Posavska tradicijska drvena kua

prirunik za obnovu

Posavska tradicijska drvena kua | prirunik za o

bno

vu

Posavska tradicijska drvena kuaprirunik za obnovu

nakladnici

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitkaMinistarstvo kultureza izdavaa

Boidar KalmetaBoo Bikupiglavni urednik

Vesna Rajkoviurednitvo

Goran GugiManda HorvatZo a MavarAna MlinarKsenija PetriDavor SalopekZdravko ivkovi recenzent

Dr. sc. Eduard Kuentisak omoguilo

Deutsche Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit (gtz) GmbH

arhitektonsko-tehnika rjeenja za obnovu

Davor Salopekizradba tehnikih crtea

udruga Korablja, Petrinjafotografije

Robert LeDavor SalopekVesna RajkoviZdravko ivkoviAna MlinarZo a Mavaroblikovanje i raunalni slog

Ana Kunej i Zlatka Salopekprijevod saetka

Blanka Beloevi (engleski)Mirela Grguri (njemaki)lektura

Tomislav Salopeknaklada

primjerakatisak i uvez

Denona d.o.o.Zagreb 2006.

ISBN 978-953-6240-46-3

Posavska tradicijska drvena kuaprirunik za obnovu

izradili

Davor SalopekKsenija PetriAna MlinarManda HorvatZo a MavarVesna RajkoviGoran Gugi

Zagreb, 2006.

CIP - Katalogizacija u publikacijiNACIONALNA I SVEUILINA KNJINICA UDK 728.6.025(497.5-3 Posavina) 39:728>(497.5-3 Posavina) POSAVSKA tradicijska drvena kua :prirunik za obnovu / izradili DavorSalopek ... . - Zagreb :Ministarstvo mora, turizma, prometa irazvitka : Ministarstvo kulture, 2006. Bibliografija. - Kazalo. - Zusammenfassung; Summary. ISBN 953-6240-46-7 (Ministarstvo kulture).- ISBN 978-953-6240-46-3 1. Salopek, DavorI. Narodno graditeljstvo -- Posavina II.Restauratorsko-konzervatorski radovi --Narodno garditeljstvo III. Posavina --Narodno graditeljstvo

Kazalo

Predgovor 7Tradicijska batina Srednje Posavine 9Posavska naselja ....................................................... 9Organizacija seoskoga gospodarstva .................... 10Tradicijska kua ....................................................... 11Kako obnoviti i sauvati drvenu posavsku kuu 17Preporuka - to uiniti prije obnove ...................... 18Kako pri obnovi ouvati tradicijske vrijednosti kue ..................................... 19Vanjtina kua ......................................................... 20Unutranji prostor .................................................. 20Dodatni stambeni prostor ....................................... 21Ureenje (rekonstrukcija) vrlo oteenih kua ........ 22Preseljenje kua ...................................................... 22Tehnike upute za obnovu drvene kue 23Temelji .................................................................... 23Vrste oteenja ....................................................... 23Kako sanirati temelje ............................................... 24Drvene stijenke ...................................................... 27Vrste oteenja ....................................................... 27Kako sanirati oteenja planjki ................................ 27Obradba vanjskih povrina kod presloenih kua ... 29Krovite i pokrov .................................................... 30Vrste oteenja ...................................................... 30Kako sanirati oteeno krovite .............................. 30Rodino gnijezdo pri sanaciji krovita ....................... 31Sanacija oteenoga pokrova i krovne letve ........... 32Postavljanje krovne (vjetrovne) letve ....................... 33Obnova unutranjosti kue 35Zavrna obradba drvenih stijenki ............................ 35Tlak - tradicijska buka od ilovae ........................... 35Vapnena buka na stijenci od planjki ...................... 35buka na daanoj oplati ........................................ 37Oblaganje unutranjih stijenki gips-kartonskim ploama ........................................ 37Neobukane stijenke ............................................... 39

Podovi i stropovi ..................................................... 39Kako sanirati podove ............................................... 40Pod u kupaonici ....................................................... 43Prozori i vrata .......................................................... 45Oteenja ................................................................ 45Sanacija ................................................................... 47Stubita i trijem....................................................... 49Kune instalacije ..................................................... 51Vodovod i kanalizacija ............................................. 51Septika jama .......................................................... 51Bunari (zdenci) ......................................................... 51Elektroinstalacija ..................................................... 51Grijanje .................................................................... 52Dimnjak .................................................................. 53Nekoliko primjera obnove tradicijskih kua u Lonjskom polju (sanacija s rekonstrukcijom) 55Krapje br. 76 ............................................................ 56Krapje br. 164 .......................................................... 58igo br. 57 ............................................................. 60Lonja br. 1 ............................................................... 62Krapje br. 30 ............................................................ 64igo bb .................................................................. 66Nekoliko savjeta za unutranje ureenje tradicijske kue i okunice (njezina ueg okolia) 69Praktini prijedlozi za opremanje kua .................. 70Okunica ................................................................. 72Neposredan okoli i zajednika dobra ................... 74Preporuka za obnovu javne i komunalne infrastrukture .................................... 74Rjenik 75Saetak 77Zusammenfassung 78Summary 79Literatura ................................................................. 80Referentni planovi, projekti i studije ...................... 80

Predgovor

kulturni krajolici s autentinim, raznolikim tradicijskim graditeljstvom tako postaju te-meljni turistiki resursi. Dodjela potpora iz spomenutoga programa provodi se od go-dine 2000., i to za projekte:

* zatite, obnove i reafirmacije kulturne ba-tine

* zatite i valorizacije prirodne batine uk-ljuivanjem u turistiku ponudu

* razvoja turistiki nerazvijenih podruja* obogaivanja turistike ponude

Dosad je najopseniji program obnove tradicijskoga graditeljstva putem ove potpo-re proveden u Sisako-moslavakoj upaniji. U Program Ministarstva MTPR ukljuilo se i Njemako drutvo za tehniku surad-nju (GTZ), osiguravajui sredstva za izrad-bu idejnih projekata i struni nadzor nad izvoenjem graevinskih radova iz Progra-ma poticanja gospodarstva i zapoljavanja u Hrvatskoj (a po nalogu njemakoga Savez-nog ministarstva za gospodarsku surad-nju i razvoj (BMZ). Podruje Parka prirode Lonjsko polje odabrano je upravo zbog

Tradicijsko graditeljstvo vrlo je vaan dio nae sveukupne kulturne batine. Iako je najbrojnije i najrasprostranjenije, tek se u posljednje vrijeme poinje intenzivnije gos-podarski vrednovati i ukljuivati u programe obnove i prenamjene za suvremene ivotne potrebe.

Struna sluba Ministarstva kulture Repub-like Hrvatske ve dulji niz godina istrauje tradicijsku batinu, provodi pravnu zatitu, potie, osmiljava i financira programe ob-nove i revitalizacije. Posljednjih se godina u te programe ukljuuju i druge dravne in-stitucije, fondovi i razliite udruge tako da se postupno oblikuje zajedniki model ob-nove i ouvanja.

Jedan je od naina ouvanja tradicijske graditeljske batine njezina turistika valori-zacija. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka zapoelo je sustavno sufinanci-rati pojedinane projekte putem Programa poticanja, zatite, obnove i ukljuivanja u turizam prirodne i kulturne batine u tu-ristiki nerazvijenim podrujima. Prirodni i

svojih prirodnih i kulturnih znaajki. Obnova tradicijskih graevina u svrhu specifinoga razvoja turizma provodi se uspjenom meuresornom suradnjom. Zajedniki cilje-vi jesu stvaranje novih radnih mjesta i do-datnih izvora prihoda, uz nuno ouvanje prirodne i graditeljske batine. Pritom su svi sudionici, dravna vlast i lokalna zajednica, obvezni svoje aktivnosti provoditi uz najvee uvaavanje postojeih vrijednosti i naela odrivog razvoja. Stanovnitvo Lonjskog polja pokazalo je velik interes za obnovu dr-venih kua, jer im ukljuivanje u turistiku djelatnost omoguuje nove perspektive za gospodarski boljitak.

Provedbu obnove posavskih drvenih kua u sklopu ovoga programa prati struna grupa Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Ministarstva kulture. Grupa je, uz poznatu injenicu da svaka kua sa svojim specifinim znaajkama ima i specifine za-htjeve, utvrdila da su graevinski problemi pri obnovi slini. Da bi se obnova provela to kvalitetnije odlueno je da se pristupi izradbi

Prirunika za obnovu posavskih drvenih kua uz potporu Njemakog drutva za tehniku suradnju (GTZ). Dosad steena iskustva pri obnovi kua u Lonjskome polju mogu biti dobra podloga za izbor odgovarajuih me-toda obnove.

Prirunik bi se trebao nai u svakoj posavskoj kui kao pomo vlasnicima pri obnovi i ureenju kako bi se tradicijsko graditeljstvo i njegov vrijedan okoli trajno sauvali.

Tradicijska batina srednje Posavine

Posavska naseljaSrednja Posavina, nizinski poplavni kraj

uz sredinji tok rijeke Save, najvee je pri-rodno movarno podruje u ovom dijelu Eu-rope. Vlane hrastove ume i livade, te ru-ralna naselja osnovna su obiljeja toga kraja. Mnoga naselja imaju dugi povijesni kontinu-itet. U procesu naseljavanja stanovnitvo je osiguravalo ivotni prostor krenjem stoljet-nih hrastovih uma. Na karakter naselja i ob-likovanje krajolika utjecali su mnogi imbenici, uz ostalo, tradicionalno stoarenje u umama i na zajednikim panjacima i poljodjelstvo, koji su bili ekonomska podloga gospodarstva ovoga kraja.

Posavska su naselja smjetena na prirod-nim uzvisinama, gredama iznad poplavnog podruja rijeke Save, njezinih rukavaca i pritoka. Sva naselja prate liniju vodotoka, izduena su oblika i, u pravilu, bez razvijene uline mree. Skladno su uklopljena u ravniarski krajolik i tek tu i tamo crkveni zvonik odaje njihov po-loaj. Pojedina naselja tijekom povijesti imaju funkciju upravnoga, gospodarskog ili vjer-skog sredita, na to upuuju sauvane javne

Priblina granica rasprostiranja posavske (i pokupske) tradicijske kue u drvu (hrast lunjak). Prikaz na izvodu iz Prostornog plana Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje

10

Krapje selo europske graditeljske batine

zgrade: crkve, upni dvorovi, kole, vatrogasni i zadruni domovi i dr.

Seoska je prometnica od davnina pov-eznica koja spaja pojedina naselja s upravnim sreditima kraja. Uz tu su prometnicu jedna uz drugu formirane okunice, a stare su drvene kue veinom zabatom okrenute prema cesti i rijeci.

Regulacija Save, osiguranje plovidbe i zatita od poplava provodi se od kraja 18. stoljea pa sve do dananjih dana, to unosi promjene u prirodni, ali i kulturni krajolik podruja.

Danas su posavskim selima izmijenjeni izgled i organizacija okunice. Zbog stag-nacije seoskog gospodarstva smanjuje se broj gospodarskih zgrada, stare drvene kue propadaju, a tradicijsku gradnju potiskuju novi oblici po uzoru na gradske. No, unato osjetnoj stagnaciji i depopulaciji podruja Posavine, sauvan je jo uvijek znatan broj karakteristinih posavskih, po mnogoemu jedinstvenih tradicijskih graevina.

Organizacija seoskoga gospodarstva

Organizacija parcela okunice i nain gradnje na ovom podruju (napose nakon proglaenja Vojne krajine) posljedica su raznih uredbi i propisa. Njima su odreivani veliina, duina, irina i organizacija seoske parcele, kune estice i okunice, poloaj stambene zgrade, raspored gospodarskih zgrada i dr. Obino se zemljini posjed sastojao od kune estice s okunicom, vrta, nekoliko oraninih povrina, te jedne ili vie livada. Manji vrtovi cvijetnjaci u pravilu su smjeteni ispred kue.

Prikaz odnosa naselja prema niskim i visokim vodama Save i zaobalja

11

Potez kua u Krapju

Obala Save

Iza gospodarskih zgrada nastavljaju se vonjaci, vrtovi, a zatim oranice.

