Priručnik iz preduzetništva za učenike srednjih stručnih škola

mladiPREDUZETNICIPriručnik iz preduzetništva za učenike srednjih stručnih škola

Autori:Srđan ObradovićLjubiša PejovićDuško StijepovićSlobodanka RadulovićStanica PejovićNovica ŠarovićSandra BrkanovićMarko Vukašinović

Saradnici:Slobodan GuberinićAvdul Adrović

mladi PREDUZETNICIPriručnik iz preduzetništva za učenike srednjih stručnih škola2012.

Izdavač:

PodgoricaCrna Gora

Odgovorni urednik:Duško Rajković

Recenzenti:Doc. dr Dragan LajovićVelibor Bošković, dipl. ecc.

Tehnički urednik:Dejan Stanić

Lektor:Zoja Bojanić Lalović

Štampa:Studio MOUSE

Tiraž:1000

ISBN xxxxxxxxxxxxxxxxx

©CopyrightSva prava na ovaj priručnik su zadržana.Zakonom o autorskim pravima, nijedan dio ovog priručnika, u bilo kojoj formi ili obliku, kao i čuvanje u bazi podataka ili dalje proslijeđivanje nije moguće bez odobrenja Izdavača.

Priručnik je realizovan uz pomoć projekta „MNE 011“

RIJEČ AUTORAProgram „Mladi preduzetnici“ u okviru kojeg je urađen ovaj priručnik, namijenjen je

svim učenicima i nastavnicima srednjih stručnih škola koji izučavaju predmet Preduzetniš-tvo. Program je nastao kao rezultat analize najbolje evropske prakse i kao takav predstavlja novinu u odnosu na dosadašnji način učenja tj. predstavlja aktivno učešće učenika i nastav-nika uz uključivanje preduzetnika u nastavni proces.

Program je razvijen od strane Centra za stručno obrazovanje, Ministarstva prosvjete i sporta Crne Gore i Projekta MNE/011 (uz podršku Vlade Luksemburga) sa ciljem da se kod učenika razvije „preduzetnički način razmišljanja“, da steknu praktična znanja i vještine o pokretanju i kreiranju sopstvenog biznisa koja mogu biti dragocjena u daljem planiranju života i poslovne karijere.

U izradi programa „Mladi preduzetnici“ i priručnika za Preduzetništvo, učestvovali su predstavnici Centra za stručno obrazovanje, Ministarstva prosvjete i sporta Crne Gore, Pro-jekta MNE/011, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, nastavnika iz srednjih stručnih i mješovitih škola i preduzetnika iz Crne Gore.

Ovaj priručnik predstavlja praktičan vodič kroz proces preduzetništva i pomaže da se jednog dana uspješno započne sopstveni biznis. Kreiran je kao ‘korak-po-korak’, redom su obrađena pitanja sa kojima se budući preduzetnici mogu suočiti prilikom pokretanja svog poslovnog poduhvata.

Program predviđa da se na početku školske godine formiraju grupe od 3-5 učenika koji će zajedno raditi na svim zadacima. U pojedinim fazama rada, času će prisustvovati predu-zetnici iz lokalne zajednice, sa kojima će učenici moći da razgovaraju o njihovim iskustvima u započinjanju biznisa.

Priručnik na početku obuhvata osnove i istoriju preduzetništva, kao i važne karakteristike uspješnih preduzetnika. Poseban akcenat sa primjerima iz stvarnog života stavljen je na proces razvoja od biznis ideje do poslovne prilike kao i izradu biznis plana, na osnovu kojeg se procjenjuje finansijska isplativost poslovnog poduhvata.

Dio priručnika se bavi tehnikama uspješne prezentacije kako bi se razvile prezentacijske vještine i stavovi prilikom predstavljanja biznis ideje i biznis plana.

U toku drugog polugodišta školske godine biće organizovno nagradno takmičenje za naj-bolji biznis plan.

Priručnik zatim opisuje i načine kreiranja vizuelnog identiteta preduzeća, načine promo-cije, oblike organizovanja privredne djelatnosti i postupak registracije, organizaciju poslo-vnih sastanaka, pravila poslovnog bontona i prijem u radni odnos potencijalnih radnika. Na kraju je dodat koristan rječnik stručnih izraza koji su u vezi sa preduzetništvom.

Da bi se uspješno prošle sve faze u započinjanju biznisa, koji su predviđeni ovim priruč-nikom, potrebna je motivacija, želja, talenat, inovativnost, kreativnost, ideja, upornost, rad, planiranje i dobra komunikacija sa kolegama.

Nadamo se da će ovaj priručnik na jedinstven način pomoći da razvijete neophodne pre-duzetničke vještine i stavove kako biste stekli neophodna znanja za uspješno razvijanje vašeg poslovnog poduhvata. Na ovaj način možete postati više preduzetnički orjentisani i biti inovativniji u privatnom i poslovnom životu.

Autori

SADRŽAJ5 UVOD U PREDUZETNIŠTVO

17 BIZNIS IDEJA

35 ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

57 OSNIVANJE PREDUZEĆA

73 POSLOVNA I TRŽIŠNA KOMUNIKACIJA

82 RJEČNIK POJMOVA

86 LITERATURA

©CopyrightSva prava na ovaj priručnik su zadržana.

Zakonom o autorskim pravima, nijedan dio ovog priručnika, u bilo kojoj formi ili obliku, kao i čuvanje u bazi podataka ili dalje proslijeđivanje nije moguće bez odobrenja Izdavača.

Priručnik je realizovan uz pomoć projekta „MNE 011“

I UVOD U PREDUZETNIŠTVO

6 POJAM PREDUZETNIŠTVA

7 ISTORIJA PREDUZETNIŠTVA

9 POJAM PREDUZETNIKA

10 EKONOMSKI PRISTUP

11 PSIHOLOŠKI PRISTUP - LIČNOST PREDUZETNIKA

13 SOCIOLOŠKI PRISTUP

14 ZABLUDE O PREDUZETNICIMA

Poglavlje 1

6

Preduzetništvo je skup znanja, vještina, sposobnosti i upornosti za uspješno kreiranje i vođenje poslova.

POJAM PREDUZETNIŠTVA

Preduzetništvo kao ideja staro je koliko i ljudsko društvo i nije isključivo ekonom-ski fenomen. Ono je, kao specifična po-slovna i razvojna filozofija, vezano za sve aspekte ljudskog ponašanja i djelovanja. Preduzetništvo razvija kreativnost, po-spješuje rađanje ideja i obogaćuje ljudske potrebe. Ono nije ni nauka ni umjetnost, već praksa zasnovana na znanju, koja po-čiva na potrebi stalnih promjena, prilikom realizacije privrednih aktivnosti.

Pojmovno, sam termin potiče od francu-ske riječi entreprendre što znači preduze-ti, ustremiti se, dok entrepreneur (engle-ska riječ) znači preduzimač, industrijalac, poslodavac, odnosno preduzetnik. Odatle

slijedi riječ enterpreneuship koja znači preduzetništvo.

Ne postoji univerzalno prihvaćena de-finicija preduzetništva. Za neke autore preduzetništvo primarno znači inovaciju, drugima preuzimanje rizika ili započinja-nje, posjedovanje i upravljanje privatnim preduzećem1.

Glavni cilj preduzetništva je stva-ranje nove vrijednosti u kojem preduzetnik prikuplja sredstva za realizaciju biznis ideje.

1 Iako je zakonom o privrednim društvima („Sl.list RCG“, br.06/02 od 08.02.2002, „Sl.list CG“, br.17/07 od 31.12.2007, 80/08 od 26.12.2008) uveden pojam privredna društva, umjesto pojma preduzeće, autori su odlučili da se zbog aktuel-nosti u udžbeniku koristi stari termin preduzeće

UVOD U PREDUZETNIŠTVO

7

„Preduzetnička sposobnost nije ograničena samo na poslovne ljude već je jedno od opštih svojstava ljudskih bića. Preduzetnici mogu biti i studenti i domaćice i radnici

“Theodore Schulz

Preduzetništvo kao praksa obuhvata skoro sve oblasti ljudske djelatnosti i ak-tivnosti, ali se najčešće veže za područje ekonomije. Stoga, uzimajući u obzir eko-nomski jezik, može se koristiti sljedeća de-finicija preduzetništva:

„Preduzetništvo je način razmi-šljanja, tj. proces stvaranja i ra-zvijanja ekonomskih aktivnosti, kombinovanjem rizika, kreativno-sti i/ili inovativnosti uz upravljač-ku strukturu unutar nove ili po-stojeće organizacije“.

Preduzetništvo u sistemu obrazovanja traži širu definiciju koja prevazilazi osni-vanje preduzeća i koja bi trebalo da uključi socijalni i kulturni elemenat:

„Preduzetništvo predstavlja dina-mičan socijalni proces u okviru kojeg pojedinci, samostalno ili u saradnji, identifikuju mogućnosti za inovativnost kroz transformisanje ideja u praktične i ciljne aktivnosti, bilo u socijalnom, kulturnom ili pri-vrednom kontekstu.“

ISTORIJA PREDUZETNIŠTVA

Kao djelatnost, preduzetništvo se razvilo između XII i XV vijeka, kada se odnosilo na trgovinu, zanatstvo i brodarstvo, a pre-duzetnici su u to vrijeme bili trgovci, zana-tlije i državni činovnici. To su rani trgova-čki tipovi preduzetnika.

Odvajanem bankarskih poslova od tr-govine, u XVII vijeku došlo je do pojave stvaralačkog preduzetništva, kada predu-zetnici počinju sa stvaranjem preduzeća, kao organizacijskog oblika privredne ak-tivnosti.

Poznati ekonomski teoretičari, kao što su Richard Cantilion, Josef Alois Schum-peter, Ludvig Von Mises i drugi, bitno su uticali na jasno razumijevanje pojmova preduzetnik i preduzetništvo.

Richard Cantilion, poznati irski eko-nomista koji je radio u Francuskoj, još u XVIII vijeku u ekonomsku literaturu uveo je pojam „preduzetnik“. U svojoj teoriji preduzetništva, on ne naglašava preduze-tničke sposobnosti, već funkciju koju pre-duzetnik obavlja. Po njemu, preduzetnik je centralna ličnost tržišne razmjene, koji kupuje od proizvođača po poznatoj cijeni i prodaje kupcima po višoj cijeni. Preduze-tnik posluje sa neizvjesnošću, tako da, kao sredstvo za prepoznavanje preduzetnika, Cantilion koristi rizik i profit.

Predstavnik austrijske škole, Joseph Alois Schumpeter je začetnik modernog razumijevanja preduzetništva. On zastu-pa teoriju stvaralačkog rušenja (kreativne destrukcije) u kojoj preduzetnici stvaraju novu vrijednost, donose inovacije, ruše

UVOD U PREDUZETNIŠTVOFoto: iStock

UVOD U PREDUZETNIŠTVOPoglavlje 1

8


Global Entrepreneurship Monitor (GEM) - Primarni cilj GEM projekta je da postavi internacionalne standarde istraživačkih metodologija u preduzetništvu, zasnovanih na socijalnim anketama, u interesu sticanja detaljnije slike o preduzetnicima svijeta i njihovoj ulozi u ekonomskom razvoju.

postojeće tržište, stvaranjem nove potra-žnje. Dakle, Schumpeter definiše predu-zetnika kao inovatora, a preduzetništvo kao izvor promjena.

Predstavnik moderne austrijske škole, Ludvig Von Mises kaže da su preduzetni-čke aktivnosti zastupljene u svim ljudskim aktivnostima i da su one od presudnog značaja za savremenu ekonomiju u pro-mjeni. Za te promjene, koje se dešavaju potreban je preduzetnik, koji je spreman da iskoristi nove poslovne prilike.

Preduzetništvo je fenomen koji se u dr-žavama jugoistočne Evrope, do početka devedesetih godina XX vijeka vrlo rijetko upotrebljavao. Talasom političkih i eko-nomskih promjena devedesetih godina, koji je zahvatio i zemlje bivše Jugoslavije, preduzetništvo i preduzetnik postaju sve češći i važniji termini.

Foto: iStock

Joseph Alois Schumpeter

UVOD U PREDUZETNIŠTVOUVOD U PREDUZETNIŠTVO

9

„Preduzetnik je inovator. Preduzetnici stvaraju novu vrijednost, ruše postojeća tržišta, stvaraju novu potražnju i povećavaju bogatstvo

“Joseph Alois Schumpeter

Sliku preduzetništva kao globalnog fe-nomena upotpunjuju i noviji Global En-trepreneurship Monitor (GEM) izveštaji. Rezultati godišnjeg „GEM” izvještaja iz 2010.god. pokazuju da preko 250 miliona ljudi širom svijeta ili aktivno pokušavaju da postanu preduzetnici ili su vlasnici ili upravljaju sasvim novim preduzetničkim preduzećima (kompanijama).

POJAM PREDUZETNIKA

Ko su preduzetnici? Da li svako može da bude uspješan preduzetnik ili uspješni pre-duzetnici imaju jedinstvene osobine i spo-sobnosti? Da li uspjeh preduzetnika zavisi isključivo od njihovih ličnih karakteristika

Foto: iStock


10


ili su za uspjeh podjednako značajne nji-hove sposobnosti, znanje, iskustvo i po-slovni ambijent? Ova pitanja su bila pre-dmet mnogih istraživanja, sa ciljem da se definiše preduzetnik, da se ispitaju motivi i lične karakteristike i da se objasne ključni faktori uspjeha preduzetnika.

Poznavanje i ocjena motiva i ličnih ka-rakteristika svakog pojedinca, treba da bude prvi korak na putu ka kreiranju sop-stvenog biznisa. To znači da bi, prije od-luke o kreiranju sopstvenog biznisa, svaki preduzetnik trebalo da preispita svoje mo-tive i ciljeve, da procijeni svoje osobine, sposobnosti i poslovne vještine.

Izdvajaju se tri pristupa teriji o preduze-tniku:

■ Ekonomski, kojim se ukazuje na značaj preduzetnika za privredni razvoj

■ Psihološki, kojim se smatra da uspjeh preduzetnika zavisi od njegovih ličnih karakteristika

■ Sociološki, kojim se smatra da uspjeh preduzetnika ne zavisi samo od njegovih ličnih karakteristika već i od stečenog iskustva, znanja i sposobnosti učenja, ali i okruženja u kojem se preduzetnik na-lazi.

Ekonomski pristupPreduzetnik kao organizator proizvodnje

U tradicionalnoj ekonomskoj teoriji, pre-duzetnik se poistovjećuje sa vlasnikom – menadžerom, koji organizuje proizvodnju sa ciljem da ostvari profit. Irski ekonomista koji je ra-dio u Francuskoj, R. Cantillon, prvi je opi-sao preduze tnika i ukazao na njegov zna-čaj za privre dni razvoj. On je smatrao da su preduzetnici važnija društvena klasa od zemljovlasnika i radnika, zato što, kao ini-cijatori proizvodnje, imaju ključnu ulogu u privrednom razvoju. On je uveo pojam „entrepreneur“ u engleski jezik kako bi se preduzetnik razlikovao od menadžera.

Preduzetnik kao trgovac tj.posrednik u razmjeni

Austrijski ekonomista Kirzner je sma-trao da je ključna karakteristika preduzet-nika sposobnost da uoči priliku za razmje-nu, što mu omogućava da ostvari korist. Po njemu, preduzetnik ne mora da posjeduje resurse, a profit koji stiče, nastaje kao re-zultat njegove posredničke funkcije kao trgovca. Informisanost i poznavanje tržišta je, za Kirznera, najvažnija karakteristika preduzetnika.

Preduzetnik kao inovatorKoncept preduzetnika kao inovatora for-

mulisao je irski ekonomista Schumpeter. Po njemu, preduzetnici mogu biti samo neki, izuze-tno nadareni lju-di, sposobni da uvode no-vine, koji iniciraju i do nose pro-mjene. Ino-vacije koje uvodi pre-

Foto: iStock


11

„Preduzetnik je onaj pojedinac koji preuzima rizik od kojeg se nije moguće unaprijed obezbijediti

“Franc Knight

duzetnik odnose se na nove proizvode, tehnološke procese, sirovine ili na otvara-nje novih tržišta. Inovacije su izvor visokih profita. Međutim, profit koji se stiče uvo-đenjem inovacija je kratkotrajan. On ne-staje čim se pojave pratioci i imitatori ino-vacije. On je smatrao da će nosioci preduzetničke funkcije u budućnosti biti timovi istraživača i naučnika, koji rade u velikim organizacijama, a ne pojedinci. Njegov koncept je poslužio da bi se napra-vila razlika između preduzetnika i vlasnika malog biznisa.

Preduzetnik i rizikKoncept američkog ekonomiste i predu-

zetnika Knighta ogleda se u mišljenju da je preduzetnik pojedinac koji spremno pri-hvata rizik i neizvjesnost, stvarajući tako način za sticanje profita, kao nagrade. On je napravio razliku između rizika i neizvje-snosti, ukazujući da profit nije posljedica rizika već neizvjesnosti. Preduzetnik može da bude svako ko je spreman da preuzme rizik pokretanja svog biznisa. Preduzetnik ne može da se osigura od poslovnog ne-uspjeha jer se ishod poslovanja ne može predvidjeti. To znači da je preduzetnik po-jedinac koji je dovoljno odvažan i hrabar da donosi odluke, čiji se efekti ne mogu predvidjeti u trenutku kada se donose, a nagrada za to je potencijalni profit.

Preduzetnik kao kreator poslovnih prilika

Američki ekonomista i profesor sa Har-varda, Shackle, smatra da su kreativnost i imaginacija najvažnije osobine preduze-tnika. Preduzetnik je kreativan i originalan pojedinac, koji ima sposobnost da prepo-zna i stvori poslovne prilike. Kreativnost zavisi od karakteristika ličnosti, obra-zovanja i sistema vrijednosti. Međutim, sposobnost kreiranja poslovnih prilika ne zavisi samo od talenta i ličnih predispo-zicija preduzetnika već i od karakteristika okruženja. Shackleov koncept preduze-tnika ukazuje na važnost stečenog ličnog i poslovnog iskustva preduzetnika koje bi prije početka preduzetničke aktivnosti tre-balo preispitati.

Psihološki pristup - ličnost preduzetnika

Preduzetnici se razlikuju među sobom. Ipak postoje određeni kvaliteti koji su za-jednički svim preduzetnicima i koji su ra-zlog njihovog uspjeha. Najveći broj istraži-vača smatra da su najvažnije karakteristike uspješnih preduzetnika:

Želja za ličnim uspjehomPojedinci imaju izraženu potrebu da

ostvare uspjeh koji je njihova lična zaslu-ga. Oni imaju visoke ciljeve, spremni su da rade više i efikasnije od drugih, nastoje da prevaziđu prepreke. Zadovoljstvo se pre-vashodno postiže zbog ostvarenog ličnog uspjeha prije nego zbog novčane nagrade.

Sposobnost traganja za novim šansama

Jedna od osnovnih karakteristika svakog preduzetnika je predanost analizi tržišta kojom se stiču informacije o potrebama potrošača. Na bazi tih informacija predu-zetnici pokreću inovativne poslovne aktiv-nosti čime iskazuju izraženu sposobnost traganja za novim šansama.

Fokusiranje na proizvod/kupcaČinjenica je da preduzetnici troše do-

sta energije na prikupljanje informacija o tome kakav proizvod ili usluga njihovom kupcu treba. Nakon toga preduzetnici se trude da upravo te i takve proizvode ku-pcima i obezbijede.

Izvršna inteligencijaSposobnost da se iz ideje stvori održiv

posao, bitna je odlika uspješnog preduze-tnika. Suština izvršne inteligencije je da se misao, kreativnost i imaginacija pretvore u konkretne rezultate, to jest konkretan i profitabilan posao.

Realno samopouzdanjePut od ideje do realizacije je obično veo-

ma dug i zehtijeva puno vremena i energi-je koja je neophodna za rješavanje raznih problema sa kojima se preduzetnik srijeće tokom realizacije svog biznisa. Za odluku


12


o realizacji ideje potrebno je postojanje re-alnog samopouzdanja.

KreativnostUspješni preduzetnici ug lav nom iskazu-

ju izuzetno visok stepen kreativnosti. Ona se najviše iskazuje prilikom inovacija veza-nih za novi proizvod, nove sirovine, tehni-ke, tehnologije, novu organizaciju, tržišta i sl.

FleksibilnostPreduzetnici odnosno preduzeća koja se

ne ponašaju fleksibilno i ne prilagođavaju svoje poslovanje promjenama u okruže-nju, dovode u pitanje svoj opstanak. Tačni-je, svaki preduzetnik mora biti fleksibilan i otvoren za promjene kako bi odgovorio tržišnim potrebama i na taj način opstao u

biznisu.

KomunikativnostPreduzetnici tokom svog rada nepreki-

dno komuniciraju sa svojim podređenima, nadređenima, menadžerima, kupcima, dobavljačima i drugim licima sa kojima se srijeću tokom poslovanja. Ta komunikaci-ja mora biti kvalitetna i nesmetana kako bi protok informacija bio konstantan, što je veoma važno za uspjeh poslovanja.

OptimizamOptimizam povećava vjerovatnoću

uspjeha, a pesimizam je smanjuje! Ono što krasi svakog pravog preduzetnika jeste po-zitivna energija i optimizam.

Prihvatanje rizikaPreduzetnici snose finansijski rizik jer

ulažu svoj novac. Ako zbog pokretanja svog biznisa napu-ste sigurno zapo-slenje, oni riziku-

ju svoju karijeru i svoju egzistenciju.

Zbog dugog radnog vremena, uloženog napora i energije potrebne za po-

kretanje i vođenje firme, javlja se rizik zapostavljanja po-

rodice. Posvećenost poslu i identifikacija

sa poslovnim poduhva-tom preduzetnike izlaže

psihološkom riziku u slu-čaju eventualnog neuspjeha.

