PRIRUČNIK S OBJAVAMA O MEĐUNARODNOJ EDUKACIJI

1

PRIRUČNIK S OBJAVAMA O MEĐUNARODNOJ EDUKACIJI

Izdanje iz 2010.godine

Nakladnik

HRVATSKA REVIZORSKA KOMORA

Zagreb, Kralja Zvonimira 34

web: www. revizorska-komora.hr

email: [email protected]

tel. +385 1 4649618

Za nakladnika:

Ana Krivičić, dipl.oec.

Vijeće za praćenje prevođenja:

Ana Krivičić, dipl.oec., mr.sc. Damir Krajačić,

Marija Živković, dipl.oec., Martina Butković, dipl.oec.

Glavni prevoditelj:

mr.sc. Damir Krajačić

Prevoditelji:

doc.dr.sc. Ivana Dražić Lutilsky, doc.dr.sc. Ivana Mamić Sačer, mr.sc. Sanja Sever

Priručnik s objavama o međunarodnoj edukaciji kojeg je objavio Odbor za međunarodne standarde

računovodstvene edukacije (IAESB) Međunarodne federacije računovođa (IFAC) u kolovozu 2010. na

engleskom jeziku, u izvorniku Handbook of International Education Pronouncements, na hrvatski jezik prevela

je Hrvatska revizorska komora u travnju 2012. i objavljuje uz dopuštenje Međunarodne federacije računovođa.

Postupak prevođenja Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji je razmotrila Međunarodna federacija

računovođa i prijevod je obavljen u skladu s pravilima „Policy Statement - Policy for Translating and

Reproducing Standards Issued by IFAC“. Odobreni tekst Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji je

onaj kojeg je IFAC objavio na engleskom jeziku.

Tekst na engleskom jeziku Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji © 2010 Međunarodna federacija

računovođa (IFAC). Sva prava pridržana.

Tekst na hrvatskom jeziku Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji © 2012 Međunarodna federacija

računovođa (IFAC). Sva prava pridržana.

Izvorni naslov Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji: Handbook of International Education

Pronouncements, ISBN: 978-1-60815-067-0

ISBN 978-953-56066-2-8

2


Izdanje iz 2010.godine

Djelokrug ovog priručnika

Ovaj priručnik sadrži trajne ishodišne informacije o Međunarodnoj federaciji računovođa

(International Federation of Accountants, IFAC) i objave o edukaciji i povezanim uslugama koje je

IFAC izdao sa stanjem na 1. siječnja 2010. godine.

Kako je uređen ovaj priručnik

Sadržaj ovog priručnika je uređen po dijelovima kako slijedi:

Ishodišne informacije o Međunarodnoj federaciji računovođa ....................................... 4

Sadržaj ..................... .............................................................................................................. 7

IAESB okvir za Međunarodne standarde edukacije za profesionalne računovođe ...... ..... . 8

IAESB pojmovnik ........................................................................................................... 18

Međunarodni standardi edukacije 1 - 8 ........................................................................... 27

Međunarodne smjernice edukacijske prakse 1 - 3 ........................................................... 78

.

3

PROMJENE SADRŽAJA U ODNOSU NA IZDANJE IZ 2009.GODINE PRIRUČNIKA I

NAJNOVIJA DOSTIGNUĆA

Ovaj priručnik sadrži skup od osam Međunarodnih standarda edukacije (MSE-ova) (International

Education Standards (IESs)) uključujući i Okvir Međunarodnih standarda edukacije za profesionalne

računovođe (Okvir)( Framework for International Education Standards for Professional Accountants

(the Framework), kao i tri Međunarodne smjernice edukacijske prakse (MSEP-ova) (International

Education Practice Statements) koje je izdao Odbor za međunarodne standarde računovodstvene

edukacije (International Accounting Education Standards Bord, IAESB).

Ovaj priručnik zamjenjuje izdanje iz 2009.godine Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji.

Ovaj priručnik je ažuriran kako bi uključio novi dokument Okvira, izmijenjeni pojmovnik koji

uključuje nove pojmove iz Okvira i manje uredničke ispravke. Novi Okvir navodi ishodišne

edukacijske koncepte koje IAESB koristi u svojim publikacijama. Ovaj novi dokument zamjenjuje

ranije postojeći Okvir za objave o međunarodnoj edukaciji (Framework for International Education

Pronouncements) i Uvod u Međunarodne standarde edukacije (Introduction to the International

Education Standards),dokumente koji su bili objavljeni u listopadu 2003.godine.

Revizija Međunarodnih standarda edukacije

Na svom zasjedanju u listopadu 2009.godine je Odbor za međunarodne standarde računovodstvene

edukacije (IAESB) odobrio tri projekta za reviziju i preuređenje svih 8 MSE-ova. Ciljevi projekata su

(1) poboljšati jasnoću; (2) osigurati dosljednost s konceptima novog dokumenta Okvira; i (3) razjasniti

pitanja nastala uslijed promjena u okruženju računovodstvene edukacije i iskustva stečenog

primjenom Standarda u IFAC-im članicama. Revizija MSE-ova će unaprijediti dosljednost u praksi i

rasprostiranju dobre prakse u učenju i razvijanju profesionalnih računovođa. Za više informacija o

projektu revizije posjetite IAESB-ovu web stranicu http://www.ifac.org/Education/Projects.php.

4

ISHODIŠNE INFORMACIJE O

MEĐUNARODNOJ FEDERACIJI RAČUNOVOĐA

Organizacija

Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants (IFAC)) je svjetska

organizacija računovodstvene profesije. Osnovana je 1977. godine s misijom da služi javnom interesu

kroz ustrajavanje jačanja svjetske računovodstvene profesije i pridonošenje razvoju jakih

međunarodnih ekonomija uspostavljanjem i promoviranjem privrženosti visoko kvalitetnim

profesionalnim standardima, potpomaganjem međunarodnog ujednačavanja takvih standarda i

iznošenjem problematike koja je u javnom interesu gdje je profesionalna stručnost najrelevantnija.

IFAC obuhvaća 159 članica i pridruženih članova 124 države diljem svijeta, zastupajući približno 2,5

milijuna računovođa u javnoj praksi, gospodarskim granama i trgovini, javnom sektoru i obrazovanju.

Nijedno drugo računovodstveno tijelo u svijetu i nekoliko drugih profesionalnih organizacija nema

toliko široku međunarodnu potporu koja karakterizira IFAC.

IFAC-ova tijela uprave, osoblje i volonteri su privrženi vrednotama poštenja, transparentnosti i

stručnosti. IFAC također nastoji povećati privrženost profesionalnih računovođa tim vrijednostima

pomoću Kodeksa etike za profesionalne računovođe koji izdaje Odbor za međunarodne standarde

etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)).

Za daljnje informacije posjetite IFAC-ovu web-stranicu na http://www.ifac.org.

Inicijative za donošenje standarda

IFAC je odavno spoznao da je ključni način zaštite javnog interesa razvijanje, promoviranje i

nametanje međunarodno priznatih standarda kao načina osiguranja pouzdanosti informacija o kojima

ovise ulagači i ostali dionici.

Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (International Auditing and

Assurance Standards Board (IAASB)), Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije

(International Accounting Education Standards Board (IAESB)), Odbor za međunarodne standarde

etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)) i Odbor za

računovodstvene standarde javnog sektora (International Public Sector Accounting Standards Board

(IPSASB)) provode strogi obvezujući postupak koji podupire razvoj visokokvalitetnih standarda u

javnom interesu na transparentan, djelotvoran i učinkovit način. Svi ovi neovisni odbori za donošenje

standarda imaju Konzultativne savjetodavne grupe, koje iznose gledišta javnosti i uključuju članove iz

javnosti. Ti odbori izdaju sljedeće objave:

Kodeks etike za profesionalne računovođe (Code of Ethics for Professional Accountants);

Međunarodne standarde revidiranja, uvida, drugih izražavanja uvjerenja i povezanih usluga

(International Standards on Auditing, Review, Other Assurance, and Related Services);

Međunarodni standard kontrole kvalitete (International Standard on Quality Control);

Međunarodne standarde edukacije (International Education Standards); i

Međunarodne računovodstvene standarde javnog sektora (International Public Sector Accounting

Standards).

5

IAASB, IAESB, IESBA i IPSASB zajednički se nazivaju Odbori za aktivnosti od javnog interesa

(Public Interest Activity Committees). IAASB, IAESB i IESBA također su podložni nadzoru koji

provodi Odbor za javni nadzor (Public Interest Oversight Board). Za daljnje informacije vidjeti

http://www.ipiob.org/.

Compliance Advisory Panel (CAP) nadzire programe sukladnosti tijela članica IFAC-a koji od IFAC-

ovih članica i pridruženih tijela zahtijevaju da pokažu kako su koristili najbolja nastojanja da bi se

primijenili standardi koje izdaje IFAC i Odbor za međunarodne računovodstvene standarde

(International Accounting Standards Board). Obveze tijela članica navedene su u IFAC-ovom

dokumentu s nazivom – Statements of Membership Obligations. Za daljnje informacije vidjeti

http://www.ifac.org/complianceprogram.

Ostale inicijative

IFAC stvara referentne upute i potiče razmjenu resursa s ciljem pomaganja profesionalnim

računovođama u gospodarstvu. On također ustanovljuje grupe koje se bave problematikom koja se

odnosi na malo i srednje poduzetništvo (small and medium practices (SMPs)) i male i srednje subjekte

(SMEs) te zemlje u razvoju, a svi od navedenih imaju ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji.

Odbor za profesionalne računovođe u gospodarstvu (Professional Accountants in Business

Committee)

Odbor stvara upute i druge resurse za dobru praksu te olakšava razmjenu znanja među svojim

članicama. Na taj se način bavi širokim rasponom profesionalne problematike, potiče

visokokvalitetno djelovanje profesionalnih računovođa u gospodarstvu te stvara u javnosti svijest i

razumijevanje za uloge koje te osobe imaju u njihovim organizacijama. Za daljnje informacije

vidjeti http://www.ifac.org/paib.

