisanimstandardima, πto zahtijeva velikiangaæman kako logistiËara tako itehnike.

P otvrdila je to i metodsko-pokaznavjeæba R ad logistiËke postaje u te-renskim uvjetima i transport logis-tiËkog paketa helikopterom, koja je uorganizaciji poæeπkog Srediπta zaobuku i doktrinu logistike provedena24. travnja na vojnom poligonu Glavi-ca i R adovanci. Uz djelatnike Srediπtaza obuku i doktrinu logistike, u vjeæbi

je sudjelovalo i H rvat-sko ratno zrakoplov-stvo, a provedena jepod vodstvom pukovni-ka Ivice P ejakoviÊa, vo-ditelja O dsjeka za obu-ku i doktrinu logistikepoæeπkog Srediπta.

O va intergranskavjeæba organizirana jesa svrhom obuke logis-tiËara za rad u teren-skim uvjetima i stan-dardiziranja organiza-

cijske sheme u radnjama i postupci-ma pri opskrbi snaga na terenu, a je-dan je od njezinih ciljeva, istaknuo jezamjenik zapovjednika Srediπta zaobuku i doktrinu logistike brigadirIvan V alentiÊ, i obuka pripadnika

O S-a za sudjelovanje u meunarod-nim mirovnim operacijama.

T ijekom vjeæbe prikazana je struk-tura, sastav i organizacija rada logis-tiËke postaje u terenskim uvjetima.L ogistiËka postaja u radu se ponaj-prije oslanja na vlastite snage i kapa-citete, a njezina struktura i sastavovise o zadaÊi πto je postrojba na te-renu obavlja. Na poligonu Glavicaprikazan je prijam i transport logis-tiËkog paketa helikopterom, a na po-ligonu R adovanci rad i organizacijasvih sekcija logistiËke postaje u te-

renskim uvjetima. Sudionici vjeæbeu 14 radnih toËaka prezentirali susastavnice logistiËke postaje, naËinrada u svakoj sekciji te posebnomjere sigurnosti koje treba provo-diti pri uspostavi logistiËke postaje.T ako se na jednom mjestu mogaovidjeti rad brojnih logistiËkih spe-cijalnosti kao πto su transport iskladiπtenje UBS-a, Ëuvanje i skla-diπtenje namirnica i priprema hra-ne u terenskim uvjetima, opskrbagorivom i priËuvnom opremom,skladiπtenje vojne odjeÊe i obuÊe,odræavanje i dekonzervacija pje-πaËkog naoruæanja... J edna je odsekcija logistiËke postaje i sanitet-ski tim, koji je pokazao pripremuteπkog ranjenika i njegov transporthelikopterom. Na vjeæbi je u pu-nom smislu do izraæaja doπla os-pobljenost, dobra organiziranost ispremnost naπih logistiËara za radu terenskim uvjetima. A kao πto je

poznato, logistiËka sastavnica svihsuvremenih oruæanih snaga bitna jeza dostizanje deklariranih vojnihsposobnosti, te je i odraz ureenosti iorganiziranosti obrambenog sustavau cjelini.

S u d io nic i vje æ be p re z e ntirali su sastavnic e lo g isti Ë k e p o staje , naË ina rad a u svak o jse k c iji te p o se bno m je r e sig u rno sti k o je tr e ba p ro vo d iti p r i u sp o stavi lo g isti Ë k e p o sta-je . T ak o se na je d no m m je stu m o g ao vid je ti rad bro jnih lo g isti Ë k ih sp e c ijalno sti k aoπ to su transp o rt i sk lad i π te nje U B S -a, Ë u vanje i sk lad i π te nje nam irnic a i p r ip r e m ah rane u te r e nsk im u vje tim a, o p sk rba g o r ivo m i p r i Ë u vno m o p r e m o m , sk lad i π te nje vo j-ne o d je Ê e i o bu Ê e , o d r æ avanje i d e k o nz e rvac ija p je π a Ë k o g nao ru æ anja…

M etodsko-pokazna vjeæ ba logistiË ara na poligonu G lavica i R adovanci

O buka logistiË ara za rad u terenskim uvjetima

Leid a P ARLO V, s nimio T omis lav B RANDT

Na poligonu G lavica prikazan je prijam i transport logistiËkog paketa h elikopterom

S anitetski tim je pokazao pripremu teπ kog ra-njenika i njegov transport h elikopterom

14,15 strana 4/30/08 10:40 AM Page 14

1 5

OS RH

2. svibnja 2008.

R avnatelj H V U-a general M irko© undov s najbliæim suradnicima i za-povjednicima πkola boravio je od 14.do 16 . travnja u radnom posjetu– akovu i V ukovaru.

U sklopu sastanka koji je odræan uD oËasniËkoj πkoli obiπli su novoure-ene radne prostore. R azgledali su a-kovaËku katedralu i razgovarali smons. M arinom SrakiÊem, biskupomakovaËko-srijemskim, a potom obiπlii akovaËku ergelu. SljedeÊeg danaotiπli su u posjet V ukovaru i razgova-rali s dr. V esnom Bosanac te obiπli

spomen-podruËje u bolnici, koje zor-no podsjeÊa na sve one koji su unjoj u tim straπnim vremenima po-traæili utoËiπte i sigurnost. U spo-men na poginule hrvatske braniteljepoloæeni su vijenci na M emorijal-nom groblju, spomen-obiljeæju O v-Ëara, Spomen-domu O vËara, te naspomen-kriæu na uπÊu V uke u D u-nav. M anje izaslanstvo predvoenobrigadnim generalom SlavenomZdilarom uputilo se u posjet gradona-Ëelnici grada V ukovara, Zdenki Bu-ljan. Nakon toga upriliËeno je i razgle-

davanje postava izloæbe "Bitka za V u-kovar - sjeÊanje na D omovinski rat” .

O J I

U kapelici sv. Nikole u vojarni “L ora” , odræan je 21. travnja prvi put obred kr-πÊanske inicijacije, to jest krπtenje, prva priËest i krizma zajedno.

D esetnik Igor L onËar iz Bojne ZM IN-a primio je sva tri sakramenta, a poruËnikfregate Boπko Ugrin iz F lote H rvatske ratne mornarice prvu priËest i krizmu. C ijelapriËa poËela je u rujnu 2007 . godine, kada su poruËnik fregate Ugrin i desetnikL onËar odluËili primiti svete sakramente. K apelan vojne kapelanije sv. NikoleH R M -a, don Branimir P rojiÊ, πest mjeseci pripremao je dvojicu kandidata. O bredeje predvodio generalni vikar V ojnog ordinarijata, mons. J osip © antiÊ. U kapelici sv.Nikole u vojarni “L ora” okupili su se Ëasnici, doËasnici, mornari, te vojni sluæbeni-ci i namjeπtenici iz razliËitih postrojbi i zapovjedniπtva H R M -a, koji su htjeli svje-doËiti ulasku novih Ëlanova u crkvenu zajednicu. Najprije je krπten desetnik L on-Ëar, a onda su obojica pristupili sakramentu krizme i prve priËesti.

O J I H RM

U organizaciji Srediπta za obuku i doktrinu logistike P o-æega intenzivno se provode teËajevi preobuke za razne lo-gistiËke specijalnosti.