Smatra se da su preduzetnici skloni umjerenom, a ne ekstre-mnom riziku. Rizik se ne smije shvatiti kao spremnost predu-zetnika da sve stave na kocku

već spremnost da vjeruju u svoje poslovne odluke.

Upornost (uprkos neuspjehu)Preduzetnici su osobe koje iskazuju vi-

sok stepen upornosti. Ova osobina je veo-ma značajna s obzirom da većina poslova zahtijeva duži vremenski period potreban za realizaciju. Mogućnost neuspjeha je ve-

Foto: iStock


13

„Preduzetnici su oni koji znaju da postoji mala razlika između prepreke i pri li ke te su sposobni oboje okrenuti u svoju korist

“Viktor Kiam

oma izražena s obzirom da preduzetnici stalno pokušavaju nešto novo i ulaze u neistražena područja. Uspješan pre-duzetnik je onaj koji opstaje na tržištu uprkos postojećim pre-prekama i neuspjesima.

Sociološki pristupPrema ovom konceptu,

smatra se da je preduze-tništvo proces učenja i da uspjeh preduzetnika ne zavisi samo od njegovih ličnih karakteristika već i od iskustva, znanja i spo-sobnosti učenja kao i okru-ženja u kome se preduzetnik nalazi. Lične karakteristike preduzetnika su nesumnjivo pre-dnost, ali one nijesu garancija uspje-ha već samo predispozicija ili potencijal.

Foto: iStock

Ni je-dan od pomenutih koncepata ne daje cjelovito tumačenje ključnih faktora uspjeha preduzetnika, ali integralno, oni omogu-ćavaju da se razumiju i objasne razlozi uspje-ha preduzetničkih firmi. Uspjeh je rezultat ličnih karakteristika preduzetnika, sposobnosti učenja iz iskustva kao i prilagođavanja uticajima iz okru-ženja. Lične karakteristike preduzetnika su najva-žnije u fazi pokretanja novog biznisa, sposobnost učenja iz iskustva postaje značajnija nakon po-kretanja firme, a rast i razvoj preduzeća za-vise od stečenog iskustva i znanja kao i sposobnosti prilagođavanja utica-jima iz okruženja.

UVOD U PREDUZETNIŠTVOPoglavlje 1 UVOD U PREDUZETNIŠTVO

Forbs (www.forbes.com) je američki biznis magazin u vlasništvu Forbs Inc. koji sadrži tekstove o finansijama, investiranju, industriji, marketingu i svake godine objavljuje listu najbogatijih ljudi na svijetu.

14

Učenje omogućava da se iskoristi potenci-jal preduzetnika, tj.njegove lične predispo-zicije i talenat i da se steknu i usavrše po-slovne vještine. Preduzetnici uče iz svojih odluka, na svojim greškama, i tako stiču iskustvo. Prema ovom konceptu, svako, potencijalno, može da postane uspješan preduzetnik ukoliko je spreman da uči.

Zablude o preduzetnicima1. Preduzetnici se stvaraju rođenjem

Ovaj mit se bazira na uvjerenju da neki ljudi imaju genetske predispozicije da po-stanu preduzetnici, ali zaključak brojnih istraživanja govori da svi imaju potencijala da postanu preduzetnici. Da li će neko po-stati preduzetnik zavisi od okoline, inspi-racije, životnih iskustava kao i ličnog izbo-ra.

2. Preduzetnici su kockariSmatra se da su preduzetnici kockari jer

preuzimaju velike rizike. Međutim, ta kon-statacija nije tačna jer preduzetnici imaju snažnu potrebu da postave i postignu za-crtane ciljeve, što se često poistovjećuje sa preuzimanjem rizika. Preduzetnici su u stvarnosti umjereni kod preuzimanja rizi-ka.

3. Preduzetnike prvenstveno motiviše novac

Novac jeste motiv, ali je rijetko isključi-vi i glavni razlog zbog kojeg preduzetnici otvaraju svoja preduzeća. U stvarnosti, preduzetnici i sami upozoravaju na činje-nicu da isključiva potraga za novcem oso-bu može ograničiti u ostvarivanju ideja i ostalih ciljeva.

4. Preduzetnici moraju biti mladi i energični

Ljudi najčešće počinju da se bave predu-zetništvom između 25 i 35 godine. Iako je energičnost važna, takođe su važni isku-stvo, zrelost, reputacija, kontakti kao i prethodnni uspjesi, što karakteriše upravo starije preduzetnike.

5. Preduzetnik je nezavisanPreduzetnik nikako ne može potpuno

sam ostvariti svoju ideju. U tome mu mo-raju pomagati i drugi. Uspjeh preduzet-ničke ideje, direktno je zavisan od stepena integrisanosti u kompletno okruženje u kojem je predviđeno da se odvija poslo-vanje preduzetničke kompanije. Neke od najvažnijih karika datog okruženja su: kupci, dobavljači, konkurencija i sl.


15

„Preduzetnik je pojedinac koji, zavisno od pravila igre u radnom društvu, svoje preduzetničke sposobnosti usmjerava u produktivno, neproduktivno ili destruktivno preduzetništvo

“Villiam Baumol

NAJBOGATIJI LJUDI NA SVIJETU(Forbsova lista za 2012. godinu)

1. Carlos Slim (Karlos Slim), MeksikoMeksički biznismen, filantrop i vlasnik telekomunikacionih kompanija. U svojoj karijeri, bio je potpredsjednik Meksič-ke berze, predsjednik Meksičke asocijacije brokerskih kuća, kao i prvi predsjednik Latino-američkog komiteta Nju-jorške berze. Takođe je bio u bordu direktora Altria grupe (Filip Moris), Alkatela i SBC (AT&T). Posjeduje 69 milija-rdi dolara.

2. Bil Gates (Bil Gejts), Amerika Američki preduzetnik, predsjednik Majkrosofta i filantrop. Zajedno sa Polom Alenom je osnovao Majkrosoft, gdje je donedavno bio predsjedavajući Upravnog odbora i glavni softverski arhitekta. Njegova imovina se procjenjuje na 61 milijardu dolara.

3. Warren Buffett (Voren Bafet), AmerikaNajpoznatiji svjetski investitor, industrijalac i filantrop, di-rektor osiguravajućeg društva „Berkshire Hathaway“. Nje-govo bogatstvo se procjenjuje na 44 milijarde dolara. Poznat je kao jedan od najuticajnijih poslovnih ljudi Amerike čije mišljenje o finansijama se dosta uvažava.

4. Bernard Arnault (Bernard Arno), FrancuskaNajbogatiji Evropljanin, osnivač, predsjednik i izvršni di-rektor korporacije LVMH u čijem vlasništvu se nalazi preko 50 najluksuznijih brendova poput Louis Vuittona, Diora i Fendija. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 41 milijardu dolara.

5. Amancio Ortega (Amančo Ortega), Španija Španski privrednik, osnivač i predsjednik kompanije Indi-teks koja je vlasnik brendova kao što su Zara, Zara Hom, Stradivarijus, Berška, Masimo Duti kao i mnogih drugih. Posjeduje 4.500 maloprodajnih objekata u 73 zemlje a nje-govo bogatstvo se procjenjuje na 37,5 milijardi dolara.

6. Larry Elison (Lari Elison), AmerikaAmerički poslovni magnat, osnivač i izvršni direktor u firmi Oracle Corporation - najveći proizvođač poslovnog softve-ra! Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 36 milijardi dolara. Gigant baza podataka je kupio čak 57 kompanija u proteklih 5 godina.

16


Poglavlje 1

NAJBOGATIJI LJUDI NA SVIJETU(Forbsova lista za 2012. godinu)

7. Eike Batista (Eike Batista), BrazilVlasnik i predsjednik brazilskog konglomerata „EBX gro-up“. Bavi se rudarstvom i naftom, a pretenduje da bude naj-bogatiji na svijetu. Trenutno posjeduje 30 milijardi dolara.

8. Stefan Persson (Stefan Parson), ŠvedskaDirektor je H&M – a. Posjeduje 2500 radnji u 43 zemlje i bogatstvo od 26 milijardi dolara. Naslijedio je posao od oca. Za njega kreiraju Lagerfild, Stela MeKartni, Versace i dr. Osnivač je Fondacije „Mentor”, neprofitne organizacije koja suzbija zloupotrebu opojnih supstanci među mladima.

9. Li Ka–shing (Li Ka-šing), Hong KongPoslovni magnat iz Hong Konga, najveći operater kontej-nerskih terminala na svijetu sa procjenjenim bogatstvom od 25,5 milijardi dolara. Trenutno je predsjednik kompanija Hutchison Vhampoa Limited (HVL) i Cheung Kong Hol-dings.

10. Karl Albreht (Karl Albreht), NjemačkaVlasnik lanaca supermarketa „Aldi Sud“, jednog od najvećih u Njemačkoj i Evropi. Takodje, u Americi posjeduje više od 1000 prodavnica u 29 država, a njegovo bogatstvo se procje-njuje na 25,4 milijardi dolara.

...

35. Mark Zuckerberg (Mark Zakerberg), AmerikaJedan od najmlađih bogataša, američki programer i predu-zetnik, vlasnik Facebook društvene mreže. Posjeduje 17,5 milijardi dolara i 27 godina života.

II BIZNIS IDEJA

18 POJAM IDEJE

19 BIZNIS IDEJA

20 PROIZVOD ILI USLUGA?

20 PRIKUPLJANJE IDEJA

23 TEHNIKE ZA PRONALAŽENJE BIZNIS IDEJA

23 KOPIRANJE POSTOJEĆIH POSLOVA ILI USLUGA

24 MAPIRANJE

24 PRETVARANJE HOBIJA U POTENCIJALNI POSAO

24 KORIŠĆENJE RADNOG ISKUSTVA I ODREĐENIH SPOSOBNOSTI ZA POKRETANJE POSLA

27 BRAINSTORMING TEHNIKA – OLUJA IDEJA

24 INOVACIJE NOVIH PROIZVODA ILI USLUGA

29 POSLOVNA ŠANSA

29 POSMATRANJE PROMJENA I TRENDOVA

30 RJEŠAVANJE PROBLEMA

31 PRONALAŽENJE PRAZNINA NA TRŽIŠTU

32 TAKMIČENJE ODNOSNO KONKURENCIJA

32 PROVJERA POSLOVNE ŠANSE

33 KONAČNA ODLUKA

Poglavlje 2

18

Biznis ideja je zamisao o ponudi konkretnih materijalnih proizvoda ili usluga u skladu sa potrebama kupaca, radi stvaranja dobiti.

BIZNIS IDEJA

POJAM IDEJENovo vrijeme zahtijeva stvaralačke i ino-

vativne osobine u sprovođenju poslovnih aktivnosti. Tehnološka nadmoć tj. nadmoć u znanju, postaje neophodna za napredak i razvoj društva. U takvim prilikama do-bro se snalaze samo jake osobe, stvaraoci novih duhovnih i materijalnih vrijednosti, uporni i maštoviti vizionari koji uspijevaju kao preduzetnici.

Kreativna tj. maštovita osoba razlikuje se od prosječne osobe upravo po urođenim sposobnostima zamišljanja nekog budućeg stanja. Takva osoba nastoji da pronađe više

mogućih rješenja za određeni problem, a sposobnost uočavanja povoljnih rješenja u svom okruženju koristi za razvoj biznisa.

Raznolikost mišljenja i bogastvo ideja omogućeno je preplitanjem različitih obi-čaja, kultura i navika kojima su pojedinci izloženi zbog sve veće povezanosti zema-lja u jedinstveno tržište. Međutim, sama dostupnost informacija nije dovoljna za stvaranje nečeg novog, pa se onda postav-lja pitanje, kako doći do nove ideje tj. kako naći neko novo rješenje?

Ideja nastaje iznenada, brzo se pojavi, a ponekad brzo nestane, pa se često kaže da ideju treba odmah „zapisati“.

Foto: iStock

19

BIZNIS IDEJA

„U preduzet-ništvu je najvažnije da se postigne sklad ideje, tehničke izvodljivosti i ekonomske opravdanosti što zajedno čini formulu za uspjeh.

“Pojam ideje, zamisli ili invencije podrazumijeva domišljatost, ma-štu, stvaralačku fantaziju, inspira-tivnost, dosjetljivost, inovatorski dar tj. sposobnost za pronalaže-nje novih, izvornih rješenja.

Na primjer, dok posmatramo okolinu ili čitamo, može se iznenada pojaviti zami-sao o nekoj nama zanimljivoj stvari. Na ra zmišljanje nas može podstaknuti neka nova situacija ili tekst koji smo pročitali. Tada, u mislima, možemo postati stvaraoci odnosno izumitelji. Ipak, to nije dovoljno da postanemo preduzetnici.

Put u novo i nepoznato dovešće predu-zetnika pred najveća iskušenja. Treba ispi-tati sve okolnosti svog poduhvata i prona-ći najbolje rješenje. Najbolje rješenje nije samo neki pronalazak, to treba da bude i rješenje koje donosi dobit. Onaj ko uspije svojim stvaralaštvom da pokrene sopstveni biznis, postaje pravi preduzetnik, dok onaj koji uz to ostvari profit, postaje uspješan preduzetnik. U istoriji su poznati mnogi primjeri genijalnih stvaralaca koji su dali sjajne rezultate, ali su umrli u siromaštvu.

BIZNIS IDEJAPreduzetnici su ljudi sa vizijom, spo-

sobni da sagledaju neke pojave unaprijed i vide poslovnu priliku tamo gdje je niko drugi ne vidi. Usuđuju se da poprave stvari prije nego se one pokvare, jer je dio njiho-ve naravi stalno traganje za novim izazo-vima. To znači da su preduzetnici spremni da naprave novi potez. Upravo to je njiho-va najveća snaga.

Biznis ideja nastaje kao rezultat stvara-lačkog mišljenja koje je urođeno svim lju-dima, ali na žalost, ne u istoj mjeri.

Nije svaka ideja dobra, tj. nije pogodna za preduzetnički poduhvat. To znači da je potrebno svaku ideju pažljivo analizirati i provjeriti mogućnost njene tehničke rea-lizacije, ali i njenu ekonomsku isplativost. Takođe, preuranjene ideje treba odložiti, čekati povoljnu priliku i voditi računa da se ne smije propustiti pogodan trenutak za njenu realizaciju. U preduzetništvu je naj-važnije da se postigne sklad ideje, tehničke izvodljivosti i ekonomske opravdanosti što zajedno čini formulu za uspjeh.

Foto: iStock

BIZNIS IDEJAPoglavlje 2

20

BIZNIS IDEJA

Prava odluka u pravo vrijeme, u tome je suština uspijeha! I dobra odluka, donijeta suviše kasno, je loša odluka!

Biznis ideja je prvi korak ka ostvare-nju preduzetničkih snova. Ona mora dati odgo vore na sljedeća pitanja:

■ Koji proizvod/uslugu ćete proizvoditi, odnosno pružati?

■ Ko će biti vaši kupci/korisnici?

■ Na koji ćete način prodavati svoj proi-zvod /pružati uslugu?

■ Koje će potrebe vaš proizvod/usluga pružiti kupcima/korisnicima?

Proizvod ili usluga?Većina biznis ideja se realizuje u obliku

proizvoda ili usluge.

U osnovnom smislu, proizvod se defi-niše kao stvar proizvedena radom ili pro-izvodnim procesom, a prema P.Kotleru, poznatom ekonomisti „proizvod je sve ono što se može ponuditi tržištu da izazove pažnju, kupovinu, korišćenje ili potrošnju, što može zadovoljiti potrebu.“

U ekonomiji i marketingu, usluge su sve one aktivnosti, pretežno neopipljivog karaktera, koje rezultiraju određenim ko-ristima, odnosno koje rješavaju određeni problem korisnika za koje je on spreman direktno ili indirektno da plati.

BIZNIS IDEJABIZNIS IDEJA

21

„Ideje se prikupljaju u svakodnevnom životu a dobar preduzetnik prepoznaće takve mogućnosti brže i temeljitije od drugih.

“

Ako proizvedete akumulator za automo-bil, to je proizvod. Ugradnja akumulatora je usluga. Nokia proizvodi telefone, ali vi se povezujete na Telenor/T-Com/M:tel da biste dobili uslugu telefoniranja. Priručni-ci su proizvod, ali nastavnici obezbjeđuju uslugu predavanja kojom zadovoljavaju obrazovne potrebe učenika. Proizvodi mogu biti masovno proizvedeni i skladi-šteni za prodaju, dok se usluge „proizvode i isporučuju“ u isto vrijeme, kao što je ši-šanje, popravka zuba, popravka obuće i sl.

Prikupljanje idejaNikada nismo sasvim sigurni kada će

nam neka ideja pasti na pamet tj. kada će nam se „upaliti lampica“. Ideja se može pojaviti bilo kada i bilo gdje. Podsticaje za ideju možemo dobiti šetajući sami u pri-rodi, posmatrajući okolinu prilikom po-sjeta sajmovima, u trgovinama, vozeći se u automobilu itd. Ideje se prikupljaju u sva-kodnevnom životu, a dobar preduzetnik prepoznaće takve mogućnosti brže i teme-ljitije od drugih. Ono što je za većinu ljudi običan događaj ili čak nešto nepovoljno, za

preduzetnika je to prilika koju neće propu-stiti. Informacije o mogućnostima uspjeha nalaze se u dnevnim novinama i stručnim časopisima, knjigama, televizijskim emisi-jama, a najveći izvor novih ideja svakako su razgovori sa prijateljima i poznanicima koji imaju slične interese. Takođe, podru-čje tj. geografska oblast u kojoj živite može podstaći neku vašu ideju. Na primjer, u područjima gdje postoje prirodni uslovi za bavljenje poljoprivredom možete proizvo-diti ekološku hranu i sl.

U Crnoj Gori, u posljednje vrijeme, mno-gi ljudi su došli na ideju da svoj novac ulo-že u turizam, ugostiteljstvo i poljoprivredu kao i u preradu hrane. To se dešava iz ra-zloga što je naša država, kao ključne oblasti u svom razvoju, prepoznala turizam i po-ljoprivredu, kao i to da našu zemlju svake godine posjeti sve veći broj turista kako u ljetnjem tako i u zimskom periodu.

Razne promjene koje se dešavaju u svije-tu i kod nas u raznim oblastima i djelatno-stima, mogu podsticajno uticati na ljude da dođu do ideje i započnu sopstveni bi-znis.

Proizvodnja hrane

Avdul Adrović, agronom iz Petnjice, direktor je Zemljoradničke zadruge Vrbica, koja je osnovana 1984. godine i koju čini 120 za-drugara. Avdul i drugi članovi zadruge došli su na ideju da na područ-ju koje je povoljno za razvoj poljoprivrede, voćarstva, stočarstva i ribarstva proizvode razne vrste proizvoda kao što su: krompir, kupus, pšenica, he-ljda, raž, ječam, ovas i kuku-ruz. Proizvodnju su organizovali na površini od oko 70 hektara. Ove površine se nalaze na teritoriji opština Berane, Bijelo Polje i Rožaje.

Od 2007. godine, Zadruga je upisana u Registar organskih proizvođača Crne Gore, za proizvodnju krompira i žitarica (pšenica, ječam, ovas, raž i heljda). Za-druga posjeduje mlin za mljevenje žitarica u kome proizvodi brašno vrhunskog kvaliteta. Uz moto: „Zdrava hrana – dug život” tone ovih proizvoda odlaze ka pijacama i marketima širom Crne Gore, Makedonije, Srbije i drugih zemalja.


22

BIZNIS IDEJA

Asortiman je izbor robe ili usluga koje se nude na prodaju tržištu.

Turizam i ugostiteljstvo

Slobodan Guberinić, vlasnik hotela „Komovi“ u Andrijevici:

„Ideja za biznis u meni se rodila još u učeničkim danima, tačnije u osmom ra-zredu osnovne škole. Naime, moj ujak je bio privatni ugostitelj, a ja sam mu kao dječak često pomagao u tim poslovima. To je bilo presudno da završim ugostiteljsku školu i da počnem da se bavim ugostiteljstvom.

Poslije završetka škole, uz finansijsku pomoć oca i ujaka, otvorio sam svoju prvu ugostiteljsku radnju i počeo uspješno da radim i stičem iskustvo. Od 1968. go-dine pa do danas posjedovao sam dosta sopstvenih ugostiteljskih objekata, što je krunisalo kupovinom hotela „Komovi“ u Andrijevici 2007. godine.

Da sam ponovo na početku, izabrao bih isti put jer sam u ovom poslu stekao veliko radno iskustvo i upoznao veliki broj ljudi. Dobra strana preduzetništva je osjećaj stvaranja nečega svog. To je, vjerujem, najljepši osjećaj na svijetu. Dobro je i što možete ponekad da kreirate svoj život na način na koji vi to želite. Loša strana je možda neizvjesnost koju preduzetništvo nosi sa sobom, ali u njoj je i tajna napretka, svakodnevnog truda i nadanja.

Budući preduzetnici treba da budu svjesni svojih dobrih strana, da budu hrabri i istrajni na svom putu i da ne odustanu u trenutku kada su to mnogi učinili. Moraju biti spremni na neizvjesnost sjutrašnjeg dana i shvatiti ga kao izazov, a ne kao prijetnju”.


23

„Budući preduzetnici treba da budu svjesni svojih dobrih strana, da budu hrabri i istrajni na svom putu i da ne odustanu u trenutku kada su to mnogi učinili. Moraju biti spremni na neizvjesnost sjutrašnjeg dana i shvatiti ga kao izazov, a ne kao prijetnju.

