PRIPREME ZA VI RAZRED - osmladenstojanovic.com · PRIPREME ZA VI RAZRED Nastavnik: Zadaci nastave: а) ... Kapute i torbe ostavljati na za to predviđeno mjesto 10. Ukoliko se u učionicu

PREDMET : OSNOVI INFORMATIKE

PRIPREME ZA VI RAZRED

Nastavnik:

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Pravila i ponašanje u kabinetu informatike i mjere ergonomske zaštite b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Da učenici poštuju pravila ponašanja u kabinetu informatike i mjere ergonomske zaštite

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Upoznati učenike sa planom rada u novoj školskoj godini.Pročitati nastavne teme koje se obrađuju u školskoj godini.

Centralni dio časa: 1. Učionica treba biti čista i uredna. 2. Nekorištene stolice moraju biti pod klupom, naslonom naslonjenim na klupu. 3. Radno mjesto mora biti čisto i uredno. 4. Prilikom dolaska na pojedino radno mjesto, korisnik (učenik ili nastavnik) provjerava da li je sve u redu ( miš,

tastatura, monitor) i ukoliko uoči nepravilnost, javlja nastavniku informatike. 5. Nije dozvoljeno pisati po klupi, tastaturi, mišu, monitoru ili kućištu. 6. Nakon uporabe računara obavezno isključiti računar (Isključi ili Shut down), svu opremu složiti, provjeriti da li

je sve u redu i stolicu podvući pod klupu. Iznimno, ako se nastava nastavlja, tada napraviti samo odjavu računara (Odjavi ili Log off).

7. Monitore ne isključivati (ni ne uključivati, oni će se sami uključiti). 8. Učenici ne smiju napustiti učionicu informatike ako nisu svi računari isključeni i stolice na svom mjestu. 9. Kapute i torbe ostavljati na za to predviđeno mjesto

10. Ukoliko se u učionicu dođe s mokrim kišobranom, tada je potrebno kišobran otvoriti i staviti ga na sredinu učionice da se osuši.

11. U učionici je preporučljivo ne koristiti žvakaću gumu, a ukoliko je netko zaboravi baciti prije nastave, žvakaća guma se mora što prije baciti u koš za otpatke – obavezno zamotana u komad papira.

12. Instalacija novih programa na računar nije slobodna, nego se mora obaviti u dogovoru s nastavnikom informatike

Računar je elektronski uređaj za obradu podataka

Radno okruženje Ako često sjedite i provodite vrijeme za kompjuterom, trebalo bi da znate pravila o pravilnom položaju tijela za kompjuterom ( vidi sliku). Kada znate ta pravila mnogo je manja vjerovatnoća da dobijete glavobolju, bol ili trnce u ruci, vratu, ledjima i druge zdravstvene probleme. Korisnici računara mogu izbjeći bolove koji nastaju usled nepoštovanja ergonomskih1 pravila tako što će kao prvo pravilno postaviti monitor.Preporuke, naravno, imaju i ljekari. Oni savetuju da se na računaru bez prekida ne radi duže od dva sata, a bilo bi idealno ukoliko se za računarom ne bi provodilo više od šest sati dnevno. Budući da je to kod određenih profesija teško izvodljivo, preporučuje se veći broj kratkih pauza.Ljekari podsjećaju i na važnost redovnih kontrola vida, kao i na pravovremeno obraćanje zdravstvenim ustanovama ukoliko se pojave simptomi zdravstvenih poremećaja, kako bi se odmah prepisala adekvatna terapija.

Završni dio časa:Ponoviti nastavnu jedinicu.

1 Ergonomija je disciplina koja se bavi izučavanjem ljudi i njihovog odnosa s radnom okolinom. Dolazi od grčkih riječi ergo (rad) i nomis (zakon), što znači da ergonomija pomaže ljudima u postavljanju ugodnije i produktivnije radne atmosfere, kako bi se fizički i psihički stres sveo na minimum.

Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:1

Predmet: OSNOVI INFORMATIKE

Nastavna oblast: Uvod u informatiku

Nastavna jedinica: Protokol ponašanja. Računar i zdravlje korisnika. TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a) obrada a) frontalni a)monološka b) tekst

c) utvrđivanje b)grupni b) dijaloška b) slike

d) vježbanje c)individualni c)demonstrativna c) modeli

e) sistematizacija d)rad u parovima d)tekst d) projekcije

f) e) e)kombinovana e) udžbenik

g) f) f)istraživačka f) računar

h) g) g) g)projektor

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa pojmom podatak , informacija,oblast proučavanja informatike i primjena računara. b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će razlikovati podatak od informacije i primjenu informatike i računara.

TOK ČASA Uvodni dio časa:

Ponoviti prethodnu nastavnu jedinicu (pravila ponašanja , ergonomija) Centralni dio časa: Pojam informacije, podatka i informatike Podatak je bilo kakav zapis (u bilo kom obliku) u kojem je zabilježen neki događaj, pojava, činjenica ili zapažanje iz okoline. Podaci mogu biti u: tekstualnom, numeričkom, znakovnom, slikovnom, zvučnom obliku. Informacija je podatak koji se koristi, koji za primaoca ima određeni efekat odnosno značenje. Podaci koji se ne koriste nisu informacije, kao ni podaci koje primalac ne razumije. Primjeri: • knjiga je skup podataka, ali za slijepca ili nepismenog čovjeka to nisu informacije Na različite subjekte isti podatak može da predstavlja različitu količinu informacija • nivo Bosne je narastao 2 m nosi različitu količinu informacija običnom slušaocu, ribolovcu ili gluhom čovjeku Da bi od informacije imali koristi, ona mora biti: ispravna, potpuna i blagovremena. Nosilac informacije: živa bića, knjiga, novine, radio, TV, geni, svjetlost, zvuk, miris,itd. Definicija informatike: Informatika je nauka koja se bavi: prikupljanjem, obradom,, prenošenjem memorisanjem i prezentacijom informacija. Pojedinačne informacije nemaju istu vrijednost. Informacija ima veću vrijednost, što je događaj koji ona opisuje nevjerovatniji (senzacionalniji). (Pas je ugrizao čovjeka i čovjek je ugrizao psa) Claude Shannon (osnivač matematičke teorije informacije) je dokazao da se količina informacije može mjeriti. Usvojeno je da se kao mjera za količinu informacija definira najmanji broj pitanja DA/NE tipa koje je potrebno postaviti da bi se prijemom odgovora na ta pitanja postigao isti efekat kao i prijemom te informacije. Jedinica za količinu informacija je 1 bit (b). 1 bit je ona količina informacija koja se može dobiti odgovorom na jedno pitanje DA/NE tipa. U praksi se koriste veće jedinice. Tako je 1 B=8 b Računarstvo je disciplina koja izučava šta se sve može uraditi pomoću računara Obe discipline se bave problemima čuvanja , obrade, prenosa informacija. Razlika je u tome što informatika razmatra ove probleme uključujući sve metode, tehnike, uređaje itd. što može biti od važnosti. Računarstvo obuhvata iste probleme, ali samo u meri koja se odnosi na računar.Iz ovoga zaključujemo da informatika može da postoji bez računarstva a obrnuto nije moguće. Danas, kada računari postaju sastavni deo života ova dva termina se izjednačavaju Računar je uređaj ili sistem za obradu podataka Završni dio časa: Ponoviti nastavnu jedinicu.




Nastavna jedinica: Podatak i informacija . Računartvo i informatika TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada a)frontalni a)monološka a)tekst

b)utvrđivanje b)grupni b) dijaloška b) slike

c)vježbanje c)individualni c)demonstrativna c) modeli

d)sistematizacija d)rad u parovima d)tekst d) projekcije

e) e) e)kombinovana e) udžbenik

f) f) f)istraživačka f) računar

g) g) g) g)projektor

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavavanje učenika sa istorijskim razvojem i generacijama računara . b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati istorijski razvoj i generacije računara.

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Ponoviti pojam podatak , informacija i oblast izučavanja informatike i računarstva.

Centralni dio časa: Računarstvo (Computing)

• Skup veština i tehnologija koji se odnose na konstruisanje, programiranje, upotrebu i poboljšanje računarskog hardvera i softvera i interakcije čoveka i računara.

Kratka istorija računara Razvoj računara možemo prikazati u dvije faze: a) računari prije 1951.g elektromehanički računari i elektronički nekomercijalni računari b) računari nakon 1951.g – elektronski komercijalni računari Prahistorija računara Preteča svih računara je ABACUS, nastao prije 2500 g. – koristi se i dan danas u nekim dijelovima Azije. Mogao je vršiti 4 računarske operacije (sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) U 17 vijeku se pojavljuju prvi mehanički automatski uređaji za računanje: a) Wilhelm Schickard (model je izgubljen) b) Blaise Pascal konstruiše mašinu, nekoliko godina kasnije, koja mođže sabirati i oduzimati c) Gottfried Wilhelm von Laibnitz krajem 17 vijeka konstruiše mašinu koja može +,-,* i /. 1823.g. Charles Babage konstruiše DIFERENCNU mašinu, a 1833.g. ANALITIČKU mašinu. Te mašine su preteče današnjih digitalnih računara s tim što je za pogon trebalo da se koristi vodena para, a ne el. struja. Najveća mana analitičke mašine je bila njena glomaznost (veličine stadiona) te nikada nije realizovana, ali da je realizovana – radila bi. Augusta Ada Gordon (vanbračna kćerka pjesnika Lorda Byrona) je predložila kako bi se Babageova mašina mogla i programirati i ona se smatra prvim programerom u historiji, a jedan programski jezik po njoj i nosi ime – ADA. PRVI elektronički računar 1942 konstruiše John Vincent Atanasoff, a 1946 g. Johm Mauchly i presper Echert konstruišu ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Calculator). Bio je težak 30 ton, dimezija velične prosječne kuće i imao je 18.000 elektronskih cijeci. Trošio je toliko el. Energije(174kW) da je jačina svjetlosti svih sijalica u gradu opala kada je ovaj računar bio prvi put uključen. Programirao se pomoću 6.000 prekidača. Između ostalog, korišten je i za proračun prve hidrogenske bombe. Interesantno je napomenuti da je prvi kvar na električnim računarima uzrokovala bubica koja se ušetala u računar i izazvala kratki spoj. Otuda se i danas greške u računarskim sestemima nazivaju bagovi (bug na engleskom znači bubica).




Nastavna jedinica: Istorijski razvoj računara .Generacije računara TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Glavni nedostatak ENIACA bio je nepostojanje memorije za pohranjivanje programa, te to što nije mogao izvršavati petlje čiji broj nije bio unaprijed poznat. 16Taj nedostatak 1949.g. otklanja John von Neumann koji predlaže računar k od koga se programi i podaci pohranjuju u računarske memoridje. On takođe predlaže upotrebu binarnog brojnog sistema.

I generacija računara Započela je 1951 g. nastankom računara UNIVAC I (Universal Automatic Computer). Najpoznatiji računar I generacije je bio IBM 650. Karakteristika: Elektronske cijevi, glomazni, velika potrošnja energije memorije nxKB do nx10KB nx100 operacija u sekundi unos podataka pomoću bušenih kartica Programiralo se u Mašinskom jeziku.

II generacija računara Nastupila je 1959 g. Cijevi se zamjenjuju tranzistorima Manji, brži, efikasniji, jeftiniji 100 000 operacija u sekundi memorije su koristile magnetni princip bušene kartice III generacija računara Započela je 1964 g. Uvode se integrisana kola – čipovi Pojava programskih jezika visokog nivoa Pojava operativnih sistema Brzina rada nxmilion operacija u sekundi Veličina – manji ormar Podaci se počinju unositi sa tastature, a pojavljuju se i prvi monitori I dalje se koriiste glomazne memorije sa magnetnim jezgrima

Četvrta generacija računara Započela je 1972 g. pojavom IBM 370 Magnetne memorije se zamjenjuju elektroničkim (poluprovodničkim integrisanim kolima) Pada cijena i dimenzije računara Integralna kola sa gustinom pakovanja (nekoliko miliona komponenti u jednom kolu) Glavna karakteristika : - drastično povećanje brzine rada i kapaciteta memorije - smanjenje dimenzija - razvoj sve savremenijih uređaja za unos podataka i prezentaciju izlaznih podataka INTEL, ALTAIR 8080, Aplle II- prvi pesonalni računar, Commodore 64,...

Peta generacija Razvoj vještačke inteligencije Završni dio Ukratko ponavljanje bitnih karakteristika za svaki period razvoja računara.

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa ulogom hardvera ,softvera i računarskom arhitekturom b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati da razlikuje hardver od softvera i Fon Nojmanov model računara

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Ponoviti prethodnu nastavnu jedinicu-generacije računara.

Centralni dio časa: Hardver ili računarski HARDVER (eng. hardware; computer hardware) je fizički, opipljivi dio računara. Hard znači tvrdo. Mogućnosti računara u najvišoj mjeri zavise od hardvera i njegove kvalitete.Hardverska, računarska arhitektura koja se koristi u kućnim računarima se naziva Fon-Neumann Arhitektura. Također, postoje i druge arhitekture, ali se mnogo rijeđe koriste.