O d 9. do 18. travnja realiziran je prvi dio teËaja za planira-nje tereta “L oad P lanners C ourse” u sklopu specijalistiËkogprograma obuke logistiËkog osoblja pod nazivom “J oint D e-ploy ment Interoperability R eadiness T raining - J D IR T ” . T eËajse provodio radi priprema i osposobljavanja logistiËkog osob-lja O SR H za provedbu zadaÊa planiranja i provedbe potpore

prilikom premjeπtaja snaga O SR H u NA T O voenim operaci-jama. D rugi dio teËaja provest Êe se praktiËnim radom tijekomvjeæbe M E D C E UR u vojarni “D ivulje” od 10. do 12. svibnja.T eËaj je polazilo jedanaest pripadnika Zapovjedniπtva za pot-poru, Ëetiri pripadnika H R Z-a, tri H K oV -a i Ëetiri pripadnikaO S R epublike Slovenije. O buku su provodili pripadnici mobil-nog tima US E UC O M -a (E uropskog zapovjedniπtva ameriË-kih snaga), stoæerni narednici Stephen H ess i T im K ing. P os-totak uspjeπnosti u rjeπavanju nauËenog jest 93% , dok je zausporedbu u SA D -u 96 % , πto znaËi da su polaznici iznad oËe-kivanja svladali gradivo, a pokazali su i solidno znanje en-gleskog jezika. P ri kraju dvotjednog teËaja, polaznicima seobratio zamjenik zapovjednika SzO iD L P oæega brigadir IvanV alentiÊ. P ohvalio je polaznike, istaknuo znaËenje takvih teËa-jeva, te posebno zahvalio mobilnom timu US E UC O M -a nanjihovu zalaganju i dobro obavljenoj zadaÊi, πto su pokazalivisoki rezultati provedenog testiranja. Izraæena je potrebaodræavanja sliËnih teËajeva radi ujednaËavanja standardnihoperativnih postupaka O SR H s NA T O -om te osposobljavanjadjelatnika koji rade sa zahtjevnom tehnikom.

O J I

TeË aj u S zO iD L P oæega

P rvi krπæanski sakramenti u vojarni “ Lora”

Izaslanstvo H V U -a u – akovu i Vukovaru

14,15 strana 4/30/08 10:40 AM Page 15

2. svibnja 2008.

VISOKA cijena nafte tjera istraæi-vaËe na pronalazak alternativnih iz-vora pogonske energije za pokreta-nje raznih vrsta vozila. J edna odobeÊavajuÊih tehnologija, Ëistih i sobiljem pogonskog goriva, jesu go-rive Êelije. No, rijeË je o joπ uvijekskupoj tehnologiji, a povrh toga go-rive Êelije imaju kraÊi radni vijeknego moderni motori s unutarnjimizgaranjem.

Znanstvenici IstraæivaËkog institu-ta sveuËiliπta Georgia T ech vjerujukako je kljuË za razvoj nove genera-cije gorivih Êelija razumijevanje pro-

blema danaπnjih mo-dela. O ni æele shvatitizaπto se kvare i ubr-zano troπe danaπnjegorive Êelije kako biim to bila vodilja urazvoju novih, pogod-

nijih materijala i sustavnom dizajnunove generacije naprednih Êelija.

P roblemi koji su dosad identifici-rani jesu kemijsko troπenje membra-ne, ugljiËna korozija i nestabilnostostalih elemenata vaænih u procesurada gorive Êelije. U tipiËnoj gorivojÊeliji vodik se dovodi do anode, ko-ja sadræi katalizator kao πto je plati-na. P latina razdvaja molekule vodi-ka na vodikove ione i elektrone. Is-todobno se do katode u drugom di-jelu Êelije dovodi oksidant kao πtoje kisik ili zrak. Izmeu anode i ka-tode, u sredini gorive Êelije je mem-

brana koja nadzire razmjenu proto-na, samo vodikovi ioni mogu proÊikroz nju do katode.

M embrana, obiËno naËinjena odsintetiËkih polimera, podloæna jedjelovanju slobodnih radikala kojistvaraju rupice u membrani. Slo-bodni se radikali stvaraju raspadomvodikova peroksida, vrlo oksidativ-ne kemikalije koja se stvara u blizi-ni membrane. K ako je membranadebela od 25 do 50 mikrona (otprili-ke debljina ljudske vlasi), propada-nje membrane je nemoguÊe uoËitigolim okom. No, uporabom napred-nih tehnika, kao πto je fotoelektron-ska spektroskopija, takva se oπteÊe-nja mogu dobro uoËiti. IduÊi je ko-rak naËiniti membrane otporne napropadanje i kontrolirati stvaranjevodikova peroksida.

M. P E T RO VI∆

1 6

POTKRAJ travnja P akistan je us-pjeπno obavio nova dva lansiranjanovog balistiËkog projektila velikogdometa Shaheen II. R ijeË je o balis-tiËkom projektilu na kojem je P akis-tan poËeo raditi kad je 1998. i sluæ-beno proglaπen nuklearnom silom,a koji uz balistiËki projektil sred-njeg dometa Shaheen I (domet 7 50km), treba Ëiniti pakistansku kralje-ænicu u nastojanjima dobivanjasnaænijeg strateπkog poloæaja u J uæ-

noj A ziji. Nakon provedenih tra-vanjskih testiranja, P akistan je pro-glasio Shaheen II spremnim zauvoenje u operativnu uporabu.

BalistiËki projektil Shaheen II(Shaheen - bijeli orao koji æivi u pa-kistanskim planinama), poznat ipod nazivom H atf V I, razvila je pa-kistanska tvrtka National D efenceC omplex . T o je najveÊi i najkom-pleksniji balistiËki projektil koji jeproizveo P akistan. P rema dostup-

nim podacima, sam projektil s dvo-stupanjskim raketnim motorom teæi25 tona, od Ëega na korisnu nosi-vost otpada 1000 kg, dijametar gla-ve je 1,4 m, a duljina tijela projekti-la 17 ,5 m. M aksimalni domet pro-jektila iznosi 2000 km, uz visok stu-panj preciznosti uz C E P od 50 m.Shaheen II moæe nositi konvencio-nalne i nekonvencionalne bojneglave.

I. S K E NDE RO VI∆

Geo

rgia

Tech

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

B olje gorive æelije

Nova pakistanska testiranja Shaheena II

16-19 vijesti 04/29/08 12:33 Page 16

1 72. svibnja 2008.

BRITANSKO ministarstvo obranepreuzelo je prve primjerke novogophodnog vozila J ackal pogonskekonfiguracije 4x 4. V ozila su odmahrasporeena u sastav postrojbi kojesu u misiji u A fganistanu. P remanajavi britanskog ministarstva obra-ne, prva serija broji 100 vozila. J ac-kal je u vojnoj hijerarhiji djelomiËnozamjena, a djelomiËno pojaËanjepostojeÊeg ophodnog vozila W M IK(W eapons M ounted Installation K it- zapravo je rijeË o poznatom L andR overu, na koji je instalirano teæepjeπaËko oruæje, npr. strojnica 12,7mm).

Novo vozilo nudi bolju pokretlji-vost i zaπtitu, a snaæan pogonskisklop jamËi dobru prohodnost posvim vrstama terena. J ackal moæepo loπijim putovima postiÊi do

80 km/h, dok je maksimalna brzina130 km/h.

Napredan zraËni ovjes omoguÊavasvladavanje teπkih terena i udobnuvoænju posadi u najteæim uvjetima.O vjes je osmiπljen i da bi osiguraoπto pogodniju platformu za paljbenodjelovanje ugraenim oruæjem. R e-zultat je dobra preciznost, Ëak i kodpaljbenog djelovanja iz pokreta.

O vjes ima moguÊnost podizanjavozila od tla za Ëak 100 cm Ëime seznatno poveÊava prohodnost ponajteæim terenima jer se tako mogusvladati i naizgled neprolazne za-preke. Naravno, moguÊa je i taktiË-ka primjena kako bi se poveÊalavisina i omoguÊili bolji uvjeti zarazne zadaÊe, od izvianja dopruæanja paljbene potpore. R azlogza tako dobre taktiËke i tehniËke

znaËajke jest to πto je J ackal od po-Ëetka konstruiran namjenski, kaoviπenamjenska platforma za vojnuuporabu. NajËeπÊe se instalirajuteπka strojnica kalibra 12,7 mm iliautomatski bacaË granata kalibra40 mm.

V ozilo ima masu od 6 ,6 tona, i tro-Ëlanu posadu, a pokreÊe ga motorC ummins zapremine 5,9 litara, kojizadovoljava E uro 3 normu o ËistoÊiispuπnih plinova.