“

TEHNIKE ZA PRONALAŽENJE BIZNIS IDEJA

Kako doći do biznis ideje - put je koji se može preći korišćenjem raznih jednostav-nih, ali i komplikovanijih tehnika kao što su: Brainstorming, Delphi metod, Sinekti-ka itd. Postoje ljudi koji imaju u sebi pre-duzetnički duh i koji se bave određenim biznisom, a većina njih ima želju i veliko srce da nešto uradi, ali često ne zna kako. Stoga ćemo predstaviti neke jednostavne tehnike koje mogu svi razumjeti, a to su:

■ kopiranje postojećih poslova ili usluga

■ mapiranje

■ pretvaranje hobija u potencijalni posao

■ korišćenje radnog iskustva i određenih sposobnosti za pokretanje posla

■ brainstorming tehnika – oluja ideja

■ inovacije novih proizvoda ili usluga.

Kopiranje postojećih poslova ili usluga

Ovo je tehnika koju većina preduzetni-ka odnosno preduzeća koristi kao način za pronalaženje biznis ideje. Naime, jedno-stavnost ove tehnike se ogleda u činjenici da možete posmatrati pozitivne i nega-tivne strane neke već postojeće poslovne aktivnosti, prije nego što pokrenete svoju vlastitu. Ideja za pokretanjem poslovne akti vnosti na ovaj način može doći iz za-jednice u kojoj živite, ali i od nekih uspješ-nih biznisa koje ste uočili u drugom gradu ili možda u inostranstvu.

Ukoliko odlučite da koristite već posto-jeća iskustva odnosno rješenja, morate biti pažljivi i provjeriti da li postoji tražnja za tim proizvodom ili uslugom u tolikom obimu da može da opravda pokretanje po-sla na ovaj način. Vi morate znati odgovor na pitanje: „Zašto bi neko postao kupac vaših proizvoda ili usluga, kada takvi već postoje na tržištu?“

Vaša poslovna aktivnost mora da bude bolja od postojeće i sa cijenom i sa kvali-tetom, asortimanom proizvoda i/ili uslu-ga, povoljnijim radnim vremenom, boljim načinom isporuke, adekvatnijim skladište-njem i sl. Foto: iStock


24

BIZNIS IDEJA

Hobi je naziv za aktivnosti koje se rade zbog ličnog zadovoljstva, a ne zbog novčanih nagrada ili primanja. Kroz hobi osoba može proširiti znanje, vještinu i iskustvo kao i uspostaviti brojne kontakte s drugim ljudima.

MapiranjeMapiranje određenog područja (zajedni-

ce, opštine, regiona i dr.) je početni korak u identifikaciji potreba u tom području. Suština tehnike je da izađete napolje, po-smatrate i jednostavno bilježite ono čega ima u lokalnoj zajednici ili regiji, u zavi-snosti od toga šta biste željeli da pokrijete svojim eventualnim proizvodom ili uslu-gom. Dakle, na mapi zajednice ucrtavate ono što ste pronašli, npr. pekare, mesare, razne pogone za proizvodnju, prodavnice različitih proizvoda itd.

Poslije toga, razvrstavate ono što ste identifikovali i vršite analizu broja evide-ntiranih biznisa, njihove lokacije, predno-sti i nedostatke. Zatim, identifikujete šta nedostaje zajednici/opštini i razmotrite da li imate kapaciteta da pokrenete određe-nu poslovnu aktivnost. Sljedeći korak je eliminacija ideja prema unaprijed odre-đenim kriterijumima, kao što su: početna ulaganja, ljudski potencijal za realizaciju ideje, veza poslovne aktivnosti sa misijom

preduzetnika/preduzeća i sl. Kriterijume sami birate.

Dakle, ovdje se radi samo o prvom kora-ku, tj. o pronalasku ideje, za koju još uvijek ne možemo reći da li predstavlja i poslovnu šansu. Ova metoda je dosta jednostavna i uspješna, jer vam u startu daje mogućnost da budete prvi, posebno ako identifikujete poslovnu aktivnost koja ne postoji u va-šoj zajednici. Na primjer, ukoliko u vašem gradu ne postoji prodavnica zdrave hrane ili se niko ne bavi njenom proizvodnjom, onda to može biti vaš izbor i sl.

Pretvaranje hobija u potencijalni posao

Hobi je često izvor biznis ideja. Posebne vještine i zanimanja kojima se ljudi bave u slobodno vrijeme, mogu se pretvoriti u dobre poslovne mogućnosti. Danas se često susrijećemo sa poslovnim idejama koje su proizašle iz hobija, kao što su određene rukotvorine, pravljenje suvenira, proizvodnja meda, zdrave hrane i sl.

Proizvodnja suvenira

Vladislav Čizmović, vlasnik firme „Vakom“ iz Podgorice, bavi se izradom suvenira. Na tu ideju došao je zajedno sa bratom u junu 2010.godine, i to, kako kaže, bez veli-kih očekivanja s obzirom na konkurenciju u toj oblasti. Međutim, nakon turističke sezone i svedenih računa, ispostavilo se da su prodali preko 40 000 komada suve-nira. Tada je već bilo jasno da na takvom tržištu, na kojem gotovo da nema domaće proizvodnje, postoji velika šansa za razvoj biznisa i to ne samo sezonskog karaktera.

Naime, trgovci koji su se bavili prodajom suvenira, robu su uglavnom na veliko na-bavljali iz drugih zemalja, i morali su unaprijed da je plate, a isporuka je trajala oko tri mjeseca. Veliki problem za trgovce bio je i to što neprodatu robu nijesu mogli vratiti proizvođačima na kraju sezone.

Vladislav i njegov brat su odlučili da svoje proizvode prodaju pod povoljnijim uslo-vima kako bi na taj način privukli trgovce da kupuju njihovu robu. Pored toga što trgovcima suvenira nude jeftinije proizvode, oni im omogućavaju da u bilo kom tre-nutku mogu da vrate proizvode čijom prodajom nisu zadovoljni. Na taj način dobi-jaju zadovoljnije trgovce, veći promet, a njihova proizvodnja bolje prati zahtjeve tržišta. U toku 2011. godine samo 10% robe je vraćeno na kraju sezone. Ta roba neće čekati do naredne turisticke sezone, jer uvijek postoje suvenirnice koje rade u toku cijele godine. U isto vrijeme VAKOM se trudi da povećava raznovrsnost ponude proizvoda i efikasnost proizvodnje.


25

„Posebne vještine i zanimanja kojima se ljudi bave u slobodno vrijeme se mogu pretvoriti u dobre poslovne mogućnosti.

“

Pravljenje igračaka i drugih predmeta od drveta

Kako od hobija doći do malog biznisa govori uspješna priča mladog Janka. Za Ja-nka, koji je dugo bio nezaposlen, pravljenje igračaka i ostalih predmeta od drveta je bio samo hobi koji bi mu povremeno donosio malu zaradu uglavnom preko poznanika i prijatelja koji su bili upoznati sa njegovim radom. Pošto je pitanje zaposlenja i dalje bilo neizvjesno, sve više se okretao svom hobiju u koji je ulagao dosta truda i rada. Shvatio je da bi od toga moglo da nastane nešto ozbiljnije i preraste u pravi mali biznis. Ono što mu je bilo neophodno za brži i efikasniji rad bile su mašine savremenije od onih koje je posjedovao. Rješenje problema vidio je u konkurisanju za kredit kod jedne organizacije na čiji konkurs se prijavio sa svojom biznis idejom. Odmah nakon dobijanja kredita, kupio je opremu koja mu je omogućila bržu i lakšu proizvodnju nakon čega je počeo ozbiljnije da se bavi ovom djelatnošću. Već nakon prvih mjeseci rada ostvario je zadovoljavajuću zaradu. Janko počinje da pohađa kurs za marketing i prodaju kako bi ta stečena znanja kasnije primijenio u daljem radu. Njegovi dalji planovi vezani su za na-bavku mašina koje bi mu omogućile da proširi asortiman proizvoda i ponudi ih širem tržištu.

Foto: iStock


26

BIZNIS IDEJA

Korišćenje radnog iskustva za pokretanje posla - Istrazivanja u svijetu su pokazala da se najveći broj biznis ideja temelji na znanjima i vještinama stečenim na osnovu prethodnog radnog iskustva (49%) a na osnovu hobija (28%).

Korišćenje radnog iskustva i određenih sposobnosti za pokretanje posla

Korišćenje radnog iskustva i određenih sposobnosti za pokretanje posla je jedan

od načina dolaska do biznis ideje. Neka istraživanja su pokazala da je ovaj način najčešći izvor biznis ideja.

Proizvodnja ambalaže i pakovanja:

Marko i Ivan su skoro 15 godina radili u jednoj fabrici koja je proizvodila amba-lažu za razne proizvode. Međutim, zbog slabog poslovanja, fabrika je bila pred zatvaranjem. U cilju obezbjeđivanja svoje egzistencije u budućnosti, došli su na ideju da svoje znanje stečeno dugogodišnjim radom iskoriste za pokretanje sopstvenog biznisa. Ideja je bila da otvore mini pogon za proizvodnju ambalaže i pakovanja. S obzirom da su već dugo radili na ovim poslovima, da su poznavali cjelokupan proces proizvodnje kao i stanje na tržištu, oni su se odlučili da ideju pretvore u sopstveni biznis. Nakon što su obezbijedili materijalna sredstva za nabavku opreme i opremanje prostora, oni su uspostavili saradnju sa proizvo-đačima domaćih čajeva iz tog regiona i počeli da prave pakovanja i ambalaže za te proizvode. Njih dvojica, u cilju promovisanja svojih proizvoda, učestvuju na raznim sajmovima kako bi ostvarili poslovne kontakte i prezentovali svoj rad.


27

„Ponovo bih izabrao ovaj posao prije svega zbog toga što, radeći ga, upoznajem različite ljude, njihove kulture i načine života, uvijek sam u prilici da sa svojim timom osmislim nešto novo i da budem kreativan.

“

Luka Bulatović iz Kolašina, vlasnik turističke agencije Explorer:

„Na ideju da osnujem agenciju došao sam tokom dugogodisnjeg bavljenja ski-janjem kada sam bio u prilici da učestvujem u organizaciji raznih turističkih događaja, da budem instruktor skijanja i sl. Tada sam imao priliku da osjetim kako izgleda kada svojom uslugom uspijete da uljepšate nekom turisti odmor i pomognete mu da se što bolje provede u vašoj zemlji. Kroz takva višegodišnja iskustva došao sam na ideju da započnem profesionalno da se bavim turiz-mom. 2005. godine, osnovao sam turističku agenciju Explorer u Kolašinu sa ciljem da bude drugačija od drugih, sa ponudom koja je privlačna i raznovrsna kao što je organizacija: džip safarija, raftinga, paraglajdinga, planinarskog bici-klizma, sportsko-rekreativnog ribolova, jahanja, kanjoninga, planinarenja i ne-zaboravnih izleta. U ponudi se nalaze i usluge transfera, rezervacija smještaja kao i organizacija team building događaja. Moja agencija se razlikuje od drugih prije svega po tome što je većina usluga koje pružamo, u potpunosti u našoj organizaciji s obzirom da imamo svu opremu koja nam je potrebna, tim koji je zadužen za posao na terenu, kao i po tome što uvijek nudimo originalne ideje i programe za team building dogadjaje. Upravo iz ovih razloga pružamo naše usluge i većini agencija iz Crne Gore. Ponovo bih izabrao ovaj posao prije svega zbog toga što, rade-ći ga, upoznajem različite ljude, njihove kulture i na-čine života, uvijek sam u prilici da sa svojim timom osmislim nešto novo i da budem kreativan.“


28

BIZNIS IDEJA

Brainstorming je jedna od najčešćih tehnika za pronalaženje biznis ideja. Na adresi www.brainstorming.co.uk, mogu se naći brojni načini za korišćenje ove tehnike.

Inovacija je pronalazak i primjena novog i boljeg rješenja za funkcionisanje postojećeg proizvoda ili djelatnosti.

Izum je tehničko otkriće tj. ono što je novo stvoreno ili konstituisano na temelju prirodnih zakonitosti; pronalazak.

Brainstorming tehnika – oluja ideja

Ovo je uobičajna tehnika, ne samo za dolazak do određene biznis ideje, već i za rješavanje određenih problema u poslo-vanju, donošenju odluka ili izmjeni odre-đenih karakteristika na proizvodu/usluzi. Ova tehnika se može koristiti i kao način demokratskog donošenja odluka.

Brainstorming tehnika se sastoji u tome da se okupi grupa od nekoliko osoba, koje bi trebalo da izlože što više ideja u određe-

nom vremenskom periodu, ali tako da se ne vrši njihova procjena. Sve ideje mogu biti prezentovane i nijedna od njih se ne smije kritikovati u ovoj fazi pa čak ni je-dnom riječju, uzdahom ili grimasom. Jed-na će osoba popisati sve predložene ideje, a kada grupa prestane sa predlaganjem, do-lazi do završetka brainstorminga. Nakon toga dolazi vrijeme da se kritikuju i brane sve predložene ideje, ali i da se otpišu one koje nisu odgovarajuće. Sesije se održavaju dok se ne donese željena odluka, odnosno dok se ne izabere najbolja biznis ideja.

Samolepljiva etiketa za poruke

3M je jedna od najpozna-tijih američkih kormpani-ja u čitavom svijetu. Kra-jem osamdesetih godina kompanija je zapala u krizu zbog prezasićenosti tržišta postojećim proi-zvodima i velikog broja konkurenata. Odlučeno je da se osmisli i razvije potpuno novi proizvod koji bi bio namijenjen tržištu. Kompanija je or-ganizovala brainstorming sesije u koje su bili uklju-čeni menadžeri svih lini-ja, kao i eksperti sa stra-ne (130 učesnika). U roku od četiri dana trebalo je doći do najbolje ideje.

Prvog dana je iznijeto 130 ideja. Zajednički je odlučeno da se 70 ideja može smatrati najboljim u prvom krugu. Jedna od njih bila je i ideja mladog me-nadžera Arta Fraja o „samoljepljivoj etiketi za poruke“. Drugog dana prisustvo-valo je 70 menadžera, a od 70 ideja, 45 je proglašeno dobrim. Samoljepljiva etiketa za poruke, bila je među njima.

Trećeg dana u najužem krugu je ostalo samo devet ideja. Ideja mladog me-nadžera i dalje je bila u igri. Posljednjeg dana, nakon debate devet menadžera, kao najbolja ideja izabrana je „samoljepljiva etiketa za poruke“.

Poslije šest mjeseci cijeli svijet je bio izlijepljen malim žutim ceduljama, kojima je samo gornja ivica namazana specijalnim lijepkom, tako da je mogla više puta da se lijepi i odljepljuje, a da se papir pri tome ne ošteti. Sa ovom proizvodnjom kompanija 3M je ponovo osvojila svijet.


29

„Biznis ideja može biti dobra, ali ako to što želite da prodate, odnosno pružite, ne zadovoljava bilo koju potrebu potencijalnih kupaca, onda ta ideja nije dobra.

“

Inovacije novih proizvoda ili usluga

Ovo je najteži način da se pokrene po-slovna aktivnost, ali ako imate dobru i novu biznis ideju, veoma dugo i uspješno možete ostati u poslu. Malo je osoba koje će se probuditi u pola noći sa izvrsnom idejom koja je primjenjiva u praksi. Stoga je ovaj način dolaska do biznis ideje ugla-vnom primjenljiv u biznis sektoru, ali je prilično rijedak. Do inovacije se takođe može doći i upornim i sistematskim ra-dom.

Inovacija je pronalazak i primjena novog i boljeg rješenja za funkcionisanje posto-jećeg proizvoda, usluge ili poslovnog pro-cesa.

Inovacije u širem smislu donose pobo-ljšanja u području: konstrukcije proizvoda (tehnološke inovacije) inovacije procesa, organizacije rada ili poslovanja, marketi-nga, inovacije usluga i dr.

POSLOVNA ŠANSABiznis ideju treba razlikovati od po-

slovne prilike (šanse). Šansa se bazira na onome što kupci žele. Biznis ideja može biti dobra, ali ako to što želite da prodate, odnosno pružite, ne zadovoljava neku po-trebu potencijalnih kupaca, onda ta ideja nije dobra.

Poslovna šansa predstavlja trži-šno provjerenu biznis ideju – ide-ju koja ima tržište, za kojom po-stoji potreba i potražnja i koja se može realizovati u uspješan po-slovni poduhvat.

Glavne karakteristike poslovne šanse su da je ona:

■ privlačna

■ održiva

■ pravovremena

■ ostvariva u proizvodu, usluzi ili prodaji.

Postoji nekoliko pristupa za prepoznava-nje poslovne šanse:

■ posmatranje promjena i trendova

■ rješavanje problema

■ pronalaženje praznina na tržištu

■ takmičenje odnosno konkurencija.

Posmatranje promjena i trendova

Posmatranje promjena i trendova pre-dstavlja proučavanje načina na koje odre-đene promjene ili trendovi stvaraju prilike koje preduzetnici mogu iskoristiti. Posma-traju se društvene, ekonomske, tehnološke, političke i zakonske promjene kao i razni trendovi koji su se pojavili u određenom periodu.

Primjeri: ■ Web stranice za elektronsku trgovinu predstavljaju tehnološko čudo koje ku-pcima omogućava da putem interneta naruče proizvod, plate ga i odaberu ko-

Video sadržaj na internetu

YouTube je osmislio način pruža-nja najraznovrsnijeg video sadr-žaja na najjednostavniji način.

Fleksibilnost YouTube-a učinila ga je gotovo „narodnim glasilom“ na Internetu, omogućujući svima da gledaju bilo koji sadržaj bilo kada u svijetu.

YouTube je 2006. godine prodat Google-u za 1.65 milijardi dolara.


30

BIZNIS IDEJA

Kupovina preko interneta postaje sve popularnija.

Top 5 sajtova za kupovinu preko interneta:

www.asos.com

www.strawberrynet.com

www.topshop.com

www.eyeslipsface.co.uk

www.solestruck.com

liko brzo će im biti dostavljen. Osnovni razlog zbog kojeg ljudi kupuju putem inte rneta nije razvoj tehnologije, već to što ovakav način kupovine omogućava da, usljed zauzetosti i nedostatka slobod-nog vremena, kupuju ono što im treba bez odlaska u robne kuće i supermarkete.

■ Povećanje broja restorana brze hrane u svijetu se nije desilo zbog toga što ljudi vole brzu hranu, već zbog toga što su lju-di uglavnom zauzeti i nemaju vremena za kuvanje i pripremanje jela.

■ Zdravlje i fitnes – briga o čovjekovom zdravlju je ogromna industrija, koja se

počela razvijati još u 80-tim godinama prošlog vijeka i koja još uvijek predsta-vlja ogroman izvor ideja za nove predu-zetničke poduhvate. Sve više ljudi poči-nje da vodi računa o ishrani, počinju da se bave sportom, odlaze u prirodu i sl.

Rješavanje problemaOvaj pristup podrazumijeva uočavanje

problema i pronalazak načina za njihovo rješavanje. Ti problemi se uočavaju po-smatranjem ili intuicijom, srećom ili po-gađanjem.

Foto: iStock


31

„Tragajte za problemima

“Philip Kotler

„Svaki problem je briljantno prerušena prilika

“John Gardner

Primjeri: ■ 1991. godine Jay Sorensen je prosuo šoljicu kafe u krilo jer je papirna šoljica bila isuviše vrela. Ovo iskustvo ga je navelo da izumi poseban omot za šoljicu i pokrene kompaniju koja bi ga prodavala. Od pokretanja ovog preduzetničkog poduhvata, kompanija je prodala više od jedne milijarde omota za šo-ljice.

■ Tehnološka unaprijeđenja često stvaraju probleme ljudima koji ne znaju da koriste novu tehnologiju na način na koji koristi većina kori-snika. Starije osobe smatraju korišćenje mobilnih telefona komplikovanim jer su tipke premale, teško im je da pročitaju tekst ili čuju onoga sa kim razgovara-ju. U svrhu rješavanja ovog problema jedna kompanija je počela da proi-zvodi mobilne telefone dizajnira-ne specijalno za starije osobe. Ovaj telefon karakterišu veli-ke tipke, tekst kojeg je lako pročitati i jastučić koji okružuje uho kako bi se poboljšao kvalitet zvuka.

Pronalaženje praznina na tržištu

Postoji veliki broj primjera proizvo-da i usluga koje potrošači trebaju ili žele, a koji nisu dostupni ili uopšte ne postoje na tržištu. Proizvodne praznine na tržištu predstavljaju potencijalno održive poslov-ne šanse.

Primjeri: ■ Aleksandar M. je do zanimljive biznis ideje o proizvodnji kanapa došao na osnovu očevog iskustva, koji je dugo radio u trgovini gdje je kanap bio jedan od traženijih artikala. U činjenici da ta vrsta proizvodnje nije bila zastupljena na tržištu, on je vidio svoju šansu za bu-dućnost. Skromnim sredstvima kojima je tada raspolagao počeo je sa proizvod-njom 2004. godine. Ubrzo je shvatio da su zahtjevi tržišta bili veći nego njegova

proizvodna moć, pa je morao da pozajmi sredstva da bi nabavio dodatnu opremu kako bi povećao proizvodnju.

■ 2000. godine Tish Cirovolo, je uočila da na tržištu ne postoje gitare izrađene specijalno za žene. Kako bi popunila ovu prazninu, ona je osnovala kompaniju, koja izrađuje gitare samo za žene. Dizajn gitara prilagođen je ženskoj građi i ma-lim ženskim šakama.

■ Lorna Ketler i Barb Wilkins su bile razo-čarane zbog toga što nisu mogle da pro-nađu u svom gradu prodavnice moderne odjeće za krupnije osobe. Kao odgovor na to, one su otvorile prodavnicu u kojoj se prodaje moderna odjeća većih veliči-na.

Foto: iStock

Foto: iStock


32

BIZNIS IDEJA

Takmičenje odnosno konkurencija

Takmičenje, odnosno konkurencija, ogleda se u tome da sa istim ili sličnim

proizvodom/uslugom budete bolji od konkurencije. To možete postići ukoliko imate raznovrsnije proizvode/usluge, nižu cijenu, bolji kvalitet, pouzdaniji ste, radno vrijeme odgovara kupcima, lokacija vam je bolja od konkurencije i sl.

