URED PREDSJEDNICE REPUBLIKE HRVATSKE

Sluba za odnose s javnou

PRIOPENJE

30. rujna 2015.Br. 377/2015.

Migrantska kriza ima nacionalne, regionalne i globalne aspekte te zahtijeva multilateralna rjeenjaPredsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovi sudjelovala je u opoj raspravi 70. zasjedanja Ope skuptine Ujedinjenih naroda. Govor Predsjednice prenosimo u cijelosti:"G. predsjednie,Dopustite mi da Vam estitam na izboru i zahvalim Nj.E. Samu Kutesi na vodstvu prethodnog zasjedanja. Od ovog zasjedanja mnogo toga oekujemo, priznajui da je potrebno hitno djelovati po toliko mnogo pitanja i na mnogim podrujima irom svijeta. Priznajui izazove koji su pred nama iskreno se nadamo da zajednikim radom ove izazove moemo pretvoriti u prilike i napraviti znaajne korake naprijed prema postizanju nekih od naih zajednikih ciljeva.Dok proslavljamo 70 godina osnutka Ujedinjenih naroda, prisjeam se protekle 23 godine. Hrvatska je postala lanica Ujedinjenih naroda 1992. i neovisno je pridonijela ostavtini i postignuima ove organizacije tijekom gotovo treine njezina postojanja. Tijekom svog lanstva Hrvatska se iz zemlje primateljice pomoi UN-a i zemlje o kojoj se raspravljalo na Vijeu sigurnosti preobrazila u aktivnu lanicu koja podupire rad nae organizacije na mnogim poljima.Hrvatska je bila lanica Vijea sigurnosti, predsjedala je Gospodarskim i socijalnim vijeem (ECOSOC) te je protekle 23 godine aktivno i znatno pridonijela naim zajednikim ciljevima, bilo da se radilo o mirovnim misijama, naporima na uspostavi mira, inicijativama za kontrolu naoruanja, gospodarskom i socijalnom razvoju, ravnopravnosti spolova, promicanju jaanja meunarodne pravne arhitekture ili reformi Ope skuptine. Budite uvjereni da emo nastaviti s naim naporima i doprinosima.Dame i gospodo,Moemo li zaista rei da dovoljno radimo na osiguranju mira, sigurnosti i ljudskih prava? Radimo li dovoljno na zatiti naeg Planeta, jedinog koji imamo? Drave lanice, svih 193 nas, ne bismo smjele zaboraviti kako je vano lanstvo, ni kako su vane obveze koje smo preuzele, kako bismo osigurali svjetski mir i sigurnost. Jaanje uloge Ujedinjenih naroda i promicanje meunarodnih odnosa i gospodarskog poretka u interesu je svih drava. Ovo nije prazna fraza nego stvarnost koje stalno moramo biti svjesni.Moramo se upitati zadovoljavamo li sada oekivanja ljudi iz cijelog svijeta, oekivanja od UN-a i od nas kao lanica. Odgovor je oigledan i nije laskav.Jo je uvijek previe oruanih sukoba, prevelik broj ljudi prikraen je u svojim temeljnim ljudskim pravima, previe djece odlazi svake veeri na spavanje gladno, previe ena i djevojaka je iskljueno i zapostavljeno. Svjedoimo propast temeljne dravne vlasti i sve vei gospodarski oaj u previe dijelova svijeta, s vie od milijardu djece irom svijeta koja ive u siromatvu. Slama se srce kad se samo proita taj broj, prema UNICEF-u, 22.000 djece svaki dan umire zbog siromatva. To je neto gdje je obveza iz Ciljeva odriva razvoja do 2030. ne samo nuno potrebna, nego moda i zakanjela. Nadahnuo me duh naeg sastanka na vrhu odranog prolog tjedna, nadam se da e se to brzo i nepokolebljivo pretoiti u djelovanje i postignua.Dame i gospodo,ivimo u svijetu koji je toliko bogat mogunostima i ljepotama, prirodnim i onim koje je stvorio ovjek, ali unato tomu svjedoimo jednu strahotu za drugom. Ove se godine isto tako obiljeavaju mnoge godinjice: stotinu godina od neizrecive armenske tragedije, 70 godina od osloboenja Auschwitza i 20 godina genocida u Srebrenici.Ali stvar s godinjicama jesu li one neto osobno samo za rtve i preivjele? Ili jesu li one trajni podsjetnik koliko smo zaboravili svoj poetni pokuaj odravanja svjetskog mira?Odgovornost bi uvijek trebala biti u samom sreditu naeg djelovanja. Borba protiv nekanjenosti za ratne zloine, zloine protiv ovjenosti i genocida nije samo pitanje pravosua; to