Priprema za posljednje vrijeme - adventisti.hr · svrπetku vremena nije samo doktrina ili utjeha i nada u naπim nevo-ljama. Iako se ovo sve podrazumijeva, to je, kao prvo i osnovno,

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (2/2018) • 1

Pripremaza posljednje vrijeme

Norman Gulley

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Travanj, svibanj i lipanj 2018.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (2/2018)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 2/2018.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan •Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Lji-

ljana –idara • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr

Sadræaj

01. KozmiËka borba

02. Daniel i posljednje vrijeme

03. Isus i Knjiga Otkrivenje

04. Spasenje i posljednje vrijeme

05. Krist u nebeskom Svetiπtu

06. “Promjena” Zakona

07. Evanelje po Mateju 24 i 25

08. Poklonite se Stvoritelju

09. Prijevare posljednjeg vremena

10. Amerika i Babilon

11. Boæji peËat ili æig Zvijeri?

12. Babilon i Harmagedon

13. Povratak naπega Gospodina Isusa


Krist i posljednje vrijeme

U posljednjim trenucima ovozemaljskog boravka u ljudskom tije-lu, Isus je izgovorio sljedeÊe rijeËi utjehe svojim uËenicima: “Nekase ne uznemiruje vaπe srce! Vjerujte u Boga i u me vjerujte! U kuÊioca moga ima mnogo stanova. Kad ne bi bilo tako, zar bih vam rekao:‘Idem da vam pripravim mjesto!’ Kad odem te vam pripravim mjesto,vratit Êu se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja. Tamokamo ja idem veÊ znate put.” (Ivan 14,1-4)

Iako sigurno nisu u potpunosti shvatili znaËenje Njegovih rijeËiniti su znali kada Êe se ispuniti Njegovo obeÊanje, uËenici su svakakobili utjeπeni Isusovim rijeËima. Stanovi u kuÊi Njegovog Oca? Mjestokoje je Isus Krist pripremio za njih? Ono Êe sigurno biti bolje odbilo kojeg mjesta na kojem se mogu naÊi na ovom svijetu.

Doista, nedugo prije toga, dok je sjedio sa svojim uËenicima, Isusje iznio kratak pregled onoga πto Êe se dogoditi prije nego πto sevrati. Bila je to neka vrsta “povijesti buduÊnosti”, koja nije bila lijepa.Ratovi, glasovi o ratovima, ustajanje jednog naroda protiv drugog, gladi potresi bili su, prema Isusovim rijeËima, samo “poËetak nevolja”.Trebala su uslijediti progonstva, izdaja, prijevare i kuπnje.

Danas, s naπega glediπta tijeka povijesti, uoËavamo da se skorosve na πto je Isus upozorio obistinilo i to upravo onako kako je pret-kazao. Takoer moæemo zapaziti ispunjenje dva velika proroËanstva.Prvo se odnosi na “jedno vrijeme i dva vremena i polovinu vremena”,zabiljeæeno u Danielu 7,25 (vidi Otkrivenje 12,6.14; 13,5; Brojevi14,34), koje je zapoËelo u 6. stoljeÊu (538. godine) i zavrπilo krajem18. stoljeÊa (1798. godine). ProroËanstvo koje obuhvaÊa najduæe vre-mensko razdoblje, 2300 dana, iz Daniela 8,14, ostvarilo se 1844. go-dine.

Prema tome, sada æivimo “na kraju dana” (Daniel 12,13). Meutim,ne samo da ne znamo kada Êe doÊi kraj — Ëiji je vrhunac drugi Kri-stov dolazak, veÊ nije ni potrebno da znamo. Trebamo samo znati daÊe doÊi i da, kada se to dogodi, moramo biti spremni.

Kako? Najbolji odgovor moæda nalazimo u sljedeÊem tekstu: “Ka-ko ste primili Gospodina Krista Isusa, tako nastavite u njemu æivje-ti.” (Koloπanima 2,6) Drugim rijeËima, pokraj toliko dogaaja, tolikoudarnih naslova, toliko teorija o posljednjem vremenu, lako je skrenutis pravog puta usredotoËujuÊi se previπe na pojedinosti koje smatra-mo da vode Kristovom dolasku umjesto na samog Krista, koji je je-dini kljuË naπe pripreme.


Ovog tromjeseËja u srediπtu naπe pozornosti bit Êe posljednjevrijeme, ali ne u potpunosti. Bit Êemo usmjereni na Isusa, ali u okviruteme posljednjih dana i kako se pripremiti za njih. Da, potrebno jepratiti povijesne datume, svjetske dogaaje i povijest zato πto Biblijagovori o svemu tome u vezi sa svrπetkom. Meutim, Ëak i u ovomokviru Biblija govori o Isusu, o tome πto je On uËinio za nas, πtoËini u nama i πto Êe uËiniti kada se vrati. Krist, i to razapeti, morabiti srediπte naπe vjere; ili, kao πto je rekao Pavao: “Jer ne dræahzgodnim meu vama iπta drugo znati osim Isusa Krista, i to raza-petoga.” (1. KorinÊanima 2,2) ©to smo viπe usredotoËeni na Njega,postajemo sliËniji Njemu, posluπniji smo Mu i bit Êemo spremniji zasve πto nas Ëeka u bliskoj buduÊnosti kao i na svrπetku, kada doe-mo na “mjesto” koje Isus priprema za one koji Ga ljube.

Dr. Norman R. Gulley radi kao profesor sistematsketeologije na AdventistiËkom sveuËiliπtu Southern

u Collegedaleu u Tennesseeju, Sjedinjene AmeriËke Dræave


Pouka 1 31. oæujka—7. travnja 2018.

KozmiËka borba

KljuËni tekst: Ezekiel 28,14.15; Otkrivenje 12,17.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe razmjere sukoba izmeu Boga i Sotone, i tra-

gedije koja je snaπla ljudski rod.OsjeÊati: Imat Êe povjerenje da Êe mu Bog u svojoj vjernosti po-

moÊi u svakidaπnjoj borbi sa zlom.»initi: Posvetit Êe svoj æivot Bogu iz ljubavi i bit Êe posluπan

Njegovim zapovijedima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: KozmiËki razmjeri velike borbe

A. Kakav utjecaj zlo vrπi na svijet i svemir?B. Gdje je zlo nastalo i zaπto?C. Kakav je Boæji plan za spasenje ljudskog roda od tragedije

zla?

II. OsjeÊati: Boæja ljubav u mojem æivotuA. Koje je obeÊanje Isus dao svojim uËenicima da bi do kraja

odræali nadu?B. Kakvu je sigurnost Isus pruæio svojim uËenicima kako njihova

srca ne bi bila uznemirena?C. Podrazumijeva li se pod ovim obeÊanjima da Êe Boæji uËenici

biti poπteeni nevolja? Zaπto?

III. »initi: »ovjekov odgovorA. Kako ljudi trebaju odgovoriti na Boæju ljubav?B. Zaπto je poπtovanje Boæjeg zakona jedini logiËan odgovor na

Boæju milost?C. Kako su naπa nada u vjeËnost i zajednica s beskonaËnim Bo-

gom povezane s naπom ograniËenom vjernoπÊu i posluπnoπÊu Bogu?


Saæetak: Samo sveobuhvatno rjeπenje s drugog svijeta moæe rije-πiti kozmiËki problem na ovom svijetu. NaËin na koji æivimo trebaukazati na taj drugi svijet.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ivan 14,1-4.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: »ekanje Kristovog dolaska nasvrπetku vremena nije samo doktrina ili utjeha i nada u naπim nevo-ljama. Iako se ovo sve podrazumijeva, to je, kao prvo i osnovno, Ëeænjada sretnemo Krista licem k licu. Ova nada u Njegov dolazak nalazise u srediπtu naπeg duhovnog æivota. Meutim, ova nada sadræi pa-radoks. ©to duæe æivimo s Isusom, naπa zajednica s Njim postajat Êesve bliskija. Ipak, πto smo Mu bliæi, viπe Êemo Ëeznuti za NjegovomfiziËkom i osobnom prisutnoπÊu u Njegovom kraljevstvu.

Samo za uËitelje: U pouci za ovaj tjedan prikazana je tema ovelikoj borbi koja utjeËe na Ëitav svemir. Povezanost Neba i Zemljetreba u naπ sadaπnji æivot donijeti nadu u buduÊi dolazak Kristovognebeskog kraljevstva. Ovo vjerovanje mnogo je viπe od boljeg æivota iuæivanja u ljepπem domu u savrπenom Boæjem kraljevstvu. Iako suove prednosti ukljuËene, nada u skoro Kristovo kraljevstvo prvenstve-no se odnosi na Isusa Krista koji nas voli i kojega mi volimo i skojim Êemo æivjeti u vjeËnosti. Isus objaπnjava zaπto priprema mjestoza nas — “i da vi budete gdje sam ja” (Ivan 14,3). Æivot krπÊanina,dakle, treba ukazati na to kraljevstvo i na tu Osobu.

Uvodna aktivnost: UËitelj iz petnaestog stoljeÊa, Maharal iz Pra-ga, usporedio je vjernika sa stablom okrenutim naopako, Ëiji je kori-jen na Nebu, a cvjeta i donosi rod na Zemlji. Prema tome, krπÊanintreba pustiti korijen na Nebu, a cvjetati i donositi rod na Zemlji kojasvjedoËi o Nebu. KrπÊaninove rijeËi, djela i naËin æivota trebaju pro-buditi u drugim ljudima duboku potrebu i snaænu æelju za nebeskimkraljevstvom. U odreenom smislu, kao adventistiËki krπÊani odgo-vorni smo da u onima koji su oko nas probudimo nadu u drugi Kri-stov dolazak.

Pitanja za razgovor: Kako je Nebo povezano sa Zemljom? KakokrπÊanski naËin æivota moæe drugima nagovijestiti ljepotu i ozraËjeNeba? Koje duhovne pouke moæemo izvuÊi iz razmiπljanja o zvijezda-ma i beskraju svemira (Psalam 8,3.4)? Zaπto je uzviπeni Bog svemiramorao napustiti Nebo da bi æivio na Zemlji (Ivan 3,31-36)?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan upoznaje nas s dramom

velike borbe koja je zapoËela na Nebu Luciferovom pobunom, a zatimse proπirila na planet Zemlju padom naπih praroditelja. Njezin zavr-πetak zapoËeo je Boæjim utjelovljenjem, koji je doπao æivjeti meunama da bi nas pripremio za Boæje nebesko kraljevstvo na svrπetkuvremena. Ohrabrite uËenike da razmiπljaju o velikoj vaænosti ovih do-gaaja.

Biblijski komentar1. Podrijetlo zla

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Ezekiel 28,2.11-17; Iza-ija 14,12-14; 2. Solunjanima 2,7.)

Biblijski tekstovi koji govore o podrijetlu zla vrlo su rijetki i kra-tki. Ezekiel jednostavno kaæe da se zlo pojavilo iznenada, ali ne dajenikakvo objaπnjenje: “Dok ti se u srcu ne zaËe opaËina.” (Lucifer jeu tekstu proroka Ezekiela prikazan kao kralj Tir — Ezekiel 28,15.)Bog nema udjela u nastanku tog bezakonja. Niπta u ovom aneoskombiÊu nije moglo nagovijestiti njegov pad. Bog je “stvorio” Lucifera “sa-vrπenog” (Ezekiel 28,15) i bio je “pun mudrosti” (Ezekiel 28,12). Bogga je Ëak postavio u “Edenu, vrtu Boæjem” (Ezekiel 28,13), πto znaËida ga je “postavio na svetoj gori Boæjoj” u nebeskom hramu, gdje je“hodio posred ognjena kamenja” (Ezekiel 28,14).

Biblijski tekst nagovjeπtava apsurdan naËin na koji je zlo nastalo.Pojavilo se u Luciferovom umu; “srce ti se uzoholi” (Ezekiel 28,17;usporedite Ezekiel 28,2). Smatrao je sebe Bogom (Ezekiel 28,2). ProrokIzaija opisuje istu misao u Luciferovom umu (Izaija 14,13); i u ovomtekstu Lucifer ima teænju da sjedne na svetu goru i bude “jednakViπnjemu” (Izaija 14,13.14).

Dogaaji na Nebu postali su model za pojavu bezakonja meuljudima na Zemlji. Prvi ljudi, Adam i Eva, stvoreni su savrπeni, kao iLucifer. Stvoreni su “na Boæju sliku”. Bog ih je smjestio u Edenskivrt. Tvrdnja kojom se posluæila zmija, odnosno Sotona, ne bi li na-vela Evu da sagrijeπi, podsjeÊa nas na samoobmanu i kuπnju ponosakoja je odvela Sotonu u pad: “I vi Êete biti kao bogovi.” (Postanak3,5) Dakle, ljudi su prevarili sami sebe njegujuÊi iluziju da Êe postiÊiboæansku mudrost (Postanak 3,6). Do pojave zla je i na Nebu i naZemlji doπlo protivno Boæjim planovima — ne moæe se objasniti nishvatiti. Kao πto kaæe Pavao, postojanje zla je “tajna bezakonja” (2.Solunjanima 2,7).


Za razmiπljanje: U kojem je smislu podrijetlo bezakonja tajna?Kojih se primjera iz povijesti moæete sjetiti koji ilustriraju “apsurd”naravi zla? Na koje ste naËine primijetili iracionalni karakter zla usvojem ponaπanju? IspriËajte primjer kada ste bili ærtva iracionalnenepravde zla.

2. Posljedice zla(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Otkrivenje 12,1-17; Po-

stanak 3,15.)»im je zlo buknulo, nastao je rat na Nebu, a zatim i na Zemlji.

Knjiga Otkrivenje kratko izvjeπtava o ratu na Nebu izmeu Sotoninihi Boæjih anela (Otkrivenje 12,7.8). Tekst ne razrauje opπirno naravi tijek ovog nebeskog rata. Samo nam je reËeno da je Sotonina vojskaizgubila bitku i da je zbaËena s Neba na Zemlju (Otkrivenje 12,13;usporedite redak 4). Rat, takoer poznat i kao velika borba, premjeπtaglavno teæiπte na Zemlju na kojoj se razvija sljedeÊi sukob izmeuSotone, Zmaja, i Boæjeg naroda, Æene, koja donosi na svijet Mesiju(Otkrivenje 12,13). Tada Sotona ponovno napada “Æenu”. Ona bjeæi upustinju i nalazi se u progonstvu “jedno vrijeme i dva vremena i polavremena” (Otkrivenje 12,6.14; usporedite Daniel 7,25). Sotona se zatimokreÊe prema “ostatku” Boæjeg naroda i napada ga (Otkrivenje 12,17).

Za razmiπljanje: Zaπto je Biblija toliko suzdræana u vezi s po-drijetlom zla na Nebu? Zaπto je crkvena povijest u srediπtu proroË-kog vienja u 12. poglavlju Otkrivenja?

3. Rjeπenje problema zla(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Postanak 3,15 i Filiplja-

nima 2,6-8.)U nastavak velike borbe ovdje na Zemlji ukljuËen je i nebeski

Bog. Zlo je zapoËelo izopaËenjem biÊa koje je æeljelo zauzeti Boæjemjesto. IroniËno je πto se Bog odluËio suprotstaviti zlu promjenomboæanskog poloæaja. Bog, SvemoguÊi i VjeËni, postao je Ëovjek —drvodjeljin sin — a umro je kao obiËan razbojnik da bi spasio ljud-ski rod. Boæanska namjera da spasi ËovjeËanstvo opisana je u prvomproroËanstvu u Bibliji u kojem se Bog obraÊa zmiji ukazujuÊi na rat(Postanak 3,15). Apostol Pavao shvaÊa sræ cijelog plana: Krist, “trajnilik Boæji, nije se kao plijena dræao svoje jednakosti s Bogom, negosam sebe ‘oplijeni’ uzevπi lik sluge, postavπi ljudima sliËan; obliËjemËovjeku nalik, ponizi sam sebe, posluπan do smrti, smrti na kriæu”(Filipljanima 2,6-8).


Za razmiπljanje: Zaπto je u procesu spasenja dogaaj na kriæudovoljan za naπe spasenje? Kakav odnos vlada izmeu Evanelja kriæa,koji pokazuje Boæju ljubav i milost prema nama, i naπe nade u BoæjebuduÊe kraljevstvo?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Razgovarajte sa svojim uËenicima o uzajamnom

odnosu izmeu kriæa i Boæjeg kraljevstva. Postavite pitanje: “Kakoznate da ste spaπeni?” Stavite izazov pred svakog uËenika da pozornorazmisli o svojim odgovorima. Zaπto je bez kriæa nemoguÊe uÊi u Bo-æje kraljevstvo?

Pitanja za razmiπljanje: Razgovarajte o praktiËnom naËelu: po-znavanje cilja putovanja pomaæe nam da se orijentiramo na tom pu-tovanju. Kakav odnos vlada izmeu posluπnosti Boæjim zapovijedimai “vjere u Isusa” (Otkrivenje 14,12), koji nas spaπava miloπÊu?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: IspriËajte sljedeÊu priËu:

“Neki Ëovjek je na mjesnom sajmu pronaπao divnu trubu.ProdavaË je hvalisavo govorio o njezinim Ëarobnim moguÊnostima.

‘Ova truba’, govorio je, ‘ima Ëudesne moÊi. Ona moæe ugasiti svakipoæar. Samo puhnite u trubu i vatra Êe se odmah ugasiti.’

Zadivljen, Ëovjek je kupio trubu. »im je stigao kuÊi, odluËio jeodmah isprobati njezinu moÊ. Zapalio je svoju kuÊu, a zatim poËeopuhati u trubu. Na njegovu æalost i zaprepaπtenje vatra je i dalje gor-jela, a truba nije izvrπila nikakav utjecaj.

OËajan otrËao je na sajam i pronaπao trgovca koji mu je prodaotrubu. Uzviknuo je da truba ne radi. Trgovac mu je na to objasnio dauloga trube nije da ugasi vatru, veÊ da upozori druge da je izbio po-æar kako bi mogli doÊi i ugasiti ga.” (Prilagoeno, Jacques Doukhan,Proverbs [Nampa, Idaho: Pacific Press, 2014.], str. 25)

Aktivnost: Napravite dramsko uprizorenje ove priËe. Na kraju pi-tajte uËenike kako je ona povezana s Kristovim dolaskom i svrπet-kom svijeta. Jesu li se ikada ponaπali kao nerazumni sviraË trube?


Pouka 2 7.—14. travnja 2018.

Daniel i posljednje vrijeme

KljuËni tekst: Daniel 1,20.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe odgovornost koju ima kao Boæji svjedok u

svijetu.OsjeÊati: Njegovat Êe ljubav i poπtovanje prema drugima.»initi: Ostat Êe vjeran Bogu i sebi bez kompromisa.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Bit Êete mi svjedoci do kraja Zemlje

A. Zaπto je Daniel bio svjedok?B. Na koje je naËine Daniel bio svjedok?C. Kako je dvorjaniËki starjeπina odgovorio na Danielovo svjedo-

Ëanstvo?

II. OsjeÊati: Ljubiti Boga znaËi ljubiti ËovjekaA. Objasnite Isusov poziv da mrzimo svoje roditelje (Luka 14,26).B. Kako moæete pokazati ljubav prema svojim roditeljima ili

prijateljima koji ne vjeruju u Boga?C. Zaπto je svjedok za istinu koji voli i koji je voljen uspjeπniji

od svjedoka kojeg zanima samo istina?

III. »initi: Biti Ëovjekoljubiv i svetA. Kako mogu odræati ravnoteæu izmeu duænosti da budem vje-

ran Boæjim zapovijedima i svojeg odnosa s prijateljima i obitelji kojine dijele moje vrijednosti?

B. Zaπto nije moguÊe istinski voljeti ljude ako niste sveti?

Saæetak: Primjer Isusa koji je postao Ëovjek ne ËineÊi nikakveustupke izazov je za krπÊanina u ovom svijetu, a posebno adventis-tiËkog krπÊanina.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Daniel 1,15.17.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Bog æeli da Njegov narod objavisvijetu istinu o Njegovom kraljevstvu. Pitanje s kojim se ËestosuoËavamo kod ispunjavanja tog naloga tiËe se metoda koje trebamoprimijeniti u πirenju istine. U Knjizi proroka Daniela saznajemo daje istina povezana s naËinom na koji se prenosi. Knjiæevni oblici od-reene knjige Ëesto izraæavaju njezinu najdublju i najsnaæniju poru-ku. Daniel je osobno primijenio ovo naËelo u svojem æivotu. Njegovodnos prema ljudima, naËin na koji im je pristupao, ono πto je jeo ipio, Ëak i naËin na koji je predstavljao sebe bilo je povezano s duhov-nom porukom koju je nosio.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan pokazuje nam kako mo-æemo biti svjedoci u svijetu koji je daleko od Boga i koji je Ëak ne-prijateljski raspoloæen prema Njemu. I mi smo, poput Daniela, u iz-gnanstvu i svjedoËimo o kraljevstvu koje nije vidljivo i opÊeprihvaÊe-no. UËit Êemo iz primjera Daniela i njegova tri prijatelja, koji su ostalivjerni svojem Bogu dok su sluæili kralju. Saznat Êemo s kakvim suse izazovima suoËavali u sekularnom svijetu i upoznat Êemo se snjihovim metodama svjedoËenja. Takoer Êemo saznati viπe o njihovomduhovnom æivotu i kako su mogli unijeti nadu u svoj svakidaπnji æivot.