Jedinice hardvera: 1.Ulazne periferne jedinice Uređaji koji se koriste za unos podtaka u računar nazivaju se ulazne jedinice. Najčešće se za unos programa i podataka koristi tastatura. Osim tastature kao ulazne jedinice koriste se i miš, skener, digitalni foto aparat, digitalna kamera, mikrofon, digitajzer (grafička tabla), čitač bar koda




Nastavna jedinica:Hardver i softver računara.Fon Nojmanov model računara TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








http://sh.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik

http://sh.wikipedia.org/wiki/Von-Neumann_Arhitektura

http://sh.wikipedia.org/wiki/Von-Neumann_Arhitektura

http://sh.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarska_arhitektura

2.Izlazne periferne jedinice Izlazne periferne jedinice služe za prikaz rezultata i međurezultata obrade :Monitor, štampač, zvučnici , ploter

3.Ulazno izlazne periferne jedinice

Neki uređaji su ujedno ulazni i izlazni. Zato ih zovemo jednim imenom I/O uređaji i to su: modemi, mrežna kartica, zvučna kartica i grafička karta

Modem Mrežna karta

Grafička karta Zvučna karta 4.Kućište ili centralna jedinica Kućište je komponenta u koju se stavljaju ostali potrebni dijelovi za rad računara ! Kućište dijelimo po veličinama ( dimenzijama ) , a susrećemo se sa : • MICRO • MINI • MIDI • BIG ( FULL ) • ULTRA

Matična ploča je dio računara koji veže sve komponente na njoj te omogućava komunikaciju između

raznih dijelova u račonaru

5.Spoljna ili sekundarna memorija Sekundarni memorijski uređaji služe nam za dugotrajno memorisanje podataka. Kada su se pojavili prvi računari za dugotrajno memorisanje podataka bile su korišćene bušene kartice i papirne trake. Sa razvojem tehnologije, posebno u oblasti magnetnih memorijskih materijala, prešlo se na čuvanje podataka na magnetnim medijumima, prvo na magnetnim trakama, a kasnije i na magnetnim diskovima. - hard disk - CD - DVD - -Disketa - memorijske kartice

Softver (software) je skup kompjuterskih programa i pratećih podataka koji zajedno daju instrukcije kompjuterskom hardveru što i kako da radi. Softver čine svi programi i podaci koji se nalaze na kompjuteru, uključujući operacijski sustav. Također se koriste termini programska podrška Softveri se dijele :

1. Sistemske( MS Dos,Unix,Linux ,Windows) Pomoću sistemskog softver računara starta uključuje i isključuje , unose se podaci i programi i upravlja komplet sistemom.

2. Aplikativne ili korsničke(Word ,Excel,Access,Corel, AutoCad....) su programi pisani za potrebe korisnika i onih za svoje potrebe razvijaju.

Završni dio Ponoviti nastavnu jedinicu.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9d/Acer_E360_Socket_939_motherboard_by_Foxconn.svg/800px-Acer_E360_Socket_939_motherboard_by_Foxconn.svg.png

http://sh.wikipedia.org/wiki/Kompjuter

http://sh.wikipedia.org/wiki/Kompjuterski_program

http://sh.wikipedia.org/wiki/Podatak


http://sh.wikipedia.org/wiki/Hardver

http://sh.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalni_program

http://sh.wikipedia.org/wiki/Operacijski_sustav

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa ulaznim perifernim jedinicama računara b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati da prepoznaju ulazne periferne jedinice i njihovu primjenu

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Ponoviti šta je hardver i jedinice hardvera.

Centralni dio časa: Ulazne jedinice Osnovni zadatak svih ulaznih jedinica je u tome da podatke i informacije (u alfanumeričkom, zvučnom ili video obliku) prenesu na nosioca podataka, u centralnu jedinicu kompjuterskog sistema. Tastatura Tasatura je ulazni uređaj i koristi se za unos teksta, brojeva i naredbi. Pored tastera sa znakovima, postoje i funkcionalni tasteri, koji određene funkcije u nekim programima. Tasteri na tastaturi su uglavnom podeljeni na 5 grupa:

alfa- numerički taster (u kome se nalaze tasteri za kucanje znakova), funkcijsi deo (u kome se nalaze tasteri F1-F12), deo za navigaciju ( u kome se nalaze tasteri sa strelicama, Home, End, Page UP, Page

Down,...), numerički deo ( u kome se nalaze tasteri sa brojevima i računskim operacijama i kontrolni ili upravljački tasteri.

Miš Miš je ulazni uređaj i koristi se za izbor objekata na ekranu. Postoje vrste miševa: optički ,mehanički i laserski Mehanički miš ima kuglicu koja se rotira pri pomeranju miša. Dva senzora registruju rotaciju kuglice i kodiraju to u električni signal koji se prenosi do računara. Kod optičkog miša postoji laser koji evidentira pomeranje miša u odnosu na podlogu i to pomeranje miša kodira u električne signale kji se prenose do računara. Miš se priključuje na PS/2 ili USB port.




Nastavna jedinica: Hardver računara (Ulazne periferne jedinice) TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Mehanički miš Optički miš sa kablom Bežični optički miš

Skener Skener je ulazni uređaj koji služi za unos grafike i teksta u memoriju računara Svetlosni izvor prelazi preko papira i emituje svetlost koja se reflektuje od slike i dolazi do optičkog senzora koji registruje intenzitet i boju odgovarajućeg piksela na papiru. Ovu informaciju pretvara u digitalni oblik i prenosi u računar. Slika se u računaru dobija u obliku rastera, a posebnim programima može da se obrađuje ili pretvara u znakovne ili numeričke podatke i kasnije štampa. Kvalitet skeniranja se izražava u DPI (dot per inch) - broju skeniranih tačaka po kvadratnom inču. Povezuje se na USB ili paralelni port

Džojstik (Joystick)

Džojstik ima pokretnu palicu čijim se pomeranjem pomera pokazivač na ekranu (kursor). Pritiskom na tastere zadaju se komande. Najčešće se koristi za igranje igrica. Povezuje se na USB ili game port.

sl. Džojstik

Mikrofon

Mikrofon je ulazni uređaj i koristi se za snimanje zvuka (glasa) u digitalni oblik.

sl. Mikrofon

Čitač bar koda

Čitač bar koda je ulazni uređaj i koristi se za automatsko unošenje podataka. Koristi se u prodavnicama, apotekama, velikim skladištima.

sl. Bar kod sl. Čitač bar koda


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa izlaznim i ulazno-izlaznim perifernim jedinicama računara b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati da prepoznaju izlane i ulazno- izlazne periferne jedinice i njihovu primjenu

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Šta je hardver

Šta je softver

Ponoviti koja je uloga ulaznih perifernih jedinica.

Centralni dio časa: Izlazne jedinice računala Izlazne jedinice omogućuju korisniku računara da vidi rezultate rada računara. To su uređaji koji prevode podatke iz binarnog oblika (zapis od nula i jedinica) u korisniku razumljiv oblik (sliku, slovo, zvuk…). Monitor Standardna je izlazna jedinica svakog računala. S računalom je spojena preko grafičke kartice. Od bitnih karakteristika možemo izdvojiti: a) veličinu – mjerimo je u inčima (eng. inch; ima 2,54cm). Uobičajene veličine su 17“ i 19“ ali i widescreen monitori gdje je omjer širine i visine veći od 4:3; te b) razlučivost (rezolucija) – broj piksela koji stvaraju sliku na ekranu. Po načinu izrade razlikujemo tri tipa monitora: 1) LCD – tehnologija tekućih kristala. Na slici gore je LCD widescreen. 2) Plazma – tehnologija ioniziranog plina 3) CRT – tehnologija katodnih cijevi (slika desno) 4) LED – koristi LED diode.

Monitor sa LCD Monitor LED Monitor Plazma monitori katodnom cijevi




Nastavna jedinica: Hardver računara(Izlazne jedinice računara,Ulazno- izlazne per. jedinice) TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








ŠTAMPAČI

Matrični štampači su najstariji i rade na istom principu kao i pisaće mašine. Glava štampača udara

preko trake (ribbon) po papiru i ostavlja trag na mestu udarca. Glava za štampanje sastoji se od udarnih iglica (pin) Prilikom kretanja glava štampača štampa u oba smera. Prednosti ovih štampača su relativna jednostavnost, robusnost, niska cena štampača i potrošnog materijala. Nedostaci su mala brzina štampanja, bučnost, a karakter grafike ograničen je na nivo informativnog

Laserski štampači imaju izvor laserskih zraka koji menja intenzitet u zavisnosti od dobijenog signala.

Laserski zrak se odbija od obrtnog ogledala i osvetljava fotosenzitivni valjak koji je pokriven jednakim nabojem. Kada je valjak izložen laserskom zraku naboj na valjku se menja, što deluje na privlačenje tonera. Kod laserskih štampača toner je crni prah koji se dejstvom naelektrisanja prenosi na papir i tako nastaje slika. Posle prenošenja tonera na papir, ovaj papir sa nanesenim tonerom prolazi kroz grejače i izlaže se visokoj temperaturi. Tako se prah ispeče i fiksira na papiru, pa se dobija štampani otisak. Način rada ovih štampača sličan je radu mašina za fotokopiranje. Prednosti su najveća brzina štampanja, dobra rezolucija i najbolji kontrast. Nedostaci su relativno visoka cena i štampača i potrošnog materijala. Ovi štampači pored teksta omogućavaju i kvalitetno štampanje crteža i slika.

Štampači sa mlaznicama imaju cevčice kroz koje se pod pritiskom izbacuje zagrejano mastilo.

Prilikom dodira sa papirom, mastilo se hladi i stvrdnjava. Broj mlaznica određuje kvalitet otiska. Tipičan štampač ima 48 mlaznica. Prednosti ovih štampača su velika rezolucija, dobar kontrast blizak laserskim štampačima, tišina pri radu, brzina veća od matričnih ali manja od laserskih, znatno bolji izgled grafike i relativno niska cena samog štampača. Nedostatak je relativno visoka cijena otiska po stranici

PLOTERI

Štampačima mogu da se štampaju crteži obično do veličine A3. Za crtanje crteža većih dimenzija i/ili

kvalitetnijih crteža moraju se koristiti ploteri. Prema načinu rada, ploteri se mogu podeliti na vektorske i

rasterske

Ploter Zvučnici Projektor

Ulazno-izlazne jedinice Modem Modem je ulazno izlazna jedinica koja vrši modulaciju anolognih u digitalne podatke i demodulaciju digitalnih u anologne podatke.

Mrežna karta Mrežna karta je priključak (adapter)računara na mrežu.

Grafička karta Grafička karta je grafički procesor koji od glavnog procesora preuzima grafičku obradu

Zvučna karta Zvučna karta služi za reprodukciju govora i zvuka (poluprofesionalna,profesionalna i multimedijalna)


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa memorijom računara i njenom ulogom b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati vrste memorija i njihovu ulogu

TOK ČASA

Uvodni dio časa:

Ponoviti ulogu izlaznih perifernih jedinica Centralni dio časa: Vrste memorije računara Memorija računara može biti unutrašnja i spoljašnja. Unutrašnja memorija je namenjena privremenom pamćenju podataka i programa i procesor joj može direktno pristupiti. Spoljašnja memorija služi za dugotrajno čuvanje programa i podataka. Najvažnije karakteristike memorije su:

1. Kapacitet- broj bajtova ili bitova koji se mogu zapamtiti u memoriji 2. Vreme pristupa-vremenski interval koji protekne od dovođenja signala za definisanje pristupa do

završetka upisa ili čitanja 3. Brzina prenosa podataka- broj bitova, bajtova koje uređaj može preneti u jednoj sekundi 4. Cena bita memorije-odnos ukupne cene memorije prema kapacitetu memorije

Unutrašnja memorija: Glavna (operativna ili radna) memorija, RAM (Random Access Memory-memorija sa slučajnim pristupom) služi da prihvati i čuva ulazne podatke, medjurezultate i krajnje rezultate obrade podataka, a takodje služi i za smeštanje korisnikovog programa.

Memorija samo za čitanje (ROM-Read Only Memory) može samo da se čita, dok je upisivanje u nju nemoguće. Njen sadržaj je upisan prilikom fabrikacije; on se stalno nalazi u ROM-memoriji, tj. ne gubi se ni prilikom gubitka napona napajanja. Skrivena ili keš (Cache) memorija je jedna vrsta ultra-brze memorije manjeg kapaciteta i postoji kod računara sa glavnom memorijom velikog kapaciteta. Ona predstavlja lokalnu memoriju procesora. Smisao ove memorije je da se premosti veliki jaz izmedju brzine procesora i glavne memorije. Njen kapacitet obično iznosi oko 5% kapaciteta glavne memorije. Sekundarna memorija služi za čuvanje i sklaoištenje podataka i programa za obradu podataka

Jedinice spoljne memorije su realizovane na četiri načina: Tvrdi disk (hard disk) Disketa (floppy disk) Kompakt disk (CD,DVD) Fleš (flash) disk ili SSD (Solid State Disk)




Nastavna jedinica: Memorija računara TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Hard disk Hard disk se sastoji od više ploča premazanih

magnetnim materijalom postavljenih na istoj osovini. Brži je i znatno većeg kapaciteta nego disketa. Staze sa istim poluprečnikom sa gornje idonje

strane svih ploča čine cilindar. Značajni parametri za izbor diska su: – Srednje vreme pristupa podatcima – Brzina prenosa podataka – Kapacitet diska

Disketa Disketa je okrugla ploča premazana magnetnim materijalom i

ugrađena u zaštitno kućište od plastike. Kada se stavi u disketnu jedinicu, disketa se okreće, dok se sa

njene gornje i donje strane nalaze upisno-čitajuće glave uređaja kojima se vrši i upis na ploču i čitanje sa nje.

Budući da se ploča okreće, ispod položaja upisno-čitajuće glave kada ona miruje nastaje kružnica koja se naziva staza. Kružnica je podeljena na sektore dužine 512 bajtova.