je podjednako vana sastavnica spreavanja sukoba. Ni jedan zloin ne smije ostati nekanjen i mora se osigurati uinkovit kazneni progon odgovornih. Ne bismo smjeli tedjeti napora na okonanju te kulture nekanjenosti. Hrvatska snano podupire Meunarodni kazneni sud. Kao rtva agresija 90-ih godina 20. stoljea ponosni smo to smo 13. drava koja je ratificirala Amandmane iz Kampale o zloinu agresije.Gotovo se sve moe sprijeiti. Vrijeme e kao uvijek odrediti tko je imao pravo, a tko nije, ali je li to jedina alternativa gledanju unatrag?Preesto se moramo baviti posljedicama naeg nedjelovanja. Preesto, umjesto da rjeavamo probleme na njihovu izvoru i bavimo se uzrocima u ranoj fazi, vie vremena i sredstava troimo na krize kojima smo dopustili da se otmu kontroli. To je zato to se nismo obazirali na te rane znakove ili jednostavno nismo imali vremena ili pak hrabrosti da se ukljuimo.Ovaj pristup moramo mijenjati. Moramo djelovati na vrijeme, odluno i s primjerenim sredstvima. Ovo nije samo prava stvar koju treba napraviti; ovo je i pametna stvar za napraviti. Migrantska kriza koja je poplavila mnoge europske zemlje kolski je primjer posljedica nedjelovanja, a cijena je jednostavno previsoka.Izazov migracije nije nita novo; on je dio ljudskog postojanja od praskozorja ovjeanstva. Ali s 60 milijuna ljudi koji su u pokretu irom svijeta, ono to jest novo je nedostatak jasnih smjernica i sveobuhvatnih politika. Potrebna su nam dobra pravna, socijalna, gospodarska, humanitarna i logistika rjeenja.Sadanja migrantska kriza i problem izbjeglica ima nacionalne, regionalne i globalne aspekte. S njom se ne moe poeti baviti, a kamoli je rijeiti jedna drava. Ona je multidimenzionalan problem koji iziskuje multilateralna rjeenja u smislu obrane od terorizma, preventivne diplomacije i snanog razvoja. Tko god eli izbjei ovaj problem ili se pretvarati da on ne postoji, to jednostavno ne e moi.Od sredine rujna s gotovo 80.000 ljudi koje su uli u Hrvatsku, moja zemlja prikljuila se crti zemalja EU-a i susjednih zemalja Jugoistone Europe koje ova kriza jako optereuje. Hrvatska mora na ovaj problem gledati iz perspektive vlastite zemlje imajui na umu povijesne, trenutne i budue trendove svjetske politike. I, to je najtee, pronai pravu ravnoteu izmeu nacionalne, regionalne i globalne perspektive. Moramo se istodobno usredotoiti i na mikro i na makro razinu, imajui na umu ono to je tu u pitanju ljudski ivoti i budunost toliko mnogo pojedinaca i njihovih obitelji.Ovdje traim konsenzus unutar EU-a. Ovdje traim reakciju svijeta. Ovdje traim da se usredotoimo na vladavinu prava i na konvencije koje smo potpisali na kraju Drugog svjetskog rata.S rjeenjem migrantske krize u Europi morat e se baviti na najvioj svjetskoj razini s nekoliko aspekata. Tu je pitanje obrane od terorizma, koji, zajedno s ekstremizmom u svim njegovim oblicima mora biti sprijeen i poraen u svojoj jezgri. Ali to je isto tako pitanje pruanja dovoljne financijske i materijalne pomoi izbjeglikim logorima u Turskoj, Jordanu, Libanonu i na drugim mjestima u tom dijelu svijeta. I, podjednako vano, to je pitanje djelotvornog nadzora i upravljanja meunarodnim granicama. I posljednje, ali ne i najmanje vano; to je pitanje borbe protiv onih koji profitiraju od krijumarenja ljudima te uklanjanja njihovih mrea.Dame i gospodo,Prva stvar koja pada na pamet jest obrazovati nau djecu, nae budue narataje da snanije rade na postizanju globalnog graanstva nadograivati na ideji UN-a o svjetskoj uionici, kao to je Svjetska inicijativa za obrazovanje, u kojoj je Hrvatska ponosna drava zagovornica. Vano je pripremiti lekcije o zajednikim normama svjetskog graanstva koje bi za svu djecu u formativnim godinama trebale postati obvezne. Moramo ispuniti svoje obeanje glede prava na obrazovanje.ini se jasnim da zakonodavstvo nije dovoljno. Potrebna nam je promjena