Eko brvnare

Džemal Škrijelj, preduzetnik iz Rožaja za kratko vrijeme uspio je da bude jedan od vodećih proizvođača eko kuća tzv. brvnara na ovom području. Škrijelj je počeo da se bavi drvopreradom sa malim očekivanjima. Naime, pošto se već bavio preduzetništvom kao vlasnik restorana i radio stanice, želio je da mu izgradnja brvnara bude dopunski posao, pošto se kompletna sirovina i repro-materijal za proizvodnju brvnara, kako sam Škrijelj kaže, nalaze u njegovoj oko-lini. Međutim, interesovanje kupaca ubrzo je toliko naraslo, da je potražnja premašivala i najoptimističnija očekivanja.

Za promociju eko brvnara Škrijelj je najviše koristio Internet, što se s obzirom na broj posjeta, pokazalo kao vrlo produktivno. To je ujedno i dokaz da postoji veliko interesovanje potencijalnih klijenata za izradu eko kuća. Pošto za uspješ-nu prodaju nije dovoljna samo promocija, već i kvalitetan i konkurentan proi-zvod, Škrijelj je ponudio modele koji su karakteristični za američko tržište, što se pokazalo interesantnim i za naše tržište. Osim toga, cijene eko kuća prilago-đene su tako da su dostupne većini potencijalnih kupaca. Kada se tome doda ažurnost i tačnost prilikom realizacije posla, onda je uspjeh u preduzetništvu zagarantovan.


33

Konačna odlukaPoslije odgovora na ova pitanja moguće

su tri opcije :

■ Uvidjeli ste da imate biznis ideju koja ima svoje mjesto na tržištu.

■ Uvidjeli ste da vaša biznis ideja zahtije-va dodatne korekcije kako bi našla svoje mjesto na tržištu.

■ Odustali ste od biznis ideje i radićete na novoj.

Pripazite na sljedeće prije nego se odlučite: ■ Ne dozvolite da nestrpljivost utiče na br-zinu vaše odluke.

■ Ne dozvolite da vaša prevelika samouvje-renost utiče na odabir vaše biznis ideje.

■ Saslušajte i negativne aspekte, jer je bolje da budete svjesni da oni postoje od sa-mog početka.

■ Budite realni, ne dozvolite da vas privu-ku potencijalno velike zarade.

■ Prava zarada dolazi ako odaberete pravu ideju i ako razumijete sve aspekte posla prije nego što ga započnete.

Provjera poslovne šanseNa kraju, prije nego što krenete u poslovni poduhvat, neophodno je da izvršite

krajnju provjeru svoje ideje i šanse na tržištu, postavljanjem sljedećih pitanja:

Pitanja Da Ne Obrazloženje

Postoje li kupci za moj proizvod/uslu-gu i koju njihovu potrebu oni zado-voljavaju?

Mogu li kupci sebi priuštiti navedeni proizvod/uslugu?

Postoje li slični proizvodi/usluge i hoću li biti u mogućnosti da uspješno poslujem?

Da li mogu da obezbijedim potrebne uslove (kapital, opremu, prostor, kva-lifikovanu radnu snagu)?

Da li će moj poslovni poduhvat stva-rati profit?

Vidim li sebe i za tri-pet godina u istom poslu?

34


Poslovni slučaj - OlivmontFirma „Olivmont“

iz Bara, koja se bavi proizvodnjom sapu-na od maslinovog ulja pre dstavlja najbolji pri mjer kako se hobi i tradicija mogu pretvo-riti u uspješan biznis. Samo godinu dana od početka organizovane proizvodnje sapuna od maslinovog ulja, Evropska komisija je izabrala u Briselu 2010. godine firmu „Olivmont“ kao jedan od primjera uspješnog preduzetništva. Iste godine sapun od ma-slinovog ulja, postao je jedan od zvaničnih su-venira Crne Gore.

Mira Babić iz sela Zubci kod Bara, vlasnica firme „Olivmont“, došla je na ovu ideju prije 6-7 godina. Naime, porodica Babić ima oko tri stotine maslina. Razmišljajući na koji način se masline mogu iskoristiti, osim za pravljenje ulja, Mira se interesovala kako su žene iz tog sela, još prije 300 godina pravile sapun od maslinovog ulja. Prva znanja dobila je od svoje svekrve, a onda je krenula u istraživanje. Svoje prve proizvode davala je porodici i prijateljima. Organizovana proizvodnja počela je 2009. godine, kada je Mira za svoju ideju dobila kredit od Biznis centra iz Bara. Registrovala je firmu „Olivmont“ i razradila model proizvodnje sapuna ručno.

Jedan od prvih ciljeva bio je usavršavanje kvaliteta proizvoda tako da je u reali-zaciji tog cilja konsultovala stručnjake iz Eko-toksikološkog zavoda u Podgorici.

S obzirom da je maslinov sapun bez mirisa, Mira je uz konsultaciju sa aromate-raputima u svoje sapune počela da dodaje i eterična ulja od biljaka, koje su zastu-pljene na ovom području: pelin, lavandu, ruzmarin, majčinu dušicu, mentu. Njen dalji put je bilo promovisanje proizvoda na domaćem i inostranom tržištu. U tome su Miri najviše pomogle posjete i učešće na sajmovima na kojima je uspostavila kontakte sa proizvođačima sličnih proizvoda.Takođe, ona je uporedo istraživa-la ukuse klijenata i uvijek se trudila da što je više moguće popravi kvalitet svog proizvoda. S obzirom da su mediji bili zainteresovani za ovaj, u Crnoj Gori malo poznat proizvod, Mira je koristila svaku priliku za njegovu promociju.

Danas, svoje proizvode „Olivmont“ prodaje uglavnom suvenirnicama, zatim apotekama i na različitim manifestacijama, a traže se i kao poslovni i svadbeni pokloni, naročito modernija pakovanja u drvetu i keramici, a Mirini sapuni su se našli i u sobama hotela visoke kategorije.

III ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

36 SWOT ANALIZA37 CILJEVI I POSLOVNA POLITIKA PREDUZEĆA37 VIZIJA

38 MISIJA

39 CILJEVI

40 POSLOVNA POLITIKA

40 POSLOVNA STRATEGIJA

41 BIZNIS PLAN42 1. NASLOVNA STRANA

42 2. SADRŽAJ BIZNIS PLANA

42 3. REZIME

43 4. OSNOVNI PODACI O PREDUZETNIKU

43 5. OPIS BIZNIS IDEJE I PROIZVODA/USLUGE

44 6. ANALIZA TRŽIŠTA PRODAJE I KONKURENCIJE

44 7.ANALIZA TRŽIŠTA NABAVKE

44 8. MARKETING PLAN – CIJENE, LOKACIJA, DISTRIBUCIJA I PROMOCIJA

46 9. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKA ANALIZA

46 10. ANALIZA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I ZAŠTITE NA RADU

46 11. FINANSIJSKI PLAN

48 12. VREMENSKI PLAN REALIZACIJE

48 13. PRILOZI

55 PREZENTACIJA

Poglavlje 3

36

SWOT analiza

S

Strengths (snage)

W

Weaknesses (slabosti)

O

Opportunities (šanse)

T

Threats (opasnosti)

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

SWOT analiza se može koristiti za ana-lize: biznis ideja, proizvoda, konkurencije, prodaje i distribucije proizvoda, troškova, potrošača, privrednih subjekata u cjelini ili pojedinih njegovih komponenti i dr.

SWOT analiza treba da ukaže na to šta treba preduzeti kako bi se pospješila snaga, eliminisale slabosti, iskoristile šanse i one-mogućilo da se opasnosti ostvare, ili da se bar umanji njihov uticaj.

Snage su pod kontrolom preduzetnika/preduzeća i pojavljuju se u sadašnjosti! Snage treba naglasiti i iskoristiti kako bi se smanjile slabosti i povećala mogućnost uspjeha.

Slabosti su pod kontrolom preduzetni-ka/preduzeća i one se takođe javljaju u sa-dašnjosti. One su „nedostatak“, „manjak“”, ili slabe strane situacije koju analiziramo. Koliko god je moguće, slabosti treba uma-njiti ili eliminisati!

Šanse su pozitivni ili poželjni faktori u okruženju koje preduzetnik/preduzeće treba da iskoristi ili koji čine njegov proje-kat potencijalno održivim. One su, među-tim, uglavnom izvan kontrole preduzetni-ka, to jest čine spoljne faktore koji utiču na situaciju koju analiziramo. Razlikuju se od snaga po tome što su snage pozitivni, unu-trašnji faktori preduzeća ili situacije koju analiziramo.

Opasnosti su negativni ili nepože ljni spoljašnji faktori u okruženju i obično izvan kontrole preduzetnika. Oni nepo-voljno utiču na preduzeće, ako se ne elimi-nišu ili prevaziđu. Opasnosti se razlikuju od slabosti jer su izvan kontrole predu-zetnika. Svrha analiziranja opasnosti je pronalaženje načina za zaštitu od njih, tj. pokušaj da se izbjegne ili smanji njihov negativan uticaj preduzimanjem kontra-akcija.

Strenghts (snage) Weknesses (slabosti)

Opportunities (šanse) Threats (opasnosti)

SWOT ANALIZASWOT analiza je jedan od instrumenata

koji može poslužiti u kreiranju strategije poslovanja. Ovo je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri faktora nastoji da prikaže snage, slabosti, šanse i opasnosti određene pojave ili situacije. Ona se oba-vlja kroz matricu koju čine četiri elementa – polja:

S – Strengths (snage),

W – Weaknesses (slabosti),

O – Opportunities (šanse),

T – Threats (opasnosti).

Početna slova ovih elemenata (na en-gleskom jeziku) daju naziv ove metode – SWOT. Snage predstavljaju pozitivne, a slabosti negativne unutrašnje faktore. Šanse predstavljaju pozitivne, a opasnosti negativne spoljašnje faktore.

37


„Prilikom pisanja misije treba biti kreativan i pri tome voditi računa da ona bude određena svrhom postojanja, strategijom dejstva, pokretačkim polugama koje pokreću zaposlene i standardima ponašanja.

“

CILJEVI I POSLOVNA POLITIKA PREDUZEĆA

Svaki preduzetnik odnosno preduzeće mora imati jasno definisanu viziju, misiju, ciljeve, poslovnu politiku i strategiju.

VizijaVizija pretpostavlja sliku idealne bu-

dućnosti preduzeća, odnosno dugoročni željeni rezultat koji se želi ostvariti. Vizija treba da bude tako formulisana, da jasno pokazuje kuda preduzeće ima namjeru da se kreće, to jest gdje tačno želi da bude na-kon određenog vremena.

Primjeri: ■ Vizija IM „Goranović“ d.o.o. Nikšić je da na trzištu regiona bude lider u proizvod-nji i prodaji prerađevina od mesa, a na evropskom tržištu prepoznatljiv i kon-kurentan brend.

■ Vizija fabrike za proizvodnju minera lnih voda „Knjaz Miloš“ - „Da izrastemo iz lokalnog u regionalnog lidera u minera-lnim vodama“.

MisijaMisija označava osnovnu funkciju

ili zadatak preduzeća po kojem se ono razlikuje od ostalih preduzeća. Ona treba da definiše zašto preduzeće treba da postoji i predstavlja osnovni okvir poslovanja i razvoja.

Da biste definisali svoju misiju neopho-dno je da odgovorite na sljedeća pitanja:

■ Šta tačno radite?

■ Koje proizvode i usluge nudite?

■ Ko je vaš idealni potrošač?

■ Koje potrošačke potrebe zadovoljavate?

■ Koja tržišta i geografska područja pokri-vate?

■ Po čemu se razlikujete od konkurencije?

■ Kako vidite budućnost vaše firme?

Prilikom pisanja misije treba biti kreati-van i pri tome voditi računa da ona bude određena svrhom postojanja, strategijom dejstva, pokretačkim polugama koje po-kreću zaposlene i standardima ponašanja.

Foto: iStock

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISAPoglavlje 3

38


Poslovni ciljevi se mogu definisati korišćenjem SMART modela:

S

(specific) - specifičan

M

(measurable) - mjerljiv

A

(achivable) - dostižan

R

(resource bond) - realan

T

(time limited) - vremenski ograničen

Primjeri: ■ Misija kompanije 13 jul – Plantaže: „Kompanija 13 jul – Plantaže domaćinski i znalački upravlja kapitalom naših akci-onara uz poštovanje dugoročnih interesa potrošača, klijenata, zaposlenih, ekološ-kog okruženja i društvene zajednice kojoj pripada. Svjetski kvalitet kojim smo za-dobili lojalnost potrošača uvijek će se nje-govati i unapređivati. Mi želimo da kao i do sada budemo omiljeni proizvođači i tržišni lideri, a naši proizvodi dostojni predstavnici Crne Gore u svijetu.“

■ Misija IM „Goranović“ d.o.o. Nikšić je da tržištu ponudi proizvod vrhunskog kvaliteta, modernog pakovanja, ambala-že i dizajna, u potpunosti prilagođen po-trebama i zahtjevima potrošača, a u skla-du sa svjetskim standardima, i posebnim akcentom na zdravstvenu ispravnost.

CiljeviCiljevi su poželjna stanja koja preduze-

tnik odnosno preduzeće želi ostvariti svo-jom poslovnom aktivnošću. Cilj pokreta-nja svakog biznisa je ostvarivanje profita. Pored profita kao osnovnog cilja, predu-zetnik odnosno preduzeće može imati i druge ciljeve kao što su: povraćaj ulože-nih sredstava, ostvarivanje određenog ni-voa proizvodnje i tržišnog učešća, razvoj i opsta nak preduzeća i dr.

Ciljevi predstavljaju primarnu plansku odluku u postupku rada preduzetnika ili preduzeća i njima su podređene sve druge planske odluke kao i pojedinačni planovi i programi. Oni su najznačajniji pokretači ukupne aktivnosti preduzetnika ili predu-zeća i sredstvo kontrole efikasnosti rada.

Foto: iStock

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISAANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

39

„Poslovnom politikom kreira se budućnost nekog preduzeća, a krajnji joj je cilj opstanak na tržištu i razvoj. Poslovna politika se ostvaruje donošenjem odluka.

“

Postavljanje ciljeva je najteži dio posla za preduzetnika odnosno preduzeće. U te svrhe se može koristiti „SMART“ model po kome svaki cilj koji postavimo treba da bude:

■ S (specific) – specifičan, konkretan, ra-zumljiv

■ M (measurable) – mjerljiv, odnosno može se provjeriti u kom stepenu je ostvaren

■ A (achievable) – ambiciozan, dostižan, da je ostvarljiv sa raspoloživim resursi-ma

■ R (resource bond) – realan, računa na re-alno raspoložive resurse

■ T (time limited) – vremenski ograničen, mora da postoji rok do koga treba da se realizuje

Dakle cilj mora biti jasan, mjerljiv, ostvarljiv, realan i vremenski određen.

Ciljevi se zavisno od vremenske realiza-cije mogu podijeliti na:

■ kratkoročne, koji obuhvataju period do jedne godine,

■ srednjoročne, koji obuhvataju period do tri godine i

■ dugoročne, koji obuhvataju period do pet godina.

Ukoliko ste na početku poslovanja naj-bolje je da koristite kratkoročne ciljeve koji su određeni do godinu dana.

Poslovna politikaPoslovna politika obuhvata načela i pra-

vila za djelovanje preduzeća prema odre-đenim ciljevima. Poslovnom politikom kreira se budućnost nekog preduzeća, a krajnji joj je cilj opstanak na tržištu i ra-zvoj. Poslovna politika se ostvaruje dono-šenjem odluka.

Postoje opšte i specifične poslovne poli-tike pojedinih funkcionalnih cjelina pre-duzeća (prodajna, proizvodna, finansijska) i zavisno od vremenskog kriterijuma krat-koročne (operativne) i dugoročne (razvoj-ne).

Poslovna strategijaPoslovna strategija predstavlja način

ostvarivanja ciljeva. U svom poslovanju svaki preduzetnik odnosno preduzeće treba da odabere vlastitu strategiju kako bi raspo-loživim resursima ostvarilo svoje ciljeve.

Neke najčešće poslovne strategije koje se koriste su:

■ Ofanzivna – cilj ove strategije je da pre-duzetnik ili preduzeće postane lider u svojoj djelatnosti, pa mora na tržištu da ponudi nešto novo. Ovakva strategija može donijeti visoki profit, ali je i viso-korizična. Npr: preduzeće svake godine na tržište plasira novi proizvod ili ino-vira postojeći u nekom segmentu (teh-nološkom, vizuelnom) kako bi pridobio nove kupce i ostvario veći profit, ali je to istovremeno i rizik jer je moguće da se

Primjer dobro definisanog cilja Primjer loše definisanog cilja

U periodu od godinu dana dostići udio na domaćem tržištu od 5% Povećati udio na tržištu

Povećati obim proizvodnje naredne go-dine za 20%

Povećati proizvodnju u narednom pe-riodu

Uvesti novi softver i osposobiti sve za-poslene za rad na novom softveru do jula 2012. god.

Uvesti novi softver


40


Poslovne strategije:

- ofanzivna

- defanzivna

- strategija imitacije

- tradicionalistička.

Biznis plan je detaljna procjena i razrada preduzetničkog poduhvata.

kupcima taj proizvod ne svidi odnosno da ga ne prihvate.

■ Defanzivna – ima za cilj da se preduze-će odbrani od konkurencije i da zadrži svoj udio na tržištu. Ova strategija ne do-nosi visoki profit, Npr. preduzeće da bi zadržalo svoje kupce nudi im određene pogodnosti prilikom kupovine (popuste, otplatu na kredit i dr.).

■ Strategija imitacije – cilj preduzetnika ili preduzeća je da se zadrži pozicija iza lidera u djelatnosti, tako što ga kopira

odnosno imitira. Preduzeće nudi proi-zvod/uslugu, koji je identičan ili sličan proizvodu/usluzi liderskog preduzeća (npr. mobilni telefon).

■ Tradicionalistička (konzervativna) stra-tegija – preduzetnik odnosno preduzeće ne želi da mijenja obilježja svog proizvo-da, već ga zadržava u starom, prepozna-tljivom obliku. Veliki je broj proizvoda odnosno usluga čiji se vizuelni identitet, ambalaža ili neki drugi segment nije mi-jenjao od pojavljivanja na tržištu.

Foto: iStock


41

„Radi boljeg sagledavanja biznis ideje neophodno je napraviti Biznis plan kao formu kojom se preciziraju sva pitanja od značaja za njenu realizaciju.

“

BIZNIS PLANRadi boljeg sagledavanja biznis ideje ne-

ophodno je napraviti Biznis plan kao for-mu kojom se preciziraju sva pitanja od značaja za njenu realizaciju. Kroz dobro urađen biznis plan precizno se može for-mulisati biznis ideja, mogu se sagledati sve mogućnosti, vidjeti prednosti i slabosti, rizici i ograničenja, očekivane aktivnosti, kao i finansijska isplativost i održivost bi-znis ideje.

Biznis plan je namijenjen kako samom preduzetniku tako i investitorima da bi mogli da vide da li se poslovni poduhvat isplati i koliki je rizik ulaganja u njegovu realizaciju. Ne postoji univerzalna forma biznis plana već svako treba da izabere onu koja mu najviše odgovara, a to će zavisi-ti od više stvari: glavnog cilja biznis plana (da li se radi isključivo za sopstvene potre-be ili će plan služiti kako bi se dobio kredit ili predstavila ideja poslovnom partneru), vrste djelatnosti (biznis plan za uslužnu

Foto: iStock


42


Investitor je preduzetnik ili preduzeće koje ulaže u proizvodne ili uslužne djelatnosti.

firmu i za proizvodnu će se razlikovati) ra-zvojne faze i veličine privrednog subjekta (biznis plan za posao koji tek treba da po-čne i koji će zapošljavati 3-4 radnika neće biti isti kao i biznis plan kompanije koja ima 1000 radnika u nekoliko zemalja).

U daljem tekstu će biti predstavljena for-ma biznis plana prilagođena onima koji namjeravaju da po prvi put pokrenu sop-stveni biznis.

Najčešća struktura i elementi biznis plana1. Naslovna strana

2. Sadržaj biznis plana

3. Rezime

4. Osnovni podaci o preduzetniku

5. Opis biznis ideje i proizvoda/usluge

6. Analiza tržišta prodaje i konkurencije

7. Analiza tržišta nabavke

8. Marketing plan - cijene, lokacija, dis-tribucija i promocija

9. Tehničko-tehnološka analiza

10. Analiza zaštite životne sredine i zaštite na radu

11. Finansijski plan

12. Vremenski plan realizacije

13. Prilozi

1. Naslovna stranaNaslovna strana je prvo što se vidi kada

se biznis plan uzme u ruke i potrebno je da je estetski sređena i da posjeduje potrebne informacije kao što su: naziv podnosioca biznis plana, naziv biznis ideje, mjesto rea-lizacije, datum i mjesto podnošenja biznis plana, logotip, ukoliko postoji i sl.

2. Sadržaj biznis planaSadržaj daje pregled biznis plana kako

bi investitor lakše pronašao djelove koji ga posebno intresuju.

3. RezimeIako se rezime radi na kraju biznis plana,

on se uvijek stavlja kao prvo poglavlje iz razloga što svaki investitor to prvo proči-ta, pa ako se zainteresuje, tek tada prelazi na analizu kompletnog biznis plana. Zbog toga je veoma važno da postoji privlačan i uvjerljiv rezime koji će da zainteresuje inve nstitora i da ga navede da pročita osta-tak projekta. Rezime se piše na jednosta-van i jasan način i sadrži ključne informa-cije kao što su podaci o: investitoru, biznis ideji, investicionim ulaganjima, izvorima finansiranja, tržištu prodaje/nabavke, efe-ktima ulaganja, vremenskom okviru reali-zacije i dr.