Staze i sektori nisu vidljivi, nego su samo zapisani na magnetnom materijalu. Da bi se upisale staze i sektori, disketa se mora pre prve upotrebe formatizovati.

Kompakt diskovi CD i DVD Zasnovani su na istom principu kao disk i disketa, ali je razlika u

tehnologiji realizacije i kapacitetu. Kod ovih diskova se umesto namagnetisanja magnetnog materijala

nanetog na kružnu ploču, na samoj magnetnoj ploči nanose zapisi korišćenjem laserskog zraka. Pošto se ovim postupkom površina diska trajno oštećuje, jednom upisani podaci ne mogu se više menjati, već samo očitavati.

Fleš disk ili SSD Fleš disk se sastiji od memorijskih modula (flash memorija) čiji se

sadržaj ne briše kada ostanu bez napajanja strujom. On nema mehaničkih ploča i upisno-čitajuće glave, ali naziv “disk”

je ostao jer je imitirana struktura podataka na disku, tako da se sa stanovišta računara, podatcima na njemu pristupa na isti način kao kad bi bili na disku.

Ovaj disk se često GREŠKOM naziva i USB disk pošto se priključuje na USB priključak na računaru.

S obzirom na to da nemaju mehaničkih delova, podatcima se mnogo brže pristupa nego kod klasičnog diska


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa magistralama i procesorom računara b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati šta je magistala i vrste magistrala kao i ulogu i jedinice procesora

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Ponoviti memorije računara

Centralni dio časa: Magistrala Magistrala ili sabirnica je komunikacioni put koji se sastoji od grupe linija (električnih provodnika) kroz koje se prenose binarni signali između modula računara.

Adresna magistrala Adresna magistrala se koristi za označavanje izvora ili odredišta podataka. Ona omogućava da se svakoj memorijskoj lokaciji, registru, I/O port-u, modulu itd. dodeli sopstvena adresa. Signali na adresnim linijama obično dolaze od centralnog procesora. Širina adresne magistrale (broj linija) određuje maksimalni kapacitet memorijskog prostora. Najmanja širina od 16 BITA (linija) omogućava adresiranje ukupno 216 = 65536 lokacija. Savremeni procesori zahtevaju sve veću operativnu memoriju (trenutno aktuelno 256, 512 MB RAM-a). Zbog toga se mora proširivati i adresna magistrala (čak do 32 BITA). Magistrala podataka Magistrala podataka se koristi za prenos podataka između modula sistema. Broj linija za podatke iznosi 8 (byte), 16 (word) ili 32 (double word). Unutrašnja magistrala centralnog procesora je odvojena od spoljašnje magistrale podataka posredstvom kola sa tri stanja. Upravljačka magistrala Upravljačka magistrala se sastoji iz linija kroz koje teku upravljački (komandni) signali. Većina upravljačkih signala potiče iz centralnog procesora. Ti signali određuju operaciju koja treba da se obavi i obezbeđuju sinhronizaciju između modula. Karakteristični signali su: - signali zahteva za oslobađanje magistrale, - sinhronizacioni signali, - signali o stanju procesora, - signali za dovođenje procesora u početno stanje, itd.




Nastavna jedinica: Magistrale računara . Procesor računara TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Procesor Osnovna jedinica svakog računara je procesor ili centralna procesorka jedinica. Procesor je integrisano kolo i u njemu se realizuju sve računske i logičke operacije i izvršavaju instrukcije koje su zadate programom tokom rada računara. Funkcija centralne procesorske jedinice (CPU) je

Izvršavanje programskih instrukcija; Osiguravanje programskim instrukcijama da budu izvršene u pravilnom redosledu Izvršavanje operacija sa pokretnim zarezom

sl. Izgled procesora

Osnovni dijelovi procesora: 1.) aritmetičko - logička jedinica 2.) upravljačka jedinica 3.) registri Aritmetičko – logička jedinica (engl. Aritmetic-Logic Unit - ALU): Glavna zadaća joj je obrada podataka. Ona izvodi sva računanja (osnovne aritmetičke i logičke operacije s podacima) sukladno zahtjevima upravljačke jedinice. ALU može direktno izvoditi samo osnovne aritmetičke i logičke operacije: zbrajanje, komplementiranje, uspoređivanje, konjunkcija (AND), disjunkcija (OR), negacija (NOT). Sve ostale (složenije) operacije svodi na niz osnovnih. Upravljačka jedinica (engl. Control Unit – CU ): Upravlja radom svih dijelova računala, računarom kao cjelinom, te svim procesima u računaru. Prilikom izvođenja programa određuje koju operaciju treba izvršiti s kojim podacima, redoslijed izvođenja operacija, te po potrebi uključuje i isključuje pojedine uređaje. CU putem upravljačkih signala upravlja svim dijelovima računala. te ih na taj način nadzire i njima upravlja. Upravljački signali: električni impulsi koje odašilje upravljačka jedinica procesora (CU) i pomoću njih upravlja dijelovima i radom računala. Napomena: CU ne izvršava nikakve računske operacije! Registri su memorije vrlo malog kapaciteta (nekoliko bajtova) i velike brzine, a nalaze se unutar procesora. Ubrajaju se u unutarnje memorije i predstavljaju internu memoriju procesora. Pojedini registar može pohraniti samo jedan podatak i to onaj kojeg procesor trenutno koristi, odnosno naredbu koju trenutno izvodi. Podaci se unutar registara stalno i velikom brzinom izmjenjuju!

Duljina podatka koji procesor može obraditi u jednom koraku Trenutno najveća duljina je 64 bita (kod 64-bitnih procesora), a prije je ta duljina bila 32, 16 ili 8 bitova. Završni dio Ponoviti nastavnu jedinicu.

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa uključivanjem ,isključivanjem i operativnim sistemom b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati uključiti i isključiti računar kao i ulogu operativnog sistema

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Ponoviti šta je hardver i jedinice hardvera

Šta je softver

Centralni dio časa: Uključivanje računara

Kako bi započeli s radom na računaru, moramo ga uključiti. Kod uključivanja moramo paziti na redosljed:

1. Prvo uključujemo monitor 2. Potom uključujemo i centralnu jedinicu 3. Ukoliko se tokom rada računar prestane reagirati na naše naredbe, ponekad nam ostaje jedino

rješenje da restartujemo računar. Što znači restartovanje? To je ponovno pokretanje cijelog sistema ispočetka. Time se iz radne memorije brišu svi podaci. Za restartovnje nam je na raspolaganju tipka pored ili ispod tipke za uključivanje i isključivanje.

Ponekad uz dugme može pisati i Power. Kad se operativni sistem potpuno učita, pojavljuje se radna površina (Desktop)



Nastavna oblast: Upotreba personalnog računara

Nastavna jedinica: Uključivanje i isključivanje računara.Operativni sistemi TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada a)frontalni a)monološka b)tekst







Postupak pravilnog isključivanja računara:

Strelicu (pokazivač miša ili kursor) dovedite do Start i u donjem lijevom uglu ekrana.

Kliknite na Start i odaberite naredbu Turn Off Computer

Otvorit će se prozor kao na slici dolje i moći ćete odabrati jednu od tri mogućnosti.

- Prozor za pravilno isključivanje računara Slijeva nadesno značenje ikona je: Stand By – odabirom ove naredbe računar se uspavljuje. Koristi se kad nam računar ne treba kraće vrijeme pa tako pridonosimo i uštedi energije. Turn Off – odabirom ove naredbe počinje pravilno isključenje računara. Restart – odabirom ove naredbe računar će se pravilno isključiti te ponovno samostalno pokrenuti. Koristimo ga ako primijetimo teškoće u radu s računarom.

Cancel – odabirom ove naredbe, koja se nalazi u donjem desnom uglu, otkazujete isključenje računara ako se predomislite i želite nastaviti s radom.

Postoji još jedan (prisilan) način ponovnog pokretanja računara, a koristi se u situaciji kada se računar ''zamrzne'', tj. kada ne možete pomaknuti strelicu miša po ekranu niti isključiti i računar na pravilan način, kako je gore opisano. U tom slučaju pritisnete tipku Reset koja se nalazi na kućištu računara. Tipka Reset je uglavnom mala i u blizini je tipke za uključivanje računala.

Operativni sistem

U računarstvu, operativni sistem (OS) je kompleksan programski sistem koji kontroliše i upravlja uređajima i računarskim komponentama i obavljanje osnovne sistemske radnje. Operativni sistem objedinjuje u jedinstvenu funkcionalnu celinu hardver (delove računara) i softver ( programe na računaru).Softver (software) je skup kompjuterskih programa i pratećih podataka koji zajedno daju instrukcije kompjuterskom hardveru što i kako da radi. Softver čine svi programi i podaci koji se nalaze na kompjuteru, uključujući operacijski sustav. Također se koriste termini programska podrška Softveri se dijele :

1. Sistemske( MS Dos,Unix,Linux ,Windows) Pomoću sistemskog softver računara starta uključuje i isključuje , unose se podaci i programi i upravlja komplet sistemom.

2. Aplikativne ili korsničke(Word ,Excel,Access,Corel, AutoCad....) su programi pisani za potrebe korisnika i onih za svoje potrebe razvijaju.


http://sh.wikipedia.org/wiki/Kompjuterski_program

http://sh.wikipedia.org/wiki/Podatak


http://sh.wikipedia.org/wiki/Hardver

http://sh.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalni_program

http://sh.wikipedia.org/wiki/Operacijski_sustav

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa dijelovima radnog ekrana b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati elemente radnog ekrana

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Ponoviti uključivanje i isključivanje računara

Ponoviti operativne sisteme

Centralni dio časa: Radna površina je osnovna površina ekrana koju vidite nakon što uključite računar i prijavite se u

operativni sistem Windows. P Nakon zatvaranja okvira s dobrodošlicom na ekranu ostaje površina koja se naziva radna površina ili radni stol (Desktop). Na njoj se nalaze pojedine komponente:

Radna površina

sličice ili ikone (icons): My Computer, Recycle Bin, My Network Places i druge

taskbar - traka poslova

ritTri ikonice se nalaze na gotovo svim desktopovima:My Computer, My Documents i Recycle Bin (korpa).Kada se pokazivač miša dovede na ikonicu, obično se (osim ako nije isključen ili ga nema) pojavi u jednom pravougaoniku podsetnik (screentip) .Ikonice na ekranu mogu predstavljati različite objekte.

Ikonice ili sličice koje u svom donjem levom uglu imaju strelicu nazivaju se prečice ili shortcut. Ukoliko se neka prečica izbriše odgovarajući program ili datoteka ostaju u memoriji računara, ali ako se obriše ikonica,briše se program koji ona predstavlja.Na donjem delu ekrana, ispod radne površine, nalazi se traka poslova (taskbar). Ova traka može, po želji korisnika, povlačenjem da se premesti uz bilo koju ivicu ekrana, ili da se zada da bude sakrivena dok se pokazivač miša ne dovede na ivicu uz koju se nalazi.Sa leve strane trake poslova nalazi se dugme Start (Start). Klikom na ovo dugme aktivira se skačući meni. Uloga ovog menija biće objašnjena kasnije.

Traka zadataka predstavlja dugu horizontalnu traku koja se nalazi u dnu ekrana. Za razliku od radne površine koju mogu zakloniti otvoreni prozori, traka zadataka je gotovo uvek vidljiva. Sastoji se iz tri osnovna dela:

Dugme „Start“ koje otvara „Start“ meni. Srednji deo pokazuje koje programe i datoteke ste otvorili i omogućava vam da brzo prelazite iz jednih u druge.

Sistemska traka poslova uključuje sat i ikone (sličice) koje označavaju status određenih programa i postavki računara.

Najverovatnije ćete najviše koristiti srednji deo trake zadataka, tako da ćemo prvo razmotriti njega.





Nastavna jedinica Dijelovi radnog ekrana TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa dijelovima radnog ekrana i mogućnostima rada sa programskim prozorima b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati elemente radnog ekrana i savladati određene tehnike u radu sa prozorima


Ponoviti prethodnu nastavnu jedinicu Centralni dio časa: Svaki put kada otvorite neki program, datoteku ili fasciklu, oni se prikazuju na ekranu u polju ili okviru koji se naziva prozor(tako je operativni sistemWindows dobio svoje ime). Budući da u operativnom sistemu Windows svuda ima prozora, važno je da naučite kako da ih premeštate, menjate njihovu veličinu ili ih

samo sklonite.

Dijelovi prozora Iako je sadržaj svakog prozora različit, svi oni imaju zajedničkih dijelova. Prvo, prozori se uvijek pojavljuju na radnoj površini - glavnom radnom području vašeg zaslona. Nadalje, većina se prozora sastoji od istih osnovnih dijelova:

1.Traka menija , 2.Naslovna traka 3.Dugme za minimiziranj , 4.Dugme maksimajz(uvećanje) 5.Dugme za zatvaranje prozora(close),6.Klizaž(skrol traka),7. Okvir(rub) Premještanje prozora

Da biste premjestili prozor, pokazivačem miša pokažite na naslovnu traku . Zatim ga vucite do željenog mjesta. (Povlačenjepodrazumijeva pokazivanje mišem na stavku, držanje pritisnutom lijeve tipke, premještanje stavke, a zatim otpuštanje tipke miša.) Promjena veličine prozora

Da bi prozor ispunio čitav zaslon, kliknite dugme Maksimiziraj ili dvokliknite naslovnu traku prozora.