Kue su smjetene uz susjednu meu i esto od ulice uvuene u dubinu kunoga dvorita. Na okunici su uobiajene gos-podarske zgrade. Ljetna kuhinja, kuvar-na, zdenac ili kruna pe esto se nalazi u prednjem djelu dvorita, nasuprot kui. tale, sjenici, kolnice, svinjci, kokoinjci i dr. smjeteni su iza kue.

Razvojem sela, organizacija seoske parcele doivljava znatne promjene. Parcele su diobama smanjivane, smanjio se i broj gospodarskih zgrada, a esto je graeno i nekoliko kua na istoj parceli. U veini posavskih sela jo prevladavaju tradicijske drvene graevine.

Tradicijska kuaStambene su kue (hia, ia, kua na

trem, ardak) u Posavini prizemnice, preteno katnice, razliitih tlocrtnih dimen-zija i rasporeda prostorija. Seoski su ih graditelji gradili horizontalnim slaganjem hrastovih planjki i njihovim spajanjem dr-venim klinovima, modenjacima. Ako su planjke bile krae, povezivane su, pobi-rane, stupom poberuhom koji se vertikalno ulae u temeljnu gredu, pocek, podsjek i vjenanicu, venanicu, nadstenje. Starije su kue od tesanih planjki na uglovima spa-janih u tzv. hrvaki sjek (vez), dok su novije od piljenih planjki s uglovima na nemki sjek (vez), ili pak na frkani vez. Izvorno su kue podizane iznad tla na drvene, katkad kamene stupce bapke radi zatite od poplava, a njih poslije zamjenjuju stupovi

12

Karakteristine prizemnice

13

Karakteristine katnice

1

od opeke, zatim i temelji u cijelosti graeni opekom.

U oblikovanju kua glavna je znaajka natkriven hodnik, trijem (ganjek, gank), koji se protee uzdu dvorinoga proelja veine kua, a slui za komunikaciju izmeu unutar-njih prostorija i vanjskoga prostora. Trijem, obino s drvenim stupovima, prema vanjskom prostoru moe biti sasvim otvoren, omeen

drvenom ogradom (poluzatvoren) ili sasvim zatvoren drvenom oplatom.

Kod prizemnica najea su dva tipa kua: dvoprostorna ili, ee, troprostorna kua, s ganjkom ili bez njega. Prema ulici je velika soba, ia, sredinji je prostor kuhinja, a prema dvoritu je manja sobica, iica. Neke prizem-nice umjesto ganjka imaju natkriven ulaz (pristaek, kapi).

Katnice (ardaci) razlikuju se smjetajem stubita (shod, shodi, sodi), koje se nalaze unutar kue ili uz njezinu uzdunu vanjsku stijenku. Prema unutarnjoj organizaciji kat-nica mogue je izdvojiti tri tipa kua: katnice s dva ili ee tri prostora u prizemlju i tzv. sredinkom sa stubitem na kat; katnice s vanj-skim otvorenim ili poluzatvorenim stubitem, te katnice s vie prostorija (uta) u prizemlju dostupnih iz dugoga zatvorenoga hodnika u kojem je stubite na kat. Prizemlje je imalo preteno gospodarsku funkciju, a kat je sluio u stambene svrhe.

Raspored prostorija na katu kod svih je triju tipova katnica priblino isti. Prednja je soba, prva ili druinska ia, glavna prostorija u ko-joj se spavalo, blagovalo i druilo. U sredini je kuhinja, nekad s ognjitem, poslije zidanom pei, zatim sa eljeznim tednjakom. Iza kuhi-nje je ostava (iica), a na kraju zahod.

Osnovni tipovi tradicijskih kua

PRIZEMNICE KUE SA ZATVORENIM GANJKOM

KUE S OTVORENIM GANJKOM

RASPROSTRANJENOST U NASELJIMA

1. REME2. KRAPJE3. KRAPJE4. KRAPJE5. LETOVANI6. GREDA SUNJSKA7. SUNJA8. GUE9. GUE, LETOVANI10. GREDA SUNJSKA11. LETOVANI12. GREDA SUNJSKA13. GUE

14. SELIE SUNJSKO15. GREDA SUNJSKA16. SELIE SUNJSKO17. SUNJA18. LETOVANI, GORNJE KOMAREVO, HRASTELNICA19. LETOVANI, LEKENIK STARI FARKAI20. GUE, BOK PALANJEKI SUVOJ21. GUE HRASTELNICA

22. GUE23. REME24. GUE25. GREDA SUNJSKA26. GREDA SUNJSKA LETOVANI27. GREDA SUNJSKA, REME SUNJA, KRATEKO, DESNO TREBARJEVO, POLJANA LEKENIKA28. LETOVANI29. GREDA SUNJSKA30. GREDA SUNJSKA

1

Krovita su posavskih kua dvostrena, strmoga nagiba, starija esto skoena ili poluskoena (poculica, lastavica) s jedne ili s obiju strana zabata. Nekad su bila pokrivena slamom, zatim drvenim daicama, a pos-lije biber-crijepom. Specifinost je posavske kue krovec, zatitna streha izmeu prizemlja i kata, koji ima funkciju zatite drvenih stijenki od padalina.

Stijenke su kue iznutra omazivane mjeavi-nom od ilovae i pljeve (tlak) uz prethodno iblanje vrbovim ili ljeskovim pruem (ibre). Glinena je buka bojena vapnom.

Podovi su daani s nabijenim zemljanim slojem radi toplinske zatite.

Posavske se kue odlikuju i vrsnim umjetni-kim oblikovanjem, koje se napose oituje u ukrasima izvedenima rezbarenjem na proboj ili izrezima bojenima pravilnim ili stiliziranim ge-ometrijskim motivima. Ukrasi najee uljep-avaju trijemove, zabate, grede vjenanice na ulinoj strani kue, okvire oko prozora i glavnu uzdunu gredu tram.

Nazivi prostorija kue i dijelova graevine

sleme

slemeki

planjke spojene modenjakima

potkrovek, strova, krovci

podsek/pocek/

temelj

presjek

rogovi

panti

vjenanica

ganjek

pristaek

shodi / sodi

tlocrt kata

tlocrt prizemlja

iica

pristaek

ganjek

kuhinja

ganj

ec

zahod

velika ia

zadnja uta sredinka /kolnica/ prednja utasua

GRAFIKO MJERILO

0 1 2 3 4 5

shodi

1

Detalji u tradicijskom graditeljstvu.

1

Kako obnoviti i sauvati drvenu posavsku kuu

Unato svim promjenama u tradicionalnom nainu ivota (gospodarska stagnacija i de-populacija) koje su velikim dijelom izmijenile izgled naselja i krajolika u Hrvatskoj, jo uvi-jek je u Posavini sauvan znatan broj tradici-jskih sela s, po mnogoemu jedinstvenim drvenim graevina. Veina ih je u loemu graevinskom stanju, ne zadovoljavaju os-novnim standardima suvremenog stanovanja (sanitarije, grijanje i dr.), ali ih je pravilnom ob-novom mogue prilagoditi novim potrebama. Kvalitetnu obnovu posavske kue omoguuje i izvanredna graa od hrasta lunjaka koja se i nakon stoljetne uporabe odlikuje tvrdoom i trajnou.

Kue od hrasta lunjaka izuzetno su ugodne za stanovanje jer drvo ima sposobnost upija-nja vika vlage iz zraka, a odlian je i toplinski izolator. Osim navedenih prednosti, drvo se mnogo bre osui nego zid od opeke ili be-tona.

Zbog naina oblikovanja i gradnje posavska je kua od atmosferskih utjecaja zatiena i bez ikakve kemijske zatite jer su ugradnjom krovaca, gradnjom trijemova, prigradnjom kolnica (su) drvene stijenke zatiene na

1

najuinkovitiji i najjeftiniji nain. Loija oso-bina gradnje drvetom jest njegova sklonost izvijanju, vintanju, a drvo katkad zakripi jer radi. No, briljivim postupanjem pri sanaciji i adaptaciji drvena kua omoguuje najzdravije stanovanje u vlanim posavskim predjelima.

Ne smije se zaboraviti da su obnova i zatita seoskih kua, bilo radi stanovanja bilo za potrebe ruralnog turizma, mogui samo uz potporu njihovih stanovnika i njihove svijesti o vrijednostima tradicijskoga graditeljstva, za-jedno s predmetima u kojima se oituje tradi-cionalno puko umijee.

Preporuka - to uiniti prije obnove

Prije nego to pristupite obnovi kue treba imati na umu da tradicijska posavska kua ima svoje nedvojbene prednosti. Svojom kon-strukcijom i racionalnom prostornom organi-zacijom moe se odlino prilagoditi dananjim uvjetima ivota uz minimalne promjene iz-vorne prostorne organizacije. Stoga najprije:

* razmislite o buduoj namjeni svoje kue: hoe li ona sluiti za povremeno stanovanje, za turizam ili stalni boravak. O tome ovisi nain prilagodbe vae graevine.

* Stare se kue najee nisu upotreblja-vale dulje razdoblje pa su vrlo zaputene. Prljavtina i neodravanje umanjuju njihovu estetsku vrijednost i stvaraju dojam veeg oteenja nego to ono zapravo jest. Stoga kuu treba najprije oistiti od smea, a sav vri-jedan kuni inventar: namjetaj, alate, posue i slino, spremiti na sigurno mjesto, gdje nee smetati radnicima tijekom radova.

Prva ia u suvremenoj uporabi

Suvremena upotreba prizemne kuhinje u seoskom turizmu

1

* Potom paljivo pregledajte vrstu i stupanj oteenja pojedinih dijelova, pronaite uzroke oteenja, iz ega e proizai i naini njezine sanacije.

* Posavjetujte se sa strunjacima koji imaju iskustvo u sanaciji i prilagodbi takve gradnje suvremenom ivotu: nadlenim konzervatori-ma, arhitektima, graevinarima.

* Razmislite kolikim sredstvima raspolaete te paljivo rasporedite trokove obnove da ne biste troili novac za nepotrebne zahvate.

* Radove na kui neka vam izvode; dobri majstori, graevinski poduzetnici i obrtnici koji su ve obnavljali takve kue.

* Prije radova paljivo pregledajte sve ukrase na kui, rezbarije, oli i obojenu dekoraciju na proelju, izvorni oblik prozora i vrata te nji-hovih okova, kako bi se u tijeku radova na isti nain mogli obnoviti.

* Pri obnovi povijesne kue nije potrebno teiti neprimjerenom uljepavanju i pomla-ivanju kue, komforno je i ugodno uredite, ali sauvajte duh starine.

Kako pri obnovi ouvati tradicijske vrijednosti kue

Osnovno naelo i smisao obnove jest ou-vanje i zadravanje svih bitnih tradicijskih znaajki, kao to su poloaj kue na okunici i njezine osnovne oblikovne znaajke: visina, vanjski izgled i tradicijski raspored kunih pros-torija, otvoreni ili natkriveni trijem, stubite, karakteristian oblik krovita, pokrov biber- crijepom, izvorni graevni materijal (drvo, sta-ra opeka), prozore i vrata, potkrovnu oplatu u zabatu izvedenu irokom daskom, te sve

Zadrani i obnovljeni uresi na krovnim letvama zabatnog trapeza i podronice zabatnog krovca

Tradicijski dvokrilni dvostruki prozor (pogled iznutra)

Nova vrata izvedena prema tradicijskom uzorku

Postojei prozori na glavnom (ulinom) proelju kue

Obnovljeni prozor s kapcima

20

postojee detalje (rezbariju, bojene detalje i dr.).

Vanjtina kuaVanjtini kue, napose glavnom proelju

koje sudjeluje u stvaranju ambijenta itavoga naselja, treba posvetiti posebnu pozornost i u najveoj mjeri sauvati i obnoviti originalni izgled. Ako zbog tronosti i oteenja treba nainiti zamjenske dijelove, potrebno ih je izvesti istovjetno originalu. Ako je potrebno otvoriti nove otvore, mogue ih je izvesti is-pod trijema ili na stranjoj strani kue (tj. na manje uoljivim mjestima).

Unutranji prostorUnutranji e se prostor za suvremene

potrebe najbolje prilagoditi bez dodatnih pregradnji, jer se prostor nekadanje velike sobe (druinske hie) moe urediti za dnevni boravak, nekadanju kuhinju zadrati, dok se tradicijski zahod moe prilagoditi novim stan-dardima. Pri obnovi treba izbjei nepotrebno probijanje drvenih stijenki, jer otvaranje novih otvora izaziva promjene u vertikalnom kon-strukcijskom sustavu (koju ine uzdune i poprene stjenke).