Odbor za malo i srednje poduzetništvo (Small and Medium Practices Committee)

Odbor osigurava izravno iznošenje gledišta malih i srednjih poduzetnika (SMP) te malih i srednjih

tvrtki (SME) u radu kreatora međunarodnih standarda kako bi se oblikovali programi rada i

osiguralo da su stvoreni standardi primjenjivi za malo i srednje poduzetništvo te male i srednje

tvrtke. Odbor također daje praktičnu potporu malom i srednjem poduzetništvu izdavanjem uputa

za primjenu i resursa preko weba, o temama kao što su učinkovita primjena međunarodnih

standarda i stručne vještine menadžmenta. Odbor se angažira u dalekosežnim aktivnostima, kao

što su njegovi godišnji forumi, s ciljem hvatanja koraka s problemima koji se javljaju kako bi se

olakšalo pravodobno reagiranje na potrebe njegovih pripadnika. Za daljnje informacije vidjeti

http://www.ifac.org/smp.

Odbor za zemlje u razvoju (Developing Nations Committee)

Odbor podupire međunarodni razvoj računovodstvene profesije zastupajući i razmatrajući interese

zemalja u razvoju te osiguravanjem uputa za relevantna područja. Također, odbor traži u ime

zemalja u razvoju resurse i pomoć u razvoju od donatorske zajednice i članica IFAC-a. Nadalje,

odbor se angažira u dalekosežnim aktivnostima, kao što su njegovi godišnji forumi. Za daljnje

informacije vidjeti http://www.ifac.org/developingnations.

Odbor za transnacionalne revizore (Transnational Auditors Committee)

Odbor je posvećen zastupanju i ispunjavanju potreba članica Foruma tvrtki (Forum of Firms

(FoF)). Članove Foruma čine međunarodne tvrtke koje obavljaju revizije financijskih izvještaja

koji se koriste ili se mogu koristiti u prekograničnom prometu i zastupljene su u IFAC-u pomoću

Foruma tvrtki. Privrženost tvrtki članskim obvezama Foruma doprinosi poboljšanju standarda

6

međunarodne prakse i na taj način služi javnom interesu. Za daljnje informacije vidjeti

http://www.ifac.org/transnationalauditors/.

Ostali resursi

IFAC ima široki raspon publikacija i materijala. Dostupni priručnici su kako slijedi:

Priručnik s objavama o međunarodnoj kontroli kvalitete, revidiranju, uvidu, ostalim izražavanjima

uvjerenja i povezanim uslugama (Handbook of International Quality Control, Auditing, Review,

Other Assurance, and Related Service Pronouncements);

Priručnik s objavama o međunarodnoj edukaciji (Handbook of International Education

Pronouncements);

Priručnik s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (Handbook of the Code of Ethics for

Professional Accountants); i

Priručnik s objavama o međunarodnom računovodstvu javnog sektora (Handbook of International

Public Sector Accounting Pronouncements).

IFAC također objavljuje materijale koji olakšavaju usvajanje i implementaciju, konačne nacrte,

konzultativne dokumente, novinske brošure i eNews. Većina tih publikacija dostupna je u

elektroničkom obliku na web-stranici IFAC-a i može se skinuti bez naknade. Otisnuti primjerci

priručnika također su dostupni za naručivanje. Za daljnje informacije vidjeti

http://web.ifac.org/publications.

Autorsko pravo i prevođenje

IFAC-ova politika u vezi s autorskim pravom nad svojim publikacijama navedena je u dokumentu

izvornog naziva – Policy Statement, Policy for Reproducing, or Translating and Reproducing,

Publications Issued by the International Federation of Accountants. IFAC prihvaća kako je važno da

sastavljači i korisnici financijskih izvještaja, revizori, regulatori, odvjetnici, akademski krugovi,

studenti i ostale zainteresirane grupe u državama neengleskog govornog područja imaju pristup

njezinim standardima na materinskom jeziku. IFAC-ova politika u vezi s prevođenjem i

reproduciranjem njezinih međunarodnih standarda (u konačnom obliku) navedena je u dokumentu pod

izvornim nazivom – Policy Statement, Policy for Translating and Reproducing Standards Issued by

the International Federation of Accountants. Za daljnje informacije vidjeti

http://www.ifac.org/translations.

7


SADRŽAJ

Stranice

Okvir……………………………………………………………………………………….... 8

IESB-ov pojmovnik.........................………………………………………………………. 18

Međunarodni standard edukacije 1: Pristupni zahtjevi programa za edukaciju iz

profesionalnog računovodstva ………………………………………………………. 28

Međunarodni standard edukacije 2: Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog

računovodstva ………………………………………………………………………….. 31

Međunarodni standard edukacije 3: Profesionalne vještine i opće obrazovanje……………. 37

Međunarodni standard edukacije 4: Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi…………… 41

Međunarodni standard edukacije 5: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom………………… 45

Međunarodni standard edukacije 6: Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti… 49

Međunarodni standard edukacije 7: Trajno profesionalno usavršavanje: program

cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti ………......... 52

Međunarodni standard edukacije 8: Zahtjevi kompetentnosti za revizijske

profesionalce ……...................................................................................................... 63

Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1: Pristupi u razvijanju i održavanju

profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.......................................................................... 79

Međunarodna smjernica edukacijske prakse 2: Informacijske tehnologije za profesionalne

računovođe............................................................................................................................ 93

Međunarodna smjernica edukacijske prakse 3: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom -

početni profesionalni razvoj za profesionalne računovođe.............................................. ..... 143

8

OKVIR ZA MEĐUNARODNE STANDARDE EDUKACIJE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE

SADRŽAJ

Točka

Uvod ................................................................................................................................. 1-4

Svrha Okvira .................................................................................................................... 5-6

Ovlasti i djelokrug Okvira ………………………....………………………………………. 7-9

Struktura Okvira .................................................................................................................. 10

DIO I: EDUKACIJSKI KONCEPTI

Kompetentnost ..................................................................................................................... 11-21

Početno profesionalno usavršavanje .................................................................................... 22-25

Trajno profesionalno usavršavanje ...................................................................................... 26-29

Procjena: Mjerenje učinkovitosti učenja i usavršavanja ...................................................... 30-32

DIO II: IAESB-ove PUBLIKACIJE I OBVEZE ČLANICA IFAC-a

Međunarodni standardi edukacije ........................................................................................ 33-36

Povezane IAESB-ove publikacije ....................................................................................... 37-40

Obveze članica IFAC-a povezane s Međunarodnim standardima edukacije ...................... 41-42

DODATAK: IAESB-ove KONVENCIJE ZA IZRADU NACRTA

9

Uvod

1. Ovaj Okvir Međunarodnim standardima edukacije za profesionalne računovođe (Okvir)

ustanovljuje koncepte koje Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije

(International Accounting Education Standards Board (IAESB)) koristi u svojim publikacijama.

On također daje uvod u IAESB-ove publikacije i povezane obveze članica IFAC-a.

2. Računovodstvena profesija služi potrebama za financijskim i, u nekim okolnostima,

nefinancijskim informacijama širokog raspona donositelja odluka, uključujući i (a) sadašnjih i

potencijalnih investitora i kreditora, (b) menadžera i zaposlenika unutar organizacija, (c)

dobavljača, (d) kupaca, (e) vlada i njihovih agencija i (f) javnosti. Mogućnost računovodstvene

profesije da zadovolji informacijske potrebe korisnika doprinosi učinkovitosti gospodarstva,

stvarajući vrijednost društvu.

3. IAESB-ova misija je "služiti javnom interesu jačanjem računovodstvene profesije diljem svijeta

kroz razvoj i unaprjeđivanje edukacije." Unaprjeđivanje edukacije služi javnom interesu

doprinošenjem mogućnosti da računovodstvena profesija ispuni potrebe donositelja odluka.

Unaprjeđivanje edukacije kroz razvoj i primjenu Međunarodnih standarda edukacije (MSE-ova)

treba povećati kompetenciju globalne računovodstvene profesije, doprinoseći jačanju povjerenja

javnosti.

4. Razvijanje i primjenjivanje MSE-ova može također doprinijeti drugim poželjnijim ishodima,

uključujući i:

• smanjivanju međunarodnih razlika u zahtjevima da bi se kvalificiralo za profesionalnog

računovođu i radilo kao profesionalni računovođa;

• olakšavanje globalne mobilnosti profesionalnih računovođa; i

• osiguranje međunarodnih mjerila kojima se mogu mjeriti međusobno IFAC-ove članice.

Svrha Okvira

5. Okvir je sastavljen s namjerom da pomogne IFAC-im članicama, pošto one imaju izravnu ili

neizravnu odgovornost za edukaciju i usavršavanje svojih članova i studenata. On također treba

poboljšati razumijevanje rada Odbora za međunarodne standarde računovodstvene edukacije

širokom krugu dionika, uključujući i:

• univerzitetima, poslodavcima i drugim dionicima koji sudjeluju u oblikovanju, izvršavanju

ili procjenjivanju edukacijskih programa za računovođe;

• regulatore koji su odgovorni za nadziranje rada računovodstvene profesije;RAMEWORK

• državna tijela s odgovornošću za zakonske i regulatorne zahtjeve povezane s

računovodstvenom edukacijom;

• računovođe i buduće računovođe koji organiziraju vlastito učenje i unaprjeđivanje; i

• sve ostale stranke zainteresirane za rad Odbora za međunarodne standarde računovodstvene

edukacije (IAESB-) i njegov pristup razvijanju publikacija o računovodstvenoj edukaciji.

6. Namjeravane koristi od Okvira uključuju:

• razvoj MSE-ova koji su dosljedni, jer se temelje na zajedničkom skupu koncepata

relevantnih za edukaciju;

• učinkovitiji i djelotvorniji postupak donošenja standarda, jer Odbor za međunarodne

standarde računovodstvene edukacije (IAESB) razmatra problematiku polazeći od iste

konceptualne osnovice; i

10

• povećanu transparentnost i odgovornost Odbora za međunarodne standarde

računovodstvene edukacije (IAESB-a) za svoje odluke, jer su poznati koncepti na kojima

se zasnovane odluke Odbora.