Da biste maksimizirani prozor vratili na prethodnu veličinu, kliknite dugme Vrati (koji se pojavljuje na mjestu dugmeta Maksimiziraj). ili dvokliknite naslovnu traku prozora.

Da biste promijenili veličinu prozora (učinili ga većim ili manjim), pokažite na bilo koji od njegovih rubova ili uglova. Kada se pokazivač miša promijeni u dvosmjernu strelicu (vidi donju sliku), vucite rub ili ugao da biste smanjili ili povećali prozor.




Nastavna jedinica Dijelovi radnog ekrana TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Povlačenje ruba ili ugla prozora radi promjene veličine Maksimiziranom prozoru ne možete mijenjati veličinu. Najprije ga morate vratiti na prethodnu veličinu.

Skrivanje prozora

Skrivanje prozora naziva se minimiziranje. Želite li prozor privremeno skloniti, ali ne i zatvoriti, minimizirajte ga.

Da biste minimizirali prozor, kliknite njegovo dugme Minimiziraj . Prozor nestaje s radne površine i vidljiv je

samo kao dugme na programskoj traci, dugoj vodoravnoj traci na dnu zaslona.

Dugme programske trake Da bi se minimizirani prozor ponovo pojavio na radnoj površini, kliknite njegov gumb na programskoj traci. Pojavit će se isti kakav je bio prije minimiziranja.

Zatvaranje prozora Zatvaranjem prozora uklanjate ga s radne površine i programske trake. Ako ste završili rad s programom ili dokumentom i nećete ga uskoro trebati, zatvorite ga.

Da biste zatvorili prozor, kliknite njegov dugme Zatvori

Rad s programskom trakom. Programska traka predstavlja sredstvo za organiziranje svih prozora. Svaki prozor

ima odgovarajuće dugme na programskoj traci. Da biste se prebacili u neki drugi prozor, samo kliknite njegovo

dugme na programskoj traci. Prozor će se pojaviti ispred svih ostalih i postati aktivni prozor — onaj u kojem

trenutno radite.

Korištenje kombinacije tipki Alt + Tab. Pritiskom na tipke ALT+TAB možete se prebaciti u prethodni prozor ili

ako držite pritisnutom tipku ALT i uzastopno pritišćete tipku TAB, možete kružiti kroz sve otvorene prozore i radnu površinu. Otpustite tipku ALT da biste prikazali odabrani prozor Automatsko raspoređivanje prozora Kaskadni raspored prozora (lijevo), u Da biste odabrali jednu od tih mogućnosti, otvorite nekoliko prozora na svojoj radnoj površini, desnom tipkom miša kliknite

prazno područje programske trake, a zatim kliknite Kaskadno

složi prozore, Pokaži prozore jedan iznad drugoga ili Pokaži

prozore jedan uz drugi

Raspoređivanje prozora jedan uz drugi

1. Vucite naslovnu traku prozora ulijevo ili udesno na zaslonu sve dok se ne pojavi obris proširenog prozora. 2. Pustite tipku miša da biste proširili prozor. 3. Ponovite 1. i 2. korak s nekim drugim prozorom da biste prozore rasporedili jedan uz drugi.

Korišćenje funkcije Aero Flip 3D. Funkcija Aero Flip 3D raspoređuje prozore u trodimenzionalni niz i time vam omogućava da brzo prelazite kroz njih. Da biste koristili funkciju Flip 3D:

1. Držite pritisnut taster sa Windows logotipom na tastaturi i pritisnite taster Tab da biste otvorili funkciju Flip 3D.

2. Dok držite pritisnut taster sa Windows logotipom, pritiskajte uzastopno taster Tab ili okrećite točak miša da biste se kretali kroz otvorene prozore. Takođe možete pritisnuti tastere strelice nadesno ili strelice nadole da biste se pomerili jedan prozor unapred ili tastere strelice nalevo ili strelice nagore da biste se vratili jedan prozor unazad.

3. Otpustite taster Windows logotip da biste prikazali prvi prozor u nizu. Ili kliknite na bilo koji deo prozora u nizu da biste ga prikazali.

Dijalozi Dijalog predstavlja poseban tip prozora koji vam postavlja pitanje, omogućava vam da izaberete opcije za izvršavanje nekog zadatka ili vam pruža informacije. Dijaloge ćete često videti kada je nekom programu ili operativnom sistemu Windows potreban vaš odgovor.

Ako izađete iz programa bez čuvanja onoga što ste uradili, pojaviće se dijalog Za razliku od običnih prozora, većina dijaloga ne može se uvećati, umanjiti, niti im se može promeniti veličina. Međutim, oni se mogu premeštati. Završni dio Ponoviti nastavnu jedinicu.

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa podešavanjimaa u Windows okruženju b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati da podesi zaštitu ekrana,promjeniti pozadinu,podesi vrijeme , tastaturu , miša i task bar


Ponoviti dijelove programskog prozora Centralni dio časa:

Rad sa grafičkim okruženjem, osnovna podešavanja Desktop ili radna površina je prva stvar koju vidimo prilikom podizanja sistema (slika 1). Desktop predstavlja površinu na koju se mogu spustiti određeni elementi grafičkog sistema – sistemski folderi Users,Computer, Recycle bin (kanta), mogu se snimati folderi, podaci i prečice za foldere, podatke ili aplikacije, kao i određeni grafički dodaci poznati kao gadget (gedžeti). Na slici 1 se vidi potpuno prazan desktop na kome se nalazi samo Recycle bin što je podrazumevana postavka.

sl-1

Da bi se na Desktop dodali neki elementi kao što su sistemski folderi ili se promenila pozadina potrebno je pokrenuti personalizovanje desktopa kroz kontekstni meni desnog kilka miša i izabrati Personalize (slika 2).

sl-2




Nastavna jedinica Osnovna podešavanja u Windowsu TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








U okviru prozora Personalize postoji dosta opcija za podešavanje (slika 3 ):Pozadina,Screen Saver,Sounds... Sa leve strane se u gornjem uglu nalaze opcije za podešavanje ikonica na desktopu (Change desktop icons) gde se bira koji sistemski folderi će biti prikazani na desktopu (slika 4).

Sl-3

Moguće je izabrati Computer, User files, Recycle bin, My network places i Control panel. Prva tri se najčešće postavljaju, ali se po potrebi mogu dodati i druga dva. Ukoliko se iz Personalize izabere Desktop background, dobijaju se podešavanja u vezi sa pozadinom (slika 5).

Podešavanja pozadine se svode na odabir foldera u kome su slike, kao što se vidi na slici 5, ali i načina prikaza slike na pozadini Picture position (slika 6)

Podešavanje Taskbara(Traka zadataka)

Taskbar i Start menu se mogu po potrebi podešavati. U podešavanja se ulazi klikom na neki slobodan

deo taskbara i odabirom opcije Properties . U prozoru podešavanja (slika 7) postoje opcije za: Lock Taskbar za zaključavanje taskbara Auto-hide za automatsko skrivanje taskbara, gde se on pojavljuje kada mišem dodjemo u donji deo ekrana Use small icons za smanjenje prikaza ikonica u taskbaru, jako korisno na malim ekranima Tasbar location on screen za podešavanje položaja na ekranu, podrazumevana opcija je donji deo ekrana Taskbar buttons za podešavanje grupisanja prozora, podrazumevano je da grupiše prozore od iste aplikacije Notofication area za podešavanje šta će sve biti prikazano u delu za notifikacije

Sl-7

Sistemska traka U skroz desnom delu taskbara se nalazi deo za notifikacije (Notification area). Tu se nalaze ikone za odabir jezika (slika 16), programi koji su spušteni u Taskbar na slici 17 (minimized to taskbar, i treba reći da nemaju sva aplikacije ovu mogućnost), važna obaveštenja u vidu zastavice (slika 18), ikona za bateriju ukoliko je u pitanju uređaj sa baterijom kao laptop ili tablet, ikona za mrežu (slika 19), u ovom slučaju u pitanju je bežična (wireless) mreža, ikona za jačinu zvuka (slika 20) i deo za datum i vreme (slika 21).

Podešavanje miša Podešavanje tastatue Control Panel-Mouse Control Panel-Keyborad


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz rada sa prozorima i podešavanjima b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici treba da samostalno rade na određenim podešavanjima i programskim prozorima


Ponoviti dijelove programskog prozora

Ponoviti osnovna podešavanja Centralni dio časa: 1.Otvoriti program WordPad

Nabrojati dijelove programskog prozora

Minimizirati programski prozor

Maksimizirati programski prozor

2.Otvoriti programski prozor Notepad

Nabrojati dijelove programskog prozora

Minimizirati programski prozor

Maksimizirati programski prozor




Nastavna jedinica . Vježba:Rad sa prozorima. Osnovna podešavanja TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








3.Izvršiti podešavanje Taskbara i startnog menija

4.Podešavanje datuma i vremena

5.Podešavanje pozadine i zaštite ekrana

6.Podešavanje miša

7.Podešavanje tastature


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa instalacijom i brisanjem programa ,virusima i zaštitom b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati instalirati i deinstalirati program i zaštiti računar od virusa

TOK ČASA

Uvodni dio časa:

Ponoviti pojam i vrste softvera. Centralni dio časa: Instalacija programa Instalacija programa znači postaviti i snimiti program na računar. Instaliranje i deinstalirajne programa na računaru pod Windows 7 operativnim sistemom se generalno može smatrati veoma lakim. Međutim, postoji mnogo izuzetaka koji nas navode na zaključak da instaliranje i deinstaliranje programa ne treba shvatati olako. Problemi se često javljaju kod aplikacija koje su izdate pre nego što je izašao Windows 7 operativni sistem, kao i kod programa koji koriste sopstvene deinstalerske aplikacije. Prilikom instalacije programa pažljivo čitajte instrukcije i pratite šta se dešava na ekranu

Ako se program nalazi na disku ubacite ga u vaš dvd rom. Većina programa sama pokreće dijalog prozor sa instrukcijama za instalaciju softvera nakon ubacivanja diska.

Ako se početni prozor nije pojavio, pretražite sadržaj diska, obično se fajl instalacije naziva “Setup.exe” ili “Install.exe”. Kliknite dvaput na fajl ne bi li ste pokrenuli instalaciju programa.

Vidjećete ponuđene lokacije za snimanje sistemskih dokumenata programa i odlučiti gdje te dokumente snimiti,prihvatiti uslove licenciranja i dalje kliknuti na Next....Finsh

Deinstaliranje programa

Ulogujte se na vaš računar kao administrator. Pobrinite se da program koji želite da instalirate nije trenutno pokrenut.

Kliknite na “Start” dugme i izabertite stavku “All Programs”. Otvorite folder koji sadrži program koji želite da deinstalirate. U folderu potražite “Uninstall” fajl. Kada ga pronađete kliknite dvaput na njega kako bi započeli proces deinstalacije.

Ako ne postoji “Uninstall” fajl, u folderu programa potražite dokumentaciju sa specijalnim instrukcijama za deinstalaciju. Takođe, možete posetiti oficijelni sajt programa kako biste pronašli instrukcije za deinstalaciju.

Ako niste uspeli da pronađete instrukcije za deinstalaciju programa, kliknite na “Start” dugme. Zatim kliknite na “Control Panel” i izaberite stavku “Programs” i zatim “Programs and Features”. Izaberite program koji želite da deinstalirate i kliknite na “Uninstall”. Ako je potrebno ukucajte administratorsku lozinku.




Nastavna jedinica . Vježba:Instalacija i uklanjanje programa. Virusi i AV zaštita TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Virusi i antivirusna zaštita

Računarski virusi su programi napravljeni s namjerom stvaranja smetnji u radu i različitih oštećenja datoteka i organiziranih podataka na PC računalu. Trojanci pod maskom stiže putem e-maila, news grupe ili popularnih chat programa do lakovjernih i nedovoljno informiranih korisnika mreže,navodeći ih da ga pokrenu i instaliraju na računar..Zadatak trojanca je da pronalazi datoteke koje sadrže šifre potrebne za instaliranje na računar, server ili konektiranje na Internet i distribuira ih udaljenom hakeru. Crv je mali računarski program koji koristi računarsku mrežu i sigurnosne propuste.Najčešći način širenja crva je putem e-mail pošte i pri tome mjenja ili uništava podatke i programske kodove Antivirusni programi Anti-virus program se sastoji od nekoliko računarskih programa koji pokušavaju pronaći, spriječiti i ukloniti računarske viruse i ostali maliciozni softver (malware) Antivirusni program se sastoji iz dva dijela :

1. Aktivni dio programa koji sve vrijeme nadgleda korisnički računar 2. Baze podataka koja sadrži podatke o virusima

Antivirusni programi:

Kasperski antivirusni program Norton antivirusni program Ad-Aware Free Antivirus + Avast! Free Antivirus AVG Anti-Virus Free Avira Free Antivirus Comodo Internet Security Comodo Firewall Malwarebytes Anti-Malware Microsoft Security Essentials Panda Cloud Antivirus PC Tools AntiVirus Free ZoneAlarm Free Antivirus


http://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarski_program

http://bs.wikipedia.org/wiki/Virus_(ra%C4%8Dunarstvo)

http://bs.wikipedia.org/wiki/Softver

http://bs.wikipedia.org/wiki/Malware

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa korisničkim programima Notepad,WordPad,Paint i Kalkulatorom b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati pokrenuti programe i elemente programskih prozora

TOK ČASA

Uvodni dio časa:

Ponoviti pojam i vrste softvera.

