priprem 4

Razić Lejla Zdravstvena njega ( fizikalna terapija ) elektroterapija priprema

JAVNA USTANOVASREDNJA MEDICINSKA ŠKOLATUZLA

Smjer: fizioterapeutski tehničarMetodika nastave: Zdravstvena njega

Ime i prezime, zvanje: Razić Lejla, Viši fizioterapeutski tehničarPoslovi i radni zadaci: Nastavnik Zdravstvene njegeSvrha izrade pripreme Priprema za čas

NASTAVNI PREDMET: Zdravstvena njega

RAZRED: IV f_,druga grupa___

DATUM : _17.02.2012.

VRIJEME: 45 min

NASTAVNA OBLAST: Zdravstvena njega ( fizikalna terapija ) elektroterapija

NASTAVNA CIJELINA / TEMA /: galvanizacija

NASTAVNA JEDINICA: galvanizacija

TIP ČASA: Ponavljanje ,vježbanje

OBLICI RADA: frontalni ,rad u paru

NASTAVNE METODE: razgovor,usmeno izlaganje, demostracije,praktičan rad

NASTAVNA SRESTVA I POMAGALA: udžbenik ˝ specijalna fizikalna medicina“, Ivo Jajic,udzbenik „fizikalna medicina i medicinska rehabilizacija“,Boris Nedvidek,stolica,slike


ZADACI ČASA:

a) Obrazovni: Utvrdjivanje nastavnog sadržaja koje se odnosi na primjene galvanske struje ,djelovanju i efektu galvanske struje, indikacijama i kontraindikacijama kod primjene .

b) Funkcionalni:razvijanje manuelnih i intelektualnih sposobnostic) Odgojni: odgovornost, tačnost i preciznost fizioterapeuta u samom postupku ,

kvalitetan odnos prema pacijentu

Uvod - 05 min

Učenicima objasniti da čemo ponavljati predhodno gradivo,primjenu galvanske struje u terapijske svrhe.U toku teoretskog izlaganja učenici ce demonstrirati načine primjene te struje na pojedine regije.

CILJ ČASA: Utvrditi nastavni sadržaj koji se odnosi na vrstu elektroterapije(galvanizaciju) ,načine primjene,tehnike primjene kao i indikacije i kontraindikacije.

Glavni dio časa – 35 min

Sa učenicima ponoviti prethodno gradivo, koje se odnosi na vrstu jednosmjerne galvanske struje-Elektroterapija predstavlja primjenu električne struje u terapijske svrhe u cilju lječenja.Prema frekvenciji elektroterapiju djelimo na -terapiju jednosmjernom strujom -terapiju naizmjeničnom strujomTerapiju jednosmjernom strujom djelimo na: -terapiju jednosmjernom konstantnom strujom (galvanska struja) -terapiju isprekidanom ili impulsnom jednosmjernom strujom(elektrostimulacije), i dijadinamske struje


Terapiju naizmjeničnom strujom djelimo na: -terapiju niskofrekventnim strujama do 1000Hz(faradska struja) -terapiju srednjefrekventnim strujama 1000-100000Hz(interferentne) -terapiju visokofrekventnim strujama preko 100000 Hz(kratkotalasna dijatermija, ,ultrakratkotalasna dijatermija i mikrotalasna dijatermija

Galvanska struja :Jednosmjerna konstantna struja koja protiče u jednom smjeru i pri tome ne mjenja napon.

Aparati za galvanizaciju:-komandna ploča-prekidač za uključivanje-izvodi za elektrode-kontrolna sijalica -komutator za promjenu polova-dugme za podešavanje intenziteta

Elektrode:-od različitog metala,veličine ioblika

Tehnika primjene-poprečno-uzdužno

Metode za odredjivanje polova-metoda razvijanja gasova-dokazivanje bazne ili kisele reakcije-metode sa KJ

Fiziološko djelovanjedjelovanje se zasniva na efektu polova(anoda i katoda):-polarni(djelovanje neposredno ispod elektrode-interpolarni(djelovanje na tkiva koja se nalaze izmedju elektroda)-jonski(kod unošenja nekih ljekova)

Fiziološki efekti:-analgetski-anelektrotonički-efekat vazodilatacije

Interpolarni efekatNastaje u prostoru izmedju elektroda,dolazi do pojave vazodilatacije,bolje cirkulacije i metabolizma,sto doprinosi bržem oporavku zamorenih mišića

Jonski efekatPojava kretanja rastvorenih supstanci pod uticajem galvanske struje


Prednosti elektroforeze ljekovaNedostaci elektroforezeIndikacije i kontraindikacije za galvansku stuju

Negativna elektrolizaHidrogalvanske procedure

Nakon teoretskog izlaganja učenici ce pokazati primjenu galvanske struje kod nekih oboljenja.