Jednokrako stubite, vanjsko ili unutarnje, najbolje je rjeenje za izduenu, relativno usku kuu, jer tedi prostor te ga treba sauvati na istome mjestu i istog oblika.

Pri adaptaciji svake tradicijske kue bit e potrebno izvesti odgovarajui sanitarni vor (zahod i kupaonicu), uvesti vodovodne insta-lacije i kanalizaciju, elektroinstalacije i grija-nje. Tradicijski prostor druinske hie

U sluaju probijanja novih otvo-ra, pojavljuje se i problem ugrad-nje novih vrata ili prozora. Preporuuje se nainiti novu stolariju prema uzoru na staru, jer su standardna vrata s trita previsoka, prozori preveliki, a njihov izgled nikako ne odgo-vara ambijentu tradicijske kue.

21

Svaka promjena stanja u prostoru provodi se u skladu s dokumenti-ma prostornog ureenja, prema odredbama posebnih zakona, te pro-pisa donesenim na osnovi tih zakona.Zakonske odredbe na odgovarajui se nain primjenjuju i na novu gradnju i na rekonstrukciju postojeih graevina (promjenu namjene, dograivanje, nadograivanje, uklanjanje i sl.), adaptaciju (sanaciju i dr); vidi Zakon o gradnji (NN, 1/03), Zakon o prostornom ureenju (NN, 30/, /, 1/00, 32/02, i 100/0.).Zahvati na podrujima koja su zatiena kao kulturna dobra i/ili pri-rodna vrijednost, provode se i u skladu s odredbama Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN, /, 11/2003.) odnosno Za-kona o zatiti prirode (NN, 0/200.).U parku prirode i u podruju zatienoga krajolika (prema definiciji podruja integralnih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti) doputene su gospodarske i druge radnje, koje ne ugroavaju bitne znaajke, temeljnu ulogu, te ne naruavaju obiljeja zbog kojih je podruje zatieno.Ako je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH, za sve radnje za koje je prema posebnom propisu obvezna lokacijska dozvola potrebno je od nadlenoga konzervatorskog odjela pribavi-ti posebne uvjete zatite kulturnih dobara.Za radnje koje bi mogle prouzroiti bilo kakve promjene na kul-turnom dobru, odnosno naruiti njegovu cjelovitost, potrebno je takoer od nadlenog konzervatorskog odjela ishoditi prethodno odobrenje.Za odstupanje od nekih bitnih zahtjeva za graenje na kulturnom dobru upisanom u navedeni registar potrebno je pribaviti suglasnost Ministarstva za prostorno planiranje i zatitu okolia nakon pret-hodno pribavljenog miljenja Ministarstva kulture.Vano je istaknuti da na graevini upisanoj u Registar kulturnih do-bara RH radove moe izvoditi samo izvoa koji zadovoljava uvjete odreene posebnim propisima, odnosno ima licencu za radove, koju je izdalo Ministarstvo kulture.

Dodatni stambeni prostor mogue je dobiti:

* adaptacijom nekadanjih gospodarskih prostorija (ute), spremita u prizemlju kat-nica, jer zbog izvedenih nasipa uz rijeku, vie nema opasnosti od poplava, te se mogu urediti za stanovanje:

* adaptacijom tavana, to dolazi u obzir u pr-vome redu u veim kuama. Tip krovne kon-strukcije (prazni roeniki krov s pajantom) doputa ureenje potkrovlja, no potrebno je obaviti provjeru njezine statike stabilnosti.

Ako se tavan adaptira za stambeni prostor, posebnu pozornost treba obratiti prozor-skim otvorima - koji moraju biti primjerene veliine i smjeteni na dvorinom zabatu.

* dogradnjom - poveanje stambenoga prostora. Ako postojei prostor ne moe za-dovoljiti narasle potrebe (poveanje obitelji, turistika namjena), dogradnja je mogua, ali pod odreenim uvjetima. Nain dograd-nje ovisit e o tipu kue, njezinu poloaju u odnosu prema cesti (je li joj okrenuta zabatom ili duim proeljem) veliini parcele i odnosu kue prema susjednim graevinama.

Najei tip kue jest ona zabatom okrenuta prema ulici, koja uz stranju, dvorinu stranu ima prigraenu suu (spremite, kolnica). Poveanje prostora u prizemlju kue mogue je rijeiti i zatvaranjem te sue. Sua je svo-jim dimenzijama i oblikovanjem pogodna za ureenje, npr. dnevnoga boravka, a prednost je u tome to ju je mogue izvesti vrstim ma-terijalom.

Suu je mogue urediti i za boravak na ot-vorenom (nadstrenica).

22

Kua se moe poveati dogradnjom na mjestu sue. Dogradnja se izvodi u skladu s gabaritima kue: s visinom, irinom i nagibom krova.

U tom se sluaju na tu, novu dogradnju moe prisloniti nova sua.

Nikako se ne smije planirati poveanje stambenoga prostora proirivanjem zabata kue orijentiranog na ulicu, jer bi takav zahvat naruio izgled tradicijske kue i ambijenta.

U iznimnim sluajevima, kad je kua duim proeljem okrenuta cesti, mogua je dograd-nja u klju (L- tlocrt). U nekim sluajevima, ako se pokae potreba, tamo gdje nema trijema mogue ga je dograditi.

Preseljavati se mogu kue unutar kraja/kra-jolika istih graditeljskih znaajki. Tako npr. posavska kua treba ostati u Posavini na ravnom terenu, a ne seliti je u Zagorje, umberak i sl. Pri preseljenju svakako se treba konzultirati s konzervatorima.

Za dogradnju kue svakako se treba posavjetovati s konzervatorskom slubom, a projek-tiranje povjeriti arhitektima s is-kustvom u obnovi tradicijske batine.

Ureenje (rekonstrukcija) vrlo oteenih kua

Na posavskom podruju velik je broj naputenih i vrlo oteenih drvenih kua na kojima je popravak gotovo neizvediv. Tu se doputaju radikalniji zahvati, uz uvjet da se pri obnovi sauvaju osnovne znaajke posavske kue.

Vrlo oteene prizemnice mogue je pretvo-riti u katnice podizanjem na novo, zidano pri-zemlje. Isti zahvat moe se primijeniti i na vrlo oteenim drvenim katnicama, ako od njih ne-ma dovoljno zdrave grae da se u cijelosti obnove.

Naravno, takvi radikalni zahvati ovise o zate-enom ambijentu i prije nego ih planirate, potrebno je zatraiti miljenje mjerodavnih slubi.

Preseljenje kua

Mogue je kao izniman oblik njezine zatite i ouvanja u sluaju kad je kua vrlo oteena, a vlasnik je ne eli odravati, ili ako su narueni prostorni odnosi (npr. izgradnjom nove kue uz staru). Takvu kuu bilo bi poeljno preseliti na prazno mjesto u naselju, gdje e popuniti potez i pridonijeti ouvanju slike naselja.

Poznato je da su se drvene kue i prije esto premjetale unutar iste parcele (zbog popla-va) ili su preseljavane u bliu okolicu (u isto ili u susjedno selo).

Premjetanje se izvodilo prevlaenjem ci-jele, nerastavljene kue. U tom su se sluaju pod kuu podvukle podvlake, temelj je op-rezno uklonjen, umjesto njega postavljeni su valjci, a zatim se jakom uadi, privezanom na valjke, kua polako prevlaila.

23

Tehnike upute za obnovu drvene kue

Temelji Danas se najee susreu dva tipa temelja

graenih punom opekom starog formata: tra-kasti, izveden kontinuirano, ispod vanjskih, uzdunih i poprenih nosivih stijenki, te od pojedinano zidanih stupaca ispod toaka sjecita tih stijenki. iroki su 25 ili 30 cm kolika je i duina jedne opeke, a izvedeni su dijelom u zemlji, dijelom iznad zemlje (nadtemelji). U nadtemelju mjestimice su ostavljani otvori za prozraivanje.

Temelji trijema redovito su izvedeni na zi-danim stupcima

Preko temelja postavlja se nadtemeljni dr-veni okvir od greda, tzv. podsek, na kojemu se od drvenih planjki formiraju stijenke kue.

Vrste oteenja

Temelji i podseki na posavskim su kuama najugroeniji dio konstrukcije, jer su izravno izloeni zemnoj vlazi. Temelji u zemlji poputaju i slijeu se zbog preplitkoga temeljenja (samo 3 do 4 reda opeke), slabog ili nikakvog veziva, zbog djelovanja podzemnih i oborinskih voda

U starije vrijeme kao temelji u poplavnim krajevima sluili su i hrastovi stupci (bapke preitak iz vremena sojenica)

Truljenje podseka u dodiru s vlanim temeljem Detalj poda prizemlja iznad tla s podsekom i zidanim temeljem

ibra od ljeskovine

zemljani pod (glina)

10 - 15 cm

planjka (pod prizemlja)

modanik

planjka

podsek

GRAFIKO MJERILO

0 10 20 30 cm40 50

tlak (nabaaj gline s pljevom)

2

umetanje hidroizolacije prije zidanja nadtemelja radi izoliranja nadtemeljnog zida

(napose kad kue nemaju ljebove), potom zbog smrzavanja tla ispod plitkih temelja i dr. Podseki (grede temeljae) izloeni su truljenju u dodiru s vlanom opekom temelja.

Zbog svega navedenog temelji kua poputaju, kua se naginje, tone u teren, a dr-vene se stijenke pritom deformiraju. Temelji se oteuju i zbog izmijenjenoga okolnog terena (gradnja ceste, nasipa i sl.), odnosno zbog promjene razine podzemnih voda, pri emu su podseki izloeniji vlazi i truljenju.

Kako sanirati temelje

Temelje drvene kue jednostavnije je sani-rati nego temelje zidanih kua.

Pri sanaciji temelja kuu je potrebno podu-prijeti, u pravilu, samo na tokama krianja dr-venih stijenki; po potrebi kuu podii i u kam-padama (segmentima) temelje podbetonirati do propisane dubine (od oko 80 cm). Vidljivi dio temelja izvesti u opeci. Preporuuje se na vidljivim dijelovima temelja rabiti staru opeku i zidati je kvalitetnim vezivom (produenim vapneno-cementnim mortom). Pri sanaciji visinu temelja treba uskladiti s razinom ceste, koja je zbog nasipavanja i asfaltiranja via od nekadanje razine. Ujedno je nuno nivelirati i dvorite (nasipavanjem), a potrebno je izvesti i odgovarajuu drenau oko kue s odvodnjom prema vrtu, koji je obino nii od dvorita.

Primjer 1Opeka se u nadzemnom dijelu raspala

no, temelj zida od opeke stabilan je i dovoljne dubine.

Sanacija se izvodi u segmentima (kampada-ma) bez dodatnog podupiranja.

a) Temeljni se zid paljivo razgradi izmeu

Sanacija nadtemelja od opeke

Hidroizolacija podseka

za sluaj kad izmeu podseka i opeke ostane meuprostor manji od visine opeke za prijenos optereenja s podseka, na temelj iznad hidroizolacije moe se umetnuti drveni komad ili uliti tekui cementni mort

viak hidroizolacije svanjske strane odsjei

planjke

planjke poda prizemljapodsek

hidroizolacija ispod podseka

prezidani nadozid

postojei zidani temelj ili zamjenski od betona

1. faza zamjene 2. faza zamjene 1. faza zamjene 2. faza zamjene

GRAFIKO MJERILO

0 50 cm

2

klinovi

Detalj sanacije natrulog podseka s dizanjem (niveliranjem) kue i sanacijom temelja

2. FAZA: zamjena natrulih dijelova

1. FAZA: podupiranje i iskop temelja

popreni presjek kroz stijenu

natruli podsek

platica na tluklinovi

uzduni podmeta

iskopani rov za temelj nakonuklanjanja temelja

iskopani rov za temelj nakonuklanjanja temelja

klinovi

uzduni podmeta

natruli podsek

izrezivanje trulog dijela kutnom

pilom i zamjena zdravim koma-

dom ili zamjena dijela podseka

poprena podvlaka

uzduni podmetaplatica na tlu

umetnuti zdravi

komad

poprena podvlaka

uzduni podmeta

temelj u zemlji u iskopanom rovu

klinovi

uzduni podmeta

platica na tluplatica na tlu

hidroizolacija

GRAFIKO MJERILO

0 50 cm

3. FAZA: podbetoniranje u zemlji i podzidavanje nadtemelja

0. FAZA: prikaz oteenog podseka ili temelja

uzduni pogled na stijenu

klinovi

uzduni podmeta

natruli podsek

poprena podvlaka

klinovi

2

Radi ouvanja autentinosti graevine, u vidljivoj zoni iznad terena, ne izvoditi nadtemelje od betona, nego na tradicijski nain, od opeke.