4. Osnovni podaci o preduzetniku

Ovo poglavlje sadrži osnovne informaci-je kao što su: ime/na preduzetnika, stepen obrazovanja i kvalifikacija, adresu, telefon, e-mail, djelatnost i sl.


43

5. Opis biznis ideje i proizvoda/usluge

Trebalo bi što preciznije opisati djela-tnost kojom će se baviti preduzetnik/preduzeće. Zatim, treba opisati karakte-ristike proizvoda/usluge, njihovu namje-

nu, funkci onalnost, kvalitet, da li se radi o novom proizvodu/usluzi ili je poboljšan postojeći, kao i trajanje na tržištu. Takođe, važno je napomenuti da li je to glavni pro-izvod ili dopunski, da li postoji zamjena (supstitut) za taj proizvod, da li ispunjava standarde kvaliteta, ekološke zahtjeve i sl.

Foto: iStock


44


Lokacija je područje na kojem se odvija određena vrsta preduzetničke djelatnosti i na kojoj se izgrađuje odgovarajući poslovni objekat.

6. Analiza tržišta prodaje i konkurencije

Naročito važan segment biznis plana predstavlja analiza tržišta, odnosno da li tržište može da prihvati vaš proizvod. Tre-balo bi najpre odrediti ko su potencijalni kupci proizvoda ili korisnici usluga (fizi-čka ili pravna lica) koja je njihova lokacija (da li su kupci sa lokalnog područja, regije, države ili iz drugih zemalja). Zatim je po-trebno razmisliti koja se potreba kupaca zadovoljava i koliko često će oni kupovati i koristiti te usluge ili proizvod, kolika je potražnja i ponuda za sličnim proizvodi-ma na tržištu. Vrlo je važno identifikovati i opisati konkurenciju tj. prikupiti podatke o njihovim prednostima i slabostima (o njihovim proizvodima i uslugama, učešću na tržištu, cijenama, kanalima distribucije, promociji i sl.)

7.Analiza tržišta nabavke

Cilj ove analize je sagledavanje mogu-ćnosti nabavke repromaterijala i sirovina za proizvodni proces. Potrebno je sagle-dati udaljenost tržišta nabavke, mogućno-sti isporuke, kao i njihov kvalitet i cijene. Važno je razmotriti da li postoji zamjena na tržištu nabavke, da li se nabavka dobija direktno od proizvođača ili preko trgovca na veliko, kao i ostale pojedinosti vezane za nabavku sirovina i repromaterijala.

8. Marketing plan – cijene, lokacija, distribucija i promocijaCijene

Treba odtrediti cijenu koja obezbjeđuje rentabilno poslovanje. Prilikom određi-vanja cijene proizvoda ili usluge mora se voditi računa o troškovima proizvodnje i željene dobiti, troškovima distribucije, marži, cijenama konkurenata, mogućno-sti održivosti u tim cijenama, spremnosti kupca da plati cijenu, planiranju prodaje na kredit i dr.

LokacijaIzbor prave lokacije je važan za svakog

preduzetnika koji započinje određenu dje-latnost, bilo proizvodnu, uslužnu ili pro-dajnu. Prilikom izbora treba voditi računa o raznim faktorima kao što su: klimatski i prirodni uslovi u tom području, blizina nabavnog i prodajnog tržišta, struktura stanovništva, blizina saobraćajnica, kre-tanja potencijalnih kupaca, udaljenost od konkurencije i dr.

Na primjer, kod prodajne djelatnosti, lokacija je ključni faktor i prilikom izbora


45

„Naročito važan segment biznis plana predstavlja analiza tržišta, odnosno da li tržište može da prihvati vaš proizvod.

“

treba voditi računa o saobraćaju, drugim radnjama u blizini, parkingu, dostupnosti mjesta, cijeni zakupa i dr. Kada je u pitanju maloprodaja, preporučljivo je da lokaci-ja bude u užem ili širem području centra grada gdje je frekvencija ljudi veća, dok je kod veleprodaje (hiper marketi) najbolje rješenje da bude van grada.

Način prodaje i distribucija proizvoda i usluga

Ovdje treba navesti na koji način će se vršiti prodaja i distribucija proizvoda i usluga, da li će se to obavljati direktno pu-

tem porudžbine, interneta ili kataloške prodaje, ili dostavljanjem maloprodajnim i veleprodajnim prodavnicama, poštom ili dr.

PromocijaNačine promocije i reklamiranja treba

izabrati vodeći računa o troškovima, ali i najboljim efektima koji će se ostvariti. Pro-izvodi se mogu promovisati i reklamirati putem televizije, interneta, novina, ali i kroz izradu reklamnog materijala kao što su: flajeri, kalendari, čaše, kape, majice, olovke, privesci i sl.

Foto: iStock


46


Finansijski plan je najvažniji i najsloženiji dio biznis plana. On je pokazatelj finansijske efikasnosti i isplativosti biznis ideje.

Kredit ili zajam predstavlja pozajmljivanje novca uz vraćanje poslije određenog vremena.

9. Tehničko – tehnološka analiza

Kroz ovu analizu doći će se do odgo-vora koji izbor opreme je potreban, da li se radi o novoj ili staroj tehnologiji, kakva je mogućnost nabavke rezervnih djelova i njihova ugradnja, kakvi su kapaciteti pro-izvodnih linija i obim proizvodnje, potre-ban broj radnika koji će biti angažovan i njihova kvalifikaciona struktura. Takođe je potrebno sagledati kakvi građevinski i po-slovni objekti su potrebni, koje površine, način gradnje, kao i potrebnu infrastru-kturu (pristupni putevi, parking i dr.)

10. Analiza zaštite životne sredine i zaštite na radu

Ukoliko se realizacija projekta odnosi na neki proizvodni proces ili takvu vrstu usluga koji podrazumijeva otpadne ma-terijale koji mogu štetno djelovati na ži-votnu sredinu, neophodno je sagledati mogućnosti skladištenja tih materijala na bezbijedan način u skladu sa zakonskim propisima. Naravno da savremena tehno-logija omogućava smanjenje zagađena na minimum, ali je tada riječ o vrlo skupoj opremi i postavlja se pitanje kako će se taj segment odraziti na troškove poslovanja.

11. Finansijski planFinansijski plan je najvažniji i najslo-

ženiji dio biznis plana. On je pokazatelj finansijske efikasnosti i isplativosti biznis ideje i pomoći će vam da:

■ Procijenite koja su vam sredstva potre-bna da pokrenete realizaciju vaše biznis ideje (početna investiciona ulaganja)

■ Pronađete izvore finansiranja

■ Projektujete plan prihoda i troškova (bi-lans uspjeha) vašeg poslovanja

■ Identifikujete eventualne finansijske pro bleme u poslu i njihova rješenja

■ Predstavite bankama ili investitorima sliku o relizaciji vaše biznis ideje

Početna (investiciona) ulaganjaPočetna (investiciona) ulaganja pre-

dstavljaju sredstva koja su vam potrebna da biste mogli da započnete posao. Počet-na (investiciona) ulaganja obuhvataju ula-ganja u osnovna i obrtna sredstva.

Ulaganja u osnovna sredstva se odnose na:

■ zemljište, poslovni prostor

■ nabavku mašina, opreme i namještaja

Ulaganja u obrtna sredstva se odnose na:

■ nabavku sirovina i repromaterijala

■ nabavku poluproizvoda i obezbjeđivanju zaliha

■ obezbjeđivanju rezerve (sredstava ) za nepredviđene troškove

Iznos obrtnog kapitala će zavisiti od proizvoda ili usluge koju ćete prodavati. Ovdje treba voditi računa da se predvide dovo ljne količine zaliha (sirovina, repro-materijala) za određeni vremenski period kako bi se proces proizvodnje nesmetano odvijao. Važno je pokušati početne troško-ve svesti na minimum kako ne bi previše opterećivali poslovanje preduzeća.

Izvori finansiranjaKada napravite plan početnih ulaganja,

saznaćete koliko sredstava vam je potre-bno da započnete posao. Razmislite da li vi imate ta sredstva ili je neophodno da ih obezbijedite iz drugih izvora (možete tra-žiti kredit od banke, pomoć od porodice ili pronaći investitora koji je zainteresovan da ulaže u vaš poslovni poduhvat).

Bilans uspjeha – plan prihoda i troškova

Bilans uspjeha služi da vam pruži infor-maciju o tome da li će vaše preduzeće iz ostvarenih prihoda pokriti sve troškove koji će nastati i da li će biti ostvaren višak prihoda tj.dobit.

Da biste napravili bilans uspjeha, potre-bno je da napravite godišnji plan prihoda i rashoda, to jest troškova.


47

„Kada napravite plan početnih ulaganja, saznaćete koliko sre-dstava vam je potrebno da započnete po-sao. Razmislite da li vi imate ta sredstva ili je neophodno da ih obezbi-jedite iz drugih izvora (možete tražiti kredit od banke, pomoć od porodice ili pronaći in-vestitora koji je zaintereso-van da ulaže u vaš poslovni poduhvat).

“

Prihodi Prodajom proizvoda ili pružanjem uslu-

ga ostvaruju se prihodi. Njih je potrebno sagledati na godišnjem nivou. Do proje-kcija godišnjih prihoda može se doći tako što će se izračunati obim dnevnih i mje-sečnih prihoda.

TroškoviTroškovi su sredstva koja se troše da bi

se proizveli i prodavali proizvodi ili usluge. Planiranje troškova je veoma važna stavka u finansijskom planu. Njihovo planiranje vam pomaže da formirate cijenu proizvo-da i usluga, planirate buduće korake u po-slovanju i donosite bolje poslovne odluke.

Troškovi mogu biti različiti, ali ih najče-šće možemo podijeliti na:

■ direktne

■ indirektne

Direktni troškovi su direktno povezani sa proizvodima i uslugama koje preduzeće nudi. To su:

■ troškovi za nabavku sirovina, reproma-terijala i poluproizvoda za proizvodnju

■ plate radnicima koji proizvode ili proda-ju proizvode ili usluge

Indirektni troškovi su svi ostali troškovi, koji nijesu direktno vezani za proizvod ili uslugu. To su troškovi:

■ zakupa prostora ili zemljišta

■ amortizacije i održavanja

■ telefona, interneta, struje, vode

■ marketinga, reklamnog materijala, pla-kata

■ ostali troškovi (za pokrivanje nepredvi-đenih situacija)

Ukupni troškovi (UT) poslovanja pred-stavljaju zbir direktnih i indirektnih troško-va. Kada se oduzmu od planiranih ukupnih prihoda (UP) ostaje dobit koji se ostvaruje.

Foto: iStock

UP(ukupni prihod) – UT (ukupni troškovi) = DOBIT


48


Planirani prihodi i troškovi mogu se objediniti u planirani bilans uspjeha i do-biće se jasna slika da li se od poslovanja može očekivati dobit ili ćete poslovati sa gubitkom.

Ukoliko planirani bilans uspjeha pokaže da će troškovi biti veći od planiranih pri-hoda, onda treba razmisliti o odustajanju od realizacije poslovne ideje ili korigovati plan prihoda i troškova. Ukoliko odluka bude da se koriguje finansijski plan treba analizirati sljedeće stvari:

■ Da li treba povećati cijenu proizvoda ili usluge ili povećati proizvodnju?

■ Da li treba smanjiti troškove materijala, može li se nabaviti jeftinije?

■ Da li su plate zaposlenih dobro procije-njene?

Plan prodaje i plan troškova treba realno planirati i prikazati jer je to bitna stavka u

biznis planu na koju će potencijalni ulaga-či naročito obratiti pažnju.

12. Vremenski plan realizacije

Za realizaciju svih aktivnosti treba ura-diti vremenski plan. Preciziranjem roko-va izbjeći će se kašnjenje, a time i dodatni troškovi. Treba navesti planirane aktivno-sti (izrada i ocjena biznis plana, zatvaranje konstrukcije finansiranja, zapošljavanje, ugovaranje građevinskih radova, isporuka opreme, probna i redovna proizvodnja) i definisati vremenski rok za svaku od njih.

13. PriloziU ovom dijelu biznis plana nalaze se svi

potrebni materijali, podaci, izvori i doku-mentacija koji su od značaja za realizaciju posla. Prilozi mogu biti i biografije, šeme, grafikoni, fakture dobavljača repromateri-jala i sl.


„.

“

49

ŠEMATSKI PRIKAZ BIZNIS PLANA:

_____________________________________________________________________________________

Ime i prezime nosioca biznis plana

BIZNIS PLAN

_____________________________________________________________________________________

Naziv biznis plana

_____________________________________________________________________________________

Mjesto realizacije biznis plana

_____________________________________________________________________________________

Mjesto i datum


50


SADRŽAJ

Rezime .................................................................................................................................................................................... 1Osnovni podaci o preduzetniku .......................................................................................................................................... 2Opis biznis ideje i proizvoda/usluge ................................................................................................................................... 2Analiza tržišta prodaje .......................................................................................................................................................... 2Analiza konkurencije ............................................................................................................................................................ 2Analiza tržišta nabavke ......................................................................................................................................................... 3Marketing plan - cijene, lokacija, distribucija, i promocija .............................................................................................. 3Tehničko – tehnološka analiza ............................................................................................................................................. 3Finansijski plan ...................................................................................................................................................................... 4Vremenski plan realizacije................................................................................................................................................... 6Prilozi ...................................................................................................................................................................................... 7

REZIME

OSNOVNI PODACI O PREDUZETNIKU

Ime i prezime

Adresa

Telefon/fax

Stepen obrazovanja i kvalifikacija

PROJEKAT

Opis biznis ideje

Lokacija

PREDRAČUNSKA VRIJEDNOST INVESTICIONOG ULAGANJA

Ulaganja u obrtna sredstva

Ulaganja u osnovna sredstva

Ukupna ulaganja

IZVORI FINANSIRANJA

Sopstveno učešće

Ostali izvori finansiranja

PREDMET KREDITIRANJA

Namjena za koju se kredit koristi

Početak investiranja

Završetak investiranja

Tržište prodaje/nabavke

OČEKIVANI EFEKTI ULAGANJA

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Ukupna dobit


„.

“

51

OSNOVNI PODACI O PREDUZETNIKUIme i prezime vlasnikaAdresa stanovanja(ulica i broj, mjesto)Kontakt telefoni, faxE_mail adresa

Djelatnost u kojoj se planira započinjanje biznisa

Proizvodna UslužnaProdajna

Izvori sredstava

OPIS BIZNIS IDEJE I PROIZVODA/USLUGE

Opišite djelatnost kojom će se baviti vaše preduzeće

Opišite proizvod/uslugu koju namjeravate da plasirate

Objasnite prednosti vašeg proizvoda/usluge u odnosu na druge iste ili slične koji postoje na tržištu

ANALIZA TRŽIŠTA PRODAJE

Ko će biti vaši glavni kupci (da li su to pojedinci ili preduzeća)

U kom regionu planirate da plasirate proizvod/uslugu

Koje potrebe kupaca zadovoljavate vašim proizvodom/uslugom

Obim prodaje (koliko očekujete da ćete ostvariti prodaje po jedinicama mjere u periodu od šest mjeseci ili jedne godine)

ANALIZA KONKURENCIJENaziv

konkurentaNavedite snage i slabosti

konkurentaNavedite svoje prednosti u

odnosu na konkurentaSnage:Slabosti:Snage:Slabosti:Snage:Slabosti:


52


ANALIZA TRŽIŠTA NABAVKE

Naziv dobavljača Navedite materijale/usluge/ sirovine koje isporučuje

Navedite zašto ste se odlučili za dobavljača (cijena, lokacija, kvalitet, konstantnost isporuke

i sl.)

MARKETING PLAN - CIJENE, LOKACIJA, DISTRIBUCIJA I PROMOCIJA

Objasnite kako ćete formirati cijenu proizvoda? Kolika će biti cijena?

Gdje se nalazi vaš poslovni prostor – lokacija i koje su njeni prednosti i nedostaci?

Objasnite način prodaje i distribucije proizvoda/usluge

Na koji način ćete promovisati svoje proizvode/usluge

TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA ANALIZA

Navesti spisak potrebne opreme

Definišite kapacitet proizvodnih linija i obim proizvodnje

Navesti građevinske objekte i njihovu površinu (proizvodne hale, upravne zgrade, skladišta i sl.)

Navesti potreban broj zaposlenih kao i njihovu kvalifikacionu strukturu


„.

“

53

FINANSIJSKI PLAN

POČETNO ULAGANJE

Osnovna sredstva

Naziv ulaganja Iznos Procenat učešća %

Zemljište

Poslovni prostor (adaptacija ili kupovina)

Nabavka mašina i opreme

Nabavka kancelarijskog namještaja

Obrtna sredstva

Nabavka sirovina i repromaterijala

Nabavka poluproizvoda

Obezbjeđivanje zaliha

Obezbjeđivanje sredstava za nepredviđene troškove

IZVORI FINANSIRANJA

Izvor finansiranja Iznos Procenat učešća %

Sopstvena sredstva

Kredit od banke

Sredstva ulagača

Ostali izvori

UKUPNI GODIŠNJI PRIHODI

Red. br. Naziv proizvoda/usluga Jedinica

mjere

Cijena po jedinici

a

Godišnja količina

b

Ukupan prihod

a x b

1.

2.

3.

4.

UKUPNO


54


UKUPNI GODIŠNJI RASHODI

Red. br. Naziv rashoda Jedinica

mjere

Cijena po jedinici

a

Godišnja količina

b

Ukupan reshod

axb

1. Direktni troškovi

Sirovine

Repromaterijal

Ambalaža

Bruto plate

2. Indirektni troškovi

Zakup prostora ili zemljišta

Amortizacija

Održavanje

Kancelarijski materijal

Telefon i internet

El. energija

Voda

Grijanje

Promocija

Ostali troškovi

UKUPNO

BILANS USPJEHA

Ukupan godišnji prihod

Ukupni godišnji rashodi

Ukupna godišnja dobit

VREMENSKI PLAN REALIZACIJE

Planirane aktivnosti Vremenski rok realizacije (u danima)

1. Izrada biznis plana2. Ocjena biznis plana3. Zatvaranje konstrukcije finansiranja4. Raspisivanje konkursa i zapošljavanje5. Ugovaranje građevinskih radova6. Isporuka opreme7. Probna proizvodnja8. Redovna proizvodnja


55

„Ne planirati znači planirati neuspjeh.

“Benjamin Franklin

PREZENTACIJA„Vi možete imati najbolju ideju, najbolji

proizvod ili uslugu. Međutim, ako ne umi-jete da ih prezentujete na profesionalan na-čin, oni nikada neće moći da budu prepo-znati kao korisni.“ (Louis de George)

Uspješni preduzetnici znaju da prezenta-cijske vještine predstavljaju važan segment procesa pretvaranja ideje u kvalitetan bi-znis.

U čemu je tajna uspješne prezentacije? ■ 1. Dobro pripremite temu kao i odgo-vore na moguća pitanja jer će vam to pomoći da budete sigurni u sebe i da se držite svog cilja

„Koncentrišite energiju i marljivo radite. Nikada se ne pribojavajte hrabro izgovarati svoje stavove. Utvrdite smjerove kojima se želite kretati i čvrsto ih se pridržavajte. I to je sve.“ (A.C.W. Harmsworth)

■ 2. Postavite dobru strategiju u skladu sa auditorijumom. Razmislite ko su osobe koje slušaju vašu prezentaciju i koji je njihov razlog da svoje vrijeme posvete vama?

„Uvjeriti druge možemo samo u ono u što i sami vjerujemo, objasniti možemo samo ono što je i nama jasno, dokazati samo ono

što je istinito, sažeto i snažno, izreći misao samo ako mislimo široko, a ne očekujemo da će nam sve to podariti jedan blistav tre-nutak.“ (Ivo Škarić)

■ 3. Napravite kvalitetnu vizuelnu pre-zentaciju

Power Point i ostala vizuelna pomagala su dobra i efikasna sredstva samo ukoliko se koriste na pravi način. U suprotnom, proizvešće negativan efekat i dovešće do gubitka interesovanja za prezentaciju. Tre-ba se držati određenih pravila.

Struktura prezentacije:

■ naslov, ime autora – 1 slajd

■ uvod – 1 slajd,

■ materijal, rezultati – do 10 slajdova,

■ zaključak – 1 slajd.

Slajdovi :

■ Birajte jednostavnu pozadinu i dizajn slajda.

■ Morate imati naslov na svakom slajdu.

■ Koristite ravne fontove, veličina treba da bude ne manja od 18 pt, ne više od tri boje, preporučljivo je korišćenje istog fonta.

■ Koristite grafikone - dobro prikazani grafikoni govore više od riječi.

■ Koristite kontraste (prednosti i mane, početak i kraj, rizici i dobiti).

Foto: iStock

56

Poglavlje 3 ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

Prezentacija je predstavljanje neke ideje, proizvoda, usluge, rada ili stanja u preduzeću širem krugu ljudi.

■ Koristite kratke fraze, a ne cijele rečeni-ce, osim ako nisu pod navodima.

Prilikom izrade slajdova postavite sebi pitanje: „Da li ovaj slajd pomaže da publi-ka razumije šta ja predstavljam ili je ovo samo meni pomoć u izlaganju?“ Uštedje-ćete sebi mnoštvo slajdova, a prezentacija će biti puno efektnija.

■ 4. Dobro se pripremite za usmjeno izla-ganje

Isplanirajte u potpunosti vrijeme predvi-đeno za prezentaciju i to: za uvod 10%, za izlaganje 80% i za zaključak 10% od raspo-loživog vremena.

U uvodu je potrebno da zainteresujete slušaoce. Pripremite prvu rečenicu. Može-te početi nekom anegdotom o tome kako ste došli do ideje ili iskustvom tokom istra-živanja, mislima poznatih ljudi, nekom šalom i sl. Ne počinjite izlaganje izjavom „biću kratak“, pa nakon toga prezentirate suviše dugo, ili „15 minuta je suviše kratko da se izloži ideja na kojoj je rađeno nekoli-ko mjeseci“ itd.