Uvodna aktivnost: Knjiga proroka Daniela posebno je vaæna zaadventistiËke krπÊane; ova knjiga sadræi odreene istine po kojimase razlikujemo od veÊine ljudi, ukljuËujuÊi i druge krπÊane, koje nasna odreeni naËin Ëine jedinstvenima u naπem druπtvu. Naæalost, ovaknjiga dovela je pobornike ekstremizma na rub religije. Paradoks jeπto je Knjiga proroka Daniela jedna od najuniverzalnijih biblijskihknjiga. Ona pruæa jedinu nadu koja je ljudima potrebna, posebno da-nas.

Pitanja za razgovor: Zaπto je Knjiga proroka Daniela Ëesto zane-marena? Kako glasi poruka nade u Knjizi proroka Daniela?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Kao adventistiËki krπÊani, Ëesto polazimo od

pretpostavke da dobro poznajemo Knjigu proroka Daniela. Da bismoizbjegli stereotipe, predloæite uËenicima da pristupe Knjizi prorokaDaniela kao da to Ëine prvi put. Cilj im treba biti da ponovnim Ëita-


njem knjige steknu novo razumijevanje proroËanstava i otkriju novestaze koje vode do njih. Ovakvo otkriÊe i snaæno razumijevanje obe-Êani su onima koji je Ëitaju u posljednjim danima, zato πto je reËenoda je knjiga zapeËaÊena do svrπetka vremena (Daniel 12,9).

Biblijski komentar1. Biti voljen od strane neprijatelja

(Prisjetite se u razredu teksta iz Daniela 1,9.)Kada je Daniel odluËio ostati vjeran Bogu, dogodilo se Ëudo: “Bog

dade Danielu te nae dobrohotnost i smilovanje u dvorjaniËkog star-jeπine.” (Daniel 1,9) Zanimljivo je da je Bog nadahnuo ljubav i poπto-vanje u srcu neprijatelja odmah nakon πto je Daniel odluËio da neÊeËiniti ustupke.

Ovaj redak ukazuje na dvije pouke. Prvo, Bog nije uËinio Ëudoprije nego πto su Daniel i njegova tri prijatelja Hebreja izloæili svojæivot opasnosti. Dakle, Daniel nije iznenada, prije ispita vjernosti Bo-gu, pronaπao savrπena jela na svojem stolu. Iako Bog katkada moæeolakπati naπ hod s Njim tako da “stazama pravim on me upravlja”(Psalmi 23,3), stvarnost je takva da nas æivot mnogo ËeπÊe suoËava sprilikama koje se kose s naπim naËelima.

Drugo, biti vjeran Bogu ne znaËi ophoditi se neljubazno premaljudima ovoga svijeta. Iako je Daniel odluËio biti drugaËiji i odbio jekraljev poziv, ophodio se ljubazno i s poπtovanjem prema dvorjaniË-kom starjeπini ponizno mu pristupajuÊi (Daniel 1,8.12). Takoer jezanimljivo da se 9. redak ne odnosi na Danielovu ljubav i poπtovanjeprema gospodaru. Nije dovoljno ljubiti svoje neprijatelje; trebamo setakoer truditi da nadahnemo ljubav u njihovom srcu, πto je dokazda je naπa ljubav iskrena.

Za razmiπljanje: Zaπto pozitivni osjeÊaji naπih susjeda premanama Ëesto pripremaju najplodnije tlo na kojem moæemo svjedoËititim istim susjedima?

2. Tihi svjedok(Prisjetite se u razredu tekstova iz Daniela 3,26-28; 2,11.21.)NaËin æivota najrjeËitije je svjedoËanstvo o neËijoj vjeri u Boga.

Jedino svjedoËanstvo trojice hebrejskih mladiÊa bilo je πto su pre-æivjeli u ognjenoj peÊi. Zapazite da oni nisu privukli pozornost nasebe. Nisu Ëak ni progovorili. Tekst jednostavno kaæe: “Tada izioπeiz ognja.” (Daniel 3,26) Bog je bio u srediπtu. Ovo je glavna porukakoju je Nabukodonozor zapamtio iz tog dramatiËnog Ëuda: “Blago-


slovljen bio Bog ... koji je ... izbavio svoje sluge.” (Daniel 3,28) Upu-Êivanje na svjedoke bilo je u drugom planu: “one koji se uzdahu unjega” (Daniel 3,28). »ak je i tada naglaπena rijeË “njega”. Ovaj pri-mjer ilustrira metodu svjedoËenja koja se istiËe u Knjizi proroka Dani-ela. Ne radi se o nama, veÊ o Bogu. Tri hebrejska mladiÊa nisu hvalilasebe (“Pogledaj πto je Bog uËinio za mene!”). Samo je Bog primioslavu (1. KorinÊanima 1,31).

Za razmiπljanje: Sjetite se trenutka kada ste bili razoËarani za-to πto je netko drugi bio nagraen za posao koji ste vi obavili, ilikada je neËiji rad, manje vaæan od vaπeg, dobio priznanje, dok je vaπbio zanemaren. Kako ste se osjeÊali? Razmislite o ovom pitanju irazgovarajte u razredu o tome u okviru teksta iz Propovjednika 9,11.

3. Pitanje bogoπtovlja(Prisjetite se u razredu tekstova iz Daniela 3,7; 8,11.)Upravo zbog toga πto Daniel æivi u izgnanstvu (daleko od Jeruza-

lema) i sluæi na neznaboæaËkom dvoru, pitanje bogoπtovlja srediπnjaje tema Knjige proroka Daniela. Ovo pitanje zapaæamo veÊ na prvomispitu vjernosti, u vezi s hranom i piÊem. Vrlo je znaËajno πto seDaniel poziva na biblijski tekst o stvaranju kada je u pitanju hrana(Daniel 1,12; usporedite Postanak 1,29).

Drugi ispit vjernosti dogodio se kada je Izraelcima bilo nareenoda se poklone pred zlatnim kipom koji je podigao kralj. Zlatni kipkoji je Nabukodonozor podigao odnosi se na kip iz njegovog sna, Ëijese tumaËenje zavrπilo boæanskim obeÊanjem da Êe Bog “podiÊi … kra-ljevstvo koje neÊe nikada propasti” (Daniel 2,44). U Nabukodonozoro-vom umu babilonsko kraljevstvo zamijenilo je Boæje kraljevstvo. Ovaideologija podsjeÊa nas na bezumnost graditelja Babilonske kule, kojisu æeljeli zauzeti Boæje mjesto (Postanak 11,4). Dalje u Knjizi prorokaDaniela “mali rog” i “kralj Sjevera” pokazat Êe isti naËin razmiπlja-nja (Daniel 8,11; 11,31). Nasuprot ovim primjerima laænog bogoπtov-lja, u Knjizi proroka Daniela istaknuto je sedam molitava, Danielo-vih, trojice hebrejskih mladiÊa i kralja Nabukodonozora. Knjiga pro-roka Daniela zavrπava blagoslovom (Daniel 12,12), πto je karakteris-tiËno za mnoge molitve u Bibliji (Psalmi 1,1; 119,1; Otkrivenje 1,3).

Pitanja za razmiπljanje: Na osnovi teksta iz 3. poglavlja Knjigeproroka Daniela, navedite osobine laænog i pravog bogoπtovlja. Kakvuulogu glazba ima u laænom bogoπtovlju? Kako je molitva povezana sprouËavanjem Boæje rijeËi (Daniel 9,2.3)?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: ZabrinjavajuÊe je koliko je naπe vrijeme na-

prednog znanja i skepticizma povezano s naivnim praznovjerjem i ne-obiËnim vjerovanjima svih vrsta. S druge strane, pojava vjerskog fana-tizma izazvala je nasilje i probudila laænu sigurnost i nadu. Odbaciv-πi pravog nebeskog Boga, ljudi u sebi traæe rjeπenje za svoje tragiËnostanje.

Pitanja za razmiπljanje: Primijenite naËela koja smo dosad nau-Ëili iz Knjige proroka Daniela na danaπnje prilike i razgovarajte osljedeÊim pitanjima:

1. Zaπto je Knjiga proroka Daniela znaËajna i za naπe vrijeme?Zaπto je pitanje hrane i piÊa vaæno?

2. Koje je proroËko znaËenje zahtjeva malog roga da mu se sluæi?Kako moæemo iznositi ovu teπku optuæbu iz Knjige proroka Danielaa da pritom ne udaljimo ljude?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Ima mnogo zajedniËkih toËaka, kao i razlika,

izmeu Danielovog vremena i naπeg. U Danielovo vrijeme ljudi su biliu osnovi poboæni; pa ipak, bili su neznaboπci. Danas ljudi nisu ne-znaboπci, ali nisu poboæni. Kako se suoËavamo s ovom razlikom?Zaπto su mnogi ljudi sumnjiËavi kad su u pitanju crkve i krπÊanskavjera? Koje pouke moæemo nauËiti od Daniela koje nam mogu pomoÊida se suoËimo s ovim snaænim promjenama?

Aktivnosti:1. Podijelite razred u sedam skupina, ako je moguÊe, i svakoj

skupini dodijelite po jednu molitvu iz Knjige proroka Daniela. (Akosu razredi manji, svakoj skupini dajte viπe molitava.) Recite svakojskupini da zabiljeæi πto je na njih u toj molitvi ostavilo najsnaænijidojam. Zatim ih pozovite da iznesu svoja razmiπljanja i usporede od-govore.

2. Zaπto je Ëesto teπko doprijeti do moÊnih, bogatih ili visokoob-razovanih ljudi? Zaπto je to mogao Daniel? (UsredotoËite se na naπumetodu objavljivanja istine, a ne na bacanje krivnje na druge da bismoopravdali svoju nesposobnost.) ©to moæete iskoristiti iz njegovih me-toda rada?



Isus i Knjiga Otkrivenje

KljuËni tekst: Otkrivenje 1,1.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe svrhu i strukturu Otkrivenja, i razumjet Êe sredi-

πnju Isusovu ulogu u povijesti spasenja.OsjeÊati: Pribliæit Êe se Isusu Kristu i uspostaviti zajednicu s

Onim koji je otkrio sebe u RijeËi, povijesti i æivotu vjernika.»initi: Posluπat Êe Boæju rijeË i Njegove upute, i staviti Boga na

poËetak i kraj svih svojih projekata.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Srediπnja tema Otkrivenja

A. Zaπto je posljednja knjiga u Bibliji nazvana “Otkrivenje IsusaKrista“?

B. Kako je Otkrivenje povezano s Knjigom proroka Daniela?C. »emu nas struktura Otkrivenja moæe nauËiti?

II. OsjeÊati: Isus u vamaA. Zaπto i kako mi Isus pomaæe da se pribliæim Bogu?B. Zaπto moja vjera treba biti povezana s mojim svakidaπnjim

æivotom?C. Kako mi Otkrivenje Isusa Krista pomaæe da ljubim Boga?

III. »initi: »uti znaËi posluπatiA. Koji je znak da ste shvatili Otkrivenje Isusa Krista?B. Kako zapoËinjete i zavrπavate svoj dan?C. Koji su prioriteti u vaπim planovima?

Saæetak: Otkrivenje nije samo zanimljiva i zagonetna knjiga zatoπto govori o Boæjim tajnama; ona je i konkretna i primjenjiva jer setiËe vaπeg æivota i sudbine svijeta.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Otkrivenje 1,3.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Razumijevanje Otkrivenja neovisi samo o vaπim sposobnostima i vjeπtini da odgonetnete njezinesimbole. Ono ovisi i o naËinu na koji odgovarate na Boæji poziv uovoj knjizi da se pokajete i sluæite Gospodinu. Vaπe dobre namjereda budete poboæni i posluπni Gospodinu trebaju biti prosvijetljene ivoene vaπim marljivim i pozornim prouËavanjem Boæje rijeËi.

Samo za uËitelje: Otkrivenje od poËetka istiËe metodoloπka na-Ëela koja trebaju karakterizirati svaki pristup ovoj knjizi. Pozvani smoda “Ëitamo”, “sluπamo” i “dræimo”. »itanje je prvi i osnovni korak.Istina se ne nalazi u nama; mora se pronaÊi u tekstu koji je Bognadahnuo. Definirana je kao “proroËanstvo” koje treba “Ëuti”.

U hebrejskom jeziku glagol “Ëuti” ima dvostruko znaËenje; prvoznaËi “shvatiti” (1. o kraljevima 3,9; Nehemija 8,3; Otkrivenje 2,7),πto zahtijeva naπ razum, umni napor. Meutim, “Ëuti” takoer znaËi“posluπati”, πto znaËi da trebamo biti spremni svoje razumijevanjepretoËiti u djela i pozitivno odgovoriti Bogu. TreÊi glagol, “dræati”,podsjeÊa nas da je duhovni æivot stalni proces koji se ponavlja; onoπto smo proËitali i Ëuli, moramo odræati u svojem umu i srcu: stogase ovo naËelo ponavlja na kraju knjige (Otkrivenje 22,7).

Uvodna aktivnost: Zapazite da je prvi glagol “Ëitati” u jednini,dok su ostala dva u mnoæini: gramatiËki se naglaπava misao da postojijedan Ëitatelj i nekoliko sluπatelja. Mnoπtvo sluπatelja pokazuje daOtkrivenje govori o bogoπtovlju. Dakle, ne trebamo je Ëitati sami. Raz-govarajte sa svojim uËenicima o tome koja naËela i istine ovaj okvirbogosluæja i zajedniπtva nagovjeπtava.

Pitanja za razgovor: Zaπto je vaæno Ëitati Otkrivenje u druπtvuistomiπljenika i tragalaca za istinom? Koje vjeπtine i osjeÊaje ovozajedniËko Ëitanje obuhvaÊa?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Tri vaæne Ëinjenice trebaju pripremiti uËenike

vaπeg razreda da se ukljuËe u tumaËenje Otkrivenja i da ostanu napravom putu: 1) povezanost Otkrivenja sa Starim zavjetom, osobito sKnjigom proroka Daniela; 2) opÊa struktura knjige; 3) usredotoËenostna Isusa Krista.


Biblijski komentar1. U najveÊoj mjeri hebrejska knjiga Novog zavjeta

(Prisjetite se u razredu tekstova: Otkrivenje 1,4; Izlazak 3,14.)Otkrivenje bi se moglo smatrati novozavjetnom knjigom koja je

najbliæa Starom zavjetu. Moæemo izbrojiti 2000 uputnica na Stari za-vjet, ukljuËujuÊi 400 jasnih uputnica i 90 navoda iz Petoknjiæja i Pro-roka. Ova je knjiga toliko utemeljena na hebrejskom jeziku da vladamiπljenje da je “teπko mogu razumjeti ... oni koji ne poznaju hebrej-ski jezik”. (Ernest Renan, AnticKrist: Including the Period from theArrival of Paul in Rome to the End of the Jewish Revolution [Boston:Joseph Henry Allen, 1987.], str. 17) Ivan svoju poruku upuÊenu sedme-rim crkvama zapoËinje pozdravom koji potjeËe od Boga iz Starog za-vjeta. RijeË πalom potjeËe od izraza “Onaj koji jest”, koji odreujeBoga Jahvu koji se otkriva Mojsiju u grmu koji ne sagorijeva (Izlazak3,14).

Meutim, u Otkrivenju je u najveÊoj mjeri prisutna Knjiga prorokaDaniela. Prva rijeË u knjizi, “otkrivenje”, kljuËna je rijeË Knjige pro-roka Daniela u kojoj su njome prikazana Danielova proroËka vienja(Daniel 2,19.22.28.29.30.47; 10,1). Knjiga Otkrivenje poËinje onako ka-ko Knjiga proroka Daniela zavrπava, blagoslovom, kao da je Ivan uvidioda je Otkrivenje nastavak Knjige proroka Daniela. Knjiga proroka Da-niela zavrπava blagoslovom ukorijenjenim u Ëekanju “do svrπetka svo-jih dana” (Daniel 12,12.13), a Otkrivenje poËinje blagoslovom koji imaistu vremensku granicu, “jer je vrijeme blizu” (Otkrivenje 1,3). »ak inaËin na koji Ivan spominje sebe u iznoπenju svojeg vienja, “ja, Ivan”(Otkrivenje 1,9), odraæava Danielov izraz “ja, Daniel” koji se nalazina poËetku njegovih vienja (Daniel 8,1.15; 10,7; 12,5). Sva ova zapaæa-nja u prvim redcima Otkrivenja trebaju nas potaknuti da prouËavamoknjigu u uskoj povezanosti sa Starim zavjetom i Knjigom prorokaDaniela.

Pitanja za razmiπljanje: Koje nam opasnosti prijete ako Novizavjet ne Ëitamo i ne prouËavamo u odnosu sa Starim zavjetom? Kakoje krπÊanska Crkva pogrijeπila na tom polju? Zaπto je Knjiga prorokaDaniela bila najpopularnija knjiga meu prvim krπÊanima? Koji supozdrav prvi krπÊani prihvatili ËitajuÊi Knjigu proroka Daniela?

2. Struktura Knjige koja rasvjetljava odreene pojedinosti(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 11,19-14,5.)Otkrivenje je poput Knjige proroka Daniela podijeljeno na dva

dijela. U srediπtu se nalazi Boæji sud u posljednje vrijeme i dolazak


Sina »ovjeËjeg (Otkrivenje 14; usporedite Daniel 7). Prvi dio OtkrivenjausredotoËen je na ovozemaljsku povijest od Ivanovog vremena do Kri-stovog dolaska, dok se drugi dio bavi nebeskom povijeπÊu od vreme-na Kristovog dolaska do spuπtanja nebeskog Jeruzalema.

Osim ove podjele na dva dijela, struktura Otkrivenja povezana jei s odjelima Svetiπta i vremenskim odrednicama. Prostor Svetiπta na-govijeπten je progresijom apokaliptiËkog vienja od Kristove ærtve, kojaukazuje na ærtvenik (Otkrivenje 1,5), do svijeÊnjaka, koji ukazuje naprvu prostoriju Svetiπta, “sveto mjesto” (Otkrivenje 1,10-20), a zatimdo KovËega saveza, koji ukazuje na drugu prostoriju Svetiπta, “naj-svetije mjesto” (Otkrivenje 11,19). Vremenske odrednice Svetiπta na-govijeπtene su upuÊivanjem na sedam hebrejskih blagdana koji ozna-Ëavaju ritam progresije vienja, od Pashe (Otkrivenje 1,12-20) do Blag-dana sjenica (Otkrivenje 21,1-8). Ova mnogostruka struktura Otkrive-nja doprinosi snaænoj i znaËajnoj poruci koja je u njemu iznesena.

Za razmiπljanje: Koje pouke moæemo izvuÊi iz povezanosti iz-meu Svetiπta i razliËitih dijelova Otkrivenja? Zaπto je Boæji sud smje-πten u srediπte Otkrivenja i Knjige proroka Daniela? (Usporedite sulogom 16. poglavlja Levitskog zakonika u srediπtu Petoknjiæja.)

3. Krist u srediπtu(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 1,5.18; 3,21.)Isus je prisutan u cijelom Otkrivenju. Javlja se na poËetku uka-

zujuÊi na sræ knjige, “otkrivenje Isusa Krista” (Otkrivenje 1,1), i nje-zino podrijetlo “od Isusa Krista, vjernog svjedoka, prvoroenca od mr-tvih” (Otkrivenje 1,5). Javlja se i na kraju knjige u zavrπnom oËitova-nju milosti (Otkrivenje 22,20), kada Ga ponovno Ëujemo kao svjedo-ka koji govori o svojem dolasku i kada u meuvremenu primamo Nje-govu milost (Otkrivenje 22,20.21). U Otkrivenju su spomenuti razli-Ëiti aspekti Isusove sluæbe, kao πto su Njegova uloga kao pashalnogJanjeta koje pruæa spasenje; Njegovo ustajanje iz mrtvih; Njegova ulogau Crkvi; i Njegova konaËna pobjeda na bijelom konju kao slavnogKralja (Otkrivenje 19,11-16).