Ponoviti ukjučivanje i isključivanje računara

pokretanje programa Centralni dio časa: Kalkulator Pokretanje programa:Start-All Programs-Accessories-Calculator

Iz menija Wiew se mogu birati opcije:

Standard (Standardni)

Scientific(Nauči)

Programmer(Programer)

Statistics(Statistički podaci)

Notepad

Pokretanje programa:Start-All Programs-Accessories-Notepad Elementi programskog prozora: 1.Traka menija 2.Naslovna traka 3.Dugme za minimiziranje 4.Dugme maksimajz(uvećanje) 5.Dugme za zatvaranje prozora (close) 6.Klizaž(skrol traka) 7. Okvir(rub)




Nastavna jedinica Korisnički programi Windows okružena:Kalkulator,Notepad,WordPad,Paint. TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








WordPad Pokretanje programa:Start-All Programs-Accessories-WordPad

Elementi programskog prozora:

Naslovna traka i(The title Bar).

Traka s padajućim menijem (The Menu Bar)

Standardna alatna traka (The Standard Menu Bar)

Statusna traka (The Status Bar) –

Paint Pokretanje programa:Start-All Programs-Accessories-Paint

Elementi programskog prozora:

Naslovna traka,traka menija,Tool Box ili kutija alatki za crtanje,osobine aktivnih alatki,radni prostor za izradu crteža,paleta boja.


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz rada u programima WordPad i Paint b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak u WordPadu i Paintu

TOK ČASA

Uvodni dio časa:

Ponoviti pojam i vrste softvera.

Ponoviti ukjučivanje i isključivanje računara

pokretanje programa Centralni dio časa: 1.Otvoriti program Calculator

1. Isprobati nekoliko računskih operacija 2. Pomjeriti programski prozor po radnoj površini 3. Minimizirati programski prozor

2.Otvoriti program Notepad

1. Podesiti margine ( File-Page Setup) 2. Podesiti font ( Format-Font-Arial 14) 3. Otkucati svoje ime i prezime 4. Snimiti dokument (File-Save As-Ime dokumenta –Save)

3.Otvoriti program WordPad

1. Podesiti font-Arial 14

2. Ispisati tekst: Ja sam učenk VI razreda

3. Snimiti dokument (Save As) 4. Izvršiti razna pdešavanja (View) 5. Unesti sliku 6. Snimiti promjene (Save)

4.Otvoriti program paint

1. Nacrtati nekoliko oblika(promjena linije ,unos boje) 2. Uključiti alatku za tekst( selektovati teks, promjena vrste i veličine slova) 3. Selektovati i rotirati 4. Snimiti dokument u JPG formatu





Nastavna jedinica . Vježba:Korisnički programi Windows okružena(WordPad , Paint) TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz prethodnog gradiva b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici treba da pokažu određeni nivo znanja iz prethodnog gradiva

TOK ČASA

Uvodni dio časa: o Ponoviti pojam podatak,informacija informatika,računarstvo o Hardver i jedinice hardvera o Softveri i podijela softvera o Vrste memorija o Vrste magistrala o Procesor

Centralni dio časa:

1. Uključivane i isključivanje računara 2. Dijelovi radnog ekrana 3. Rad sa prozorima

o Dijelovi prozora o Premještanje prozora o Promjena veličine prozora o Skrivanje prozora o Zatvaranje prozora

o Korištenje kombinacije tipki Alt + Tab. o Automatsko raspoređivanje prozora o Raspoređivanje prozora jedan uz drugi o Korišćenje funkcije Aero Flip 3D o Dijalozi

4.Osnovna podešavanja u Windowsu

o Promena pozadine (slike) o Zaštita ekrana o Podešavanje Taskbara(Traka zadataka) o Sistemska traka o Podešavanje miša o Podešavanje tastature

5.Instalacija i deinstalacija programa

6. Korisnički programi Windows okružena

o Kalkulator

o Notepad

o WordPad,

o Paint





Nastavna jedinica : Upotreba personalnog računara-sistematizacija gradiva TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa organizaciom podataka u računaru b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati ulogu Windows explorera i šta je folder ,datoteka i fajl.

TOK ČASA

Uvodni dio časa:

Šta je podatak

Šta je Hardver

Šta je softver Centralni dio časa: Organizacija podataka u računaru Da bi se podaci mogli efikasno pronalaziti i obrađivati, moraju se u računaru na prikladan način organizirano pohraniti Osnovne elemente organizacije podataka prikazuje slika 1.1. Vidi se da je organizacija podataka hijerarhijska. Najviši nivo predstavlja baza podataka, a niži elementi su: datoteteka, slog, polje, znak i bit, kao dio zapisa znaka u reprezentaciji koju razumije računar.

Windows Explorer

Bilo koji operativni sistem treba da omogući jednostavno organizovanje i pretraživanje podataka na

računaru. Kod Windows-a to obavlja Windows Explorer, ili samo Explorer, kako se češće naziva. On

omogućava da činite baš to što mu ime kaže da istražujete svoj računar.

Da bi radili sa explorerom trebamo prihvatiti hijerarhijski model i definisati dva pojma folder i file.



Nastavna oblast: : Rad sa podacima

Nastavna jedinica Organizacija podataka u računaru.Windows Explorer TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Prozor Explorera je podjeljenpo vertikali u dva dijela. U lijevom se nalazi hijerahijska struktura podataka. predstavljena folderima, a u desnom sadržaj trenutno aktivnog foldera. Desni prozor je podjeljen na kolone koje dodatno opisuju datoteke unutar foldera tako da sem imena (Name) možemo da saznamo koliko su veliki (Size), vrstu (Type), datum posljednje izmjene podataka podataka unutar datoteke (Modified) .Na dnu prozora nalazi se Statusna linija koja prikazuje koliko objekata (fajlova i foldera) sadrži selektovani folder (Object(s)) i koliko je slobodnog prostora na disku kome pripada selektovani folder (Disk free space)

Datoteka je skup organizovanih podataka pod jednim imenom Datoteka, fajl (file) predstavlja osnovnu organizacionu cjelinu, u koju smještamo podatke. Fajl (file) znači papir, dokument unutar fascikle

Pod podacima se smatraju sve vrste dokumentata, aplikacija i programa, koje računar može da prihvati i zapamti. Fajl je jednoznačno određen sadržajem, imenom i lokacijom

Ime fajla daje kreator i ono treba da asocira na sadržaj fajla.

Ime fajla obično ima i produžetak (ekstenziju) od tri slova koji ukazuje na tip (ili vrstu) fajla.

Na primer:

Ugovor1.doc – tekstualni fajl

Odeljenje-ekskurzija.jpg – fotografija

Auto Škola.mdb Superstar.mp3 - - baza podataka Folder predstavlja veću logičku cjelinu u koju se smještaju fajlovi. Ranije su ove cjeline bile

poznate pod imenom direktorij, a sad je termin direktorij zamjenjen sa terminom fascikla ili

omotnica, sa istim značenjem.

Folder je kreirani memorijski prostor u kome se nalaze drugi podfolderi, subfolderi i

fajlovi.

Ovakva organizacija podataka poznata je kao organizacija podataka u obliku stabla.


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kreiranjem foldera , podfoldra i datoteka b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati kreirati , kopirati, premještati i preimenovati foldere

TOK ČASA

Uvodni dio časa:

Šta je datoteka

Šta je folder Centralni dio časa:

Rad sa folderima

Windows Explorer je aplikacijski program, uključen u Windows operacijski sustav, a osnovna svrha mu je rad sa mapama i datotekama. Windows Explorer možete otvoriti na dva načina: Zadatak 1: Pregledavanje foldera Program Files

1. Ako Windows Explorer nije trenutno otvoren, otvorite ga. 2. U lijevom potprozoru pritisnite na ikonu C: uređaja. 3. U desnom potprozoru, pomoću klizača pomičite sadržaj tako dugo dok na ugledate

Program Files. Dva puta kliknite na njega 4.




Nastavna jedinica Rad sa folderima i datotekama-kreiranje foldera i podfoldera(promjena imena,premještanja ,brisanja) TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Zadatak 2: Kreiranje dviju novih mapa (foldera)

1. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a pritisnite na C: uređaj.

2. Odaberite File | New | Folder. Na dnu desnog potprozora će se prikazati nova mapa. Nova mapa će automatski dobiti ime New Folder.

3. Unesite ime za vašu novu mapu. Na primjer, ako su vaši incijali NB, tada ju nazovite NB_mapa_1.

4. Ponovite korake 1. 2. i 3. Drugu mapu nazovite NB_mapa_2.

Zadatak 3: Kreiranje podmape (podfoldera)

1. U desnom potprozoru Windows Explorer-a, kliknite dva puta na prvu mapu koju ste kreirali u Zadatku 2: NB_mapa_1.

2. Odaberite File | New | Folder. Windows će prikazati novu podmapu. 3. Upišite ime vaše nove mape, npr NB_podmapa_1.

Zadatak 2: Kreiranje dviju novih mapa (foldera)

5. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a pritisnite na C: uređaj.

6. Odaberite File | New | Folder. Na dnu desnog potprozora će se prikazati nova mapa. Nova mapa će automatski dobiti ime New Folder.

7. Unesite ime za vašu novu mapu. Na primjer, ako su vaši incijali NB, tada ju nazovite NB_mapa_1.

8. Ponovite korake 1. 2. i 3. Drugu mapu nazovite NB_mapa_2.

Zadatak 3: Kreiranje podmape (podfoldera)

4. U desnom potprozoru Windows Explorer-a, kliknite dva puta na prvu mapu koju ste kreirali u Zadatku 2: NB_mapa_1.

5. Odaberite File | New | Folder. Windows će prikazati novu podmapu. 6. Upišite ime vaše nove mape, npr NB_podmapa_1.

1. Pritisnite na Yes kako bi potvrdili vašu namjeru da obrišete mapu. Mapa je sada obrisana, kao i sve podmape i datoteke koje je eventualno sadržavala. Sve se to sad nalazi u Recycle Bin-u.

Zadatak 6: Povrat datoteka iz obrisane mape

1. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, pomaknite njegov sadržaj pomoću klizača, tako da Recycle Bin bude vidljiv. Pritisnite na njega. Windows Explorer će prikazati sadržaj Recycle Bin-a u desnom potprozoru.

2. Odaberite Edit | Undo Delete kako bi povratili datoteke i mape koje je sadržavao. Završni dio Ponoviti nastavnu jedinicu


TOK ČASA

Uvodni dio časa:

Ponoviti kreiranje foldera i podfoldera Centralni dio časa: Rad sa datotekama

Zadatak 7: Kreiranje tekstualne datoteke 1. Odaberite Start | Programs | Accessories | Notepad. Pojavit će se prazan prozor

Notepad-a na vašem ekranu, spreman za prihvat teksta. 2. Upišite sljedeći tekst: Ovo je samo proba.

Sada ste kreirali datoteku, i unjeli sadržaj u nju. Međutim, vaša datoteka nije spremljena na disk, ona postoji samo u RAM memoriji računala. Zadatak 8: Imenovanje i spremanje datoteke

1. Odaberite File | Save kako bi vam se prikazao Save As dijaloški okvir. U ovom dijaloškom okviru, Windows vas pita sljedeće:

o Na koji uređaj želite spremiti vašu datoteku? o U koju mapu želite spremiti vašu datoteku? o Koje ime želite dati vašoj novoj datoteci?

2. Pritisnite na strelicu desno od Save in drop-down liste. Mičite se po listi tako dugo dok ne nađete C: ikonu. Pritisnite na nju.




Nastavna jedinica Rad sa folderima i datotekama-kreiranje foldera i podfoldera(promjena imena,premještanja ,brisanja) TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

i) obrada b) frontalni a)monološka j) tekst

k) utvrđivanje b)grupni b) dijaloška b) slike

l) vježbanje c)individualni c)demonstrativna c) modeli

m) sistematizacija d)rad u parovima d)tekst d) projekcije

n) e) e)kombinovana e) udžbenik

o) f) f)istraživačka f) računar

p) g) g) g)projektor

1. Save As dijaloški okvir sada prikazuje listu mapa na vašem C: uređaju. 2. Nađite mapu koju ste preimenovali u Zadatku 4. Dva puta kliknite na nju.

Sada ste odredili uređaj i mapu u kojima želite spremiti vašu datoteku. Preostalo vam je samo dati ime datoteci.

3. Kliknite u polje File name, izbrišite tekst koji se eventualno pojavio, i upišite ime vaše nove datoteke, npr. NB_nova_datoteka. Kada ste gotovi, pritisnite na Save.

4.Kliknite u polje File name, izbrišite tekst koji se eventualno pojavio, i upišite ime vaše nove datoteke, npr. NB_nova_datoteka. Kada ste gotovi, pritisnite na Save.

Windows automatski dodaje ekstenziju od tri slova .txt na kraj imena svih tekstualnih datoteki, koje je kreirala Notepad aplikacija. Pritisnite na gumb za zatvaranje na Notepad-ovom prozoru, i zatvorite ga. Zadatak 9: Mijenjanje imena datoteke

1. Pomoću Windows Explorer-a otvorite mapu koja sadrži datoteku spremljenu u Zadatku 8. 2. Desnim gumbom miša kliknite na datoteku, da bi se prikazao pop-up izbornik. 3. Odaberite Rename 4. Upišite novo ime datoteke, npr. NB_preimenovana_datoteka. Nemojte mijenjati ili brisati

ekstenziju .txt. Ovime ste dali novo ime vašoj datoteci.