U izlaganju treba istaći originalnost ide-je, novine i doprinos koje ona donosi u rješavanju problema kao i metode, ciljeve i rezultate istraživanja. Ovaj dio treba jasno i precizno izložiti. Ne treba iznositi sve ta-

bele i cifre u njima. Ne treba tumačiti sve grafikone i njihove zakonitosti već iznositi samo najbitnije rezultate. Dobijene rezu-ltate uporediti sa drugim istraživanjima i istaći njihovu prednost.

Zaključak treba da bude jasan i da sadrži ubjedljivu poruku o realizaciji ideje, njenoj praktičnoj primjeni i ekonomskoj isplati-vosti.

Foto: iStock

IV OSNIVANJE PREDUZEĆA

58 OBLICI OBAVLJANJA PRIVREDNIH DJELATNOSTI58 PREDUZETNIK

59 ORTAČKO DRUŠTVO (o.d.)

60 KOMANDITNO DRUŠTVO (k.d.)

60 DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (d.o.o.)

61 AKCIONARSKO DRUŠTVO (a.d.)

62 DJELOVI STRANOG DRUŠTVA

61 NAZIV PREDUZEĆA

62 VIZUELNI IDENTITET PREDUZEĆA63 IME PREDUZEĆA

64 LOGOTIP

65 ZAŠTITNA BOJA

65 TIPOGRAFIJA (FONT)

65 MASKOTA

66 GRB

66 SLOGAN

66 REGISTRACIJA PREDUZEĆA66 POSTUPAK REGISTRACIJE

67 REGISTRACIJA DJELATNOSTI PREDUZETNIKA

68 PRIJEM RADNIKA U RADNI ODNOS70 Primjer CV-ja

Poglavlje 4

58

Preduzeće/privredno društvo je pravno lice koje obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti

OSNIVANJE PREDUZEĆA

OBLICI OBAVLJANJA PRIVREDNIH DJELATNOSTI

Jedna od dilema pred kojom se nalaze početnici jeste kakav bi organizacioni oblik trebalo da poprimi njihova poslovna djelatnost tj. da li se odlučiti za samostalnu privrednu djelatnost (preduzetnik) ili preduzeće.

Samostalni preduzetnik je čest oblik privredne djelatnosti za koji se odlučuju pojedini preduzetnici s obzirom da je jednostavan, lak za registraciju i ne zahtjeva velika materijalna ulaganja. Ovakav oblik se preporučuje za sve vrste poslova koji nemaju perspektivu velikog obima i širenja. Neki od najboljih primjera su uslužne djelatnosti manjeg obima, konsultantske usluge, zanatstvo, trgovina i dr.

Privatno preduzeće predstavlja složeniji oblik organizacije i zahtijeva nešto više ulaganja i aktivnosti za početnike u biznisu. Ipak, ukoliko planirate razvijeniji posao, najbolje bi bilo da odmah krenete sa preduzećem. Procedura registracije je malo komplikovanija od samostalne preduzetničke djelatnosti, ali najnovijim zakonskim promjenama, postala je zna

čajno jednostavnija. Uobičajna vrsta preduzeća koju osnivaju početnici je društvo sa ograničenom odgovormošću.

Oblici obavljanja privrednih djelatnosti su privredna društva i drugi oblici određe-ni Zakonom o privrednim društvima Crne Gore i to:

■ preduzetnik

■ ortačko društvo (o.d.)

■ komaditno duštvo (k.d.)

■ društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

■ akcionarsko društvo (a.d.)

■ djelovi stranog društva

PreduzetnikPreduzetnik je fizičko lice koje se bavi

privrednom djelatnošću radi sticanja pro-fita, a tu djelatnost ne obavlja za račun dru-goga. Preduzetnik nema svojstvo pravnog lica i odgovoran je za sve obaveze u vezi sa privrednom djelatnošću koju obavlja cje-lokupnom svojom imovinom. Najčešće se registruje u oblastima zanatstva, prometa i usluga i pogodan je za manje poslovne aktivnosti. Preduzetnik može da obavlja djelatnost pod svojim ili tuđim imenom. Ako preduzetnik ne obavlja djelatnost pod

Foto: iStock

59


svojim, već pod drugim imenom ili nazi-vom, dužan je da to ime ili naziv registruje u skladu sa zakonom. U slučaju promjene imena, preduzetnik je dužan da, u roku od trideset dana, od dana nastanka promjene, prijavi izmjenu nadležnom organu z aregi-straciju. Preduzetnik ima pravo na reguli-sani radni staž. Svoje poreske obaveze pla-ća u skladu sa Zakonom o porezu fizičkih lica.

Ortačko društvo (o.d.)Ortačko društvo predstavlja odnos iz-

među dva ili više fizičkih i pravnih lica koja obavljaju određenu djelatnost radi sticanja profita, a njihov odnos se reguliše ugovorom. Imovina ortaka se sporazu-mno određuje u srazmjeri koliko je svaki od njih unio u otačko društvo (na primjer 50% - 50%). Lica koja su osnovala ortačko društvo nazivaju se ortaci, a kolektivno se

Foto: iStock

OSNIVANJE PREDUZEĆAPoglavlje 4

60


nazivaju firma. Ortačko društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom ortaka, ukoliko ugovorom nije drugačije regulisano. Sva imovina, stečena kupovi-nom ili na neki drugi način za potrebe po-slovanja ortačkog društva i imovina koja je unijeta u ortakluk naziva se imovina orta-kluka i koristi se u skladu sa sporazumom o ortakluku. Svaki ortak je neograničeno solidarno odgovoran za obaveze firme i obaveze koje su stvorili ortaci za vrijeme za koje je bio ortak.

Komanditno društvo (k.d.)Komanditno društvo je oblik predu-

zeća čiji su osnivači dva ili više pravnih ili fizičkih lica u svojstvu ortaka, u cilju obavljanja određene djelatnosti koji poslu-ju pod zajedničkim poslovnim imenom. Komanditno društvo čine komplemetari i komanditori. Komplemetari su neograni-

čeno odgovorni za obaveze društva, dok komanditori odgovaraju ograničeno do vi-sine svojih uloga. Imovina koju unose ko-manditori može biti u novcu, stvarima ili pravima za koju se vrši procjena. Koman-ditno društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Odluke o poslovanju k.d. donose se većinom glasova komplemetara, dok komanditori ne uče-stvuju u upravljanju poslovanjem društva i nemaju ovlašćenje da zaključuju ugovore koji obavezuju društvo.

Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

Društvo sa ograničenom odgovornošću je oblik preduzeća koje mogu osnovati fi-zička ili pravna lica, ulaganjem novčanih ili nenovčanih sredstava radi ostvarivanja profita. Najveći broj osnivača može biti do 30 (trideset). Osnivači su odgovorni

OSNIVANJE PREDUZEĆAOSNIVANJE PREDUZEĆA

61

za obaveze društva do visine svojih uloga. Ulozi osnivača čine početni kapital dru-štva i on ne može biti manji od 1 eura (1 €). Ovaj oblik preduzeća je najčešće zastu-pljen kod nas i pogodan je za mala predu-zeća koja mogu osnovati jedno ili više lica. Udio u društvu se stiče uplatom početnog uloga srazmjerno veličini svojeg uloga. Sti-canjem udijela lica postaju članovi društva i to predstavlja njegov procenat u vlasni-štvu kapitala društva i učešće u upravlja-nju društvom. Udio u društvu može dati pravo članu društva da ima više od jednog glasa (na primjer ulog je 100 €, Janko ula-že 80% , Marko 20%). Društvo sa ograni-čenom odgovornošću može imati i je dnog člana kada je tako osnovano, ili kada sav udio stekne jedno lice.Takvo društvo se naziva jednočlano društvo sa ograniče-nom odgovornošću. Jedini član društva ima ovlašćenja Skupštine društva.

Skupština društva kao organ društva nije obavezan dok je izvršni direktor društva obavezan. Izvršnog diretora biraju članovi Društva većinom glasova ili na način utvr-đen statutom.

Akcionarsko društvo (a.d.)Akcionarsko društvo je društvo najma-

nje dva fizička ili pravna lica koje se osniva u cilju obavljanja privredne djelatnosti, a čiji je kapital podijeljen na akcije. Osnivači akcionarskog društva su fizička ili pravna lica koja su zaključila ugovor o osnivanju društva u skladu sa zakonom. Osnivači mogu biti domaća i strana fizička i prav-na lica. Zaključenjem ugovora o osniva-nju akcionarskog društva osnivači postaju akcionari. Akcionarsko društvo je pravno lice koje je svojom imovinom i obavezama potpuno odvojeno od akcionara. Akcio-narsko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Akcio-nari nijesu svojom imovinom odgovorni za obaveze društva. Sjedište akcionarskog društva je mjesto u kome društvo obavlja privrednu djelatnost. Minimalni osnivački kapital akcionarskog društva u Crnoj Gori je 25.000 €. Osnivači su dužni da osnivač-ki kapital uplate u novcu.

Skupština akcionara je najviši organ društva koji se obavezno osniva. Akcio-narsko društvo je obavezno da jednom godišnje održi Skupštinu akcionara.Pored Skupštine akcionara bira se i Odbor dire-ktora kao organ upravljanja i rukovođenja društva, a odluke Odbora direktora izvr-šavaju sekretar društva i izvršni direktor, koji se takoće obavezno biraju u svakom akcionarskom društvu.

Djelovi stranog društvaDio stranog društva je dio društva osno-

vanog i registrovanog izvan Crne Gore, a koji obavlja djelatnost na teritoriji Crne Gore u skladu sa ovim i drugim zakoni-ma. Strana društva koja osnivaju svoja predstavništva u Crnoj Gori su dužni da u roku od 30 dana od dana osnivanja dosta-ve Centralnom registru privrednih subje-kata potrebnu dokumentaciju da bi mogli da posluju u skladu sa propisima.


62


NAZIV PREDUZEĆANaziv preduzeća ili preduzetnika je ime

pod kojim oni posluju u pravnom prome-tu.

Naziv preduzeća određuje osnivač i ono se upisuje u registar kod nadležnog organa za registraciju. Naziv, pored imena, obave-zno sadrži oznaku oblika društva kao npr: o.d. (ortačko društvo), k.d. (komanditno društvo), d.o.o. (društvo sa ograničenom odgovornošću) ili a.d. (akcionarsko druš-tvo) a može da sadrži oznaku djelatnosti i sjedište preduzeća.

Primjeri punog naziva preduzeća:

■ Fabrika namještaja „Javor“ a.d. Berane

■ Fabrika za proizvodnju brašna „Žitopro-met“ d.o.o. Pljevlja

Naziv preduzeća može, osim ovih eleme-nata, sadržati neke neobavezne djelove radi individualizacije privrednog subjekta. To mogu biti različiti simboli, zatim informa-cije da li je društvo povezano u neki oblik povezanih društava (holding, koncern, kompanija). Prema Zakonu o privrednim

društvima, naziv ne može da sadrži ime koje je suprotno zakonu i moralu.

Preduzeća i preduzetnik dužni su da koriste registrovani naziv u poslovnim pismima i drugim dokumentima koja se upućuju trećim licima kao i da ga istaknu na poslovnim prostorijama preduzeća ili preduzetnika.

Naziv je je zaštićen po osnovu upisa u re-gistar, tako da pod istim nazivom ne mogu biti kod suda upisana dva preduzeća iste ili slične djelatnosti. Ako se dogodi da se dva preduzeća iz iste ili slične djelatnosti pod istim ili sličnim nazivom ipak upišu u re-gistar, onda prednost ima preduzeće koje je prvo upisano i ono može tražiti brisanje iz registra kasnije upisanog preduzeća. Za-kon predviđa da naziv mora biti ispisan na službenom jeziku. Strane riječi se ne mogu koristiti ako za njih ne postoji adekvatan prevod. Dozvoljen je prevod naziva na strani jezik i unos u registar. Naziv se može promijeniti u slučajevima koji si propisani konstitutivnim aktima preduzeća i zako-nom. Svaka promjena naziva se upisuje kod nadležnog organa za registraciju.

Foto: iStock


63

„Identitet preduzetnika/preduzeća zavisi i od njegovog imena. Ono mora biti jasno, da se lako pamti i izgovara.

“

VIZUELNI IDENTITET PREDUZEĆA

Vizuelni identitet je osnovno sredstvo prepoznavanja nekog preduzeća i prvi ele-ment koji izdvaja jedno preduzeće od ve-likog broja drugih na trzištu. Interesantan vizuelni identitet i originalna ambalaža ne-kog proizvoda privlače pažnju potrošača i razlikuju ga u odnosu na mnoštvo sli čnih proizvoda. Vizuelni identitet zna čajno utiče na to kakvu će sliku javnost steći o nekom preduzeću, proizvodu ili usluzi. Preduzeća koja imaju pažljivo osmišljen i standardizovan vizuelni identitet djeluju ozbiljnije, profesionalnije, lako se prepo-znaju i pamte. Od kreativnosti i origina-lnosti vizuelnog identiteta zavisi da li će on ostati u sjećanju potrošača ili će biti potpu-no nezapažen.

Kako da budete prepoznatljivi i ostavite utisak na tržištu?

Iako na prvi pogled djeluje jednosta-vno, kreiranje vizuelnog identiteta nije ni najmanje lak posao. Prije svega, zahtijeva dosta planiranja. Identitet preduzeća mora biti takav da odgovara vremenu i prostoru u kojem preduzeće posluje. Takođe, mora biti osmišljen da može da se koristi dugo, uz povremene izmjene i modernizaciju, prilagođavanje tržištu i ciljnoj grupi.

Prije nego što se započne razvoj vizue-lnog identiteta preduzeća, potrebno je da se sprovedu određena istraživanja i defini-šu smjernice. Prije svega, mora se definisa-ti koja je ciljna grupa. Proizvodnja igrača-ka za djecu predškolskog uzrasta, sigurno neće imati vizuelni identitet sličan identi-tetu banke i obratno.

Preduzetnik treba da procijeni i kupo-vnu moć potencijalnih potrošača, a zatim i prodajnu cijenu za svoj prodajni asorti-man proizvoda/usluga. Od velike koristi je posmatranje i analiziranje identiteta konkurentskih preduzeća. Dizajn u svakoj oblasti ima određene zakonitosti kojih se treba pridržavati. Analiziranje tuđeg rada će takođe pomoći da se uvide određene greške i samim tim izbjegnu. Svakako će se

dobiti ideja o tome kakav se vizuelni ide-ntitet želi i kako bi sve trebalo da izgleda.

Razvoju/definisanju vizuelnog identiteta treba pristupiti odmah, dok još traju ostale pripreme za početak poslovanja! Predu-zeće bez upečatljivog vizuelnog identiteta teško može ostaviti dobar prvi utisak na potencijalne klijente i saradnike. Od vizu-elnog identiteta umnogome zavisi prvobi-tni stav tržišta o preduzeću i ponudi. On je od presudnog značaja!

Elemente vizuelnog identiteta najčešće čine: ime preduzeća, logotip, zaštitna boja, tipografija (font), maskota, grb, slogan i sl.

Ime preduzećaIdentitet preduzetnika/preduzeća zavisi i

od imena preduzeća. Ono mora biti jasno, da se lako pamti i izgovara. Određivanje imena preduzeća traži istraživanje i jezičko umijeće. Veliki problem predstavlja veliki broj preduzeća, tako da je mogućnost pro-nalaženja pravog imena prilično otežana. Ime preduzeća treba da karakteriše to pre-duzeće.

Svako izabrano ime preduzeća trebalo bi da na direktan ili indirektan način opisuje djelatnost, ili da na simboličan način go-vori o nekim osobinama preduzeća. Imena

Foto: iStock


64


se mogu pojaviti kao opisna, asocijativna i apstraktna.

Opisna imena direktno opisuju djela-tnost kojom se bavi preduzeće. Imena ove grupe mogu da sadrže više riječi ili nji-hovu skraćenu kombinaciju (na primjer: Žitopromet, Drvopromet i sl.). Sa skraće-

nicama ne treba pretjerivati jer smanjuju smisao i jasnoću poruke.

Asocijativna imena se najčešće koriste prilikom izbora imena preduzeća. Asocija-cija u imenu može biti više ili manje direk-tna, zavisno od toga koliko jasno ukazuje na djelatnost. To olakšava klijentu da se identifikuje sa njim i da ga lako zapamti (na primjer Cosmetics market, Eurolux, ComTrade, Porsche, Ferrari i sl.).

Apstraktna imena nastaju maštom kre-atora i prenose željenu poruku na indi-rektan i vješt način. Oni su najčešće kra-tak zbir slova koji se lako pamti, ostavlja snažan utisak, i grafički i vizuelno, a ipak nema nikakvo korijensko značenje (na pri-mjer: Schweppes, Kodak i sl.)

LogotipLogotip je najvažnija stavka vizuelnog

identiteta preduzeća, proizvoda, kampa-nje i sl. On predstavlja vizuelni simbol koji, kao frontalna pojava, ostaje memorisan u svijesti potrošača, što i jeste njegov cilj. Lo-gotip predstavlja asocijaciju na proizvod ili uslugu u svakodnevnoj komunikaciji sa potrošačima.

Savršen logotip je garancija primijeće-nosti na tržištu! Stoga, njegovom dizajnu treba posvetiti posebnu pažnju vodeći ra-čuna o kombinacijama i psihologiji boja, simetriji, kompoziciji, vizuelnom efektu tj. utisku koji ostavlja na posmatrača i poruci koju mu prenosi. Pri njegovoj izradi treba se rukovoditi principuma estetike i savre-menog dizajna!


65

„Savršen logotip je garancija primijećenosti na tržištu!

“

Zaštitna bojaZaštitna boja ili sistem zaštitnih boja je

element identiteta koji se nikada ne mije-nja. Bitno je da zaštitne boje budu skladne i jasno definisane. Boje se ne defininišu samo svojim imenom (npr. siva, narandžasta) već procentualnim odnosima osnovnih boja za štampu C.M.Y.K. ili PANTONE paletom tj. katalogom boja gde je svaka boja pred-stavljena svojom numeričkom vrijednošću. Ovo je naročito važno prilikom štampe jer samo sa jasnom definicijom boja dobićete uvijek isti otisak, a ne subjektivni utisak svakog štampara posebno.

Idealan primjer u praksi je neobična ze-lenkasta boja koju koristi čuveni proizvo-đač tehničkih uređaja i sistema „Siemens“ ili boje koji koristi Američka firma Google.

Tipografija (font)

Font je poseban oblik pisma tj. slova ko-jima je (uglavnom) ispisan ili inspirisan slovni dio loga. Važno je da font bude ori-ginalan i jedinstven (npr. „Walt Disney“) i da ne podsjeća na falsifikat tj. na druge poznate brendove. Isto je tako važno da ne bude previše jednostavan (npr. „Pana-sonic“), da ne bude „ukraden“ tj. zaštićen autorskim pravima i sl.

MaskotaMaskota je stilizovana forma tj. prikaz

nekog lika, najčešće životinje, a služi kao sinonim za neki proizvod, naročito ma-nifestaciju (Vučko, čiča Gliša, Zagi, zeka Peka, vrabac Cvrki i dr.).

GrbGrb je Heraldički simbol i najozbiljnija

vizuelna forma. Ima svečanu i ceremoni-jalnu ulogu i najčešće se i koristi u takvim prilikama. Takođe, grb posjeduje naročitu simboliku koja je lako „čitljiva“ i prepo-znatljiva. Grb koriste razne institucije od državnih, vladinih do privatnih, međuna-rodnih i dr.

SloganSlogan je fraza sastavljena od jedne, dvi-

je, tri ili više riječi kojom se prenosi poruka potrošačima o pogodnostima i prednosti-ma koje pružaju određeni proizvod, usluga ili neko preduzeće.

Primjeri: ■ Nektar, nije svejedno!

■ Voli vas voli!

■ Bronhi, lakše se diše.

■ Bilo kuda, Kiki svuda.

■ Stani malo, grickaj Čipi Čips!

■ Nike – Just do it!

■ Nokia - Connecting people!


66


Centralni registar privrednih subjekata (CRPS) je organ koji je nadležan za registraciju preduzeća u Crnoj Gori.

REGISTRACIJA PREDUZEĆAPostupak registracije

Nakon odluke da se krene u sopstveni biznis, jedan od prvih koraka je obaveza registracije privrednog društva (preduze-ća). Postupak registracije zavisi od oblika preduzeća za koje se odlučite.

Svako privredno društvo (preduzeće) registruje se kod nadležnog organa. Pri-kupljanje potrebne dokumentacije može se povjeriti nekoj od agencija koje se bave ovim poslovima, ali uz malo napora isti posao se može uraditi lično i na taj način uštedjeti dio novčanih sredstava.

Za registraciju preduzeća (o.d., k.d., a.d., d.o.o.) potrebna su sljedeća dokumenta:

■ prijava za registraciju koja sadrži u sebi prijavu za PIB (poreski identifikacioni broj) i PDV broj

■ odluka ili ugovor o osnivanju (ovjeren kod notara)

■ Statut društva (potpisan od strane osni-vača)

■ dokaz o plaćenoj sudskoj taksi

■ dokaz o uplaćenom osnivačkom kapitalu

■ punomoćje, ako je angažovan posrednik u postupanju registracije.

Sama registracija nije dovoljna da bi pri-vredno društvo (preduzeće) moglo legalno


67

da posluje u skladu sa propisima, već je po-trebno i slijedeće:

■ otvoriti žiro račun kod neke od banaka koje posluju u Crnoj Gori

■ upisati se u carinski registar, ako se pre-duzeće namjerava baviti izvozom.