Pitanja za razmiπljanje: Zaπto je Isus Krist srediπnja osoba uOtkrivenju? Kojim je najvaænijim simbolom prikazan Isus Krist u tojknjizi?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Otkrivenje je puno krvi i Ëini se da prikazuje

Boga kao osvetnika. Kako moæemo pomiriti ovaj opis s prikazom do-brog Boga punog ljubavi? Luther je odbacio Otkrivenje. Koliko je ova-kvo razumijevanje nasilja doprinijelo tom odbacivanju? Koje vaæneetiËke pouke moæemo nauËiti iz Otkrivenja? Zaπto je vaæno da znamoda Êe Bog suditi ljudskom rodu?

Za primjenu: Zaπto i kako Otkrivenje treba utjecati na vaπ æivot?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Knjiga Otkrivenje Ëesto je poticala fanatizam,

moæda zato πto je Ëesto Ëitana odvojeno od drugih dijelova Biblije.Zaπto nije mudro Ëitati Otkrivenje samo? Koje joπ knjige u Biblijitreba Ëitati zajedno s Otkrivenjem?

Aktivnosti:1. Zamolite Ëlanove razreda da istraæe razliËite simbole u Otkrive-

nju.2. Razgovarajte o njihovom znaËenju i povezanosti sa simbolima

u Starom zavjetu.



Spasenje i posljednje vrijeme

KljuËni tekst: Daniel 12,13.

UËenik ÊeZnati: Iznova Êe otkriti Boæju ljubav prema ljudima i Njegov plan

da nas spasi od smrti i zla.OsjeÊati: Cijenit Êe Boæju ljubav iako je ne zasluæujemo.»initi: Imat Êe povjerenje u Boga i pokazat Êe ljubav prema Nje-

mu, ljubit Êe svoje bliænje Ëak i ako ne vidi odmah njihov odgovor.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Boæje spasenje nadilazi naπu moÊ razumijevanja

A. Zaπto nas Bog voli?B. Je li moguÊe razumjeti Boæju ljubav? Objasnite. ©to je Boæja

ljubav?C. Koji je povijesni dokaz Boæje ljubavi prema nama?

II. OsjeÊati: Boæja ljubav je stvarnaA. Zaπto mogu biti siguran u Boæju ljubav?B. ©to je Bog uËinio da svoju ljubav uËini stvarnom?C. Je li to πto osjeÊate Boæju ljubav dovoljno da vas uvjeri da

vas On ljubi?

III. »initi: Boæja ljubav prenosi se daljeA. Zaπto je ljubav prema bliænjima znak da vas je Bog spasio?B. Zaπto ste odgovorni za spasenje svojih bliænjih?C. Zaπto vam vjera u Boga pomaæe da ljubite svojeg neprijatelja?

Saæetak: Stvarnost Boæje ljubavi oËituje se u Njegovom planuda spasi ljudski rod usprkos njima samima iako to ne zasluæuju.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 1. Ivanova 4,10.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Boæja ljubav jedini je razlogzaπto je Bog spasio ljudski rod. Ona se ne sastoji samo od osjeÊajai ljubaznih rijeËi. Biblijsko otkrivenje boæanske ljubavi jedinstvenoje, a ipak univerzalno po tome πto se Bog nije otkrio preko emocio-nalnog i mistiËnog iskustva ili divne i pronicljive mudrosti. Bog seotkrio u povijesti. BuduÊi da je Radosna vijest o Boæjem spasenjunamijenjena svima i buduÊi da je spasenje stvarno, konaËno spase-nje moæe se ostvariti tek na kraju ljudske povijesti.

Samo za uËitelje: Svrha je ove pouke da uËenicima pribliæi Boæjuljubav i Njegov plan spasenja. KonaËno spasenje ne moæe se ostvaritiu ovom greπnom svijetu, ograniËenom greπnim ljudskim tijelom. Pre-ma tome, ono se moæe ostvariti samo na svrπetku vremena. Iako smosigurni u spasenje zato πto ono ovisi o Bogu, samo Kristov dolazakna svrπetku vremena uËinit Êe stvarnost spasenja moguÊom. Iako mo-æemo iskusiti Ëuda i blagoslove, ovi darovi samo su iskre koje ukazujuna stvarnost ognja, ali nisu oganj.

Uvodna aktivnost: Kako nam iskustvo Boæje ljubavi u sadaπnjemæivotu pomaæe da shvatimo i zamislimo konaËno ispunjenje Boæjegspasenja na svrπetku vremena? ©to je u ovom æivotu dokaz buduÊegBoæjeg kraljevstva?

Pitanja za razgovor: Razgovarajte u razredu zaπto je na svrπetkuvremena vaæno imati nadu u Boæje kraljevstvo? Zaπto je spasenje poKristu na svrπetku vremena jedino moguÊe?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U naπem sekularnom druπtvu teπko je govoriti

o Boæjem kraljevstvu. Takav razgovor zvuËi utopijski. Ljudi su zabri-nuti za ovozemaljsko i sadaπnji æivot; u velikoj mjeri okrenuti sumaterijalizmu; zanima ih samo stvarnost koju sada mogu vidjeti i ukojoj mogu uæivati. Nisu zainteresirani za neodreeno kraljevstvo kojese nalazi na Nebu i koje Êe se ostvariti u dalekoj buduÊnosti. Izazovje pokrenuti takve ljude — probuditi ih da postanu svjesni potrebeza spasenjem. U ovoj pouci bit Êe predloæena strategija u tri korakakako doprijeti do ove skupine ljudi. Prvo i najvaænije, ovi Êe ljudi


morati otkriti da ih Bog ljubi. Jedino tada Êe Ëeznuti za Njegovimkraljevstvom u kojem Êe æivjeti s Njim; i jedino tada Êe biti spremnivjerovati u Njega.

Biblijski komentar1. Bog je ljubav

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: 1. Ivanova 4,8-10; Izla-zak 34,5-7.)

Boæje spasenje zapoËinje u Njegovoj ljubavi. Govoriti o Boæjemkraljevstvu i Boæjem spasenju ljudima koji ne vjeruju u Boga i nisuiskusili zajednicu ljubavi s Njim, uzaludno je. Prema tome, osnovnoje poznavati i iskusiti Boæju ljubav. Da bismo stekli znanje o Bogu,okreÊemo se Njegovoj RijeËi.

Cijela Biblija opisuje Boga kao ljubav. U Starom zavjetu Boæjeprvo djelo je stvaranje. Boæja ljubav nije odgovor na ono πto smo miuËinili. Bog nas je ljubio i prije nego πto smo postojali. To πto Boæjaljubav prethodi naπoj ljubavi, koja je jednostavno odgovor na Njegovuljubav, potvrda je da nas On spaπava. Bog nas ne spaπava zbog onogaπto Ëinimo, veÊ zbog svoje naravi. Ovakvo vjerovanje nalazimo u Da-nielovoj molbi Bogu: “Ne oklijevaj — zbog sebe, Boæe moj.” (Daniel9,19) Bog nas ne spaπava zato πto Ga ljubimo ili zato πto smo Muposluπni. Spasenje se ne zasniva na naπim zaslugama, veÊ zahvalju-juÊi Njemu. Zato Boæja objava ljubavi prethodi naπoj i utvruje darZakona: “Jahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srdæbu, bo-gat ljubavlju i vjernoπÊu.” (Izlazak 34,6) »ak i u Zakonu Boæje djelospasenja prethodi zapovijedima: “Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam teizveo iz zemlje egipatske, iz kuÊe ropstva.” (Izlazak 20,2)

U Novom zavjetu nalazimo ovu istu osobinu boæanske ljubavi:“Ali Bog pokaza svoju ljubav prema nama time πto je Krist, dok smojoπ bili greπnici, umro za nas.” (Rimljanima 5,8) Krist je umro zanas i ljubio nas Ëak i kada mi nismo bili dostojni ljubavi. Ljubio nasje usprkos nama samima. Ljubav je takoer karakteristika Duha Sve-toga, koji se naziva “Utjeπitelj” (Ivan 14,16 — ©ariÊ) — Onaj koji nastjeπi i grli kada smo æalosni i kada patimo. GrËka rijeË parakletos,“Utjeπitelj”, “Branitelj”, koristi se u grËkoj Septuaginti za prijevodhebrejske rijeËi nakham, koja znaËi “utjeπiti” (Jeremija 16,7; Hoπea13,14; Izaija 57,18).

Za razmiπljanje: Koju pouku o procesu spasenja moæemo izvu-Êi iz Ëinjenice da je prvo Bog pokazao ljubav prema nama? Zaπto jeBog ljudima dao subotu usprkos tome πto nisu radili s Njim u tje-


dnu stvaranja? Na koje je naËine subota znak Boæjeg spasenja miloπ-Êu?

2. Isus je jamac(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Hebrejima 7,22; Rimlja-

nima 10,13.)»ovjek moæe biti siguran u spasenje zato πto ono ovisi o Bogu.

U odreenom smislu, naπe buduÊe spasenje povezano je s iskustvomspasenja u sadaπnjem æivotu. Ovu dvostruku primjenu Boæjeg kra-ljevstva nalazimo u Isusovom obraÊanju farizejima i Njegovim uËeni-cima. Farizejima Isus naglaπava sadaπnju i osobnu dimenziju spase-nja: “Kraljevstvo je Boæje meu vama.” (Luka 17,21) Meutim, kadase Isus obraÊa svojim uËenicima, On ukazuje na spasenje kao nabuduÊi i sveopÊi dogaaj: “Jer kao πto munja sijevne na jednomu krajuneba te rasvijetli sve do drugoga kraja, tako Êe biti i sa Sinom »o-vjeËjim u njegov Dan.” (Luka 17,24) Ovaj paradoks moæemo objasnititime πto uËenici, koji veÊ imaju Isusa u svojem srcu, nestrpljivo oËe-kuju Njegov buduÊi dolazak. S druge strane, farizeji, koji joπ nisuiskusili kraljevstvo u sebi, jednostavno osjeÊaju da im buduÊe Boæjekraljevstvo nije potrebno. ©to nam je Isus bliæi u sadaπnjem æivotu,bit Êemo sigurniji u Njegov dolazak i viπe Êemo Ëeznuti za Njim.

Za razmiπljanje: Zaπto je nemoguÊe biti dobar krπÊanin koji ljubiIsusa, a ne Ëeka Njegov drugi dolazak? Zaπto i kako nada u buduÊeBoæje kraljevstvo treba utjecati na naπ sadaπnji æivot?

3. Bog, od vijeka do vijeka(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Psalam 90,2; Otkrivenje

14,6.7.)Ivan vidi anela kako leti posred neba objavljujuÊi “neprolaznu

radosnu vijest” (Otkrivenje 14,6). Evanelje je okarakterizirano kao“neprolazno” upravo zato πto potjeËe od “naπega Gospodina Isusa Kri-sta ... koji je jedini besmrtan” (1. Timoteju 6,14-16). Govoriti o “ne-prolaznoj radosnoj vijesti” znaËi govoriti o Bogu, potvrujuÊi da jeEvanelje najuzviπeniji duhovni cilj koji moæemo prihvatiti. ApostolPavao sluæi se istim zakljuËkom kada potiËe sljedbenike da se boreza “neraspadljivi vijenac” (1. KorinÊanima 9,25), jedinu nagradu kojaje vrijedna borbe. Ovo vjeËno Evanelje, prema Ivanovim rijeËima uOtkrivenju, ukazuje na dva boæanska djela koja uokviruju ljudsku po-vijest — sud na kraju i stvaranje na poËetku (Otkrivenje 14,7). Ljudskapovijest koja, Ëini se, nezaustavljivo srlja u propast, sada ima svoju


svrhu i odreeni smjer: ova svrha potjeËe od vjeËnog Boga i usmjerenaje prema Njemu.

Za razmiπljanje: Zaπto je nada u vjeËni æivot jedini odgovor na-πem ljudskom iskustvu o apsurdnosti æivota? Razgovarajte u razreduo njihovim iskustvima sa smrÊu. Kakve misli prolaze njihovim umomkada se suoËe sa smrÊu? Zaπto smrt nije prirodan kraj?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Kuπnja adventista sedmoga dana u vezi s iden-

titetom je dvostruka. U svojem imenu moæemo previπe naglasiti as-pekt “sedmoga dana”, koji upuÊuje na naπu prolaznost i naπ svijetovdje i sada, ili moæemo prenaglasiti aspekt “adventisti”, koji nas raz-dvaja od svijeta i pretvara u fanatike ili sanjare. Istaknite u svojemrazredu koliko je vaæno da napetost izmeu ova dva elementa naπegidentiteta odræimo u ravnoteæi.

Pitanja za razgovor: Razgovarajte o razlici izmeu Boæjih obe-Êanja o Njegovom kraljevstvu i politiËkih obeÊanja. Obratite pozor-nost na sumnje koje Ëlanovi razreda moæda imaju o stvarnosti i vaæ-nosti Boæjeg kraljevstva. Kako moæemo objaviti stvarnost Boæjeg kra-ljevstva i biti u dodiru sa stvarnoπÊu ovoga svijeta? Kako naπa nadautjeËe na naπ svakidaπnji æivot? Razgovarajte o povezanosti izmeudva Boæja kraljevstva koja se nazivaju “veÊ” (Radosna vijest o sadaπ-njoj sigurnosti spasenja) i “ne joπ” (Radosna vijest o drugom dolasku).

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Na koje praktiËne naËine vaπ razred moæe uËi-

niti Boæju ljubav stvarnom meu vjernicima vaπe crkvene zajednice iu svijetu uopÊe?

Aktivnosti: Izaberite jednu ili viπe sljedeÊih aktivnosti kao svje-doËanstvo Boæje ljubavi:

1. Posjetite stariju osobu ili samohranog roditelja optereÊenogbrigom o obitelji. Je li im potrebna pomoÊ u pripremanju obroka,kupnji namirnica, radu u vrtu, brizi oko djece itd.? Ponudite svojupomoÊ jednom ili dvaput tjedno kao pokazatelj Boæje ljubavi.

2. Napiπite ohrabrujuÊu poruku nekome tko proæivljava teπke tre-nutke. Podijelite u poruci svoj omiljeni biblijski tekst i objasnite ka-kvu vam nadu pruæa.


3. Pozovite u subotu na ruËak osobu koja ne svetkuje subotu.Upoznajte je s Bogom subote u druæenju s vaπom obitelji i prijatelji-ma.


Pouka 5 28. travnja — 5. svibnja 2018.

Krist u nebeskom Svetiπtu

KljuËni tekst: Hebrejima 9,12.

UËenik ÊeZnati: Istraæit Êe i shvatiti ulogu i znaËenje Kristove sluæbe u

nebeskom Svetiπtu.OsjeÊati: Cijenit Êe Ëinjenicu da je Krist naπ Zagovornik i poruku

o uskoj povezanosti Neba i Zemlje.»initi: Utvrdit Êe kakvu vrijednost za nas ima Kristova sluæba

na Nebu, posebno u posljednjim danima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: SveÊenik na Nebu

A. Kakvu ulogu Isus vrπi u nebeskom Svetiπtu?B. Koji je cilj Njegovog posredovanja?C. Zaπto je ova nebeska sluæba potrebna za spasenje svijeta?

II. OsjeÊati: SveÊenik u mojem srcuA. Zaπto je Kristova nebeska sluæba vaæna?B. »emu nas Kristova sveÊeniËka sluæba uËi o Boæjoj brizi za

nas?C. »emu me ova istina uËi o Boæjoj prisutnosti u mojem srcu?

III. »initi: SveÊenik u mojem æivotuA. Zaπto trebam æivjeti svetim æivotom?B. Na koji je naËin Kristova nebeska sluæba znaËajna za moj æivot

danas?C. Kako mi Kristova nebeska sluæba pomaæe u borbi s grijehom?

Saæetak: Krist i dalje obavlja posredniËku sluæbu za nas i pri-prema Boæje kraljevstvo u naπem srcu.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Hebrejima 9,11-14.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Uzviπeni primjer Krista koji semoli za spasenje svijeta, obvezuje me da Mu se pridruæim u molitviza dolazak Boæjeg kraljevstva.

Samo za uËitelje: Razmiπljanje o Kristovoj sluæbi u nebeskomSvetiπtu poveÊat Êe naπu osjetljivost prema strahotama grijeha i pro-buditi naπu odgovornost prema bliænjima. Spasenje je proces koji setiËe svijeta; spasenje pojedinca povezano je sa spasenjem svijeta.

Uvodna aktivnost: Kristova posredniËka sluæba za greπnike jed-na je od najizazovnijih doktrina ne samo zato πto se tiËe nebeskogkraljevstva, veÊ i zato πto nas razumijevanje ove doktrine Ëini jedin-stvenima meu krπÊanima i drugim vjernicima. Nije dovoljno samoponoviti da je ova tema vaæna. Trebamo pomno razmiπljati o znaËenjui vaænosti ovog procesa koji se odvija na Nebu i koji se odnosi nanaπu osobnu sudbinu i sudbinu svijeta. ZapoËnite otvoren razgovoru razredu o Kristovoj velikosveÊeniËkoj sluæbi traæeÊi naËine da ovutemu uËinite jasnom, uvjerljivom i znaËajnom.

Pitanja za razgovor: Zaπto je Isusova sluæba na Nebu vaæna?Pronaite biblijske izvjeπtaje ili tekstove koji istiËu vezu izmeu Nebai Zemlje (na primjer ljestve u Betelu, Postanak 28,12). Po Ëemu se,prema Knjizi proroka Daniela, razlikuje izraelski Bog od kaldejskihbogova? (Vidi Daniel 2,10.11.28.) Zaπto je Kristova posredniËka sluæbana Nebu toliko vaæna — ne samo za nas kao adventistiËke krπÊane,veÊ i za sudbinu svijeta? Zaπto ostali krπÊani uglavnom ne obraÊajupozornost na ovaj aspekt Kristove sluæbe? Kako moæemo pribliæiti iprenijeti ovu poruku ljudima postmodernistiËkog vremena?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ova pouka obuhvaÊa tri glavne faze Kristove

sluæbe: 1) Njegovu ærtvu kao pashalnog Janjeta, 2) Njegovu velikosve-ÊeniËku sluæbu na Nebu i 3) eshatoloπki Dan pomirenja. Ovu toËkudoktrine nemojte samo spomenuti; umjesto toga, pristupite joj na kre-ativan naËin, svjesni njezinog egzistencijalnog i povijesnog znaËenja.Svoje izlaganje i razgovor poveæite s kriznim trenucima u naπoj Crkviu vezi s doktrinom o Svetiπtu (veliko razoËaranje naπih pionira, laæni


uËitelji i πteta nanesena njihovim teorijama u naπim redovima itd.).U razgovoru ukaæite na njihove pogreπke. Iako naπi stavovi nisu pri-hvaÊeni od strane mnogih krπÊana, pokaæite da adventisti nisu samikada je rijeË o ovoj apokaliptiËkoj temi; druge vjerske tradicije (æi-dovska i muslimanska) svjedoËe o istim stvarima.

Biblijski komentar1. Janje Boæje

(Prisjetite se u razredu teksta u Ivanu 1,29.)Ærtvovanje janjeta na blagdan Pashe bilo je “slika” koja je ukazi-

vala na Kristovu ærtvu. ZahvaljujuÊi krvi ovog janjeta, aneo smrtiproπao je pokraj vrata izraelskih domova pripremajuÊi izlazak spase-nja (Izlazak 12,13.14). SliËno tome, Izaija usporeuje “janje” pomirenjasa Slugom koji strada, koji Êe spasiti svijet uzimajuÊi njegove grije-he na sebe (Izaija 53,7; usporedite Djela 8,32).

Iste misli nalazimo u Novom zavjetu. Luka upotrebljava rijeË“smrt”, ili “izlazak”, kojom ukazuje na Isusovu smrt (Luka 9,31) upu-ÊujuÊi tako na duhovno izbavljenje i otkupiteljsku silu Njegove smrti.Ipak, kada je Ivan Krstitelj prepoznao Isusa kao “Jaganjca Boæjeg”,on je pashalnom janjetu dodao joπ jednu iznenaujuÊu dimenziju:boæansku. Ovo Janje imalo je boæanski karakter. Izraz “janje Boæje”u hebrejskom jeziku znaËi “Bog janje”. Prema Ivanovim rijeËima, Bogje postao ovo Janje koje je ærtvovano na blagdan Pashe. “Janje” jenajvaæniji i najËeπÊi simbol u Otkrivenju, gdje se javlja od poËetkado kraja (Otkrivenje 5,6; 22,3 itd.). Da bi spasio ljudski rod, velikiBog svemira poistovjetio se s najranjivijom ærtvom.

Pitanja za razmiπljanje: U svjetlu Isusove izjave iz Luke 9,22,razgovarajte o sljedeÊim pitanjima:

1. Zaπto je Bog morao umrijeti za naπe grijehe?2. Zar nije bilo moguÊe da Bog oprosti naπe grijehe a da pritom

ne mora umrijeti na kriæu? Objasnite.3. Koje je logiËno objaπnjenje Kristove ærtve?

