pripremio: Antonio Prtenjača - poslovni.hr · Prije svega obveznik, ne samo da ima obvezu nego ima i pravo sudjelo-vati u nadzoru. Osim toga, ima i pravo dokazivati ispravnost svojih

AbecedA poreznog nAdzorA

pripremio:Antonio Prtenjača

ISbn 978-953-57843-1-9

U suradnji sa:

ISBN 978-953-57843-1-9

IMPRESSUM

Zagreb, listopad 2013. GodineIme autora: Antonio PrtenjačaNaslov izvornika:“Abeceda poreznog nadzora“VLASTITA NAKLADAISBN 978-953-57843-1-9 Podatak o izdanju: 1. Elektroničko izdanjeMjesto izdavanja : ZagrebDatum izdavanja: Listopad 2013.*Podaci ažurni sa 25.10.2013.

podAcI o AUTorSKoM prAVU:

Daljnja objava putem interneta je dopuštena uz obavezno navođenje iz-vora.Za eventualno umnožavanje potrebno je ishoditi prethodno pis-meno odobrenje, a takvo odobrenje može dati isključivo autor publik-acije.

odrIcAnJe od odgoVornoSTI: Podaci u e-vodiču ”Abeceda poreznog nadzora” sadržavaju općenite informacije o čestim životnim pitanjima i eksperimentalni su. To nisu porezni savjeti i ne mogu se koristiti kao temelj za donošenje odluke u pojedinim situacijama. Autor teksta Antonio Prenjača i portal Poslovni.hr koji je brošuru objavio ne jamče za točnost, potpunost, istinitost niti prikladnost podataka za korištenje u stvarnim i pojedinim situacijama, ne navode korisnike na određeno postupanje prema danim odgovori-ma, ne daju garancije i ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja bi pojedi-noj osobi mogla nastati s osnova korištenja teksta ili pojedinih dijelova teksta ovog e-vodiča.

SADRŽAJ

Predgovor .................................................................................................................... 5.

NADZORA što je to porezni nadzor? .................................................................................. 6.Tko Vam može pomoći u slučaju nadzora? ................................................... 6.Kako Porezna uprava bira kod koga će obaviti nadzor? .......................... 7.Što ovlaštene osobe u nadzoru mogu? ............................................................ 8.Koja su prava obveznika u nadzoru? ............................................................... 8.Kako počinje nadzor i dobiva li obveznik obavijest o nadzoru? ........... 8.Kako teče nadzor? .................................................................................................... 9.Kako se utvrđuju činjenice u nadzoru? ........................................................ 10.Mora li se zaključni razgovor obaviti? .......................................................... 10.

POREZNI AKTIŠto su to porezni akti i koje poznajemo? ..................................................... 11.Što je to „Zapisnik o poreznom nadzoru“ ? ................................................ 11.Što je to Rješenje u poreznom nadzoru? ..................................................... 12.Što je to Zaključak u poreznom nadzoru? ................................................... 12.Kako se dostavljaju akti u poreznom nadzoru? ........................................ 13.

PRAVNI LIJEKOVIŠto su to pravni lijekovi? .................................................................................... 14.Koja su sve pravna sredstva odnosno pravni lijekovi? .......................... 14.Mogu li se žaliti na rješenje poreznog nadzora? ...................................... 14.Kada se može pokrenuti obnova postupka? ............................................. 15.Što je upravni spor - u osnovnim crtama? .................................................. 15.Što to znači da se rješenje može mijenjati ili poništititi uvezi s upravnim sporom? ................................................................................... 16.

ZASTARAMože li se obavljati nadzor za razdoblje koje je u zastari? .................. 17.

POREZNI PREKRŠAJIKada sam u prekršaju? ........................................................................................ 18.U kojim slučajevima se može izreći „mjera privremenezabrane obavljanja djelatnosti“? ..................................................................... 18.Kolike su novčane kazne za prekršaje? ........................................................ 19.Kaznena djela iz područja poreza ................................................................... 19.

OSTALONapomena o literaturi ......................................................................................... 20.O autoru ..................................................................................................................... 21.