u nainu razmiljanja i ponaanja, a to je mogue jedino obrazovanjem. Moramo promicati obrazovanje o toleranciji, povjerenju, potenju, istini i potovanju dostojanstva pojedinca i ravnopravnosti spolova. Djeca se ne raaju osjeajui mrnju, nesnoljivost, rasizam, seksizam, predrasude ili stereotipe. Mogu nas mnogo toga nauiti, a mi pak mnogo toga moemo nauiti od njih.Na podiju ispred mene nalazi se logotip koji je prije 70 godina postao simbol ne samo Ujedinjenih naroda, nego i boljeg svijeta kako smo ga mi tada vidjeli. Otad je ostvaren napredak, dok su pak u drugim podrujima stvari postale zabrinjavajue. Nadam se da naa potraga za boljim, sigurnijim i prosperitetnijim svijetom nije ni priblino zavrena.Na primjer, utjecaj klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja na gospodarstvo, razvoj, sigurnost, politiku stabilnost i ljudska prava svih zemalja ne moe se vie ignorirati. Vidite i smi: logotip UN-a pokazuje svijet iz perspektive Arktika i, naalost, prologodinja je zima bila jedna od najtoplijih ikad. Kako se topi arktiki led, a oceani zatopljavaju, jesmo li sposobni potpuno shvatiti kakav je to trag ve ostavilo na na planet?Ne moemo predvidjeti krajnji utjecaj ovih promjena. Posvuda po svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, biljeimo promjene temperature mora i svjedoimo neviene promjene u ekosustavu. U hrvatskom predivnom Jadranskom moru poinjemo biljeiti nazonost novih vrsta riba koje dolaze iz tropskih voda. To predstavlja trend kojemu svjedoe mnoge zemlje i na tom planu mora postojati zajedniko rjeenje. Rastua razina mora ostavit e na mnoge od nas, obalne drave, teke posljedice, dok neki od naih kolega lanica mogu biti suoeni ak i s veim posljedicama, tetnim po sm njihov opstanak.Kljuno je da se u naem djelovanju bavimo vezom izmeu klimatskih promjena, prirodnih bogatstava, prosperiteta i sigurnosti. Moramo potpuno shvatiti kako njihove interakcije utjeu na na budui prosperitet, stabilnost i razvoj. U tom pogledu moramo potovati injenicu koliko je krhak ivot na ovom planetu i da teta koju smo nanijeli moe biti bespovratna. I tu moramo poduiti sebe i budue narataje da mijenjamo svoje ponaanje, kako bismo iskazali vie potovanja naem planetu.Parika konferencija o klimatskim promjenama prilika je koju si ne moemo priutiti propustiti. Zajedno bismo se trebali ponositi injenicom da nismo propustili priliku koja se pruila na konferenciji u Adis Abebi. Moramo ostati predani pronalaenju i izvravanju uinkovitih Sredstava primjene nae ambiciozne Agende 2030 te u potpunosti slijediti Agendu iz Adis Abebe.Naalost danas se svijet neprestano zgraa nad najezdom i brutalnou mnotva nasilnih djela i sve kompleksnijih sigurnosnih prijetnji koje ukljuuju nedravne aktere. U tom kontekstu razvijajuih sigurnosnih izazova, porast terorizma prijetnja je svima nama i poziv na dobro usklaenu reakciju.Hrvatska pozdravlja rad Neovisnog panela na visokoj razini o mirovnim operacijama i njihov pregled mirovnih operacija UN-a. Nadamo se da e izvjee Panela pruiti smjernice u budunosti za poveanje uinkovitosti mirovnih operacija UN-a kao jednog od kljunih mehanizama za osiguranje svjetskog mira i stabilnosti.Provodei mandat mirovnih operacija, naglaavamo vanost davanja najveeg prioriteta zatiti civila i spreavanju strahota napose seksualnog i rodno zasnovanog nasilja - te zatiti djece.Povrh toga eljela bih pozdraviti napore uloene u druge procese kritikog pregleda i revizije, naime reviziju Arhitekture za izgradnju mira i Provedbu Rezolucije Vijea sigurnosti UN-a 1325. Zaista sam uvjerena da e se pronai nain kako provesti sve strune preporuke.Svjedoimo krhkom miru i sigurnosti u mnogim dijelovima svijeta. U takvim okolnostima, naa predanost sigurnosnim dogovorima postaje sve vanija. To je razlog zato alimo to Pregledna konferencija o Ugovoru o neirenju nuklearnog