Podizanje stijenke kue vintama (autodizalicom) pri niveliranju

Podzidavanje nadtemelja ispod poduprtih podseka

Zamjena trulih greda u podseku s podzidavanjem i hidroizolacijom nadtemelja

oslonaca drvenih stijenki, a upotrebljive se opeke sauvaju.

b) Kapilarna se vlaga prekida u razini tla postavljanjem horizontalne hidroizolacije (lje-penka) na povrinu temelja koji je prije toga izravnan cementnim mortom.

c) Sauvanom zdravom opekom uz doda-tak nove temelj se ponovno zida u vapnenom mortu u omjeru 1:3 (ili u produnom cement-nom mortu 1:3:9). Nova bi opeka na vidljivom dijelu temelja trebala biti istoga formata i boje kao stara. Puna opeka starog formata 30 x 15 x 7 cm moe se nai na uruenim starim graevinama, a na tritu se moe nabaviti samo opeka novog formata 25 x 12 x 6,5 cm.

d) Izmeu opeke i nadtemeljne grede (pod-seka) postavlja se horizontalna hidroizolacija. Izolacija (ljepenka) ne smije viriti ispod grede, no moe se iriti prema unutranjosti radi eventualnog spajanja s podnom hidroizolaci-jom. Ako se nakon zavrenog zidanja pojavio razmak izmeu opeke i nadtemeljne grede, meuprostor iznad hidroizolacije moe se popuniti itkim cementnim mortom, a nakon njegova stvrdnjavanja viak vanjske izolacije odsjei.

Primjer 2Utonuli temelj - temelj je neravnomjerno

utonuo pa je graevina horizontalno i ver-tikalno deformirana.

Sanacija se izvodi po svim fazama kao u pri-mjeru 1., samo uz:*prethodno podupiranje kue i podizanje (vintama, autodizalicama ili polugama) u zo-ni ispod podseka. *podizanje treba izvoditi polagano, po potrebi i nekoliko dana, da deformirana graa ne po-puca (graa starijih kua izgubila je elastinost

2

Obnovljeni nadtemelj od opeke sa saniranim i hidroizoliranim podsekom

Sanacija temelja s niveliranjem kue

pa je nije mogue dovesti u prvobitno stanje). Stoga treba prihvatiti injenicu da se pri sana-ciji zgrada deformacije mogu samo djelomino ispraviti.

Drvene stijenke Drvene stijenke kue graene su od horizon-

talno sloenih tesanih hrastovih planjki debljine 7-12 cm i visine 25-30 cm. Planjke su, kako je ve spomenuto, na uglovima preklopljene na hrvaki ili nemki vugel, a meusobno su spojene drvenim klinovima (modanicima). Vei broj kua graen je ve prije rabljenim planjkama, to se vidi po tragovima ranijih konstrukcija i povezivanja.

Vrste oteenja

Povrinsko oteenje stijenke (truljenje) najee nastaje zbog procurivanja vode, ako je krovite dulje oteeno ili su ne-dostajali zatitni krovii, a truljenje planjki uz temelje nastaje zbog zemne vlage. Stijenke u unutranjosti kua trunule su zbog kondenza-cije vlage u zimskim mjesecima (isparavanje mokre odjee, kuhanje) na unutarnjoj povrini planjke ispod buke od ilovae.

Vertikalno izboenje stijenke nastaje zbog izvijanja planjki pod optereenjem zbog upotrebe tavana kao spremita (ito, i sl.). Takve su deformacije najee na katnicama.

Kako sanirati oteenja planjki

Izboenje planjki sanira se pritezanjem i ubacivanjem drvenih vertikalnih stupaca s unutarnje ili vanjske strane stijenke. Takav je nain saniranja uobiajen, pa se na mnogim kuama mogu vidjeti naknadno dodani drveni stupci, koji su na planjke pritegnuti metalnim vijcima. Preporuujemo zahvat izvesti s unu-tarnje strane stijenke da se ne bi naruio vanj-

2

Nemki vugel

KARAKTERISTINI DETALJ UGLOVNOG VEZA KOD MLAIH GRAEVINA

izgled jedne strane kontura zuba na eonoj (lijevo)i na sudarnoj (desno) plohi

tlocrt

izgled druge strane

vanjska strana platica jednog i drugog kraka

aksonometrijska slika M 1:20

Kovani vijci na ulinom proelju priteu stupac

dodan s unutarnje stranje stijenke za izravnanje planjki

Hrvaki vugel

karakteristini detalj uglovnog vezana spoju poprene i uzdune stijenekod starijih graevina

ski izgled graevine. Pri eventualnoj izvedbi toplinske izolacije

koja se kod posavskih drvenih kua izvodi s unutarnje strane stijenke, takve je pritege mogue djelomino sakriti u termoizolacijski sloj. Zahvat treba izvesti iskusna ekipa tesara i graevinara.

Prije uvrivanja trajnih pritega stijenke je poeljno izravnati pritezanjem obostrano postavljenih stupaca, koji se nakon trajnog uvrenja skidaju.

2

Sanacija oteene konzole

Vano je napomenuti da vanj-skim stijenkama kue, koje su najee ve zatiene krov-nom strehom i zatitnim krovcima, nije potrebna do-datna zatita, a srebrnasta pri-rodna patina nastala djelo-vanjem atmosferilija, najljepi je izvorni izgled kue.

Pri sanaciji povrinskih oteenja drvenih planjki najprije je potrebno procijeniti dubinu oteenja i prema tome odrediti postupak sanacije koji se provodi na sljedei nain:

a) Struganjem trulih dijelova planjke alatima za obradbu drveta da bi se dolo do zdrave strukture. Potom je te povrine potrebno premazati zatitnim fungicidno-insekticid-nim sredstvima (npr. lignocid). Oiene i premazima zatiene dijelove planjki zatvori-ti kitom od hrastove piljevine izmijeane s razrijeenim ljepilom za drvo (npr. drvofiks), a eventualne vee rupe nadomjestiti koma-dom drveta.

b) Budui da je cijelu planjku vrlo teko za-mijeniti jer su meusobno povezane drvenim klinovima, trnovima (moenjakima), zamjena trulih dijelova izvodi se parcijalnim umetanjem zdravoga komada planjke.

Takav zahvat mogu je i na gredama i kon-zolama. Truli dio drveta se isijee i nadomjesti zdravim komadom. Veza novog elementa s postojeim uspostavlja se stolarskim vijcima, tesarskim vijcima s glavom i maticom, po potrebi uz dodatak veznoga plosnog eljeza.

Obradba vanjskih povrina kod presloenih kua

Ako je potrebno kuu u cijelost presloiti, dio e se planjki pri ponovnom slaganju mora-ti odstraniti i zamijeniti novim.

Tako obraene povrine moemo prepustiti djelovanju klimatskih utjecaja i s vremenom e i nova graa poprimiti prirodni srebrnasti ton.

Ako elimo da nam povrine kue budu odmah jednakoga tona, preporuuje se prije

Ne preporuuje se premaziva-ti drvo: * lakovima, koji povrini drve-ta daju neprirodan sjaj, a uz to vrlo ubrzo ispucaju pa se povrina premaza polako ljuti* izgorenim uljem iz automo-bilskih motora i slino, jer ta, neprirodna crna boja nagruje plemenitu drvenu povrinu.

sidreni vijak zavaren za gornju povrinu plosnog eljeza

30

Krovac (potkrovek) na zabatu karakteristina

konstrukcija i oblik zatitnog krovia

podronica s ureenom okapnom stranom

Konzolna greda ureenog podgleda.Na konzolu se oslanja podronica, a na podronicu roii.

Krovac (potkrovek) na boku graevinekarakteristina potkonstrukcija za bone krovce, podkrovekeroii su oslonjeni na konzolne istake stropnih greda prizemlja

Krovac (potkrovek) na zabatu

Krovac (potkrovek) na boku graevine

ponovne montae vanjsku povrinu starih planjki preblanjati ili prebrusiti, pa e se tako boja starih i novih planjki ujednaiti.

Zdravu drvenu povrinu mogue je prema-zati lazurama prirodne boje hrastovine ili bez-bojnim lazurama.

Krovite i pokrovKrovita posavskih kua dvostrena su, i

u novije doba, kako je navedeno, u pravilu, pokrivena biber-crijepom. Strmog su nagiba (od 45 do 60), roenike konstrukcije s pa-jantom, s razmakom roenica najee oko 1 m. Pri takvoj se konstrukciji optereenje krova prenosi na vanjske uzdune stijenke, a drveni stropni grednik popreno ih povezuje i pritom stabilizira krovnu konstrukciju.

Kod katnica, u zoni stropa prizemlja, obodno se izvode krovci, za zatitu stijenki prizem-lja od oborina. Roii krovaca oslanjaju se najee na podronice, obino ukraene pro-filacijom na okapnoj strani. Podronice se os-lanjaju na konzolno isputene stropne grede prizemlja. Isto vrijedi za zatitne krovce u zoni stropa kata. Kod skromnijih graevina roii krovaca su preko kratkih kosnika oslonjeni na stijenku kue.

Vrste oteenja

Najee oteenje krovita nastaje zbog neodravanja pokrova, to kao posljedicu ima truljenje krovne konstrukcije.

Kako sanirati oteeno krovite

Sanacija krovne konstrukcije provodi se izmjenom oteenih dijelova. Pri tom zah-

31

Rodino gnijezdo na krovu

GRAFIKO MJERILO

armirana auminijska folija

snop od granja

ica

ica

armirana auminijska folija

snop od granja

0 0,5 1 1,5 2 2.5 cm

vatu treba sauvati krovne letve, koje su u veini sluajeva izvedene od tvrdoga drveta i konzervirane aom, pa ih je kadkad potrebno samo djelomino zamijeniti.

Pri sanaciji krovita svakako treba sauvati karakteristine otvore za prozraivanje tavana koji se nalaze na zabatima kua. Ti su otvori na glavnome proelju vrlo dekorativni i gdje-gdje iznutra zatvoreni daanim poklopcem. Ako pak na krovu jo postoje i otvori za dim (bada), i ako nisu u funkciji, treba ih sauvati kao izvorne tradicijske elemente kue.

Rodino gnijezdo pri sanaciji krovita

Gnijezda bijele rode, smjetena ba na krovovima tradicijskih drvenih kua, sastavni su dio identiteta posavskoga kraja. Neposred-ni suivot ovjeka i bijele rode ini jednu od glavnih turistikih atrakcija. Stoga gnijezdo na krovu drvene kue treba svakako zadrati, i to ne samo zbog injenice da je bijela roda zatiena vrsta, nego i radi turistikoga i ekonomskog razvoja Posavine.

Kada se obnavlja krovite, a rodino se gni-jezdo nalazi na njemu, svakako treba obavijes-titi Javnu ustanovu Park prirode Lonjsko polje ako se kua nalazi u parku prirode Lonjsko polje, ili ovlatenu ustanovu za zatitu prirode pri upaniji. U pravilu, gnijezdo se nikako ne smije dirati za vrijeme gnijedenja, a kada se uz prethodno doputenje mjerodavnoga dravnog tijela makne (najbolje u rujnu i lis-topadu), ne treba ga vratiti u cijelosti, nego treba postupiti po prikazanom nacrtu. Prika-zani valjci mogu se izraditi od materijala staroga gnijezda.

32

pokrovna letvica 3,0 x 2,2 cm

pokrovna letvica 3.0 x 2,2 cm

opavna daska 2,4 cm

crijepcrijep

krovna letva 3 cm

Vjetrovna letva do crijepa - sluaj 1 Vjetrovna letva do crijepa - sluaj 2.