Zavrsni dio časa- 05 min.

Najbolje ucenike ocijeniti

U prilog : slike koje se odnose na oblike galvanske struje,načine primjene,vrste specijalnih elektroda, kao i slike četveročeliskih kupki i galvanske kade


Elektrostimulacija je vrsta elektroterapije jednosmjernim impulsnim strujama.Najvazniji Efekat ovih struja je izazivanje misicne kontrakcije.

Misicne kontrakcije se mogu dobiti direktnom stimulacijom(na motorne tacke misica,mjesto gdje nerv ulazi u misic) i indirektnom stimulacijom(na motorne tacke ,gdje je nerv najblizi povrsini koze)Koriste se pravougli i trougli impulsi.

Fiziolosko djelovanje eksponencijalne struje zasniva se na odrzavanju funkcije misica i misicne mase dok se nerv ne oporavi.

Tehnike primjene -bipolarna -monopolarnaOblici stimulacije.

E2-trajanje impulsa 500msec,pauza 2000 msek,10x10kontrakcija sa pauzom od 2 min.Ocjena mmt 0-2E1-trajanje impulsa 250msec,pauza 500msec,10x10 pauza 1,5min.ocjena mmt 3-4SP –trajanje 10 msek,pauza 20msek ,ocjena mmt 4-5

Greske pri elektrostimulaciji-pjava bola-zamaranje misica -ne smije postojati kontrakcija antagonista-ne smije reagovati tetanickom reakciom

N.aksilaris(inervise misice abdukrore-m.deltoideus)Primjena bipolarne tehnike-anoda na distalni a katoda na proksimalni pripoj deltoideusa

N.radialis(inervacija ekstenzora nadlaktice,podlaktice i sake)Viseca saka ,prsti flektirani,najjace 5.prst,palac se ne moze abducirati.

Primjena bipolarne tehnike,na trceps brahii anoda na dorzolateralnu stranu gornje trecine nadlaktice a katoda izna olekranona ulne.Katoda navanjsku stranu podlaktice iznad rucnog zgloba a anoda na radijalni epikondil humerusa.

N.ulnaris(inervise misice fleksore i adduktore sake)


Primjena bipolarna tehnika-anoda medijalna strana podlaktice i katoda medijalna strana rucnog zgloba.N.medijanus (inervise fleksore i pronatore podlaktice)Primjena bipolarna anoda na volarnoj strani lakatne jame i katoda u visini volarne strane rucnog zgloba.

Za stimulaciju debelog crijevaKatoda-sa bocne stranetrbuha od rebarnog luka do kriste ilijake a anoda postavlja se lumbalno.Intenzitet 25-35mA,trajanje impulsa 500msec,pauza 2000msek,traje 30-40min u serijama od 20-25 procedura.

Za stimulaciju mokrecne besike Katoda na simfizi a anoda na lumbosakralnom djelu kicme.Intenzitet 15-20mA impuls traje 200msec a pauza 1000-3000msec,trajanje 10-15min u seriji 10-15 procedura.

Indikacije:-perferne oduzetosti -uvjezbavanje nove funkcije misica-povecanje obima misica-prevencije priraslice-poboljsanje venskog krvotoka i prevencija tromboza-inkontinencija

Kontraindikacije-progresivna misicna distrofija-oboljenja centralnog nervnog sistema-prisustvometala -ostecenje koze

Završni dio -rezime predjenog gradiva 5min

Sta je elektroterapa?Elektroterapija je primjena elekricne energije u terapijske svrhe u cilju ljecenja.Sta je to elektrostimulacija?Primjena implusnog toka jednosmjerne struje u cilju izazivanja misicne kontrakcije.Koji pribor nam je potreban za primjenu elektrostimulacije?Aparat,elektrode ,spuzvice i poveske.Tehnike primjene:-bipolarna-monopolarna

e


Izgled table

elektrostimulacija

Elektrstimulacija je vrsta elektroterapije jednosmjernim impulsnim strujama.

Fiziolosko djelovanje eksponencijalnih struja sastoji se u odrzavanju funkcije misica misicne mase dok se nerv ne oporavi.