Zadatak 10: Brisanje datoteke 1. Pomoću Windows Explorer-a prikažite datoteku koju ste preimenovali u Zadatku 9, i

kliknite desnim gumbom miša na nju. 2. Iz pop-up izbornika odaberite Delete naredbu. 3. Pritisnite na Yes kako bi potvrdili vašu namjeru da prebacite datoteku u Recycle Bin.

Druga mogućnost je da kliknete jedanput na datoteku da se označi, i onda pritisnete na gumb Delete koji se nalazi na alatnoj traci Windows Explorer-a.

Zadatak 11: Povrat obrisane datoteke 1. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, pomaknite njegov sadržaj pomoću klizača, tako

da Recycle Bin bude vidljiv. Pritisnite na njega. Windows Explorer će prikazati sadržaj Recycle Bin-a u desnom potprozoru.

2. Pritisnite na datoteku, da bi je označili, i onda odaberite File | Restore. Windows-ov međuspremnik (clipboard)

Međuspremnik je privremeni spremnik u koji se mogu kopirati mape i datoteke, kako bi se kasnije opet prebacili na neko drugo mjesto

Zadatak 12: Kopiranje mape 1. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, pritisnite na mapu koju ste preimenovali

u Zadatku 4. 2. Odaberite Edit | Copy 3. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, pomaknite njegov sadržaj pomoću

klizača, tako da mapa share bude vidljiva. Pritisnite na nju, da se u desnom potprozoru prikaže njezin sadržaj.

4. Odaberite Edit | Paste. Ovime je kopija vaše mape smještena u mapu share. Drugi način, na koji možete kopirati mapu je, da nakon odabira mape u točki 1. pritisnite na gumb Copy To na alatnoj traci Windows Explorer-a, i u otvorenom dijaloškom okviru odaberete mapu u koju ćete ju kopirati. Završni dio Ponoviti nastavnu jedinicu


TOK ČASA

Uvodni dio časa:

Ponoviti kreiranje foldera i podfoldera

Ponoviti kopiranja i premještanja datoteka Centralni dio časa: Zadatak 13: Premještanje mape

1. U desnom potprozoru Windows Explorer-a, prikažite mapu koju ste kopirali u mapu share u Zadatku 12. Pritisnite na nju da se označi.

2. Odaberite Edit | Cut 3. U lijevom potprozoru pronađite mapu Documents and Settings, i kliknite dva puta na nju

da se otvori. 4. U lijevom potprozoru pronađite mapu student, i kliknite dva puta na nju da se otvori. 5. Odaberite Edit | Paste.

Ovime se vaša mapa premjestila iz mape share u mapu student. Drugi način, na koji možete premjestiti mapu je, da nakon odabira mape u točki 1. pritisnite na gumb Move To na alatnoj traci Windows Explorer-

a, i u otvorenom dijaloškom okviru odaberete mapu u koju ćete ju premjestiti. Zadatak 14: Kopiranje datoteke

1. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, prikažite mapu u kojoj se nalazi datoteka kreirana u Zadatku 7. Dva puta kliknite na nju da se njezin sadržaj prikaže u desnom potprozoru. Pritisnite na datoteku da se označi.

2. Odaberite Edit | Copy. 3. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, pomaknite njegov sadržaj pomoću klizača, tako da

mapa share bude vidljiva. Pritisnite na nju, da se u desnom potprozoru prikaže njezin sadržaj. 4. Odaberite Edit | Paste.

Ovime je kopija vaše datoteke smještena u mapu share. Drugi način, na koji možete kopirati datoteku je, da nakon odabira datoteke u točki 1. pritisnite na gumb Copy To na alatnoj traci Windows Explorer-a, i u otvorenom dijaloškom okviru odaberete mapu u koju ćete ju kopirati

Zadatak 15: Premještanje datoteke 1. U desnom potprozoru Windows Explorer-a, prikažite datoteku koju ste kopirali u mapu share

u Zadatku 14. Pritisnite na nju da se označi. 2. Odaberite Edit | Cut. 3. U lijevom potprozoru pronađite mapu Documents and Settings, i kliknite dva puta na nju da se

otvori. 4. U lijevom potprozoru pronađite mapu student, i kliknite dva puta na nju da se otvori. 5. Odaberite Edit | Paste.

Ovime se vaša datoteka premjestila iz mape share u mapu student. Drugi način, na koji možete premjestiti datoteku je, da nakon odabira datoteke u točki 1. pritisnite na gumb Move To na alatnoj traci Windows Explorer-a, i u otvorenom dijaloškom okviru odaberete mapu u koju ćete ju premjestiti.




Nastavna jedinica Rad sa folderima i datotekama ( kopiranja,premještanja,kompresija ) TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Rad sa više datoteki od jednom

Windows Explorer omogućava jednostavno kopiranje i premješanje više datoteki u jednoj operaciji. Taj postupak se može izvesti samo kada:

Datoteke koje želite kopirati ili premjestiti se trenutno nalaze u istoj mapi. Mjesto na koje ih želite kopirati ili premjestiti je također jedna mapa.

Postoje dva načina na koji to možete izvesti:

Ako su imena datoteki susjedne, tada 1. Kliknite na prvu datoteku 2. Pritisnite i držite tipku SHIFT 3. Kliknite na zadnju datoteku.

Sve datoteke, prva, zadnja i sve između, su sada označene, pa ih sada možete kopirati ili premjestiti u jednoj operaciji.

Ako imena datoteki nisu susjedne, tada 1. Kliknite na prvu datoteku 2. Pritisnite i držite tipku CTRL 3. Kliknite na odabrane datoteke, jednu po jednu, da se

označe. Ponovo, sve su datoteke sada označene, pa ih sada možete kopirati ili premjestiti u jednoj operaciji. Isprobati gornje operacije na mapi Program Files.

Kompresija datoteka

Zadatak 16: Spremanje direktorija u ZIP datoteku Ponekad je potrebno na Internetu ostaviti više datoteka koje su logički povezane (npr. nekoliko Word dokumenata na istu temu). Da korisnici ne bi trebali "skidati" jednu po jednu datoteku, potrebno ih je pripremiti u tzv. ZIP arhivu. Na taj način se može i smanjiti veličina mnogih (npr. Wordovih) datoteka! Recimo da želimo omogućiti korisnicima da "skinu" Word i Excel datoteke (ako ih nemate, odaberite ili kreirajte bilo koje (dvije ili tri) Word/Excel datoteke).

1. Kreirajte na disku direktorij; nazovite ga npr. datoteke 2. U novi direktorij kopirajte datoteke koje želite staviti na Internet.

Zbog ograničenja na Studentu, pripazite da ukupna veličina datoteka ne bude više od 500kB.

3. U stablu direktorija (u Windows Exploreru) kliknite desni gumb miša na direktorij datoteke i izaberite WinZip | Add to datoteke.zip ili nešto slično (razlikuje se, ovisno o postavkama računala)

4. U direktoriju koji sadrži direktorij datoteke pojavit će se datoteka datoteke.zip - to je ZIP arhiva koja sadrži sve datoteke koje ste stavili u direktorij datoteke. Njen sadržaj možete vidjeti dvostrukim klikom na datoteke.zip.

Zadatak 17: Čitanje ZIP datoteka Datoteku datoteke.zip premjestite u neki direktorij (npr. u C:\Temp). Kliknite na nju desnim gumbom miša i izaberite WinZip | Extract to folder C:\Temp\datoteke. Računalo će kreirati poddirektorij datoteke i u njega smjestiti kopije svih datoteka koje ste u prethodnom zadatku pospremili u arhivu. U ZIP arhivi se nalaze kopije datoteka, što znači da proces komprimiranja (i, eventualno, dekomprimiranja) treba ponoviti svaki put kad promijenite sadržaj datoteka!

Završni dio Ponoviti nastavnu jedinicu

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz rada sa pogacima b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak iz rada sa folgerima

TOK ČASA

Uvodni dio časa:

Šta je datoteka

Šta je folder

Kreirane i rad sa folderma

kreiranje i rad sa datotekama Centralni dio časa: Zadatak: Kreirati folder prema šemisa diska- C

ŠKOLA NAUKA FIZIKA MATEMATIKA UPRAVA DIREKTOR

PEDAGOG

1.Napisati tekst u Wordu a zatim ga pod imenom Tekst kopirati u folder DIREKTOR 2. Sa CD dokument Razlomak kopirati u folder MATEMATIKA 3. Premjestiti folder PEDAGOG u folder NAUKA 4. Napisati rad u Excelu i snimiti ga u folder FIZIKA 5.Promjeniti ime folderu DIrektor u PSIHOLOG





Nastavna jedinica Rad sa podacima- sistematizacija TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa programom za obradu teksta-MS Word b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati pokrenuti program i elemente programskog prozora


Ponoviti podijelu softvera

Nabrojati sistemske softvere

Nabrojati aplikativne softvere Centralni dio časa: Word je program za obradu teksta koji se dobija u sklopu programskog paketa za uredsko (kancelarijsko) poslovanje Microsoft Office-a.Word će Vam omogućiti potpunu poslovnu korespondenciju, kao i izradu i prelom jednostavnijih pisanih formi. Kad ovladate tehnikama zastupljenim u Word-u, uz malo truda moći ćete da koristite i druge dijelove Office paketa.

Start Word-a: pokretanje aplikacije za unos teksta

Word se starta : Start/All Programs/Mirosoft Office / Mirosoft Office Word 2007 ili klikom na ikonu Word.

Element Word prozora



Nastavna oblast: : Obrada teksta

Nastavna jedinica Pokretanje ,funkcija, izgled i elementi prozora MS Word-a TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Linija programa (Document-Microsoft Word i tri dugmeta)

Linija alata za brzi pristup

OFFICE dugme i meni- OFFICE BUTTON

Traka-RIBBON

Linijar-RULER

Skrol traka

SCROLL BAR

Radni prostor

Statusna linija STATUS BAR

Uvećanje i umanjenje –ZOOM IN i ZOOM OUT

Dugmad za prikaz dokumenata VIEW DOCUMENT

Promjena aktivnog prozora- SWITCH WINDOWS


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa izborom fonta i tehnikama kopiranja i isjecanja b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati izabrati font ,izvršiti formatiranje teksta i primtehiti tehnike kopiranja i isjecanja


Ponoviti elemente programskog prozora MS Word

Centralni dio časa: Na ribon traci nalazi se kartica Home i grupa alatki Font za oblikovanje znakova(izbor fonta , veličina,podebljanje, italik,podvučeno,boja ...)

-Podešavanje fonta (Font, Font style,Size)

Paragraf je dio teksta ograničen sa pritiskom tipke enter. Pritiskom na tipku ENTER na tastaturi pojavljuje se znak koji ograničava paragraf /PARAGRAPH/. je panel na vrhu dokumenta. Parametri uređenja paragrafa

Poravnanje /ALLIGNMET/; Uvlačenje /INDENTATION/; Razmak izeđu paragrafa /SPACING BEFORE/AFTER/; Komande /COMMANDS/




Nastavna jedinica Izbor i naglašavanje pisma.Selekcija , korigovanje i poravnaje teksta. Tehnika Copy-Cut-Paste TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada c) frontalni a)monološka a)tekst







Poravnanje teksta

Premještanje i kopiranje teksta Tekst koji želimo premjestiti/kopirati potrebno je najprije označiti.Naredbe koje se koriste prilikom premještanja/kopiranja nalaze na kartici Polazno (Home) u grupi Međuspremnik(Clipboard). Nakon što smo tekst označili, odaberemo naredbu Izreži (Cut). • Tekst će biti privremeno spremljen u Međuspremnik (Clipboard). • Premjestimo pokazivač miša na mjesto kamo želimo tekst premjestiti i odaberemo naredbu Zalijepi (Paste). Tekst će biti premješten.

• Kad tekst premještamo unutar istog dokumenta na maloj udaljenosti, korisno je upotrijebiti tehniku “povuci i ispusti” (“drag-and-drop”).

• Označimo tekst i mišem ga odvučemo na odgovarajuće mjesto.

Kopiranje teksta • Označimo tekst i odaberemo naredbu Kopiraj (Copy). • Premjestimo pokazivač miša na mjesto kamo želimo tekst kopirati i

odaberemo naredbu Zalijepi (Paste). • Kopiranje tehnikom “povuci i ispusti” (“drag-and-drop”) slično je

premještanju, samo što prije povlačenja miša pritisnemo i držimo tipku CTRL.

• Kad naredbom Zalijepi (Paste) kopiramo odabrani tekst ispod teksta pojavi se dugme Mogućnosti lijepljenja (Paste Options). • Pomoću strelice dugmeta otvorimo meni i izaberemo potrebnu opciju. Unos i brisanje teksta • Za brisanje znakova koristimo tipke na tastaturi: Backspace i Delete. • Da bismo poništili unos, neku naredbu ili oblikovanje koristimo alate: –Poništi – poništava zadnju radnju –Ponovi – ponavlja zadnju radnju Alati Poništi i Ponovi nalaze se na Alatnoj traci za brzi pristup (Quick Access Toolbar).