Registracija djelatnosti preduzetnika

Preduzetnička djelatnost je najčešće za-stupljena u oblasti zanatstva, maloprodaje, ugostiteljstva, usluga i sl. gdje je obično zapošljen manji broj radnika. Preduzetnik je obavezan da se registruje radi dobijanja potvrde o registraciji. Sama Potvrda o regi-straciji ne predstavlja odobrenje o ispunje-

nju uslova za obavljanje djelatnosti već se nadležnom organu dostavlja registraciona izjava u kojoj su sadržani sljedeći podaci:

■ ime i prezime preduzetnika

■ ime ili naziv pod kojim se obavlja djelat-nost

■ mjesto obavljanja djelatnosti

■ adresa za prijem pošte

■ šifra djelatnosti

■ potpis preduzetnika

■ potvrda nadležnog organa za registraciju

■ dokaz o vlasništvu poslovnog prostora ili ovjereni Ugovor o zakupu.

„Nakon odluke da se krene u sopstveni biznis, jedan od prvih koraka je obaveza registracije privrednog društva (preduzeća).

“Foto: iStock


68


Radna knjižica je javna isprava koju izdaje nadležni opštinski organ i nju mora imati svako lice koje zasnuje radni odnos. Radna knjižica sadrži osnovne lične podatke o određenoj osobi (ime, ime roditelja, prezime, dan, mjesec, godina rođenja, mjesto i rođenja, državljanstvo, JMBG) kao i podatke o završenoj školi odnosno vrsti i stepenu stručne spreme, radnom stažu i dr.

PRIJEM RADNIKA U RADNI ODNOS

Radi optimalnog izvršavanja poslovnih zadataka, preduzetnik odnosno preduze-će, zapošljava radnike u skladu sa obimom posla i svojim mogućnostima.

Radni odnos je dobrovoljna, lična veza zaposlenog sa poslodavcem. U radnom odnosu zaposleni se pod određenim uslo-vima i na određeni način uključuje u orga-nizovani rad kod poslodavca zauzimajući radno mjesto, na kome obavlja određeni posao, gdje razmjenjuje svoj rad za dogo-vorenu zaradu.

Radni odnos između zaposlenog i poslo-davca se zasniva zaključivanjem Ugovora o radu. Ugovor o radu smatra se zaključe-nim kad ga potpišu zaposleni i poslodavac, ili lice koje on ovlasti. Ugovor o radu za-ključuje se prije stupanja na rad, u pisanom obliku i može se zaključiti na neodredjeno ili odredjeno vrijeme.

Poslodavac dostavlja prijavu o slobo-dnom radnom mjestu Zavodu za zapo-šljavanje. Oglašavanje slobodnih radnih mjesta se vrši u dnevnim novinama ili u drugim sredstvima javnog informisanja, na sajtu i na oglasnoj tabli Zavoda za za-pošljavanje.

Konkurs o slobodnom radnom mjestu sadrži: broj izvršilaca, naziv i opis radnog mjesta, vrijeme na koje se zasniva radni odnos, uslove za zasnivanje radnog odno-sa i rok za podnošenje prijava.

Nakon sprovedenog postupka o izboru kandidata, poslodavac donosi odluku o za-snivanju radnog odnosa. Poslodavac može usmeno ili pismeno obavijestiti kandidate o odluci o izboru za prijem u radni odnos.

Prilikom zasnivanja radnog odnosa za-posleni predaje radnu knjižicu posloda-vcu. Poslodavac je dužan da vrati uredno popunjenu radnu knjižicu ukoliko radni odnos prestane iz bilo kog razloga.

Prijava (molba) za zasnivanje radnog odnosa i biografija /CV

Lica koja konkurišu za radno mjesto kod poslodavca, podnose pismenu prijavu ili molbu za zasnivanje radnog odnosa, CV (Curriculum vitae tj. biografiju sa cjeloku-pnom genezom školovanja i rada) i ostalu potrebnu dokumentaciju.

Prijava mora biti blagovremena (predata u naznačenom roku u konkursu) i po tpuna (sadrži sve potrebne dokaze o dnosno javne isprave da podnosilac prijave ispunjava tra-žene uslove - diplome, uvjerenja, potvrde, ljekarsko uvjerenje i dr.).

Foto: iStock


69

Poslodavci prije donošenja odluke o iz-boru kandidata, nakon što prime i proči-taju prijave odnosno CV, često orga-nizuju razgovor sa kandidatima kako bi nakon toga donijeli ko-načnu odluku o izboru kandida-ta koji su se prijavili za slobodno radno mjesto.

Biografija/CV obavezno sadrži

Lične podatke:

■ ime i prezime

■ datum rođenja

■ adresa prebivališta

■ kontakt telefon

■ e-mail

Podatke koji se tiču obrazovanja:

■ naziv i mjesto srednje škole

■ zanimanje

■ naziv i mjesto visoke škole/univerziteta

■ zanimanje.

Radno iskustvo (počev od poslednjeg zaposlenja):

■ datum, naziv i mjesto kompanije

■ radno mjesto

■ zadaci koje je kandidat obavljao na ra-dnom mjestu

Vještine:

■ strani jezik (navesti nivo znanja stranog jezika - početni, srednji, napredni, tečno znanje pisanja, čitanja i konverzacije)

■ informatičke vještine i znanja

■ društvene vještine (vještine komunika-cije, analitičnost, kreativnost komunika-tivnost, tolerancija, proaktivnost)

■ tehničke vještine (upravljanje određe-nom vrstom opreme, specifične vještine vezane za struku i sl.)

Dodatna edukacija:

■ Seminari, treninzi/obuke, radionice, saj-movi, kursevi, i sl.

Ostalo:

■ Vozačka dozvola, licence, nagrade, pri-znanja, članci u novinama, izdate knjige, brošure.

Foto: iStock

70

Poglavlje 4

Primjer CV-ja

CURRICULLUM VITAE

LIČNI PODACI

Ime Sanja

Prezime Petrović

Datum rođenja 25.05.1990.

Adresa Moskovska 22, Podgorica, Crna Gora

Telefon +382 67 123 456

E-mail [email protected]

OBRAZOVANJE

Srednja škola ŠC „Sergije Stanić“, Podgorica, smjer turizam

Naziv dodijeljene kvalifikacije turistički tehničar

Fakultet Ekonomski fakultet, Podgorica, smjer menadžment

Naziv dodijeljene kvalifikacije diplomirani ekonomista

RADNO ISKUSTVO

2010–2012 DOO Voli, Podgorica

Zanimanje ili radno mjesto Menadžer prodaje

2009–2010 Hotel Crna Gora, Podgorica

Zanimanje ili radno mjesto Recepcioner

VJEŠTINE

Strani jezik/ci Engleski jezik, napredni nivoItalijanski jezik, osnovni nivo

Društvene vještineOdlične vještine komunikacije, kreativnost, odlična sposobnost upravljanja vremenom, sposobnost prilagođavanja novim poslovima, timski rad

Informatičke vještine Word, Power Point, Internet, Excel

DODATNA EDUKACIJA

Seminar na temu „Kako do zadovoljnog gosta“

Radionica na temu „Prezentacijske vještine“

Kurs engleskog jezika V stepen, Oxford, Podgorica

OSTALO

Licenca za turističkog vodiča

III mjesto na opštinskom takmičenju iz engleskog jezika

V POSLOVNA I TRŽIŠNA KOMUNIKACIJA

72 POSLOVNI KODEKS

73 POSLOVNI SASTANAK

74 PRIPREMA SASTANKA

75 TOK SASTANKA

75 ZAVRŠETAK SASTANKA

75 SAVJETI ZA USPJEŠNO VOĐENJE SASTANKA

76 PROMOCIJA

76 PRIVREDNA PROPAGANDA

80 LIČNA PRODAJA

80 PRODAJNA PROMOCIJA

80 ODNOSI SA JAVNOŠĆU

82 ISTRAŽITE KOJI VID PROMOCIJE ĆETE KORISTITI

82 PROPAGANDNA PORUKA

Poglavlje 5

72

Poslovni kodeks je veoma važan uslov za uspjeh, a skladan timski rad omogućava napredak i brz razvoj preduzeća.

POSLOVNA I TRŽIŠNA KOMUNIKACIJA

POSLOVNI KODEKSPoslovni kodeks predstavlja skup pra-

vila koja imaju za cilj da upute zaposlene kako da svoje ponašanje prilagode radnom okruženju u skladu sa moralnim i profe-sionalnim normama i opšte prihvaćenim vrijednostima. On obuhvata tri segmen-ta: odnos prema poslu i saradnicima, o dnos prema klijentima i poslovnim partnerima i odnos prema imovini preduzeća.

Novi procesi u organizaciji sa-vremenog preduzeća zahtijevaju stvaranje nove, drugačije ku-lture - kulture poslovnog po-našanja. Ponašanje zaposlenih nije ništa manje važno od znanja i sposobnosti, a to je posebno uočljivo u svim velikim, vodećim orga-nizacijama.

Svojim ponašanjem utičemo na ponašanje drugih, pa se zbog toga prema ponašanju poje-dinca stiče slika o cijelom preduzeću. Zato ponaša-nje na poslu nije privatna stvar, nego interes pre-duzeća. Svi stručnjaci se slažu da dobro po-slovno ponašanje ima veoma veliki uticaj na sam posao i to zbog jedne činje-nice: ljudi vole da sarađuju sa onim ljudima koji im se dopadaju, koji su prijatni i ljuba-zni, koji znaju kako da uspo-stave kontakt, u v a ž a v a j u integritet i

individualnost drugih ljudi i koji se u ko-munikaciji pridržavaju određenih opšte-prihvaćenih pravila.

Foto: iStock

73


„Svojim ponašanjem utičemo na ponašanje drugih, pa se zbog toga prema ponašanju pojedinca stiče slika o cijelom preduzeću. Zato ponašanje na poslu nije privatna stvar, nego interes preduzeća.

“

Poslovno ponašanje počiva na vječnom „zlatnom pravilu“: „Po-našaj se prema drugima onako kako želiš da se drugi ponašaju prema tebi“!

Oblici poslovnog ponašanja mogu se sa-žeti u tzv. IMPULS pravila:

■ Izgled - izgledajte poslovno, takav izgled pokazuje vaš profesionalizam

■ Maniri - budite lijepo vaspitani, poziti-vno ponašanje privlači ljude

■ Poštenje - budite iskreni, držite riječ, pri-znajte greške

■ Uvažavanje - uvažavajte druge, tako će i oni uvažavati vas

■ Ličnost - budite isključivo svoji, ne imi-tirajte nikoga

■ Stil i takt - izgradite svoj lični stil pona-šanja, imajte samokontrolu

POSLOVNI SASTANAKPoslovni sastanak podrazumijeva dvoje,

troje ili više ljudi koji razgovaraju o poslu. Sastanci mogu biti formalni (održavaju se redovno sa određenim razlogom) i nefo-rmalni (razmatranje konkretnog proble-ma). Bilo da su formalni ili neformalni, sa-stanci su uspješni ako se poštuju određena pravila.

Istraživanja pokazuju da zaposleni pro-vedu više od 50% svog radnog vremena na sastancima iz čega se može zaključiti koli-ka je njihova važnost.

Osnovna stvar je doći na vrijeme i bez toga nema pozitivnog starta jer ako vas neko mora čekati i izgubi volju, pažnju ili strpljenje neće vam pomoći sav pripre-mljeni sadržaj. Vrijeme početka sastanka morate unaprijed znati kao i vrijeme zavr-šetka kako bi svi učesnici mogli kvalitetno da planiraju svoje vrijeme. Sastanak obu-hvata tri faze: pripremu, tok i završetak.

„Ko se u druženju sa ljudima drži manira, taj živi od svojih ka-mata. Ko preko njih prelazi, taj dira u svoj kapital“ Hugo Hofmansta.

„Cijelih 85% sreće i uspjeha u kojima ćete u životu uživa-ti, zavisiće od vaših odnosa sa drugim ljudima“ Brajan Trejsi„U biznisu, koliko god mislili da ste uspješni ili dobri, većinom

će vas ljudi cijeniti prema ponašanju“ Terry J Nesh, generalni di-rektor javnog instituta za marketing.„Poštovanje pravila dobre poslovne kulture omogućava da se vaša

ličnost u svakom smislu dobro uklopi sa drugim ljudima. Primje-nom odgovarajuće forme etikecije, vaše sposobnosti se razvijaju, pamćenje i komunikativnost poboljšavaju, a izlaganje stresu smanjuje. To vas čini popularnijim, srećnijim i uspješnijim“

Tony Burzan, savjetnik vlada i kompanija, predavač, pi-sac, producent.

„Ne postoji druga šansa za prvi utisak koji ćete na nekoga ostaviti“.

POSLOVNA I TRŽIŠNA KOMUNIKACIJAPoglavlje 5

74


Video konferencija se ostvaruje putem video linka i omogućava učestvovanje i onim osobama koje fizički ne mogu prisustvovati sastanku. Za nju je ipak potrebna bolja tehnička priprema uz kvalitetan mrežni pristup, kamere, mikrofone i više računara.

Priprema sastankaPrije početka sastanka, važno je sve kva-

litetno pripremiti. Ukoliko vi organizu-jete poslovni sastanak onda znate koji je njegov cilj, o kojim se problemima mora razgovarati i koje odluke treba donijeti uz neizostavnu raspodjelu posla i pruža-nje informacije o roku završetka. Zatim treba odrediti vrijeme i mjesto njegovog održavanja, pozvati učesnike (poziv se uobičajeno dostavlja nedjelju dana prije održavanja sastanka), poslati im dnevni red i potre bne kopije materijala, pripremi-ti tehničku opremu (računar, projektor) i prostor, zapisnike s prethodnih sastanaka i po mogućnosti osvježavajuća pića. Za pojedine vrste sastanaka, neophodno je u pozivu zatražiti i potvrdu učešća, kako bi se što bolje mogao pripremiti isti.

Tok sastankaNajprije treba utvrditi ko je prisutan, za-

tim ponoviti dnevni red i pročitati zaključ-ke sa prethodnog sastanka. Zatim slijedi uvodna riječ koja treba da bude kratka, jasna i zanimljiva kako bi privukla pažnju prisutnih na unaprijed određenu temu sa-stanka. Tek tada kreće rasprava po tačka-ma dnevnog reda, donošenje zaključaka, imenovanje izvršilaca određenih poslova i određivanje rokova.

Tokom izlaganja, može vam biti potre-bna tehnička oprema poput računara, pro-jektora kao i sadržaj prezentacije koju ste ranije pripremili.

Završetak sastankaSastanak teba završiti u unaprijed odre-

đeno vrijeme, ali ga je zbog eventualnih

POSLOVNA I TRŽIŠNA KOMUNIKACIJAPOSLOVNA I TRŽIŠNA KOMUNIKACIJA

75

„Ukoliko vi organizujete poslovni sastanak onda znate koji je njegov cilj, o kojim se problemima mora razgovarati i koje odluke treba donijeti uz neizostavnu raspodjelu posla i pružanje informacije o roku završetka.

“potreba moguće produžiti, uz prethodnu saglasnost svih učesnika. Još jednom je, na kraju bitno ponoviti ko i koju obavezu mora izvršiti i složiti se oko određivanja roka završetka.

Tokom sastanka se vodi zapisnik, u kome se upisuju svi prijedlozi, diskusije i zaključci. Kopija zapisnika se kasnije do-stavlja svim učesnicima, kao i pozvanima koji nisu prisustvovali, kako bi ostali u toku sa informacijama.

Savjeti za uspješno vođenje sastanka

Za kvalitetno određeni poslovni sasta-nak, postoje pravila ponašanja koja će vam pomoći da sastanak odradite prefesiona-lno tako da ostavite utisak kvalitetnog po-slovnog čovjeka na svoje sagovornike.

Foto: iStock

Pozitivno ponašanje:

■ Koncentrišite se na sagovornika, slušajte ga tokom razgovora, gledajte ga u oči dok sa njim razgovarate i sjedite tako ga možete vidjeti i čuti.

■ Oslovljavajte ga po prezimenu „gospodine X“ jer tako iskazujete poštovanje prema sagovorniku.

■ Ne zaboraviti zlatne riječi: molim, izvolite, oprostite i hvala.

■ Ponudite kompromisno rješenje ili predložite glasanje.

■ Uvijek dočekujte i ispraćajte sagovornike s osmijehom.

■ Na kraju poslovnog sastanka otpratite gosta do vrata, a veoma važne goste do izlaza.

Negativno ponašanje:

■ Kasnite na sastanak i ne upućujete izvinjenje za kašnjenje.

■ Ne gledate sagovornika dok vam se obraća.

■ Žvaćete žvakaću gumu.

■ Oslovljavate sagovornika sa TI.

■ Razgovarate sa osobom koja sjedi pored vas dok neko ima riječ.

■ Prekidate druge dok govore.

■ Pričate mobilnim telefonom i šaljete sms-ove.

■ Izražavate se vulgarno.

■ Ismijavate druge dok govore.

■ Pokazujete ljutnju, nervozu, dosadu.


76


Medij je prenosnik poruke od izvora do primaoca. Da bi emitovana poruka dosegla ciljnu publiku (ciljno tržište), izvor (preduzeće) mora da odabere prikladan medij (komunikacioni kanal). Zbog toga je važno da preduzeće poznaje svoje ciljno tržište i da ima informacije o tome koje medije ciljni potrošači najviše koriste.

PROMOCIJAOstvarivanje uspješne prodaje na trži-

štu zahtijeva stalna ulaganja u promociju proizvoda/usluga ili preduzeća. Promocija predstavlja informisanje kupaca o proizvo-dima/uslugama i njihovo privlačenje da ih kupuju/koriste. Bez promotivnih aktivno-sti ciljno tržište možda nikada ne bi bilo upoznato sa ponudom proizvoda i usluga nekog preduzetnika ili preduzeća.

Promocija nije samo emitovanje reklama na televiziji, u novinama ili na inte rnetu, već ona počinje mnogo ranije, još u fazi razvoja proizvoda ili usluge. Uspješni pre-duzetnici uvijek prvo urade istraživanje o tome koja je njihova ciljna grupa, kome je namijenjen njihov proizvod ili usluga, kakve su specifičnosti procesa kupovine priozvoda od strane kupaca i drugim fa-ktorima, i tek onda donesu odluku o izbo-ru određenog oblika promocije ili kombi-naciji više njih istovremeno.

Oblici promocionih aktivnosti su:

■ privredna propaganda

■ lična prodaja

■ prodajna promocija

■ odnosi sa javnošću (Public Relations).

Privredna propaganda je plaćeni oblik masovnog komuniciranja sa javnošću, sa ciljem da se kupci (sadašnji i potencija lni) informišu o ponudi preduzeća ili da se po-veća prodaja sopstvenih proizvoda i uslu-ga. Privredna propaganda se realizuje pre-ko određenih medija i uvijek je plaćena, za razliku od nekih drugih oblika promocije. Ona, u osnovi, može biti: propaganda pro-izvoda i propaganda preduzeća. Kod pre-duzetnika i malih preduzeća u praksi su obje zastupljene, mada se akcenat stavlja na propagiranju proizvoda. Polazeći od prirode i namjene kao i veličine tržišta, privredna propaganda se realizuje preko televizije (obično lokalne), radija (takođe lokalnog), interneta, kao i lokalnih listova i časopisa. Ovome se mogu dodati razni panoi, sponzorstva i ostalo, kako bi se po-tpunije obuhvatilo tržište.


77

„Uspješni pre-duzetnici uvi-jek prvo urade istraživanje o tome koja je njihova ciljna grupa, kome je namijenjen nji-hov proizvod ili usluga, kakve su specifičnosti procesa kupo-vine priozvoda od strane ku-paca i drugim faktorima, i tek onda donesu odluku o izboru određenog ob-lika promocije ili kombinaciji više njih is-tovremeno.

“


78


Oglas je objava u medijima (novinama, na radiju, na TV-u).

Novine pre-dstavljaju je-dno od najče-šće korišćenih sredstava pri-vredne pro-pagande koje se, pored toga što imaju ve-liki tiraž, veo-ma efikasno mogu koristiti u komunikaciji sa potrošači-ma dnevno, nedjeljno ili mjesečno. Prije nego što se odlučite za ovaj vid promocije po-trebno je da saznate koliki je tiraž i broj čitalaca, gdje žive vaši kupci i koliki je njihov interes za sadržaj novina. Prednost novina je taj što stižu do velikog broja ljudi na jednom području, kao i mogućnost izbora veličine poruke, od-nosno reklame. Nedostaci su što se poruka mora ponavljati, što je neopho-dno koristiti veći broj novina da se pokrije tržište, a i cijena oglašavanja može biti relativno visoka.

Radio, kao sredstvo javnog komuniciranja,od svoje pojave do danas, ipak jeste blago izgubio na značaju kao medij pri-vredne propagande. Prema broju slušalaca, može se zaključiti kolika je pokrivenost tržišta i koje kategorije lica ga slušaju. Ukoliko su to korisnici koji interesuju preduzeće, treba iza-brati odgovarajuće radio stanice, vrijeme reklamiranja i pro-gram. Propagandne poruke se prenose slušaocima riječima i treba da budu izgovorene prijatnim glasom. Nedostatak propagande putem radija je što se poru-ka teško pamti i što je ograničena samo na zvučne efekte - ako se ne sluša u momentu reklamiranja efekat je izgubljen.


79

Televizija se pokazala kao vrlo efikasno sredstvo prenošenja propagandne poruke auditorijumu, koji se u poslednjih dvadeset godina značajno uvećao. Televizija ima prednost u odnosu na radio jer se kombinacijom zvuka, slike, riječi i pokreta proizvod može prikazati u njegovom prirodnom obliku, što utiče pozitivno na potencijalnog kupca. Nedostatak televizije u odnosu na druga sredstva propagande je što je promovisanje na njoj veoma skupo, po-ruka obično kratko traje i postoji mogućnost njenog „gubljenja” u mnoštvu drugih informacija.