M. P E T RO VI∆

©VEDSKI grad L inkoping ugostioje 23. travnja nekoliko stotina gosti-ju, predstavnike πvedske vlade,svjetske zrakoplovne industrije imedija. P ovod tome bila je velikasvjetska prezentacija koju je uprili-Ëio Gripen International na prosto-ru svoje tvornice, odnosno sluæbenopredstavljanje prvog prototip Gri-pen D emonstratora. Gripen D emon-strator P rogram predstavlja platfor-

mu tehnoloπkog razvoja nove, po-boljπane inaËice borbenog avionaGripen, koji bi do 2040. trebao osta-ti jedan od najnaprednijih viπenam-jenskih borbenih aviona koji se na-laze u operativnoj uporabi, zahva-ljujuÊi razvoju i integriranju najno-vih tehnologija.

Glavni tehnoloπki pomaci GripenD emonstrator P rograma jesu znatnojaËa pogonska skupina koja se te-

melji na motoru General E lectricF 414G, kakav se rabi na SuperH ornetima (avionu omoguÊava 96kN potiska odnosno do 25% viπesnage, uz vijek uporabe od 7 50 000sati), vektoriziran potisak, C F T(C onformal F uel T anks) spremniciza gorivo, A E SA radar koji bi trebaobiti proizvod Saab-E ricsson razvoj-nog programa “Nora” , broj podvjes-nih toËaka poveÊan s 8 na 10, noviojaËani i repozicionirani stajni trap,maksimalna teæina na polijetanjupoveÊana s 14 000 na 16 000 kg (priËemu avion nosi 38% viπe goriva),novo letno raËunalo, nova avionika,satelitski komunikacijski sustav, po-boljπani datalink sustav, poboljπanisustav elektroniËkih protumjera iintegriranje novih izvidniËko-cilj-niËkih podvjesnika.

Gripen D emonstrator P rogram jeveliki multinacionalni program, izakojega sa sklopljenim strateπkimpartnerstvom stoje πvedski Saab A B,General E lectric, V olvo, H oney w ell,R ockw ell C ollins, A P P H , M artin-Baker i T erma.

I. S K E NDE RO VI∆

G rifon za novo doba

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Novo ophodno vozilo

UK

MoD

16-19 vijesti 04/29/08 12:33 Page 17

RUMUNJSKA kopnena vojskadobila je od πvicarskog proizvoa-Ëa M ow ag prve primjerke moder-nog oklopnog vozila P iranha III Cpogonske konfiguracije 8x 8. T o jeoklopno vozilo nabavljeno kako bise poveÊala zaπtita rumunjskih voj-nika rasporeenih u mirovne misi-je izvan zemlje. Uz P iranhu III C ,kao dio istog paketa nabave mo-dernih oklopnih vozila naruËenasu i laka oklopna vozila M 1113.T o je zapravo oklopljeni H umveeameriËkog proizvoaËa A M Ge-neral.

R umunjska je izabrala P iranhu uprosincu 2006 ., a u proljeÊe 2007 .sklopila s M ow agom ugovor vrije-dan 37 ,49 milijuna eura o dostavi31 vozila. Ugovor predvia dostavusvih vozila od 2008. do 2010. godi-ne. P rocjenjuje se da je ta narudæ-

ba samo prvi korak u nabavi veÊekoliËine modernih kotaËnih oklop-nih vozila. V jerojatne potrebe ru-munjske vojske za vozilima pogon-ske konfiguracije 8x 8 do 2014. mo-gle bi iznositi oko 250 primjeraka.No, neki pokazatelji govore kako bitaj broj mogao biti i veÊi, a spomi-nje se i nabava do 6 00 vozila. P i-

ranha III C u rumunjskoj Êe vojscizamijeniti stara kotaËna oklopna vo-zila B33 Zimbru 8x 8. Zapravo je rijeËo lokalnoj rumunjskoj inaËici pozna-tog oklopnog transportera BT R -7 0.P rvi prikazani primjerci imaju daljin-ski upravljanu oruænu stanicu sastrojnicom kalibra 12,7 mm.

M. P E T RO VI∆

BRITANSKO ministarstvo obranenastoji pronaÊi novog kupca za dvaodobalna patrolna broda klase C ast-le nakon πto su propali pregovori oprodaji brodova P akistanu. V ladaP erveza M usharrafa obznanila je na-mjeru o akviziciji dvaju bivπih brodo-va britanske ratne mornarice, L eedsC astle i D umbarton C astle, koji susve donedavno aktivno sluæili kaopatrolni brodovi F alklandskog otoËja.No, pakistanski duænosnici odluËilisu odustati od kupnje nakon procje-ne da su brodovi neadekvatni njiho-vim potrebama, a britansko ministar-stvo obrane trenutaËno nastoji nasvjetskom træiπtu pojaËati zanimanjeza te brodove istisnine 1427 tona.

H M S D umbarton C astle okonËaoje operativnu sluæbu krajem stude-nog proπle godine, obiljeæivπi je

posljednjom plo-vidbom iz F al-klanda u vojnu lu-ku u P ortsmouthu.Nakon sluæbeneraspreme, brod jevezan uz prvi pa-

trolni brod u klasi, H M S L eedsC astle, koji je povuËen iz operativnesluæbe joπ u kolovozu 2005. Slije-dom toga, britansko ministarstvoobrane zapoËet Êe novi krug prego-vora s dræavama koje su i prije po-kazivale zanimanje za kupnju obajubrodova. Stoga je preuranjeno go-voriti o ishodu pregovora, buduÊimkupcima i vremenu moguÊe proda-je. Napominje se kako je prilikomraspreme H M S L eeds C astleopremljen aparaturom za odvlaæiva-nje zraka te Êe istu razinu konzer-vacije primiti i H M S D umbartonC astle. A ko doe do prodaje brodo-va, vjeruje se da Êe obnova brodovautjecati povoljno na britansku bro-dograevnu i prateÊu industriju.

O ba patrolna broda izgraena suu tvrtki H all R ussell of A berdeen.

P rvi brod u klasi porinut je u listo-padu 1980., a drugi u lipnju 1981.Sluæbeni ulazak u operativnu sluæ-bu britanske kraljevske ratne mor-narice, L eeds C astle je oznaËio ulistopadu 1981., dok je D umbartonC astle uπao u sastav u oæujku slje-deÊe godine. P atrolni su brodoviprojektirani i izgraeni za sluæbu ujuænom A tlantiku, u valu sukoba iz-meu V elike Britanije i A rgentinena podruËju F alklandskog otoËja.O ba broda su opremljena sredstvi-ma za polaganje mina, naoruæanjeim Ëini jedan top kalibra 30 mm iP leasure T y pe 944 povrπinski radar.T ijekom modernizacije 2004., naD umbarton C astle su ugraene di-zalice za upravljanje gumenimËamcima s tvrdim dnom smjeπtenimna krmenoj palubi. O ba patrolnabroda duljine 81 m zamijenjena sujednim odobalnim patrolnim bro-dom modificirane klase R iver imenaH M S C ly de, koji je nakon V T Ship-building gradnje iznajmljen britan-skom ministarstvu obrane.

M. P T I∆ G RÆ E LJ

1 8 2. svibnja 2008.

Zastoj pregovora o prodaji brodova klase C astle

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

R umunjska dobila prve P iranhe

Euro

sato

ry

16-19 vijesti 04/29/08 12:33 Page 18

1 9

©PANJOLSKA brodograevnatvrtka Navantia poËela je gradnjudruge podmornice sa zraËno neo-visnim pogonom S-80A , namijenje-ne πpanjolskoj ratnoj mornarici, usvom brodogradiliπtu u C artageni.Na sluæbenoj sveËanosti, odræanojsredinom prosinca proπle godine,zapoËelo je rezanje prvih ploËa li-mova za konstrukciju druge pod-mornice S-82, a neπto poslije istogadana sluæbeno je postavljena kobili-ca prve podmornice u klasi S-81.