SLUAJ 1) kad zabatna streha prelazi preko roga,tavan je prazan (bez ureenog potkrovlja)

detalj zabatnog zavretka pokrova s nevidljivim limom

vjetrovna letva

rog

pajanta

opav zabata daskom 2,4 cm

detalj rubnog limenog opava NAPOMENA: u veem dijelu Posavine meusobni sudar zabatnih dasaka ne pokriva se pokrovnom letvicom (ime je bilo omogueno bolje prozraivanje tavanskoga prostora u kojem se suilo ito)

2

1,5

4 5

~51

SLUAJ 2) kad zabatna streha prelazi preko roga, potkrovlje se ureuje

vjetrovna letva

letva 3 x 5 cm

crijep

crijep

krovna letva 3 cm

odizna letva 2,4 cmdaana oplata po

rogovima 2,4 cm

mineralna vuna 10,0 cm

gipskartonske ploe 1,25 cm

pokrovna letva 3,0 x 2,0 cm

daska 2,4 cm

krovna ljepenka

mineralna vuna 10,0 cm

pe folija

gipskartonske ploe 1,25 cm

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 20 25 cm

Sanacija oteenoga pokrova i krovne letve

Ako je pokrov oteen, pri pretresanju stari crijep treba zadrati, a trone crjepove, po mogunosti, zamijeniti starima (polovni-ma). Ako takvih mogunosti nema, pokrov se zamjenjuje novim biber-crijepom (po mogunosti ravnim - bez uzdunih ljebia).

U pravilu pokrov na zabatnoj strani zavrava krovnom vjetrovnom letvom, koja titi pokrov od vjetra. Pribijena je na roenice ili na istak krovnih letava. Pokrov bez zavretka s krov-nim letvama susree se samo na manjim gospodarskim zgradama. Pri sanaciji pokrova biber-crijepom posebnu panju treba obratiti pravilnom postavljanju vjetrovne letve.

Postavljanje krovne (vjetrovne) letve

Vjetrovna letva ispod crijepa Na starijim kuama zabatni rubovi zavravaju

vjetrovnom letvom koja se zabija u ela krovnih letava i uvruje ih. Crijep prelazi preko letve. Krovne letve odozdo su opivene daskom, koja titi crijep od ispadanja pod utjecajem vjetrovnih vrtloga. Tako postavljena krovna letva ne titi crijep od bonog udara vjetra i ne sprjeava pomicanje i ispadanje crjepova.

Vjetrovna letva najee je ukraena trokutastim ili zaobljenim urezima na okapnoj strani.

Vjetrovna letva do crijepaU novije vrijeme istak letava na zabatu kue

dobiva vjetrovnu letvu, koja bono zatvara rubne crjepove. Tehniki je to dobro rjeenje za stabilnost crjepova, ali je trajnost letve

33

ograniena. Da bi bila trajnija, na letvu s gor-nje strane treba dodati limeni opav. Da bi se sauvao tradicijski izgled krovnoga ruba, taj opav ne smije prijei u okapnicu.

6-8 cm

Detalj zatite strehe i poculice limom

Danas se vrlo esto na vjetrovnoj letvi, na-pose na novim kuama, za trajniju zatitu upotrebljava limeni opav s okapnicom. No, takvo rjeenje naruava tradicijski iz-gled krova pa ga pri obnovi starih kua treba izbjegavati.

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 20 25 cm

NAPOMENA zbog suvremenosti tehnikog rjeenja ne

upotrebljavati na graevinama, koje su registrirane kao kulturna batina

a

a

B

A

lim dupli tefalc

letve

rog

rog poculice

razuporna podronica

A

B

3

Ia, velika soba.

3

Obnova unutranjosti kue

Zavrna obradba drvenih stijenki

Tlak - tradicijska buka od ilovae

Drvene stjenke u unutarnjosti najee su omazivane glinenom bukom (tlak), to se izvodi na sljedei nain: na hrastove planjke ukoso se pribijaju ibre (presjeeni ljeskovi pru-tovi/letvice), na koje se nabacuje ilovaa, prije toga pripremljena gnjeenjem (gaenjem); u ilovau se dodaje pljeva i sasjeckana slama te voda dok se ne dobije itka masa. Takva se buka u grudama nabacuje rukom i ravna daicom i rukom. Nakon suenja glinena se buka raspuca, pa ju je potrebno premazati glinenim mlijekom i zagladiti mokrom krpom. Suhu buku stijenki treba oliiti vapnom uz mali dodatak modre galice.

Takva je buka neravna s vidljivim tragovima rune obradbe i zadrava poseban ugoaj tradicijskoga prostora.

Vapnena buka na stijenci od planjki

Drvene stijenke mogue je bukati i vap-nenom bukom. U tom se sluaju stijenka (od Unutranja buka od ilovae s pljevom (tlak) na planjkama nabaena preko lijeskova prua

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 20 25 cm

svornjak (modanik)

planjka 7,5-10 cm

ljeskova letvica

tlak (nabac od ilovae sa slamom 5 cm

oko 5 cm8

Kontrola prolaza top-line za ovaj sustav vanj-ske stijenke daje koefi-cijent prolaska topline U=0,86 W/mK, to je vie od maksimalno doputenog koeficijen-ta prolaska topline za vanjske stijenke, a koji iznosi Umax=0,45 W/mK. Ovaj tradicijski sus-tav, dakle ne zadovo-ljava Tehniki propis o utedi energije i toplin-skoj zatiti u zgradama, pa se moe zadrati ili primijeniti u prostorija-ma, koje se nee grijati niti hladiti.

3

Unutranja vapnena buka na vanjskoj stijenci Aksonometrijski prikaz slojeva toplinski izolirane stijene

Unutranja vapnena buka na vanjskoj stijenci nanesena na rabiciranu daanu podlogu Daana podloga uvrena na vertikalne gredice, koje kliu

po kratkim drvenim vodilicama uvrenima na planjku

buka na rabicudaska (nosa buke) 2,4 cm

pe folijamineralna vuna 5,0 cm

geotekstilpostojea planjka

trapezni nosa

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 20 25 cm

vertikalni presjek

planjka 7,5-10 cmdrvene vodilice 5 x 4 cm (uvrene u planjke pri vrhu i dnu stropa i u sredini

mineralna vuna (toplinska izolacija) 5 cmgeotekstil

svornjak (modanik)

gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm na razmaku 80-100 cm

daana oplata (nosa buke) 2,4 cm

rabicirana buka

horizontalni presjek

planjka 7,5-10 cm

drvene vodilice 5 x 4 cm gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm

drvene vodilice 5 x 4 cm geotekstil

mineralna vuna (toplinska izolacija) 5 cm

pe-folijasvornjak (modanik)

daska (nosa buke) 2,4 cm

rabicirana buka

8 42,4

2,5

Gdje god je to mogue, postojeu buku treba zadrati, a manje oteene dijelove pokrpati na istovjetan nain. Ako je buku potrebno zamijeniti u cijelosti, preporuuje se obnavljanje buke na is-toj potkonstrukciji od ibri.

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav vanjske stijenke daje koe-ficijent prolaska topline U = 0,44 W/mK, to je manje (odnosno gotovo jednako) od mak-simalno doputenog koeficijenta prolaska topline za vanjske sti-jenke, a on iznosi Umax = 0,45 W/mK. Ovaj sustav (kombinacija tradicij-ske konstrukcije sa suvremenim toplinskim materijalom), dakle, zadovoljava Tehniki propis o u-tedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, pa se moe primijeniti u prostorijama koje e se grijati ili hladiti.

3

gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm na razmaku 80-100 cm

Unutranja vapnena buka na unutarnjoj stijenci

planjki) prije bukanja moe pripremiti pribi-janjem: ljeskove ibre, trstike, ianoga ple-tiva (rabic) ili mree od plastike.

Na tako pripremljenu stijenku nabacuje se vapnena buka. Obino se na buci nakon suenja pojavljuju manje pukotine (kao poslje-dica rada drveta). Te pukotine nisu posljedica nikakva konstrukcijskog poremeaja, a mogu se vidjeti na svim starim kuama.

buka na daanoj oplati

Ako se ele izbjei pukotine na buci, pre-poruuje se upotreba daane oplate kao nosaa rabicirane buke. Da daana povrina ne bi bila izloena naprezanjima zbog rada stijenke, daske se pribijaju na vertikalno postavljene nosae trapeznoga presjeka. Ti su nosai bono pridrani kraim vodilicama rom-boidalnoga presjeka zabijenima u stijenku. Po tim vodilicama klie vertikalni nosa, zajedno s daskama i rabiciranom bukom na njima.

Takav se nain primjenjuje pri obradbi unu-tarnjih ploha u starijim kuama koje nisu bile obukane, u kuama kojima je otuena stara buka, ili u kuama u kojima su planjke iznutra natrule pa ne smiju primiti izravnu buku.

Oblaganje unutranjih stijenki gips-kar-tonskim ploama

Rije je o tzv. suhoj obradbi unutranjosti stijenki postavljanjem gips-kartonskih ploa na metalnu ili drvenu potkonstrukciju. Izmeu vanjskih stijenki i gipsane ploe umee se mi-neralna vuna (toplinska izolacija) i polietilenska folija (na unutarnjoj strani izolacije, do gipsane ploe) koja spreava kondenzaciju pare.

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 20 25 cm

vertikalni presjek

horizontalni presjek

Unutranja vapnena bu-ka na unutarnjoj stijenci nanesena na rabiciranu daanu podlogu. Da-ana podloga uvrena na vertikalne gredice, ko-je kliu po kratkim drve-nim vodilicama uvreni-ma na planjku

planjka 7,5-10 cmdrvene vodilice 5 x 4 cm (uvrene u planjke pri vrhu i dnu stropa i u sredini

geotekstil

svornjak (modanik)

daana oplata (nosa buke) 2,4 cm

rabicirana buka

planjka 7,5-10 cm

drvene vodilice 5 x 4 cm gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm

drvene vodilice 5 x 4 cm geotekstil

pe-folija

svornjak (modanik)

daska (nosa buke) 2,4 cm

rabicirana buka

8 42,4

2,5

Za ovaj sustav unutranje stijene prema jednako gri-janom ili hlaenom pros-toru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolas-ka topline. Nain izvedbe je isti kao i kod primjera za vanjski zid, samo bez toplinske izolacije miner-alnom vunom.

3

Vanjski zid sanitarija u ganjku Stijena kupaonice uz vanjsku planjku

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 20 25 cm

stropfilc (ili pjenasta traka)

planjke 7,0 cm

geotekstil

pe-folija

vodonepropusne gipskartonske ploe 1,25 cm

mineralna vuna 10 cm

lijepljena keramika ploica 1 cm

metalna vodilica knauf stijenefilc (ili pjenasta traka)

keramiki pod kupaonice lijepljen na rabic-beton

rabicirana bet. podloga

odvodna cijev u podnim slojevima

toplinska izolacija kojom se ujedno povisuju slojevi

u kojima se moe smjestiti odvodnja kupaonice

hidroizolacija varenom voalbit ljepenkom

podgled od planjki

tafl trokutastoga presjeka (radi voenja hidroizolacije bez loma)

3,0 cm

(u sklopu prostora tradicijskog zahoda koji je opiven vertikalnom

daskom)

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 20 25 cm

vanjski prostor

unutarnji prostor

daske, postavljene vertikalno, 3,00 cm

krovna ljepenka

kamena vuna tervol fpl 10 cm

pe folija 0,02 cm

vodonepropusne gips-kartonske ploe 1,25 cm

keramike ploice u ljepilu1,00 cm

vertikalni presjek

tlocrt

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav vanjske stijenke daje koeficijent prolaska topline U=0,32 W/mK, to je manje od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za vanjske stijenke, a koji iznosi Umax=0,45 W/mK. Ovaj sustav (kombinacija tradicijske daane oplate s debljim slojem suvremenoga toplinskog materi-jala), dakle, zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, pa se moe primijeniti (najee je to sluaj sa stijenkama od dasaka u prostorima tradicijskih zahoda).

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav vanjske stijenke daje koeficijent prolaska top-line U=0,25 W/mK, to je manje od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za vanjske stijenke, a koji iznosi Umax =0,45 W/mK. Ovaj sustav (kombinacija tra-dicijske konstrukcije sa suvre-menim toplinskim materija-lom, debljeg sloja, radi voenja instalacije i njene zatite od smrzavanja), dakle, zadovolja-va Tehniki propis o utedi en-ergije i toplinskoj zatiti u zgra-dama, pa se moe primijeniti u prostoriji kupaonice ili kuhinje, kad je instalacija na vanjskom zidu.