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz rada na tekstu b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak iz obrade teksta


Font i podešavane fonta

Paragraf

Kopiranja

Isjecanje i brisanje tekstateksta Centralni dio časa: 1.Podijeliti učenicima zadatak 2.Ispisati tekst 3.Izvršiti obradu teksta ,poravnaje,paragraf,premještanje teksta,kopiranje Zadatak

Microsoft Office Microsoft Office je programski paket namijenjen uredskoj obradi podataka razvijenih od strane Microsofta za operativne sistave Microsoft Windows te Apple Mac OS i OS X. Office Microsoft Word

Program namijenjen obradi teksta. Omogućuje pisanje i oblikovanje teksta: oblikovanje stila i veličine fonta, dodavanje tablica, slika, grafikona i ostalih dokumenata iz drugih Office programa Microsoft PowerPoint

Program namijenjen izradi prezentacija. koristi se kao pomoćno sredstvo u predavanjima i predstavljanjima nekih problema, proizvoda, usluga... Microsoft Excel

Program namijenjen za izradu tabličnih proračuna. Uglavnom služi za rješavanje problema matematičkog tipa (troškovnici, računi). Računa uz pomoć tablica koje mogu sadržavat veliki broj polja

Izgled dokumenta nakon obrade teksta

Microsoft Office Microsoft Office je programski paket namijenjen uredskoj obradi podataka razvijenih od strane Microsofta za operativne sisteme Microsoft Windows te Apple Mac OS i OS X Microsoft Word

Program namijenjen obradi teksta. Omogućuje pisanje i oblikovanje teksta: oblikovanje stila i veličine fonta, dodavanje tablica, slika, grafikona i ostalih dokumenata iz drugih Office programa

Microsoft Excel

Program namijenjen za izradu tabličnih proračuna. Uglavnom služi za rješavanje problema matematičkog tipa (troškovnici, računi). Računa uz pomoć tablica koje mogu sadržavat veliki broj polja

Microsoft Word WindowsWindows

Završni dio : Ponoviti vježbu i skrenuti pažnju na eventualne greške




Nastavna jedinica Vježba:Izbor i naglašavanje pisma.Selektovanje , korigovanje i poravnanje teksta,tehnika Copy/Cut/Paste TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada d) frontalni a)monološka a)tekst







http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Programski_paket&action=edit&redlink=1

http://sh.wikipedia.org/wiki/Microsoft

http://sh.wikipedia.org/wiki/Operativni_sistem

http://sh.wikipedia.org/wiki/Microsoft_Windows

http://sh.wikipedia.org/wiki/Apple_Inc.

http://sh.wikipedia.org/wiki/Mac_OS

http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=OS_X&action=edit&redlink=1

http://sh.wikipedia.org/wiki/Microsoft_Word

http://sh.wikipedia.org/wiki/Microsoft_PowerPoint

http://sh.wikipedia.org/wiki/Microsoft_Excel

http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Programski_paket&action=edit&redlink=1

http://sh.wikipedia.org/wiki/Microsoft

http://sh.wikipedia.org/wiki/Operativni_sistem


http://sh.wikipedia.org/wiki/Apple_Inc.

http://sh.wikipedia.org/wiki/Mac_OS

http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=OS_X&action=edit&redlink=1


http://sh.wikipedia.org/wiki/Microsoft_Excel




Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa nabrajanjima,unosom simbola i specijalnih znakova, kreiranje zaglavlja i podnožja u Wordu b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati:Učenici će znati unositi simbole,specijalne znakove,nabrajati,kreirati zag. i podnožje

TOK ČASA Uvodni dio časa: -Ponoviti elemente programskog prozora

MS Word Centralni dio časa: Kreiranje lista tokom unosa Ovo je naj jednostavniji način kreiranja lista budući da Word ima ugrađena pravila samooblikovanja koja određene znakove (-, *, broj s točkom) na počeku odlomka prepoznaju kao početak liste i ostatak unosa, nakon pritiska tipke Enter, automatski kreiraju kao listu. Kreiranje lista pomoću dugmeta Bullets i Numbering Novi oblici grafičkih oznaka i brojeva

Grafička oznaka mijenja se odabirom neke druge oznake iz dijaloškog okvira Bullet Library. Ukoliko tu nema oznake koju tražite odaberite Define New Bullet… Oblik broja mijenja se odabirom nekog od ponuđenih iz dijaloškog okvira Numbering Library. Odabirom Define New NumberFormat… mogu se nadi i dodatni oblici brojeva.




Nastavna jedinica Tačke za nabrajanje,simboli i specijalni znaci,zaglavlje i podnožje , prelom dokumenta TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada e) frontalni a)monološka a)tekst







Liste sa više nivoa

Simbolli

Postupak unošenje simbola

Postaviti točku umetanja na mjesto gdje želimo umetnuti simbol

Izbornik Umetni (Insert) -grupa Simboli -dugme Simbol

Ukoliko simbol nije prikazan u malom prozoru - Više simbola

Zaglavlje i podnožje (Header&Footer) - prostor unutar gornje i donje margine namijenjen upisu podatka koji se prikazuju na svim stranicama dokumenta npr. brojevi stranica, naziv poglavlja, ime autora, itd.

Insert –Header i Footer Prelom stranice

Ribon traka-kartica Page Layout


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni:Provjera usvojenog znanja iz kreirnja zaglavlja i podnožja,nabrajanja i simbola b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak iz obrade teksta

TOK ČASA

Uvodni dio časa: -Ponoviti elemente programskog prozora MS Word

-Ponoviti kreiranje lista,simbole,zaglavlje i podnožje

Centralni dio časa: Kreiranje lista tokom unosa

α+β+γ+δ=360°

Završni dio :Ponoviti vježbu i skrenuti pažnju na eventualne greške.




Nastavna jedinica Vježba: Tačke za nabrajanje,simboli i specijalni znaci,zaglavlje i podnožje i prelom dokumenta TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada f) frontalni a)monološka a)tekst







Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa snimanjem,otvaranjem i štampanjem dokumenta b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati snimiti , otvoriti i štampati dokument

TOK ČASA

Uvodni dio časa: -Ponoviti elemente programskog prozora MS Word -Ponoviti kreiranje lista,simbole,zaglavlje i podnožje

Centralni dio časa: Snimanje dokumenta na disk Kad počnemo s unosom dokumenta treba odmah pristupiti upisu: Office button/Save As u polju Save in biramo mesto u fajl sistemu gde će biti upisan dokument, u polju File name upišemo naziv dokumenta a u polju Save as type izaberemo Word document(*.docx). Upis potvrdimo pritiskom dugmeta Save. Čuvanje dokumenta pod drugim imenom Želimo li već sačuvan dokument ponovo sačuvati pod drugim imenom ili u drugi folder, pokrenut ćemo naredbu => Save as Pokretanjem ove naredbe pojavljuje se isti dijaloški okvir Save as. U njemu odredimo promjene koje želimo, promijenimo folder, ime ili format dokumenta i kliknemo na dugme Save. Otvaranje postojećeg dokumenta Office button/Open u polju Look in nañemo mesto gde se dokument nalazi. Pritisnemo na Open. Ukoliko se ne radi o Word dokumentu u polju Files of type definišemo vrstu zapisa.




Nastavna jedinica Snimanje dokumenta,otvaranje dokumenta,rad i izmjena dokumenta. Pregled prije štampanja i štampanje dokumenta TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada g) frontalni a)monološka a)tekst







Otvaranje novog dokumenta Office / New

Štampanje dokumenta

Office button/Print/Print Preview (proveravamo kako će izgledati štampa). Word 2007 omogućava da vršimo izmene u ovoj opciji bez vraćanja u dokument. Zumiranje možemo vršiti do 500% a za vizuelni izgled možemo prikazati do 40 strana odjednom, iz Print Preview izlazimo s Close. Dokument štampamo sa Office button/Print u opciji Printer biramo naziv printera na kome ćemo odštampati dokument, da bi podesili štampanje pritisnemo na Properties/Layout/Orientation – odreñujemo orijentaciju papira. U polju Paper source odreñujemo način ulaganja papira u štampač (Auto Select), Advanced podešavamo kvalitet štampe, OK, Page range (All, tekuća strana ili koje strane), u opciji Copies unosimo Number of copies broj kopija), u polju Print možemo selektovati jednu od tri mogućnosti – All pages in range (štampa svih strana), Odd pages (štampa samo neparnih strana) i Even pages (štampa samo parnih strana), ako pritisnemo na Options, potvrdimo Allow A4/Letter paper resizing (automatsko podešavanje dokumenta prema veličini papira), u opciji Options for Duplex Printing podešavamo štampu dokumenta s obe strane.


Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz kreirnja zaglavlja i podnožja,nabrajanja, simboli i obrada teksta b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak

TOK ČASA

Uvodni dio časa: -Ponoviti snimanje dokumenta,otvaranje dokumenta i izmjene na dokumentu Centralni dio časa:

Uraditi u Wordu dokumentu prema zadatom primjeru Snimiti dokument u My Documentu pod imenom Informatika Otvorit dokument

Dokument

Završni dio Ponoviti vježbu i skrenuti pažnju na eventualne greške.




Nastavna jedinica Vježba:Tačke za nabrajanje,simboli i specijalni znaci,zaglavlje ,podnožje i obrada dokumenta TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada h) frontalni a)monološka a)tekst







Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz snimanja,otvaranja i štampanja dokumenta b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak

TOK ČASA

Uvodni dio časa: -Ponoviti snimanje dokumenta,otvaranje dokumenta i,izmjene na dokumentu,pregled prije štampana i

štampanje dokumenta Centralni dio časa:

Uraditi u Wordu dokumentu prema zadatom primjeru Snimiti dokument u My Documentu pod imenom Informatika Otvorit dokument Pregled prije štampanja Štampanje dokumenta

Dokument

Programski jezik C++

Za razliku od C-a, programski jezik C++ je objektno orijentirani programski jezik. Zamisao objektnog programiranja je da se složeni zadatak razdijeli na manje dijelove koji se onda mogu međusobno neovisno rješavati. Jezik je nastao osamdesetih godina 20.tog stoljeća kao naprednija verzija C-a. Postoji više verzija prevoditelja (kompajlera) za C++, a najpoznatiji su: Dev C++; Microsoft Visual C++ i Borland C++ Builder.

Tipovi podataka Računaru je važno s kakvim podacima radi. Ovisno o vrsti razlikujemo:

Cjelobrojne tipovi podataka (int) Realne tipovi podataka (obične (float) i dvostruke preciznosti(double)) Znakovne tipovi podataka (char i string) Korisničke definirane tipove (strukture)





Nastavna jedinica : Vježba: Izrada i štampanje dokumenta TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada i) frontalni a)monološka a)tekst







Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz kreirnja zaglavlja i podnožja,nabrajanja, simboli i obrada teksta ,snimanje i štampanje dokumenta b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak



Paragraf

Kopiranja

Isjecanje i brisanje tekstateksta

Ponoviti kreiranje lista,simbole,zaglavlje i pognožje

Ponoviti snimanje dokumenta,otvaranje dokumenta i štampanje dokumenta Centralni dio časa:

Uraditi u Wordu dokumentu prema zadatom primjeru Snimiti dokument u My Documentu pod imenom Informatika Otvorit dokument Pregled prije štampanja Dokument





Nastavna jedinica : Obrada teksta -sistematizacija TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa nastankom ,pojmom i pristupom Internetu, Internet i Web servisima b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati šta je Internet,nastanak i Internet i Web servise

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Šta je računar ,hardver , softver

Centralni dio časa: Nastanak,pojam i pistup internetu Internet (engl. INTERnational NETwork) predstavlja svjetski fenomen razmjene informacija ili kako ga još nazivaju „mreža nad mrežama“. Sam početak Interneta, datira iz 60-tih godina u SAD, kada je uspostavljen sa ciljem da se poveže više udaljenih računara i uređaja putem telefonskih linija. Projekat koji je započet 1969. god., pod nazivom ARPA, predviđao je povezivanje svih bitnijih vojnih, vladinih i naučnih institucija u SAD-u, u cilju jačanja odbrambene moći. Realizacija projekta u potpunosti je završena 1973 god., kada je nastala prva računarska mreža, pod nazivom ARPAnet. Poslije toga, prva javna mreža počinje sa radom između dva računarska centra Yale i City 1981 god. Od tada, pa do danas, ta mreža proširila se na sve kontinente svijeta. Da bi vaš računar pristupio Internetu, potrebno je da se prvo poveže sa računarom – serverom Internet provajdera(ISP) (kao što su MTEL, INECCO, BLIC, ELTA itd.), najčešće preko vaše telefonske linije, a pomoću modema. Provajder je na sličan način (ali bržom vezom) povezan sa svojim provajderom i ta se hijerarhija proteže naviše. Hijerarhija se završava na nekoliko velikih svijetskih provajdera, povezanim moćnim vezama. Internet nema vlasnika. Šta je Internet

† Najveći telekomunikacijski sistem otkad postoji ljudska vrsta

† Sastoji se od: „ Servera, „ Routera, „ Klijenata i „ Konekcija

† Obuhvata akademske, korporacijske, državne mreže i komercijalne ISP

Web servisi Internet je “mreža svih mreža”, koja pruža različite usluge, tj. servise svojim korisnicima (pretraživanja web stranica, slanja i primanja elektronske pošte, slušanja audio i video sadržaja, prenosa velikih fajlova, itd.). WWW (World Wide Web) je jedan od servisa, tj. najpopularniji servis Interneta. On omogućava pregledanje web stranica sa tekstovima, slikama, animacijama, itd. Web stranice su međusobno povezane, vezama zvanim hipervezama (linkovima) koji podržavaju, tzv. HTTP protokol, za razmjenu informacija (HTTP je protokol koji pretvara jezik za kreiranje web stranice u grafičku prezentaciju stranice u web pregledniku). WWW se definiše i kao skup mrežnih resursa, dostupnih svima. Pronalaženje određenog resursa se ostvaruje unošenjem adrese (web adrese) u program za pregledanje web stranica (web preglednik).