Ovlasti i djelokrug Okvira

7. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) koristi definiciju

profesionalnog računovođe Međunarodne federacije računovođa (IFAC) prema kojoj je to osoba

koja je član IFAC-ove članice1. IAESB ostvaruje svoju misiju prvenstveno pomoću razvijanja i

publiciranja Međunarodnih standarda edukacije i promoviranja korištenja tih standarda u IFAC-

im članicama.

8. Članovi IFAC-ovih članica rade u svakom sektoru gospodarstva i u mnogim različitim

područjima računovodstva, uključujući i u revidiranju, financijskom računovodstvu,

menadžerskom računovodstvu i poreznom računovodstvu. IAESB ustanovljuje načela učenja i

usavršavanja za edukaciju profesionalnih računovođa. IAESB može također ustanoviti zahtjeve

za uloge koje se rasprostranjeno prakticiraju ili su, internacionalno, od posebnog javnog

interesa2. Revizijski profesionalac

3 je primjer jedne takve uloge.

9. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) će primijeniti koncepte

navedene u Okviru kada razvija Međunarodne standarde edukacije (MSE-ove). U slučaju

nepostojanja određenog MSE-a, IFAC-ove članice i druge zainteresirane stranke trebaju također

primijeniti te koncepte kada oblikuju. izvode i procjenjuju edukaciju za profesionalne

računovođe.

Struktura Okvira

10. Preostale sekcije ovog Okvira su u dva dijela. Dio jedan se bavi edukacijskim konceptima (a)

kompetencije (b) početnog profesionalnog usavršavanja, (c) trajnog profesionalnog

usavršavanja i (d) procjenom koju koristi IAESB kada razvija MSE-ove. Dio dva opisuje

prirodu MSE-ova i povezanih publikacija, kao i povezane obveze IFAC-ove članice.

FRAMEWORK

1 Terminologija u računovodstvenoj edukaciji nije univerzalna; različite države koriste iste nazive na različite

načine. Čitatelji IAESB-ovih publikacija trebaju pogledati IAESB-ov Pojmovnik kako bi ustanovili kako

IAESB koristi pojedine pojmove. 2 Uloga je funkcija kojoj je pridodan određeni skup očekivanja – vidjeti IAESB-ov Pojmovnik.

3 Profesionalni računovođa koji ima odgovornost, ili mu je delegirana odgovornost, za značajnu prosudbu u

reviziji povijesnih financijskih informacija – vidjeti IAESB-ov Pojmovnik.

11

DIO I: EDUKACIJSKI KONCEPTI

Kompetentnost

11. Opći cilj računovodstvene edukacije je stvoriti kompetentne profesionalne računovođe.

12. Kompetentnost se definira kao mogućnost da se obavi radna uloga prema utvrđenim

standardima s vođenjem računa o radnim okruženjima. Da bi se pokazala kompetencija za

ulogu, profesionalni računovođa mora imati potrebno (a) profesionalno znanje, (b)

profesionalne vještine i (c) profesionalne vrijednosti, etiku i stavove.

13. Na primjer, poželjna kompetencija za profesionalnog računovođu koji radi s ulogom u

financijskom računovodstvu može biti sposobnost da izradi skup kompanijinih izvještaja u

potpunom skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI-ima) i

nacionalnim zakonskim i regulatornim zahtjevima. Za ispunjavanje ovog zadatka potrebno je

poznavanje MSFI-ova, kao i vještine i prosudba za procjenjivanje njihove relevantnosti u danoj

situaciji.

14. Definicija kompetencije (a) ističe sposobnost osoba da obave prema standardima koji se očekuju

od profesionalnih računovođa i (b) zahtijeva odgovarajuću razinu znanja, vještina, vrijednosti,

etike i stavova da bi se postigla ta kompetencija. Odgovarajuća razina kompetencije će se

razlikovati, ovisno o čimbenicima kao što su složenost okruženja, složenost zadataka, potrebna

specijalistička znanja, utjecaj rada drugih, relevantnost za rad drugih, razina autonomnosti i

zahtijevana razina prosudbe.

15. Na primjer, od menadžera u reviziji koji planira neki angažman će se zahtijevati različite

kompetencije nego od manje iskusnog člana angažiranog revizijskog tima. Od poreznog

računovođe odgovornog za porezne transakcije multinacionalnih grupa će se zahtijevati različite

kompetencije nego za poreznog računovođu koji radi s kompanijama koje posluju samo unutar

jednog zakonodavstva.

Učenje i usavršavanje

16. Osoba postaje kompetentna kroz učenje i usavršavanje. IAESB koristi pojmove "učenje i

usavršavanje" kako bi uključio sve različite procese, aktivnosti i ishode koji doprinose

postizanju kompetencija.

17. Kompetencija se može postići kroz brojne različite oblike učenja i usavršavanja. IAESB definira

osnovne vrste učenja i usavršavanja, kako slijedi:

Edukacija4

Edukacija je sustavni proces s ciljem stjecanja i usavršavanja znanja, vještina i drugih

sposobnosti pojedinaca; proces koji se obično, ali ne i isključivo, odvija u akademskim

okruženjima.

4 IAESB koristi pojam "edukacija" u svom vlastitom nazivu i u publikacijama; međutim, njegov smisao

uključuje cjelokupni proces učenja i usavršavanja.

12

Praktično iskustvo

Praktično iskustvo odnosi se na aktivnosti na radnom mjestu koje su relevantne za usavršavanje

kompetencija.

Uvježbavanje

Uvježbavanje se koristi za opisivanje aktivnosti učenja i usavršavanja koje su dopuna edukaciji i

praktičnom iskustvu. Ima usmjerenost na praksu i obično se izvodi na radnom mjestu ili u

simuliranim uvjetima radnog okruženja.

18. Osim edukacije, praktičnog iskustva i uvježbavanja, pojam učenja i usavršavanja uključuje

aktivnosti kao što su (a) treniranje, (b) umrežavanje (c) promatranje (d) oponašanje i (e) samo-

usmjeravanje i nestrukturirano stjecanje znanja.

19. Učenje i usavršavanje je neprestani proces stjecanja, održavanja i obnavljanja kompetencija na

odgovarajućoj razini kroz karijeru profesionalnog računovođe. Može se razlikovati razmjer u

kojem se koristi svaki od različitih oblika učenja i usavršavanja.

20. Na primjer, u ranoj etapi razvoja profesionalnog računovođe, veći se naglasak može staviti na

edukaciju nego u kasnijim etapama razvoja. S vremenom se učenje i usavršavanje ostvaruje više

kroz praktično iskustvo i uvježbavanje.

21. U stalno mijenjajućem radnom okruženju, i učenje da bi se naučilo i privrženost cjeloživotnom

učenju su integralni aspekti za imanje statusa profesionalnog računovođe. Stoga, se MSE-ovi

bave početnim profesionalnim usavršavanje i trajnim profesionalnim usavršavanjem.

Početno profesionalno usavršavanje

22. Početno profesionalno usavršavanje je učenje i usavršavanje kroz koje osobe prvo razvijaju

kompetencije koje vode k obavljanju uloge u računovodstvenoj profesiji.

23. Početno profesionalno usavršavanje uključuje opću edukaciju, profesionalnu računovodstvenu

edukaciju, praktično iskustvo (kako je definirano u točki 17.), i procjenjivanje, kako slijedi:

Opća edukacija

Edukacija širokog spektra kako bi se razvile vještine nužne kao osnova za suočavanje sa

zahtjevima profesionalne računovodstvene edukacije i praktičnog iskustva.

Profesionalna računovodstvena edukacija

Edukacija i uvježbavanje koja se nadograđuje na opću edukaciju i daje (a) profesionalna znanja,

(b) profesionalne vještine i (c) profesionalne vrijednosti, etiku i stavove.

Procjena

Mjerenje profesionalne kompetencije razvijene kroz učenje i usavršavanje.

24. U međunarodnim razmjerima postoje značajne zakonske i regulatorne razlike u točki stjecanja

kvalifikacije (ili licenciranju); kvalifikacija se može steći vrlo rano ili vrlo kasno u karijeri. Svaka

13

članica IFAC-a može odrediti odgovarajuću vezu između kraja početnog profesionalnog

usavršavanja i točke kvalificiranja (ili licenciranja) za svoje članove.

25. Početno profesionalno usavršavanje traje sve dok osobe ne mogu pokazati kompetencije koje se

zahtijevaju za njihove odabrane uloge u računovodstvenoj profesiji5. Jedna posljedica

pokazivanja te kompetencije može biti pristupanje u članstvo IFAC-ove članice. Početno

profesionalno usavršavanje premašuje poznavanje načela, standarda, koncepata, činjenica i

postupaka u danoj vremenskoj točki. Ono uključuje mogućnost integriranja (a) profesionalnog

znanja (b) profesionalnih vještina i (c) profesionalnih vrijednosti, etike i stavova. Takve

kompetencije omogućavaju osobama da prepoznaju probleme, znaju koje je znanje relevantno i

kako primijeniti to znanje i profesionalnu prosudbu da bi se na etički način riješili problemi.

Trajno profesionalno usavršavanje

26. Promjena je značajna karakteristika okruženja u kojem rade profesionalni računovođe. Pritisak za

promjene dolazi iz mnogih izvora, uključujući i (a) globalizaciju, (b) napretke u tehnologiji, (c)

složenosti poslovanja, (d) socioloških promjena i (e) širenja zainteresiranih grupa, uključujući i

regulatore i nadzorna tijela. Promjene zahtijevaju od profesionalnih računovođa da održavaju i

razvijaju nova i/ili specijaliziranija znanja i vještine tijekom svojih karijera.

27. Tijekom svojih karijera, profesionalni računovođe (a) mijenjaju i proširuju djelokrug svojih

kompetencija, (b) razvijaju svoju stručnost i (c) općenito unaprjeđuju svoje kompetencije.

Kompetencija stečena tijekom početnog profesionalnog usavršavanja se trajno obnavlja,

modificira i/ili proširuje kroz trajno profesionalno usavršavanje.