PREDGOVOR

Vodič koji ste upravo počeli čitati je drugi po redu elektronički vodič koji sam objavio u suradnji sa portalom Poslovni.hr . Obzirom na veliki interes internetske javnosti oko prvog vodiča „50 pitanja i odgovora o porezima nakon ulaska u EU“ koji je još uvijek dostupan na linku: http://show-case.24sata.hr/eu-porezi/ odlučio sam nastaviti angažman na vodičima, te ovaj put donosim „Abecedu poreznog nadzora“ u kojoj na nadam se jasan i zanimljiv način možete razjasniti nejasnoće oko osnovnih pojmova o poreznom nadzoru.

Priručnik je namjenjen prvenstveno laicima koji nemaju stručna znanja o poreznom sustavu. To je i bila misao vodilja pri izradi priručnika; da se razjasne osnovni pojmovi oko poreznog nadzora, ali i da se na jednom mjestu nađu informacije koje mogu poslužiti kao prva pomoć.

Ovaj priručnik posvećujem svojoj obitelji i svojoj Ivi, a zahvaljujem svima u redakciji portala Poslovni.hr koji su sudjelovali u stvaranju priručnika, a pogotovo gđi. Branki Suvajac koja je ovaj priručnik dovela u granice mogućeg.

Antonio Prtenjača, v.r.

6.

Antonio Prtenjača: “Abeceda poreznog nadzora”

„ NADZOR “

A što je to porezni nadzor?

Porezni nadzor možemo definirati kao postupak provjere koji provode ovlaštene osobe porezne uprave radi točnog utvrđivanja činjenica i određivanja stvarne porezne obveze. Tvrdim da postoji barem 40 zako-na koji se mogu primjeniti u nadzoru, te nebrojeno uputa i ostalih prop-isa, ali krucijalnim propisima, ako bi morao selektirati, bi izdvojio Opći porezni zakon i Zakon o općem upravnom postupku.

Razlog poreznog nadzora može biti provjera jedne ili više vrsta poreza, jednog ili više razdoblja (za koje nije zastupila zastara), te odnosi i čin-jenice koje nisu ili ne moraju nužno biti u direktnoj svezi s gospodar-skom djelatnošću.

Nadzor može trajati od nekoliko sati do nekoliko mjeseci. To ovisi iskl-jučivo o tome tko se nadzire i što se nadzire, odnosno koja vrsta nadzora se obavlja.

Primjerice, obični nadzor fiskalizacije ugostiteljskog objekta može se obaviti u dva sata sata, dok se kompletan nadzor tvrtke po više osno-va i više poreznih razdoblja može otegnuti i na nekoliko mjeseci. Ovdje ulogu može imati i suradnja poreznog obveznika.

Tko Vam može pomoći u slučaju nadzora?

Najčešća praksa u Hrvatskoj, kod malih poreznih obveznika, je da sve vezano za porezni nadzor odrađuju knjigovođe koji i vode knjige tih poreznih obveznika.

7.


Dobar dio knjigovođa dobro poznaje svoj posao, ali kada se radi o poreznom nadzoru, bilo bi poželjno uključiti i porezno isprofilirane osobe, pogotovo ako se nadzor može negativno odraziti na poslovanje obveznika.

Znanje iz područja poreznog prava imaju ovlašteni porezni savjetnici, odvjetnici koji se bave i poreznim pravom, te stručni pomagači. Stručni pomagači su relativno nepoznat pojam u Republici Hrvatskoj, a ne poznaje ga nažalost ni Zakon o poreznom savjetništvu, te je u tom dijelu potrebno ukazati na nužne izmjene Zakona.Stručnim pomagačima se mogu protumačiti osobe koje su jedine u Hr-vatskoj završile stručni studij poreznog prava na Pravnom fakultetu , te imaju izrazito profilirana znanja o porezima.

Porezni savjetnici su pak diplomirani ekonomisti ili pravnici koji su položili ispit za poreznog savjetnika. Osim razlike u školovanju razlika je i što stručni pomagač nema ovlast za zastupanje.Svakako, kada dođe do poreznog nadzora moguća su kršenja prava poreznih obveznika, pa je preporučljivo potražiti nekoga stručnog na-vedenog prethodno.

Kako Porezna uprava bira kod koga će obaviti nadzor?

Zapravo, porezna uprava je slobodna u odabiru obveznika kod kojeg će se nadzor provesti, ali postoje i kriteriji koji mogu utjecati na to. Prim-jerice, prioritet imaju veliki poduzetnici prema Zakonu o računovodst-vu, povezane osobe koje u porezno-dužničkom odnosu predstavljaju rizik za izvršenje obveza, može se raditi o nalogu Državnog odvjetništ-va, ali i može se raditi o tome da pod povećalom budu fizičke ili pravne osobe kojima su u prijašnjim razdobljima uočavane nepravilnosti. Osim toga, ako radnik, poslovni partner ili konkurencija predoči Poreznoj up-ravi određene podatke koji ukazuju na nepravilnosti, navedeno može

8.


biti podloga za odluku o provođenju nadzora.Bitno je napomenuti kako porezni obveznik nikako ne može utjecati na odluku o odabiru poreznog obveznika kod kojeg će se provesti porezni nadzor.

Što ovlaštene osobe u nadzoru mogu?

Rekao bih kako ovlaštene osobe u nadzoru imaju veliki krug ovlasti; mogu pregledavati kompletne poslovne knjige, evidencije, isprave, i os-talu dokumentaciju radi utvrđivanja jesu li porezne obveze obračunate pravilno ili uopće, odnosno jesu li iste podmirene. Mogu pregledavati prostorije, uređaje, opremu, robu i slično, mogu uzimati izjave, mogu privremeno oduzimati predmete, mogu odrediti privremenu mjeru za-brane obavljanja djelatnosti, mogu odrediti otklanjanje određenih ne-pravilnosti, te mogu odrediti poreznu obvezu, odnosno uplatu iste.

Koja su prava obveznika u nadzoru?

Osim obveza koje su nametnute prisilni propisima obveznik u postupku nadzora ima i određena prava.Prije svega obveznik, ne samo da ima obvezu nego ima i pravo sudjelo-vati u nadzoru. Osim toga, ima i pravo dokazivati ispravnost svojih navo-da u svezi s poslovanjem, te ima pravo na sve propisane pravne lijekove koje se mogu primjeniti na konkretni slučaj. Dakle, bez obzira na široke ovlasti ovlaštenih osoba u nadzoru, nadzirane osobe imaju prava, samo ih trebaju znati iskoristiti. Kako počinje nadzor i dobiva li obveznik obavijest o na-dzoru?

Porezni nadzor počinje obaviješću koja se svakako mora uručiti. Ako je svrha nadzora ugrožena davanjem obavijesti nekoliko dana ranije,

9.


tada će se obavijest uručiti neposredno prije nadzora. (Npr. Nadzor fiskalizacije u ugostiteljskim objektima bi bio ugrožen kada bi Porezna uprava poslala obavijest. Na taj način se prekršitelje pokušava zateći na djelu. ) Ako se obavijest o nadzoru uručuje neposredno, tada se i inspek-tor predstavi, te pokaže službenu iskaznicu.

Postoje i slučajevi gdje je nužno poslati ranije obavijest. U takvim pri-likama se obavijest šalje najkasnije 8 dana prije početka samog nadzora. U praksi se mogu susresti i primjeri nepravilne dostave obavijesti, a to se obično događa kada bi pravilna dostava bitno usporila postupak, ali tada ostaje mogućnost prigovora radi neuredne dostave.

Obavijesti su obavezno u pisanom obliku, a sadržaj se odnosi na naziv tijela koje ga je izdalo, datum izdavanja i broj akta, naziv/ime odnosnog poreznog obveznika, te datum početka nadzora.Osim osnovnih informacija, obavijest jasno mora sadržavati što je pred-met poreznog nadzora, koje je porezno razdoblje predmet nadzora, pravni i činjenični temelj, te koje su eventualne druge radnje koje će se provesti, ako se ukaže potreba. U obavijesti će se navesti posljedice ometanja ili onemogućavanja nadzora, te navode o obvezi sudjelovanja poreznog obveznika u postupku.Na kraju obavijesti će biti vlastoručno potpisana ovlaštena osoba.

Kako teče nadzor?

Tijekom nadzora se utvrđuju sve činjenice koje mogu povećati ili uman-jiti poreznu obvezu, a sve činjenice bi porezno tijelo trebalo utvrđivati u dobroj vjeri. Ne samo da je dopušteno nego je i preporučljivo poreznom obvezniku da ukaže na činjenice koje mogu dovesti do bitnog smanjenja obveze, pogotovo ako se radi o stvarima o kojima se ne vodi briga po službenoj dužnosti (zastara.)

10.


Porezni nadzor je, maloprije smo spomenuli, postupak točnog ut-vrđivanja činjenica, stoga je jasno kako je poželjno prigovoriti ako se prigovorom otklanja neka nepravilnost, dok svaki pokušaj neargu-mentiranog prigovora će biti odbijen, bez obzira na to koliko je nadzor nepovoljan za obveznika.

Kako se utvrđuju činjenice u nadzoru?

Kako bi se utvrdilo pravo stanje stvari u poreznom nadzoru, potrebno je ispravno utvrditi činjenice koje mogu ići u korist ili na štetu poreznog obveznika. Činjenice se utvrđuju dokazima. Dokazi su poslovne knjige, evidencije i isprave propisane Zakonom. Osim vjerodostojnim isprava-ma, činjenice se mogu utvrđivati vještačenjem i izlaskom na očevide.

Mora li se zaključni razgovor obaviti?

Zaključni razgovor se može i ne mora obaviti. Neće se obaviti ako sve pri nadzoru utvrđeno kako je u poslovanju sve u redu ili ako obveznik izb-jegava razgovor, a obavit će se prije sastavljanja zapisnika o poreznom nadzoru ako je potrebno raspraviti određene sporne činjenice i okol-nosti.

11.


„POREZNI AKTI“

Što su to porezni akti i koje poznajemo?

Porezni akti su dokumenti kojim se pokreće, mijenja, dopunjava ili dovršava neka radnja u poreznom postupku.Akti koje poznajemo su porezno rješenje, zapisnik, zaključak, poziv, obavijest i slično. Slijedeća 3 porezna akta su najčešće obrađivana u lit-eraturama, a mi ćemo ih navesti samo i isključivo jer su najčešći i u prak-si, pa se pretpostavlja najveći interes.

Što je to „zapisnik o poreznom nadzoru“ ?

Kako sam naziv kaže, to je isprava, odnosno zapisnik o svim radnjama, izjavama stranaka ili trećih osoba, dokazima ili utvrđenim činjenicama u poreznom nadzoru. Zapisnik ispunjava osoba koja obavlja nadzor, a prema potrebi zapisnik može imati prilog. Zapisnik mora biti čitljiv, njemu se ne smije ništa dodavati naknadno, niti se sadržaj smije brisati.Ako se ipak naknadno nešto doda, može se sastaviti dodatak zapisniku, koji je „prilog“ prvog zapisnika.Također, ako je nešto u zapisniku precr-tano, isto mora ostati čitljivo, pa je običaj da se prekriži jednom kosom crtom.

Ako smatrate da su Vam ugrožena prava, na „Zapisnik o poreznom na-dzoru“ možete podnijeti prigovor. Nitko nemože odrediti kraći rok od 5 dana za prigovor niti dulji rok od 20 dana, jer je tako određeno Zakonom.Rok se počinje računati danom primitka zapisnika.

12.


Ako porezni obveznik posjeduje određene materijalne dokaze kojim do-kazuje kako mu je sastavljanjem zapisnika povrijeđeno neko zajamčeno pravo, prigovor se može usvojiti, te će se o tome sastaviti dokument koji se zove „dopunski zapisnik“ na koji nema pravo prigovora. Bitno je napomenuti i ako, u određenim okolnostima, dođe do ponovnog postupka, utvrde se nove činjenice i prilože se novi dokazi , te se sastavi novi zapisnik, ponovno je moguće uložiti prigovor na zapisnik. O prigov-oru će još biti nešto malo govora kasnije.

Što je to rješenje u poreznom nadzoru?

Rješenje je u poreznom nadzoru akt koji se donosi na temelju zapisnika te eventualno dopunskog zapisnika,a na temelju kojeg se odlučuje o stvari koja je bila predmet nadzora. Donosi se pismeno, u roku od 60 dana od primitka zapisnika o poreznom nadzoru, odnosno dopunskog zapisnika. Na rješenje je moguće podnijeti žalbu, a može ju podnijeti porezni obveznik o čijim se pravima i obvezama odlučivalo, kao i svaka osoba koja ima pravni interes. Žalba se može podnijeti pismenim putem.ŽALBA ODGAĐA IZVRŠENJE RJEŠENJA, do donošenja rješenja o žalbi, što znači u roku 2 mjeseca od dana predaje žalbe.Rješenje postaje izvršno kada istekne rok za žalbu, odnosno danom dostave rješenja stranci kojim se rješenje odbacuje ili odbija.

Što je to Zaključak u poreznom nadzoru?

Prema jednoj od definicija, Zaključak je porezni akt koji se donosi u pis-menom obliku kada je potrebno donesti odluku vezano za neko pravo ili obvezu. To znači da se rješava neko pitanje koje se tiče postupka ili oko poslova za samu provedbu odnosno neke radnje.Zaključak može u nekim slučajevima biti u usmenom obliku koji može priopćiti osoba ov-laštena za nadzor,a uručenje se u usmenom obliku smatra trenutkom prioćenja poreznom obvezniku. Na Zaključak nije moguće izjaviti žalbu,

13.


ali se može pobijati na drugi način, žalbom protiv rješenja.

Kako se dostavljaju akti u poreznom nadzoru?

Dostava akta predstavlja događaj uručenja akta poreznom obvezniku a dokazuje se dostavnicom. Opći porezni zakon je jasno propisao pravila kojim se uređuje dostava poreznog akta. Uredna dostava se smatra obavljenom u trenutku kada obveznik ili opunomoćenik fizički primi pismeno, odnosno u roku od 15 dana kada je ostavljena obavijest na mjestu dostave.Ukoliko se na mjestu dostave ne nađe obveznik, ostavlja se obavi-jest(pisana i potpisana) o pokušaju dostave i o vremenu slijedeće dostave. Mjesto dostave može biti prebivalište ili uobičajeno boravište, odnosno sjedište poreznog obveznika.Bitno je napomenuti i kako se porezni akt koji je predmet dostave vraća nakon drugog pokušaja dostave ili u slučaju da porezni obveznik odbije primiti pismeno.U tom slučaju se ostavlja pisana obavijest datumom i vremenom pokušane dostave, mjestom gdje se pismeno može preuzeti, te pravne posljedice nepreuzimanja akta. Dostava se smatra obavljenom protekom 15 dana od ostavljanja obavijesti.

14.


„PRAVNI LIJEKOVI“

Što su to pravni lijekovi?

Pravni lijekovi su sve mogućnosti koje su na raspolaganju poreznom ob-vezniku kako bi na zakonom dopušten način zaštitio svoja povrijeđena prava. Sredstava je mnogo, a kako bi se zaštitila prava obično je potrebno puno više od volje, jer pravovremeni pravni lijek obično zahtjeva struč-na znanja i empiriju, jer je pravni, a pogotovo porezni sustav zamršen.

Koja su sve pravna sredstva odnosno pravni lijekovi?

Za većinu pravnih lijekova je većina čula ili im je ostao taj naziv u nekom dijelu sjećanja.Neki od pravnih lijekova su žalba, obnova postupka, pokretanje up-ravnog spora. Postoji ih još, međutim mi ćemo se za potrebe osnovnog znanja baviti samo osnovama.

Mogu li se žaliti na rješenje poreznog nadzora?

Na rješenje poreznog nadzora se možete žaliti. Ali da bi se žalba i usvo-jila mora postojati valjana osnova.

Žalbu je potrebno podnijeti pravovremeno od strane ovlaštene osobe kako se nebi odbacila. Sadržaj žalbe je bitan, a isti mora biti razumljiv, potpun i bez formalnih nedostataka.Ako žalba nije „kupovina vremena“ toplo se preporuča navesti dokaze kako bi se žalba mogla svarno i usvojiti.