© panjolska je u oæujku 2004. zasvoju mornaricu naruËila Ëetiri pod-mornice programa S-80, koje sunastale kao derivat projekta Scorpe-ne. P otkraj studenog 2007 . projektje okonËao fazu kritiËne ocjene -miljokaz kojim se moæe zaustavitislanje detaljne dokumentacije na iz-radu radioniËkih dijelova i sklopo-va. Navantia je veÊ okonËala odabirgotovo svih brodskih podsustava tedogovorila komercijalne uvjete s ve-likim brojem meunarodnih dobav-ljaËa opreme. Nadalje, objektismjeπteni na kopnu, a namijenjenipokusima i testiranjima opreme, po-jedinaËnih sustava i dijelova pod-mornice, poËeli su poprimati svojeoblike kako bi prikazali brojnostrazvoja integriranih sustava.

P odmornice S-80A u potpunosti suprojektirane u skladu s taktiËko-

tehniËkim zahtjevima πpa-njolske ratne mornarice, aimaju moguÊnost djelova-nja u πirokom spektru ope-racija: vojne intervencije;potpora specijalnim opera-cijama; obavjeπtajna aktiv-nost, motrenje, praÊenjecilja i izvianje; operacijeindikacija i upozorenja;potpora desantnim opera-cijama; operacije odvraÊanja; pos-tavljanje aktivnih minskih zaprekate potpora borbenoj skupini. T emelj-ne znaËajke trupa su duljina 7 1 m imaksimalna πirina 11,7 m uz povr-πinsku istisninu 2200 t i podvodnuistisninu 2426 t. P ropulzijsko pos-trojenje razvijeno posebno za pod-mornice S-80A hibridnog je karak-tera, a kombinira dizel-elektriËneagregate: tri M T U dizel-alternator-ska seta snage 1200 kW i dvije sku-pine od 180-Êelijskih T udor baterijakao i A IP pogon s gorivim Êelijamasnage 300 kW , koji se temelji na is-koriπtavanju modificiranog etanola itekuÊeg kisika. Nakon mnogih na-gaanja, Navantia razvija A IP po-gonski sustav u suradnji s tvrtkamaUT C P ow er i H y nergreen. P redviase da bi podmornice s takvim pro-pulzijskim sustavom trebale postiÊipovrπinsku brzinu od 12 Ëv, dok bipodvodna iznosila 19 Ëv.

P otpuno integrirani borbeni sus-tav, specijalno razvijen i projektiranza podmornice S-80A , isporuËit ÊeameriËka tvrtka L ockheed M artin.Sustav ukljuËuje viπefazni sonar ipridruæenu procesnu funkcional-nost, zatim podsustav zapovijedanjai nadzora te podsustav nadzora na-oruæanja. P odmornica ima πest tor-pednih cijevi, iz kojih je moguÊelansirati torpeda, mine i projektile.Naoruæanje podmornica S-80A ËinitÊe D M 2A 4 elektriËno pogonjenateπka torpeda tvrtke A tlas E lektro-nik, protubrodski projektili BoeingSub-H arpoon i SA E S M incoa viπe-namjenske pomorske mine. V rlo jevjerojatno da Êe podmornice nositikrstareÊe projektile T omahaw k.

D ostava prve podmornice u klasipredviena je 2013. godine, a pre-ostale tri trebale bi biti isporuËene urazdoblju 2014.-2015.

M. P T I∆ G RÆ E LJ

PO»ETKOM travnja, na aerodro-mu pokraj πpanjolskog glavnog gra-da M adrida, zrakoplovne tvrtke Bo-eing i D iamond A ircraft uspjeπno suobavile probni let D iamondove mo-torne jedrilice D imona. P osebnost jetoga leta bila u tome πto je letjelicabila pogonjena vodikovim gorivim

Êelijama i πto je to bio prvilet zrakoplova s ljudskomposadom koji je imao samotu vrstu pogonskog goriva.

Gorive Êelije su elektro-kemijski ureaj za nepos-rednu pretvorbu kemijske

energije vodika i kisika u istosmjer-nu elektriËnu energiju, a kao dodat-ni proizvod nastaje voda. Gorive Êe-lije se, kao i baterije, sastoje odanode, katode i elektrolita, samoπto, za razliku od baterija ne Ëuvajukemijsku energiju, nego kemijskuenergiju goriva pretvaraju u elek-

triËnu energiju. O sim πto su obnov-ljivi izvor energije, gorive Êelije su iekoloπki iznimno prihvatljiv oblikenergije, koji, osim topline i vode,kao oblike izgaranja nemaju nikak-vih drugih tvari koje ispuπtaju u at-mosferu.

U Boeingu smatraju da je trenu-taËna tehnoloπka razina gorivih Êe-lija dostatna samo za pogon manjihtipova zrakoplova, s ljudskom posa-dom i bez nje, dok na veÊim tipovi-ma zrakoplova one mogu biti izvornapajanja za pomoÊne sustave.

I. S K E NDE RO VI∆

2. svibnja 2008.

D iamond s gorivim æelijama

P oË ela gradnja druge πpanjolske podmornice S -80A

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 04/29/08 12:33 Page 19

20 2. svibnja 2008.

Svake sekunde, u procesima naSuncu u helij prelazi oko 6 00milijuna tona vodika, pri Ëemu

se masa od nekih Ëetiri milijuna to-na vodika pretvori u energiju. T a seenergija u vidu svjetlosti i toplineπiri u svemir pa tako jedan njezinmali dio dolazi i do Zemlje. Nukle-arna fuzija odvija se na Suncu veÊoko pet milijardi godina, kolika jenjegova procijenjena starost, a pre-ma raspoloæivim zalihama vodikamoæe se izraËunati da Êe se nastavi-ti joπ otprilike pet milijardi godina.Iako je SunËeva energija uzroËnikveÊine izvora energije, u ovom po-glavlju usredotoËit Êemo se na iz-ravno iskoriπtavanje same SunËeveenergije. P od optimalnim uvjetima,na povrπini Zemlje moæe se dobiti 1kW /m2, a stvarna vrijednost ovisi olokaciji, godiπnjem dobu, dobu da-na, vremenskim uvjetimaitd. U H rvatskoj je

prosjeËna vrijednost dnevne insola-cije na horizontalnu plohu 3-4,5kW h/m2. Na karti koja prikazuje in-solacijsku razinu vidi se da E uropanije na vrlo pogodnom podruËju zaeksploataciju, ali unatoË tome u E u-ropi je izravno iskoriπtavanje sunËe-ve energije u velikom porastu. V eÊi-nom je to rezultat politike pojedinihdræava koje subvencioniraju instali-ranje elemenata za pretvorbu Sun-Ëeve energije u iskoristivi oblikenergije. O snovni problemi iskoriπ-tavanja su mala gustoÊa energet-skog toka, velike oscilacije inten-ziteta zraËenja i veliki investi-cijski troπkovi. O snovnanaËela izravnog iskori-πtavanja energijeSunca jesu:

• solarni kolektori - pripremanjevruÊe vode i zagrijavanje prostorija

• fotonaponske Êelije - izravnapretvorba SunËeve energije u elek-triËnu energiju

• fokusiranje SunËeve energije -upotreba u velikim energetskimpostrojenjima

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

Ank ic a » IÆ ME K

NASA

Sunce je nama najbliæa zvijezda te, izravno ili neizravno, izvor gotovo sve raspoloæive energije na Zemlji. SunËe-

va energija potjeËe od nuklearnih reakcija u njegovu srediπtu, gdje temperatura doseæe 15 milijuna °C. RijeË je

o fuziji, pri kojoj spajanjem vodikovih atoma nastaje helij, uz osloba anje velike koliËine energije

Solarna energija

ENERG ET S KA S IG U RNOS T

20,21 strana 04/29/08 12:40 Page 20

2. svibnja 2008.

Prilikom opisa ofset regulativeUjedinjenih A rapskih E mirata,zapoËeli smo s opisom zemalja

zajednice GC C (Gulf C ooperationC ouncil C ountries), kojoj pripada iK uvajt. K uvajt ima vrlo specifiËnuofset regulativu, kako po tome πtose pored vojnih nabava uvjetuje of-set i pri nabavama civilne opreme,tako i po tome πto je ofset regulativavrlo opseæna i sveobuhvatna. O dstjecanja svoje nezavisnosti 196 1.godine K uvajt se razvio u zemlju Ëi-ji se BD P po stanovniku pribliæio iz-nosu od 25 000 dolara. Zbog velikihprihoda koji dolaze od nafte i plina,to je zemlja koja godiπnje troπi naobranu oko tri milijarde dolara teposljednjih godina izdvaja za obra-

nu 5 - 6 % BD P . Svjestan opasnostiu regiji, okrenuo se zajedniËkojobrambenoj politici preko GC C -a tena taj naËin æeli zaπtititi svoje na-cionalne interese. M nogi ofset pro-jekti koji proizlaze iz ofset obvezaprema K uvajtu, usmjereni su potpo-ri drugih zemalja GC C poglavitooni koji se odnose na sustave za ra-no otkrivanje prijetnji.