2. SveÊenik zauvijek(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Psalam 110; Hebrejima

7,20-28.)NeobiËno je πto Isus nije prikazan samo kao “janje” prineseno

na ærtvu, veÊ i kao sveÊenik koji prinosi janje. Pisac Poslanice Heb-rejima, ugledajuÊi se na Psalam 110, usporeuje Isusa s Melkisedekomi naziva Ga “sveÊenik zauvijek” (Hebrejima 7,21; usporedite Psalam


110,4), potvrujuÊi na taj naËin vjeËne i univerzalne razmjere Kristo-vog sveÊeniπtva (Hebrejima 7,24). Pisac Poslanice Hebrejima ovdje uka-zuje na Kristovu ulogu sveÊenika na Nebu. Prema ovom novom Save-zu, spasenje i oprost nisu viπe ograniËeni u vremenu i prostoru; svi-ma su sada dostupni i imaju trajni uËinak.

To πto je boæansko sveÊeniπtvo na Nebu u rukama vjeËnog BoæjegSina, izuzetno je znaËajno. To znaËi da sada imamo neposredan pri-stup Bogu i ne trebamo prinositi ærtve. Meutim, πto je joπ vaænije,to znaËi da Isusovo sveÊeniπtvo vrπi utjecaj na povijest cijelog svijeta:Isusovo sveÊeniπtvo na Nebu vaæno je za pripremu za Boæje nebeskokraljevstvo. Isusova ærtva na kriæu zamijenila je stare levitske ærtve ipremjestila proces oprosta i spasenja na Nebo. Novi obzor je sadakozmiËki i ima za cilj buduÊe Boæje kraljevstvo na Nebu.

Za razmiπljanje: Zaπto je sveÊeniËko posredovanje premjeπtenosa Zemlje na Nebo? Objasnite zaπto dogaajem na kriæu nije zavrπenproces spasenja. Zaπto je Stjepan vidio Isusa “s desne strane Bogu”na Nebu (Djela 7,56; usporedite Psalam 110,1)? ©to ovo vienje znaËiu vezi s novim Savezom (Daniel 9,27)?

3. Dan pomirenja na Nebu(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Hebrejima 9,26-28; Da-

niel 8,14.)Posljednju fazu procesa spasenja pisac Poslanice Hebrejima i bib-

lijska proroËanstva prikazuju kao Dan suda/pomirenja (na hebrejskomKippur). Nakon πto je spomenuo Kristovu ærtvu, Ëija je uloga bila da“satre grijeh” (Hebrejima 9,26; usporedite Daniel 9,24), pisac PoslaniceHebrejima jasno ukazuje na “sud”, koji usporeuje s drugim dolas-kom: “I kao πto je ljudima odreeno samo jedanput umrijeti — potomdolazi sud — jednako Êe se i Krist, poπto je prinesen samo jedanputda uzme grijehe sviju, drugi put pokazati, bez odnosa prema grijehu,onima koji ga iπËekuju da im dadne potpuno spasenje.” (Hebrejima9,27.28)

Pisac Poslanice Hebrejima smatra da kao πto je Ëovjekova smrtparalelna s Kristovom smrÊu, tako je i sud paralelan s Isusovim dru-gim dolaskom. Knjiga proroka Daniela prikazuje isti povijesni put.Dok proroËanstvo o 70 tjedana vodi Kristovoj ærtvi (Daniel 9,26), pro-roËanstvo o 2300 dana i noÊi vodi k Danu suda ili Danu pomirenjana svrπetku vremena, neposredno uoËi dolaska Sina »ovjeËjeg (Dani-el 8,14; usporedite Daniel 7,9-14). Boæji plan spasenja nije stao nakriæu. ProroËanstvo takoer ukazuje na Dan pomirenja/suda na Nebu


koji treba oznaËiti svrπetak vremena neposredno uoËi Isusovog do-laska.

Dodatni dogaaj predadventnog suda moæe biti iznenaenje mno-gim krπÊanima. Ipak, ovaj dogaaj je vrlo vaæan i kljuËni korak uprocesu spasenja; jer upravo on konaËno otvara put Boæjem kraljev-stvu i povijesnom proglaπenju spasenja. Posebno je vaæno da biblij-sko proroËanstvo opisuje ovaj trenutak kao Dan pomirenja. Kao πtose levitski Dan pomirenja obavljao “nad svim narodom” (Levitski za-konik 16,33; usporedite Levitski zakonik 16,17) kako bi “svi njihovigrijesi” mogli biti oËiπÊeni (Levitski zakonik 16,34), tako je i ovajkonaËni Dan pomirenja potreban za spasenje svijeta. Poruka Danapomirenja glasi da je spasenje u osnovi kozmiËki dogaaj. Spasenjane moæe biti ako nema “novog neba i nove zemlje” (Otkrivenje 21,1;usporedite Izaija 65,17).

Za razgovor: Zaπto su kriæ i sud dva komplementarna dogaaja?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Zaπto je biblijsku istinu o sudu Ëesto teπko

shvatiti i pouËavati? Usporedite je s drugim vaænim istinama, kao πtosu znanstvene istine (iz fizike, medicine itd.). Zaπto neke od ovihistina moraju biti teπko shvaÊene?

Za primjenu: Kako danas drugim ljudima moæemo objaviti vaænui duboku istinu o sudu?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Vaæna pouka koju smo nauËili ovoga tjedna

jest istanËanost i ljepota Boæjeg djela u spaπavanju svijeta. Sloæenostove pouke pokazuje koliko je ozbiljan Boæji rad i briga o ovom pitanju.

Aktivnosti: Izloæite razliËite ideologije koje su isticane u nasto-janju da se spasi svijet (socijalizam, liberalizam, apsolutizam, anar-hizam itd.). Zaπto su sve ove ideje propale? Zaπto je stvaranje novogsvijeta jedino rjeπenje problema ovoga svijeta? Zaπto i kako biblijskaistina o eshatoloπkom Danu pomirenja odgovara na ovo pitanje?


Pouka 6 5.—12. svibnja 2018.

“Promjena” Zakona

KljuËni tekst: Izlazak 20,8-11.

UËenik ÊeZnati: Uvidjet Êe vaænost Boæjeg zakona i istraæit Êe srediπnju

ulogu subote u tom Zakonu.OsjeÊati: Doæivjet Êe Boæju ljubav u Njegovom Zakonu i uæivat

Êe u njemu.»initi: Bit Êe posluπan Boæjem zakonu a da pritom ne podlegne

legalizmu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: subota u Zakonu

A. Zaπto je Bog dao Zakon?B. Koje mjesto subota zauzima u Dekalogu?C. Kako je Boæja milost povezana s Njegovim Zakonom?

II. OsjeÊati: Zakon je ljubavA. Zaπto trebamo uæivati u Boæjem zakonu?B. Zaπto ljubiti Boga znaËi dræati Njegove zapovijedi?C. Zaπto zapovijed o suboti u najveÊoj mjeri izraæava Boæju lju-

bav prema ljudskom rodu?

III. »initi: Postupci milostiA. Zaπto krπÊanin ima æelju da bude posluπan Bogu?B. Zaπto trebam poËinjati subotu na vrijeme?C. Zaπto su mnogi Izraelci i krπÊani radije umrli nego da budu

neposluπni Bogu?

Saæetak: Boæji zakon je najvidljiviji i najkonkretniji element bib-lijske vjere. Pa ipak, o tom su se aspektu u najveÊoj mjeri vodilerasprave i polemike. Prema tome, vjernost je bila i bit Êe stavljenana ispit na osnovi Zakona, a posebno subote.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Daniel 7,25; Otkrivenje 14,9.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Boæji zakon je za naπ duhovniæivot ono πto je tjelovjeæba za naπu krv. Subota je za Zakon ono πtoje krv za tijelo. Bog je utemeljio Zakon kao jedini naËin da naπuvjeru uËini stvarnom i æivom.

Samo za uËitelje: Mnogi krπÊani odbacili su Zakon. Oni mijeπajudræanje Zakona s legalizmom. Pa ipak, Zakon se u stvarnosti ne moæeodvojiti od Evanelja. Zaπto?

Uvodna aktivnost: Mnogi krπÊani smatraju da se zapovijed o su-boti moæe primijeniti na bilo koji dan. Oni vjeruju da Bog, koji jevjeËan, ne vodi raËuna o posebnom danu; ili tvrde da je subota svakidan zato πto Boga treba slaviti svakog dana u tjednu.

Pitanja za razgovor: Zaπto bi svetkovanje nekog drugog dana, ane onoga koji je Bog odredio u svojem Zakonu — “sedmog dana” —utjecalo na duhovni sadræaj subote? Koje bismo duhovne pouke su-bote propustili kad bismo svetkovali neki drugi dan, a ne “sedmi”?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Dræimo li Boæje zapovijedi samo zato πto sma-

tramo da su mudre i razumne ili zato πto vjerujemo da Êe nas uËinitisretnijima? Nasuprot ovim pobudama, glavni razlog za dræanje Zako-na, koji je dân u samom Zakonu, glasi: “Ja sam Jahve, Bog tvoj.”(Izlazak 20,2) Upravo naπ osobni i povijesni odnos s milostivim Bogom,Bogom koji nas je spasio i koji nas ljubi, i Bogom kojega mi zauzvratljubimo, objaπnjava zaπto trebamo dræati te zapovijedi. Zato πto jeOn “Bog tvoj”. Promijeniti Zakon znaËilo bi preusmjeriti taj razlog sBoga na nas. Promijeniti Zakon zbog nekog drugog razloga, naπegljudskog, znaËilo bi da smo zamijenili Boga naπom vlastitom iz-miπljotinom. Biblija ovaj Ëin naziva idolopoklonstvom (Izaija 40,19).

Biblijski komentar1. Milost u Zakonu

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Postanak 2,16; Psalam119,29.)

Zanimljivo je da je prvo Boæje obraÊanje ljudskom rodu (Adamui Evi) bilo zapovijed: “Jahve, Bog, zapovjedi Ëovjeku.” (Postanak 2,16)


Ovaj glagol “zapovjedi” ne odnosi se samo na moralne duænosti ilivrπenje obreda. Kao πto vidimo, Bog je “zapovjedio” i djelima stvara-nja na ovom svijetu (Psalam 33,9; Izaija 45,12). Isto tako, Boæji zakonse ne sastoji samo od zahtjeva, naredbi πto trebamo Ëiniti ili zabra-na: prije bismo mogli reÊi da je on dar. Bog ukazuje na svoj Zakonkao na dar (Izlazak 24,12; Nehemija 9,13) ljudskom rodu radi njegovesreÊe i mudrosti (Psalam 19,9; Ponovljeni zakon 4,5.6). ©toviπe, Boæjizakon se u Bibliji razumije kao izraz Njegove milosti. Psalmist pjeva:“Zakon svoj daruj mi po milosti svojoj.” (Psalam 119,29 — BakotiÊ)

Milost, kako je nagovijeπteno ovim Psalmom, nije neuskladiva saZakonom. Milost je poistovjeÊena sa Zakonom. Dobar primjer je Boæjaprva zapovijed. U njoj se spominje dar sa svih stabala: “Sa svakogastabla u vrtu slobodno jedi.” (Postanak 2,16) Meutim, ona sadræi izabranu ili zakon koji æivot Ëini sigurnim, jer Êe kuπanje odreenogploda izazvati smrt. Prema tome, kako je pokazano u Pismu, Boæjezapovijedi su Boæji dar, izraz Njegove milosti i Njegove ljubavi premaljudima.

Za razmiπljanje: Zakon je dar od Boga, izraz Njegove ljubavi pre-ma nama. Zaπto i kako, onda, mi trebamo biti posluπni Zakonu? Nakoje je naËine subota izraz Boæje ljubavi prema nama? Zaπto psal-mist i apostol Pavao nazivaju Boæji zakon “uæivanjem” i “veseljem”(Psalam 119,92; Rimljanima 7,22)? Zaπto je subota nazvana “milinom”(Izaija 58,13)?

2. Promjena Zakona(Prisjetite se u razredu teksta u Danielu 7,25.)Prema biblijskom tekstu o stvaranju, Bog je odredio vremena (Po-

stanak 1,14.17). Ovo djelo bilo je Njegovo iskljuËivo pravo kao Stvori-telja svemira.

Prorok Daniel potvruje ovu istinu o stvaranju kada naglaπavada Bog “mijenja doba i vremena” (Daniel 2,21). Ipak, Daniel u svojemproroËkom vienju ljudske povijesti vidi dolazak sile prikazane “malimrogom” s ljudskim osobinama, koja Êe “pomiπljati na to, da promijeniblagdanska vremena i zakon” (Daniel 7,25 — ©ariÊ). RijeË “vremena”,povezana s Boæjim “zakonom”, ukazuje na odreeno vrijeme, subotu,jer je zapovijed o suboti jedina zapovijed koja se odnosi na vrijeme.Dakle, iz teksta moæemo zakljuËiti da Êe sila maloga roga nastojatipromijeniti zapovijed o suboti. Ljudske osobine ove sile, koje prika-zuju njezin vjersko-duhovni identitet (usporedite Daniel 7,4.13), i nje-zin redoslijed u nizu kraljevstava (nakon poganskog Rima), nagovje-


πtavaju da se radi o RimokatoliËkoj crkvi. Danielovo proroËanstvo je,prema tome, pretkazalo teænju Crkve da zauzme Boæje mjesto kaoStvoritelja.

Zamijenivπi svetost subote svetkovanjem nedjelje, RimokatoliËkacrkva je uËinila upravo ono πto je proroËanstvo pretkazalo. Glavnipovijesni razlog koji je potaknuo rimske careve, zajedno s katoliËkimvlastima, da svetkuju nedjelju jest πto je ta promjena olakπala inte-graciju velikog broja stanovnika Rimskog Carstva. Oni su oboæavaliSunce i svetkovali nedjelju, dan Sunca. Ova “evaneoska” strategija ikompromis u velikoj su mjeri pridonijeli politiËkom jaËanju Rimoka-toliËke crkve.

Ipak, da bi opravdali ovu promjenu, crkveni oci upotrijebili suteoloπki argument da je Isus uskrsnuo u nedjelju. Ova teoloπka obranazapravo polazi od starogrËke dualistiËke filozofije, koja je razdvajalaniæi fiziËki stvoreni svijet od uzviπenog duhovnog svijeta.

Za razmiπljanje: Zaπto je zapovijed o suboti najpodloænija kri-tici i zaπto je najlakπe mogla biti promijenjena? Koja su pogreπnashvaÊanja objelodanjena na osnovi povijesnih i teoloπkih razloga tepromjene?

Aktivnost: Razmotrite i raπËlanite pogreπno prosuivanje kojese krije iza tekstova koje mnogi krπÊani koriste kao glavni dokaz dabi potkrijepili promjenu sa svetkovanja subote na svetkovanje nedje-lje.

3. Znak vremena(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Otkrivenje 12,17; Ot-

krivenje 14,9.12.)Otkrivenje nam priopÊuje da Êe osim prethodne promjene subote

od strane “malog roga”, subota sluæiti kao ispit vjernosti na svrπetkuvremena. U Starom zavjetu subota je veÊ bila dana kao znak izmeuBoga i Njegovog naroda, vidljivi znak da je Bog Onaj koji ih posveÊuje(Izlazak 31,13; Ezekiel 20,12). Srediπnje mjesto subote u Dekalogu— koje je u starim zavjetnim sporazumima bilo mjesto peËata — svje-doËi o ulozi subote.

Starozavjetnim simbolom vjernosti Boæjem zakonu, znakom naËelu ili ruci (Ponovljeni zakon 6,8), Otkrivenje opisuje onoga tko sepridruæuje Boæjim neprijateljima i “klanja se Zvijeri” (Otkrivenje 14,9).Ovaj simbol pokazuje da se odreena osoba pokorila laænom zakonu


koji je zamijenio Boæji zakon. »injenica da se klanjanje Zvijeri su-protstavlja klanjanju Stvoritelju (Otkrivenje 14,7) pokazuje da je rijeËo suboti, jer ona izraæava vjeru u Stvoritelja (Izlazak 20,11). SljedeÊitekst objaπnjava da se ovo tumaËenje odnosi na “svete” koji “Ëuvajuzapovijedi Boæje i vjeru Isusovu” (Otkrivenje 14,12; usporedite Otkri-venje 12,17).

Za razmiπljanje: Ako biste upitali adventistiËkog vjernika πto su-bota znaËi za njega, moæda bi odgovorio: “Zato πto nije nedjelja.” Iakoovaj odgovor sadræi vaæan element istine, to nije cijela istina. Zaπto?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Razgovarajte zaπto crkveni oci nisu æeljeli dr-

æati sedmi dan subotu. Pokaæite odnos izmeu nastanka antisemitiz-ma i odbacivanja subote.

Za primjenu:1. Kako trebamo svetkovati subotu da bismo ovaj dan uËinili Bo-

æjim znakom?2. Razgovarajte o usporedbi jednog rabina: “Vi adventisti svetku-

jete subotu, dok je mi Æidovi slavimo.“

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Pokaæite Ëlanovima razreda jedinstvenu narav

zapovijedi o suboti u usporedbi s ostalim zapovijedima. Pomozite svo-jem razredu da shvati zaπto je logiËno da Êe subota (a ne neka drugazapovijed) biti posljednji ispit vjere.

Aktivnosti:1. IspriËajte Ëlanovima svojega razreda iskustva ljudi koji su do-

æivjeli progonstvo zbog svetkovanja subote.2. Razmotrite sljedeÊe neobiËno pitanje: Zaπto je katkad mnogo

teæe dræati subotu u slobodnom druπtvu nego u neslobodnom?



Evanelje po Mateju 24 i 25

KljuËni tekst: Matej 25,13.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe vrijeme u kojem ljudski rod sada æivi. Prepo-

znat Êe znakove kraja u svjetlu Isusovih opomena.OsjeÊati: Osjetit Êe æurnost trenutka i osnaæiti svoju nadu.»initi: Pripremit Êe se za susret s Gospodinom. Promijenit Êe

svoje prioritete. NeÊe povjerovati u laæne mesije.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Znakovi kraja

A. Kako se trebamo informirati da bismo pravilno protumaËiliproroËki kalendar?

B. Koji su znakovi kraja? Kako razlikujemo laæna uËenja o krajui laæne mesije?

C. Zaπto nije moguÊe znati kada Êe toËno doÊi kraj?

II. OsjeÊati: Æurnost trenutkaA. Zaπto su dogaaji posljednjih dana toliko zastraπujuÊi? Kako

moæemo iziÊi na kraj s takvim osjeÊajima?B. Zaπto se ne trebamo plaπiti ovih nevolja?C. Zaπto ovi dogaaji potiËu naπu Ëeænju za Boæjim kraljevstvom?

III. »initi: Pripremiti put GospodinuA. ©to trebate uËiniti u svojem æivotu da biste se pripremili za

Isusov dolazak?B. ©to trebate uËiniti da biste pomogli drugim ljudima da se pri-

preme za Njegov dolazak?C. ©to trebate uËiniti da biste ovu vijest o Njegovom dolasku od-

nijeli svijetu?

Saæetak: Posljednje Isusove rijeËi izgovorene uoËi raspeÊa oz-biljna su opomena o sudu koji se odnosi na posljednje vrijeme i sud-binu cijelog svijeta.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 24,42-44.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Vijest o dolasku Sina »ovjeËjegne odnosi se samo na senzacionalne dogaaje koji prethode Njego-vom dolasku; sam dogaaj ima neposredan utjecaj na naπ duhovanæivot. Sada je vrijeme da obnovimo naπ odnos s Gospodinom. BuduÊiKristov dolazak proæima naπe sadaπnje vjersko i duhovno putovanje idaje mu svrhu i znaËenje. ©to se viπe pribliæavamo Gospodinu u svo-jim molitvama i bogoπtovlju, viπe Êemo Ga æeljeti vidjeti licem k licu.

Samo za uËitelje: Ova pouka usredotoËena je na Isusova proro-Ëanstva i nauk u posljednjem govoru na Maslinskoj gori. Isusova opo-mena odnosi se na Njegove uËenike svih naraπtaja, a posebno na uËe-nike u posljednje dane. Ljudska Êe se povijest zavrπiti. Isus upozora-va da Êe ovo posljednje vrijeme biti teπko. On nas poziva da se uskladu s tim pripremimo. Naπ cilj ne treba biti zastraπivanje ljudi,veÊ poticanje da osnaæe svoju vjeru i nadu i prilagode svoje prioritete.Sada kada smo shvatili da je posljednje vrijeme blizu, Isusov savjetda “traæimo najprije kraljevstvo Boæje” (Matej 6,33) vaæniji je negoikad.