Žalba se može podnijeti u „Ministarstvo financija , Samostalna služba za

15.


drugostupanjski upravni postupak“Adresa: Katančićeva 5, Zagreb“. Žalba se podnosi jedinici porezne up-rave koja je rješenje npr . „Služba za nadzor PDV-a“.Rok za podnošenje žalbe je 30 dana od primitka rješenja i u pravilu je prekluzivan (neprekoračiv).Bitno je znati - do donošenja rješenja o žalbi žalba odgađa izvršenje rješenja.

Kada se može pokrenuti obnova postupka?

Porezni obveznik može pokrenuti obnovu postupka u cijelom nizu sluča-jeva. Primjerice, ako sazna za nove činjenice ili ako postoji mogućnost uporabe novih dokaza koji bi doveli do drugačijeg rješavanja stvari da su bile iznesene u postupku koji je prethodio. Također, ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili iskaza, ako je u postupku sudjelovala službena osoba koja je morala biti izuzeta, ili ako je rješenje donijela neovlaštena službena osoba, te ako stranci nije omogućeno sudjelovanje u postupku. Također ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom ili drugom postupku, a ta je presuda pravomoćno ukinuta, ili ako se rješenje temelji na „prethodnom pitan-ju“, a nadležno tijelo je o tom pitanju kasnije riješilo drugačije.Rekao bih kako su ovo najčešći slučajevi iz prakse.

Prijedlog za obnovu postupka, naravno, mora biti podnesen pravodob-no (mada u nekim slučajevima i nema vremenskog limita) , a podnosi se tijelu koje je obavilo nadzor.

Što je upravni spor - u osnovnim crtama?

Upravni spor ili upravna tužba se pokreće upravo tužbom Upravnom sudu, a dopustivo ju je podnijeti jer je porezna uprava upravno tijelo.

16.


Rok za podnošenje takve tužbe je samo 30 dana od dana dostave spor-nog akta.Razlozi za pokretanje upravnog spora su razni, ali najčešće se radi o zaštiti prava koja su povrijeđena pogrešno utvrđenim činjeničnim stan-jem od strane poreznog tijela ili krivom primjenom propisa. Svakako, pri podnošenja tužbe potrebno je znati da tužba ne odgađa izvršenje prvostupanjskog rješenja.

Što to znači da se rješenje može mijenjati ili poništititi u vezi s upravnim sporom?

Ako je protiv rješenja poreznog tijela pravovremeno podnesena tužba, porezno tijelo može do okončanja tog spora poništiti ili izmjeniti svoje rješenje iz razloga radi kojih bi sud mogao poništiti to rješenje. To se može izvršiti samo ako se na tako otklanja nezakonitost rješenja i ako se time porezni obveznik ne dovodi u lošiji položaj.

17.


ZASTARA

Može li se obavljati nadzor za razdoblje koje je u zastari?

NE. Porezni nadzor se ne može obavljati za porezno razdoblje za nas-tupila zastara prava na utvrđivanje porezne obveze. To ne znači da ta obveza više ne postoji, nego samo da je zastarila i da ju više niste dužni platiti. Kada bi netko imao želju platiti obvezu koja je u zastari, to bi mogao učiniti.

Što se zastare tiče potrebno je razlikovati pojam APSOLUTNE i RELA-TIVNE ZASTARE.Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći; dok relativna zastara se prekida svakom radnjom poreznog tijela radi ili poreznog obveznika. Nakon poduzimanje radnji relativni zastarni rok ponovno počinje teći.

18.


„POREZNI PREKRŠAJI“

Kada sam u poreznom prekršaju?

Svaki put kada se povrijedite porezne propise koji su propisani Općim poreznim zakonom ili zakonom o pojednoj vrsti poreza.Prekršaj u poreznom smislu može nastati radnjom ili propustom. Što to znači? To znači da se radnjom može počiniti prekršaj samim djelovan-jem, dok se propustom može počiniti prekršaj ako se nešto propusti učiniti- npr. Izdati račun. Svakako, ako se tijekom poreznog nadzora pojavi sumnja da je porezni obveznik počinio kazneno djelo ili prekršaj, porezno tijelo je obvezno podnijeti prijavu nadležnom tijelu.

U kojim slučajevima se može izreći „mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti“?