3

Limena potkonstrukcija za gips-kartonsku oblogu, odmaknuta od stijenke smanjuje volumen prostorije

Pri obradbi stijenki s oblogom mogue je istodobno sprijeiti zavlaenje glodavaca u taj meuprostor nasipanjem suhoga pijeska visine sloja 10 do 20 cm.

Vano je napomenuti da toplinska izolacija znatno podebljava stijenku i zahtijeva prila-godbu doprozornika i dovratnika. Toplinska se izolacija, zbog utede energije, primjenjuje u kuama u kojima se trajno boravi. U kuama predvienima za povremeni boravak takvi za-hvati nisu nuni, skupi su i smanjuju povrinu i volumen prostorije, pa ih treba izbjegavati.

Neobukane stijenke

esto se u unutranjosti kue zatjeu neobukane stijenke, najee u ostava-ma, utama i sl. Takve stijenke mogu ostati neobukane ako je rije o ulaznome pros-toru, ostavi i sl. U sluaju stambene namjene preporuuje se bukanje i lienje prostorija.

Podovi i stropoviU drvenim posavskim tradicijskim kuama

podovi prizemlja nekad su bili od nabijene zem-lje ilovae na podlozi od mosnica uobiajene debljine 3 cola (7,5 cm). Mosnice su se stav-ljale preko popreno poloenih greda (pod-vlaka), postavljenih na gredama temeljaama.

Podovi kata bili su od mosnica esto s na-bijenom zemljom (u koju su, radi elastinosti i lakeg odravanja, znali dodati goveu krv). Zemlja je nabijana na mosnice poloene preko srednje grede (sleme, tram), a katkad i preko dviju, koje su im smanjivale raspon i tako omoguivale veu nosivost.

U novijim kuama podovi kata izvoeni su Rekonstrukcija poda prizemlja od planjki

0

od irokih hrastovih dasaka (debljine oko 3 cm), meusobno utorenih, postavljenih na stropne gredice (slemeke), koje su poloene na srednju gredu (sleme, tram).

Na isti su nain izvedeni i stropovi katnih prostorija. Stropne se daske u Posavini naziva-ju ipilo, a meusobno se povezuju na pero i utor ili se preklapaju.

Kod tradicijske kue stropovi su neobukani i neobijeljeni, a tamna boja drveta nastajala desetljeima, jedna je od vanih obiljeja unutranjosti tradicijske kue.

Kod nekih kua stropovi su obukani ili obijeljeni vapnom. Takvi se stropovi mogu zadrati, napose u kuama sa zidanim prizem-ljem ili u onima s vrlo niskim prostorijama.

Kako sanirati podove

Pri sanaciji poda u starim posavskim kuama preporuuje se oteene stare daske demon-tirati, oistiti i ponovno zabiti u stropne grede. Ako se pod mora mijenjati, preporuuje se ugradnja daanoga poda, irine dasaka ne manje od 15 do 20 cm; daske meusobno treba spajati na pero i utor ili preklop i zabijati kroz utor u slemeak na kojemu lee.

Pri zamjeni zemljanih podova u prizemlju potrebno je izvesti uobiajene slojeve (najpr-ije sloj ljunka, betonsku podlogu, hidroizola- ciju i po potrebi termoizolaciju, potom gornju betonsku podlogu i konani zavrni pod). Ovisno o namjeni prostora, zavrni pod moe biti daani (premazan mat-lakom), od pune opeke ili odgovarajuih keramikih ploica.

Spajanje dasaka poda odnosno stropa

presjek

izgled

utor i pero m 1:5

aksonometrijska slika m 1:10

Na objema bonim stranama svakog elementa izrauju se samo utori, duboki kao 1/2 visine elementa, a iroki kao 1/3 iste visine. u utor se uepi posebna letvica od tvrda drveta, debela kao 1/3 i iroka kao 1 visina elementa. Idui element natie se na strei dio letvice.

Gdje god je mogue, svakako treba sauvati tradicijske podove. Ako se moraju zamijeni-ti, valja upotrijebiti nove materijale i rjeenja koja e biti u skladu s tradicijskim prostorom. Pri tome treba voditi rauna da se izvedu potrebni slojevi za toplinsku i zvunu zatitu, prilagoeni namjeni prostora.Kada se podovi zamjenjuju, daske moraju biti suhe. Stoga se preporuuje ugradnja od-leane grae.

1

beton za izravnanje 5-10 cm

parna brana (voalbit)

blanjana hrastova daska 2,4 cm

geotekstil

blazinica 4,8 cm (tafl 8/4,8) / mineralna vuna

postojece podvlake tlo

pod sobe

pe-folija

hrastove platice 5 cm (postojece 5-7 cm)

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 cm20 25

pod sobe

tlo

postojece podvlake

blazinica (tafl 8/4,8) / mineralna vuna 4,8 cm

geotekstil

blanjana hrastova daska 2,4 cm

parna brana (voalbit)

hrastove platice 5 cm (postojece 5-7 cm)

Pod prizemlja

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav poda prizemlja iznad tere-na, daje koeficijent prolaska topline U = 0,48 W/mK, to je vie (za sluaj da je srednja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini jednaka ili nia od 3C) od maksimalno doputenog koefici-jenta prolaska topline za podove iznad vanjskoga prostora, a koji, u tom sluaju, iznosi Umax = 0,40 W/mK odnosno manje (za sluaj da je srednja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini via od 3C) od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska top-line za podove iznad vanjskoga prostora, a koji u tom sluaju iznosi Umax=0,50 W/mK. Ovakav sustav (kombinacija tradicijske konstrukcije sa suvremenim toplinskim materijalom), dakle, granino zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama. Predloeni je sustav pogodan, jer se toplinska izolacija smjeta izmeu tafla debljine 5 cm i bitnije se ne smanjuje ionako malena visina prizemne etae. Treba pretpostaviti, da e i gubitci topline biti manji od teoretskih, jer se taj, vanjski zrani prostor ispod poda prizemlja nalazi okruen nadtemeljnim zidovima, kroz koje struji hladniji zrak samo na manje otvore za prozraivanje.

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav poda prizemlja iznad terena, daje koeficijent prolaska topline U = 0,47 W/mK, za to vrijedi sve navedeno uz prethodni primjer 1.Iz ovog je primjera razvidno, da dodatak betonskoga sloja (koji je ponegdje poeljno dodati radi izravnanja neravnih planjki, pa i sig-urnije zatite od glodavaca) minimalno smanjuje prolazak topline (za 0,1 W/mK), pa je ispravnije poveati debljinu toplinskoga sloja.

Sluaj 2) kad ima dovoljno visine od poda do stropa prizemlja

Sluaj 1) kad nema dovoljno visine od poda do stropa prizemlja

2

PRESJEK UZDUNO NA SLJEME

Pod kata / strop prizemlja

letva 5/3 cm (nosac podgleda)

pjenasta traka na slemeku ispod daske slemeak

sleme

podna daska odozgo blanjana 3 cm

podna daska odozgo blanjana 3 cm

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 cm20 25

mineralna vuna 3 cm

geotekstil

podgled od gipsanih ploca 1,25 cm

geotekstil

/ toplinsko zvuna izolacija /

/za izolaciju topota/

blazinice (tafli 8/5 cm)

podna daska odozgo blanjana 2,2 cm

mineralna vuna 5 cm

geotekstilstropna daska odozdo blanjana 2,2 cm

geotekstil

slemeak

sleme

Za ovakav sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Nain izvedbe prilagoen je potrebi da se to ma-nje smanjuje korisna visina katne etae.

Za ovakav sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Nain izvedbe prilagoen je situaciji kad je katna etaa dovoljno visoka, pa se sa slojevima stropa prizemlja (odnosno poda kata) moe krenuti iznad slemeaka.

PRESJEK POPRENO NA SLJEME

Sluaj 1) kad se podni slojevi zbog male visine kata ne smiju polagati u prostor kata

Sluaj 2) kad se podni slojevi zbog vee visine kata smiju polagati u prostor kata

-

3

Pod tavana / strop kata

slemecak (14 cm)

daska 2,4 cm

blazinica 8/5 cm

pe folija

stropna daska 2,2 cmodozdo blanjana

daske podgleda (ipilo) meusobno spojene:

a ) na preklop

sleme (22 cm)/tram/

b ) na pero i utor

c ) s perom u utorima

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 cm20 25

detalj uresa na spoju dasaka

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav stropa na katu, odnosno poda ta-vana, daje koeficijent pro-laska topline U=0,51W/mK, to je jed-nako (za sluaj da je sred-nja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini via od 3C), kao maksimalno doputeni koeficijent prolaska top-line za stropove prema tavanu, a koji u tom sluaju iznosi Umax=0,50 W/mK, odnosno vie (za sluaj da je srednja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini jednaka ili nia od 3C), od maksi-malno doputenog koefici-jenta prolaska topline za stropove prema tavanu, a koji, u tom sluaju, iznosi Umax=0,40 W/mK.Ovakav sustav (kombi-nacija tradicijske kon-strukcije sa suvremenim toplinskim materijalom), dakle, granino zadovo-ljava Tehniki propis o u-tedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, odnos-no u hladnijim podrujima treba toplinsku izolaciju poveati za oko 1 cm.

Pod u kupaonici

Pri ureenju stare kue, u kojoj su doputeni radikalniji zahvati zbog potreba suvremenog stanovanja (i turistike namjene), mogue je ugraditi sanitarije (WC, umivaonik, tu). Iskus-tva na ureenju tradicijskih kua za turistike potrebe u Lonjskom polju pokazuju da je u sklopu takve kue mogue nai odgovarajui prostor za kupaonicu.

No, poseban je problem rjeavanje poda u kupaonici na katu. Za uvoenje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi u kupaonici potrebno je osigurati dovoljno prostora u podnim slo-jevima. Stoga se preporuuje cijevi smjestiti u meuprostor stropnih greda (slemeaka). Ispod razvedene instalacije treba izvesti novi podgled stropa, a donji dio greda ostaviti vidljiv.

Katkad je mogue instalacije u kupaonici iz-vesti iznad mosnica stropne konstrukcije jer su pragovi, u pravilu, visoki.

Nova kupaonica u obnovljenoj posavskoj kui.

Pod na katu u kupaonici

instalacija uputena meu slemeke s potpunom rekonstrukcijom poda u prostoru kupaonice

odvodna cijev u podnim slojevim

hidroizolacija varenom voalbit ljepenkom

podgled od dasaka odozdo blanjani

tafl trapeznog presjeka /radi voenja hidroizolacije iznad slemeaka, bez loma/

tafl je ucvrcen bono u slemeak, slui kao nosa podgleda od dasaka

top sifon s podnom reetkom

toplinska izolacija

prag

a

h

instalacija iznad konstrukcije poda nad slemekima

odvodna cijev u podnim slojevima

hidroizolacija varenom voalbit ljepenkompodgled od planjki

rabicirana bet. podloga

odvodna pe cijev 50 mm

top sifon s podnom reetkom

toplinska izolacija kojom se ujedno povisuju slojevi u kojima se moe smjestiti odvodnja kupaonice

Za ovaj sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Primjena toplinskoga sloja ima prvenstvenu zadau da povea raspoloivi prostor za voenje instalacije u podnim slo-jevima. Nain izvedbe prilagoen je potrebi, da se to manje smanjuje korisna visina katne etae.

Za ovaj sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Primjena toplinskoga sloja ima prvenstvenu zadau da povea raspoloivi prostor za voenje instalacije u podnim slo-jevima. Ovaj nain izvedbe iznad slemeaka mogu je kad je katna etaa dovoljne visine.

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 cm20 25

Sluaj A)

Sluaj B)

keramiki pod kupaonice lijepljen na rabic-beton

keramiki pod kupaonice lijepljen na rabic-beton

tafl trokutasta presjeka(radi voenja hidroizolacije bez loma)

Prozori i vrataProzori su vaan element oblikovanja kue.

Na stambenim prostorijama oni su redovito dvokrilni, dvostruki (vanjska i unutarnja krila). Prosjena je dimenzija svijetlog otvora od 70x90 do 80 x 100 cm. Prozorska su okna, u pravilu, tankim prljicma podijeljena u 3 polja.