Nastavna oblast: Osnovni intenet servisi

Nastavna jedinica : Internet –pojam,nastanak i pristup internetu. Internet servisi,Web servisi ,pretraživanje podataka TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada b)frontalni a)monološka a)tekst







Struktura web adrese Web adresa se upisuje u adresno polje Internet Explorera (ili nekog drugo programa za pregledanje web stranica – kao što je Mozilla Firefox, Google Chrome, itd.) i označava lokaciju web stranice na Internetu. Kad upišete adresu kliknite mišem na dugme Go ili samo pritisnite Enter na tastaturi. Ukoliko ste ispravno unijeli adresu, otvoriće vam se željena web stranica. Neki primjeri Web adresa su: www.inecco.net Internet provajder INECCO www.lanaco.com Preduzeće LANACO www.nezavisne.com Internet izdanje Nezavisnih novina www.microsoft.com Microsoft korporacija Web adresu morate tačno upisati da biste dobili željenu stranicu na Internetu. Oznaka http:// ispred upisane adrese, predstavlja protokol preko kog se stranice prenose sa nekog računara iz svijeta i prikazuju u vašem programu (Internet Explorer-u, Mozilla Firefox-u ili sl.) na vašem računaru (nije obavezno da se unese ručno).

Web preglednici Programi kojima se pregledaju web stranice, nazivaju se web preglednici. Najpoznatiji su: Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome, Opera... Internet Explorer je jedan od najkorišćenijih web preglednika danas u svijetu. Naravno prije pokretanja Internet Explorera (IE) potrebno je uspostaviti konekciju između računara i Internet provajdera. Pokretanje IE-a vrši se na više načina: jedan je da kliknete dva puta na ikonicu IE na desktopu, drugi je da kliknete na dugme Start - Programs i na izborniku odaberete opciju Internet Explorer ili klikom na ikonicu na liniji zadataka. Na sljedećoj slici, prikazane su alatke koje možete vidjeti u prozoru Internet Explorer-a, a koje imaju sljedeće značenje:

Naslovna linija

Tablovi (kartice) Adresna linija Komande

Izgled prozora Internet Explorer-a verzije 8

Mozilla Firefox 4.0

Web pretraživači Pretraživanje podataka na Internetu, u današnje vrijeme, nezamislivo je bez upotrebe Internet pretraživača. Internet pretraživač ili web pretraživač servis u obliku web stranice koji korisnicima omogućava unošenje jedne ili više ključnih riječi na osnovu kojih prikazuje listu web stranica sa traženim pojmovima. Najpoznatiji internet pretraživači su: Google – www.google.com Yahoo – www.yahoo.com Altavista – www.av.com Bing – www.bing.com Završni dio Ponoviti nastavnu jedinicu

http://www.bing.com/

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa pristupom Internetu, Web servisima i pretraživanjima b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati koristiti Web pretraživače

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Šta je Internet, Web pretraživači?

Centralni dio časa: 1.Pitagorina teorema 2.Romb 3. Newtonovi zakoni

4.Biografija Ivo Andrić 5.Kristijano Ronaldo

Pitagorina teorema Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbiru kvadrata nad obe katete

c2 = a2 + b2

Romb

2

2*1 ddp

a

ddh

2

2*1

aO *4




Nastavna jedinica : Internet –pojam,nastanak i pristup internetu. Internet servisi,Web servisi ,pretraživanje podataka TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada j) frontalni a)monološka a)tekst







Newtonovi zakoni

1. zakon- Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu sve dok vanjske sile ne uzrokuju promjenu tog stanja. 2. zakon- Tijelu ne mijenja masa tokom promjene brzine, što je moguće za brzine puno manje od brzine svjetlosti 3. zakon-(Zakon akcije i reakcije): Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo, tada i to drugo tijelo djeluje silom na ono prvo tijelo

BIOGRAFIJA

Ivo Andrić je rođen 9.oktobra 1892. u Travniku.Majka ga je još u povoju odnela u Sarajevo,gdje joj je muž službovao.Godine 1894.otac mu umire od tuberkoloze.Majka ga je odnela sestri svoga muža u Višegrad,udatoj za austrijskog žandarmerijskog narednjka sa kojim nije imala dece.Njih dvoje su prihvatili mališana i brinuli se o njemu,u svojoj kući na samoj obali Drine,koja se nalazila u neposrednoj blizini ćuprije Mehmedpaše Sokolovića. U Višegradu Ivo Andrić pohađa osnovnu školu. U jesen 1903. godine upisuje se u Veliku gimnaziju u Sarajevu, najstariju bosansko-hercegovačku srednju školu. Stanuje s majkom koja radi kao tkalja u obližnjoj fabrici ćilima. Među gimnazijalcima zapažen je kao pripadnik nacionalističke omladine. 24. juna u Velikoj gimnaziji u Sarajevu položio je veliku maturu. Iste godine, 14. oktobra upisuje se na Mudroslovni fakultet Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I u Zagrebu. Dobio je stipendiju Napretka, hrvatskog kulturno-prosvetnog društva iz Sarajeva

Najznačajnija djela EX PONTO (1918) NEMIRI (1920) PRIPOVETKE (1924,1931,1936) MOST NA ŽEPI (1925) ANIKINA VREMENA (1931) NA DRINI ĆUPRIJA (1945) TRAVNIČKA HRONIKA (1945) GOSPOĐICA (1947) ZLOSTAVLJANJE (1950) PROKLETA AVLIJA (1954) ASKA I VUK (1960) ŽENA NA KAMENU (1962) JELENA, ŽENA KOJE NEMA (1962)

Cristiano Ronaldo

Puno ime Cristiano Ronaldo dos Santos Aveiro

Rođenje 5.februar 1985. Funchal, Portugal

Visina 186 cm

Težina 78 kg

Klub

Trenutni klub Real Madrid

Broj 7

Pozicija Krilni napadač


http://hr.wikipedia.org/wiki/Sila

http://hr.wikipedia.org/wiki/Akcija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Reakcija

http://sh.wikipedia.org/wiki/1985.

http://sh.wikipedia.org/wiki/Funchal

http://sh.wikipedia.org/wiki/Portugal

http://sh.wikipedia.org/wiki/Real_Madrid

http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Napada%C4%8D_(nogomet)&action=edit&redlink=1

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Učenici će biti upoznati sa E-mail servisima i razmjenom elektronske pošte b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici će znati koristiti e-mail servise za razmjenu elektronske pošte

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Šta je Internet

Web pretraživači

Centralni dio časa: Šta je Internet

Najveći telekomunikacijski sistem otkad postoji ljudska vrsta Sastoji se od:

„ Servera, „ Routera, „ Klijenata i „ Konekcija

† Obuhvata akademske, korporacijske, državne mreže i komercijalne ISP E-mail

† Sistem razmjene poruka † Ispočetka su poruke mogle sadržati samo tekst; danas mogu prenositi sve druge

vrste podataka (zvuk, slika, video) † Razmjena poruka se vrši pomoću e-mail adresa oblika:[email protected] † Poruke se prenose asinhrono; pošiljalac i primalac ne moraju biti istovremeno u vezi

Kad imamo adresu poruke možemo slati i primati pomoću programa za tu namjenu (MS Outlook, Mozilla Thunderbird, i sl.) Princip rada elektronske pošte

† Asinhrona komunikacija – korisnici nisu istovremeno prisutni tokom komunikacije † Poslana poruka se pohranjuje na serveru dok je primalac ne obriše † Potrebno je imati:

Vezu na Internet „ E-mail adresu primaoca „ E-mail account (korisnički račun)

† Postoje POP3 E-mail i Web-mail † POP3 zahtijeva poseban klijentski software † Web mail se koristi iz browsera; kompletan interfejs je realizovan u vidu web stranice † Razlikuju se samo u interfejsu, što ne utječe na razmjenu poruka

Browser – program pomoću kojega pretražujemo sadržaje na Internetu (npr. Internet Explorer, Natscape

i dr.)




Nastavna jedinica : E-mail servisi,razmjena elektronske pošte,ostali servisi interneta TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

a)obrada k) frontalni a)monološka a)tekst







E-mail servisi

1. Gmail.com - 2. Hotmail.com 3. Yahoo! Mail 4. Aim mail 5. Mail.com - 6. Zoho mail

7. Imbox.com - 8. GMX mail

Paziti na veličinu attachmenta Veličina se nekad može smanjiti kompresijom (Winzip, Winrar) Veličina slike zavisi od rezolucije i dubine boje Send / Receive Outbox – sadrži poruke pripremljene za slanje, koje još nisu otpremljene Inbox – primljene poruke Sent Items – otpremljene poruke Deleted Items – obrisane poruke Reply Forward Print Delete Add sender to address book

Kod kreiranja besplatnog korisničkog računa, traži se upis ličnih podataka Na osnovu tih podataka, onaj koji pruža usluge šalje reklamne poruke koje mogu

zanimati korisnika Prostor za smještaj poruka je ograničen: Gmail: 2 GB; 10-25 GB Plaćeni webmail – više opcija


http://gmail.com/

http://hotmail.com/

https://login.yahoo.com/config/login_verify2?.intl=us&.src=ym

https://my.screenname.aol.com/_cqr/login/login.psp?seamless=novl&locale=us&offerId=aimmail-en-us&siteState=ver%3A4%7Crt%3ASTANDARD%7Cat%3ASNS%7Cld%3Awebmail.aol.com%7Cuv%3AAOL%7Clc%3Aen-us%7Cmt%3AAOL%7Csnt%3AScreenName%7Csid%3A17c6077f-ab96-4e8b-8ffa-7b369b636205&authLev=0&sitedomain=sns.webmail.aol.com&lang=en

http://mail.com/

http://www.zoho.com/mail/

http://imbox.com/

http://www.gmx.com/

Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz srazmjene elektronske pošte b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Šta je Internet

Web pretraživači

E-mail servisi

Centralni dio časa: Slanje elektroničke pošte Da bismo poslali elektronički poštu, prvo moramo napisati poruku tako da u prozoru programa Outlook Express

kliknemo na dugme Stvori novu poruku (Create Mail) (ili File New Mail Message ili Message New Message)Bez obzira koji način izaberemo uvijek se pojavi isti prozor Nova poruka (New Message).U polje Prima (To) upišemo e-mail adresu primaoca.U polje Kopija (Cc) možemo upisati adrese na koje želimo slati kopije poruke.U polje Predmet (Subject) upišemo kratak opis poruke.Zatim kliknemo na donji okvir ili pritisnemo tipku Tab i napišemo tekst poruke. Pomoću trake iznad okvira možemo urediti tekst.Ako uz poruku želimo postali privitak, tako da kliknemo

na dugme Attach ili UmetanjePrivitak ili prilog (Insert

File Attachment).Otvori se dijaloški okvir Umetanje privitka (Insert Attachment) gdje je prvo potrebno otvoriti mapu u kojoj se datoteka nalazi, zatim dva puta kliknuti na ime datoteke ili označiti datoteku klikom na nju, a zatim kliknuti na dugme Priloži (Attach).

Primanje elektroničke pošte: Da bismo preuzeli e-poštu potrebno je kliknuti na dugme Šalji/Primaj (Send/Receive) ili na strelicu pored, a zatim u popisu na račun za koji očekujemo poštu. Outlook Express uspostavi modemsku vezu, preuzme poštu i spremi je u mapu Ulazna pošta (Inbox). Klikom na mapu Ulazna pošta (Inbox) pojavi se popis poruka.Ako dva puta kliknemo na poruku, njen sadržaj će se pojaviti u zasebnom prozoru. Nepročitana poruka ispred svog imena ima sliku zatvorene kuverte, a poruka čiji smo sadržaj pročitali, ima otvorenu kuvertu.Ako želimo neku poruku spremiti na disku, kliknemo na izbornik

Datoteka Snimi kao (FileSave As) a ako želimo spremiti privitak, izaberemo naredbu Snimi privitak (Save Attachments).Ako poruke želimo izbrisati, odvučemo ih u mapu Izbrisane stavke (Deleted Items) ili kliknemo na poruku desnom tipkom miša, a zatim na naredbu Izbriši (Delete). Odgovaranje na poruku: Ako na poruku želimo odgovoriti, prvo je označimo, a zatim kliknemo na dugme Odgovori (Reply) te odgovorimo na poruku. Prosljeđivanje poruke nekom drugom kliknemo na dugme Proslijedi (Forward) a u polje Prima (To) upišemo adresu primatelja. U prozoru poruke napišemo tekst odgovora i kliknemo na dugme Pošalji (Send). Završni dio Ponoviti vježbu i skrenuti pažnju na eventualne greške.




Nastavna jedinica : Vježba: E-mail servisi,razmjena elektronske pošte TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA








Zadaci nastave: а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz gradiva predavanog tokom školske godine b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih Očekivani rezultati: Učenici treba da pokažu određeni nivo znanja

TOK ČASA

Uvodni dio časa: Zaključivanje ocjena Centralni dio časa:

Ponoviti pojam podatak,informacija informatika,računarstvo

Hardver i jedinice hardvera

Softveri i podijela softvera

Vrste memorija

Vrste magistrala

Procesor


Paragraf

Kopiranja

Isjecanje i brisanje tekstateksta

Ponoviti kreiranje lista,simbole,zaglavlje i pognožje

Ponoviti snimanje dokumenta,otvaranje dokumenta i štampanje dokumenta

Šta je Internet

Web pretraživači

E-mail servisi

Elektronska pošta Završni dio : Analiza ostvarenog u školskoj godini




Nastavna jedinica : Sistematizacija gradiva TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA






