Vodi za podrku studentima sa govorno-jezikim poremeajima

European Comtnission

TEMPUS

TEMPUS PROJEKAT:

"JEDNAKE MOGUNOSTI ZA STUDENTE SA POSEBNIM POTREBAMA U VISOKOM OBRAZOVANJU"

DISLEKSIJA U

VISOKOM OBRAZOVANJU

Podrka studentima sa govorno-jezikim poremeajima

U SUSRET VAIM POTREBAMAMirela Duranovi Alma Dizdarevi Meliha Bijedi

prof.dr.sc. doc.dr.sc. doc.dr.sc.

3

Urednik: Haris Muhi

Recenzenti:

Doc. dr. sc. Zamir Mrkonji Doc. dr. sc. Amela Ibrahimagi

Lektor: Vesna Hrsto

Izdava:

Univerzitet u Sarajevu

Univerzitet u Istonom Sarajevu

Univerzitet u Banjoj Luci

Sveuilite u Mostaru

Univerzitet u Tuzli

Univerzitet u Zenici

Univerzitet u Bihau

Univerzitet "Demal Bijedi" u Mostaru

Tira:

50 komada

Grafiki dizajn i DTP:

Faruk Bavi

tampa:

"Stamparija FOJNICA" d.o.o. Fojnica

Knjiga je nastala u okviru Tempus projekta Jednake mogunosti za studente s posebnim potrebama u visokom obrazovanju" (EQOPP) (2011-2517) (Broj projekta: 516939-TEMPUS-1 -2011 -1 -BA-TEMPUS-SMHES), koji je finansiran od strane Evropske komisije.

Ovaj materijal prikazuje gledita partnera i ne predstavlja miljenje Komisije. Evropska komisija nije odgovorna za bilo kakvu upotrebu informacija koje se ovdje nalaze.

3

Autori:

prof.dr.sc. Mirela Duranovi doc.dr.sc. Alma Dizdarevi doc.dr.sc. Meliha Bijedi

DISLEKSIJA U VISOKOM OBRAZOVANJU

Sarajevo, 2013PREDGOVOR.10

GOVORNO-JEZIKIPOREMEAJI12

Naputanje komfornosti doma13

Predavanja13

Savjeti nastavnicima13

Prilagoavanja14

Poduavanje studenata s govorno-jezikim poremeajima14

Savjeti nastavnom osoblju kako se odnositi prema studentima koji mucaju: 15

DISLEKSIJA16

Definicija disleksije16

Uestalost disleksije17

Najei znakovi disleksije kod odraslih17

Profil studenata s disleksijom18

Teorije o disleksiji19

Bioloke teorije20

Genetski faktori20

Jezika podruja u mozgu20

Mali mozak20

Magnocelularni/tranzijentni sistemi20

Kognitivne teorije20

Tekoe u fonolokom procesiranju20

Vizuelne tekoe20

Temporalne tekoe ili tekoe u vremenskom proraunu21

Automatiziranost21

Radna memorija21

Model razliitosti"21

Socijalne interaktivne teorije21

U emu se teoretiari slau?22

Kognitivne razlike22

Procesiranje informacija22

Fizioloka osnova22

Tekoe fonolokog procesiranja22

EMOCIONALNEISOCIJALNE KARAKTERIS TIKE23

Socijalne i emocionalne tekoe23

Samopotovanje23

Kako se osobe s disleksijom osjeaju?24

Anksioznost24

Ljutnja24

Slika o samome sebi24

Depresija25

Problemi u porodici25

Kako roditelji i profesori mogu pomoi?25

PROCJENA IPROCES IDENTIFIKACIJE27

Prepoznavanje studenata s disleksijom27

Identificiranje studenata s disleksijom27

Postupci procjene27

Profiler - test u elektronskoj formi28

Prepoznavanje, vrednovanje i korist30

Test za otkrivanje disleksije kod odraslih - Profiler31

Upitnik za odrasle31Pisanje32Pisanje besmislenih rijei32Razlikovanje glasova33Auditivno pamenje34Vizuelno-prostorni zadaci34Test lanih rijei35

Liste provjere36

STRUNA POMOIPODRKA39

Lokalna podrka39

Morate poznavati svoja prava39

Organiziranje predavanja39

Nastavni materijali40

Ispiti40

Preporuke za podrku40

Procedure41

Predavanja41

Praktina nastava - laboratorijske vjebe

Seminarski rad3

3

63

Ocjenjivanje pismenog rada i pismenih ispita42

Povratne informacije za pismene zadatke i pismene ispite43

Ocjenjivanje usmenih ispita43

Produenje rokova za predavanje radova43

Posebne pogodnosti za studente s disleksijom u odnosu na polaganje ispita 44

Povjerljivost informacija koje se odnose na studente s disleksijom44

VJETINE UENJA45

Vjetine korisne za studente s disleksijom45

Pisanje izvjetaja i eseja47

Savjeti za pisanje izvjetaja/eseja47

Cornell metoda pravljenja zabiljeki47

Prezentacijske vjetine48

Ciljevi vaeg rada49

Kako uiti51

Multisenzorne tehnike51

Vrijeme52

Polaganje pismenog ispita52

Preporuke za studente s disleksijom53

Pisanje seminarskog rada/eseja53

Sluajte i razgovarajte54

Proitajte ponovo54

itanje55

Savjeti za studente s disleksijom56

KONCEPTUALNE MAPE58

Memoriziranje - uenje i ispiti58

Objanjavanje drugima58

Principi58

Brojanje60

Pisanje i pravopis61

Kompjuterski zasnovane konceptualne mape62

Definiranje pomone tehnologije63

Jednostavna asistivna tehnologija63

Olovke u boji63

Markeri63

Papir u boji64

Dodatak za olovku64

Samoljepljivi listii64

Umjerena asistivna tehnologija64

Povealo64

Digitalni snimai ili diktafoni64

Tekstovi na kaseti64

Sloena asistivna tehnologija65

Reading Pen"65

Runi elektroniki rjenik (Franklin)65

Livescribe smartpen65

Dragon prirodni govor Ovaj softver za prepoznavanje glasa je vrlo koristan za studente s tekim potekoama pisanja. Omoguuje studentima trening, tako to diktiraju u mikrofon koji je prikljuen na kompjuter, nakon ega kompjuter zapisuje ono to je student rekao. Studenti mogu posmatrati rijei na ekranu. Za one koji imaju tekoe koje se manifestiraju kroz premjetanja rijei, grafomotorne tekoe ili probleme u prenoenju ideja na papir u odgovarajuem vremenskom periodu, Dragon moe biti koristan alat koji pomae u poboljanju

vjetine pisanja65

iPad: zabavna igraka? Ili veoma vaan obrazovni Toolbox?66

Word Procesor66

Provjera pravopisa66

Autoispravljanje66

Provjera gramatike67

Boje67

Linijar na ekranu67

PicPick67

Softver za prevoenje68

Typing tutors (Asistenti za kucanje)68

Inspiracija68

MindManager"68

Kurzweil 300068

Text help Read and Write68

LITERATURA69

Kontakt detalji po univerzitetima73

3

PREDGOVOR

Disleksija je jedna od specifinih tekoa u uenju koja je vezana uz itanje i pisanje. Studenti koji imaju nalaz logopeda, kao dokaz za specifine tekoe uenja (disleksiju), imaju pravo na odgovarajuu podrku.

esto smo svjedoci trauma djece u koli zbog nerazumijevanja nastavnika za njihove tekoe. Nerijetko ta djeca ostaju neidentificirana i mnoga od njih zavre i srednju kolu, a da disleksija ne bude prepoznata. Meutim, ukoliko se prepozna i adekvatno tretira, njima se otvara mogunost i za napredovanje.

Ovaj materijal je, prije svega, namijenjen studentima s disleksijom, ali i svim drugim studentima koji trebaju i ele poboljati svoje vjetine uenja. Podijeljen je na nekoliko poglavlja. Nije ih neophodno itati prema navedenom redoslijedu. Mogu je prelazak s jednog dijela na drugi. Koriten je lako razumljiv jezik, u skladu s potrebama studenata s disleksijom. Materijal je razraen u manje cjeline, to omoguava prelazak s jednog dijela na drugi, preskakanje ili zadravanje samo na najinteresantnijem podruju.

Cilj je da studenti shvate da dobijanje obiljeja disleksije moe biti korisno i da im sama spoznaja da imaju disleksiju pomae da bolje shvate sami sebe i pronau odgovarajue strategije za prevazilaenje vlastitih tekoa. Takoer, cilj je i predstavljanje naina samopomoi i podrke za studente s disleksijom.

U materijalu su prije svega navedene informacije o govorno-jezikim poremeajima, te nainima poduavanja i prilagoavanja za ove studente. S obzirom da najvei procenat studenata sa jezikim poremeajima u visokom obrazovanju jesu studenti sa disleksijom, poseban osvrt je dat na definiranje disleksije, te naine procjene i podrke za ove studente.

Materijal se sastoji iz osam dijelova. Prvi dio se odnosi na definiranje govorno- jezikih poremeaja, organiziranje predavanja i prilagoavanja za ove studente. Takoer, navedeni su i problemi s kojima se studenti susreu kada napuste udobnost svog doma.

Drugi dio ukljuuje definiranje i prevalencu disleksije, osnovne karakteristike disleksije kod odraslih, a predstavljene su i teorije koje pokuavaju objasniti etiologiju disleksije.

Poglavlje tri se bavi emocionalnim i socijalnim tekoama studenata s disleksijom, njihovim osjeanjima, problemima koji se javljaju u porodici, te principima pomoi u ovom podruju od strane roditelja i profesora.

Klju uspjene podrke jeste efikasna procjena. Procjena treba pomoi u identificiranju podruja u kojima osoba ima tekoe, te u skladu s navedenim odrediti i najoptimalniji nain pruanja podrke. U sluaju da je dijagnoza disleksije postavljena nekvalitetno, osoba moe dobiti pomo koja ne samo da je beskorisna, nego moe biti i tetna. U etvrtom poglavlju objanjen je nain procjene studenata s

disleksijom, te su jasno navedene liste provjere i test koji se koristi u radu s ovom populacijom.

U petom poglavlju objanjena je struna pomo i podrka koja treba biti organizirana za studente s disleksijom u visokom obrazovanju, ukljuujui njihova prava, nain organiziranja predavanja i ispita za ove studente, te su navedene preporuke za podrku.

U estom poglavlju su detaljno objanjene vjetine uenja i naini za njihovo unapreenje, ukljuujui pisanje izvjetaja i eseja, prezentacijske vjetine, itanje i pisanje, te dati mnogobrojni savjeti kako unaprijediti vjetine uenja.

U posljednja dva poglavlja navedeni su naini izrade konceptualnih mapa, te pomone tehnologije koje mogu biti od velike pomoi za studente s disleksijom.

elimo naglasiti da je Univerzitet obavezan da osigura podrku za studente s disleksijom. Studenti s disleksijom ne smiju biti diskriminirani. Veoma je vano osigurati prihvatljivu adaptaciju za studente s disleksijom kako bi im se omoguilo kolovanje u skladu s njihovim stvarnim sposobnostima. Fakulteti imaju obavezu da pripreme strategije i plan u skladu s potrebama studenata s disleksijom.

Autori

1. GOVORNO-JEZIKI POREMEAJI

Ameriko udruenje logopeda (ASHA) definira komunikacijske poremeaje kao tekoe u sposobnosti primanja, slanja, procesuiranja i shvatanja pojmova ili sistema verbalnih, neverbalnih i grafikih simbola. Navedeno moe biti evidentno u procesima sluanja, jezika, i/ili govora. Nadalje, ASHA dijeli komunikacijske poremeaje u etiri razliite kategorije: govorni poremeaji, jeziki poremeaji, oteenja sluha i poremeaji centralnog auditivnog procesiranja.

Govorni poremeaji ukljuuju artikulacijske poremeaje, poremeaje fluentnosti govora i poremeaje glasa. Za njih su predviena prilagoavanja namijenjena studentima s komunikacijskim poremeajima. Jeziki poremeaji odnose se na poremeaje u razumijevanju i/ili koritenju govora, pisanih i/ili drugih simbola i za njih su predviena prilagoavanja namijenjena studentima sa specifinim tekoama u uenju.

Dokumentacija koja potvruje da student ima govorno-jeziki poremeaj ukljuuje:

Nalaz u kojem je jasno navedena vrsta govorno-jezikog poremeaja;Jasno navedene simptome koji zadovoljavaju kriterije za postavljanje dijagnoze odreenog komunikacijskog poremeaja;Informacije koje su povezane s potrebama studenta i trenutnim statusom oteenja, odnosno poremeaja (statiko ili ne) i njegov uticaj na zahtjeve akademskog programa;Kvantitativne i kvalitativne informacije o sposobnostima studenta koje mogu biti korisne za razumijevanje profila studenta;Prijedloge i prilagoavanja koja bi odgovarala nivou visokog obrazovanja. Ova prilagoavanja bi trebala biti u skladu s dijagnozom govorno-jezikog poremeaja.

Prilagoavanja za studente s govornim poremeajima propisuje kvalificirani logoped u zavisnosti od vrste poremeaja. Prilagoavanja za studente sa specifinim tekoama uenja su detaljno navedena u ovoj knjizi.

Prilagoavanja za studente s govornim poremeajima je jednostavno osigurati. Studentima treba dati priliku, ali ne i prisiljavati ih da govore u grupi. Studentima treba dati dovoljno vremena da se izraze, bez neeljenog pruanja pomoi i popunjavanja pauza u njihovom govoru. Treba razgovarati sa studentima prirodno.

Mnogi studenti sa govorno-jezikim poremeajima nerado uestvuju u aktivnostima koje zahtijevaju govor. ak i ako je student znaajno poboljao svoj govor, nove situacije mogu poveati anksioznost. Samoizraavanje treba podsticati, meutim, vriti pritisak na studenta da govori vjerovatno nee biti od pomoi. Govor pred grupom moe biti bolan doivljaj za studenta s govorno-jezikim poremeajem.

Razna komunikacijska pomagala su dostupna za studente koji imaju tekoe u govoru. Studenti koji znaju kucati na tastaturi mogu koristiti prenosna elektronska pomagala koja proizvode kompjuterske ispise, prikazuju rijei na ekranu, ili imaju sintetizirani audio izlaz. Studenti ije tekoe onemoguavaju potpisivanje, pisanje ili kucanje mogu koristiti elektronsku opremu za glasovnu sintezu.

Naputanje komfornosti doma

Poetak studiranja je izazovan doivljaj. Ukoliko studirate u drugom gradu ostavljate sve to vam je poznato kod kue. To moe biti posebno teko za tinejdere koji imaju govorni poremeaj, pogotovo za one koji mucaju, jer ostavljaju najblie, odnosno one koji razumiju historiju njihovog govornog poremeaja i koji ele njihov uspjeh.

Meutim, poetak studiranja moe biti i veliko rastereenje, novi poetak. Kolege i profesori nee imati nikakve prethodne pretpostavke o vama i vaem govoru. Ako, na primjer, imate blagi oblik mucanja, oni moda nee ni shvatiti da mucate! Takoer, studenti na fakultetu manje osuuju svoje kolege nego oni u srednjoj koli.

Meutim, vano je znati da se mucanje moe pogorati odmah na poetku studiranja, bez obzira na trenutni nivo fluentnosti govora. Dolazite u novu sredinu, predavanja i ispiti su stresni, a upoznaete i mnogo novih ljudi. Ako ste bili ukljueni u govornu terapiju u srednjoj koli, pomisao da sada morate samostalno kontrolirati govor moe biti zastraujua. Trebate predvidjeti da va govor moe biti manje fluentan i biti psihiki spremni ukoliko se to dogodi.

Ako ste nauili oblikovati fluentnost ili tehnike modificiranja mucanja tokom terapije, nastavite to i dalje prakticirati na fakultetu. Pokuajte dovoljno dugo spavati, drati se zdrave prehrane, te pronai naine da se opustite. Najvanije je ostati pozitivan i biti u kontaktu s onima koji vas vole i brinu za vas - porodica, prijatelji, komije, terapeut.

Predavanja

Predavanja na fakultetu se razlikuju od onih u srednjoj koli. Predavanja su obino dua, zahtijevaju samostalan rad i vie kritikog miljenja. Meutim, nemaju svi fakulteti velike predavaonice i studenti nisu obavezni na svim predavanjima da govore naglas u grupi. Meutim, vano je aktivno uestvovati na predavanjima i postavljati pitanja, pogotovo ako je predmet teak.

lako student ima govorni poremeaj, sigurno ne eli zaostajati za kolegama samo zato to se boji da govori. Ako ete se osjeati ugodnije, moete pristupiti svojim profesorima nakon predavanja i rei im da mucate ili imate neki drugi govorni poremeaj i da vam treba vie vremena da usmjerite svoje misli tokom predavanja.

Savjeti nastavnicima

Budite strpljivi i sluajte.

Ne govorite rijei odnosno ne zavravajte reenice za osobu koja muca ili govori s tekoom; neka osoba sama dovri vlastitu misao. Pruite priliku studentu s komunikacijskim poremeajem da uestvuje u raspravama koliko god je to mogue, ak i ako je potrebno odvojiti dodatno vrijeme.

Ako predmet zahtijeva usmenu komunikaciju, a student ne moe komunicirati usmeno, organizirajte alternativne metode, kao to je pisana komunikacija, to moe biti podijeljeno sa ostatkom grupe. Neki studenti e za odreene prilike koristiti laptop s govornim sintisajzerom za komunikaciju. Podstiite uestvovanje, ali ne zahtijevajte od studenta s komunikacijskim poremeajem da govori pred cijelom grupom.

Dopuste studentu koji nije u mogunosti usmeno komunicirati da koristiti program za obradu teksta ili plou sa znakovima.

Ako ne razumijete ono to je rekao, ne pretvarajte se da znate. Treba rei studentu da ga ne razumijete i omoguiti mu da ponovi ono to je rekao.

Prilagoavanja

Studenti s govornim poremeajima rijetko trebaju prilagoavanje za vrijeme provjere znanja, kao to to trebaju studenti s drugim potekoama u uenju. Ipak, veoma je vano razmotriti sljedee:

Pisani zadaci ili odgovori na pitanja koje neko drugi moe proitati naglas su alternative za usmena izlaganja.Za studente koji se odlue odgovarati usmeno profesori trebaju pokazati strpljenje, nuditi ohrabrenje i priliku da se razvije samopouzdanje.Dajte studentima pitanja za ispite koji prikazuju format i sadraj testa, kao i objanjenje ta ini dobar odgovor i zato.Predloite studentima da lektoriraju svoj rad.Produite vrijeme doputeno za rjeavanje zadataka kada je to prikladno.

Napravite alternativne zadatke u nekim sluajevima.

Poduavanje studenata s govorno-jezikim poremeajima

Kao i kod drugih studenata s invaliditetom, prilagoavanja za studente s poremeajem govora e se razlikovati od studenta do studenta.

Navodimo ope smjernice koje se mogu koristiti u situacijama koje ukljuuju ove studente:

- Sporiji govor. Studenti trebaju imati jednake mogunosti da izraze svoje miljenje ili postave pitanja, ak i ako to znai dodatno vrijeme. Ponekad studentu moe trebati dodatni podsticaj da uestvuje u raspravama na predavanju.

Takoer je vano da se prevlada poriv da prekinemo studenta dok govori ili dovrimo njegovu misao.

U situacijama gdje nismo razumjeli rijei ili fraze osobe koja ima govorni poremeaj, ne treba gubiti strpljenje nego se koncentrirati na ono to osoba pokuava rei. Ne izbjegavajte traiti da ponovi ono to je rekla jer e studenti s govornim poremeajima radije ponoviti poruku, kako bi komunicirali, nego prihvatiti da se njihov sagovornik pretvara da razumije ono to govore. Rezimiranje poruke je esto koristan nain provjere da li je student shvatio poruku.

eim komuniciranjem sa osobama s govornim poremeajima poveae se i sposobnost razumijevanja njihovog govora.

Pokaite stav prihvatanja i podstiite studenta kako bi se smanjila nelagoda i povealo povjerenje studenta; ne komunicirajte uz stav simpatije ili neugodnosti.

Usmena izlaganja mogu biti zabrinjavajua za studenta. Neki studenti bi radije da neko drugi umjesto njih iznese njihovu prezentaciju, dok drugi vie vole to uiniti sami. Treba slobodno i otvoreno razgovarati o tome sa studentom.

Savjeti nastavnom osoblju kako se odnositi prema studentima koji mucaju:

Ne govorite studentima usporite" ili samo polako".Ne dovravajte rijei za studenta ili ne govorite za njega.Pomozite svim studentima u grupi da naue da ne razgovaraju i da sluaju. Svi studenti - posebno oni koji mucaju - smatraju da je lake razgovarati kada imaju panju sluaoca.Oekujte isti kvalitet rada studenata koji mucaju kao i onih koji ne mucaju.Kada razgovarate sa studentima, ne urite i esto pravite pauze.Sluajte sadraj poruke, a ne nain na koji je ona izgovorena.Obavite razgovor licem u lice" sa studentima koji mucaju o prilagoavanjma tokom predavanja. Potujte njihove potrebe.Nemojte predstavljati mucanje kao neto ega se treba stidjeti. Razgovarajte o mucanju kao o bilo kojoj drugoj temi.

3

3

2. DISLEKSIJA

Definicija disleksije

Koncepcija problema disleksije je predmet dugogodinjih debata, te su razliite definicije razvijene tokom posljednjih nekoliko decenija.

Klasina definicija je predloena od strane Svjetske federacije neurologa 1968. godine, prema kojoj je disleksija: poremeaj konstitucionalnog porijekla karakteriziran tekoama u uenju itanja, pisanja i spelovanja, unato konvencionalnim instrukcijama, adekvatnoj inteligenciji i sociokulturnim prilikama" (Brazeau-Ward, 1998). Ova definicija je zasnovana na kriteriju neujednaenosti izmeu vjetine itanja i generalnih kognitivnih sposobnosti odnosno inteligencije. U istom duhu je i definicija, koja je najprepoznatljivija u literaturi, navedena u Dijagnostikom i statistikom priruniku za mentalne poremeaje (DSM-IV, 1994). Prema ovoj klasifikaciji bitno obiljeje poremeaja u itanju je dostignuti nivo itanja (tj. tanost u itanju, brzina i razumijevanje mjereni individualizirano-standardiziranim testovima) koji je znatno nii od oekivanog s obzirom na hronoloku dob osobe, izmjerenu inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi. Smetnje u itanju znatno utiu na dostignuti akademski nivo ili svakodnevne aktivnosti u kojima se zahtijeva vjetina itanja. Kod osoba s poremeajem u itanju glasno itanje karakterizirano je iskrivljavanjem, zamjenama ili isputanjima, sporou i grekama u razumijevanju.

Definicija disleksije koja je iroko prihvaena jeste definicija Evropskog udruenja za disleksiju (European Dyslexia Association - EDA, 2007) koja glasi: "Disleksija je razliitost koja oteava sticanje i koritenje vjetina itanja, spelovanja i pisanja. Ova je razliitost neurolokog porijekla. Kognitivne tekoe koje su u pozadini tih razlika mogu uticati i na organizacijske vjetine, sposobnosti raunanja i ostale kognitivne i emocionalne sposobnosti. Moe biti uzrokovana kombinacijom tekoa u fonolokoj obradi, radnom pamenju, brzom imenovanju, sekvencioniranju i automatizaciji osnovnih vjetina. Istraivai smatraju da postoji mnogo moguih uzroka disleksije, ukljuujui i genetiku. Nema povezanosti izmeu nivoa inteligencije, truda pojedinca socio-ekonomskog poloaja i prisutnosti disleksije. Pored ovih problema stalni izazov za osobe s disleksijom je snalaenje kroz ivot u svijetu koji nije u velikoj mjeri prijateljski okrenut prema disleksiji. Raznolikost jezika i kultura u Evropi i mogunosti unutar obrazovanja utiu na to kako e disleksiju doivljavati djeca, a zatim i kakva e biti njihova budunost kao odraslih osoba (http://www.dyslexia.eu.com)".

Takoer, iroka je i definicija Britanskog udruenja za disleksiju:

Disleksija je specifina tekoa uenja koja uglavnom utie na razvoj pismenosti i jezikih vjetina koje su s njom povezane. Ona je prisutna od roenja i njeni uinci trajae itav ivot. Obiljeavaju je tekoe u fonolokoj obradi, brzom imenovanju, radnom pamenju, brzoj obradi i automatizaciji vjetina koje nisu u skladu s ostalim kognitivnim sposobnostima pojedinca. Konvencionalne nastavne metode ne daju dobre rezultate, no posljedice se mogu ublaiti posebnim postupcima, ukljuujui i primjenu informacione tehnologije i podrke putem savjetovanja" (http://www.bdadyslexia.org.uk).

3

Uestalost disleksije

Taan broj djece i odraslih koji imaju disleksiju je nepoznat, zbog injenice da je mnogo djece procijenjeno prilino kasno i da ponekad razvijaju dobre strategije, to ini jo teim za nastavnike i roditelje da razumiju probleme koje imaju. Ipak, Britansko udruenje za disleksiju procjenjuje da u zapadnom dijelu svijeta l0% djece ima specifine probleme, a oko 4 % ima ozbiljne tekoe.

U izvjetaju Nacionalnog radnog tijela za disleksiju u Velikoj Britaniji navodi se da je uestalost disleksije u visokom obrazovanju izmeu 1,2-1,5%. Samo 57% studenata s disleksijom je znalo da ima disleksiju u vrijeme njihovog upisa na fakultet. Na podruju Bosne i Hercegovine, Duranovi i saradnici (2011) su proveli istraivanje i utvrdili uestalost tekoa itanja od 3,23% meu uenicima osnovne kole od treeg do sedmog razreda.

Broj studenata s disleksijom koji upisuju fakultet se svake godine poveava. Singleton i saradnici (1999) vjeruje da su razlozi za navedeno sljedei:

Rana identifikacija djece s disleksijom;Organiziranje sistema podrke u visokom obrazovanju za studente s disleksijom;Vei pristup visokom obrazovanju.

U Velikoj Britaniji, od septembra 2002. godine, visokokolske institucije su u obavezi da organiziraju odgovarajua prilagoavanja za osobe s invaliditetom (ukljuujui i disleksiju) i da ih usklade s njihovim potrebama.

Studenti s disleksijom u visokom obrazovanju moraju biti procijenjeni od strane strunjaka za disleksiju kako bi dokazali da imaju disleksiju. Procjenu vri obuen strunjak sa iskustvom, a nakon procjene student moe aplicirati i zahtijevati podrku univerziteta.

Najei znakovi disleksije kod odraslih

Studenti i odrasli s disleksijom mogu imati sljedee tekoe:

sporo itanje s mnogo greaka,izbjegavanje itanja i pismenih zadataka,tekoe sumiranja informacija,tekoe odgovaranja na otvorena pitanja na testu,tekoe uenja stranog jezika,loe sposobnosti pamenja,mogu biti veoma spori,usmjeravaju malo panje na detalje ili se previe fokusiraju na njih,mogu pogreno proitati informaciju,imaju neodgovarajui rjenik,neadekvatno znanje onoga to se proitalo,potekoe s planiranjem, organiziranjem vremena, materijala i zadataka.

skrivati probleme u itanju, biti kompetentni u oralnom jeziku, imati izvrsnu memoriju,

biti prostorno talentirani, najee profesije su: ininjeri, arhitekte, dizajneri,

umjetnici i obrtnici, matematiari, fiziari, ljekari (posebno hirurzi i ortopedi) i

stomatolozi,

biti intuitivni,

biti poduzetnici.

Pritisak koji nosi studiranje moe voditi ka visokom stepenu anksioznosti, a disleksija moe izazvati veliki stres. Novi oblik studiranja moe naglasiti tekoe koje su prethodno bile neprimijeene. Osobe s disleksijom drugaije obrauju informacije, tako da okruenje u kojem ue moe izazvati dodatni pritisak i kreirati anksioznost, posebno studentima koji su imali tekoe na niim nivoima obrazovanja. Suoavanje s nedostatkom razumijevanja je stresno i frustrirajue, a neki studenti se mogu ponaati i neprijateljski. To se moe pogreno protumaiti kao odraz ljutnje na sistem.

Osobe s disleksijom su esto jako dobre u rjeavanju problema. Ipak, potrebno im je omoguiti prostor" gdje bi to mogli napraviti. Studenti trebaju senzitivan pristup: priliku da govore, da znaju da ih sluate i razumijete.

Profil studenata s disleksijom

Razliitost tekoa u procesiranju informacija i uticaj sekundarnih faktora, kao to su okruenje i samopouzdanje, znaajno doprinose individualnom profilu studenata s disleksijom.

Profesori mogu susresti studente koji:

imaju individualan obrazac tekoa, razliite strategije uenja i emocionalne odgovore na probleme;imaju razvijen itav niz kompenzatorskih strategija. Navedeno znai da je teko primijetiti tekoe s obzirom na dosta uloenog truda i vremena kako bi postigli uspjeh;nikada nisu bili procijenjeni od strane strunjaka, imaju veoma malo informacija o prirodi vlastitih tekoa, ali imaju tekoe u situacijama kada se zahtijevaju vjetine itanja i pisanja i organizacijske vjetine izvan prethodnog iskustva;

Takoer, mogu:

piu pismene zadatke koji ne reflektiraju njihove stvarne sposobnosti ili prirodu njihovih problema. Rad koji je dobro prezentiran moe biti vien kao dokaz da studentu nije potrebna pomo i podrka. Rad ima dosta greaka i nedosljednosti to moe izgledati kao nemar ili pisanje u urbi, a ustvari je to najbolji od nekoliko napisanih radova.

Naglasak je najee stavljen na pisani rad. Meutim, pisanje je samo jedan aspekt u itavom rasponu tekoa, koje se mogu odnositi na:

sluanje i pravljenje zabiljeki tokom predavanja. Navedeno se moe prevazii tako to e student snimati predavanja, pri emu e se moi koncentrirati na predavanje i razumijevanje onoga to se predaje, a ne na pisanje;ograniena radna memorija, to rezultira da tekst itaju nekoliko puta kako bi ga razumjeli i zapamtili. Navedeno se moe prevazii dodatnim vremenom na ispitu;pisanje je znaajno sporije, nedostaje automatiziranost, to doprinosi pravopisnim grekama i/ili izostavljanju rijei;tekoe u izgovoru vieslonih i/ili nepoznatih rijei;usporeno itanje; izostavljanje rijei, problemi u razumijevanju proitanog i potreba za ponovljenim itanjem. Navedeno se moe prevazii dodatnim vremenom na ispitu;tekoe pri glasnom itanju;pogreno tumaenje ili prepisivanje kompleksnih napisanih ili izgovorenih instrukcija;tekoe pri ponavljanju rijei (izgovorenih ili napisanih); esto odaju utisak nerazvijenog jezika u odnosu na kompleksnost ideja;pogrena procjena vremena, vezano i za potivanje rokova i za dnevnu rutinu;konfuzija u pogledu lijevo/desno, to vodi ka tekoama u orijentaciji, npr. u biblioteci;zamor kao rezultat dodatne koncentracije i energije potrebne kako bi se zadovoljili zahtjevi visokog obrazovanja;tekoe sa osnovnom matematikom i statistikom. Navedeno je posebno izraeno kod studenata koji se susreu s matematikim sadrajem unutar nematematikih disciplina.

Teorije o disleksiji

Generalno je prihvaeno da su tekoe povezane s disleksijom uzrokovane razvojnim abnormalnostima. Meutim, ne postoji konsenzus meu ekspertima oko definicije disleksije, kao niti oko tanog uzroka. Naveemo razliita miljenja o disleksiji koja pokuavaju objasniti ovaj kompleksni problem.

Pristup pod nazivom okvir kauzalnog modeliranja" (Frith, 1997), koji se iroko koristi, navodi tri modela koja su korisna za bolje razumijevanje disleksije:

bioloki (genetika i neurologija),kognitivni (procesiranje informacija),bihevioralni (primarne karakteristike kao to su itanje i pisanje).

Na bihevioralnom nivou ovi bioloki i kognitivni faktori mogu rezultirati u tekoe sa: uenjem itanja, fonolokim zadacima, imenovanjem, razvojem govora, ravnoteom, proraunom vremena, memorijom, spelovanjem, fonikim sposobnostima, detekcijom emocija.

Bioloke teorije

Genetski faktori

Razliiti istraivai su nastojali identificirati genetsku osnovu disleksije. Mnoga istraivanja su se fokusirala na nasljee subvjetina itanja i na lociranje gena za disleksiju na odreenim hromozomima.

Jezika podruja u mozgu

Rana istraivanja ukljuuju posmrtna istraivanja mozga kod osoba s disleksijom, posebno jezikih podruja, u odnosu na osobe bez disleksije. Nove tehnologije kao to su pozitronska emisijska tomografija (PET) i magnetna rezonanca (MRI) omoguile su identificiranje razlika u strukturi mozga i drugaije aktiviranje procesa unutar mozga.

Mali mozak

Novija teorija navodi da razlika u strukturi ili disfunkcija malog mozga (stranji mozak", smatra se da je odgovoran za spretnost i automatinost) nudi objanjenje za sve manifestacije disleksije. Disleksija utie na procesiranje govora, kao i procese generalne motorne kontrole ukljuujui procjenu vremena i ravnoteu. Informacije iz jezikog podruja mozga i magnocelularnih regiona mozga su procesuirane kroz mali mozak i slabosti u bilo kojem od ovih podruja mogu dovesti do razliitih tipova i stepena disleksije.

Magnocelularni/tranzijentni sistemi

Tekoe u itanju i pisanju mogu biti rezultat tekoa u razvoju sistema brojnih neurona u mozgu koji su odgovorni za vremensko podeavanje senzornih i motorikih dogaaja. Bilo koja slabost u vizuelnom magnocelularnom sistemu moe voditi ka vizuelnoj konfuziji u redoslijedu slova i looj vizuelnoj memoriji pisane rijei. Ovdje, takoer, moe biti auditivni ekvivalent koji je vaan za upoznavanje s fonolokim zahtjevima itanja. Slabost u ovom podruju moe dovesti do tekoa u razlikovanju glasova.

Kognitivne teorije

Tekoe u fonolokom procesiranju

lako se disleksija moe manifestirati na razliite naine, moe postojati jedan uzrok: fonoloki deficit. Neki istraivai navode da su tekoe u fonolokom procesiranju fundamentalne za disleksiju i mogu se pronai kod svih osoba s disleksijom. Drugi istraivai prihvataju teoriju fonolokog deficita, ali vide fonoloke probleme kao simptom disleksije, dok uzrok vezuju za samu strukturu mozga.

Vizuelne tekoe3

3

Osobe s disleksijom mogu biti nesposobne da procesiraju brzu dolazeu senzornu informaciju na odgovarajui nain, to objanjava vizuelne tekoe, kao to jenestabilan binokularni vid i nestabilna fiksacija za vrijeme itanja. To moe rezultirati vizuelnom konfuzijom redoslijeda slova, to onda vodi u lou memoriju vizuelne forme rijei. Ipak, navedeno moe biti simptom i dubljeg uzroka.

Temporalne tekoe ili tekoe u vremenskom proraunu

Fonoloke, vizuelne ili motorike tekoe mogu ukazivati na skrivene temporalne tekoe ili tekoe u vremenskom proraunu, prije nego na alternativno objanjenje disleksije. Tekoe u vremenskom proraunu mogu, takoer, imati porijeklo u strukturi mozga.

Automatiziranost

Neki zadaci mogu biti manje automatski za osobe s disleksijom i zahtijevati vie koncentracije i panje u odnosu na osobe koje nemaju disleksiju. Nedostatak automatiziranosti u osnovnim vjetinama, kao to su itanje i pisanje te raunanje, ukazuje da osobe s disleksijom doivljavaju preoptereenje u procesiranju kada se od njih trai da izvre novi ili kompleksan zadatak. Trebae vie prakse za bilo koju sposobnost prije nego to je automatiziraju. Ovo stanje se vezuje za razlike u strukturi malog mozga.

Radna memorija

Radna memorija se koristi za zadravanje nove informacije u svijesti na kratko vrijeme, prije nego to bude odbaena ili prebaena u dugotrajnu memoriju. Neki teoretiari smatraju neefikasnu radnu memoriju kao kljuni fundamentalni faktor za disleksiju.

Model razliitosti"

Veliki broj istraivaa fokusira se na deficite povezane s disleksijom, to moe biti i korisno ako se odnosi na kognitivne tekoe. Za razliku od deficita, ove razlike mogu omoguiti osobama s disleksijom da imaju odreene jake strane, kao to su dobre konceptualne i kreativne sposobnosti miljenja.

Socijalne interaktivne teorije

Socijalne interaktivne teorije se bave prouavanjem toga kako reakcije drutva na disleksiju mogu uticati na invalidnost.

Pojedine socijalne vrijednosti koje utiu na disleksiju se odnose na:

pogled na tekoe u uenju (posebno one koje ukljuuju tekoe u itanju i pisanju) kao na deficit;vrednovanje uspjeha odreenih formi itanja i pisanja, a samim time i onih koji mogu usvojiti te forme za razliku od onih koji ne mogu;vezivanje uspjeha na podruju vjetina itanja i pisanja za inteligenciju i obrazovanost, te oznaavanje onih koji ne mogu usvojiti te vjetine neinteligentnim ili neobrazovanim;ideje koje vezuju brzinu procesiranja informacija s inteligencijom, tako da se osobe koje ne procesiraju informacije dovoljno brzo kao drugi smatraju neinteligentnima;

- pretpostavke o primjetnom odlaganju na podruju kratkotrajne memorije i pristupu informacija te njihovo vezivanje za nedostatak inteligencije.

Ovaj model priznaje bioloke i kognitivne razlike te znaaj individualnog iskustva. Ipak, ukazuje i da drutvena percepcija i vrijednosti efikasno tumae disleksiju kao invalidnost.

U emu se teoretiari slau?

Kognitivne razlike

Ope je prihvaeno da je disleksija rezultat razlika u funkcioniranju mozga to vodi u kognitivne razlike u procesiranju informacija koje mozak prima od osjetila. Osoba s disleksijom i/ili diskalkulijom moe imati tekoe u procesiranju informacija u manjem ili veem stepenu. U odreenom kontekstu, kao to su itanje i pisanje, ove razlike mogu biti onesposobljavajue. Istraivai magnocelularnog sistema slau se da generalni kognitivni deficit u vremenskom proraunu moe naglasiti disleksiju i da navedeno moe uticati na sve modalitete u mozgu (vizuelni, fonoloki, ili motoriki).

Procesiranje informacija

Kroz prepoznavanje znaaja kognitivnih procesa, mnogi teoretiari zagovornici su intervencije koja eksplicitno naglaava procesiranje informacija.

Fizioloka osnova

Postoji saglasnost da manifestacije disleksije imaju fizioloku osnovu i da e budua istraivanja mozga (koritenje MRI tehnika) biti korisna.

Tekoe fonolokog procesiranja

Prevladava miljenje da su tekoe fonolokog procesiranja osnova za disleksiju i javljaju se kod svih osoba s disleksijom u manjem ili veem stepenu.

3. EMOCIONALNE I SOCIJALNE KARAKTERISTIKE

Mnoge osobe s disleksijom se smatraju "glupima", stoga je za njihovu motivaciju kljuno da shvate da imaju specifine tekoe. Isto tako, za uspjeno uenje vano je razviti vjeru u samoga sebe. Meutim, svijest i razumijevanje ne treba razvijati samo kod osobe s disleksijom, nego i kod roditelja i profesora, kao i drugih studenata, koji trebaju znati da osobe s disleksijom imaju specifine tekoe, te da se pomo sastoji od iznalaenja naina za prevladavanje tih tekoa.

Osobe s disleksijom moraju prevazii nekoliko prepreka tokom svog ivota kako bi bile sposobne da ostvare svoje snove i postignu svoje ciljeve. Ako disleksija nije dijagnosticirana kod osobe mlaeg uzrasta, to kasnije moe uticati na samopouzdanje pojedinca i sliku koju ima o samome sebi. Dokazano je da osobe kojima je dijagnosticirana disleksija ue bolje jer u tom sluaju su poduavani u skladu s preferiranim stilom uenja.

Ukoliko tekoe nisu dijagnosticirane na vrijeme, zbog ega je student godinama doivljavao neuspjeh u koli, to e znaajno uticati na njegovo samopouzdanje. Anksioznost i frustracija utiu na to da student ima znanje, ali ga nije u stanju izraziti na nain koji se pozitivno vrednuje. Samopouzdanje moe bit narueno tokom cijelog ivota unato usvojenoj vjetini itanja i pisanja.

U obrazovnom okruenju osobe s disleksijom se smatraju lijenima i glupima" i osjeaju da nema dovoljno razumijevanja u odnosu na prirodu njihovih tekoa. Takoer, osjeaju da njihovi roditelji nisu dovoljno informirani kako bi bili u stanju da im pomognu kod problema koje imaju u koli. Kao posljedica navedenog, na fakultetu su studenti s disleksijom nesigurni u svoje sposobnosti i mogu izbjegavati aktivno uee na predavanju i vjebama.

U cilju pruanja podrke studentima s disleksijom, veoma je vano da akademsko osoblje bude upoznato s tim da student ima disleksiju, kako bi im se omoguio adekvatan pristup zbog mogueg manjka samopouzdanja.

Socijalne i emocionalne tekoe

Novija istraivanja su utvrdila visok procenat odraslih s disleksijom meu prestupnicima. Procenat varira izmeu 31% i 52% u zavisnosti od metoda koje su se

Brojni su sluajevi gdje su osobe oznaene zbog njihovog ponaanja, te su tako negativna obiljeja esta kada disleksija nije dijagnosticirana. Ovo se deava jer ljudi lako oznae druge zbog njihovih reakcija, umjesto da pokuaju razmisliti o skrivenom uzroku takvog ponaanja.

Samopotovanje

Svako ima vlastitu sliku o svojim slabim i jakim stranama, koja je rezultat pozitivnih i negativnih odgovora koje primamo od osoba koje su nam vane. Ideja koju imamo o nama samima i vrijednosti koje tome pripisujemo je nae samopotovanje. Samopotovanje je kreirano iz naeg iskustva i oblikuje se od najranijih godina naeg ivota.

koristile. Ukoliko disleksija nije prepoznata, moe prei u asocijalno ponaanje kao rezultat niskog samopotovanja, socijalne iskljuenosti i neuspjeha u koli.

Kako se osobe s disleksijom osjeaju?

Anksioznost

Anksioznost je najei emocionalni simptom kod odraslih osoba s disleksijom. Osobe s disleksijom postaju plaljive zbog stalne frustracije i konfuzije u koli. Ova osjeanja su pogorana nedosljednou u pojavnosti disleksije. Budui da mogu predvidjeti neuspjeh, ulazak u nove situacije moe biti izrazito frustrirajui.

Anksioznost uzrokuje izbjegavanje svega onoga to nas plai. Disleksija nije izuzetak. Meutim, mnogi profesori i roditelji pogreno tumae takvo ponaanje izbjegavanja i oznaavaju to kao lijenost. Ustvari, disleksija rezultira izbjegavanjem uea u kolskim aktivnostima, kao to su pisanje domae zadae, to je vie vezano za anksioznost i zbunjenost nego za apatiju.

Ljutnja

Mnogi emocionalni problemi uzrokovani disleksijom rezultat su frustracija u koli ili razliitim drutvenim situacijama. Naunici esto navode da frustracija vodi ka ljutnji, to se jasno oituje kod osoba s disleksijom.

Uzroci ljutnje osoba s disleksijom su obino kola i profesori, iako su esto ljuti i na svoje roditelje. Majke su najee te koje su izloene gnjevu djece s disleksijom.

esto u koli ne ispoljavaju ljutnju i mogu biti izrazito pasivni. Meutim, kada su u sigurnom okruenju doma, njihova snana osjeanja doivljavaju erupciju i esto su usmjerena na majke. Ovo je veoma frustrirajue i zbunjujue za roditelje koji oajno pokuavaju da pomognu svom djetetu.

Kako dolaze u doba adolescencije, drutvo oekuje da postanu nezavisni. Tenzija izmeu oekivanja nezavisnosti i nauenosti djeteta da bude ovisno uzrokuje velike unutranje konflikte. Adolescent s disleksijom najee ispoljava bijes i ljutnju upravo prema osobama o kojima je ovisan.

Zbog ovih faktora moe biti teko roditeljima da pomognu tinejderu s disleksijom. Slika o samome sebi

Kod osoba s disleksijom slika o samome sebi je veoma naruena. Frustracija i anksioznost su obino prisutni. Ako dijete doivi uspjeh u koli razvie pozitivna osjeanja o samome sebi i vjeru da moe uspjeti u ivotu. Ukoliko doivi neuspjeh i frustraciju, ui da je inferioran u odnosu na druge i da njihov trud i nastojanje ne utiu na ono to se deava. Umjesto osjeaja snage i produktivnosti, oni ue da okolina njih kontrolira. Osjeaju da nemaju snage i da su inkompetentni.Istraivai su utvrdili da uenik, koji nema tekoa, nakon postignutog odreenog uspjeha dobija dodatnu motivaciju za uspjehom. Kada ne uspije, kae samome sebi da treba da se jo jae trudi. Meutim, kada osoba s disleksijom uspije, ona svoj uspjeh pripisuje srei. Kada ne uspije, jednostavno se smatra glupom.

Istraivanja su pokazala da se ova osjeanja inferiornosti razvijaju do 10. godine. Nakon ovog uzrasta jako je teko pomoi djetetu da razvije pozitivnu sliku o samome sebi. Ovo je veoma snaan argument za ranu intervenciju.

Depresija

Depresija je, takoer, esta komplikacija kod osoba s disleksijom. lako mnoge osobe s disleksijom nemaju depresiju, djeca s ovim oblikom tekoa u uenju su u visokom riziku za doivljaj intenzivnih osjeanja tuge i boli. Osobe s disleksijom, vjerovatno zbog svog niskog samopotovanja, se boje da ispolje svoju ljutnju i usmjere je na svoju okolinu, te je umjesto toga usmjeravaju na sebe.

I djeca i odrasli imaju tri sline karakteristike:

Prvo, imaju tendenciju prema negativnom miljenju o samome sebi, npr. negativna slika o samome sebi;Drugo, imaju tendenciju da gledaju na svijet iz negativnog aspekta. Manje su skloni da uivaju pozitivna iskustva u ivotu. Teko im je da se zabavljaju i uivaju;Na kraju, imaju tekoe da zamisle da e im se bilo ta pozitivno desiti u budunosti.

Problemi u porodici

Disleksija ima ogroman uticaj na djetetovu porodicu. Meutim, s obzirom da je disleksija nevidljiv hendikep ovi uenici se esto ne mogu predvidjeti.

Disleksija utie na porodicu na razliite naine. Jedan od najoitijih je suparnitvo s braom ili sestrama. Djeca koja nemaju disleksiju esto osjeaju ljubomoru prema djetetu s disleksijom, kojima roditelji posveuju vie panje, vremena i novca. Ironino je to da dijete s disleksijom ne eli ovu panju. Stoga, navedeno moe imati negativne posljedice na djecu bez tekoa u porodici.

esto se disleksija javlja kroz generacije u jednoj porodici. To znai da su moda jedan ili oba roditelja imali sline kolske probleme. Kada je suoen s djetetom koje ima probleme u koli, roditelj s disleksijom moe reagirati na jedan od dva naina. Oni mogu porei postojanje disleksije i vjerovati da ako dijete bude vie radilo moe i uspjeti. Ili, roditelji mogu ponovo proivjeti svoje neuspjehe i frustracije kroz kolsko iskustvo njihovog djeteta. To vraa snane i zastraujue emocije, to moe ometati odrasle u njihovoj ulozi roditelja i samom vaspitanju.

Kako roditelji i profesori mogu pomoi?

Neke osobe s disleksijom se naue uspjeno nositi sa svojim problemima u uenju, dok drugi ne. Osim faktora, kao to su inteligencija i socijalno-ekonomski status, i druge stvari utiu na disleksiju i anse za uspjeh.

Prvo, u ranijoj dobi, neka djeca su bila mnogo podsticana i ohrabrivana. Drugo, neka osoba s disleksijom moe nai prostor u kojem moe uspjeti. Konano, uspjene osobe s disleksijom, ini se, imaju razvijenu predanost da pomau drugima.

I uitelji i roditelji trebaju ponuditi konzistentno ohrabrenje i podrku. Ohrabrenje ukljuuje najmanje etiri elementa.

Prvo, treba sluati djeije osjeaje. Strah, ljutnja i depresija su svakodnevni drugovi osoba s disleksijom, ali im njihove jezike tekoe esto oteavaju izraavanje svojih osjeaja. Stoga, odrasli im moraju pomoi i navesti ih da razgovaraju o svojim osjeanjima.

Nastavnici i roditelji moraju nagraditi trud, a ne samo "proizvod". Za osobe s disleksijom ocjene trebaju biti manje vane od samog napretka.

Kada se suoavaju s neprihvatljivim oblicima ponaanja odrasli ne smiju obeshrabriti osobu s disleksijom. Rijei poput "lijen" ili "nepopravljiv" mogu ozbiljno naruiti samopotovanje.

Konano, vano je pomoi studentima da postave realne ciljeve. Veina studenata s disleksijom postavlja perfekcionistike i nedostine ciljeve. Pomaui im da postave dostian cilj, profesori mogu promijeniti njihov ciklus neuspjeha.

to je jo vanije, dijete treba prepoznati i radovati se svojim uspjesima. Meutim, da bi to uinilo treba postii uspjeh u nekom podruju ivota. U nekim sluajevima, kod osoba s disleksijom prednosti su oite te je kod mnogih samopotovanje nenarueno i razvijano kroz uspjeh u atletici, umjetnosti ili mehanici. Meutim, kod nekih osoba s disleksijom prednosti su esto suptilnije i manje oite. Roditelji i nastavnici trebaju nai naina da poveu interese djeteta sa zahtjevima stvarnog ivota.

Konano, mnoge uspjene odrasle osobe s disleksijom se nose s vlastitim bolom tako to pomau drugima. Oni mogu volontirati u dobrotorne svrhe ili odabrati zvanja koja zahtijevaju empatiju i socijalnu savjest. Ova iskustva pomau osobama s disleksijom da imaju vie pozitivnih osjeanja o sebi i da se uinkovitije nose s svojim bolom i frustracijama.

4. PROCJENA I PROCES IDENTIFIKACIJE

Veoma je vano da se tekoe studenta identificiraju to je mogue ranije, kako bi se osigurala odgovarajua podrka i inkluzivno okruenje.

Cilj procjene je:

utvrditi je li disleksija razlog potencijalnih tekoa,prepoznati jake i slabe strane studenta.

Cilj procjene nije napisati dijagnozu. Ne prepoznajemo znakove disleksije da bi nekog obiljeili, nego da bi olakali toj osobi i nastavniku postizanje boljih rezultata uenja.

Prepoznavanje studenata s disleksijom

Za procjenu disleksije koriste se razni upitnici i testovi. Upitnici pruaju mogunost brze procjene nekih zadataka koje inae nije lako izmjeriti. To je oblik samoprocjene i zahtijeva introspekciju sa svim prednostima i nedostacima.

Testovi mjere sposobnost, manje su subjektivni, ali daju samo ograniene informacije. Procijeniti moemo samo par odreenih podruja, a ne cijelu osobu. Koristei upitnik i test zajedno dobijamo podatke koji su dovoljni za prepoznavanje disleksije i oblikovanje tretmana.

Identificiranje studenata s disleksijom

Identifikacija studenata s disleksijom bi se trebala provoditi na sljedei nain:

Prilikom upisa na fakultet studenti se samoidentificiraju putem univerzitetskih identifikacijskih obrazaca.Procjenu e provoditi kvalificirani logoped.Prilikom upisa, svi studenti, svih godina studija, se pozivaju da ispune obrazac u kojem trebaju navesti da li imaju odreene tekoe u uenju, o emu je naknadno obavijeten tutor. Ova informacija je strogo povjerljiva. Nakon toga slijedi intervju sa osobljem fakulteta i Ured za podrku koji e omoguiti da se osigura odgovarajui vid podrke za studente s disleksijom u sluaju da se utvrdi da postoji potreba za podrkom.Odgovornost fakulteta bie da organizira posebnu podrku i prilagodbe za studente s disleksijom.

Postupci procjene

Okolnosti procjene esto mogu uticati na rezultat. Da bi dobili to taniji rezultat, potrebno je osigurati mirno okruenje u kojem e se osoba moi usmjeriti na dati zadatak. To znai da bi procjenu trebalo doivljavati kao sredstvo prikupljanja informacija, a ne kao test.

U sluaju kada se procjena odvija preko raunara, neophodno je da raunar ima dovoljno kapaciteta za provoenje zadataka, te da ga ispitanici znaju koristiti. U sluaju procjene putem interneta, vano je da je ona dovoljno brza i pouzdana.

Proces procjene treba biti ugraen unutar sistema koji je dizajniran na nain da prua podrku pojedincu koji ima disleksiju, te treba biti prepoznat kao prva faza ka ostvarivanju cilja, a cilj je uspjena podrka. Ukoliko procijenimo da neko ima disleksiju, ta osoba dobija obiljeje. Ono glasi ova osoba je disleksiar". Samo obiljeje nije od velike koristi s obzirom da nam ne ukazuje kako da pomognemo toj osobi. Zapravo, obiljeje "disleksiar" nam ne govori kako da poduavamo i koju vrstu podrke da pruimo toj osobi.

Mnogi smatraju da je proces procjene vezan iskljuivo za vjetine itanja i pisanja. Meutim, ako zaista elimo razumjeti osobu koja ima disleksiju i ponuditi joj podrku koja joj prua priliku da pokae svoje sposobnosti, moramo to posmatrati u iroj perspektivi.

Ovo ne znai da opis disleksije mora biti modificiran kako bi bio inkluzivniji. Jednostavno ukazuje na to da itanje i pisanje utiu na druga podruja, i da tekoe na podruju kognitivnih vjetina, koje su uzrokovane tekoama itanja i pisanja, takoer, utiu i na druge vjetine, posebno one koje su bitne u koli.

U sluaju da je dijagnoza disleksije" postavljena nekvalitetno, osoba moe dobiti pomo koja ne samo da je beskorisna, nego moe biti i tetna, ako ne direktno, ono barem emocionalno, jer se njen neuspjeh i dalje nastavlja.

Profiler - test u elektronskoj formi

Test u elektronskoj formi je pripremljen u okviru EU Tempus projekta Identifikacija i podrka za studente s disleksijom u visokom obrazovanju" zajednikim radom partnera u projektu tokom 2009. i 2010. godine. Englesku verziju testa su pripremili Eva Gyarmathy i lan Smythe. Test za bosanski jezik je prilagodila Mirela Duranovi.

Postupci procjene ukljuuju:

Upitnik;Test itanja;Test pisanja;Razlikovanje glasova;Auditivno pamenje;Vizuelno-prostorne zadatke;Test lanih rijei.

Svaki zadatak poinje detaljnim uputama. Ispitanik moe posluati upute tako da odabere znak zvunika na raunaru.

Nakon zavretka svakog zadatka, ispitanik nastavlja odabirom dalje". Ne postoji mogunost vraanja na prijanji zadatak, ali ispitanik moe ponovo zapoeti cijelo testiranje.

Upitnik

Upitnik omoguava opi uvid u karakteristike ispitanika. Vano je dati tane odgovore kako bi se dobila stvarna slika o sposobnostima pojedinca. Ukoliko se prilikom popunjavanja upitnika da najvie odgovora da", potrebno je izvriti dodatnu detaljnu procjenu.

itanje smislenih i besmislenih rijei

Ovaj test ispituje itanje rijei. Moe odrediti brzinu itanja. Ukoliko osoba ima problema u ovom podruju, mogue je da ima tei oblik disleksije.

Test pisanja

U pisanju se i u odrasloj dobi mogu vidjeti simptomi disleksije. Osobe s disleksijom koje dobro itaju, mogu imati znaajnih problema s pisanjem i stoga imati problema u kolovanju.

Drugi dio testa ukljuuje pisanje besmislenih rijei. Ovaj zadatak procjenjuje fonoloku svjesnost i pokazuje nivo uspostavljenosti veze slova i glasa. Prua i informacije o sposobnosti prepoznavanja glasova.

4. Razlikovanje glasova

ak i manje tekoe u razlikovanju glasova mogu usporiti itanje i oteati razumijevanje proitanog. One osobe koje sporije prepoznaju rijei nee biti u mogunosti uspjeno pratiti razgovore. Zadatak diskriminacije glasova prua informacije o ovoj sposobnosti.

5. Auditivno pamenje

Ovaj zadatak moe procjenjivati sekvencijalno pamenje i funkciju panje. Osobe s disleksijom nerijetko su bolje u istovremenoj obradi, dok imaju tekoe u sekvencijalnoj obradi.

Nedostaci u sekvencijalnoj obradi nisu razlog samo tekoa vezanih uz kolovanje. Zbog tekoa u sekvencijalnoj obradi mogui su problemi u praenju razgovora. To znai da ove osobe nee biti u mogunosti dobro pratiti predavanja i razgovore, a rezultat toga bie vidljiv i u mnogim drugim podrujima.

Vizuelno-prostorni zadaci

Mnoge osobe s disleksijom mogu dobro prepoznavati vizuelne cjeline. Ova sposobnost se moe pokazati na ovom zadatku. Istovremeno, one osobe koje imaju tekoe s prostornom orijentacijom, postiu slabije rezultate na ovom zadatku. To pokazuje da postoje mnogi uzroci disleksije. Neke osobe s disleksijom bie u nekim podrujima uspjenije (ak i od osoba koje nemaju disleksiju), dok e u drugim zadacima pokazivati znaajne tekoe.

Test lanih rijei

Disleksija je jeziki utemeljen poremeaj koji oteava odabir odgovarajue rijei u mnotvu ponuenih slinih rijei. Takoer, osobe s disleksijom imaju tekoe u vizuelnom razlikovanju oblika, analizi i sintezi vizuelnih podraaja.

Ovaj zadatak procjenjuje sposobnost odabira rijei koja ne postoji u naem jeziku meu ponuene etiri sline rijei, to je osobito teak zadatak ako uzmemo u obzir tekoe koje lee u osnovi disleksije.

Prepoznavanje, vrednovanje i korist

Cilj ove procjene je pronai jake i slabe strane. U ovoj je procjeni bitno da se ispitivanja provedu na odreenom podruju i prue informacije o tom podruju. Nije mogue znati je li se osoba u trenutku procjene pokazala u najboljem ili najloijem svjetlu. Ono to pojedina osoba postigne na pojedinom podruju je onaj nivo koji ta osoba moe postii u tom trenutku, no mogue je da u drugoj procjeni ostvari bolje rezultate.

Rezultati se mogu koristiti za dobivanje podrke i pomoi. Mogu pomoi u odreivanju situacija koje su teke te odreivanju metoda uenja koje su korisne u tim situacijama. Na osnovu toga moe se oblikovati efikasna podrka.

Test za otkrivanje disleksije kod odraslih - Profiler

U nastavku navodimo Profiler, test koji ne mora biti primijenjen elektronski, nego moe biti primijenjen i u direktnom logopedskom radu.

1. Upitnik za odrasle

Odgovorite na sljedea pitanja tako to ete odabrati jedan od navedenih odgovora:

rijetko ili nikadponekadesto

veinu vremena

vrlo lagano lagano teko vrlo teko

Zamjenjujete li vizuelno sline rijei kao: rad - dar / bar - par/ dob - bod? Izgubite li se ponekad u tekstu ili ne moete pronai odgovarajui red dok itate? Zamjenjujete li nazive predmeta, npr. knjiga i sveska? Imate li tekoa u odreivanju ta je lijevo, a ta desno? Je li vam zbunjujue snalaziti se na karti ili pronai put u nepoznatom okruenju? itate li nekoliko puta dijelove teksta kako biste razumjeli sadraj? Zbunite li se kada dobijete nekoliko uputa za redom? inite li greke kada biljeite poruke primljene telefonom? Je li vam teko pronai prave rijei kada elite neto rei? Dosjetite li se kreativnih rjeenja problema? Je li vam teko podijeliti rijei na glasove kao npr. u rijei transkripcija? Je li vam pri pisanju teko organizirati misli i zapisati na papir? Jeste li lako nauili tablicu mnoenja? Moete li lako redom nabrojati glasove abecede? ini li vam se teko itati naglas?3

3

2. Pisanje

Ovaj zadatak se odnosi na pisanje. Napiite rijei koje ete uti: najprije e biti izgovorene u reenicama, a zatim ete uti rije koju trebate napisati. Trebate napisati samo tu rije. Sluajte paljivo i pokuajte je napisati ispravno.

Danas je sunan dan. Napiite: sunan.ivot brzo prolazi. Napiite: prolazi.

3) Narcisoidnost je bolest. Napiite: narcisoidnost.

Kolibri je najmanja ptica na svijetu. Napiite: kolibri.Treba podsticati ene da se bave politikom. Napiite: podsticati.Fudbal je ekipni sport s loptom. Napiite: loptom.U svakoj zemlji predsjednik je najtienija osoba. Napiite: predsjednikVanjska ljepota je manifestacija nae unutranje ljepote . Napiite: manifestacija.Nikad vie ne smijemo podcijeniti protivnika. Napiite: podcijeniti.Prije degustacije piva ne treba jesti jako zainjenu i masnu hranu. Napiite: degustacije.

3. Pisanje besmislenih rijei

Rijei koje trebate napisati su besmislene rijei i nisu vam poznate. Zadatak je napisati ih tano onako kako ih ujete.

Dokreb je napustio nau zemlju. Napiite: dokreb.Praznik ima sinolbiko znaenje. Napiite: sinolbiko.Korov je biljka koja knimoklo raste tamo gdje nije poeljna. Napiite: knimoklo.

4) Tasodioka je prekrivena zelenom planinskom travom. Napiite: tasodioka

5) Culapcoran je vrsta keramike, izrazito cijenjena zbog svoje ljepote i vanosti. Napiite: culapcoran.

4. Razlikovanje glasova

uete parove rijei. Nee vam sve rijei biti poznate, no o tome ne morate brinuti. Va je zadatak da odgovorite ISTO ako su dvije rijei koje ujete iste ili RAZLIITO ako su dvije rijei koje ujete razliite

BAS - PAS SAT - SAD ZET - ZET KOS - KAS BITI - PITI BOS - BOS POD - BOD DAN - DAN AV - SAV ZUB - ZUB SLAB - SLAP NADA - MADA ZOVA - SOVA MED - MED DRAG - TRAG GORA -KORA SIMA - ZIMA TEG - TEG DUGA - TUGA BRAK - MRAK

5. Auditivno pamenje

Posluaete niz brojeva. Ponovite brojeve koje ste uli, ali obrnutim redom. Drugim rijeima, ako su izreeni brojevi 3, 4 trebate napisati 4, 3. Niz brojeva e biti sve dui. Ne brinite ukoliko ne moete tano poredati brojeve, samo ih izgovorite onako kako se moete sjetiti.

5 2 8 1 5 2 9 8 6 3 5 1 3 6 2 6 1 9 4 9 3 6 5 8 7 4 1 5

6. Vizuelno-prostorni zadaci

Predstavljene su dvije slike koje pokazuju isti objekat prikazan iz razliitih uglova ili su prikazani razliiti objekti. Zadatak je procijeniti da li su objekti isti ili razliiti.

7. Test lanih rijei

Zaokruite rije koja nije prava:

brak

mrak

krak

drak

trag

vrag

krag

prag

konac

korac

lovac

novac

napad

nerad

nikad

nokad

sjaj

sjaji

sjajno

sjajen

maska

daska

kaska

taska

dobiti

probiti

kobiti

roditi

proboj

Doboj

naboj

roboj

boraviti

tovirati

dobaviti

nabaviti

usadanje

ukidanje

ubijanje

umivanje

rudavanje

dodavanje

usvajanje

predavanje

fiziologija

geologija

ginekologija

pariologija

3

3

Naravno, to nije konaan odgovor. Za detaljnu procjenu i taan odgovor na navedeno pitanje potrebno je da se obratite logopedu, ali navedeno vam moe pomoi da bolje razumijete sami sebe i vae tekoe, ukoliko ih imate, pogotovo ako ste paljivo razmislili o pitanjima i njihovim implikacijama.

Liste provjere

Liste provjere mogu biti vrlo korisne za skrining osoba s disleksijom. To znai da one ne osiguravaju dokaz da osoba ima disleksiju, nego su dobar indikator da odreene osobe trebaju biti upuene na detaljnu procjenu. Meutim, iako nisu detaljne, esto se iz ovih listi mogu dobiti vrlo znaajne informacije, koje se odnose na spoznaju o tome da bi odreena osoba mogla imati disleksiju, te prepoznavanje podruja u kojima odreena osoba ima tekoe. Takoer, mogu osigurati i osnovne informacije za razgovor izmeu roditelja i nastavnika radi utvrivanja aktivnosti koje bi se mogle sprovesti na kratkoronom i dugoronom planu.

Naveemo listu provjere koju su razvili Smythe i Everatt (2001). Zasniva se na odgovorima velikoga broja odraslih osoba s disleksijom i onih koji nemaju disleksiju. Svako pitanje ima odreenu teinu, to znai da su neka pitanja vanija od ostalih.

Zamjenjujete li vizuelno sline rijei kao "bas" i "pas"?

Rijetko (3)

Ponekad (6)

esto (9)

Vrlo esto (12)

Izgubite li mjesto ili red dok itate? Rijetko (2)

Povremeno (4)

esto (6)

Vrlo esto (8)

Zamjenjujete li imena predmeta, na primjer sto umjesto stolica?

Rijetko (1)

Ponekad (2)

esto (3)

Vrlo esto (4)

Imate li problema u odreivanju lijevo i desno?

Rijetko (1) Ponekad (2) esto (3) _Vrlo esto (4)

Zbunjuje li vas itanje karte ili pronalaenje puta u nepoznatom okruenju?

Rijetko (1) Ponekad (2) esto (3) _Vrlo esto (4)

itate li nekoliko puta odlomke kako biste ih razumjeli?

Rijetko (1) Ponekad (2) esto (3) _Vrlo esto (4)

Jeste li zbunjeni kada istovremeno dobijete nekoliko uputa?

Rijetko (1)

Ponekad (2)

esto (3)

Vrlo esto (4)

Grijeite li kada zapisujete telefonske poruke?

Rijetko (1)

Ponekad (2)

esto (3)

Vrlo esto (4)

Je li vam teko pronai pravu rije kada neto elite rei?

Rijetko (1)

Ponekad (2)

esto (3)

Vrlo esto (4)

Koliko esto dajete kreativna rjeenja problema?

Rijetko (1)

Ponekad (2)

esto (3)

Vrlo esto (4)

Koliko vam je teko izdvojiti glasove u rijeima kao to je npr. i-z-d-r--lj-i-v- o-s-t?

Lagano (3)

Ne ba lagano (6)

Teko (9)

Vrlo teko (12)

Kako organizirate i pretvarate misli u reenice dok piete neki tekst?

Lagano (2)

Ne ba lagano (4)

Teko (6)

Vrlo teko (8)

Jeste li lako nauili tablicu mnoenja?

Lagano (2)

Ne ba lagano (4)

Teko (6)

Vrlo teko (8)

Je li vam bilo lagano izrecitirati abecedu?

Lagano (1)

Ne ba lagano (2)

Teko (3)

Vrlo teko (4)

Kako vam je itati naglas? Lagano (1)

Ne ba lagano (2)

Teko (3)

Jako teko (4)

Sada dodajte ukupni zbir.

Rezultati:

Manje od 45 - u skladu s rezultatima onih koji nemaju disleksiju: Obratite panju na izraz "...u skladu sa..." To znai da su rezultat manji od 45 postizali oni koji su uestvovali u istraivanju i kojima je procijenjeno da nemaju disleksiju. To ne znai da nemate disleksiju ukoliko je va rezultat manji od 45 bodova. Moda ste razvili kompenzacijske strategije da biste olakali svoje tekoe.

45-60 - pokazuje znakove u skladu s blagom disleksijom:

To znai da oni koji su bili ukljueni u istraivanje i kod kojih je procijenjeno da imaju blagi oblik disleksije postiu rezultat izmeu 45 i 60 bodova.

Vie od 60 - u skladu s umjerenom ili tekom disleksijom:

Istraivanja pokazuju da oni iji je rezultat na ovom upitniku vei od 60 bodova imaju teki oblik disleksije.

3

5. STRUNA POMO I PODRKA

Studenti s disleksijom ne ele imati prednost u odnosu na druge studente, oni jednostavno ele jednak pristup obrazovanju u skladu sa svojim stvarnim sposobnostima koristei pri tome svoje stvarne potencijale. Multisenzorne metode uenja koje ukljuuju simultanu, vizuelnu, auditivnu i kinestetiku memoriju mogu biti od koristi za studente s disleksijom. Multisenzorna metoda nije korisna samo za studente s tekoama u uenju, nego se njihovom primjenom poboljava iskustvo u uenju kod svih studenata i stvara ugodno okruenje uenja.

Disleksija je sindrom kod kojeg nee svi studenti pokazati istu vrstu tekoa. Veina studenata je razvila odreene kompenzacijske strategije kako bi poboljali svoj akademski uspjeh. Meutim, multisenzorne metode poduavanja i prezentiranja materijala su pokazale znaajan uspjeh i mogu pomoi svim studentima da ue puno efikasnije.

Lokalna podrka

Osim u Uredu za podrku na vaem Univerzitetu, moete potraiti i pomo logopeda u najbliem domu zdravlja ili klinici. U Bosni i Hercegovini najbolje mjesto za podrku je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli. Takoer, moete se obratiti za pomo i podrku i Udruenju za disleksiju u Tuzli i Udruenju disleksiara u Banjaluci.

Morate poznavati svoja prava

Prava osoba s disleksijom u razvijenim zemljama postoje u mnogim zakonskim oblicima. Meutim, to nije sluaj i na Univerzitetima u naoj zemlji, gdje su specifina prava studenata s disleksijom priznata samo na nekim visokokolskim institucijama.

Tako, na primjer, na Univerzitetu u Tuzli, u dokumentu Pravila studiranja na I ciklusu studija", lan 13, navodi se: Studentu koji ima status studenta s posebnim potrebama, kao i studenta s disleksijom, moe se odobriti savladavanje studijskog programa pod posebnim uslovima, koje utvruje Senat Univerziteta na prijedlog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta".

U dokumentu Pravila o nainu polaganja ispita i ocjenjivanju studenata", lan 16, navodi se: Svaki pisani rad treba biti ocijenjen u skladu sa specifinim obiljejima i potrebama studenata s posebnim potrebama, kao i studenata s disleksijom".

Organiziranje predavanja

Studenti s disleksijom najbolje ue ukoliko je predavanje:

multisenzorno - omoguava koritenje svih puteva u mozgu, ukljuujui i vizuelno i auditivno,sistematsko/sekvencijalno - strukturirano uenje tako da student moe graditi svoje vjetine postepeno i na logian nain,kumulativno - poduavanje omoguava studentu da povee novo znanje s prethodnim,omoguava ponavljanje kako bi se kompenzirale tekoe na podruju kratkotrajne memorije i pomoglo u uspostavljanju automatizama,kognitivne prirode i ohrabruje studenta da razmilja o problemu i uestvuje u rjeavanju problema i razvija vjetine kritikog miljenja,

relevantno - koristi primjere i povezuje ih direktno s materijalom koji se prouava.

Student moe poboljati svoje sposobnosti tako to:

unapreuje rjenik sve do automatskog nivoa,stavlja informacije u grafikone, dijagrame i slikovne oblike,grupira, kategorizira podatke,dodatno ui, ak i kada je informacija poznata student bi trebao nastaviti to uiti kako bi kompenzirao tekoe na podruju kratkotrajne memorije,povezuje nove informacije sa osnovnim znanjem koje ve posjeduje.

Nastavni materijali

Studentima s disleksijom trebalo bi biti dozvoljeno da snimaju predavanja bez dodatnih odobrenja.

Ured za podrku daje uputstva fakultetima ukoliko student treba posebne resurse (npr. na kasetu snimiti svoje odgovore, koristiti laptop ili pomo asistenta koji e zapisati usmenu prezentaciju koju student izloi). Studenti bi unaprijed trebali obavijestiti profesora da e koristiti opremu za snimanje.

Ispiti

Sljedee se odnosi samo na studente kod kojih je dijagnosticirana disleksija od strane Ureda za podrku:

Svaki pisani rad predat na ocjenu treba biti ocijenjen u skladu sa specifinim potrebama studenata s disleksijom.Studenti imaju pravo da stave naljepnicu na prvu stranu njihovog testa i to e biti znak za profesora da bi rad trebao biti ocijenjen u skladu sa specifinim potrebama studenata s disleksijom.Profesori bi trebali ocjenjivati u skladu sa sljedeim smjernicama:

Kada ocjenjuju radove studenata s disleksijom profesori se trebaju usredotoiti na jasnou argumenta, a ne na nain izraavanja, zanemarivati pravopisne i gramatike greke, dok sama komunikacija mora biti djelotvorna. Da bi akademski standardi bili zatieni, ne smije se dozvoliti pismeno izraavanje kojim bi se razumljivost napisanog dovela u pitanje.

Studentima s disleksijom treba omoguiti 25% dodatnog vremena na ispitima i testovima (ukljuujui i praktine vjebe).

Treba procijeniti stvarno znanje studenata s disleksijom, a ocjene trebaju odraavati da li student poznaje sutinu teme koja je trebala biti obraena. Ne treba kanjavati pravopisne, gramatike greke i greke u upotrebi interpunkcija. Meutim, ako je pravopis od kljune vanosti, npr. prilikom uenja stranog jezika, onda bi trebalo kazniti greke. Slini brojevi mogu biti napisani na pogrean nain, posebno kada se raunanje protee na vie od jedne stranice, te bi navedeno trebalo uzeti u obzir.

Preporuke za podrku

Centar za podrku mora osigurati tutora koji e individualno raditi sa studentom s disleksijom, a nain rada e zavisiti od izvjetaja logopeda.

Preporuke bazirane na izvjetaju/nalazu logopeda, mogu ukljuivati podrku za:

vjetine i strategije itanja,pravljenje zabiljeki,tehnike uenja i ponavljanja,tehnike ispitivanja,organizaciju vremena i organizacione sposobnosti,vjetine sluanja,planiranje eseja,pisanje eseja, strukturu i organizaciju,usmene prezentacije: individualne i/ili grupne,koritenje raunara za obradu teksta,vjetine pronalaenja informacija i koritenje referenci.

Procedure

Ured za podrku e poduzeti sve u vezi dijagnosticiranja studenata koji smatraju da imaju disleksiju.Ured za podrku e obavijestiti fakultet ukoliko se utvrdi da student ima disleksiju.Fakultet e napraviti niz naljepnica koje e se tampati u onom broju koliko je potrebno i koliko ima studenata s disleksijom uz sljedeu izjavu: "Ovo je student koji ima disleksiju. Molimo pogledajte smjernice o nainu ocjenjivanja studenata s disleksijom".Na studentu je odgovornost da stavi naljepnicu na svoj pismeni rad.Ured za podrku e obavijestiti prodekana za nastavu i studentska pitanja, da li je studentu potrebno dodatno vrijeme na ispitu.Ako studenti ele da se njihovi pismeni radovi obiljee kao radovi studenta s disleksijom, trebali bi kontaktirati Studentski centar za podrku.Ukoliko student izabere da ne radi po programu studenata s disleksijom, onda se nee tolerirati greke u gramatici, pravopisu ili upotrebi interpunkcijskih znakova.Podatak da student ima disleksiju mora biti strogo povjerljiv. PredavanjaStudenti s disleksijom imaju dosta koristi od ponavljanja i utvrivanja gradiva, tako da je korisno da se napravi pregled onoga to e se predavati na poetku predavanja, kao i pregled sadraja svake lekcije na kraju svakog predavanja.Dopustiti studentima da snimaju predavanje (audio snimak).Unaprijed omoguiti dostupnost materijala koji e se predavati odnosno omoguiti da su materijali dostupni na internetu. Studentima s disleksijom je teko da sluaju i piu simultano.U PowerPoint-u ne praviti previe popunjene slajdove. Koristiti boje koje prave jasan kontrast, na primjer, taman tekst na svijetloj podlozi ili svijetla slova na tamnoj pozadini, kada se projektuju slajdovi u PowerPointu (jasnoa materijala koji se prezentiraju, takoer, pomae studentima sa oteenjem vida).Koristiti dijagrame i mape uma kada je to mogue.Koristiti vei razmak meu redovima i podnaslove kada je to mogue.Koristiti "jednostavna" slova kao to su "Arial" ili "Comic Sans". Meutim, postoje i situacije kada ova slova nisu odgovarajua (npr. u matematici - slinost izmeu broja 1 i malog slova l).

Kada itaju, neki studenti se mogu vraati na ve proitani red, preskakati redove, tj. izostavljati jedan ili vie redova. Da bi se pomoglo studentima, preporuuju se materijali s opcijom gdje je tekst poravnan samo s lijeve strane omoguavajui im da se lake snau. Napisati nove strune termine na tabli.

Koritenje krem papira za pravljenje broura prilikom ega se smanjuje odsjaj prilikom itanja.

Sve lekcije koje treba proitati dae se unaprijed.

Praktina nastava - laboratorijske vjebe

Studenti s disleksijom trebaju puno vie vremena da neto proitaju od ostalih studenata. Gusto pisan tekst e usporiti njihovo itanje. Podjela instrukcija i njihovo numeriranje je esto od pomoi.Davanje dodatnog vremena studentima s disleksijom pomoi e u uenju.Ako praktina nastava ukljuuje snimljene zabiljeke ili intervjue, na primjer, na odsjecima stranih jezika, studenti s disleksijom e trebati vie vremena da naprave zabiljeke.

Seminarski rad

Profesor moe rokove (za ispite, seminarske) produiti za vremenski period od 25%. Na primjer ako je zadatak potrebno zavriti za 10 sedmica, dodatni vremenski period e iznositi jo 2,5 sedmice. Meutim, produenje ne smije biti preko dozvoljenih 25%. Ispitiva ne bi trebao komentirati pravopisne i gramatike greke. Zadatak treba ocijeniti s naglaskom na sadraj, ideje i kritiko miljenje.

Ocjenjivanje pismenog rada i pismenih ispita

Svrha ocjenjivanja pismenog rada studenata s disleksijom jeste da se izbjegne kanjavanje za pravopisne, gramatike greke i greke u upotrebi interpunkcija.Cilj je utvrditi da li je ostvaren cilj uenja kroz odgovor koji je student dao. Ocijeniti rad s namjerom davanja pozitivnih bodova za postignue studenta u ispunjavanju ciljeva uenja fokusirajui se na sadraj i razumijevanje teme, a ne na pisanje. Brzo itanje studentovog rada ponekad moe poveati sposobnost da se usredotoite na sadraj, a ne na greke. Nije potrebno da ispravljate pravopisne i gramatike greke u pismenom radu studenta. Meutim, ako pravopisne i gramatike greke i greke u upotrebi interpunkcija znaajno umanjuju sadraj rada, potrebno je napraviti neophodne korekcije u odnosu na pravopis, gramatiku i upotrebu interpunkcijskih znakova. Za ove korekcije najbolje je koristiti obinu olovku. Da bi se izbjeglo pretjerano naglaavanje greaka, ispravljaju se samo greke koje se esto ponavljaju u odreenom dijelu rada.

Oznaite rad studenta koritenjem razliitih boja bez kanjavanja za greke koje su ispravljene obinom olovkom. Napiite komentar na rad koji je predao student s disleksijom. Gramatike konstrukcije ili odreeni stil pismenog izraavanja mogu onemoguiti da shvatimo ideju koju je student elio saoptiti. U tim sluajevima, odluiti da li se naznaeni sadraj moe razumjeti i dati ocjenu u skladu s tim.

3

7. U sluaju da student s disleksijom i dalje znaajno zaostaje unato gore navedenim pogodnostima, odrediti alternativne metode procjene. Student moe razgovarati o ovom pitanju sa osobom za podrku koja e u saradnji s profesorom postii odgovarajui dogovor. Uzee se u obzir individualne karakteristike studenta s disleksijom, ali i ouvanje akademskih standarda.

Povratne informacije za pismene zadatke i pismene ispite

Prilikom davanja pisanih povratnih informacija treba biti obazriv kako bi se izbjeglo naruavanje studentovog samopotovanja. Studenti s disleksijom mogu biti osjetljivi na bilo koju kritiku i shvatiti ocjenu njihovog pisanog rada kao podcjenjivanje i negativna povratna informacija, to moe biti vie stresno od stvarne ocjene koju su dobili za svoj rad. Stoga, koliko god je to mogue usmjeriti komentar na prednosti rada, koristei pozitivne komentare i konstruktivne savjete za poboljanje rada.Studenti s disleksijom esto imaju tekoe u itanju neijeg rukopisa. Pokuajte pisati to itljivije. Kao alternatino rjeenje, povratna informacija moe biti razraeno objanjenje privreno uz studentov rad.Simboli koji se koriste za oznaavanje rada mogu se percipirati kao kritiki, a mogu i zbunjivati studente s disleksijom, na primjer, kada se krstii, upitnici i uzvinici koriste bez dovoljno objanjenja zato su upotrebljeni.

Ocjenjivanje usmenih ispita

Svrha ocjenjivanja usmenih ispita studenata a disleksijom jeste da se izbjegne kanjavanje za gramatike, pravopisne i greke u upotrebi interpunkcijskih znakova, kao i za greke na podruju govorne produkcije.Cilj je utvrditi da li je ostvaren cilj uenja kroz odgovor koji je student dao. Ocijeniti rad s namjerom davanja pozitivnih bodova za postignue studenta u ispunjavanju ciljeva uenja fokusirajui se na sadraj i razumijevanje teme, ne koncentrirajui se pri tome na greke u izgovoru rijei, te greke u itanju.lako su neki studenti s disleksijom bolji za vrijeme usmenog izlaganja, drugi doivljavaju tjeskobu ili ak imaju fobiju od navedenog. Pojava negativnih osjeaja, moe biti povezana s loim iskustvom prilikom glasnog itanja u koli.Ukoliko studenti s disleksijom imaju znaajno visok nivo anksioznosti od usmenih izlaganja treba im pruiti podrku i umiriti ih ako je to mogue. U ekstremnim sluajevima anksioznosti i fobije, mogu se istraivati alternativne metode, kao to su da se dozvoli studentu usmeno izlaganje bez prisustva drugih studenata. To se moe smatrati privremenom mjerom dok studentovo samopouzdanje ne poraste.

Produenje rokova za predavanje radova

Preporuuje se da, kada god je to mogue, profesori daju dozvolu za produavanjem roka za predavanje radova studenata s disleksijom.Duina roka za predaju rada e zavisiti od procjene samog profesora, koji pri tome treba uzeti u obzir posebne okolnosti studenta s disleksijom, iako bi se, kao smjernica, produenje u rasponu od 7 do 14 dana moglo smatrati razumnim.

Kada student s disleksijom zahtijeva da mu se produi rok za predavanje rada, preporuuje se da profesori odobre produenje, ukoliko je student uloio razuman napor da zadovolji rok i ukoliko se pojavljuje pravi razlog zbog kojeg student ne moe na vrijeme predati rad. Tekoe sa organiziranjem vremena i vjetinama uenja koje su karakteristine za disleksiju mogu se uzeti u obzir kao dovoljan razlog da se odobri produenje, ako je student pokazao da je napravio razumne napore za ispunjavanje zadatka. Bilo koja podrka evidentirana od strane drugih, kao to je osoba za podrku, moe se uzeti u obzir. Meutim, profesor moe odbiti odobrenje produenja roka, ako se ne pojavi razumno opravdanje za njegovo neispunjavanje.Studenti s disleksijom trebaju podnijeti zahtjev za produenje roka popunjavanjem standardnog obrasca i mogu zalijepiti naljepnicu koja e potvrditi disleksiju.

Posebne pogodnosti za studente s disleksijom u odnosu na polaganje ispita

Za studente s disleksijom preporuuje se koritenje dodatnog vremena.Dodatno odobreno vrijeme iznosi 25%, to je ekvivalent za dodatnih 15 minuta po jednom satu.Ukoliko je mogue, studentu s disleksijom kojem je odobreno dodatno vrijeme, bi trebalo osigurati drugu prostoriju, kako bi bio odvojen od ostalih studenata, ime bi se sprijeilo njegovo ometanje izazvano naputanjem prostorije gdje se odrava ispit. Dozvoljeno je da nekoliko studenata kojima je odobreno dodatno vrijeme budu smjeteni u istoj prostoriji. Ako nije mogue osigurati zasebnu prostoriju, trebalo bi dodati jo 10 minuta na ukupno vrijeme i 25% dodatnog vremena. To e biti kompenzacija za buku i nemir koji nastaju kada drugi studenti naputaju prostoriju gdje se odrava ispit. Osoblje koje nadgleda ispit ne bi trebalo naglaavati, niti upozoravati na injenicu da e student s disleksijom ostati u prostoriji, kako bi se osiguralo da drugi studenti ne saznaju za disleksiju.

Povjerljivost informacija koje se odnose na studente s disleksijom

injenica da student ima disleksiju ne smije biti otkrivena bilo kojem drugom studentu na Univerzitetu. Posebno je vano biti obazriv kada se raspravlja o potrebama studenata. Treba biti paljiv i na javnim mjestima, gdje postoji mogunost da drugi studenti saznaju da student ima disleksiju. injenice o dodatnim dozvolama ne treba spominjati niti u jednoj situaciji gdje su prisutni drugi studenti (na primjer, informiranje studenta s disleksijom za vrijeme predavanja da je odobreno dodatno vrijeme za ispitivanje), jer e to sigurno otkriti studentove tekoe ostalim studentima.Ako imate potrebu da raspravljate o pitanjima koja se tiu studenata s disleksijom sa ostalim profesorima, asistentima ili administrativnim osobljem obavijestite studenta da to elite uraditi i potvrdite da se on slae. Zatraite od studenta da potpie obrazac u kome se navodi da jo jedan lan osoblja fakulteta (recimo drugi profesor) moe o tome biti informiran. Ako student ne pristane, onda povjerljivost moe biti prekrena samo ako je u pitanju njegovo zdravlje i sigurnost. Tamo gdje okolnosti doputaju, moete razgovarati o - --kim drugim, ali bez otkrivanja identiteta studenta.