• K uvajt ima relativno male oruæa-ne snage od 15 000 ljudi koje seopremaju vrlo modernom vojnomopremom, pri Ëijoj se nabavi uvjetujeprimjena ofseta. No, K uvajt je uvje-tovao ofsetom i mnoge druge naba-ve iz inozemstva kojima se opremajucivilni resori. P rema njihovoj politiciofseta, vidljive su prednosti kako za

strane dobavljaËe tako i za privatnigospodarski sektor u K uvajtu.

• K uvajt je svoje oruæane snageopremio relativno dobrom i moder-nom opremom, a u posljednje vrije-me sve viπe se primjeÊuje oprema-nje vrlo sofisticiranom uvoznomopremom. M oæemo konstatirati daK uvajt raspolaæe s oko 150 tenkovaM 84, od kojih 50% Ëuvaju u priËuvikao i 218 ameriËkih tenkova M 1A 2A brams. O d borbenih vozila pjeπaπt-va raspolaæe flotom od oko 200 vo-zila, πto BM P -2, πto BM P -3 te oko250 borbenih vozila pjeπaπtva D e-sert W arrior.

VOJ NA T EH NIKA

21

O fset u Kuvajtu, za razliku od mnogih drugih zemalja, primjenjuje se i kod nabave civilne i vojne opreme iz ino-

zemstva. Razlika je u tome πto je kod nabave civilne opreme obveza primjene ofseta kod vrijednosti ugovora od

10 milijuna KD , dok je za nabavu vojne opreme to obvezatno veæ kod tri milijuna KD

J os ip MART IN» E VI∆ MIK I∆

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

O fs e t u K u v ajtu

20,21 strana 04/29/08 12:40 Page 21

22

Britanska mornariËka djelova-nja na poËetku operacije IraË-ka sloboda (Iraq i F reedom)

uglavnom su bila usmjerena na dje-lovanje mornariËkih specijalnihsnaga, posebno Special Boat Servi-ce (SBS), Ëija je glavna zadaÊa bilazauzimanje poluotoka A l F aw . P ri-marna zadaÊa bila im je osiguratidesantnu osnovicu za savezniËkesnage koje Êe napredovati premagradu Basri, a sekundarna saËuvatitamoπnje luËke kapacitete kako bise osigurala doprema humanitarnepomoÊi.

M ale, dobro izvjeæbane mornariË-ke specijalne snage odliËno su sred-stvo za asimetriËna djelovanja uglobalnom ratu protiv terorizma.Njihova moguÊnost uporabe zaistaje πiroka, poËevπi od pregleda svihvrsta plovila u rasponu od najma-njih (sposobnih za prijevoz tek ne-koliko desetaka automatskih puπa-ka) pa sve do najveÊih, koji se mogu

rabiti i za prijevoz oruæja veliËinebalistiËkih projektila. O sim toga,mogu se rabiti za otkrivanje, praÊe-nje i uniπtavanje pobunjeniËkih i te-roristiËkih skupina, koje djeluju naotocima i obalama, te, naravno, i zaklasiËne vojne operacije kao πto jezauzimanje vitalnih objekata naobali ili osiguravanje sigurnog iskr-cavanja desantnih snaga. M ornariË-ke specijalne snage sve se ËeπÊe ra-be i u policijskim zadaÊama borbeprotiv svih vrsta krijumËara i spre-Ëavanja ilegalnog useljavanja prekomora. P ritom do izraæaja dolazi nji-hova izvjeæbanost u brzom presreta-nju i zauzimanju plovila. P osebnopodruËje djelovanja, koje nije niπtamanje opasno od, recimo, djelova-nja protiv terorista jest i borba pro-tiv piratstva, koje se posebno raπiri-lo uz obale A frike i nekih dijelovaA zije. Iako u svojih zadaÊama Ëestorabe helikoptere, osnovna sredstvadjelovanja pomorskih specijalaca joπ

su uvijek brzi Ëamci, kao πto su kru-ta plovila s pneumatskom zraËni-com poznatiji pod kraticama R IB(R igid Inflatable Boats) i R H IB (R i-gid H ull Inflatable Boats). T u su joπi razliËite lebdjelice, minipodmorni-ce i najrazliËitija plovila za podvod-ni prijevoz ronilaca. U osnovnuopremu svih suvremenih mornariË-kih specijalnih snaga ulazi i opremaza disanje sa zatvorenim ciklusom.D iljem svijeta sve veÊi broj ratnihmornarica posveÊuje sve veÊu po-zornost razvoju svojih specijalnihsnaga, πto zapravo znaËi da ulaæusve viπe novca u njihovu obuku ikupnju najsuvremenijih plovila i os-tale opreme. Zbog toga træiπte brzihplovila iz godine u godinu jaËa, aspecijalizirane (i ne baπ specijalizi-rane) tvrtke doslovno svake godineponude nove proizvode.

RA T NA MORNA RIC A

P lovila za specijalne postrojbe

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

Zbog poveæane potraænje, træiπte specijalnih plovila iz godine u godinu jaËa, a specijalizirane tvrtke doslovno sva-

ke godine nude nove proizvode

2. svibnja 2008.

P ripremio T omis lav J ANJ I∆

22,23 strana 04/29/08 12:42 Page 22

Francuska mornarica je veÊ po-Ëetkom 1902. ozbiljno razmiπ-ljala o izgradnji torpedne pod-

mornice, veÊeg deplasmana i do-voljno velike autonomije, koja bi bi-la ozbiljna prijetnja svakom protiv-niËkom brodu na otvorenom moru.

T akva taktiËko-tehnoloπka razmiπ-ljanja rezultirala su potpisivanjemugovora 13. svibnja 1902. izmeuM arine Nationale i brodogradiliπtau T oulonu i C herbourgu za izgrad-nju serije od 13 podmornica klaseA igrette. P rema ugovoru koji je pot-pisao L anessan, tadaπnji ministarmornarice, u arsenalu u T oulonutrebalo je izgraditi osam podmorni-ca: A igrette, C icogne, E ider, M acre-use, Grebe, C y gne, M arabout i H e-ron. O stalih pet podmornica - P lu-vier, P ingouin, P elican, P longeon iV anneanu - trebalo je biti izgraenona navozima arsenala u C herbour-gu. U rujnu 1902. doπlo je do raski-

da potpisanog ugovora i potpisiva-nja novog ugovora, πto ga je potpi-sao novi ministar mornarice, C amil-le P ellatan, a kojim je otkazana iz-gradnja Ëak 11 planiranih plovnihjedinica. T ako je klasa A igrette splaniranih 13 podmornica spala nasamo dvije podmornice.

U taktiËko-tehnoloπkom smislu,klasa A igrette je izravno deriviranaiz prijaπnje klase Sirene. Njezinkonstruktor bio je inæenjer M ax imeL aubeuf. P rimijenjene tehniËke mo-difikacije ukljuËivale su ponajprijeugradnju dizelskog motora i poveÊa-nje autonomije podmornice. P unapozornost posveÊena je poveÊanjustupnja pouzdanosti dizelske pro-pulzije, poveÊanju uËinkovitosti ipouzdanosti svih ugraenih tehniË-kih sustava. R ezultat takvih nastoja-nja i odreenih konstruktorskih hti-jenja ogledao se u smanjenju vreme-na potrebnog za izvrπenje odreenih

manevara, a prije svega vremenapotrebnog za zaranjanje. T akoer suznatno poboljπani æivotni i radni uv-jeti u odnosu na klasu Sirene.