28. Trajno profesionalno usavršavanje je učenje i usavršavanje koje održava i razvija sposobnosti

koje omogućavaju profesionalnim računovođama da obavljaju kompetentno svoje uloge. Trajno

profesionalno usavršavanje osigurava trajno razvijanje (a) profesionalnih znanja, (b)

profesionalnih vještina, (c) profesionalnih vrijednosti, etike i stavova i (d) kompetencija

postignutih tijekom početnog profesionalnog usavršavanja.

29. Osim toga, profesionalni računovođe mogu preuzeti nove uloge tijekom svojih karijera koje

zahtijevaju nove kompetencije. Na primjer, profesionalni računovođa u gospodarstvu želi postati

nastavnik računovodstva; ili računovodstveni tehničar želi postati revizijski profesionalac. U

takvim slučajevima, trajno profesionalno usavršavanje koje uključuje mnoge iste elemente kao i

početno profesionalno usavršavanje može biti nužno za uloge koje zahtijevaju dodatnu širinu i/ili

dubinu znanja, vještina i vrijednosti.

Procjena: Mjerenje učinkovitosti učenja i usavršavanja

30. Različiti pristupi mjerenja mogu se koristiti za procjenu učinkovitosti učenja i usavršavanja. Oni

uključuju:

Mjerenje inputa: Mjerenje temeljeno na inputu usmjereno je na nastojanja uložena u učenje i

usavršavanje. Na primjer, broj sati koji se očekuje od osobe koja polazi neki tečaj ili obuhvaćena

5 U međunarodnim razmjerima postoje značajne zakonske i regulatorne razlike u točki stjecanja kvalifikacije (ili

licenciranju); kvalifikacija se može steći vrlo rano ili vrlo kasno u karijeri. Svaka članica IFAC-a može odrediti

odgovarajuću vezu između kraja početnog profesionalnog usavršavanja i točke kvalificiranja (ili licenciranja)

za svoje članove.

14

predmetna područja. Mjerenja temeljena na inputu tradicionalno služe kao zamjena za mjerenje

usavršavanja kompetencije, prvenstveno zbog toga što su lagana za mjerenje i verificiranje. Ona,

međutim, ne mjere usavršenu kompetenciju.

Mjerenje procesa: Pristup temeljen na procesu je usmjeren na oblikovanost i izvođenje učenja i

usavršavanja. Na primjer, program tečaja koji se redovito pregledava i ažurira. Kao i kod

mjerenja temeljenog na inputu, mjerenje procesa je zamjena za mjerenje usavršenih

kompetencija.

Mjerenja ouputa: Pristup temeljen na outputu je usmjeren na to je li profesionalni računovođa

usavršio određenu kompetenciju. Kompetencija se može procijeniti na različite načine,

uključujući i kroz obavljanje na radnom mjestu, simulacije radnog mjesta, pisane ispite i

samoprocjenjivanje. Procjena temeljena na kompetenciji započinje s kreiranjem kompetencijskih

iskaza6 kao mjerilima.

31. Pri izboru pristupa mjerenja, sljedeće karakteristike trebaju se sagledati:

(a) valjanost ⎯ mjeri li on ono što se treba mjeriti;

(b) pouzdanost ⎯ stvara li on trajno iste rezultate, pod uvjetom da su ostale okolnosti iste; i

(c) troškovnu učinkovitost ⎯ nadmašuju li koristi troškove mjerenja.

32. Mjerenja outputa, se rangiraju kao jako valjana zbog toga što su izravno usmjerena na

kompetenciju. Oni mogu poticati na uvođenje bez značajnog ulaganja u sustave mjerenja, ali i

stvoriti dvojbe o troškovnoj učinkovitosti. Zbog svojstvenog kompromisa u vezi s valjanošću,

pouzdanošću i troškovnom učinkovitošću, često se koristi mješavina mjerenja temeljenog na

inputu, procesu i outputu. Ipak, mjerenja outputa su mjerenja najuže povezana s ciljem

računovodstvene edukacije – usavršavanjem kompetencija.

6 Također poznatim i kao kompetencijski okviri, kompetencijski profili, kompetencijski modeli, kompetencijske

mape ili funkcionalne mape.

15

DIO II: IAESB-ove PUBLIKACIJE I OBVEZE IFAC-ovih ČLANICA

Međunarodni standardi edukacije

33. Međunarodni standardi edukacije (MSE) ustanovljuju standarde za IFAC-ove članice i za početno

profesionalno usavršavanje i za trajno profesionalno usavršavanje.

34. MSE-ovi se bave načelima učenja i usavršavanja za profesionalne računovođe. MSE-ovi

propisuju za profesionalne računovođe dobru praksu u učenju i usavršavanju; oni trebaju biti

ugrađeni u edukacijske zahtjeve IFAC-ovih članica.

35. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) je svjestan (a) globalne

različitosti kultura i jezika, edukacijskih, pravnih i društvenih sustava i (b) raznolikosti uloga koje

obavljaju profesionalni računovođe. Stoga, je moguće postupanje u skladu s MSE-ima na različite

načine. IAESB prihvaća da u primjeni MSE-ova, IFAC-ove članice mogu odabrati da veći

naglasak stave na jednu vrstu učenja i usavršavanja nego drugima. Svaka članica IFAC-a treba

odrediti kako će na najbolji način primijeniti zahtjeve MSE-ova. IAESB također prihvaća da

pojedine IFAC-ove članice mogu usvojiti zahtjeve učenja i usavršavanja koji su iznad zahtjeva

MSE-ova.

36. MSE-ovi su napisani u skladu sa skupom konvencija za izradu nacrta koji je naveden u Dodatku

ovog dokumenta.

Povezane IAESB-ove publikacije

37. Kao potporu Međunarodnim standardima edukacije (MSE-ima), Odbor za međunarodne

standarde računovodstvene edukacije (IAESB) izdaje dvije vrste publikacija: Međunarodne

smjernice za edukacijsku praksu (MSEP) (International Education Practice Statements (IEPSs)) i

Međunarodne informativne dokumente za edukaciju (MIDE) (International Education

Information Papers (IEIPs)). On može također, od vremena do vremena, izdati dodatne

podupiruće materijale.

Međunarodne smjernice za edukacijsku praksu (MSEP)

38. Međunarodne smjernice za edukacijsku praksu (MSEP) pomažu u implementiranju opće

prihvaćene dobre prakse u učenju i usavršavanju za profesionalne računovođe. MSEP-ovi mogu

tumačiti, ilustrirati ili proširiti problematiku povezanu s MSE-ima. U toj funkciji, MSEP-ovi

pomažu IFAC-ovim članicama da uvedu i postignu dobru praksu, kako je propisano MSE-ima.

MSEP-ovi mogu također uključiti metode ili praksu koje su za pohvalu, uključujući i one priznate

kao trenutno najbolja praksa, a koje članice IFAC-a mogu željeti usvojiti.

Međunarodni informativni dokumenti za edukaciju (MIDE)

39. Međunarodni informativni dokumenti za edukaciju (MIDE) mogu kritički procjenjivati

problematiku i praksu učenja i usavršavanja koji su u razvoju. Cilj takvih MIDE-ova je (a)

promicati razmatranje takvih pitanja i (b) ohrabriti davanje komentara i povratnih informacija. na

taj način mogu biti korisne preteče MSE-ima i MSEP-ima. Alternativno, Međunarodni

informativni dokumenti za edukaciju (MIDE) mogu biti opisne prirode. U toj funkciji, oni

promiču svjesnost za problematiku ili prakse učenja i usavršavanja povezane s računovodstvenom

profesijom.

16

Dodatni podupirući materijali

40. S vremena na vrijeme, Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB)

može izdati dodatne materijale, kao što upute s tumačenjima ili alati za podršku, kako bi pomogao

IFAC-im članicama u postizanju dobre prakse u učenju i usavršavanju, kako je propisano u MSE-

ima.

Obveze IFAC-ih članica povezane s MSE-ima

41. Pojedinačna IFAC-ova članica određuje kompetencije i kriterije za članstvo koji su odgovarajući

za uloge profesionalnog računovodstva koje preuzimaju njezini članovi. IFAC-ova Izjava o

obvezama članstva (Statements of Membership Obligations (SMOs)) navodi obveze članica i

pridruženih društava IFAC-a. Obveze povezane s Međunarodnim standardima edukacije mogu se

pronaći u Izjava o obvezama članstva broj 2, Međunarodni standardi edukacije za profesionalne

računovođe i ostale IAESB-ove upute, na web stranici IFAC-a.

42. Neke IFAC-ove članice su podvrgnute zahtjevima iz zakona ili regulative unutar njihovog

zakonodavstva. MSE-ovi ne mogu pravno zaobići edukacijske zahtjeve ili ograničenja koja su

postavljena pojedinim članicama IFAC-a takvim zakonima ili regulativama. U slučajevima gdje

su MSE-ima postavljeni viši zahtjevi nego zakonima ili regulativama, IFAC-ove članice trebaju

koristiti svoja najbolja nastojanja kako bi uvjerili one koji su odgovorni da ugrade ključne

elemente MSE-ova u te zakone ili regulative.

17

Dodatak

IAESB-ove KONVENCIJE ZA IZRADU NACRTA

Jezik i struktura

Odobreni tekstovi Konačnih nacrta, Međunarodnih standarda edukacije (MSE-ova), Međunarodnih

smjernica za edukacijsku praksu (MSEP-ova) ili drugih oblika uputa su isključivo oni objavljeni na

engleskom jeziku. Pri stvaranju MSE-ova, izbor odgovarajućih formulacija bit će usmjeravan, gdje je

moguće, ovim IAESB-im konvencijama za izradu nacrta. Definicije koje se mogu pronaći u MSE-ima

i MSEP-ima bit će uključene u odvojeni dokument, naslovljen kao IAESB-ov Pojmovnik. Namjera je

da se pojmovnikom podrži prevođenje, tumačenje i primjena. Namjera definicija nije da se zaobiđu

definicije iz drugih dokumenata koje mogu biti ustanovljene za druge svrhe, neovisno jesu li u

zakonima, regulativama ili drugdje. Struktura MSE-ova će se organizirati tako da uključi sljedeće

odvojene sekcije: Uvod, Ciljevi, Zahtjevi i Materijal s objašnjenjima.