Uvodni razgovor: Zaπto i kako moæemo obnoviti svoj “adventis-tiËki” identitet i misiju koji se tiËu posljednjeg vremena i skorog Kri-stovog dolaska? Dok razmatramo naπu proπlost, moæemo osjetiti razo-Ëaranje i obeshrabrenost i okrenuti se drugim istaknutim pojedino-stima. AdventistiËkom pokretu poznata su razoËaranja; i sada, nakontoliko mnogo vremena otkako se objavljuje ista poruka, postali smodobro organizirana institucija pa se katkad moæe Ëiniti kao da smose zauvijek nastanili na ovom svijetu.

Pitanja za razgovor: Kako moæemo spojiti ovu potrebu za mu-drim djelovanjem na Zemlji s Ëeænjom za nebeskim kraljevstvom? Ka-ko moæemo spojiti potrebu da se osjeÊamo udobno u æivotu s osje-Êajem æurnosti da se pripremimo za Isusov dolazak?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: NaËin na koji Isus objavljuje vijest o posljed-

njem vremenu i svojem dolasku treba nas nadahnuti. Isus ne poËinjesvoju propovijed tvrdnjama, teoloπkim porukama ili PowerPoint pre-


zentacijom vaænih toËaka doktrine. On poËinje neposrednim pitanjemkoje se odnosi na tadaπnje prilike: “Vidite li ovo sve?” (Matej 24,2)On zatim zaprepaπÊuje svoje uËenike uznemirujuÊim vijestima kojese tiËu njihove stvarnosti, Hrama. Tek kada uËenici postave pitanje:“Kaæi nam kad ... i koji je znak?” (Matej 24,3), Isus ukazuje na nji-hove tadaπnje prilike iz kojih Êe izvuÊi poruku: “Dakle...” (Matej 24,15)

Zapazite da je Isusovo prvo obrazloæenje uzeto iz Pisma, iz po-znatog retka u Knjizi proroka Daniela, i glasi “groza pustoπi” (Matej24,15), a zatim ohrabruje uËenike: “Tko Ëita, neka shvati.” (Matej24,15) Njegova poruka je proroËanstvo o “velikoj nevolji” (Matej 24,21).Na osnovi ovog proroËanstva o posljednjim danima, On nastavlja po-uËavati o “nebeskom kraljevstvu” koristeÊi se usporedbama (Matej24,22-25,46).

Biblijski komentar1. Velika nevolja

(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 24,15-28.)

Od najstarijih vremena Svetiπte, a poslije i Hram prikazivali susvemir. Mojsije je u Izlasku opisao proces izgradnje Svetiπta (Izlazak25—40) koji je paralelan izvjeπtaju o stvaranju (Postanak 1,1—2,4).Oba izvjeπtaja sastoje se iz sedam etapa i oba zavrπavaju istim izra-zom “dovrπi djelo”.

SliËno tome, gradnja Salomonovog hrama odvija se u sedam fazai zavrπava izrazom: “Dovrπi on sav posao.” (1. o kraljevima 7,40.51)Ovaj izraz javlja se samo u ova tri teksta. Paralela izmeu izgradnjeSvetiπta/Hrama i stvaranja svijeta jasno ukazuje da je izmeu svijetai Svetiπta/Hrama vladao odreeni odnos (vidi Psalam 78,69; usporediPsalam 134,3; Psalam 150,1.6 — ©ariÊ). Dakle, kada je Isus govorio ouniπtenju Hrama, uËenici su odmah shvatili da On misli na svrπetaksvijeta.

Izraz “groza pustoπi” vrlo je rijedak i Daniel se njime koristi kadaproriËe uniπtenje Jeruzalema 70. godine (Daniel 9,27; 12,11). Isus pri-mjenjuje ovaj izraz na taj dogaaj. Meutim, Isus ga primjenjuje i nakonaËno uniπtenje svijeta, Ëiji je Hram bio dio. Prema tome, Isus seobraÊa objema skupinama — svojim uËenicima, suvremenicima uni-πtenja Jeruzalema, i uËenicima u posljednje vrijeme, suvremenicimadogaaja koji Êe se odigrati na svrπetku vremena — nama.

Poput Isusovih uËenika i Æidova u ono vrijeme, prvo trebamoshvatiti da Êe doÊi kraj. Isus jednostavno iznosi Ëinjenicu ne uka-zujuÊi ni na kakvo vrijeme. Ova je poruka stoga u opÊem smislu zna-


Ëajna svakom naraπtaju krπÊana. Meutim, Isus je posebno imao naumu naraπtaj krπÊana koji Êe doæivjeti ove dogaaje. To su jediniuËenici koji Êe moÊi prepoznati i “vidjeti” ove konaËne dogaaje (Matej24,15). MoÊi Êe “vidjeti” i prepoznati Isusa kao svojega Mesiju jer ihje On unaprijed upozorio na laæne mesije (Matej 24,24.25).

Pitanja za razmiπljanje: Razgovarajte o Isusovoj pedagoπkojmetodi. Kako bismo mogli primijeniti Njegovu metodu na svoje evan-eoske planove? Na πto se Isus prvo usredotoËuje? ©to moæemo na-uËiti o Isusovom pristupu Pismu? Kako se Pismo odnosi na naπ æivoti povijest? Kako moæemo izbjeÊi zamku laænih mesija i laænih tuma-Ëenja proroËanstava?

2. Kraljevstvo nebesko(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 25,1-30.)Iako Isus govori o “kraljevstvu nebeskom” (Matej 25,1.14), On ga

ne nastoji opisati. Kraljevstvo je nebesko nagovijeπteno usporedbom:ono je “kao”. Isus se zatim usredotoËuje na prilike na Zemlji u naπemsvakidaπnjem æivotu. Prva usporedba, o “djevicama”, spada u osobnudomenu. Druga usporedba, o “talentima”, spada u poslovnu domenu.Kada usporedimo ove dvije usporedbe, moæemo pronaÊi sliËne, ali irazliËite pouke koje nam trebaju pomoÊi u pripremi za “kraljevstvonebesko”.

ZajedniËka pouka glasi: ulje, poput talenata, prikazuje Boæje da-rove — Duha Svetoga i Pismo. Mi ne moæemo proizvoditi svjetlo samipo sebi. Potrebno nam je svjetlo iz vanjskog boæanskog izvora. Tre-bamo ozbiljno shvatiti ove dragocjene darove. Trebamo paæljivo Ëuva-ti ulje. Lude djevice prezrele su svoje staro ulje, baπ kao πto je zlisluga prezreo svoj talenat.

Osim pouke koja nas potiËe na vjernost i ohrabruje da vodimoraËuna o nasljedstvu, usporedba o talentima ima pouku i o kreativ-nosti. Ne trebamo samo Ëuvati ono πto smo primili; trebamo pronaÊinove naËine za umnoæavanje svojih darova. Ovo vrijedi i za istraæiva-nje Pisma. Nije dovoljno ponavljati iste stare istine; trebamo prouËa-vati biblijske tekstove da bismo pronaπli nove bisere. Ova pouka mo-æe se primijeniti i na crkveni æivot. Nije dovoljno samo zadræati vjer-nike. Trebamo im pomoÊi da rastu i dovoditi nove vjernike.

Pitanja za razgovor: Zaπto Isus nije opisao nebesko kraljevstvo?Kako zajedniËke pouke iz ove dvije usporedbe primjenjujemo na naπupripremu za Boæje kraljevstvo? Zaπto nisu prihvaÊene sve djevice i


sve sluge? Kako mirimo biblijsku ideju o milostivom Bogu punomljubavi sa slikom grubog zaruËnika ili gospodara?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Jedan od razloga zaπto je Isus pouËavao u

usporedbama o nebeskom kraljevstvu jest πto nije samo æelio da Nje-govi uËenici shvate i cijene duboke i sloæene istine, veÊ i da ove istineukljuËe u svoj svakidaπnji æivot.

Za primjenu: Kako usporedbe o djevicama i talentima moæemoprimijeniti u svojem svakidaπnjem æivotu? Pronaite primjere u svo-jem poslu ili æivotu koji oslikavaju pouke iz ove dvije usporedbe.

Aktivnost: Usporedite dvije usporedbe i navedite njihove sliËnei razliËite pouke. Kako se razliËite pouke nadopunjuju?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Kao πto je Isus pomoÊu usporedbi pouËavao

neke od najteæih istina, i mi trebamo Ëiniti isto. Zapazite da se nekeusporedbe nalaze u kulturoloπkoj baπtini naroda onoga vremena. ©tomoæemo saznati od Isusa o Njegovom poznavanju okolnih kultura iNjegovoj sposobnosti da iz njih izvuËe neπto novo?

Aktivnosti:1. Koliko su toËne ove usporedbe u obiËnom æivotu? Pronaite

konkretne primjere u svojem svakidaπnjem æivotu koji pokazuju isti-nitost ovih Isusovih usporedbi.

2. Stavite pred Ëlanove razreda izazov da pronau priËe ili uspo-redbe u svojoj kulturoloπkoj baπtini koje mogu ilustrirati duhovnepouke.



Poklonite se Stvoritelju


UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe poruku prvog anela i povezati je sa “sadaπnjom

istinom” posljednjeg vremena.OsjeÊati: U njemu Êe se probuditi strah Boæji, strahopoπtovanje

i divljenje.»initi: Objavljivat Êe vijest svijetu i pokloniti se Bogu kao Sucu

i Stvoritelju.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Sadaπnja istina prvog anela

A. ©to je sadaπnja istina prvog anela?B. Zaπto je prva aneoska vijest “sadaπnja istina” za posljednje

vrijeme?

II. OsjeÊati: Strah BoæjiA. ©to znaËi bojati se Boga? I zaπto bismo Ga se trebali bojati?B. Kako Ëinjenica da je Bog stvorio svijet i da je Sudac svijeta

potiËe strahopoπtovanje i divljenje?

III. »initi: Objavljivanje vijestiA. Kako trebamo objavljivati poruku o sudu?B. Kako trebamo objavljivati poruku o stvaranju?

Saæetak: Prva aneoska vijest je vaæna i sveopÊa zato πto se od-nosi na sudbinu svijeta.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Otkrivenje 14,7; Daniel 7,9-11.26.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Ako je oboæavanje Boga, klanja-nje Bogu, sræ duhovnog æivota, ono treba nadahnuti i njegovati naπ


svakidaπnji duhovni æivot — vrijeme za molitvu, prouËavanje Svetogapisma i sudjelovanje u zajedniËkom bogosluæju.

Samo za uËitelje: Prva aneoska vijest nalaæe nam da se “bojimoBoga”. Sastavni dio straha Boæjega jest snaæna svijest o Boæjoj pri-sutnosti. Naglasite svojim uËenicima da ova svijest treba utjecati nanaπ svakidaπnji æivot u svakom trenutku i na svakom mjestu.

Pitanje za razgovor: Kako se poruka o sudu primjenjuje na ljud-sku povijest?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Prva aneoska vijest sastoji se iz dvije poruke

nakon kojih slijedi odreeno objaπnjenje. Prva poruka glasi: “Bojtese Boga i dajte mu slavu” (Otkrivenje 14,7 — Varaædinska Biblija)zbog predstojeÊeg suda. Druga poruka glasi: “Poklonite se” zbog Bo-æjeg Ëina stvaranja. Analizirajte πto ovo upuÊivanje na sud i stvara-nje znaËi. Koje su pouke obuhvaÊene svakim od ovih pojmova u okviruteksta? Istraæite takoer osnovne elemente istine o sudu i stvaranju,i πto oni trebaju znaËiti u svakidaπnjem æivotu. Stavite prvu aneo-sku vijest u kontekst 7. poglavlja Knjige proroka Daniela da bistemogli shvatiti neposrednu apokaliptiËku namjeru poruke. ©to znaËipovezanost suda i stvaranja?

Biblijski komentar1. Poruka o sudu

(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 14,7.)Oba poziva, “bojte se Boga” i “dajte mu slavu”, prenose istu po-

ruku. Boga moramo ozbiljno shvatiti. Biblijski pojam “straha Boæjeg”nema niπta s praznovjernim osjeÊajima ili apsurdnom idejom da Bo-gu trebamo sluæiti tako da Ga se bojimo. Izraz “bojati se Boga” Ëestose koristi u mudrosnim knjigama kako bi se ljude potaknulo da po-stanu svjesni Boæje prisutnosti u svemu πto rade (Izreke 3,7). Niπtane moæemo sakriti od Boga jer On sve vidi. Dva glagola, “vidjeti” i“bojati se”, Ëini se da potjeËu od istog korijena (yra/raah). Ova dvapojma su povezana: “Oko je Jahvino nad onima koji ga se boje.” (Psa-lam 33,18) On moæe suditi zato πto vidi sve, Ëak i ono πto je skriveno:“Boga se boj. ... Jer svako Êe djelo Bog izvesti na sud, i svako skri-veno, bilo dobro ili zlo.” (Propovjednik 12,13.14 — Varaædinska Bib-lija)


Biblijski izraz “podati slavu” povezan je s hebrejskom rijeËjukabod, koja znaËi “teæak”. Prva aneoska vijest je, dakle, poziv dasvojoj vjeri damo “teæinu”, “vaænost”. Razlog upuÊivanja ovog pozivajest dan suda. Ipak, prva aneoska vijest nije samo objavljivanje do-gaaja — “Ëasa suda njegova”. Poruka upuÊuje æurni poziv na pra-vednost. Dalje u istom poglavlju spominju se “sveti” koji su prepo-znatljivi po posluπnosti Boæjim zapovijedima (Otkrivenje 14,12; uspo-redite Propovjednik 12,14).

Za razmiπljanje: Zaπto je sud radosna vijest?

2. Poruka o stvaranju(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Otkrivenje 4,11; Psalam

95,6.7; 100,3.)Prema Bibliji, stvaranje je razlog zaπto oboæavamo Boga, zaπto

Mu se klanjamo. U Knjizi proroka Nehemije klanjanje se moæe oprav-dati na osnovi stvaranja: “Ti si, Jahve, Jedini! Ti si stvorio nebo, inebesa nad nebesima, i vojsku njihovu. … Vojske se nebeske tebiklanjaju.” (Nehmija 9,6) SliËan tekst nalazi se i u Otkrivenju. U okviruklanjanja Bogu na Nebu, dvadeset Ëetiri stareπine navode isti razlog:“Dostojan si, naπ Gospodine i naπ Boæe, da primiπ slavu, Ëast i moÊ,jer ti si stvorio sve: sve tvojoj volji duguje postojanje i stvaranje.”(Otkrivenje 4,11) Nije sluËajno πto se u Psalmima — koji odraæavajuduhovni æivot Izraela i izraæavaju njihove osjeÊaje u Ëinu oboæavanjaBoga — stvaranje nalazi u sræi klanjanja Bogu. Hebrejsku rijeË hish-takhaweh, koja se javlja 25 puta u Psalmima, uvijek nalazimo u kon-tekstu klanjanja. Prema psalmistu, samo se Bogu moæemo klanjatijer “On nas stvori” (Psalmi 100,3).

Prvi biblijski izvjeπtaj o oboæavanju Boga neposredan je odgovorna boæansko djelo stvaranja. Ono nije bilo samo prvo Ëovjekovo djelo,veÊ i prvi Ëovjekov odgovor na stvaranje (Postanak 2,3). Zato prvaaneoska vijest ukazuje na zapovijed o suboti istim rijeËima koje sespominju u samoj zapovijedi (Izlazak 20,8-11). UbuduÊe, od subotedo subote, ljudi Êe se sjeÊati da je stvaranje bilo osnovni razlog kla-njanja Bogu. Ellen G. White je zabiljeæila: “Vaænost subote kao uspo-mene na stvaranje je u tome πto istiËe pravi razlog zbog kojeg je Bogdostojan oboæavanja.” (Velika borba, str. 346)

Za razmiπljanje: Zaπto je oboæavanje Boga povezano sa stva-ranjem? BuduÊi da je oboæavanje ljudski izraz vjere u stvaranje, kakoto znanje treba upravljati naËinom na koji oboæavamo Boga? Na koji


je naËin sedmi dan subota odgovor na stvaranje? Kako ovaj odnosizmeu subote i oboæavanja Boga utjeËe na subotu?

3. Poruka o sudu i stvaranju(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Propovjednik 11,1.6;

12,13.14; Otkrivenje 14,6-13.)Veza izmeu suda i stvaranja ukazuje na Dan pomirenja, jedini

blagdan koji povezuje ova dva pojma i smjeπta ih u kontekst 7. po-glavlja Knjige proroka Daniela. Za Izraelce je Dan pomirenja prikazi-vao oËiπÊenje svijeta, istinsko novo stvaranje. U 16. poglavlju Levit-skog zakonika, kljuËni tekst o Danu pomirenja, izraz “sva bezakonja”ili “svi grijesi” javlja se kao motiv ili dominantna tema koja se pona-vlja (Levitski zakonik 16,21.22.30 — Varaædinska Biblija).

Dan pomirenja bio je trenutak kada su grijesi cijelog Izraela bilioproπteni. Dan pomirenja bio je jedini trenutak kada su cijeli izrael-ski narod i Ëitav prostor Svetiπta bili potpuno oËiπÊeni (Levitski za-konik 16,17.33.34).

S ovim mislima o ponovnom stvaranju, Daniel izrazom “noÊi idana” odreuje konaËni Dan pomirenja na kraju 2300 noÊi i dana(Daniel 8,14). Ovaj izraz javlja se samo u okviru stvaranja (Postanak1,5.8.13.19.23.31). Ipak, naπ tekst ukazuje na viπe od stvaranja. Neo-Ëekivano spominjanje vodenih izvora nasuprot uobiËajenom obrascukoji Ëine tri tradicionalna elementa stvaranja (nebo, zemlja, more)posebno je znaËajna. Vodeni izvori oznaËavaju novi Jeruzalem u kojiJanje vodi svoj narod (Otkrivenje 7,17; Otkrivenje 22,17). SliËno to-me, Knjiga proroka Ezekiela opisuje novi Jeruzalem koji obiluje vo-denim izvorima (Ezekiel 47,1-12).

Joπ jedna zanimljiva karakteristika apokaliptiËkog teksta kojigovori o trostrukoj aneoskoj vijesti jest da je njegovo mjesto u Ot-krivenju paralelno s apokaliptiËkim tekstom u 7. poglavlju Knjige pro-roka Daniela. Zanimljivo je πto je vienje o trostrukoj aneoskoj vi-jesti u Otkrivenju paralelno s vienjem suda u Knjizi proroka Dani-ela. Da budemo odreeniji, vienje o trostrukoj aneoskoj vijesti na-lazi se na istom mjestu u nizu vienja kao i sud u Knjizi prorokaDaniela, nakon istog zemaljskog vienja Ëetiriju æivotinja (Otkrivenje13,2-18; usporedite Daniel 7,1-8) i prije dolaska Sina »ovjeËjeg (Da-niel 7,13.14; Otkrivenje 14,14). Ovaj poloæaj znaËi da je objavljivanjetrostruke aneoske vijesti na Zemlji paralelan s Danom pomirenja naNebu.


Pitanja za razgovor: Koje pouke upuÊuje Ëinjenica da je ljudskoobjavljivanje trostruke aneoske vijesti na Zemlji paralelno s boæan-skim Danom pomirenja na Nebu? ©to znaËi poruka da je posljednjevrijeme Dan pomirenja? Zaπto Ivan dodaje neobiËan izraz “izvori vo-deni”?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: ReÊi da danas æivimo u vrijeme Dana pomirenja

neÊe biti lak zadatak. Objasnite karakteristike Dana pomirenja. Po-kaæite snaæne pouke ove istine. Naglasite egzistencijalni i praktiËniaspekt ove poruke. Analizirajte tekst u Danielu 12,12 i razgovarajteo dimenziji sreÊe u poruci o Danu pomirenja.

Za primjenu:1. Kako se poruka o Danu pomirenja primjenjuje na svakidaπnji

æivot krπÊanina?2. ZnaËi li ta poruka da se od nas traæi da æivimo asketskim

æivotom?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Doktrine o Svetiπtu i Danu pomirenja dva su

najteæa i najapstraktnija vjerovanja za pouËavanje. Budite svjesni Ëi-njenice da ih se mnogi mladi i pastori ustruËavaju pouËavati. Nemoj-te pouËavati o ovim temama fanatiËno. Pronaite naËin da ih uËinitezanimljivima.

Aktivnosti:1. Donesite sliku Svetiπta ili, ako je moguÊe, napravite Svetiπte

s nekim od Ëlanova razreda.2. Organizirajte posjet sinagogi na Dan pomirenja. Poslije raz-

govarajte u razredu πto je ostavilo najsnaæniji dojam na njih tijekombogosluæja.


Pouka 9 26. svibnja—2. lipnja 2018.

Prijevare posljednjeg vremena

KljuËni tekst: 2. KorinÊanima 11,14.