K ombinacijom dvostrukog trupa,dizelske propulzije i velike autono-mije, podmornice ove klase pretvo-rene su u vrlo dobra i diskretna pod-vodna plovila. O dlikovale su se ipriËuvnim uzgonom od 29,6 % . Uzjoπ nedovoljno dobar i pouzdan di-zelski motor, sigurno najslabija toË-ka tih podmornica bio je nedovoljniborbeni komplet torpeda. P remda suse u sluæbi francuske ratne mornari-ce zadræale punih 13 godina, upravoovo su bili glavni razlozi zbog kojihtijekom I. svjetskog rata podmorniceklase A igrette nisu bile svrstane uprvi borbeni eπelon, odnosno tzv.borbeni postroj prve linije.

2. svibnja 2008.

Ig or S P IC IJ ARI∆

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

23

VOJ NA POVIJ ES T

P o d m o rniË ars ke klas eA igrette, Emeraude, C irce, G ueppe i P luviosePoËetkom X X . stoljeæa, Francuska velikim i ambicioznim koracima kroËi naprijed u razvoju podmorniËarstva.

Francuski mornariËki stratezi i brodogra evni struËnjaci vizionarski gledaju naprijed i smjelo ulaze u procese na-

rudæbi novih klasa podmornica, na kojima se primjenjuju najnovija tehniËka i tehnoloπka rjeπenja. Jedna od tak-

vih bila je i klasa Aigrette

22,23 strana 04/29/08 12:42 Page 23

PolitiË ki atentati (V)

Izraelski politiËar i dræavnik Yitzak Rabin ubijen je 1995. godine na mirovnom skupu u Tel Avivu. UnatoË svojoj

vojniËkoj karijeri i sudjelovanju u svim ratovima s okolnim arapskim dræavama, Rabin je stradao od ruke mladog

æidovskog ekstremista. Njegovo ubojstvo donijelo je promjene i u strateπkim okolnostima

2. svibnja 2008.24

Izraelski politiËar i dræavnik Y it-zak R abin ubijen je 1995. godinena mirovnom skupu u T el A vivu.

UnatoË impresivnoj vojniËkoj kari-jeri i sudjelovanju u svim ratovimas okolnim arapskim dræavama, R a-bin je stradao od ruke mladog æi-dovskog ekstremista. Y itzak R abinroen je u J eruzalemu 1922. godi-ne, gdje je zavrπio poljoprivrednuπkolu. K ao mladiÊ se borio u æidov-skim paravojnim formacijama P al-mach protiv britanskih vlasti i arap-skih militanata, a sudjelovao je i uoruæanim akcijama protiv viπijskeF rancuske u Siriji te u L ibanonu.T ijekom 1. izraelsko-arapskog rata1948. godine zapovijedao je obra-nom J eruzalema, a u zavrπnoj fazirata borio se protiv E gipÊana upustinji Negev. Uspjeπna vojna ka-

rijera okrunjena je 196 4. godine,kada je postao naËelnik glavnogstoæera izraelske vojske. R abinovezamisli o brzoj mobilizaciji priËuv-nih snaga izraelske vojske i uniπte-nju neprijateljskog zrakoplovstvana zemlji pokazale su se odluËuju-Êima u izraelsko-arapskom ratu196 7 . godine.

Uspjeπ na vojniË ka i politiË ka karijera

Godinu dana nakon rata, R abin jeokonËao vojnu karijeru i preuzeomjesto izraelskog veleposlanika uSjedinjenim D ræavama. Godine197 3. ulazi u politiku te nakon os-tavke premijerke Golde M eir 197 4.godine postaje peti izraelski premi-jer, a prvi koji je bio roen na izra-elskom tlu. U travnju 197 7 ., poslijeserije skandala, prisiljen je predati

H rvoje B ARB E RI∆

D OS S IER

Yitzak Rabin (1995.)

Atentator Yigal Amir (u sredini)

Proslavljeni izraelski vojnik i politiËar Yitzak Rabin

24,25 dossier strana.qxd 04/29/08 12:45 Page 24

vodstvo stranke Shimonu P eresu.O d 1984. do 1990. godine bio je mi-nistar obrane te je dijelom odgovo-ran za provoenje politike Ëvrste ru-ke prema P alestincima, πto je 1987 .rezultiralo i izbijanjem Intifade. Go-dine 1992. vratio se na Ëelo laburis-ta te nakon izborne pobjede postajepremijer. U sijeËnju 1993., u norveπ-kom glavnom gradu O slu, u tajnostisu poËeli izraelsko-palestinski pre-govori, koji su uspjeπno okonËanidogovorom dviju strana i potpisiva-njem W ashingtonskog sporazuma.Godine 1994. zajedno s ministromvanjskih poslova Shimonom P ere-som i palestinskim liderom Y aseromA rafatom podijelio je Nobelovu na-gradu za mir.

No, mirovni proces je u praksinailazio na mnoge zapreke. O simviπe ozbiljnih incidenata s obijustrana, u razdoblju izmeu 1993. i2000. postale su aktivne palestin-ske teroristiËke skupine H amas iIslamski J ihad, koje su odbijale po-litiËki sporazum s Izraelom. R adi-kalne palestinske skupine poduzelesu niz napada na izraelske vojne icivilne ciljeve, ukljuËujuÊi i Ëestebombaπke napade u izraelskim gra-dovima s velikim civilnim ærtvama.Izraelski student prava sa sveuËiliπ-ta Bar Illan i desniËarski ekstremistY igal A mir protivio se sporazumu izO sla i vjerovao da Êe ubojstvom R a-bina spasiti zemlju. A mir je roen

197 0. godine u gradiÊu H erzy la, uobitelji ortodoksnih Æ idova koji suu Izrael uselili iz J emena. U kasni-joj istrazi utvreno je da je A mir ti-jekom 1995. godine u dva navratapokuπao izvrπiti atentat na R abina,ali je u posljednjim trenucimaodustajao.

A tentat na Trgu kraljevaK ao pogodno mjesto za treÊi poku-

πaj atentata A mir je odabrao politiË-ki skup u T el A vivu, koji se u znakpotpore sporazumu iz O sla odræa-vao 4. studenog na T rgu kraljeva.A tentator je nakon odræanog skupapriËekao R abina na parkiraliπtu teiz neposredne blizine ispalio u nje-ga tri hica. D va metka su pogodilaR abina u lea, a jedan je ranio nje-gova tjelohranitelja. R abin je æurnoprebaËen u bolnicu Ichilov, gdje jeËetrdeset minuta poslije umro naoperacijskom stolu. P okopan je nagroblju M ount H erzl, a na njegovuposljednjem ispraÊaju bile su sverelevantne osobe s meunarodnepolitiËke scene. T ragiËnu simbolikuimao je krvlju uprljani papir pro-naen u R abinovu dæepu s tekstom“P jesme za mir“, koju je neposred-no uoËi smrti otpjevao s pjevaËemna pozornici. Nakon atentata nasta-lo je viπe teorija konspiracije, premakojima stvarni organizatori R abino-

ve smrti seæu od ekstremne æidov-ske skupine K ahane C hai do izrael-ske ljevice i Shimona P eresa.

A tentator Y igal A mir nikada nijeizrazio æaljenje zbog atentata. NadvomjeseËnom suenju, osuen jena doæivotni zatvor, a poslije na joπosam godina zbog udruæivanja sbratom i prijateljem u zloËinaËkuorganizaciju. Ubojstvo Y itzaka R abi-na bilo je veliki πok za izraelsku, alii svjetsku javnost, a njegova smrtdonijela je promjene u regionalnimpolitiËkim odnosima i pokazala senenadoknadivim gubitkom za blis-koistoËni mirovni proces. Na parla-mentarnim izborima odræanima usvibnju 1996 . na Ëelo Izraela dolazikandidat desnog L ikuda, Netany a-hu, Ëija je nesklonost kompromisudovela u pitanje tijek mirovnog pro-cesa. Nakon Ëetverogodiπnjeg pre-kida, u ljeto iste godine ponovno jepoËela gradnja æidovskih naselja naZapadnoj obali i u Gazi, unatoË to-me πto se to izravno kosilo s izrael-skom obvezom povlaËenja s okupi-ranih podruËja, preuzetom W a-shingtonskim sporazumom. T o jepak dovelo do produljenja teroristiË-ke kampanje i nove spirale nasilja.Zastoj u mirovnom procesu u rujnu2000. kulminirao je novim palestin-skim ustankom na okupiranim po-druËjima.