Uvod

Uvodni materijal uključuje informacije u vezi sa svrhom i djelokrugom koje osiguravaju kontekst

relevantan za ispravno razumijevanje svakog MSE-a.

Ciljevi

MSE-ovi sadrže jasni navod ciljeva koje treba postići članica IFAC-a. Ciljevi pomažu članicama

IFAC-a da razumiju što treba biti ispunjeno i da odluče je li potrebno više uraditi da bi se postigli

ciljevi.

Zahtjevi

Ciljevi su podržani jasno navedenim zahtjevima koji su nužni za postizanje ciljeva. Zahtjevi se

primjenjuju gdje su MSE-ovi relevantni. Zahtjevi se uvijek izražavaju korištenjem riječi "će".

Materijal s objašnjenjima

Materijal s objašnjenjima pruža dodatna objašnjenja i upute za zahtjeve. Namjena materijala je da se

detaljnije objasne značenja zahtjeva i mogu uključivati primjere kako se ispunjavaju zahtjevi.

Materijal s objašnjenjima samo po sebi ne nameće bilo kakve dodatne zahtjeve; njegova je svrha

pomoći u njihovoj primjeni.

18

IAESB-ov POJMOVNIK

1. Ovaj pojmovnik obuhvaća skup definiranih pojmova, od kojih su mnogi posebno definirani

unutar postojećih IAESB-ovih objava. Neki od postojećih pojmova mogu biti izmijenjeni i drugi

pojmovi pridodani, kako se pregledavaju tijekom tekuće revizije Međunarodnih standarda

edukacije ili s izdavanjem budućih publikacija. Očekuje se da će revidirana verzija IAESB-ovog

Pojmovnika biti objavljena kada se dovrši revidiranje MSE-ova.

2. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting

Education Standards Board (IAESB)) prihvaća da se u različitim državama u kojima djeluju

članice mogu ti pojmovi shvaćati s različitim značenjima ili različitim nijansama značenja i

primjenama. Pojmovnik ne propisuje članicama uporabu pojmova. Umjesto toga, pojmovnik je

popis definiranih pojmova s posebnim značenjima za uporabu u Međunarodnim standardima

edukacije (MSE-ima), Međunarodnim smjernicama za edukacijsku praksu (MSEP-ove) i

Međunarodne informativne dokumente za edukaciju (MIDE-ove) koje izdaje.

3. Riječi označene sa zvjezdicom (*) ukazuju na pojmove koji su definirani na drugim mjestima u

pojmovniku.

Angažirani partner (Engagement partner)

Partner ili druga osoba u revizijskoj organizaciji koja je odgovorna za

angažman i njegovo obavljanje i za revizijsko izvješće koje će se izdati

u ime tvrtke te koja, gdje se zahtijeva, ima odgovarajuće ovlaštenje od

profesionalnog, zakonodavnog ili regulatornog tijela.

Objašnjenje:

Ovaj pojam je u skladu s onim kojeg je ustanovio Odbor za

međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB).

Distribuirano učenje

(Distributed learning)

Proces edukacije u kojem se većina instrukcija isporučuje u različito

vrijeme u odnosu kada su instrukcije primljene ili kada su instruktor i

student u različitim mjestima.

Objašnjenje:

Osnovna karakteristika distribuiranog učenja je da se od instruktora i

studenata ne zahtijeva da budu na istom mjestu u isto vrijeme.

Distribuirano učenje uključuje, ali nije ograničeno na učenje na daljinu.

distribuirano učenje može se odvijati na maloj ili velikoj udaljenosti dok

učenje na daljinu podrazumijeva distribuciju preko samo značajnih

udaljenosti.

Dobra praksa (Good practice)

Oni elementi koji se smatraju ključnim za edukaciju* i razvoj*

profesionalnih računovođa* i obavljeni su po standardu nužnom za

postizanje kompetentnosti*.

Objašnjenje:

"Dobra praksa" odnosi se ne samo na raspon sadržaja i procesa

19

edukacijskih i razvojnih programa, nego i na razinu ili standard po

kojima se oni obavljaju (tj. dubini i kvaliteti programa ). IAESB je

svjestan velike raznolikosti kultura; jezika; i edukacijskih, pravnih i

socijalnih sustava u državama članica i raznolikosti funkcija koje

obavljaju računovođe. Različiti čimbenici unutar tih okruženja mogu

mijenjati mogućnost članicama da usvoje neke aspekte "dobre prakse".

Ipak, članice trebaju trajno težiti "dobroj praksi" i ostvarivati ju kada

god je to moguće.

Edukacija

(Education)

Sustavni proces s ciljem stjecanja i usavršavanja znanja, vještina i

drugih sposobnosti pojedinaca; proces koji se obično, ali ne i isključivo,

odvija u akademskim okruženjima

Objašnjenje:

Edukacija je sustavni proces učenja i usavršavanja kojim osobe

razvijaju sposobnosti koje se smatraju poželjnim za društvo. Edukaciju

obično karakterizira jačanje mentalnih i praktičnih mogućnosti osobe,

kao i dozrijevanje u stavovima, što ima za posljedicu povećane

mogućnosti osobe da funkcionira i doprinosi društvu u specifičnom ili

nespecifičnom kontekstu. Edukacija je. po svojoj prirodi, nešto što se

odvija planski i strukturirano i stoga isključuje proces usputnog,

nesustavnog učenja i usavršavanja.

Formalna edukacija

(Formal education)

Komponenta programa računovodstvene edukacije koja je izvan radnog

mjesta.

Informacijske tehnologija (Information technology)

Hardverski i softverski proizvodi, djelovanje informacijskog sustava i

menadžerskih procesa i ljudski resursi i vještine zahtijevani da bi se

koristili ti proizvodi i procesi za zadatke informacijske proizvodnje i

razvoj informacijskog sustava, rukovođenje i kontrola.

Kandidat

(Candidate)

Svaki pojedinac koji je prijavljen za procjenu u okviru programa

profesionalne računovodstvene edukacije.

Objašnjenje:

Kandidat je osoba koja prilazi ili se priprema za prilaženje formalnoj

procjeni kao dijelu računovodstvene edukacije. Taj se pojam odnosi na

osobu koja je još uvijek u postupku pokazivanja sposobnosti ili

kompetencija potrebnih za određenu svrhu (na primjer, za profesionalni

ispit). Procjena se može odnositi ili na program za kvalificiranje za

profesionalnog računovođu ili na post-kvalifikacijski edukacijski

program. Taj pojam ne odnosi se na osobu koja je u etapi koja slijedi

nakon dovršavanja programa edukacije (tj. on isključuje one koji su

ispunili uvjete za članstvo u profesionalnom tijelu i u procesu su

prijavljivanja za članstvo).

20

Kompetentnost

(Competence)

mogućnost da se obavi radna uloga prema utvrđenom standardu s

vođenjem računa o radnim okruženjima.

Objašnjenje:

Kompetentnost ističe mogućnosti osoba da rade prema standardima koji

se očekuju od profesionalnih računovođa i zahtijeva odgovarajuću

razinu znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike

i stavova da bi se postigla ta kompetentnost. Odgovarajuća razina

kompetencije će se razlikovati, ovisno o čimbenicima kao što su

složenost okruženja, složenost zadataka, raznolikost zadataka, potrebna

specijalistička znanja, utjecaj rada drugih, relevantnost za rad drugih,

razina autonomnosti i zahtijevana razina prosudbe. Kompetentnost se

može procijeniti na različite načine, uključujući i kroz obavljanje posla

na radnom mjestu, simulacije uvjeta radnog mjesta, pisane ili usmene

testove različitih vrsta i samo-procjenom.

Kvalifikacija (Qualification)

Kvalifikacija za status profesionalnog računovođe* znači da se, u

određenoj vremenskoj točki, smatra kako je osoba ispunila i nastavlja s

ispunjavanjem zahtjeva za priznavanje kao profesionalnog računovođe.*

Objašnjenje

Kvalifikacija je formalno priznavanje nekoj osobi da je dosegla

profesionalni status ili pristupila vrsti profesionalnog članstva, koje

označava da je ona profesionalni računovođa. Kvalifikacija

podrazumijeva da je osoba bila procijenjena kao kompetentna u odnosu

na ispunjavanje uvjeta za dobivanje profesionalnog računovodstvenog

statusa. Iako se pojam "kvalifikacija" može koristiti u raznim etapama

profesionalnog razvoja i vrstama članstva,njegovo korištenje u IAESB-

im dokumentima (osima ako nije drugačije navedeno) odnosi se na

mjerilo za priznavanje statusa profesionalnog računovođe.

Mentor

(Mentor)

Profesionalnih računovođa* koji je odgovoran za upućivanje i

savjetovanje vježbenika i za pomaganje u usavršavanju vježbenikove

kompetencije.*

Mjerenje inputa

(Input measure)

Mjerenje temeljeno na inputu usmjereno je na nastojanja uložena u

učenje i usavršavanje, na primjer, na broj sati koji se očekuje od osobe

koja polazi neki tečaj ili obuhvaćena predmetna područja.

Objašnjenje:

Mjerenja temeljena na inputu tradicionalno služe kao zamjena za

mjerenje usavršavanja kompetencije, prvenstveno zbog toga što su

lagana za mjerenje i verificiranje. Ona, međutim, ne mjere usavršenu

kompetenciju.

Mjerenje outputa Pristup temeljen na outputu je usmjeren na to je li profesionalni

21

(Output measure) računovođa* usavršio određenu kompetenciju*.

Objašnjenje:

Kompetencija se može procijeniti na različite načine, uključujući i kroz

obavljanje na radnom mjestu, simulacije radnog mjesta, pisane ispite i

samo-procjenjivanje. Procjena temeljena na kompetenciji započinje s

kreiranjem kompetencijskih iskaza7 kao mjerilima.

Mjerenje procesa

(Process measure)

Pristup temeljen na procesu je usmjeren na oblikovanost i izvođenje

učenja i usavršavanja*, na primjer, program tečaja koji se redovito

pregledava i ažurira.