Vjerojatno obveznicima jedna od najgorih mjera, jer u slučaju mjere za-brane obavljanja djelatnosti i novčane kazne, onemogućava se obveznika u stjecanju prihoda za plaćanje (obično visoke) novčane kazne. Neki ob-veznici sa velikim dnevnim prometom tvrde kako bi u slučaju prekršaja lakše prebrodili puno veću novčanu kaznu, nego zatvaranje poslovnih prostorija jer se tako potpunosti onemogućava plaćanje kazne.

Djelatnost se može zabraniti :ako obveznik zapošljava osobe koje ne-maju važeću radnu dozvolu u RH, ako se u prostorijama pri nadzoru za-tekne roba bez dokumentacije o nabavi, te ako nema potrebne dozvole i odobrenja za rad.

Rad poreznom obvezniku se može zabraniti i ako ne dopusti obavljanje

19.


poreznog nadzora, ako se ne odazove na poziv poreznog tijela ili ako odbije sudjelovati u poreznom postupku. Zabrana može trajati od 15 dana do 6 mjeseci, a izvršava se pečaćenjem poslovnih prostorija, kao i pečaćenjem opreme koja mu služi za rad. ŽALBA protiv takve vrste rješenja NE ODGAĐA IZVRŠENJE RJEŠENJA.

Kolike su novčane kazne za prekršaje?

Porezni obveznici koji se bave gospodarskim poslovanjem obično su najosjetljiviji na novac. Stoga i jest jedna od mjera novčano kažnjava-nje obzirom da je ta mjera vrlo učinkovita. Porezni prekršaji prema Općem poreznom zakonu mogu podijeliti u lakše, teže i najteže porezne prekršaje.Lakši porezni prekršaji se kažnjavanju iznosima od 2.000,00 kuna do 200.000,00 kuna. Teži porezni prekršaji se kažnjavaju iznosima od 5.000,00 kuna do 300.000,00 kuna , dok se najteži porezni prekršaji kažnjavaju iznosima od 20.000,00 kuna do 500.000,00 kuna

Kaznena djela iz područja poreza

Kaznenim djelima se smatraju zapravo najteža nedjela, a država protiv takve vrste djelovanja upotrebljava svoj najrepresivniji instrument – drastično kažnjavanje visokim novčanim iznosima ili kažnjavanje oduz-imanjem i ograničavanjem osobne slobode čovjeka.

Jedno od najtežih kaznena djela je svakako utaja poreza za koje je osim novčane moguća i kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

20.


za kraj..... napomena o literaturi i„o autoru“

nApoMenA o LITerATUrI:

1. Opći porezni zakon NN 147/08 , 18/11, 78/12, 136/12, 73/132. Zakon o općem upravnom postupku NN 47/093. Zakon o upravnim sporovima NN 20/10, 143/124. Zakon o računovodstvu NN 109/07, 54/13

21.


O AUTORU

Antonio Prtenjača rođen je 17. rujna 1987. godine u Zadru, a živi u Zagrebu. Nakon srednje škole upisao je studij poreznog pra-va na Pravnom fakultetu u Za-grebu odnosno njemu spojenom “Studijskom centru za javnu up-ravu i javne inancije”. Pohađao je Institut za Menađment u Zagrebu kako bi položio ispit za knjig-ovođu. Na apsolventskoj godini pokrenuo je web site poreznak-linika.com kroz koju uspješno djeluje kao stručni suradnik kn-jigovodstvenim uredima i slično.Prokurist je jednog trgovačkog društva u Zagrebu. Služi se sa dva

strana jezika, francuskim i engleskim. Publikacija „Abeceda poreznog nadzora“ mu je druga publikacija, dok je prva publikacija “5O pitanja i odgovora nakon ulaska Hrvatske u EU” ostvarila veliku pozornost či-tatelja. Osim toga, napisao je preko stotinu članaka o porezima, od čega najbitniji dio za portal Poslovni.hr s kojim uspješno surađuje više od godinu dana.

Documents

pripremio: Antonio Prtenjača - poslovni.hr · Prije svega obveznik, ne samo da ima obvezu nego ima i pravo sudjelo-vati u nadzoru. Osim toga, ima i pravo dokazivati ispravnost svojih