2. svibnja 2008. 25

D OS S IER

U Rabinovu dæepu pronaen je tekst“Pjesme za mir“ umrljan krvlju

Na Rabinovu ispraÊaju bili su svi svjetski dræavnici

24,25 dossier strana.qxd 04/29/08 12:45 Page 25

26

Nekad davno u odgojnim crkvenim institucija-ma propagirao se slogan “fuga mundi“. Crkva jeuvijek bila svjesna opasnosti koje svijet sa sobomnosi, za njezine sluæbenike osobito, pa je rjeπenjevidjela u “fuga mundi“, odnosno u bijegu od svi-jeta. GledajuÊi iz danaπnje perspektive na taj slo-gan, doima se da je Crkva, æeleÊi saËuvati svojekandidate od negativnih utjecaja svijeta, savjeto-vala upravo odvajanje ili bijeg od svijeta, sa æe-ljom da Ëovjek bude kako treba. Na Drugom va-tikanskom koncilu, Crkva je u Konstituciji oCrkvi u suvremenom svijetu donijela malo druk-Ëiji nauk, pa je reËeno da “Boæji narod i ËovjeËan-stvo, u koje je taj narod ukljuËen, uzajamno sluæejedan drugome”, te je time potvrena potrebazbliæavanja i suradnje sa svijetom.

Nikada nisam bio pobornik bjeæanja. Ali, kadbolje razmislim o svemu πto u ovom svijetu nala-zimo, moram priznati da bih bio sretan kad bi sei u danaπnje vrijeme uspjela promovirati ideja“bijega od svijeta“. Volio bih da ne moram stalnoËitati o osmoπkolcima koji su se odali alkoholiz-mu, o srednjoπkolcima koji u velikim koliËinamakonzumiraju opijate, o odraslima koji su sprem-ni na okrutan naËin obraËunati se sa svojim neis-tomiπljenicima... Netko Êe reÊi da nije u tome sræproblema. I ja tako mislim. Ali, ako bismo uspje-li pobjeÊi od ovakvoga svijeta, ako bismo timespasili naπu djecu, mlade, odrasle, ako bismo nataj naËin umanjili postotke crnih statistika, nebih imao niπta protiv “fuga mundi“.

Ipak, budimo realni. S obzirom na okolnosti ukojima æivimo i na æelju Crkve da Boæji narod iËovjeËanstvo sluæe jedan drugome, teπko je, ne-primjereno, pa moæda Ëak i kukaviËki, pobjeÊiod svijeta. Mi æivimo u njemu i s njim. Sve πto seu svijetu dogaa usko je vezano uz nas. No, bilobi viπe nego dobro kad bismo uspjeli pobjeÊi odnjegovih negativnosti, kad bismo imali snage su-protstaviti se njegovim zlima, kad bismo javnoprogovorili protiv svega onoga πto svijetu dajenegativni prizvuk. Gospodin naπ Isus Krist poz-vao je svoje uËenike na to. Moli Oca nebeskogada ih oËuva od svijeta. Valjda je, tragom Njegovapoziva, Crkva gajila simpatije prema “fuga mun-di“. I ne treba ni to preπutjeti. Dok se tako pona-πala, manje su se oko nje i uz nju vezivale svakak-ve priËe. Ako i nepopularne metode spaπavajuËovjeka, ne treba ih izbjegavati. Naprotiv.

Dragi prijatelji, æivimo u ovome svijetu i poku-πajmo ga svojim kvalitetnim pristupom izgrai-vati. Trudimo se, kad veÊ nije uputno Ëovjekaodvajati od svijeta, zaπtititi ga od svijeta koji mune æeli dobro. Isus i danas moli Oca nebeskogada svakoga od nas oËuva od svijeta koji nam nepomaæe da budemo bolji i, duboko sam u to uv-jeren, oËekuje od nas da svijet uËinimo boljim,kako bismo u njemu svi æivjeli zadovoljniji i sret-niji. BuduÊi da je sve πto je Bog stvorio dobro, ne-mojmo svojim neodgovornim æivljenjem obezvri-jediti tu stvorenu dobrotu i ljepotu. Pa ako zbogtoga katkada treba i pobjeÊi od svijeta, nije ni tosramota. VeÊi bi propust bio uniπtiti sebe i svijetnegoli od njega pobjeÊi.

2. svibnja 2008.

Æ ark o RE LO T A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËka biografska drama (2007 .)• trajanje: 135 minuta• redatelj: Todd Hay nes• glume: C ate Blanchett (Jude Q uinn), Richard G ere(Billy the Kidd), C hristian Bale (Jack Rollins), Heath Ledger (Robbie C lark)

Z a neπto viπe od mjesec dana, najpoznatiji svjetski “kotrljajuÊi kamen” Bob Dy -lan, na svom putu “u smjeru od kuÊe“, nakratko Êe se zaustaviti u Varaædinu.Kaæu da se veÊ prvog dana prodaje razgrabilo deset tisuÊa ulaznica. Tako je i Hr-vatska ukljuËena u revitalizaciju njegove karijere, koju je oznaËio odliËan posljed-nji album Modern Times, Scorsesejev dokumentarac No direction home i reizda-nje briljantnog dokumentarca Don’t look back. Uza sve to, u kinima nam se po-javio i igrani film Nema me, temeljen na “pretpostavkama“ iz Dy lanova æivota,koji potpisuje kod nas znatno manje poznat, ali jednako hrabar i nekonvenciona-lan redatelj Todd Hay nes. Ljubitelji rock glazbe moæda se sjeÊaju njegova mjuzi-kla Z latni barπun iz 1998., temeljenog na navodnoj ljubavnoj priËi izmeu Iggy jaPopa i Davida Bow ieja. Hay nes se poslije deset godina vratio glazbenoj temati-ci, i to sa πest likova koji predstavljaju svojevrsne alter ego pandane Boba Dy la-na. Ako je u Z latnom barπunu fabricirao priËu (jer ga je na to prisilio David Bo-w ie odbivπi ustupiti prava na svoju biografiju i glazbu), ovaj put je otiπao joπ mno-go dalje. MijeπajuÊi rase, spolove i stoljeÊa s ponekom vjerodostojnom faktograf-skom Ëinjenicom, sloæio je umjetniËki buÊkuriπ u kojemu se i napredni dy lanofilmoæe lako izgubiti. Ako je Ëovjek kojim sluËajem nespreman uπao u kino, vjero-jatno Êe godinama priËati o traumatiËnom iskustvu tijekom tih neπto viπe od dvasata. S druge strane, ako se prepustite i ne pokuπavate dokuËiti scenaristiËkezavrzlame, uæivat Êete u maestralnoj filmskoj reæiji i glumi (osobito Blanchett iBalea) te kolekciji najveÊih Dy lanovih hitova iz 6 0-ih.

Nema me

Leon RIZMAUL

Treba li bjeæati od svijeta?

FILMOT EKA

Ovo je jedan od najpronicljivijih tekstova o umijeÊu sukoba i pob-jede koji su nastali u azijskoj kulturi. Napisana ne samo za ratni-ke nego za voe u svim zanimanjima, knjiga raπËlanjuje procesborbe i svladavanja sukoba koji se nalazi u podlozi svake ljudskeinterakcije.Knjigu pet prstenova, koja je postala klasik meu poslovnim lju-dima i koja se prouËava radi uvida u japanski pristup poslovnojstrategiji, napisao je 16 43. godine proslavljeni duelant i nepora-æeni samuraj Miy amoto Musashi. MaËevalac iz E do razdoblja poznat je i podnadimkom Niten. Prezime Miy amato preuzeo je od majke, a roen je 1584. go-dine u samurajskoj obitelji kao sin Ëuvenog samuraja G ikoa. Na svom putu rat-nika - Bushido, proputovao je mnoge dijelove tadaπnjeg Japana i utemeljio πko-lu neuobiËajenog naziva, Dva maËa. Osim ove knjige, napisao je trideset i petËlanaka o maËevanju te Dokkodo, put oslanjanja na vlastite snage.Knjiga pet prstenova napisana je potkraj srednjeg vijeka te na prvi pogledpredstavlja i prouËava ponajprije tehnike rukovanja maËem, no njezina je vri-jednost u tome πto je i danas aktualna jer mnogo viπe pouËava o duhovnim sta-vovima u æivotu i na putu ostvarivanja pobjede (na duhovnom i materijalnomplanu) nego o specifiËnim tehnikama borenja. Z a razliku od prethodnih izdanja,novi je prijevod jasan, nema nerazumljivosti, s uvodom koji objaπnjava duhov-nu pozadinu ratniËke tradicije. Uz Musashijev tekst, ovo izdanje donosi joπ je-dan vaæan japanski klasik o vodstvu i strategiji, Knjigu obiteljskih tradicijaumijeÊa ratovanja Jagjua Munenorija, koja naglaπava etiËke i duhovne pogledetaoizma i zena onako kako se primjenjuju na put ratnika. Mirela ME NG E S

U Galeriji “Zvonimir“, Bauerova 33, bit Êe u ponedjeljak 5. svibnja 2008.u 19 sati otvorenje izloæbe 1. hrvatski triennale keramike, na kojoj se svo-jim novijim radovima u keramici (raznih naËina izvedbe, materijala i kom-binacija) predstavlja 40 autora πto ih je struËni æiri odabrao za izlaganje,te 10 pozvanih umjetnika. Na otvorenju Êe biti predane nagrade najboljimumjetnicima (Zlatna plaketa i tri Srebrne, te Zlatna za mladog autora i 10poËasnih diploma), takoer prema odabiru struËnog æirija.

Izloæba se moæe razgledati do 21. svibnja, radnim danom od 11 do 18 isubotom od 10 do 12 sati. Ulaz slobodan.

Miyamoto Musashi: Knjiga pet prstenova, Mozaik knjiga, Zagreb, 2008.

INFOKU T A K

26 strana 04/30/08 07:22 Page 26

2. svibnja 2008.

VREMEPLOV

27

http://urv1gbr-tigrovi.com

7. svibnja 1954. Slom francuskog kolonijalizmaU nastojanju da ne izgube rat u Vi-jetnamu, Francuzi su od studenoga1953. na zaravan Dien Bien Phua,tri stotine kilometara udaljenu od

Hanoia, zraËnim mostom prebacili za mjesec dana jedana-est bataljuna i tu stvorili golemi utvreni tabor. No, za tje-dan dana vijetnamski su vojnici skupili viπe od 10 tisuÊadvokolica, na kojima su mogli prevoziti po 300 kilogramanamirnica, materijala i streljiva, a za dva mjeseca kriomicesu ukopali dva metra ispod povrπine zemlje 38 topova.Francuski general Navar pokuπao je izazvati gerilce VietMinha na otvorenu borbu, uvjeren da Êe ih poraziti. OkoFrancuza Vijetnamci su iskopali mreæu rovova i napali ih no-Êu. Na bodljikavu æicu postavili su zvuËnike. Iz njih je nafrancuskom i njemaËkom jeziku, jer je u postrojbama fran-cuske Legije stranaca bilo mnogo bivπih vojnika njemaËkogWermachta, odjekivalo upozorenje: “Dien Bien Phu bit Êevaπ grob!” Opkoljeni Francuzi dobivali su pojaËanja i opskr-bu samo zraËnim putem, transportnim zrakoplovima, a pos-lije samo padobranima. Nakon 55 dana opsade, francuskise general predao. Bio je to prvi poraz zapadne kolonijalnevelesile u Aziji.

8. svibnja 1984. Sovjetski bojkot Olimpijskih igara Iz Moskve je 8. svibnja 1984. stigao proglas dasovjetski sportaπi neÊe nastupiti na predstojeÊim23. olimpijskim igrama u Los Angelesu. U obraz-loæenju je pisalo da ne æele doÊi jer oËekuju ver-balno vrijeanje zbog politiËkih stavova. Pravirazlog bojkotu leæao je u revanπizmu. »etiri godine prije,Olimpijada je odræana u Moskvi, a SAD su tada, u znak pros-vjeda zbog sovjetske intervencije u Afganistanu, objavile danjihovi sportaπi neÊe doÊi u Moskvu. AmeriËki primjer slijedi-lo je Ëak 50 dræava. SSSR je u bojkotu slijedilo tek 13 zema-lja komunistiËkog bloka. Meu njima najvaæniji je bio izosta-nak Demokratske Republike NjemaËke, sportske velesile ko-ja je nekoliko mjeseci prije, na zimskoj Olimpijadi u Sarajevu,osvojila najviπe odliËja. Ipak nisu sve socijalistiËke zemlje sli-jedile sovjetski primjer. Tako se Kina, koja se desetljeÊima ni-je pojavljivala na OI, na natjecanja vratila upravo 1984. OsimKine, nastupile su i Rumunjska i Jugoslavija, jedine dvije zem-lje koje su se pojavile na obje Olimpijade. Poslije Los Angele-sa, popuπtanjem Hladnoga rata, bojkot se viπe nije masovnoorganizirao. Na sljedeÊim Olimpijskim igrama, 1988. u Seulu,postao je stvar proπlosti. Jedina zemlja koja nije poslala svo-je sportaπe bila je - Sjeverna Koreja.

pripremila M. ALVIRKVIZWEB INFO

1. Dan grada Vukovara slavi se:A 12. travnjaB 3. svibnjaC 13. lipnja

2. Na taj dan slavi se i Dan zaπtitnikavukovarske æupe:A sv. BoneB sv. Filipa i JakovaC sv. Ante

3. Vukovarsku æupnu crkvu i samo-stan 1643. godine utemeljili su:A franjevciB isusovciC dominikanci

4. U Vukovaru je i svetiπte:A sv. BoneB sv. RokaC sv. Alojzija Stepinca

5. Grad s kojim je Vukovar potpisaoPovelju o prijateljstvu je:A VaraædinB KninC Dubrovnik R

jeπe

nje:

1b;

2b;3

a;4a

;5c

Leon RIZMAUL

Premda je tek nedavno postavljena,stranica Udruge ratnih veterana 1.gardijske brigade vrlo je dobro po-

punjena i posjetitelju zaista pruæa velikbroj zanimljivih podataka. Site je ureenvrlo dobro: pregledan je, popunjen vijes-tima, fotogalerijama i videogalerijama,a fotografije, premda nisu hi-rez, ipak

su ne samo gledljive nego definitivno vrijedne s obzirom nato da korisnici imaju priliku sami ubaciti (uploadati) svojefotografije. Tako se stvara album fotografija koje Êe tek ob-javom na siteu prvi put biti dostupne javnosti. Hvalevrijed-na je i izvrsna videogalerija, no svakako posebnu vrijednostima dio posveÊen poginulim pripadnicima (In memoriam).Taj dio sitea osmiπljen je na mjeseËnoj bazi, pa se objavlju-ju fotografije i osnovni podaci o Tigrovima poginulima tije-kom aktualnog mjeseca u proteklim, ratnim godinama.BuduÊi da je site relativno nov i da autori vjerojatno nisuimali previπe vremena s ubacivanjem (uploadom) dodat-nog materijala, svakako ga treba ne samo pohvaliti i pre-poruËiti nego i dati poticaj da postane uzor kako tematskiosmisliti i tehniËki postaviti stranicu posveÊenu veterani-ma. S obzirom na brojnost veteranske populacije, ne tre-ba nas iznenaditi ako se baπ na primjeru stranicehttp://urv1gbr-tigrovi.com uskoro izrade nove stranicenekih drugih postrojbi. Neven MILADIN

27 strana 04/29/08 13:26 Page 27

28 strana 04/29/08 12:47 Page 28