Pribor potreban za stimulaciju-aparat-elektrode-spuzve-poveske

Tehnike primjene -bipolarna -monopolarna

Oblici stimulacijeE2- teska ostecenjaE1-ostecenje facijalisa i mmt 3-4SP-mmt4-5


Predmetni nastavnik Razic Lejla

Predmetni nastavnikRamović Fadila

JAVNA USTANOVASREDNJA MEDICINSKA ŠKOLATUZLA

Smjer: medicinska sestra – tehničarMetodika nastave: Zdravstvena njega

Ime i prezime, zvanje: Ramović Fadila, Viša medicinska sestraPoslovi i radni zadaci: Nastavnik Zdravstvene njegeSvrha izrade pripreme Priprema za čas

NASTAVNI PREDMET: Zdravstvena njega

RAZRED: II a ____

DATUM: _______17. 10. 2011. godine___________

VRIJEME: 45 min

NASTAVNA OBLAST: Pregled i posmatranje bolesnika

NASTAVNA CIJELINA / TEMA /: Vitalne funkcije

NASTAVNA JEDINICA: Krvni pritisak


OBLICI RADA: Grupni istovrsni rad, frontalni, rad u parovima

NASTAVNE METODE: praktičnog rada - vježbanje

NASTAVNA SRESTVA: udžbenik ˝ Zdravstvena njega II˝ od grupe Autora (Ramović Fadila, Stjepić Đuka i Omerčajić Rifija), pano

NASTAVNI PRIBOR: grafoskop, terapijska lista,tabla, kreda u boji,olovka u boji, lutka, aparati za mjerenje krvnog pritiska koje kabineti posjeduju, stetoskopi, grafofolija

ZADACI ČASA:

d) Obrazovni: utvrđivanje nastavnog sadržaja o jednoj od vitalnih funkcija – krvnim pritiskom kroz praktičan rad – vježbanje / način mjerenja, način upisivanja/, i njegov značaj kod zdravog i bolesnog čovjeka

e) Funkcionalni: Razvijanje i formiranje vještina i sposobnosti posmatranje, uočavanja, razvijanje čula pipanja (manualnih sposobnosti) , čula vida i čula sluha /,

f) Odgojni: razvijanje samostalnosti u radu i sposobnosti za timski rad, razvijanje pozitivnih stavova prema zdravlju, bolesti i nemoći, sticanje znanja i vještina za obavljanje poslova i zadataka medicinske sestre.

Priprema – 05 min:

Učenike podijeliti u parove za vježbanje mjerenja krvnog pritiska i upisivanja rezultata u listu i sa aparatom koji mjeri u mmHg i kPa.

Cilj časa: Uvježbati učenike da znaju mjeriti krvni pritisak, upisivati u terapijsku listu i znati čitati sa terapijske liste, kao i kako edukovati korisnika i njegovu porodicu.

Glavni dio časa – 35 min:

Na grafofoliji dati postupak kod mjerenja krvog pritiska i dati u paru da to sami oni vježbaju.

U toku vježbanja učenicima koje sam primjetila da nepravilno izvode radnju ukazati na propuste i dati da ponovo rade, odnosno isprave svoje greške

Uz mjerenje krvnog pritiska učenici će dobijene rezultate upisivati u terapijsku listu i učiti se kako se edukuje korisnik i njegova porodica.


Završni dio – 05 min:

Najbolje parove ocijeniti..

Predmetni nastavnikRamović Fadila

U prilogu: grafofolije (sa pitanjima i odgovorima o krvnom pritisku i postupkom za mjerenje krvnog pritiska), pano

Izgled table

1) DEFINICIJA KRVNOG PRITISKA ( TA ).

2) VRSTE KRVNOG PRITISKA.

3) KOLIKO IMA ARTERIJSKIH PRITISAKA I KAKO NASTAJU?

4) OD ČEGA ZAVISI VISINA KRVNOG PRITISKA ?

5) ŠTA SVE UTIČE NA VISINU KRVNOG PRITISKA ?

6) KOLIKO IZNOSI NORMALAN PRITISAK MJEREN APARATOM SA ŽIVOM, A KOLIKO U kPa KOD LJUDI IZNAD 18 GODINA ?

7) ŠTA JE HIPERTENZIJA, ŠTA HIPOTENZIJA ?

8) OBJASNITI ŠTA ZNAČI KOD KRVNOG PRITISKA TERMINI: KONGRUENTAN, KONVERGENTAN I DIVERGENTAN.


9) KAD JE POTREBNO HITNO OBAVIJESTITI LJEKARA I INERVENISATI ?

10) ČIME SE MJERI KRVNI PRITISAK I NA KOJOJ ARTERIJI NAJČEŠĆE ?

Na grafofoliji pitanja i odgovori

1) DEFINICIJA KRVNOG PRITISKA ( TA ).

To je pritisak krvi na krvne sudove.

1) VRSTE KRVNOG PRITISKA.

Postoji arterijski i venski krvni pritisak.

2) KOLIKO IMA ARTERIJSKIH PRITISAKA I KAKO NASTAJU?

Postoje dva arterijska pritiska i to:a. sistolni ili maksimalni – koji nastaje kad se krvi izbacuje iz lijeve komore

srca i b. dijastolni ili minimalni – koji nastaje u vrijeme punjenja lijeve komore srca

krvlju iz predkomore

3) OD ČEGA ZAVISI VISINA KRVNOG PRITISKA ?

Visina pritiska zavisi od:a. stanja srcab. količini krvi oja se nalazi u cirkulacijic. gustini krvid. elastičnosti krvnih sudova


4) ŠTA SVE UTIČE NA VISINU KRVNOG PRITISKA ?

Na visinu krvnog pritiska utiče:a. bolest ispitanikab. dob ispitanika ( raste s dobi )c. pol ( fiziološi žene imaju niži pritisak nego muškarci )d. aktivnost e. doba dana – viši je ujutro, a niži poslije podne i naveče

5) KOLIKO IZNOSI NORMALAN PRITISAK MJEREN APARATOM SA ŽIVOM, A KOLIKO U kPa KOD LJUDI IZNAD 18 GODINA ?

RR 120 / 80 do 150 / 95 mmHg a u kPa 16 / 10, 7 do 20 / 12, 7 ili podijeljeno sa 7,5.

6) ŠTA JE HIPERTENZIJA, ŠTA HIPOTENZIJA ?

Hipertenzija je trajno povišenje krvnog pritiska ( sistoličnog iznad 160 mmHg ili 21, 3 kPa i/ ili dijastoličnog iznad 95 mmHg ili 12, 6 kPa )

7) OBJASNITI ŠTA ZNAČI KOD KRVNOG PRITISKA TERMINI: KONGRUENTAN, KONVERGENTAN I DIVERGENTAN.

Kongruentan – odnosi vrijednosti sistolnog i dijastolnog pritiska dobi i normalniKonvergentan – razlika u pritiscima se smanjuje Divergentan – razlika u pritiscima se povećaa

8) KAD JE POTREBNO HITNO OBAVIJESTITI LJEKARA I INERVENISATI ?

Ljekar se obaviještava kad pritisak dosegne kritične vrijednosti i to kad je sistolni pritisak iznad 200 mmHg ( 26, 7 kPa ), a dijastolni ispod 80 mmHg ( 10, / 7 )

9) ČIME SE MJERI KRVNI PRITISAK I NA KOJOJ ARTERIJI NAJČEŠĆE ?

Krvni pritisak se mjeri aparatima za krvni pritisak koji mogu biti različiti i stetoskopom i to na brahijalnoj arteriji ( kubitalnoj ).


Mjerenje krvnog pritiska: (na grafofoliji)

Za mjerenje krvnog pritiska potrebno je pripremiti:

- bolesnika – prije mjerenja TA preporučuje se da bolesnik pola sata ne jede i ne puši, miruje najmanje 5 minuta. Provjeriti njegovo zdravstveno stanje, upoznati ga s ciljemi važnosti mjerenja TA.

- pribor – tlakomjer, stetoskop ( slušalice )

Postupak:a. provjeriti ispravnost tlakomjera i stetoskopa

b. odabrati extremitet ispitanika, a bolesniku savjetovati da mirno leži ili sjedi

c. oviti praznu narukvicu tlakomjera oko nadlaktice

d. palpacijom utvrditi mjesto pulsacije brahijalne arterije

e. slušne nastavke stetoskopa staviti na uši i staviti ih na brahijalnu arteriju

f. puniti balon narkvice do određe

g. odvrtanjem navoja ventila postepeno ispuštati zrak i istovremeno slušati tonove koji se nazivaju Koorotkovi tonovi. Brižljivom auskultacijom može se razlikovati 5 faza:

I. - kada se naglo pojave prigušeni tonovi – sistolični pritisak

II. - kada se pokažu jasni tonovi


III. - kada se povećava intenzitet tonova

IV. - kada tonovi postaju prigušeni - u pedijatriji dijastolni pritisak

V. - kada se tonovi potpuno izgube – dijastolni pritisak

h. ponoviti mjerenje nakon 1 - 2 minute

i. uredno složiti tlakomer

j. upisati vrijednosti TA u temperaturnu listu.

Vrijeme kada se mjeri pritisak zavisi od zdravstvenog stanja ispitanika.

Vrijednosti krvnog pritiska u mmHg i kPa

Krvni pritisak Krvni pritisakKPa mmHg

1 7. 5 21 1582 15. 0 22 1653 22. 5 23 1724 30.0 24 1805 37, 5 25 1886 45.0 26 1957 52.5 27 202

8 60.0 28 210

9 67,5 29 218

10 75.0 30 225

11 75,0 31 232

12 90,0 32 240

13 97,5 33 248

14 105,0 34 255

15 112 35 262

16 120,0 36 270

17 128.0 37 278

18 135,0 38 285

19 142.0 39 292

20 150 40 300

Disanje 16–18 u m Puls 60-80 u m


Documents

priprem 4