oruja nije dala toliko potrebne rezultate. Hrvatska vjeruje da ovaj ugovor ostaje najuinkovitiji multilateralan instrument za spreavanje irenja nuklearnog oruja i postizanje nuklearnog razoruanja. Stoga ne bismo trebali tedjeti truda u podravanja i jaanju ovog ugovora u budunosti.Nekontrolirano irenje konvencionalnog oruja predstavlja drugu veliku prijetnju sigurnosti i stabilnosti. U tom pogledu Hrvatska je ponosna to predsjeda Prvom preglednom konferencijom Konvencije o kazetnom streljivu, koje je meu najpodmuklijim vrstama oruja koja su prijetnja i dugo vremena nakon to sukob prestane. Nije sluajno da je konferencija odrana u Dubrovniku, gradu koji je u Domovinskom ratu pretrpio napade upravo iz tog tipa oruja.Hrvatska, zemlja bogatog povijesnog nasljea sa sedam znamenitosti na popisu UNESCO-ve svjetske batine, snano osuuje namjerno unitavanje svjetske kulturne povijesti te trai od UN-a i potie svakoga da uine vie na zatiti i ouvanju nasljea u podrujima kojima prijete sukobi i ekstremisti.Glede diplomacije i vanjskih odnosa, ova bi godina mogla biti prekretnica u bilateralnim odnosima i pomak prema globalnoj politici. Ovdje ne mogu dovoljno naglasiti vanost povjerenja. Ne samo povjerenja meu dravama lanicama i meunarodnim institucijama nego i povjerenja i istine na svim razinama.Glede pozitivne strane, zadovoljstvo nam je ustvrditi rjeenje pregovora o iranskom nuklearnom programu. estitamo svim stranama koje su bile ukljuene u razgovore na odlunosti i politikoj volji da razrijee to pitanje koje je tako dugo optereivalo meunarodne odnose. Ovo je velika pobjeda diplomacije. Oekujemo da e idui mjeseci pokazati u kojoj je mjeri uklanjanje nuklearne prijetnje pridonijelo ivotno vanoj stabilizaciji Bliskog istoka i ire.Drugi vaan dogaaj u meunarodnoj sigurnosti ostvaren je stupanjem na snagu Meunarodnog ugovora o trgovini orujem. Ovaj pravno obvezujui meunarodni ugovor uspostavlja, po prvi put, minimalne standarde trgovine konvencionalnim orujem na svjetskoj razini. Hrvatska je ponosna to je meu vodeim zemljama u ratifikaciji i provedbi ovog prevanog meunarodnog ugovora.Hrvatska je potpuno predana promicanju mira i stabilnosti u svijetu, ali i jo vie regionalno. U naoj je zemlji sjedite regionalne organizacije RACVIAC-a Centra za sigurnosnu suradnju. Ovaj centar ima vano poslanje promicanja dijaloga i suradnje u sigurnosnim pitanjima u Jugoistonoj Europi, s teitem na usklaivanju njihovih normi i standarda te time olakavanju njihova pribliavanja EU-u i NATO-u.Pitanja koje izazivaju najveu zabrinutost vezana su za izazove u Europi i njezinu junom susjedstvu. Izazov migrantske krize nekako je pokrenuo povezivanje zemljopisa i ljudskih sudbina te nas podsjetio na tragine posljedice nerijeenih sukoba.to se tie Sirije, Iraka, Libije, Jemena i drugih kriznih podruja na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, svi smo vrlo zabrinuti zbog neprekinutog trenda rastueg nasilja, vjerske nesnoljivosti i teroristikih akcija.Tamo smo suoeni s neizrecivim barbarizmom i terorom s najstranijim oblicima ubojstava kao to su odsijecanje glave, seksualno nasilje nad enama i djevojicama te drugim najgnusnijim zloinima protiv ovjenosti, kulture, vjere, dostojanstva i onog najdragocjenijeg od svega ljudskog ivota. To je okantno i odvratno. I to nema nikakve veze s islamom, s vjerom mira, tolerancije i razumijevanja.Hitno je potrebno da budemo sloni u suoavanju s ovim ogromnim izazovom i da pokrenemo sve nae napore u borbi protiv tzv. Islamske drave te svih oblika nesnoljivosti i diskriminacije. Istodobno moramo donijeti perspektivu za mirno rjeenje tih sukoba i utrti put za bolji ivot. Nije dovoljno samo okonati ljudsku patnju podjednako je vano pruiti nadu i mogunosti.Trebamo izraditi sigurne, tolerantne i fleksibilne zajednice, koje su otporne na radikalizaciju, te sprijeiti