6. VJETINE UENJA

Priroda disleksije znai da osobe s disleksijom imaju problema s itanjem, pisanjem, pravopisom, komunikacijom i/ili kratkotrajnom memorijom. To moe znaiti da ue na drugaiji nain i da su u zaostatku u poreenju s onima koji nemaju disleksiju, ne zato to ne mogu uestvovati u akademskom studiju, nego zato to moraju raditi vie nego drugi kako bi to ostvarili.

Tipian obrazac akademskog uenja nije pogodan za osobe s disleksijom. Pri tome se misli na pohaanje predavanja, itanje udbenika, ispravljanje i ponavljanje memoriziranih injenica u logikom redoslijedu na ispitu. anse da se akademsko okruenje uskladi s potrebama osoba s disleksijom su veoma male. Dakle, osobe s disleksijom se moraju prilagoditi sistemu!

Ako osobe s disleksijom prepoznaju svoje line probleme, onda one mogu razviti vjetine uenja da bi iskoristili svoje sposobnosti i prevladati probleme. Ako je disleksija dijagnosticirana u mlaem uzrastu i tada dobijena pomo, razvoj kompenzacijskih vjetina uenja ne bi trebao biti teak proces. Meutim, ako je dijagnosticirana tek u odraslom dobu onda je teko oekivati da e promjene ii brzo. Moda su nesvjesno razvijene strategije za izbjegavanje problema prije nego za suoavanje s njima. Ponude pomoi, iako dobronamjerne, mogu biti odbijene. Uvijek je vano imati na umu da ne postoji tipina disleksija - disleksija se manifestira razliito kod razliitih pojedinaca i varira u intenzitetu.

Vjetine korisne za studente s disleksijom

Naveemo neke vjetine koje mogu biti korisne za studente s disleksijom:

Napravite listu.Razvijte vjetine pisanja zabiljeki - uvijek nosite zabiljeke na predavanja, provjerite da li razumijete ono to ste napisali, zamolite nekoga da vam to objasni ukoliko ne razumijete, esto to itajte, nemojte pokuati to memorizirati no prije ispita nego zaponite s uenjem na vrijeme.Koristite dnevnik kako bi planirali svoje obaveze: obaveze (npr. predavanja, vjebe, sastanci), stvari koje treba uiniti (npr. rokovi za predaju seminarskog, vraanje knjige u biblioteku), postavljanje ciljeva.Stavite vane zabiljeke, datoteke i stvari na "sigurna mjesta" (odredite mjesto gdje ete ih uvijek drati) i nemojte ih ostavljati bilo gdje - npr. nemojte ostaviti kljueve od auta negdje u kui mislei: "Ostaviu ih na uobiajeno mjesto kasnije!".Koristite biljenicu u koju ete zapisati ideje onog trenutka kada vam se jave (ili moete sami sebi poslati mail ili SMS poruku).Imajte cilj. Bolje ete nauiti ako pokuate rijeiti problem. Postavite sami sebi neka pitanja prije nego to ponete itati knjigu i pokuajte pronai odgovore na ta pitanja u knjizi.Pravite zabiljeke dok itate knjigu iz koje spremate ispit. Podvlaite ili dodajite zabiljeke u knjigama.Kada napravite zabiljeke iz udbenika ili drugih izvora onda koristite svoje vlastite rijei."Mape uma" - pokuajte napraviti asocijacije s prethodnim znanjem i iskustavom bilo u vaem umu ili na papiru.

Vane dokumente proitajte odmah na poetku, a potom i nekoliko puta u sljedeih nekoliko dana. Zapamtite, bolje je proitati "hitne" mailove i pisma, a odgovoriti nekoliko dana kasnije, nego slati brzi odgovor bez pravilnog razumijevanja implikacija.

Moda bi bilo dobro koristiti tehnologije glasovnog prepoznavanja i itanja za izradu zabiljeki ili itanje dokumenata.

Razvijte dobar sistem pohranjivanja stvari, tako da moete pronai stvari i staviti ih na logino mjesto to je prije mogue (izbjei razmiljanje: "Ja u to uiniti kasnije" ili ete doi u situaciju da vam se gomilaju stvari - hrpe stvari koje trebaju biti popunjene!). Razmislite o bojama - kodiranje radova i datoteka za razliite projekte kako bi ih lake pronali.

Razvijte vjetine referenciranja i bibliografske vjetine - zato ne biste imali datoteku citata i referenci s tanim citatima koje mogu biti korisne u budunosti, nego da to morate ponovo traiti kasnije? Napravite folder u koji ete snimiti ono to ste nauili, pohraniti podatke i kada je potrebno ponovo proitajte zabiljeke.

Razvijte vlastitu strategiju itanja. Moda preferirate potpuni mir i izoliranost ili moda elite da se neto dogaa u pozadini (muzika ili ak televizija). Ako imate problema s odsjajem na papiru, pokuajte otprintati to na papiru u boji (blijedo plava ili krem su dobre pozadinske boje) ili pokuajte koristiti zatamnjene naoale za itanje. Pri koritenju raunara ili itanja web stranice - razmislite o promjeni fonta, veliine, boje teksta i boje pozadine i uskladite to s vaim potrebama. Standardna 11 ili 12 veliina slova Times New Roman u crnoj boji na bijelom papiru je vjerovatno najgora kombinacija. Kada koristite udbenike moete koristiti indeks kako bi pronali ono to traite, ali morate i biti svjesni da, ako koristite knjige na taj nain, moete propustiti neke dijelove koji su moda bili vani ili korisni - indeks samo odraava ono ta onaj koji ga je napravio misli da je vano! Primijenite ono to ste proitali - vjerovatno ete bolje nauiti stvari primjenjujui ih.

Prihvatite injenicu da ete ponekad rei stvari koje nemaju smisla ili da ete ak u nekoj prilici rei potpuno suprotno od onoga to ste mislili. Budite iskreni po pitanju svoje vjetine itanja i ne stidite se toga. Drugi mogu itati knjige mnogo bre od vas. Kad itate naglas, moda bi eljeli objasniti da imate disleksiju i da to utie na vae itanje.

Pronaite vjetine u kojima ste dobri i koristite ih! Osobe s disleksijom esto imaju bolje vjetine rjeavanja problema, lateralnog razmiljanja, 3d vizualizacije, dizajna i slino.

Zapamtite da na fakultetu moete potraiti pomo tutora, ali morate pitati za pomo, ne moete ih kriviti da vam ne pomau ako ne pitate i ne traite pomo.

Ne zavravajte neto u posljednjem moguem trenutku - ako je mogue postavite sebi raniji rok.

Nauite da se opustite - oputanje vam pomae da izbjegnete stres, omoguuje vam da "napunite baterije", a ponekad se najbolje ideje pojavljuju kada ste oputeni! Pored toga oputanje je i podrka dobroj koncentraciji.Pisanje izvjetaja i eseja

Postoje razlike izmeu izvjetaja, eseja i kreativnog pisanja - one se uglavnom odnose na oekivanu strukturu pisanja. Izvjetaj je obino vrlo strukturiran, esej ima strukturu, ali to nije tako oito, a kreativno pisanje omoguuje veu slobodu izraavanja.

Zlatno pravilo kod pravljenja zabiljeki jeste da sve to je napisano kasnije se moe proitati i jasno razumjeti. Neuspjeh u ovome e dovesti do frustracije i do toga da morate traiti zabiljeke svog kolege (uz pretpostavku da moete itati njegov ili njen rukopis).

Savjeti za pisanje izvjetaja/eseja

Prikupite sve praktine informacije koje trebate za izvjetaj; plan rada, tako da je spreman na vrijeme; koristite listu kako bi se podsjetiti ta vam je potrebno i prekriite stvari kada ih odradite.Koristite raunar/word procesor za pisanje eseja/izvjetaja. Moete napisati razliite informacije na manje kartice, a zatim premjestiti reenice ili odlomke i postaviti ih u logikom redoslijedu. Moete koristiti "izrezati i zalijepiti" (cut and paste) tehnike kako bi se izbjeglo uvoenje novih pravopisnih greaka kada ponovo piete iste stvari (posebno web stranice).Budite oprezni kada provjeravate gramatiku - raunar samo daje preporuku.Izbjegavajte plagiranje - to je varanje i najvei grijeh u akademskoj zajednici. S druge strane - citiranje drugih i tano navoenje izvora je dobra akademska praksa!Ukljuite informacije u pisanom izvjetaju poput lista, ilustracija, karti, grafikona - vjerojatno ste dobri u tome.Pokuajte razgovarati s tutorom o planu za seminarski rad, odnosno, esej ili traite da brzo pogleda nacrt i provjeri da li je va rad prihvatljiv.Kada lektorirate pokuajte itati naglas, posebno ako provjeravate da li ste neto ispravno kopirali.Nemojte biti previe neovisni - vaa sposobnost da se prilagodite akademskim standardima je ono to e biti procijenjeno. Koristite svoje lateralno miljenje da privuete panju profesora, ali ako oekujete da profesor promijeni pravila kako bi se prilagodio vaoj disleksiji biete vrlo razoarani!Ne postoji neto poput savrenog eseja ili seminarskiog rada - najvanije je da date sve od sebe!

Cornell metoda pravljenja zabiljeki

Postoji mnogo naina za pravljenje zabiljeki. Neke osobe jednostavno zapisuju svaku rije, za to je potrebno koritenje vjetina sluanja i pisanja, i to u punom obliku. Problem je u tome da dok zapisujete jedan dio, ne moete sluati ono to se dalje govori. Dodatna tekoa je kada kasnije treba proitati te zabiljeke, i tu ve nastaje problem.

Cornell metoda predstavlja dobro isproban nain koji vam moe pomoi kod hvatanja" zabiljeki. Ovaj metod podrazumijeva da podijelite papir na tri podruja. Odvojite donji dio papira za pisanje saetka. Pisanje saetka e vam pomoi da provjerite da li moete proitati ono to je zapisano, i da li to moete i razumjeti.

Takoer, pomae u konsolidaciji (zbijanju) informacija. Na lijevoj strani se nalazi podruje za kljune rijei. I to je zapravo sve!

Ova metoda se moe koristiti u kombinaciji sa metodom RRRRR (zapis/reduciranje/ izgovaranje/zakljuak /pregled).

RRRRR - Record/Reduce/Recite/Reflect/Review (zapis/reduciranje/izgovaranje/ zakljuak/pregled).

Snimanje - tokom asa, u glavnoj koloni, moete zapisivati to je mogue vie smislenih injenica i ideja.

Reduciranje - odmah nakon predavanja ili nakon to ste proitali lekciju, ukoliko je mogue, u koloni za kljune rijei sumirajte zapisane injenice i ideje. Sumiranje pojanjava znaenje i odnose, pojaava kontinuitet i jaa memoriranje.

Izgovaranje - prekrijte podruje gdje ste pisali zabiljeke, koristite samo kljune rijei i to je mogue detaljnije izgovorite injenice i ideje o predavanju, ne samo mehaniki, nego svojim rijeima. Nakon toga potvrdite ono to ste ispriali.

Zakljuak - izvedite miljenje iz svojih zabiljeki i koristite ih kao polaznu taku za sopstvene zakljuke o predmetu i njegovoj vezi s drugim predmetima. Zakljuak e pomoi u spreavanju zaboravljanja ideja.

Pregled - provedite svake sedmice 10 minuta brzo pregledajui svoje zabiljeke i memoriraete veinu od onoga to ste napisali.

Prezentacijske vjetine

Ako vam je itanje naglas teko, ili imate problema prisjetiti se ta elite rei, onda predstavljanje drugima moe biti vrlo zastraujue. No, moda se moete predstaviti na prirodniji nain? Razmislite o tome - u emu ste dobri? Kako privui i zadrati panju drugih osoba?

Naveemo neke ideje:

planiranje - razmiljajte o prezentaciji due vrijeme,

razgovarajte s prijateljem koji vam moda moe dati konstruktivne savjete - ali ne dan prije prezentacije, jer neete imati dovoljno vremena da to promijenite, a to bi moglo uzdrmati vae povjerenje, budite zabavni - pridobijte panju publike,

pokuajte ukljuiti publiku - uz interaktivnost ete dobiti i povratnu informaciju o vaoj prezentaciji,

budite fleksibilni - moete preskoiti ili dodati neke dijelove, ako je to potrebno,

Podruje za

znakove

pisanje

(kljune

zabiljeki

rijei)

Podruje za saetak

prihvatite da ete zaboraviti barem jedan djeli prezentacije ili da neete rei neto to je od vitalne vanosti,3

pridobijte publiku na vau stranu - ako mislite da e pomoi, onda budite

iskreni i recite: "Nervozan sam", "ovo je moj prvi put ..." ili ispriajte vic o

vaim tekoama,

ne pretjerujte s pripremama - detaljno pripremljen plan za neke