Objašnjenje:

Mjerenje procesa je zamjena za mjerenje usavršenih kompetencija.

Najbolja praksa (Best practice)

Praksa za koju se smatra da može biti za primjer kao najuređenija,

najnaprednija ili vodeća u određenom području edukacije

profesionalnih računovođa.*

Objašnjenje:

"Najbolja praksa" odnosi se na najbolje primjere uspostavljene prakse u

pripremanju profesionalnih računovođa. "Najbolja praksa" će često biti

iznad "dobre prakse" i kao takva je na višoj razini nego što

podrazumijevaju minimalni zahtjevi. Navodi i primjeri "najbolje prakse"

su ključni za unaprjeđivanje računovodstvene edukacije i pružaju

korisne upute članicama za trajno unaprjeđivanje njihovih edukacijskih

programa.

Opća edukacija

(General education)

Edukacija širokog spektra kako bi se razvile vještine nužne kao osnova

za suočavanje sa zahtjevima profesionalne računovodstvene edukacije i

praktičnog iskustva.

Početno profesionalno

usavršavanje Initial professional development (IPD)

Učenje i usavršavanje* kroz koje osobe prvo razvijaju kompetencije*

koje vode k obavljanju uloge* u računovodstvenoj profesiji.

Objašnjenje:

Početno profesionalno usavršavanje je prva etapa u kontinuitetu učenja

koje se nastavlja tijekom karijere profesionalnog računovođe. Početno

profesionalno usavršavanje uključuje opću edukaciju, profesionalnu

računovodstvenu edukaciju, praktično iskustvo i procjenjivanje. Ono

7 Također poznatim i kao kompetencijski okviri, kompetencijski profili, kompetencijski modeli, kompetencijske

mape ili funkcionalne mape.

22

traje sve dok osobe ne mogu pokazati kompetencije koje se zahtijevaju

za njihove odabrane uloge u računovodstvenoj profesiji. Početno

profesionalno usavršavanje premašuje poznavanje načela, standarda,

koncepata, činjenica i postupaka u danoj vremenskoj točki. Ono

uključuje mogućnost integriranja (a) profesionalnog znanja (b)

profesionalnih vještina i (c) profesionalnih vrijednosti, etike i stavova. U

međunarodnim razmjerima postoje značajne zakonske i regulatorne

razlike u točki stjecanja kvalifikacije (ili licenciranju); kvalifikacija se

može steći vrlo rano ili vrlo kasno u karijeri. Svaka članica IFAC-a

može odrediti odgovarajuću vezu između kraja početnog profesionalnog

usavršavanja i točke kvalificiranja (ili licenciranja) za svoje članove.

Post-kvalifikacija (Post-qualification)

Razdoblje nakon kvalifikacije* kao pojedinačni član IFAC-ove članice.

Objašnjenje:

Pojam "post-kvalifikacija" je obično povezan s aktivnostima i

zahtjevima u vezi s profesionalnim razvojem onih koji su već stekli

profesionalnu kvalifikaciju. On je često povezan s aktivnostima u vezi s

održavanjem ili daljnjim razvijanjem profesionalnih kompetencija. Iako

se "post-kvalifikacija"odnosi na razdoblje nakon kvalificiranja za

profesionalnog računovođu, pojam nije zabranjen za kvalifikacije

dobivene nakon kvalificiranja za profesionalnog računovođu.

Pouzdanost

(Reliability)

Kvaliteta ili stanje koje opisuje stvara li pristup mjerenja trajno iste

rezultate, pod uvjetom da su ostale okolnosti iste.

Praktično iskustvo

(Practical experience)

Aktivnosti na radnom mjestu koje su relevantne za usavršavanje

kompetencija.*

Objašnjenje:

Praktično iskustvo kao dio procesa učenja i usavršavana ima za cilj

olakšati razvoj i izravnu primjenu profesionalnih znanja; profesionalnih

vještina; i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.

Pred-kvalifikacija (Pre-qualification)

Razdoblje prije kvalifikacije* kao pojedinačni član IFAC-ove članice.

Objašnjenje:

Pojam "pred-kvalifikacija" je obično povezan s aktivnostima i

zahtjevima u vezi s razvojem onih koji još nisu stekli profesionalnu

kvalifikaciju.

Procjena (Assessment)

Mjerenje profesionalne kompetencije* razvijene kroz učenje i

usavršavanje*.

Objašnjenje:

Sljedeći pristupi mjerenja mogu se koristiti da bi se procijenila

23

učinkovitost procesa učenja i usavršavanja: mjerenja inputa, mjerenja

procesa i mjerenja outputa. Pri izboru pristupa mjerenja, sljedeće

karakteristike trebaju se sagledati: valjanost, pouzdanost i troškovna

učinkovitost.

Profesionalna

računovodstvena

edukacija

(Professional Accounting

Education)

Edukacija i uvježbavanje koja se nadograđuje na opću edukaciju i daje

(a) profesionalna znanja*, (b) profesionalne vještine* i (c) profesionalne

vrijednosti, etiku i stavove.*

Profesionalna znanja

(Professional Knowledge)

One teme koje čine predmet računovodstva kao i druge poslovne

discipline koje zajedno tvore ključni skup znanja za profesionalne

računovođe.*

Profesionalne vještine

(Professional skills)

Različite vrste mogućnosti potrebnih za primjerenu i učinkovitu

primjenu profesionalnih znanja i profesionalnih vrijednosti, etike i

stavova* u profesionalnom kontekstu.

Objašnjenje:

Od profesionalnih računovođa se zahtijeva da imaju raspon vještina,

uključujući tehničke i funkcionalne vještine, organizacijske vještine i

vještine poslovnog menadžmenta, osobne vještine, međuljudske i

komunikacijske vještine, raznolike intelektualne vještine i vještine u

stvaranju profesionalnih prosudbi.

Profesionalne vrijednosti,

etika i stavovi (Professional values, ethics

and attitudes)

Profesionalno ponašanje i karakteristike po kojima se profesionalne

računovođe* prepoznaje kao članove profesije. One uključuju načela

djelovanja (tj. etička načela) općenito povezana s profesionalnim

ponašanjem i smatraju se ključnim za definiranje razlikovnih

karakteristika profesionalnog ponašanja. Objašnjenje: Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi uključuju privrženost tehničkim

kompetencijama, etičkom ponašanju (na primjer, neovisnosti,

objektivnosti, povjerljivosti i poštenju) profesionalnim manirama (na

primjer, dužnoj pažnji, pravodobnosti, pristojnosti, poštivanju,

odgovornosti i pouzdanosti), ostvarivanju izvrsnosti (na primjer,

prihvaćanjem obveze trajnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja) i

društvenoj odgovornosti (na primjer, vođenjem računa o, i

sagledavanjem, javnog interesa).

Profesionalni računovođa (Professional Accountant)

Osoba koja je član IFAC-ove članice.

Razvoj (usavršavanje)

(Development)

1. stjecanje sposobnosti,* koje doprinosi kompetentnosti.*

2. stanje u kojem su stečene sposobnosti.

Objašnjenje:

24

Razvoj, kao proces, odnosi se na poboljšavanje sposobnosti,koje

pridonosi kompetentnosti, stečeno na bilo koji način. Osoba može razviti

svoje sposobnosti kroz široki raspon procesa kao što su učenje,

uključujući i edukaciju i uvježbavanje, iskustvo, oponašanje,

promatranje ili primanje informacija ili kroz prirodno sazrijevanje

tijekom vremena.

Razvoj se također može odnositi na konačnu etapu razvitka u kojoj se

smatra da je osoba postala potpuno usavršena kao posljedica procesa

razvoja. Međutim, uočeno je da s potrebom trajnog učenja, proces

razvijanja nečijih sposobnosti i naknadno postizanje ciljane etape

razvoja nema fiksno ili trajno stanje.

Relevantno iskustvo

(Relevant experience)

Sudjelovanje u radnim aktivnostima u nekom okruženju primjerenom za

primjenu profesionalnih znanja;* profesionalnih vještina;* i

profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.*

Revizijski profesionalac

(Audit professional)

Profesionalni računovođa koji ima odgovornost, ili je ona na njega

delegirana, za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih

informacija.

Objašnjenje:

Angažirani partner snosi sveukupnu odgovornost za reviziju. Definicija

revizijskog profesionalca ne odnosi se na eksperta koji preuzima

određene zadatke u reviziji (primjerice, eksperti za poreze,

informacijske tehnologije ili procjene vrijednosti).

Sposobnosti

(Capabilities)

Profesionalna znanja;* profesionalne vještine;* i profesionalne

vrijednosti, etika i stavovi * potrebni da bi se pokazala kompetentnost.*

Objašnjenje:

Sposobnosti su atributi koje imaju osobe i koje im omogućuju da

obavljaju svoje uloge, dok se kompetentnost odnosi na stvarno

pokazivanje učinkovitosti. Posjedovanje sposobnosti nagovještava da

osoba ima mogućnost kompetentno djelovati na radnom mjestu.

Sposobnosti uključuju znanje povezano s problematikom; tehničke i

funkcionalne vještine; vještine ponašanja; intelektualne mogućnosti

(uključujući i profesionalnu prosudbu); i profesionalne vrijednosti, etiku

i stavove. One se ponekad nazivaju u drugoj literaturi kao

kompetencije, sposobnosti, mogućnosti, ključne vještine, temeljne

vještine, fundamentalne vještine i vrijednosti, stavovi, razlikovne

karakteristike, prožimajuće kvalitete i individualni atributi.

Specijalizacija

(Specialization)

Formalno priznavanje članice grupi svojih članova koji posjeduju

razlikovne kompetencije* u nekom području ili područjima aktivnosti

povezanih s radom profesionalnog računovođe.*

25

Student (Student)

Pojedinac koji pohađa kolegij na studiju, uključujući i vježbenika.*

Objašnjenje:

U kontekstu profesionalne edukacije, student je pojedinac koji pohađa

tečaj ili program studija koji se smatra nužnim za edukaciju

profesionalnih računovođa, bilo opće ili stručne prirode.