Na vanjskoj strani prozora, umjesto prozor-skih krila mogu biti postavljeni drveni kapci, najee u prizemlju radi zatite od provala.

U Posavini se mogu nai i vrlo sofisticirana rjeenja s kliznim oknima.

Oteenja

Oteenja na prozorima najee nastaju truljenjem drveta zbog djelovanja atmosfe-rilija, crvotoine i sl.

Tipian prozor

tipican prozor

c

e

e

d

b a

c d

a

prozorsko

krilo (m 1: 10)

detalji m 1: 1

b e

Obnovljeni prozor s ograenom klupicom za cvijee

Popravak prozorskoga krila

Klizni prozor

Prozor s vanjskim kapcima

GRAFIKO MJERILO

0 10 20 30 cm40 50

POGLED

HORIZONTALNI PRESJEK

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 cm20 25

Tradicijski klizni prozor (krila se uvlae u upljinu izmeu stijenke od planjke i daanog opava)

Sanacija

Najbolje je sauvati postojea prozorska krila s pripadajuim okovima i na njima obaviti potrebne popravke.

Ako je nuno ugraditi nove prozore, treba ih izraditi prema uzoru na stare, ma koliko je danas teko doi do stolara koji bi ih znao izvesti potujui pravila tradicijskoga zanata. Svakako treba nastojati izbjei ugradbu in-dustrijski proizvedenih prozora. Pri ugradnji novih prozora nikako ne poveavati prozorske otvore!

Tradicijska vrata od hrastovine s kovanim avlima. Daice postavljene dijagonalno iz kvadratinog ishodita.

Detalj tradicijskih vrata od hrastovine s kovanim avlima. Daice su postavljene dijagonalno na ukrutni kri

U prozore se ne preporuuje ugradnja izo stakla jer su izvorni prozorski otvori ma-lih dimenzija pa nema veih toplinskih gubitaka.

Vrata su izraena od hrastovine, nia su i ira od dananjih standardnih. Obvezno imaju povien prag, gredu koja je dio konstrukcije drvene stijenke. Vratni je otvor usjeen (izre-zan) u stijenku; dovratnik je izveden od debljih dasaka. Ulazno vratno krilo u pravilu je raeno od dvostrukih dasaka, koje su s vanjske strane sloene u obliku romba, a s unutarnje ver-tikalno. Pri izradbi su uporabljeni kovani avli.

Vratna krila unutranjih vratiju u novije vri-jeme su izraivana kao uklada od profiliranih dasaka s obodnim pravokutnim okvirom i ukrutnom podjelom po sredini.

Stara vrata treba popraviti, a, ako to zbog dotrajalosti nikao nije mogue, treba izraditi nova prema izvornima.

Tradicijski prozor

Sobna uklaena vrata - 1 Sobna uklaena vrata - 2

pogled iznutra na vratno krilo

pogled izvanana vratno krilo

Ulazna vrata - 2

Pri adaptaciji katkad se ne moe izbjei otvaranje novih otvora. U tom sluaju otvor za prozor ili vrata mogue je isijei u stijenci tako da se donja planjka u zoni praga i planjka nad vratima sauva, a bono presjeene planjke uhvate vertikalnim stupci-ma poberuhima.

0 20 40 60 cm80 100

GRAFIKO MJERILO

Ulazna vrata - 1

Stubita i trijem

Stubite (shod, sodi) karakteristian je element tradicijske graevine. Ono se naj-ee izvodi na uzdunom, vanjskom dijelu graevine u kombinaciji s trijemom (otvore-nim ganjkom), redovito je pokriveno krovom koji prati kosinu stubita, a bono je zatieno ogradom s rukohvatom (linom, linicom). Nosivi dio stubita dvije su bone grede (tetive ) u koje su, u poprene usjeke, usaena gazita. Gazita su redovito izvedena od planjki de-bljine 2 cola (5 cm). upljina izmeu gazita katkad je zatvorena daskama debljine 1 col (2,4 cm).

Trijem ( ganjak ) je kontaktna zona s vanjskim prostorom, redovito je natkriven, ograen daanom ogradom uvrenom na linicu, a ona se oslanja na stupce, koji nose krovnu konstrukciju iznad trijema. Trijem se nalazi re-dovito na uzdunoj , bonoj strani graevine, kod katnica najee samo na katu.

Kod starijih graevina mogue je naii na gazita od punih gredica trokutastog presje-ka, oslonjenih na tetive.

Ulazno stubite na nivo prizemlja

3 x 25

3 x 20

presjek

tlocrt

GRAFIKO MJERILO

0 10 20 30 cm40 50

0

Stubite (shod) s gazitima od punih gredica

Stubite (shod) od prizemlja do kata

13 x 2714 x 18

GRAFIKO MJERILO

0 10 20 30 cm40 50

tetiva

gazite

Stubite u tradicijskoj kui.

1

Kune instalacijePri ureenju drvene posavske kue mogue

je uvesti nune instalacije a da se ne narui karakter kue.

Vodovod i kanalizacija

Svaka tradicijska kua u Posavini ima zahod pod kunim krovom, koji se, u pravilu, nala-zi na kraju trijema, a u nekim sluajevima, u kuama na kat, zahodski je hodnik smjeten u sredini kue, uz kuhinju, a iz njega se ulazi u zahodsku kabinu konzolno postavljenu na stranjem dijelu kue.

Iskustva pokazuju da je pri ureenju posav-ske kue mogue:* zadrati postojee sanitarne prostorije smje-

tene obino u zaelju kue i opremiti ih su-vremenom sanitarnom opremom

* interpolirati nove na odgovarajuem mjes-tu. Vodovodne instalacije, u novim kupaonica-

ma ili kuhinjama, smjestiti u pregradne zido-ve.

Ako je instalacije potrebno ugraditi uz pos-tojeu drvenu stijenku, treba posebno paziti da ne nastane oteenje planjki. Instalacije treba grupirati i to vie skratiti razvod.

Instalacije mogu biti i vidljive ako u znatnijoj mjeri ne ugroavaju izgled prostora.

Oblaganje zidova keramikim ploicama tre-ba izvoditi samo na mjestima gdje se zidne plohe izravno kvase (sudoper, tu-kabina).

Septika jama

Septike jame po propisima moraju biti ne-

propusne. Treba ih postaviti iza stambenog di-jela okunice, najbolje iza gospodarskih zgra-da u vrtu, na propisanoj udaljenosti od bunara (minimalno 20 m) .

Bunari (zdenci)

Zdenac se najee nalazi u prednjem dijelu okunice, esto na mei dviju okunica. Kruna bunara nekad je bila od drvenih planjki, poslije zidana opekom ili izvedena betonom. Bunari su obino natkriveni dvostrenim kroviem.

Danas je u svim posavskim selima uveden vodovod pa se voda iz bunara upotrebljava uglavnom za gospodarske potrebe.

Elektroinstalacija

Prije uvoenja elektrine rasvjete, u Posa-vini se, kao i svagdje, upotrebljavala lojanica, a potom petrolejska lampa.

Elektrina rasvjeta postavljana je tedljivo, s po jednom aruljom u svakoj prostoriji i nunim brojem utinica. Ulaz u kuu bio je takoer osvijetljen staklenom dudom ispod metalnog sjenila.

Razvod elektrinih vodova u tzv. Bergma-novim cijevima (aluminijske cjevice iznutra izolirane bitumeniziranom ljepenkom), u pravi-lu je vidljiv. Cijevi su privrene metalnim obujmicama na drvene stijenke ili strop, tek ponegdje skrivene unutar obukanih zidova.

Takav nain voenja elektroinstalacija u dr-venoj kui primjenjuje se i danas. Kad god je mogue, instalaciju treba sakriti u slojeve buke ili pod zidnu oblogu, odnosno unutar podnih ili stropnih slojeva; napose je prikladno rubno voenje ispod dvostrukih kutnih letava

Zbog malog raspoloivog prostora u kupaonici bojler za toplu vodu moe se smjestiti u toplinski izoliranu kabinu na tavanu

Elektroinstalacija voena u sloju toplinske izolacije

2

ili kroz specijalne kutnike-provodnike. Potreb-no je primijeniti PPOO-Y vodie i voditi ih kroz odgovarajue instalacijske cijevi poloene na odstojne obujmice.

Na mjestima gdje instalacija prolazi po va-njskom neobukanom ili neobloenom zidu mogue je provesti OG instalacije na plas-tinim obujmicama. Vidljive instalacije po mogunosti valja smjestiti na zaklonjenija mjesta.

Pri uvoenju instalacija odabrati boju (cijevi, odnosno vodia) u boji podloge po kojoj se instalacija provodi.

Sve montane i razvodne kutije moraju biti izvedene od negorivog materijala za montau u drvene zidove.

Razdjelni ormarii i kuni prikljuni ormari ne smiju se postavljati na ulina proelja, nego skriveno pogledu, ispod trijema ili na zaelju kue.

Telefonska instalacija izvodi se telefonskim vodom TI 44 poloenim u savitljive plastine cijevi, u kakve se polae i vodi TV signala do antene.

Grijanje

U tradicijskoj drvenoj kui loilo se na zem-ljanom ili opekom poploanom ognjitu, pos-lije u zemljanoj pei od penjaka koja se nala-zila u glavnoj sobi hii, a loila se iz kuhinje. U novije se doba u kuhinjama mahom rabe zidani tednjaci (s metalnom arnom ploom) ili metalni tednjaci.

Za grijanje u sobama rabila se zidana ili pe od lijevanog eljeza (kraljica pei).

U mnogim su kuama ve u upotrebi suvre-meni plinsko-elektrini tednjaci za kuhanje, a

Poloaj instalacija u prostoru za toplinsku izolaciju

S obzirom na to da je za izvoenje elektroinstalacije potrebna primje-rena strunost, te radove treba povjeriti strunim izvoditeljima, u skladu s prethodno izraenim projektom.

Razvod elektroinstalacije u tradicijskoj kui izveden vidljivim Bergman cijevima s aruljom ispod limenog tanjurastog irma

3

sobe se griju kaljevim peima na drva. Danas je mogue uvesti i centralno grijanje s jednim izvorom topline, to moe biti:* plinski bojler smjeten u kupanici, spojen na

javnu plinsku mreu ili na lokalni spremnik ukapljenoga plina

* pe za centralno grijanje (na drva ili loivo ulje), smjetena u prirunoj pomonoj pros-toriji - kotlovnici

* centralna priprema tople ogrjevne vode u sklopu kaljeve pei ili specijalnog tednjaka smjetenog u glavnoj sobi ili kuhinji. Razvod centralnoga grijanja mora biti

to manje uoljiv, a mogue ga je voditi u meuprostoru izmeu drvene stijenke i zavrne zidne obloge, odnosno u sklopu kut-nih dvostrukih podnonih ili stropnih letvica u zoni horizontalnih vodova.

Dimnjak Tradicijska drvena kua nije imala dimnjak,

nego je dim putan u krovite. Prvih desetljea 20. stoljea umjesto ognjita uvode se zidani tednjaci i dimnjaci.

Pri ureenju kue za suvremeni ivot dim-njak je potrebno prilagoditi vrstama goriva (kruto, tekue i plinovito).

Dimnjak treba zidati opekom, dio iznad kro-va obukati, a preporuuje se na njemu izvesti kapu s otvorima za prolazak vjetra. Kod dim-njaka bez kape treba ugraditi limenu cijev s pokretnim pijetlom za zatitu dimnjakoga kanala od pritiska vjetra.

Tradicijski zidani tednjak

Radijatore i instalacije za grijanje toplim zrakom potrebno je smjestiti na najmanje uoljivo mjesto.Nadzemni lokalni spremnik za plin ni u ko-jem sluaju ne postavljati na vidljivo mjesto, nego ga smjestiti u stranjem dijelu okunice i zakloniti zelenilom!

Nekoliko primjera obnove tradicijskih kua u Lonjskom polju (sanacija s rekonstrukcijom)

Poloaj nekoliko saniranih, odnosno rekonstruiranih kua u Lonjskom polju1. Krapje 762. Krapje 1643. igo 574. Lonja 15. Krapje 306. Marko Bari

Izvod iz Prostornog plana Parka prirode Lonjsko polje Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje

Stambena prizemnicaKrapje br.

Stambena prizemnica u Krapju br. 76 ureena je za prihvat gostiju, ali moe sluiti i kao stam-beni prostor vlasnika, uz pretpostavku, da e razvijati turistiku ponudu u ostalim dvorinim graevinama.

Na kui je sanirana vanjtina temelja, krovni pokrov, obnovljeni su vanjska stolarija, podne, stropne i zidne obloge, dodana termoizolaci-ja, uvedene elektro- i vodovodne instalacije i ugraen sanitarni vor.

Postojee prostorije sauvane su u dosada-njem tlocrtnom sklopu i stambenoj namjeni, a jedina je promjena, u hiici ugraena kupa-onica s garderobnim predsobljem. Postojei zahod na kraju ganjka je zadran i opremljen dovodom vode i odvodom, a pristup do tog sanitarnog prostora omoguen je izravno s dvorita za budue posjetitelje.

Obnova kue u Krapju br. 76

GRAFICKO MJERILO

0 1 2 3 4 5 M

Obnova kue u Krapju br. 164

Stambena katnicaKrapje br. 1

Stambena katnica u Krapju br. 164 ureena je za prihvat gostiju.

U svakoj etai formiran je dvosobni stan (apartman) s malom kuhinjom i kupaonicom.

Na kui su sanirani nadtemelji, krovni pokrov, obnovljena konstrukcija stijenki stranje sobe na katu, obnovljena prozorska stolarija, dok su sva tradicijska vrata sauvana (uz veliki trud vlasnika na ienju vratnih krila). Obnovljene su podne i stropne konstrukcije uz ienje postojeih stropnih greda te drvena oplata ganjka s vanjskim stubitem. Potom su ob-novljene podne, stropne i zidne obloge i do-dani termoizolacijski slojevi. Razvedena je ele-ktroinstalacija, uvedena vodovodna instalacija i ugraeni sanitarni vorovi.

Postojee prostorije sauvane su u dosad-anjem tlocrtnom sklopu i stambenoj namje-ni, a jedina je promjena ugradnja kupaonice i manje kuhinje u prostor nekadanje kuhinje, koja je bila u sredini kue. Postojei zahod na kraju ganjka na katu je zadran.

Prigodom izmjene konstrukcije trijema (ga-njka) sauvana je loza, koja ve dulje vrijeme raste uz kuu. Ugraen je zidani dimnjak za loenje pei na kruto gorivo.

Obnova kue u Krapju br. 164

GRAFIKO MJERILO

0 1 2 3 4 5 M

HIA

KUHINJA

UTA

GA

NJA

KHIA

KUHINJA

HIICA

ZAHOD

GA

NJA

K

0

Obnova kue u igou br. 57

Stambena katnica u igou br. 57 ureena je za prihvat gostiju.

U prizemnoj etai formirane su dvije smje-tajne jedinice: apartman koji se sastoji od sobe, manje kuhinje s blagovaonicom i kupaonicom, te odvojene dvokrevetne sobe s kupaonicom i garderobom. U kolnici prislonjenoj uz stranji dio kue predvien je boravak gostiju pod nadstrenicom.

Na katu je formiran vei apartman s dvjema sobama, od kojih jedna u prostoru nekadanje hie, a druga u prostoru hiice, s manjom ku-hinjom i kupaonicom. U spavaonici je zadran odvojeni ulaz iz otvorenoga ganjka. Na kraju ganjka sauvan je tradicijski zahod.

Na kui su sanirani temelji, krovni pokrov, uvrena konstrukcija stijenki, jer su vezovi planjki na uglovima bili vrlo oteeni, obnov-ljena stolarija vrata i prozora, sauvani stropo-vi (uz velik trud vlasnika na ienju). Obnov-ljene su zidne obloge bukom na daanim nosaima, te razvedena elektroinstalacija, uvedena vodovodna instalacija i ugraeni sanitarni vorovi. Obnovljena je drvena oplata ganjka s vanjskim stubitem.

Postojee prostorije sauvane su u dosa-danjem tlocrtnom sklopu i stambenoj namje-ni uz interpolaciju sanitarne kabine i ajne ku-hinje u sredini svake etae. Ugraen je zidani dimnjak za loenje pei na kruto gorivo.

Stambena katnicaigo br.

1

Obnova kue u igou br. 57

ADAPTIRANA KUPAONICA

SOBA

HIA(STAMBENA KUHINJA)

ZAH

OD

HIICA

GANJCEK

HIA

GANJEK

GRAFIKO MJERILO

0 1 2 3 4 5 m

2

Obnova kue u Lonji br. 1

Stambena katnica u Lonji br. 1 ureena je za prihvat gostiju u seoskom domainstvu (spavanje, prehrana).

U prizemnoj etai projektiran je gostinjski prostor s kuhinjom i sanitarnim vorom.

Na katu je formiran vei apartman s dvjema sobama, od kojih jedna u prostoru nekadanje hie, a druga u prostoru hiice, dok su u pro-storu nekadanje kuhinje smjetene dvije kupaonice, po jedna za svaku sobu. Pristup u kupaonicu sa strane boravka osiguran je kroz nekadanja kuhinjska vrata. Pristup u drugu kupaonicu prosjeen je iz nekadanje hiice, a stijenke uhvaene poberuhima, pa nije na-ruena konstrukcijska struktura graevine. Na kraju ganjka sauvan je tradicijski zahod.

Prizemlje ove kue bilo je izvedeno od ope-ke, na temeljima od opeke bez hidroizolacije. Stoga je pri sanaciji izvedena i hidroizolacija zidova.

Na kui je saniran krovni pokrov, obnovljena stolarija prozora i drvena oplata ganjka s vanj-skim stubitem. Obnovljene su zidne obloge bukom na opeci u prizemlju, razvedena je elektroinstalacija, uvedena vodovodna insta-lacija i ugraeni sanitarni vorovi.

Postojee prostorije sauvane su u dosa-danjem tlocrtnom sklopu, uz ugradnju sani-tarnih kabina u sredini etae u prostoru stare kuhinje na katu. Ugraen je zidani dimnjak za loenje pei na kruto gorivo.

Stambena katnicaLonja br. 1

3

Obnova kue u Lonji br. 1

GRAFIKO MJERILO

0 1 2 3 4 5 m

Obnova kue u Krapju br. 30

Katnica u Krapju br. 30, ureena je za potrebe uredskih prostora Parka prirode Lonjsko polje.

U objema etaama ureene su uredske prostorije s pristupom iz hodnika (ganjka) s unutranjim stubitem, dok su sanitarije dograene na kraju kue.

Na kui su sanirani temelji i nadtemelji, krovni pokrov, obnovljena je prozorska stola-rija, a sva su stara vrata sauvana. Obnovljene su podne i stropne konstrukcije, a postojee stropne grede su oiene. Obnovljeni su unutranje stubite, podne, stropne i zidne obloge, te dodana termoizolacija. Razvedena je elektroinstalacija, uvedena vodovodna in-stalacija i dograeni sanitarni vorovi.

Postojee prostorije sauvane su u dosa-danjim tlocrtnim gabaritima pogodnima i za novu uredsku namjenu. Na unutranjim zidovima, za koje nije trebalo osigurati dodat-nu toplinsku izolaciju, sauvana je i sanirana tradicijska buka tlak od ilovae s pljevom.

U kuu je uvedeno centralno grijanje (spremite na ukapljeni plin smjeteno je u dnu dvorita).

KatnicaKrapje br. 30

Obnova kue u Krapju br. 30

2

GRAFIKO MJERILO

0 1 2 3 4 5 M

Katnica u igou bb projektirana je za prih-vat gostiju u seoskom turizmu

Zaputena tradicijska kua iz susjednoga sela Krateko seli se na nove temelje u igou bb i ureuje za novu poslovno-stambenu nam-jenu.

U prizemnoj etai projektirani su gostinski prostor s kuhinjom, sanitarnim vorom za o-soblje i prirunim skladitem te dogradnjom nadstrenice (na mjestu bive sue) sa sani-tarijama za goste.

Na katu je u bivoj druinskoj predviena gostinska soba, u bivoj kuhinji ured, a zahod na uobiajenoj poziciji u stranjem ganjku.

U potkrovlju su projektirane dvije spavaon-ice s malim sanitarnim kabinama.

Kua se postavlja na temelje od betona u zemlji, s vidljivim dijelom nadtemelja od opeke.

Pri rekonstrukciji kue upotrijebit e se postojea drvena graa, a natruli dijelovi zami-jenit e se novim.

Na kui se izvodi novi krovni pokrov biber-crijepom, nova stolarija prozora i vrata, obnav-ljaju se podovi, zidne obloge, te razvodi elek-troinstalacija i vodovodna instalacija.

Postojee prostorije sauvane su u do-sadanjim tlocrtnim gabaritima s novom nam-jenom. Ugrauje se zidani dimnjak za loenje pei na kruto gorivo.

Katnicaigo bb

Obnova kue u igou bb.

GRAFIKO MJERILO

0 1 2 3 4 5 m

Nekoliko savjeta za unutranje ureenje tradicijske kue i okunice (njezina ueg okolia)

Nakon uspjene graevinske obnove kue potrebno je urediti njezinu unutranjost i najblii okoli, a pritom sauvati njihovu izvor-nost. Stoga sve to je starinsko valja uvati, popravljajti oteene predmete, namjetaj i druge ugraene elemente unutranjeg ureenja, kao to su rukohvati stubita, stare vjealice za odjeu - klinanice, drvene police za posue i linjake, klupice, police, ka-blenice (mjesta za uvanje posuda s vodom), urezani ukrasi na sredinjoj gredi - tramu (npr. rozete, kvadrati s dijagonalama i potpisi majs-tora tesara, godina gradnje ili imena vlasnika, vjerski simboli i sl.), petlje (od koe, drveta) rabljene za privrivanje snovae, djeje hodalice, kao i detalji vezani za vjerovanja ili obiaje (npr. pramen kose ianog kumstva privren voskom na gredu).

Starinsko pokustvo, odlino se moe pri-lagoditi potrebama dananjeg ivota. Ako nemate stari namjetaj, preporuuje se pros-torije opremiti novim s elementima tradicij-skog oblikovanja. Pri odabiru namjetaja treba voditi brigu o veliini prostorija te izbjegavati glomazne komade.

Glavna prostorija (hia)

0

Praktini prijedlozi za opremanje kua

Ulazni prostor - ganjak slui kao predvor-je za ulazak u druge prostorije. Ispred ulaza u kuu dobro je postaviti strugalo blata, a u predvorju (trijemu, ganjku) postaviti drvenu vjealicu klinanicu, stalak ili keramiki up za odlaganje kiobrana te stolac ili klupu.

Glavnu prostoriju (hiu), koja slui za bora-vak i objedovanje, treba opremiti:* jednostavnim stolom, kutnim klupama,

krinjama i stolcima * sveti kut s raspelom, oltari s kipom sveca

ili glazbena slika bit e vrlo atraktivan detalj velike hie

* zidane pei, kao i pei od gusa (lijevanog eljeza) ili drugog metala dobro je zadrati, a ako se ne upotrebljavaju, preporuuje ih se popraviti te ponovno rabiti ili rekonstruirati samo radi ugoaja

* podove nije potrebno prekrivati tepisima.Kuhinja je u tradicijskim kuama manjih

dimenzija. U njoj se pripremala hrana, a ob-jedovalo se u glavnoj hii. Pri ureenju kuhinju treba opremiti jednostavnim kuhinjskim ele-mentima, koji se mogu dopuniti tradicijskim policama, kuhinjskim stolom sa stolcima i predmetima nekadanjega kuanstva starom vagom, posudama, keramikim zdjelama, dr-venim stupama za maslac i drugim predmeti-ma koji su izali iz uporabe.

Preporuuje se samo dio zida uz radnu plohu obloiti keramikim ploicama, ostale zidove obijeliti. Pod je najbolje zadrati izvorni drveni i zatititi ga mat bezbojnim lakom, ili ga obloiti keramikim ploicama slinima podu od opeka.

Ako se kuanstvo bavi turiz-mom, preporuujemo zidove ukrasiti slikama ili fotografija-ma zanimljivih detalja kul-turne i prirodne batine oko-lice, prizora sa sajmova, obiteljskim fotografijama, diplomama i priznanjima vlas-nika. U ganjku ili hii dobro e posluiti i geografska karta kraja/regije za snalaenje i o