marginalizaciju odreenih drutvenih skupina, napose onih najranjivijih, i to jaanjem gospodarskih, obrazovnih i drugih mogunosti. Time emo ukloniti preduvjete za radikalizaciju koja bi mogla rezultirati nasilnim ekstremizmom i terorizmom i u tom pogledu ustrajemo na pravodobnoj provedbi upravo donesenih Ciljeva odriva razvoja.Nema razvoja bez sigurnosti. I nema stvarne sigurnosti bez pravde i ljudskih prava, vladavine prava i dobre vlasti. Odrivi razvoj poiva na gospodarskim, socijalnim i ekolokim stupovima i na pozitivnoj sinergiji meu njima. Malo je ravnih crta prema krajnjem cilju; radi se o preciznom spajanju svih tokica, velikih i malih. Kompleksnost Agende 2030 svjedoanstvo je toga, ali to je jedini put naprijed, ako smo zaista predani tomu da nikog ne ostavimo za sobom.Na europskom kontinentu, u Ukrajini, mora se osigurati provedba i odrivost mirovnog procesa. Prekid vatre mora se potovati, a sve se strane moraju pridravati mirovnog plana iz Minska. Hrvatska, zajedno sa svojim partnerima u EU-u, ostat e predana suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine kao i pomoi Ukrajini na njezinu reformskom putu prema mirnoj i prosperitetnoj budunosti.Snano naglaavamo vanost stabilnosti Jugoistone Europe, kao i njezina blagostanja. Hrvatska ostaje snano predana uiniti sve to je u njezinoj moi kako bi poduprla procese euro-atlantske integracije njezinog jugoistonog susjedstva. Snano vjerujemo da je to najdjelotvorniji i najkonstruktivniji nain osiguranja sigurnosti, mira i blagostanja za ovaj dio Europe. Napose, kako se pribliavamo 20. obljetnici Daytonskog mirovnog sporazuma, svi bismo trebali poduprijeti Bosnu i Hercegovinu kao politiki emancipiranu zemlju, donosei odluke na korist i za prosperitet njezina tri jednakopravna konstitutivna naroda i drugih zajednica i osoba.Dame i gospodo,Povijest je u veini sluajeva pravi litmus test vodstva. Ono to je bilo zajedniko svim velikim voama bila je njihova sposobnost nadilaenja granica vlastitog straha. To se esto nazivalo vizija ili moda dalekovidnost. Bez obzira na to vjerujem da svi mi ne uspijevamo kad smo prisiljeni raditi razliku izmeu prijatelja ili saveznika i protivnika.Raditi ove razlike i odabirati strane: to je jo jedan zid u svjetskoj politici. To ne samo muti vid, nego i ograniava razum te kad jednom prijeete tu crtu, ui nas povijest, sukob je neizbjean. Glede svih sadanjih kriza, moram rei da bi se tradicionalna bilateralna diplomacija trebala ponovno vrednovati u svjetlu mijenjajue globalne politike.Nikad ne sudite o zemlji ili osobi ili problemu temeljem njezine ili njegove veliine. Ne gledajte brojeve, ne ograniavajte se rjenikom ili pravnim terminima li granicama. Glede veliine, Hrvatska je na 124. mjestu u svijetu, ali smo odluni da naa meunarodna nazonost i vanost nadie nau veliinu. Na nas zemljopisni poloaj dri za globalnim stolom, katkad protiv nae volje, ali uglavnom po naem izboru.Ali, ja pak nikamo ne idem te u i dalje postavljati prava pitanja i kad sve vie voa bude shvatilo kao to sam ja od poetka da emo svi mi morati ili prihvatiti solidarnost, lanstvo u multilateralnim i meunarodnim organizacijama kao povlasticu za nae graane, kad otiemo iz New Yorka i odemo kui.. molim, vratite se i vrednujte nacionalne i meunarodne interese i vrijednosti vrednujte iznova ako elite, razgovarajte s vaim susjednim dravama i pronaite dijalog sa svojim protivnicima.Radite na dijalogu, postavljajte prava pitanja, nadograujte povjerenje i zadrite pregled nad situacijom. Mi, narodi Ujedinjenih naroda, imamo sredstava i imamo naina. Sad je vrijeme da iznaemo volju.Hvala vam."

GLASNOGOVORNIKLuka uri

tel 4565 135 fax 4565 256 glasnogovornik@predsjednica.hrPantovak 241, 10 000 Zagreb www.predsjednica.hrtel. 01 4565 135 fax. 01 4565 256 glasnogovornik@predsjednica.hrPantovak 241, 10 000 Zagreb www.predsjednica.hr