Tehničko

računovodstveno osoblje (Technical accounting staff)

Osoblje angažirano u tehničkom računovodstvenom poslu kojeg

usmjeravaju ili podržavaju profesionalni računovođe.*

Objašnjenje:

"Tehničko računovodstveno osoblje" uključuje osoblje koje se

uobičajeno poznato kao "računovodstveni tehničari" i obuhvaća osoblje

angažirano u ulogama tehničke pomoći kroz sva područja

računovodstva. Ovaj pojam ne odnosi se na vježbenike koji su u

postupku stjecanja kvalifikacije za profesionalne računovođe.

Trajno profesionalno

usavršavanje Continuing professional development (CPD)

Učenje i usavršavanje* koje održava i razvija sposobnosti* kako bi

omogućilo profesionalnim računovođama* da obavljaju kompetentno

svoje uloge.*

Objašnjenje:

Trajno profesionalno usavršavanje ima za cilj razvoj i održavanja

profesionalne kompetentnosti. Ono osigurava trajno usavršavanje

profesionalnih znanja, profesionalnih vještina, profesionalnih

vrijednosti, etike i stavova te kompetencija postignutih tijekom početnog

profesionalnog usavršavanja (Initial Professional Development).

Troškovna učinkovitost

(Cost effectiveness)

Kvaliteta ili stanje koje opisuje da li koristi nadmašuju troškove

mjerenja.

Učenje (Learning)

Široki raspon procesa kojima osoba stječe sposobnosti.*

Objašnjenje:

Učenje se može ostvariti sustavnim i relativno formaliziranim procesima

kao što je edukacija (uključujući i uvježbavanje) ili procesima kao što je

stjecanje svakodnevnog radnog iskustva, čitanjem objavljenih

materijala, promatranjem i oponašanjem kod kojih je proces stjecanja

sposobnosti manje sustavan i relativno neformalan.

Učenje i usavršavanje (Learning and

Development)

Neprestani proces stjecanja, održavanja i obnavljanja kompetencija na

odgovarajućoj razini kroz karijeru profesionalnog računovođe.

Objašnjenje:

Osim edukacije, praktičnog iskustva i uvježbavanja, pojam učenja i

26

usavršavanja uključuje aktivnosti kao što su (a) treniranje, (b)

umrežavanje (c) promatranje (d) oponašanje i (e) samo-usmjeravanje i

nestrukturirano stjecanje znanja. Razmjer u kojem se koristi svaki od

različitih oblika učenja i usavršavanja može biti različit. Učenje i

usavršavanje uključuju različite procese, aktivnosti i ishode koji

doprinose postizanju kompetencija. IAESB koristi pojam "edukacija" u

svom vlastitom nazivu i u publikacijama. Međutim, njegov smisao

uključuje cjelokupni proces učenja i usavršavanja.

Uloga (Role)

Funkcija kojoj je pridodan određeni skup očekivanja.

Objašnjenje

Uloge,kao što su revizijski profesionalci, su rasprostranjeno

prakticirana područja od međunarodnog javnog interesa i odvijaju se u

mnogim različitim područjima računovodstva, uključujući i u

revidiranju, financijskom računovodstvu, menadžerskom računovodstvu

i poreznom računovodstvu.

Uvježbavanje (Training)

Aktivnosti učenja i usavršavanja* koje su dopuna edukaciji i praktičnom

iskustvu. Imaju usmjerenost na praksu i obično se izvode na radnom

mjestu ili u simuliranim uvjetima radnog okruženja.

Objašnjenje

Uvježbavanje uključuje edukaciju u okviru radnog mjesta i aktivnosti

stjecanja iskustva radi razvijanja kompetencije osobe za obavljanje

zadataka relevantnih za ulogu profesionalnog računovođe.

Uvježbavanje se može ostvariti dok se obavljaju stvarni zadaci

(uvježbavanje uz rad) ili neizravno kroz instrukcije ili simulaciju radnih

uvjeta (uvježbavanje izvan rada). Uvježbavanje se provodi u kontekstu

radnom mjesta, s vođenjem računa o specifičnim ulogama ili zadacima

koje obavljaju profesionalni računovođe. Ono može uključiti svaku

aktivnost oblikovanu sa svrhom da se unaprijede mogućnosti neke osobe

da ispuni zahtjeve praktičnog iskustva za kvalificiranje za

profesionalnog računovođu.

Valjanost

(Validity)

Kvaliteta ili stanje koje opisuje mjeri li pristup mjerenja ono što se treba

mjeriti.

Vježbenik (Trainee)

Osoba koja stječe pred-kvalifikacijsko* radno iskustvo i provodi

uvježbavanje* u okviru radnog mjesta.

Objašnjenje:

Vježbenik je osoba stječe praktično iskustvo ili učestvuje u programu

uvježbavanja na radnom mjestu da bi se kvalificirala kao profesionalni

računovođa.

27

ARIAESB-ovi MEĐUNARODNI STANDARDI EDUKACIJE

SADRŽAJ

Stranice

Međunarodni standard edukacije 1: Pristupni zahtjevi programa za edukaciju iz

profesionalnog računovodstva ………………………………………………………......... 28

Međunarodni standard edukacije 2: Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog

računovodstva …………………………………………………………………………..... 31

Međunarodni standard edukacije 3: Profesionalne vještine i opće obrazovanje…………….... 37

Međunarodni standard edukacije 4: Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi……………...... 41

Međunarodni standard edukacije 5: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom…………………. 45

Međunarodni standard edukacije 6: Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti… 49

Međunarodni standard edukacije 7: Trajno profesionalno usavršavanje: program

cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti ……….......... 52

Međunarodni standard edukacije 8: Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce….... 63

28

MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 1 PRISTUPNI ZAHTJEVI PROGRAMA ZA EDUKACIJU IZ PROFESIONALNOG

RAČUNOVODSTVA

SADRŽAJ

Točka

Svrha i djelokrug ovog standarda .................................................................................... 1-2

Uvod ……………………………………………………………………………………. 3-4

Datum stupanja na snagu ..................................................................................................... 5

Pristupni zahtjevi programa edukacije iz profesionalnog računovodstva ........................... 6-12

Svrha i djelokrug ovog standarda

1. U ovom Međunarodnom standardu edukacije (MSE-u) navode se pristupni zahtjevi programa

edukacije iz profesionalnog računovodstva IFAC-ove članice i u vezi s praktičnim iskustvom.

On također sadrži neke napomene o tome kako procijeniti kvalifikacije u etapi pristupanja.

2. Cilj ovog MSE-a je osigurati da studenti koji priželjkuju postati profesionalni računovođe imaju

edukacijsko predznanje koje im pruža razumnu mogućnost postizanja uspjeha u njihovom

studiranju, kvalifikacijskim ispitima i razdoblju stjecanja praktičnog iskustva.

Uvod

3. Kvaliteta profesije se, u osnovi, ne može održati i unaprijediti ako osobe koje ulaze u profesiju

nisu pripremljene za ispunjavanje nužnih standarda. Sve članice IFAC-a trebaju pokušati privući

najkvalitetnije osobe da studiraju računovodstvo. U konačnici, kvaliteta profesije ovisi o

kvaliteti kandidata koje može privući. Pristupni zahtjevi su prvi korak u tom procesu. Stroži

pristupni zahtjevi mogu omogućiti brže ispunjavanje zahtjeva profesionalne edukacije i


4. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedeni u Okviru za

objave međunarodne edukacije.

Datum stupanja na snagu

5. Ovaj MSE je na snazi od 1. siječnja 2005.

Pristupni zahtjevi programa edukacije iz profesionalnog računovodstva

6. Za osobu koja pokušava pristupiti programu edukacije iz profesionalnog računovodstva,

koji vodi k članstvu u članici IFAC-a, pristupni zahtjevi trebaju biti barem ekvivalentni

onima za upis u priznati sveučilišni program ili njegovom ekvivalentu.

7. Osoba koja ulazi u program edukacije iz profesionalnog računovodstva treba imati odgovarajuću

razinu prethodnog obrazovanja i znanja kako bi stvorila osnovu nužnu za stjecanje

profesionalnog znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova

potrebnih da bi postala profesionalni računovođa.

8. Kandidati koji su uključeni u program edukacije iz profesionalnog računovodstva imat će

određenu kombinaciju znanja, vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova. Razmjer tih

29

sposobnosti odredit će ulaznu točku kandidatima u profesionalne programe. Što su manji

zahtjevi na ulaznoj točki, to se više mora obuhvatiti programom edukacije iz profesionalnog

računovodstva.

9. Ulazna točka programa edukacije iz profesionalnog računovodstva može biti različita. Mnogi

programi edukacije iz profesionalnog računovodstva započinju na poslijediplomskoj razini.

Ostali programi započinju neposredno nakon završavanja razine srednjoškolskog obrazovanja ili

u nekoj točki višeg obrazovanja koje je ispod prijediplomske razine. Mnoge od tih programa

organiziraju sama profesionalna tijela, a ne sveučilišta ili veleučilišta. Neki programi priznaju

radno iskustvo, prihvaćaju studente zrelije dobi, kandidate koji pristupaju programu uz

zadržavanje postojećeg radnog odnosa i druge oblike učenja.

10. Koji god pristup je odabran, usvojeni pristupni zahtjevi trebaju zajedno biti u skladu s općim

programom edukacije iz profesionalnog računovodstva koji je usvojilo profesionalno tijelo.

Važno je da kandidati iz svih mogućih ruta obrazovanja, neovisno o tome počinju li od

srednjoškolskog, daljnjeg ili visokoškolskog obrazovanja, postignu usporedivu razinu

kompetentnosti u točki kada steknu kvalifikaciju. Pristupni zahtjevi trebaju biti postavljeni

dovoljno visoko da osiguraju jamstvo za vjerojatni uspjeh osobe u programu edukacije iz

profesionalnog računovodstva.

11. Procjena jednakovrijednosti kvalifikacija iz standarda za pristup na sveučilišnu razinu treba biti

provedena provjerom pomoću izvora referentnih standarda, zajedno s informacijama, i pomoću

njih, dostupnim članicama IFAC-a (vidjeti napomenu niže u tekstu). Čak i s tim pomagalima,

ocjenjivanje jednakovrijednosti kvalifikacija može biti komplicirano i teško, i točna je ocjena

moguća samo nakon pregledavanja detaljnih informacija o kolegijima i nastavnom planu i

programu.