UËenik ÊeZnati: Spoznat Êe Sotonine lukave prijevare.OsjeÊati: Sva svoja osjetila dræat Êe u stanju pripravnosti da bi

se zaπtitio od zamki laænih osjeÊaja.»initi: Zaπtitit Êe se od Sotoninih prijevara.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Sotonine prijevare

A. Koja je Sotonina najuspjeπnija prijevara?B. Koje su dvije glavne zablude o ljudskoj naravi koje podupiru

Sotonine laæne tvrdnje?C. Kako Êe Sotona poticati laæno oboæavanje?

II. OsjeÊati: Emocionalna zamkaA. Zaπto smo podloæniji Sotoninom utjecaju preko svojih osje-

Êaja?B. Kakvi bi osjeÊaji bili bolji odgovor na Sotonine napade?C. Kako moæemo vladati svojim osjeÊajima?

III. »initi: Samoobrana od SotoneA. Koja je najbolja obrana od Sotone?B. Koje je najbolje oruæje protiv Sotone?C. Kako moæemo nadvladati Sotonine prijevare?

Saæetak: Sotonine laæi o njemu, Bogu i ljudima treba razotkritii osuditi da bismo omoguÊili Boæju uspjeπnu zaπtitu.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Sotonina je najveÊa prijevarailuzija da nam nije potreban Bog i da ne ovisimo o Njemu. Laæi oevoluciji i besmrtnosti duπe navode ljude na oboæavanje stvorenjaumjesto Stvoritelja. Naπa najbolja obrana od ovih iluzija o naπojneovisnosti jest da se oslonimo samo na Boga i da Ga neprestanoimamo pred sobom, prepuπtajuÊi u potpunosti svoje svakidaπnje od-luke Njemu i provodeÊi ih prema Njegovoj volji. Moramo sluπati i Ëeka-ti na Njegove upute i pomoÊ.

Samo za uËitelje: Ovoga tjedna prepoznat Êemo Sotonine pri-jevare kako ne bismo postali njihov plijen i kako bismo se zaπtitiliod njegovih pokuπaja da upravlja nama. Pokaæite kako najopasnijeprijevare potjeËu od nas samih, potiËuÊi na taj naËin sebiËne ideale.Objasnite kako ova sebiËnost utjeËe na stvaranje ideja o evoluciji ibesmrtnosti duπe.

Uvodna aktivnost: Kako ova dva laæna vjerovanja — o besmrt-nosti duπe i evoluciji — utjeËu na druge vrijednosti? Zaπto je vaænobiti svjestan Sotoninih “teoloπkih” strategija? Kojim joπ zabludamaSotona vara krπÊane i svijet uopÊe?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Sotona je razvio taktiku obmane da bi izvrπio

trostruki napad. Prvo, on æeli da se vi opustite i osjeÊate udobnokad su u pitanju njegove prijetnje; uËinit Êe da vjerujete da je bezo-pasan i Ëak da ne postoji. Drugo, on æeli da se osjeÊate sjajno i moÊ-no; pruæit Êe vam iluziju da vam nije potreban Bog da biste opstali ibili sretni. I treÊe, kada Sotona jednom stvori prazninu koju trebaispunjavati samo Bog, on Êe ispuniti taj prazan prostor.

Biblijski komentar1. Najpodmuklija Sotonina zamka

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Otkrivenje 12,9; 20,10.)Mnogi ljudi u naπoj svjetovnoj kulturi odbacuju Sotonino posto-

janje. Sotonu povezuju s bajkama ili jednostavno zbijaju πale na raËunpostojanja avola. Francuski pjesnik Baudelaire govorio je sa skep-tiËnim humorom o njegovom postojanju: “Njegovo veliËanstvo avaorekao je Baudelaireu da se samo jednom uplaπio za svoju moÊ, onogdana kada je Ëuo sveÊenika, malo oπtroumnijeg od ostalih, kako pro-povijeda: ‘Moja draga braÊo, dok sluπate o napretku ovog prosvijeÊenog


vijeka, nikada ne zaboravite da je najpodmuklija Sotonina zamka davas uvjeri da ne postoji.’” (Charles Baudelaire, Le Spleen de Paris,oeuvres completes, Paris 1961., str. 101)

Ivan u Otkrivenju jasno i nedvosmisleno razotkriva Sotonino zloi njegovo postojanje; on ga otvoreno opisuje: “stara Zmija, koja sezove avao — Sotona, zavodnik cijeloga svijeta” (Otkrivenje 12,9). Pre-ma Ivanovim rijeËima, Sotona nije smijeπan i bezopasan mitski lik srogovima i repom. On je stvaran i zao, i vjeπt je u prikrivanju. On zloodijeva u dobrotu i obrnuto, istinu pretvara u laæ. On je upotrijebioovu strategiju protiv Eve kada je neposluπnost prikazao kao vrlinu(Postanak 3,5). Prema Otkrivenju, Sotona je stvaran i opasan.

Za razmiπljanje: Prepoznajte odreena πtetna pogreπna shvaÊa-nja koja se prikazuju kao da su istinita (na primjer, da Êe vam jedenjemesa pruæiti snagu; da je crveno vino dobro za srce; da je puπenjecigareta bezopasno itd). Zaπto su opÊeprihvaÊene ideje toliko popu-larne i/ili promaπene?

2. Evolucija i besmrtnost(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Propovjednik 9,5; Heb-

rejima 11,1.)Na samom poËetka Biblije, u izvjeπtaju o stvaranju u 1. i 2. po-

glavlju Postanka, iznesena nam je istina o naπem podrijetlu i ljud-skoj naravi koja sluæi kao upozorenje na dvije velike zablude kojehvataju u klopku mnoge ljude: o evoluciji i besmrtnosti duπe.

Nasuprot teoriji evolucije, biblijski tekst kaæe da je Bog stvoriosvemir i prve ljude na svoju sliku. Zatim je blagoslovio subotu i daoje ljudima kao znak da ih podsjeÊa na ono πto je On uËinio za njihkada joπ nisu postojali (Postanak 2,1-3; Izlazak 20,8-11). Ideja o evo-luciji vrlo je stara; joπ su stari poganski EgipÊani smatrali da insektisami od sebe nastaju u izmetu pa se, prema tome, vjerovalo da jecjelokupni æivot sâm nastao. Insekt je nazvan kheper, πto znaËi “kojievoluira”. Ime Khepri postalo je ime boga stvoritelja, koje obuhvaÊaevolucionistiËki koncept. Khepri znaËi “onaj koji nastaje sam, onajkoji sâm evoluira”. Psalmist nas upozorava na ovu prijevaru kada kaæe:“On [Bog] nas je stvorio, a nismo se sami.” (Psalmi 100,3 — Varaæ-dinska Biblija)

Nasuprot ideji o besmrtnosti, Bog napominje prvim ljudima dapo prirodi nisu besmrtni. Njihov æivot ovisi o Bogu Stvoritelju, i akoprekinu zajednicu s Njim i budu Mu neposluπni, sigurno Êe umrijeti(Postanak 2,17). Sotona otada Ëini sve ne bi li uvjerio ljude da su


besmrtni: “Na to Êe zmija æeni: ‘Ne, neÊete umrijeti!’” (Postanak 3,4)Stari EgipÊani su smatrali da njihovo duhovno biÊe moæe nadæivjetitijelo i otiÊi na nebo, gdje Êe postati bog. Poslije je grËki filozof Pla-ton razvio filozofiju o besmrtnosti duπe koja, prema njegovom mi-πljenju, postoji neovisno o tijelu. Ovo pogreπno razmiπljanje utjecaloje na tradicionalni judaizam i krπÊanstvo. Danas Ëak i nereligiozniljudi vjeruju u besmrtnost duπe i promoviraju razliËite “duhovne” teo-rije i takozvane eksperimente da bi podræali svoje æeljeno razmiπlja-nje.

Teorija evolucije i ideja o besmrtnosti duπe prevladavaju u kultu-rama πirom svijeta. One su ukorijenjene u istoj zabludi da su ljudibogovi koji su sami sebe stvorili tijekom evolucije. Oslanjaju se naSotonine laæi koje potjeËu joπ iz Edenskog vrta: “Vi Êete biti kao bo-govi.” (Postanak 3,5)

Za razmiπljanje: Zaπto su ove dvije ideje — o evoluciji i besmrt-nosti duπe — toliko vaæne u velikoj borbi? Koji biblijski tekstovi po-riËu ideju o besmrtnosti duπe? Zaπto svetkovanje sedmoga dana su-bote obuhvaÊa vjeru u povijesno πestodnevno stvaranje?

3. Drugo trojstvo(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 12,17—13,18.)Otkrivenje skoro satiriËno prikazuje Sotonu kao Boæju karikatu-

ru. Poput Boga, Sotona predstavlja sebe kao trojstvo: u obliku Zma-ja, Zvijeri iz mora i Zvijeri iz zemlje. Ove zvijeri opisane su u meu-sobnoj zajednici i zajednici sa Zmajem. Zvijer iz mora vrlo je sliËnaZmaju. Ona poput Zmaja ima sedam glava i deset rogova (Otkrivenje13,1). Primila je silu od Zmaja (Otkrivenje 13,4). Ova Zvijer prikazujevjersku silu (vidi sljedeÊu pouku). SliËno tome, Zvijer iz zemlje, kojase javlja nakon Zvijeri iz mora, opisana je kako poziva na klanjanjeZvijeri iz mora (Otkrivenje 13,12-14) i koja podupire Zmaja (Otkrivenje13,4). Zvijer iz zemlje, koja se ujedinjuje sa Zvijeri iz mora, prikazu-je politiËku silu (vidi sljedeÊu pouku).

Ove tri zvijeri pripadaju istom taboru i posveÊene su istom cilju.Nadalje, ove tri straπne æivotinje u suprotnosti su s trima stvorenjimakoja prikazuju Boæanstvo: janjetom, lavom i Ëovjekom. Ova iskrivljenaslika o Bogu treba nam biti opomena. Kada Sotona oponaπa Boga,posljedice nisu samo prijevara i izobliËavanje, veÊ su opasne i vodeu propast.


Pitanja za razgovor: Zaπto Sotona oponaπa? Koje je znaËenjeove tri simboliËne slike: Zmaja, Zvijeri iz mora i Zvijeri iz zemlje?Kako Zmaj oponaπa Boga Oca? Kako Zvijer iz mora oponaπa Isusa?Kako Zvijer iz zemlje oponaπa Duha Svetoga? Na koji kozmiËki ele-ment svaka od ove tri zvijeri ukazuje? Kako naËin na koji su prikaza-ne izraæava njihovu ulogu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Prema svjedoËanstvu grËkog povjesniËara He-

rodota, obiËaj starih EgipÊana bio je da dok sjede na gozbi, dodajuukrug figuru u obliku mumije, koja je prikazivala umrlu osobu, da bise podsjetili na smrt i potaknuli ljude da ponovno razmisle o vrijed-nosti æivota. Koliko god zastraπujuÊe ovo izgledalo, koje pouke mo-æemo izvuÊi iz ovog obiËaja?

Za primjenu: Smrt voljene osobe Ëesto je prava prilika da posvje-doËite o svojoj vjeri. Razgovarajte o tekstu u Propovjedniku 7,1-4.

1. Zaπto Ëinjenica da Êemo umrijeti donosi mudrost?2. Kako biste odbacili laæ o besmrtnosti duπe i pruæili utjehu

onima koji tuguju?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Prepoznajte po Ëemu su povezane ove tri pri-

jevare: evolucija, besmrtnost duπe i Sotonino laæno trojstvo. Na kojise naËin one tiËu Boæje naravi, Ëovjekove naravi i sudbine svijeta?Zaπto se Sotona poistovjeÊuje s tri osobe? UoËite paralele izmeuove tri zvijeri i boæanskog Trojstva. Koji je biblijski dokaz Trojstva uStarom zavjetu?

Aktivnost: Ako ste u moguÊnosti, crteæima ili figuricama prika-æite razredu tri sotonske zvijeri. Usporedite ih s naËinom na koji jeprikazan Bog. Koje pouke o Boæjoj naravi moæete nauËiti iz ovog uspo-reivanja?


Pouka 10 2.—9. lipnja 2018.

Amerika i Babilon

KljuËni tekst: Otkrivenje 13,1-18.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe povijesne sile prikazane dvjema zvijerima i

dogaaje povezane s njima.OsjeÊati: Procijenit Êe vaænost ishoda koji je u pitanju i upravljat

Êe svojim osjeÊajima u bogosluæju.»initi: Iznijet Êe dokaze o ispunjenju proroËanstva i pronaÊi Êe

joπ razloga da vjeruje u Boga koji upravlja povijeπÊu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Babilon i Amerika

A. ©to pokazuje da je Zvijer iz mora RimokatoliËka crkva?B. ©to ukazuje da su Zvijer iz zemlje Sjedinjene AmeriËke Dræa-

ve?

II. OsjeÊati: Vladanje emocijamaA. Zaπto Ëinjenica da se osjeÊamo dobro nije pouzdan znak Boæje

prisutnosti?B. Kako moæete biti sigurni da su vaπi osjeÊaji vezani uz bogo-

πtovlje u skladu s pravim Bogom?C. Zaπto trebate voljeti ljude usprkos Ëinjenici da moæda pripa-

daju taboru Zvijeri?

III. »initi: Dræite se BogaA. Koja je najËeπÊa kuπnja laænog bogoπtovlja?B. Kako se izlazi iz Babilona?C. Zaπto izlazak iz Babilona nije dovoljan da se izbjegne njegov

utjecaj?

Saæetak: Teænja je Babilona da ga oboæava cijeli svijet.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Duhovni æivot nije egocentri-Ëan, veÊ podrazumijeva sluæbu u Ëijem je srediπtu Bog i æivot uteme-ljen na povjerenju u Boga. Pravo bogoπtovlje ne odnosi se samo nazajedniπtvo i provoenje lijepih zajedniËkih trenutaka. Ne odnosi seni na pripadnost ispravnim vjernicima koji njeguju pravo bogoπtovlje.Ono mora voditi iskrenoj posveÊenosti Bogu.

Samo za uËitelje: Prepoznavanje sila koje se kriju iza dviju zvi-jeri u 13. poglavlju Otkrivenja treba nam pomoÊi da odredimo proroËkorazdoblje u kojem æivimo i da u skladu s tim æivimo. Istraæite povije-sne dokaze o tome koga prikazuju zvijeri. Koliko god je to moguÊe,izaberite poznate izvore, Ëak i udæbenike povijesti, da biste osiguraliobjektivnost i vjerodostojnost. Glavni je cilj ove pouke da nadahneposveÊenost i sluæbu pravom Bogu.

Uvodna aktivnost: Nikada nije bilo toliko religija i vjerskih deno-minacija koje tvrde da su prava Boæja crkva. Razgovarajte o tome zaπtoljudi na sve veÊi broj vjerskih zajednica reagiraju tako da traæeutoËiπte u tradicionalnim crkvama zbog njihove povijesne legitimno-sti.

Pitanja za razmiπljanje: Kako moæemo objasniti nastanak sveveÊeg broja vjerskih zajednica? Razmotrite zabludu u vezi s traæe-njem utoËiπta u tradicionalnim crkvama samo zato πto imaju povijesnulegitimnost. Kako moæemo odbaciti ovu zabludu, a da pritom ne upad-nemo u zamku oholosti i samodovoljnosti koja karakterizira laodi-cejsku crkvu (Otkrivenje 3,17)?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Vaæno je da budete oprezni koliko god je to

moguÊe u iznoπenju teme ove pouke. Prvo, razotkrijte identitet dvijuzvijeri u svjetlu suvremenih dogaaja. Drugo, utvrdite koji je glavniishod u pitanju i razgovarajte zaπto je odbacivanje zablude o vraÊanjutradicionalnim crkvama vaæno za naπ duhovni æivot. Budite kreativnii primjereni u svojem nastupu. Posluæite se najvjerodostojnijim i naj-boljim dokazima i tvrdnjama u iznoπenju ove pouke.


Biblijski komentar1. Babilon i njegovi saveznici

(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 13,12.)Osobine Zvijeri iz mora podsjeÊaju na Ëetiri nemani (æivotinje) iz

7. poglavlja Knjige proroka Daniela — od kojih su prve tri leopard,medvjed i lav (Otkrivenje 13,2; usporedite Daniel 7,2-6). Meutim, po-zornost je ovdje posebno usmjerena na Ëetvrtu zvijer (Otkrivenje 13,1;usporedite Daniel 7,7). KarakteristiËan element ove Ëetvrte zvijeri kojiprivlaËi Ivanovu pozornost jest mali rog. Poput malog roga, Zvijer izmora prisvaja Boæju silu i zahtijeva da joj se klanjaju. Izraz “Tko jejednak zvijeri?”, koji izgovaraju oni koji joj se klanjaju (Otkrivenje13,4), nastao je na osnovi tradicionalnog izraza koji odlikuje obo-æavanje Boga u starom Izraelu: “Tko je kao ti, Jahve?” (Izlazak 15,11;Psalmi 35,10) Zatim, poput malog roga, zvijer proganja Boæji narodjednako vremensko razdoblje, 42 mjeseca, πto odgovara vremenu,vremenima i pola vremena malog roga (Otkrivenje 13,5; Daniel 7,25),poËevπi od 538., pa sve do 1798. godine. Zvijer iz mora prikazuje,dakle, istu silu kao i mali rog, odnosno RimokatoliËku crkvu.

U vienju u Otkrivenju spomenut je joπ jedan znak da bismoprepoznali i shvatili tko je mali rog: Zvijer iz mora (mali rog) bit Êeranjena i izgubit Êe svoj ugled neko vrijeme, nakon Ëega Êe se opo-raviti i ponovno primiti slavu (Otkrivenje 13,8). Rana se odnosi napritisak koji je izvrπila Francuska revolucija, odnosno na Napoleonovudar na crkvu, kada je 1798. zarobio papu i bacio u tamnicu. Iscje-ljenje rane odnosi se na oporavak crkve u 19. stoljeÊu, kada je, iz-meu ostalog, proglaπena dogma o nepogreπivosti pape (1870.). Popu-larnost i politiËki utjecaj papinstva nikada nije bio veÊi u suvremenodoba nego πto je danas.

Za razmiπljanje: Koje osobine prema Otkrivenju Ëine Ëetvrtu zvi-jer silom koja progoni?

2. U pitanju je bogoπtovlje(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 13,16.17.)Nakon vienja Zvijeri iz mora, Ivan vidi Zvijer koja izlazi iz zemlje.

Zvijer iz zemlje poduprijet Êe Zvijer iz mora, Ëak Êe i ohrabriti ljudeda joj se poklone (Otkrivenje 13,12), kao πto je i Zmaj pomogao dase poklone Zvijeri (Otkrivenje 13,4).

Sada, s dolaskom Zvijeri iz zemlje, ovaj zahtjev Zvijer iz mora dajoj se klanjaju ponovno je uspostavljen. Zvijer iz zemlje Ëini sve uokviru svoje politiËke moÊi da potakne na klanjanje Zvijeri iz mora.


Jezik u Ivanovom vienju podsjeÊa na izvjeπtaj iz 3. poglavlja Knjigeproroka Daniela, gdje je Nabukodonozor naredio da se podigne kipkoji je vidio u svojem snu u 2. poglavlju Knjige proroka Daniela, azatim da mu se svi poklone. Oni koji to odbiju, trebali su biti ubijeni(Daniel 3,4-7). SliËno tome, Zvijer iz zemlje uËinit Êe “da se pobijukoji se god ne poklone kipu Zvijeri” (Otkrivenje 13,15).

Biblijski tekst iz Otkrivenja detaljno opisuje kako Êe se oËito-vati ovo klanjanje Zvijeri iz mora: poklonici Zvijeri primit Êe æig naruku i na Ëelo (Otkrivenje 13,16). Vjerne Æidove ovaj jezik podsjeÊana stari obiËaj (Ponovljeni zakon 6,8) kada je tefilin koji se vezivaoza ruku i oko Ëela na simboliËan naËin prikazivao potpuno poko-ravanje Boæjim zapovijedima (vidi Izreke 3,3; 6,21; 7,3), obuhvaÊajuÊidjela (ruka) i misli (Ëelo). Isti simbol javlja se u Otkrivenju 14,9, gdjeje povezan s vjerom u stvaranje ukazujuÊi time posebno na subotu(vidi 6. pouku). Mnoπtvo znakova pokazuje da se Zvijer iz zemlje od-nosi na Sjedinjene AmeriËke Dræave. Ovo proroËanstvo nije se joπ upotpunosti ispunilo. SljedeÊi znaci pomaæu nam u utvrivanju iden-titeta Zvijeri iz zemlje:

1. Ova sila razlikuje se od Zvijeri iz mora: nije vjerska sila; nitkojoj se ne klanja (Otkrivenje 13,12.15). U pitanju je politiËka sila; moæeubiti (Otkrivenje 13,15). Djeluje i kao gospodarska sila; odreuje tkosmije kupiti ili prodati (Otkrivenje 13,17).

2. Ova sila javlja se nakon Zvijeri iz mora i poËinje djelovati od-mah nakon πto Zvijer iz mora biva ranjena (Otkrivenje 13,12), πtoznaËi do kraja osamnaestog stoljeÊa.

3. Ova sila djeluje uvjerljivo. Izgleda kao janje (Otkrivenje 13,11)koje je simbol Isusa Krista u Njegovoj ranjivosti. Ipak, govori kaoZmaj; ima veliku silu. Takoer, za razliku od Zvijeri iz mora (vidiOtkrivenje 17,15), izlazi iz zemlje — slabo naseljenog dijela svijeta.

4. Ova sila vrπi vaæan politiËki i kulturni utjecaj na svijet; to jesupersila.

Uloga biblijskog proroka nije samo da optuæi zle sile. Duhovnicilj koji se krije iza otkrivanja povijesnih kretanja nije da budemosuci i upiremo prstom u ljude.

Umjesto toga, to nas treba potaknuti da iziemo iz Babilona (Ot-krivenje 18,2) i osnaæiti naπu vjeru i nadu (Otkrivenje 13,10). Cilj jeda izgradimo povjerenje u Boæju rijeË i Njegovo upravljanje povijeπ-Êu, i da oboæavamo jedinog pravoga Boga.

Pitanja za razmiπljanje: Koje osobine Zvijeri iz zemlje odgova-raju karakteristikama Sjedinjenih AmeriËkih Dræava? Koji suvremeni


dogaaji pokazuju da Amerika ispunjava proroËku ulogu onako kakoje reËeno u Otkrivenju? ©to subotu Ëini idealnim ispitom sluæbe Bo-gu? ©to znaËi iziÊi Babilona? Kakav utjecaj ispunjenje proroËanstvaima na vaπ duhovni æivot? Kako paradoksalna povezanost Janjeta iZmaja odgovara karakteru Sjedinjenih AmeriËkih Dræava u proroËan-stvu? Kako ova paradoksalna povezanost podsjeÊa na povezanostizmeu malog roga i ljudskih osobina?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Na internetu ima mnogo pouka o proroËan-

stvima. NeobiËno je to πto ljudi ne vjeruju u Boga jer smatraju da jetakva vjera naivna; ali prouËavaju horoskope i traæe savjete od vidov-njaka. Zaπto?

Za primjenu:1. Kako se moæemo zaπtiti od neuvjerljivih tumaËenja Otkrive-

nja?2. Zaπto danas postoji toliko mnogo razliËitih, Ëak i proturjeË-

nih, tumaËenja Otkrivenja?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Razgovarajte o sljedeÊem izvjeπtaju o putovanju

pape Franje u Sjedinjene AmeriËke Dræave: “Doπao je kao pastir isvuda je pazio na svoje stado, s milosrdnim dodirom koji je zadivioËak i skeptike. ... Vidjeli smo elemente ovakve sveËanosti i prije: PavaoVI. bio je prvi papa koji je posjetio SAD joπ 1965., kada je zapoËeoDrugi vatikanski koncil. ... Ivan Pavao II. posjetio je SAD sedam putatijekom svoje dvadesetsedmogodiπnje sluæbe. ... Ali niπta od toga senije dogodilo u doba Instagrama, kada je svatko od nekoliko milijunaljudi, koliko ga je doπlo vidjeti, mogao podijeliti svoje iskustvo s mili-junima drugih ljudi. ... On je prvi papa koji je koristio Google Hangouti prvi koji je imao preko 20 milijuna pratitelja na Twitteru.” (Time, 5.listopada 2015., str. 36,40)

Aktivnost: Prikupite iz Ëasopisa novije izvjeπtaje koji potkrepljujuproroËanstvo iz 13. poglavlja Otkrivenja.


Pouka 11 9.—16. lipnja 2018.

Boæji peËat ili æig Zvijeri?


UËenik ÊeZnati: NauËit Êe πto znaËi Boæji peËat i æig Zvijeri koji Êe obilje-

æiti Boæji narod i one koji se klanjaju Zvijeri u posljednjim danimaljudske povijesti.

OsjeÊati: Shvatit Êe duhovno znaËenje peËata kao znaka osobnezajednice s Bogom ispunjene ljubavlju.

»initi: Ponovno Êe se posvetiti Stvoritelju i Spasitelju kako bise naπao na Boæjoj, a ne na Sotoninoj strani.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: ZnaËenje peËata

A. ©to simbolizira slika “peËata”?B. Zaπto se “æig” stavlja na Ëelo ili na ruku?C. U Ëemu je razlika izmeu Boæjeg peËata i æiga Zvijeri?

II. OsjeÊati: Sræ sluæbe BoguA. Zaπto sluæimo Bogu?B. Zaπto je vjera u stvaranje izraz ovisnosti o Bogu?C. Zaπto je subota znak prave sluæbe Bogu?

III. »initi: Sluæba Bogu znaËi æivotA. Kako trebamo svetkovati subotu da bi bila znak istinske sluæbe

Bogu?B. Zaπto je sluæba Bogu viπe od svetkovanja sedmoga dana su-

bote?C. Kako dræanje subote utjeËe na naπ svakidaπnji æivot?

Saæetak: Boæji peËat ukazuje na naπu pripadnost Bogu kao Stvo-ritelju i Spasitelju pa je, prema tome, znak æivota i nade. Æig Zvijeri,s druge strane, ukazuje na otpadniπtvo pa je, dakle, znak gubitka ismrti.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Efeæanima 1,12-14.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Pod Boæjim peËatom podrazu-mijeva se cjelokupni proces koji obuhvaÊa djelovanje Duha Svetoga,koji potvruje da smo Ëuli “rijeË istine” (Efeæanima 1,13). To znaËida peËat nije Ëarobno ili proizvoljno obiljeæje. Kao i u sluËaju obre-zanja ili krπtenja, Boæji peËat je znak saveza izmeu Boga i Njegovognaroda. Ovaj znak odraæava unutarnje stanje svetosti i povezan je saæivotom vjere. Znak se vidi u srcima Boæjeg naroda, u skrovitosti nji-hovih misli i osjeÊaja; on govori o njihovoj ljubavi prema Bogu. Tako-er se zapaæa u njihovim djelima koja izraæavaju iskrenost njihovogodgovora Bogu.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan dio je naπe pripreme zaposljednje borbe u kojima Êe se vidjeti razlika izmeu dviju strana:pravednih i zlih. Prema tome, pred nama je izazov da saznamo i obja-snimo znaËenje i vaænost znaka po kojem Êe se prepoznati pravedni(Boæji peËat), i razlikujemo ga od znaka koji Êe otkriti zle (æig Zvijeri).Istraæite ulogu subote u tim dogaajima.

Uvodna aktivnost: Pojedini krπÊani tumaËe æig Zvijeri doslovno;na primjer, kao barkod, broj kreditne kartice ili neku vrstu biome-trijske identifikacije. Pronaite predstavnike svakog od ova tri doslov-na tumaËenja i utvrdite argumente koji podupiru njihovo miπljenje.

Pitanja za razgovor: Zaπto je ovakva doslovna primjena æiga Zvi-jeri u suprotnosti s duhovnom i simboliËkom perspektivom Otkrive-nja? ©to u biblijskom tekstu ukazuje na duhovnu primjenu æiga Zvi-jeri?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ivan, pisac Otkrivenja, nizom slika i pojmova

iz Starog zavjeta ukazuje na upadljivu razliku izmeu onih koji pri-maju Boæji peËat kao znak da pripadaju Njemu i onih koji primajuæig Zvijeri kao znak odanosti Zvijeri. ProtumaËite simboliËki jezik irazgovarajte o sljedeÊim pitanjima:

1. ©to prikazuje primanje æiga na Ëelo i na ruku?2. ©to taj Ëin znaËi kad je rijeË o odnosu sa Zvijeri?3. Koje pouke ove slike nagovjeπtavaju o kljuËnom pitanju bogo-

πtovlja?


4. Koje mjesto subota zauzima u ovoj drami koja Êe se dogoditina svrπetku vremena?

5. Kako je subota povezana s Boæjim peËatom i æigom Zvijeri?

Biblijski komentar1. Boæji peËat

(Prisjetite se u razredu tekstova iz Otkrivenja 7,1-4; 9,4.)U okviru vienja o sedam peËata (Otkrivenje 6,1—8,1) — odmah

nakon πestog peËata koji se otvara uz Boæji gnjev (Otkrivenje 6,17)— prorok Ivan vidi “Boæji peËat” koji oznaËava one koji Êe preæivjetiBoæji gnjev (Otkrivenje 7,3). Ovaj peËat razlikuje se od ostalih sedam.Dok sedam peËata nose poruku o uniπtenju i smrti, ovaj peËat nosiobeÊanje o spasenju i æivotu. Takoer, dok ostali peËati nagovjeπta-vaju odreenu tajanstvenost, ovaj ukazuje na posjedovanje.

U stara vremena ljudi su peËat Ëesto stavljali na robu kako bipokazali da pripada njima. Ovaj peËat sastojao se od komada metalaili dragog kamena (Izlazak 28,11; Estera 8,8) na kojem je bilo ugra-virano ime vlasnika ili simbol koji ga je predstavljao. PeËat je bioosmiπljen tako da se njegovim pritiskanjem na glinu zatvarao do-kument ili roba. U Ivanovom proroËkom vienju peËat je stavljen naËela da spasi Boæji narod od predstojeÊih nevolja (Otkrivenje 7,3; 9,4).Prorok Ezekiel ukazuje na istu zaπtitnu ulogu znaka na Ëelu (Ezeki-el 9,4-6; usporedite Postanak 4,15). U ovom tekstu u Ezekielu peËatoznaËava samo one koji sluæe æivom Bogu, Stvoritelju, koji se razli-kuju od onih koji “se prema istoku klanjahu suncu” (Ezekiel 8,16).

Vienje u 7. poglavlju Otkrivenja ima isto znaËenje. Sadræi nizkoji podsjeÊa na izvjeπtaj o stvaranju. Niz “zemlja, more, stabla” (Ot-krivenje 7,3) isti je kao i u izvjeπtaju o stvaranju (usporedite Posta-nak 1,9-13). Dakle, spominjanje ovog niza ukazuje na Ëinjenicu dapeËat oznaËava one koji priznaju Boga kao Stvoritelja, one koji Mupripadaju (Psalam 24,1.2; 89,13.14; 100,3). Biti zapeËaÊen od straneBoga znaËi da mi i sve πto imamo i jesmo pripada Onome koji je svestvorio.

Razmislite: Koji je vidljivi dokaz da je Boæji narod primio “BoæjipeËat”?

2. Æig Zvijeri(Prisjetite se u razredu tekstova iz Otkrivenja 13,15.16; 14,9.)Da bi se nadmetao s Bogom i zbunio ljude, Boæji neprijatelj, pred-

stavljen kao “Zvijer”, takoer je stvorio svoj æig kao znak odanosti.


Otkrivenje opisuje da se ovaj æig stavlja na desnu ruku ili na Ëelo(Otkrivenje 13,16). Ovaj simbol uzet je iz Ponovljenog zakona gdje nasimboliËan naËin prikazuje vjernost Boæjem zakonu. Kako Izraelci nebi zaboravili na Njegove rijeËi i zapovijedi, Bog pribjegava slikovitomprikazu: “I priveæi ih kao znak na ruku svoju i neka ti budu kaonaËeonik oËima tvojim.” (Ponovljeni zakon 6,8 — Varaædinska Bibli-ja, usporedite Izlazak 13,9) Æidovi joπ uvijek ovo doslovno primjenjujuvezujuÊi molitveni opasaË (filakteriju), na ruku i oko Ëela da se pod-sjete na svoje potpuno pokoravanje Boæjem zakonu, obuhvaÊajuÊi djela(ruka) i misli (Ëelo).

Baπ kao πto je “peËat Boæji” na Ëelu znak koji podsjeÊa Boæjinarod da se treba pokoravati Njegovim zapovijedima, tako je “æig Zvi-jeri” na ruci ili na Ëelu znak posveÊenosti Zvijeri. Kao πto navoditreÊi aneo, ovdje je u pitanju bogoπtovlje. Opomena “tko se god po-kloni Zvijeri” objaπnjena je u usporednoj izjavi “i primi æig na svojeËelo ili na svoju ruku” (Otkrivenje 14,9). GrËki veznik kai, “i”, kojise nalazi na poËetku ove izjave, odgovara hebrejskom slovu waw kojenudi dopunsko objaπnjenje, oznaËavajuÊi neposrednu vezu izmeuklanjanja Zvijeri i primanja æiga.

Za razmiπljanje: Zaπto je “æig Zvijeri” znak sluæbe? Usporedite“æig Zvijeri” i “Boæji peËat”. Zaπto je bogoπtovlje kljuËno pitanje uzavrπnoj fazi velike borbe?

3. Subota, znak sluæbe Bogu(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Postanak 2,1-3; Izla-

zak 20,8-11.)Ljudska povijest poËela je u subotu, u vrijeme bogosluæja. Subota,

prema tome, oznaËava prvo Ëovjekovo bogosluæje u povijesti, prviËovjekov odgovor na Boæji dar stvaranja. Takoer je znaËajno da su-bota, koja ukazuje na stvaranje, zauzima srediπte Dekaloga. Taj polo-æaj zauzima i u tematskom smislu: subota ukazuje i na odnos s Bo-gom (od prve do treÊe zapovijedi) i na odnos s drugim ljudima (odpete do desete zapovijedi).

Zanimljivo je da se u starim zavjetnim dokumentima peËat stav-ljao u sredinu, kako nitko ne bi mogao krivotvoriti sporazum ili gaizbrisati. Mjesto subote u srediπtu Dekaloga je pokazatelj da ona sluæikao Stvoriteljev peËat (vidi 6. pouku, 2. korak, 3. odjeljak: Znak vre-mena)


Pitanja za razgovor: Subota je jedina zapovijed Dekaloga kojaje dovedena u sumnju (i promijenjena) u tradicionalnom krπÊanstvu.Zaπto je zapovijed o suboti jedina zapovijed koja se dovodila i joπuvijek se dovodi u sumnju? Kako je promjena subote utjecala naodnos izmeu krπÊana i Æidova?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Sedmi dan subota u Ëetvrtoj zapovijedi uka-

zuje na stvaranje, dok nedjelja prema predaji RimokatoliËke crkveupuÊuje na uskrsnuÊe. Razgovarajte u razredu kako su ova dva razli-Ëita objaπnjenja o tome koji dan treba svetkovati utjecala na njihovnaËin razmiπljanja.

Za primjenu:1. Kako trebamo svetkovati subotu u svojoj obitelji da bi mogla

odraæavati svoju ulogu kao Boæji peËat?2. Po Ëemu se razlikuje ono πto drugi krπÊani rade nedjeljom od

onoga πto adventistiËki krπÊani Ëine subotom?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Promatrajte i analizirajte bogosluæja u svojoj

crkvi u usporedite ih s bogosluæjima u drugim crkvama ili vjerama.Razgovarajte u razredu o znaËenju bogosluæja.

Aktivnost: Pripremite program za subotu koji Êe izraziti adventi-stiËki pogled na bogoπtovlje.


Pouka 12 16.—23. lipnja 2018.

Babilon i Harmagedon


UËenik ÊeZnati: Saznat Êe istinu o konaËnoj bitci u kojoj Êe Boæji sljedbe-

nici stajati nasuprot stanovnicima Babilona.OsjeÊati: Shvatit Êe duhovnu narav sukoba i kako se on tiËe

njegovog æivota s Bogom.»initi: Uz Boæju pomoÊ oduprijet Êe se neprijatelju i tako se

pripremiti za konaËni sukob.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Harmagedonska bitka

A. ©to znaËi hebrejska rijeË Harmagedon?B. Kada i gdje Êe se bitka odigrati?C. Koje Êe biti suprotstavljene vojske?

II. OsjeÊati: Duhovna bitkaA. Zaπto je ova bitka duhovne naravi?B. Kako Êe ova bitka utjecati na vaπ æivot?C. Kako Êe se ova duhovna bitka razlikovati od vaπih sadaπnjih

duhovnih bitaka?

III. »initi: Priprema za bitkuA. Koje Êe vam duhovno oruæje biti potrebno da biste preæivjeli

u ovoj bitci?B. Kako vas ideja o doslovnoj bitci moæe odvratiti od onoga πto

trebate Ëiniti?C. Kako se danas trebate pripremati za buduÊi Harmagedon?

Saæetak: Harmagedonska bitka je duhovne naravi i u njoj Êe sesile zla suprotstaviti pripadnicima Boæjeg kraljevstva.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Efeæanima 6,10-18.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: To πto je harmagedonska bitkaduhovne naravi, ne znaËi da Êe biti manje teπka i manje stvarna odpravih vojnih bitaka: “Jer naπa borba nije protiv krvi i tijela, negoprotiv Poglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnikâ ovoga mraËnogsvijeta: protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima.” (Efe-æanima 6,12) Prvi put u povijesti okupit Êe se sve sile zla i potpunijeotkriti svoje pravo lice i prave namjere. Ova duhovna bitka ima koz-miËke razmjere. Naπe sadaπnje svakidaπnje borbe bit Êe sve intenziv-nije.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan dio je naπe pripreme zakonaËnu harmagedonsku bitku. Pred nama je, prema tome, izazov dasaznamo i objasnimo kako Êe se bitka odvijati, i kako da je dovedemou vezu sa svojim sadaπnjim duhovnim bitkama. Razgovarajte o du-hovnoj bitci, odnosno “velikoj borbi” kako je opisana u Svetom pis-mu. Iznesite kljuËne tekstove iz Starog i Novog zavjeta koji se odnosena duhovnu bitku (Brojevi 24; Daniel 10-11; Matej 26,36-42 itd.).

Uvodna aktivnost: Mnogi evangeliËki krπÊani vjeruju u doslov-nu harmagedonsku bitku koja Êe se odigrati u Izraelu i u koju Êebiti ukljuËene prave vojske. Razgovarajte o razliËitim danaπnjim ras-prostranjenim tumaËenjima.

Pitanja za razgovor: Zaπto se doslovno tumaËenje Harmagedo-na, koje odgovara glediπtu odreenih evangeliËkih krπÊana, suprot-stavlja duhovnom sagledavanju velike borbe? Koji argumenti ne iduu prilog doslovnom tumaËenju harmagedonske bitke?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Izvjeπtaj o Babilonskoj kuli ostao je u sjeÊanju

biblijskih proroka kao paradigma ludosti ljudske ponositosti. Prisje-tite se tog izvjeπtaja u razredu (Postanak 11,1-9). Donesite sliku ruπe-vina Velikog zigurata u Uru (u blizini zraËne baze Ali u Iraku). Poka-æite kako je Daniel upuÊivao na ovaj izvjeπtaj (Daniel 1,2; 3,1; 8,11).

Babel (ili Babilon) i kod Ivana oznaËava zlu silu koja æeli zauzetiBoæje mjesto. Motiv Babilona, grËkog imena za Babel, provlaËi se krozOtkrivenje (javlja se πest puta, broj povezan s Bailonom) i dostiæe


vrhunac u proroËanstvu o Harmagedonu. Poput graditelja Babilonskekule, zle sile ujedinjuju se protiv nebeskog Kralja. Kao i u izvjeπtajuo Babilonskoj kuli, veliki sukob zavrπava silaskom nebeskog Boga ipadom duhovnog Babilona. Njegov pad izreËen je izrazima koji podsje-Êaju na pad starog povijesnog Babilona.

Biblijski komentar1. Okupljanje Babilona

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Otkrivenje 16,16; Da-niel 11,43.)

Na posljednje dogaaje ljudske povijesti Otkrivenje ukazuje kaona bitku golemih razmjera, kada Êe se “sabrati” sve zle sile (Otkrive-nje 16,16) i ujediniti Zmaj i dvije Zvijeri (Otkrivenje 16,13; usporediteOtkrivenje 12,17; Otkrivenje 13,1.11; vidi prethodnu pouku). Ove trisile povest Êe za sobom “kraljeve svega svijeta” (Otkrivenje 16,14).Ovaj tabor nazvan je “gradom velikim” (Otkrivenje 16,19), imenom kojeoznaËava Babilon (Otkrivenje 14,8).

Prorok Daniel imao je isto vienje. U svojem proroËanstvu o kra-ljevstvima, prikazanim kipom Ëovjeka, on na kraju vidi veliko okup-ljanje zemaljskih kraljeva (Daniel 2,43.44). Isti dogaaj ponovno sejavlja u njegovom proroËanstvu o “velikom ratu” (Daniel 10,1), kojitakoer zavrπava okupljanjem svih sila sa sjevera i juga (Daniel 11,40).