Internet kao sredstvo propagande se sve više koristi za promociju proizvoda i usluga naročito u oblastima turizma i ugostiteljstva (hoteli i restorani), pre-voza (avio kompanije), proizvodnje (fabrike automobila, hrane, namještaja, odjeće) ali i u svim ostalim sektorima. Prednosti interneta su što se kupcima, odnosno potrošačima mogu detaljno pružiti sve informacije o proizvodima ili uslugama odnosno o preduzeću. Takođe, prednost interneta je u tome što je relativno jeftin oblik promocije. Nedostatak je što još uvijek nije dostupan velikom broju ljudi kao što su ostala sredstva propagande. Međutim, inter-net promocija predstavlja budućnost i promotivne aktivnosti preduzetnika i preduzeća će sve više biti okrenute internet komuni-kaciji sa potencijal-nim kupcima. Treba reći da je potencijal interneta do sada samo djelimično iskorišćen i da će njegov razvoj biti veoma dinamičan u narednom periodu.


80


Lična prodaja predstavlja oblik pro-motivne aktivnosti kod koje dolazi do direktnog komunicaranja prodavca tj. preduzetnika/preduzeća i kupca odnosno potrošača. Ona je prisutna i kod proi-zvodnih i kod uslužnih djelatnosti. Može se realizovati od strane samog vlasnika ili određnog zastupnika (prodavca u trgovi-ni, trgovačkog putnika i sl.). Prednost lične prodaje, kao oblika promocione aktivnosti, je što omogućava elastičnost jer je proces komuniciranja dvostran. Prodavac može da prilagodi svoju prezentaciju proizvo-da i usluga svakom individualnom kupcu na osnovu praćenja njegovih verbalnih i neverbalnih reakcija. Istovremeno, lična prodaja smanjuje mogućnost izgubljenog napora i vremena što nije često moguće kod drugih oblika promocije koji se odvi-jaju putem masovnog komuniciranja. Kod ovog oblika promocione aktivnosti proda-vac treba dobro da poznaje karakteristike datog proizvoda i da u komunikaciji bude ljubazan, strpljiv i taktičan. Osnovni nedo-statak su visoki troškovi korišćenja ovog oblika promocije kao i odbijanje jednog broja kupaca da koriste ovaj vid promocije.

Prodajna promocija ili unapređenje prodaje, obuhvata sve direktne aktivnosti

koje sprovodi preduzetnik/preduzeće kako bi poboljšao svoju prodaju. Za razliku od privredne propagande, prodajna promoci-ja daje neposredni efekat na kupca putem smanjenih novčanih izdataka za ponuđeni proizvod. Unapređenje prodaje ima za cilj da podstakne potrošače da prihvate proi-zvod i da ga kasnije stalno kupuju. Ona se realizuje preko različitih oblika, među ko-jima su posebno bitni: sniženje prodajnih cijena, kuponi, nagradne igre, besplatni uzorci, trgovačke markice i ostalo. Sajmovi i izložbe su posebni instrumenti unapređe-nja prodaje.

Odnosi sa javnosću (PR) ili kraće publi-citet, predstavlja promotivni oblik, koji se sastoji u objavljivanju pozitivnih informa-cija o preduzetniku/preduzeću i njegovim proizvodima u sredstvima javnog informi-sanja. Prezentiranjem značajnih informa-cija o preduzetniku/preduzeću i njegovom proizvodu/uslugama, stvara se povoljan imidž o njemu, povećava ugled u javnosti i stimuliše tražnja za njegovim proizvodima i uslugama.

Različita su sredstva kojima se usposta-vlja odnos sa javnošću i stvara publicitet, među kojima su posebno bitni: vijesti o ra-znim uspjesima preduzeća u novinama, te-

Foto: iStock


81

leviziji ili radiju, konferencije za javnost, saopštenja za javnost, razna sponzorstva, izjave po-znatih ličnosti i drugo.

Prednost publiciteta nad privrednom propagandom je što se plasira na tzv. udarnim mjestima u sredstvima javnog informi sanja (novinama, časopi-sima, TV itd.). To nije uvijek moguće sa privrednom propagandom čije se po ruke obi-čno objavlju ju na zadnjim stranama li-stova. Ne-dostatak je što preduzeće ne može da utiče na sadržaj vijesti koje se objavljuju kao kod propa-gandnih poruka. Naime, redakcije sredsta-va javnog informisanja su slobodne da rea-guju i vijest objave na mjestu koje smatraju da odgovara za tu vrstu vijesti ili članka, fotografije i slično. Preduzeća ponekad ne-goduju zato što sredstva javnog informisa-nja prezentiraju loše vijesti o preduzećima ili proizvodima, umjesto da više pažnje posvete pozitivnim informacijama koje će koristiti potrošačima. Kao jedna od formi da se demantuju loše vijesti koriste se „pi-sma urednišvu” ili konferencija za štampu.

Istražite koji vid promocije ćete koristiti

Samo velike kompanije imaju budžete da koriste sve kanale promocije: TV, radio, internet, magazine, dnevne novine, bilbor-de. Međutim, mali preduzetnici, kako ne bi trošili previše sredstava na oglašavanje, moraju da odluče koji će kanal promoci-je da koriste. Kako to uraditi? Najprije se identifikuje ciljna grupa za planirani proi-zvod ili uslugu. Zatim se istražuju njihove životne navike, koje dnevne novine, ili ma-gazine čitaju, koje radio ili TV programe gledaju i u kojim terminima? Da li idu na odmor i gdje? U kojim trgovinama najvi-še kupuju? Kolika je platežna moć ciljne grupe i na šta sve troše novac? Koji su im

omiljeni brendovi i šta ih je privuklo da ih kupuju?

Ovo istraživanje se može izvršiti u for-mi upitnika za kupce–potrošače, i može se sprovesti u trgovinama, marketima, zatim preko telefona, razgovora sa prija-teljima, porodicom, poznanicima ili bilo gdje, gdje se nalaze potencijalne mušteri-je. Imati reakciju potencijalnih mušterija u razvojnoj fazi proizvoda ili usluga je od ključnog značaja, kako bi se izbjegle velike greške prilikom izrade finalnog proizvoda ili usluge.

Propagandna porukaUspješnost propagandne kampanje ne-

kog proizvoda/usluge ili preduzeća zavisi i od sadržine propagandne poruke. Propa-gandna poruka je saopštenje ili informacija koju prodavac ili preduzeće šalje kupcima, sa ciljem da izazove tražnju za proizvodom koji prodaje ili uslugom koju pruža. Prema tome, cilj propagandne poruke nije samo da se šira javnost upozna sa proizvodom ili uslugom, već da pobudi pažnju, izazo-ve interes i želju i tako utiče na akciju, tj. kupovinu proizvoda. Propagandna poru-ka treba da bude jasna, istinita, koncizna, neposredna i otvoreno iskazana. Mora se voditi računa šta se kaže i kako se kaže. Kreiranje propagandne poruke prolazi više faza od pripreme, osmišlja vanja, testi ranja i provjeravanja rezultata koje je ostvarila.

Foto: iStock

82

Rječnik pojmova

AAKCIJA ‐ potvrda o udijelu u vlasništvu akcionarskog društva.

AKCIONAR ‐ vlasnik akcije.

AKCIONARSKO DRUŠTVO ‐ privredno društvo najmanje dva fizička i pravna lica koje se osniva u cilju obavljanja privred-ne djelatnosti, a čiji je kapital podijeljen na akcije.

AKTIVA ‐ ukupna vrijednost imovine preduzeća.

AMORTIZACIJA ‐ pojam koji u knjigo-vodstvu označava postupak stalnog sma-njenja neke od stavki aktive (imovine po-duzeća). Namjena amortizacije je zamjena potrošenih sredstava preduzeća za nova.

ANALIZA ‐ istraživanje u kojem se pojava rastavlja na svoje sastavne djelove

ANALIZA TROŠKOVA ‐ postupak u ko-jemu se uzimaju u obzir troškovi nekog projekta. Analiza se primjenjuje kod od-lučivanja o prihvatljivosti nekog projekta.

ANKETA ‐ označava istraživanja koja se najčešće provode u pisanom obliku. U anke ti se utvrđuje uzorak ispitanika i sva-kome se daje upitnik koji ispunjava anke-tar ili ispitanik.

ASORTIMAN ‐ izbor robe ili usluga koje se nude na prodaju tržištu.

BBILANS STANJA ‐ oblik prikazivanja sredstava i izvora sredstava preduzeća na određeni dan.

BILANS USPJEHA ‐ račun prihoda i tro-škova.

BRUTO DOBIT ‐ vrijednost prodaje umanjenu za troškove prodaje i proizvo-dnje

BIZNIS ‐ pojam koji obuhvata svaku pri-vrednu/preduzetničku aktivnost.

BIZNIS IDEJA ‐ zamisao o ponudi ko-nkretnih materijalnih proizvoda ili usluga

u skladu sa potrebama kupaca radi stvara-nja dobiti.

BIZNIS PLAN ‐ detaljnija procjena i ra-zrada preduzetničkog poduhvata.

BRAINSTORMING – tehnika za priku-pljanje biznis ideja.

CCIJENA ‐ novčani iznos po kojem se pro-daje neki proizvod ili usluga.

CILJEVI ‐ poželjna stanja koja preduze-tnik odnosno preduzeće želi ostvariti svo-jom poslovnom aktivnošću.

DDIREKTOR ‐ osoba u preduzeću odgo-vorna za vođenje poslova i rukovođenje. Direktor je član uprave preduzeća i pre-dstavlja i zastupa preduzeće u poslovima sa drugim licima.

DIREKTNI (MATERIJALNI) TROŠKO-VI - su direktno povezani sa proizvodima i uslugama koje preduzeće nudi. To su tro-škovi za nabavku sirovina, repromaterijala i poluproizvoda, za ambalažu, za plate rad-nicima koji proizvode ili prodaju proizvo-de ili usluge.

DISTRIBUCIJA – raspoređivanje proi-zvoda/usluga pomoću tržišnog mehaniz-ma od proizvođača do kupaca.

DOBIT ‐ pozitivna razlika između uku-pnih prihoda i ukupnih rashoda preduze-ća; profit koji se ostvaruje u poslovanju.

DRUŠTVO S OGRANIČENOM OD-GOVORNOŠĆU ‐ oblik preduzeća koje mogu osnovati fizička ili pravna lica ula-ganjem novčanih ili nenovčanih sredstava u društvo radi ostvarivanja profita.

EEFIKASNOST ‐ ukupni pokazatelj djelo-tvornosti rada izražen u produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti.

83

Rječnik pojmova

EKONOMIČNOST ‐ datim sredstvima ostvariti maksimalno mogući rezultat.

ETIKA ‐ skup moralnih vrijednosti, nače-la i pravila koje vrijede u društvu.

FFAKTORI PROIZVODNJE ‐ resursi koji se koriste u proizvodnji. To su rad, kapital i preduzetništvo.

FINANSIJSKA FUNKCIJA ‐ poslovna funkcija u preduzeću koja osigurava pri-bavljanje i plasman finansijskih sredstava.

GGUBITAK ‐ negativan poslovni rezultat preduzeća ostvaren u određenom periodu godine (rashodi preduzeća veći su od pri-hoda).

IINOVACIJA ‐ pronalazak i primjena no-vog i boljeg rješenja za funkcionisanje po-stojećeg proizvoda ili djelatnosti.

INVESTICIJA ‐ ulaganje novčanih sre-dstava u novu imovinu preduzeća.

INVESTITOR ‐ preduzetnik ili preduzeće koje ulaze u proizvodne ili uslužne djela-tnosti.

ISTRAŽIVANJE (tržišta) - sistematsko prikupljanje, analiza i interpretacija poda-taka u cilju dobijanja informacija potreb-nih za donošenje odluka, koje se tiču nekih konkretnih aktivnosti.

IZVJEŠTAJ ‐ pismenu prezentaciju činje-nica u vezi sa preduzetim aktivnostima.

IZUM – tehničko otkriće, ono što je novo stvoreno ili konstruisano na temelju pri-rodnih zakonitosti; pronalazak.

JJAVNO PREDUZEĆE ‐ vrsta preduzeća koje osniva država u djelatnostima koja su od opšteg javnog interesa.

KKALKULACIJA ‐ računski postupak za dobijanje cijene nekog proizvoda ili uslu-ge.

KAMATA ‐ cijena za upotrebu tuđih no-včanih sredstava.

KAPACITET ‐ sposobnost sredstava za rad za proizvodnju određenih učinaka.

KAPITAL ‐ novac koji se ulaže u predu-zetničke poduhvate i predstavlja vlasničku glavnicu.

KOMANDITNO DRUŠTVO ‐ oblik pre-duzeća čiji su osnivači dva ili više pra-vnih ili fizičkih lica u svojstvu ortaka, u cilju obavljanja određene djelatnosti koji posluju pod zajedničkim poslovnim ime-nom. Komaditno društvo čine kompleme-tari i komanditori.

KONTROLA ‐ sastav postavljenih sta-ndarda i ciljeva za praćenje aktivnosti i učinaka prema postavljenim planskim za-dacima i učincima.

KREDIT – zajam; davanje robe ili novca na dug; pozajmljivanje novca uz vraćanje poslije određenog vremena.

KUPAC ‐ fizičko ili pravno lice koje kupu-je i preuzima robu od prodavca.

LLIKVIDNOST- sposobnost pravovreme-nog plaćanja dospjelih obaveza.

LIČNA PRODAJA - oblik promotivne aktivnosti kod koje dolazi do direktnog komunicaranja prodavca tj. preduzetnika/preduzeća i kupca odnosno potrošača.

LOKACIJA- područje na kojem se odvija određena vrsta preduzetničke djelatnosti i na kojoj se izgrađuje odgovarajući poslo-vni objekt.

MMARKETING – ekonomska disciplina koja se bavi prodajom proizvoda i usluga, kao i faktorima koji utiču na nju

84

Rječnik pojmova

MATERIJAL ‐ svi predmeti koji imaju određenu vrijednost u proizvodnji ili po-trošnji.

MATERIJALNA ULAGANJA ‐ ulaganje (investicije) u trajne oblike imovine.

MENADŽER ‐ profesionalni rukovodilac u preduzeću.

MISIJA PREDEZEĆA‐ osnovna funkcija ili zadatak preduzeća po kojem se ono ra-zlikuje od ostalih preduzeća. Ona treba da definiše zašto preduzeće treba da postoji i predstavlja osnovni okvir poslovanja i ra-zvoja.

NNAZIV (preduzeća) - ime pod kojim ono posluje u pravnom prometu.

OOBRTNA SREDSTVA‐ novčana sredstva preduzeća koja služe za proizvodnju ili tr-govinu.

ODLUČIVANJE ‐ proces u kojemu se is-pituju moguća rješenja i donose odluke.

ODNOSI SA JAVNOSĆU (PR) ILI PU-BLICITET - promotivni oblik, koji se sa-stoji u objavljivanju pozitivnih informacija o preduzetniku/preduzeću i njegovim pro-izvodima u sredstvima javnog informisa-nja.

OGLAS – objava u medijima (novinama, na radiju, na TV-u).

ORGANIZACIJA ‐ udruživanje dvije ili više osoba za obavljanje poslova

ORGANIZACIONA STRUKTURA ‐ si-stem veza i odnosa u organizaciji.

OSNOVNA SREDSTVA ‐ sva imovina koja je dužeg vijeka i nije finansijska (ze-mljišta, oprema, vozila i namještaj).

ORTAČKO DRUŠTVO - odnos izme-đu dva, ili više fizičkih i pravnih lica koja obavljaju određenu djelatnost radi stica-nja profita, a njihov odnos se reguiše ugo-vorom.

PPLATA ‐ naknada za obavljeni rad. Ispla-ćuje se radnicima na osnovu ugovora o radu koji direktor u ime preduzeća sklapa sa radnikom.

PLANIRANJE ‐ utvrđivanje ciljeva pre-duzeća.

POSLOVNI KODEKS - skup pravila koja imaju za cilj da upute zaposlene kako da svoje ponašanje prilagode radnom okruže-nju u skladu sa moralnim i profesionalnim normama i opšteprihvaćenim vrijednosti-ma.

POSLOVNA POLITIKA - načela i pravila za djelovanje preduzeća prema određenim ciljevima.

PREDUZEĆE/PRIVREDNO DRUŠTVO ‐ pravno lice koja obavlja privrednu djelat-nost radi sticanja dobiti.

PREDUZETNIČKI PODUHVAT – pro-ces ostvarivanja biznis ideje na temelju projekta i realizacije ulaganja.

PREDUZETNIČKE VJEŠTINE ‐ skup vještina koje su nužne za uspješno predu-zetništvo

PREDUZETNIŠTVO ‐ skup znanja, vje-ština, sposobnosti i upornosti za uspješno kreiranje i vođenje poslova.

PREDUZETNIK ‐ fizičko lice koje se bavi privrednom djelatnošću, za svoj račun radi sticanja profita.

PRODAJNA PROMOCIJA (unaprijeđe-nje prodaje) - obuhvata sve direktne aktiv-nosti (smanjenje cijena, kuponi, i dr) koje sprovodi preduzetnik/preduzeće kako bi poboljšao svoju prodaju.

PROIZVOD ‐ stvar proizvedena radom ili proizvodnim procesom

PROMOCIJA - informisanje kupaca o proizvodima/uslugama i njihovo privlače-nje da kupuju ono što se promoviše.

PROPAGANDNA PORUKA - saopštenje ili informacija koju prodavac ili preduzeće šalje kupcima, s ciljem da izazove potra-

85

Rječnik pojmova

žnju za proizvodom koji prodaje ili uslu-gom koju pruža.

PRIVREDNA PROPAGANDA –plaćeni oblik masovnog komuniciranja s javnošću, sa ciljem da se kupci (sadašnji i potencija-lni) informišu i da se poveća prodaja so-pstvenih proizvoda i usluga.

PRODAJA ‐ promjena vlasništva robe između prodavača i kupca

PROFIT ‐ razlika između prihoda i rasho-da preduzeća u određenom vremenskom periodu

RRAD ‐ izvršenje nekog posla u cilju izvrše-nja nekog cilja.

RENTABILNOST ‐ odnos ostvarene do-biti i uloženih sredstava.

RIZIK ‐ mogućnost nastupanja nepoželj-nog događaja u budućnosti što dovodi do gubitka imovine.

SSASTANAK - dvoje, troje ili više ljudi koji razgovaraju o poslu.

SLOGAN - fraza sastavljena od jedne, dvi-je, tri ili više riječi kojom se prenosi poruka potrošačima o pogodnostima i prednosti-ma koje pružaju određeni proizvod, usluga ili neko preduzeće.

STRATEGIJA (preduzeća) ‐ način ostva-rivanja ciljeva.

SUPSTITUT – proizvod kojim se zamje-njuje neki drugi.

SWOT ANALIZA - jedan od instrumena-ta koja može poslužiti u kreiranju strategije poslovanja. Ovo je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri faktora nastoji da prikaže snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije.

TTROŠAK ‐ rashod za ostvarenje određe-nog cilja.

TRŽIŠTE ‐ ekonomski prostor na kojem se odvija razmjena/kupoprodaja proizvo-da i usluga prema određenim zakonitosti-ma i prvilima.

UUČINAK ‐ rezultat poslovanja preduzet-ništva‐preduzeća. Učinak može biti u obli-ku proizvoda ili usluga.

UKUPNI PRIHOD ‐ svi prihodi preduze-ća.

UKUPNI TROŠKOVI (UT) poslovanja - zbir direktnih i indirektnih troškova.

VVIZIJA – slika idealne budućnosti predu-zeća, odnosno dugoročni željeni rezultat koji se želi ostvariti.

VLASNIŠTVO ‐ pravo posjedovanja i ra-spolaganja proizvodnim i potrošnim sred-stvima.

VRIJEDNOVANJE RADA ‐ postupak procjene vrijednosti poslova na radnom mjestu.

ZZAVRŠNI RAČUN ‐ konačni obračun na kraju godine stanja i poslovanja organiza-cije.

86

Literatura

■ Jerry Kennelly, Jerry Clifford: Entrepreneurship made simple, The young Entrepre-neur Programme Guide to Enterprise, Tom Crean Business Centre, Tralee, Country Kerry, Ireland 2008.

■ M.Cingule, G.Zoretić, B.Viljetić: Poduzetništvo, udžbenik za I razred srednjih eko-nomskih škola, Vadea, Varaždin 2003.

■ M.Cingule, O.Čizmek-Vujnović: Poduzetništvo, udžbenik za II razred srednjih eko-nomskih škola, Vadea, Varaždin 2003.

■ D.Lajović i grupa autora: Preduzetništvo u novi milenijum, CID, Podgorica 2001.

■ D.Lajović: Preduzetništvo, Ekonomski fakultet, Podgorica.

■ N.D.Penezić: Kako postati preduzetnik, Beograd 2003.

■ Evropska komisija: Zelena knjiga preduzetništva 2003.

■ D.Lajović, Z.Jelić, N.Nikolić, S.Ivanović, M.Ivančević: Marketing plan kao preduzet-ničko sredstvo, Zavod za zapošljavanje CG, Podgorica 2009.

■ H.Hanić, S. Lovreta, J.Ačić: Marketing za IV razred ekonomske i trgovinske škole, Za-vod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2004.

■ V.Vukotić: Preduzetništvo i biznis, Ekonomski fakultet i Centar za preduzetništvo, Podgorica 1996.

■ D.Pokrajčić: Karakteristike uspešnih preduzetnika, Ekonomski anali broj 162, jul - septembar 2004.

■ Zakon o privrednim društvima Crne Gore, Sl.list Crne Gore, broj 36/2011 od 27.7.2008.

■ Zakon o radu Crne Gore, Sl.list Crne Gore, broj 49/2008. od 15.8.2008.

CIP – Каталогизација у публикацијиЦентрална народна библиотека Црне Горе, Цетиње

ISBN 978-86-xxxxx-xx-xCOBISS.CG-ID xxxxxxxx

Documents

Priručnik iz preduzetništva za učenike srednjih stručnih škola