Prema ovim proroËanstvima, posljednji trenuci ljudske povijestibit Êe karakteristiËni po ujedinjenju. Nije jasno kako Êe do ovogujedinjenja doÊi. Meutim, zanimljivo je da se ovaj scenarij poËeoodvijati pred naπim oËima: sve sile u svijetu teæe za jedinstvom kakobi naπ svijet postao jedno i imao istu kulturu, vjeru, gospodarstvo,politiËki sustav i vojnu strukturu. Sve viπe govorimo istim jezikom,oblaËimo se na isti naËin, pjevamo iste pjesme, jedemo istu hranu,Ëak i razmiπljamo i vjerujemo isto. Svijet nikada nije bio toliko me-usobno povezan. Sve viπe postaje “globalno selo”.

Pitanja za razmiπljanje: Koje svjetske institucije naginju glo-balnom jedinstvu? Koje svjetske institucije jasno pokazuju mentalitetBabilona? Koje svjetske institucije mogu dobiti naπe odobravanje izaπto?

Kakvo je vaπe iskustvo kada je u pitanju “globalno selo”?


2. Bitka Babilona(Prisjetite se u razredu tekstova iz Daniela 2,35.45; 11,45.)Daniel u oba svoja proroËanstva postavlja okupljene sile zla

nasuprot svetoj nebeskoj gori. SliËno tome, Otkrivenje postavlja ovokonaËno okupljanje nasuprot “hramu” (Otkrivenje 16,17), odnosno ta-koer na svetoj gori, πto je nagovijeπteno prefiksom har (“gora”) uimenu Harmagedon. RijeË Magedon, staro ime za Megido, nosi sjeÊa-nja na mnoge sukobe (Suci 7; 2. o kraljevima 10,11; 2. o kraljevima23,29.30). ProroËanstvo se odnosi na nebeski Jeruzalem, a ne na ze-maljski u suvremenoj dræavi Izrael. Ne odnosi se na vojne sukobeneprijateljskih zemaljskih vojski i nema niπta sa sukobima na Blis-kom istoku, kao πto veliki broj evangeliËkih krπÊana vjeruje.

Harmagedonska bitka duhovne je naravi i u njoj se sukobljavajudva duhovna neprijatelja — Babilon i nebeski Jeruzalem. Babilonskustranu simboliziraju tri zvijeri: Zmaj, Zvijer iz mora i Zvijer iz zemlje.Posljednja sila je sada nazvana novim imenom, “laæni Prorok”, kojapodupire zemaljsku ustanovu papinstva (Jeremija 5,30.31; 23,14) i kojavara (Jeremija 5,13; 23,16). U proroËanstvu je posebno naglaπeno dase ove sile koriste natprirodnim metodama, “duhovima zloduha”, dazavedu “kraljeve zemlje i svega svijeta” (Otkrivenje 16,14 — Varaædin-ska Biblija).

Za razmiπljanje: Pogledajte zemljovid Izraela i pokuπajte otkritigdje se nalazi grad Megido. Koliko je daleko gora Karmel od Megida?Kako razumijete Ëinjenicu da nema gore Megido? SjeÊate li se kojesu bitke u vezi s Megidom spomenute u Bibliji? Zaπto je, dakle, nemo-guÊe da se harmagedonska bitka odræi na “gori” ili Ëak u dolini Me-gida?

3. Pad Babilona(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Daniel 2,35.45; 11,45;

Otkrivenje 16,17-21.)U Danielovim vienjima, kao i u Ivanovom, kraj je isti: Bog dolazi

i uniπtava sve okupljene sile zla. Pisac Otkrivenja opisuje ovo uni-πtenje kao podjelu Babilona, koji se naziva “velikim gradom” (Otkri-venje 16,19; usporedite Otkrivenje 14,8). “Veliki skup” je tada razbijen,baπ kao πto je i veliki broj ujedinjenih graditelja Babilonske kule biopodijeljen razliËitim jezicima i uniπten (Postanak 11,7.8).

Stari izvjeπtaj o padu povijesnog Babilona sluæi kao primjer budu-Êeg pada duhovnog Babilona. Rijeka Eufrat “presahnu ... da bude omo-guÊen prolaz kraljevima s Istoka” (Otkrivenje 16,12). Biblija povezuje


osvajanje Babilona od strane Kira 539. g. pr. Kr. s isuπivanjem Eufra-ta: “Ja govorim moru: ‘Presahni! Presuπujem ti rijeke.’ Ja govorimKiru: ‘Pastiru moj!’ I on Êe sve æelje moje ispuniti.” (Izaija 44,27.28;Jeremija 50,38) PovjesniËar Herodot (484.-425.g. pr. Kr.) svjedoËi oovome: “(Kir) je postavio svoju vojsku na mjesto gdje rijeka utjeËe ugrad, a drugi dio gdje istjeËe iz grada, i naredio je svojim ljudima dauu u grad koritom Eufrata na mjestu gdje je rijeku bilo moguÊepregaziti. ... Kada su pronaπli takvo mjesto, Perzijanci, kojima je biopriopÊen ovaj plan, uπli su u Babilon koritom Eufrata, Ëija se visinavode spustila do visine Ëovjekovih bedara.” (Herodotus I, knjige I i II,preveo A.D. Godley [Mass.: Harvard University Press, 1975.], str. 239)

Za razmiπljanje: Zapazite kako proπlo vrijeme u izrazu “padeBabilon” ukazuje na buduÊi dogaaj pada duhovnog Babilona.

Pitanja za razgovor: Zaπto je pad Babilona bio toliko vaæan zaHebreje onog vremena? Koji je jedini neznaboæaËki kralj nazvan me-sijom i zaπto? Koje paralele postoje izmeu pada povijesnog i duhov-nog Babilona?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Biblija Ëesto upuÊuje na poznati dogaaj iz

proπlosti kada govori o buduÊem dogaaju koji se joπ nije zbio. Pro-naite nekoliko takvih primjera u Bibliji u Starom i u Novom zavjetu.

Pitanja za razmiπljanje: Kakva se pouka u pedagoπkom smislumoæe izvuÊi kad se spominjanjem poznatog dogaaja iz proπlostigovori o dogaaju koji se joπ nije zbio? Zaπto biblijski prorok koristiproπlo vrijeme kad govori o buduÊem dogaaju? Koje joπ primjereovakvog naËina izraæavanja u Bibliji poznajete?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U medijima ima mnogo nagovjeπtaja o Harma-

gedonu. Navedite neke primjere u razredu.

Aktivnost: Ako ste u moguÊnosti, izaberite jedan primjer, kaoπto je pjesma, koji opisuje zanimanje za Harrmagedon u medijima.Podijelite to s razredom i razgovarajte o razlozima ovog zanimanja.


Pouka 13 23.—30. lipnja 2018.

Povratak naπega Gospodina Isusa

KljuËni tekst: Daniel 7,13

UËenik ÊeZnati: Razmiπljat Êe o stvarnosti Isusovog drugog dolaska.OsjeÊati: Radosno Êe iπËekivati susret s Gospodinom licem k

licu.»initi: Æivjet Êe u nadi usprkos smrti i sadaπnjoj stvarnosti

beznaa.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Kraj je poËetak

A. Zaπto dolazak nebeskog kraljevstva podrazumijeva uniπtenjezemaljskih kraljevstava?

B. Zaπto je Isusov drugi dolazak stvarni dogaaj, a ne samo du-hovna usporedba?

C. Zaπto Isusov drugi dolazak ima smisla?

II. OsjeÊati: »eænja da Ga vidimoA. Koji vam se osjeÊaji javljaju kada razmiπljate o Isusovom dru-

gom dolasku?B. Kako nada u Isusov drugi dolazak utjeËe na vaπ pogled na

svijet?C. Zaπto je Isusov drugi dolazak jedino pravo rjeπenje za naπu

patnju?

III. »initi: Nada na temelju nadeA. Kako vam nada u Isusov drugi dolazak pomaæe kada doæivite

nepravdu?B. Kako vam nada u Isusov drugi dolazak pomaæe u suoËavanju

sa smrÊu?C. Kako vam nada u Isusov drugi dolazak pomaæe da donesete

ispravne odluke u svojem æivotu?


Saæetak: Drugi Kristov dolazak je osnovno vjerovanje koje cjelo-kupnoj krπÊanskoj vjeri daje smisao. To je dogaaj koji Êe na krajuispuniti sve snove i nade ljudskog roda.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 2. Timoteju 4,7.8.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Vjerovanje u Isusov drugi dola-zak znaËi viπe od ponavljanja te istine prilikom priznanja vjere. Onoje ugaoni kamen naπeg duhovnog æivota. Isusova molba: “Doi kr-aljevstvo tvoje!” (Matej 6,10) vrhunac je Njegove uzor-molitve. StariIzraelci molili su se okrenuti prema Jeruzalemu (Daniel 6,10) jer jemolitva bila izraz njihove nade.

Samo za uËitelje: Vjerovanje u Isusov drugi dolazak sadræi svaostala naËela vjere. ProuËite sa svojim uËenicima znaËenje imena“adventisti sedmoga dana”. Zamolite ih da razmiπljaju o znaËenju sva-kog elementa imena i o napetosti koja vlada meu njima. Zatim pro-Ëitajte sljedeÊi navod: “Naπe ime sastoji se iz dva suprotna entiteta.... Dok nas izraz ‘sedmoga dana’ povezuje s ovozemaljskim æivotom iljudskom povijeπÊu, rijeË ‘adventisti’ vodi nas u buduÊnost koja na-stupa nakon ljudske povijesti i spada u proroËku domenu ukazujuÊina nebeski poredak. Dok nas izraz ‘sedmoga dana’ suoËava sa sadaπ-njom stvarnoπÊu ovozemaljskog grada i Ëini da diπemo u ritmuvremena ‘pod nebom’ (Propovjednik 3,1), rijeË ‘adventisti’ vodi nasdaleko odavde potiËuÊi nas da sanjamo, molimo se i oËekujemo do-lazak nebeskog kraljevstva, jaËajuÊi u naπem srcu osjeÊaj ‘vjeËnosti’(Propovjednik 3,11 — Varaædinska Biblija).” (Jacques Doukhan, “TheTension of Seventh-day Adventist identitiy: An Existential and Escha-tological Perspective”, Journal of the Adventist theological Society[26. sijeËnja 2015.], str. 29,37)

Uvodna aktivnost: Istraæite povezanost izmeu istine o Isusovomdrugom dolasku i drugih adventistiËkih istina. Ako nemate ovu nadu,kako Êe ostala vjerovanja opstati? Kakva veza postoji izmeu nade uIsusov drugi dolazak i zapovijedi o suboti?

Pitanja za razgovor: Zaπto Biblija poËinje stvaranjem, a zavrπavaBoæjim kraljevstvom? Koji drugi primjeri u Bibliji svjedoËe o ovoj po-vezanosti? Zaπto ne biste mogli biti dobar adventist bez subote? Zaπtone biste mogli biti dobar adventist sedmoga dana bez nade u Isusovdrugi dolazak?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Jedan krπÊanski predavaË ismijavao je naivne

krπÊane koji su vjerovali u Isusov drugi dolazak s Neba: “Mislite lida Êe se Isus spustiti padobranom?” Ljudi su se poËeli smijati, apredavaË je time postigao æeljeni cilj. U proπlom stoljeÊu mnogi krπ-Êanski teolozi naglaπavali su vaænost egzistencijalnog susreta s Isu-som Kristom. Ono πto je vaæno, tvrdili su oni, jest naπa osobna zajed-nica s Njim, naπ moralni æivot i naπa vjera u Njegovu ljubav premanama u sadaπnjem æivotu. Ova pouka bavit Êe se ovim pogubnimrazmiπljanjem. Biblijska nada ne odnosi se na ovaj æivot, veÊ na pot-puno novi svijet koji Êe zapoËeti stvarnim, povijesnim djelovanjemBoga koji Êe uÊi u naπu povijest i donijeti novi æivot koji nema ni-kakve veze s naπim sadaπnjim smrtnim stanjem.

Biblijski komentar1. Kraljevstvo buduÊnosti

(Prisjetite se u razredu teksta iz Daniel 2,34.35.)

Danielova proroËanstva to jasno pokazuju. Boæje nebesko kra-ljevstvo razlikovat Êe se od svih ostalih ovozemaljskih kraljevstava.ProroËka povijest kraljevstava na Zemlji opisana je kao stalno smje-njivanje kraljevstava koja su nestajala jedno za drugim, mada je uvijekostajalo poneπto od prethodnog kraljevstva.

Boæje kraljevstvo, s druge strane, iznenada se pojavljuje s Nebai ni na koji naËin nije povezano s prethodnim zemaljskim kraljev-stvima. Osnivanje Boæjeg kraljevstva podrazumijeva potpuno i korje-nito uniπtenje svih drugih kraljevstava: “I nijednome od njih ne naese trag.” (Daniel 2,35 — Varaædinska Biblija) Zapazite da ovaj doga-aj nije posljedica ljudskih ratova ili ekoloπke katastrofe. Kao πto jestvaranje svijeta bilo Boæje jedinstveno djelo, tako Êe i svijet bitiuniπten “a da ga ne dodirnu ruka” (Daniel 2,45). S druge strane, “Bognebeski podiÊi Êe kraljevstvo koje neÊe nikada propasti” (Daniel 2,44).Dok zemaljska kraljevstva ne traju vjeËno i nemaju buduÊnost, Boæjekraljevstvo je jedino otvoreno prema buduÊnosti.

Ova buduÊa perspektiva Boæjeg kraljevstva sadræi tajnu biblijskemudrosti. Dok je svjetovna mudrost okrenuta sadaπnjosti, mudrostBoæjeg kraljevstva okrenuta je prema buduÊnosti. Sve πto Ëinimotrebamo preispitivati na osnovi tog pitanja. Ellen G. White savjetuje:“Nijedan poslovni ili æivotni plan ne moæe biti zdrav ili potpun akoobuhvaÊa samo kratke godine sadaπnjeg æivota i ne vodi raËuna o


beskrajnoj buduÊnosti. UËite mlade da u svoje planove ukljuËe vjeË-nost.” (Odgoj, str. 123)

Za razmiπljanje: Koja razlika postoji izmeu zemaljskih kraljev-stava (prikazanih metalom) i nebeskog kraljevstva (prikazanog kame-nom) u vienju u 2. poglavlju Knjige proroka Daniela? Zaπto je Isusovdrugi dolazak nespojiv s teorijom evolucije?

2. Kao lopov(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: 1. Solunjanima 5,4;

Otkrivenje 3,3; 16,15.)Biblijsko glediπte o nadi potpuno je drugaËije od ljudskih teorija

o nadi. Dok sve ljudske filozofije o nadi oËekuju rjeπenje za ljudskijad na ovom svijetu ljudskim naporima, Biblija tvrdi da rjeπenje naπihproblema dolazi od Boga s Neba. Zato je Mesija naπ Spasitelj prika-zan kako dolazi “na oblacima nebeskim” (Daniel 7,13; Matej 24,30;Otkrivenje 14,14). Ne moæemo sami sebe spasiti kao πto ne moæemoni sami sebe stvoriti.

Ne moæemo ni predvidjeti trenutak Njegovog dolaska. Prema Bib-liji, “kraj” nije postupan proces, rezultat progresivnog sazrijevanja.Hebrejska rijeË qets, “kraj”, izvedena je od hebrejske rijeËi qatsats,πto znaËi “odsjeÊi” (Ponovljeni zakon 25,12) i odnosi se na iznenadnidogaaj koji nije povezan s prethodnim dogaajima. Prema tome,Isusov Êe dolazak biti iznenadan poput snaænog i neoËekivanog udar-ca.

Biblija usporeuje Kristov dolazak s dolaskom lopova. Ova uspo-redba pokazuje da svijet koji Êe On uzeti trenutaËno nije u Njegovimrukama; on je u rukama neprijatelja (Matej 13,28; usporedite Job1,11.12). Da bi nas spasio, Bog mora provaliti i ukrasti, kao πto jeuËinio kada je ukrao Izraelce od faraona ili kada je opsjednutog Ëo-vjeka ukrao od avola (Matej 12,28.29).

Pitanja za razgovor: Zaπto ljudi ne mogu spasiti sebe? Kojaljudska uËenja o nadi poznajete? Kako su i zaπto propala ili kako Êepropasti? Zaπto Êe Boæji narod, kao i svi ostali, biti iznenaeni Kristo-vim drugim dolaskom? Zaπto Boæje spasenje svijeta nagovjeπtavasilovito djelovanje? Kakvu nam pouku pruæa usporedba s lopovomdok Ëekamo Njegov dolazak? (ProËitajte Matej 24,44.)


3. Novo nebo i nova Zemlja(Prisjetite se u razredu teksta iz Izaije 65,17-25.)Bog neÊe samo “ukrasti”. On Êe podariti neπto novo. Babilonsko

kraljevstvo je uniπteno, a umjesto njega stvoren je novi Jeruzalem.Smrt je zamijenio vjeËni æivot. UskrsnuÊe mrtvih bit Êe prvi pokazateljIsusovog drugog dolaska. U starozavjetnoj Knjizi proroka Daniela ovanada odjekuje u najveÊoj mjeri (Daniel 12,2.3.13). VjeËni æivot æivjetÊemo u punini u novostvorenim tijelima. Boæje kraljevstvo bit Êemjesto koje naπa maπta ne moæe zamisliti (1. KorinÊanima 2,7-9).

To πto Boæje kraljevstvo nadilazi naπu maπtu ne znaËi da ovajnovi poredak nadilazi naπu moÊ razumijevanja, veÊ da je Boæje obe-Êanje stvarno Ëak i ako ga ne moæemo zamisliti, jer “Lopov” nije doπaoiz naπeg uma ili naπih snova. Nebo je stvarno mjesto koje “Lopov”priprema za nas (Ivan 14,2). Æivot u ovom kraljevstvu bit Êe stvaran,kakav nikada nije bio u naπem zemaljskom æivotu zato πto Êe, prviput nakon Edenskog vrta, vladati æivot bez sjenke smrti.

Za razmiπljanje: Zaπto ne moæemo zamisliti Boæje kraljevstvo?Zaπto uskrsnuÊe mrtvih iskljuËuje ideju o besmrtnosti duπe?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Autor pouke za ovo tromjeseËje jednom je

prigodom dao intervju na radiju. U emisiji je govorio o svojoj nadi uBoæje nebesko kraljevstvo. U suprotnosti s njegovim komentarima onadi u nebeskog Boga, glazbeni urednik, ateist, pustio je popularnupjesmu o ptiËjem letu na nebu da pokaæe kako se autorova vjera neodnosi na stvarnost. Za ovog urednika nebesa su bile samo ptice idoslovno nebo. Nasuprot onome πto je ova pjesma trebala ukazati,zaπto se nada u Isusov drugi dolazak odnosi na stvarnost iako je nemoæemo vidjeti?

Pitanja za razmiπljanje: Zaπto ne moæemo svjedoËiti o Boæjemnebeskom kraljevstvu ako ne æivimo kao njegovi stanovnici ovdje isada? ©to nam u naπem æivotu odvlaËi pozornost od Boæjeg nebes-kog kraljevstva?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Razgovarajte u razredu o izazovima s kojima

se suoËavamo kada navjeπÊujemo istinu o Isusovom drugom dolaskuonima koji u nju ne vjeruju.


Aktivnosti:1. Zamolite Ëlanove razreda da iduÊeg tjedna drugima govore o

svojoj nadi u Isusov drugi dolazak i neka sljedeÊi put ispriËaju kakosu ljudi reagirali.

2. Potaknite svoje uËenike da se preispitaju πto bi nakon prouËa-vanja ove pouke radili drugaËije u svojem æivotu.


www.adventisti.hrwww.znaci-vremena.com

Isus je iznio kratak pregled onoga πto Êe se dogoditi

prije nego πto se vrati. Ratovi, glasovi o ratovima, usta-

janje jednog naroda protiv drugog, glad i potresi bili su,

prema Isusovim rijeËima, samo “poËetak nevolja”. Tre-

bala su uslijediti progonstva, izdaja, prijevare i kuπnje.

Danas, s naπega glediπta tijeka povijesti, uoËavamo da

se skoro sve na πto je Isus upozorio obistinilo i to upra-

vo onako kako je pretkazao.

Sada æivimo “na kraju dana” (Daniel 12,13). Meutim,

ne samo da ne znamo kada Êe doÊi kraj — Ëiji je vrhunac

drugi Kristov dolazak, veÊ nije ni potrebno da znamo.

Trebamo samo znati da Êe doÊi i da, kada se to dogodi,

moramo biti spremni.

©to smo viπe usredotoËeni na Krista, postajemo sliË-

niji Njemu, posluπniji smo Mu i bit Êemo spremniji za

sve πto nas Ëeka u bliskoj buduÊnosti kao i na svrπetku,

kada doemo na “mjesto” koje Isus priprema za one ko-

ji Ga ljube.

Documents

Priprema za posljednje vrijeme - adventisti.hr · svrπetku vremena nije samo doktrina ili utjeha i nada u naπim nevo-ljama. Iako se ovo sve podrazumijeva, to je, kao prvo i osnovno,