12. Programi sveučilišnog stupnja mogu biti priznati zakonom, odobrenjem nekog nezakonodavnog

tijela ili tržištem. Priznavanje i ocjenjivanje diplomskih programa može se usmjeriti na sadržaj,

trajanje i druge kvalitativne aspekte.

Napomena:

Trajanje diplomskih programa može se razlikovati. U pokušaju da se standardizira praksa, Bolonjska

deklaracija, koju je 1999. godine prihvatilo 29 država članica EU, podržava usvajanje dvije glavne

vrste stupnjeva obrazovanja – preddiplomsko i diplomsko. Za preddiplomsko obrazovanje se očekuje

da traje najmanje tri godine do dovršenja. Baza podataka NARIC-a uspoređuje standarde kvalifikacije

sa standardima ulaznih stupnjeva, preddiplomskih stupnjeva i poslijediplomskih studija (vidjeti niže).

Izvori referentnih standarda koje koriste članice uključuju sljedeće:

International Comparisons, publikaciju koju objavljuje National Academic Recognition Information

Centre u Ujedinjenom Kraljevstvu (NARIC), prema ugovoru s vladom Ujedinjenog Kraljevstva. Ona

uključuje kvalifikacije za razinu srednjoškolskog obrazovanja i višeg obrazovanja i obuhvaća nekih

180 država. NARIC pomaže prepoznati kvalifikacije koje su jednakovrijedne sveučilišnom stupnju i

one koje su ekvivalentne standardima za ulazak u sveučilišni stupanj. NARIC iz Ujedinjenog

Kraljevstva je dio mreže NARIC-a koja se proteže Europskom unijom.

The World of Learning, publikaciju koju objavljuje Europa Publications, sadrži popis institucija širom

svijeta za koje se smatra da su institucije višeg obrazovanja, uključujući i popis sveučilišta i

veleučilišta.

30

U mnogim državama, profile edukacije u državi, koje zajedno s oznakom standarda stupnjeva

objavljuje National Office of Overseas Skills Recognition (NOOSR), koji je ogranak Australian

Commonwealth Department of Education, Science and Training.

31

MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 2 SADRŽAJ PROGRAMA ZA EDUKACIJU IZ PROFESIONALNOG RAČUNOVODSTVA

SADRŽAJ

Točka


Uvod ……………………………………………………………………………………. 4-9


Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva ........................................ 11-32


1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje sadržaj znanja iz programa edukacije iz

profesionalnog računovodstva koja kandidati moraju steći kako bi se kvalificirali za

profesionalne računovođe.

2. Cilj ovog MSE-a je osigurati da kandidati za članstvo u IFAC-ovoj članici imaju dovoljno

napredna znanja iz profesionalnog računovodstva kako bi im ona omogućila da djeluju kao

kompetentni profesionalni računovođe u rastuće kompleksnom i brzo mijenjajućem okruženju.

Problemom održavanja te kompetentnosti bavi se MSE 7 Trajno profesionalno usavršavanje:

program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti.

3. Osnovni dio znanja iz programa edukacije iz profesionalnog računovodstva prikazan je pod tri

glavna podnaslova:

(a) računovodstvo, financije i povezana znanja;

(b) znanje o organizaciji i poslovanju; i

(c) znanje i kompetencije iz područja informacijskih tehnologija.

Potrebne profesionalne vještine i sadržaj općeg obrazovanja, profesionalne vrijednosti, etika i

stavovi te zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom su navedeni u MSE-u 3 Profesionalne vještine

i opće obrazovanje, MSE-u 4 Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi i MSE-u 5 Zahtjevi u

vezi s praktičnim iskustvom.

Uvod

4. Edukacija iz profesionalnog računovodstva može se održavati u akademskom okruženju ili kroz

studij za stjecanje profesionalne kvalifikacije, ali treba biti jednakovrijedna studiju za diplomski

stupanj. Kandidati trebaju steći profesionalna znanja, profesionalne vještine i profesionalne

vrijednosti, etiku i stavovi te trebaju biti u stanju integrirati te elemente.

5. Komponenta znanja iz programa edukacije iz profesionalnog računovodstva također se može

koristiti za razvijanje profesionalnih vještina. Trenutno znanje može postati zastarjelo tijekom

karijere. Stoga, površinski pristup učenju znanja kroz vrlo brojne premete nije u dugoročnom

interesu budućih profesionalnih računovođa i profesije. Zahtijevane intelektualne vještine

uključuju razumijevanje, primjenu, analizu i ocjenjivanje. Tijekom cjeloživotne karijere,

32

profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etika i stavovi mnogo su važniji od skupa

profesionalnih znanja stečenih u točki stjecanja kvalifikacije.

6. Isto tako je važno razviti vještine da bi se prepoznali problemi te kako bi se znalo koja su znanja

potrebna da bi se problemi otkrili i riješili. Usađivanje privrženosti cjeloživotnom učenju je

dugoročno važnije od bilo kojeg segmenta znanja. Cjeloživotno učenje je vještina koju treba

steći i stanje svijesti koje treba razvijati te vrijednost koju društvo podržava.

7. Cjelina znanja koju profesionalni računovođa treba steći da bi djelovao kompetentno stalno se

mijenja i širi. Lokalni uvjeti također uzrokuju izmjene potrebnih znanja. Osim toga,

profesionalni računovođa će se specijalizirati tijekom svoje karijere. Iz tih razloga ovaj MSE

navodi samo šire nazive kolegija, uz pretpostavku da će profesionalni računovođa trebati trajno

ažurirati svoja znanja.

8. U isto vrijeme dok je ovaj MSE usmjeren uglavnom na profesionalna znanja potrebna da bi se

djelovalo kao profesionalni računovođa, on također uključuje i kompetencije za segment

programa povezan s informacijskim tehnologijama.





Sadržaj programa edukacije za profesionalne računovođe

11. Studij profesionalnog računovodstva treba biti dio programa prije stjecanja kvalifikacije.

Taj studij treba biti dovoljno dug i dovoljno intenzivan kako bi omogućio kandidatima

stjecanje profesionalnih znanja potrebnih za profesionalnu kompetentnost.

12. Komponenta znanja iz profesionalnog računovodstva, u edukaciji prije stjecanja

kvalifikacije treba se sastojati od najmanje dvogodišnjeg studija u punom vremenu (ili

ekvivalentnog studija uz rad).

13. Studenti trebaju steći diplomu iz računovodstva ili profesionalnu kvalifikaciju kako bi

stekli to znanje.

14. Sadržaj edukacije iz profesionalnog računovodstva treba se sastojati od:

računovodstva, financija i povezanih znanja;

znanja o organizaciji i poslovanju; i

znanja i kompetencija iz područja informacijskih tehnologija.

15. Komponenta profesionalnih znanja se nadopunjuje neprofesionalnim znanjima i intelektualnim,

osobnim, međuljudskim, komunikacijskim, organizacijskim i menadžerskim vještinama

razvijenim tijekom općeg obrazovanja.

16. Predmeti navedeni u ovom MSE-u ne moraju se nužno dovršiti prema redoslijedu po kojem su

prikazani. Na primjer, edukacija iz profesionalnog računovodstva može se odvijati istodobno s

općim obrazovanjem, uz stjecanje sveučilišne diplome ili se znanje iz tog područja može steći u

naprednom studiju nakon dovršetka nekog programa na razini sveučilišne razine. Studenti mogu

imati diplome iz neračunovodstvenih područja, ili uopće ne moraju imati diplomu i tada stječu

potrebna znanja iz kolegija profesionalnog računovodstva kroz pripremanje za ispite koje

provodi profesionalno tijelo. U tom slučaju, nastavni plan i program profesionalnog tijela treba

obuhvatiti sve sadržaje područja navedenih u ovom MSE-u. Osim toga, kolegiji i elementi

33

programa mogu se integrirati, primjerice, uključivanjem aspekata znanja iz područja

informacijskih tehnologija u određene kolegije iz računovodstva. To može doprinijeti procesu

učenja i pomoći kandidatima da razumiju kako su pojedinačne komponente međusobno

povezane.

17. Komponenta znanja iz profesionalnog računovodstva samo je dio programa edukacije prije

stjecanja kvalifikacije. Ona može, ali i ne mora, biti stečena u akademskom okruženju. Neki

programi studiranja mogu, osim što zahtijevaju opći studij u trajanju do dvije godine, posvetiti

najmanje dvije dodatne godine za studij iz područja računovodstva. Studiji koji su više

specijalizirani iz računovodstvenih područja mogu uključivati jednogodišnji opći studij unutar

trogodišnjeg programa. Kombinacije općih studija, računovodstvenih studija i praktičnog

iskustva mogu se razlikovati od programa do programa sve dok se postiže ekvivalentna

profesionalna kompetentnost.

18. Računovodstvo, financije i povezana znanja osiguravaju ključnu stručnu osnovu nužnu za

uspješnu karijeru profesionalnog računovođe. Mješavina područja može se razlikovati prema

sektorima ili lokacijama u kojima osoba radi. Nastavni plan i program računovodstva je

promjenjiv i nastavit će se mijenjati kao reakcija na rapidno promjenjive potražnje tržišta. Novi

kolegiji se uvode u nastavni plan i program te se mijenjaju međusobni odnosi relativnih značaja

kolegija. Članice mogu dodavati problematiku za studiranje ili mijenjati odnos u svojim

programima kako bi ispunile potrebe svojih konkretnih okruženja.

19. Znanja o organizaciji i poslovanju osiguravaju informacije o kontekstu u kojem rade

profesionalni računovođe. Široko znanje o poslovnim, neprofitnim i državnim organizacijama

bitno je za profesionalnog računovođu. Znanja o organizaciji i poslovanju uključuju: kako je

organizirano i financirano poslovanje i kako se njime rukovodi te globalno okruženje u kojem se

poslovanje odvija.

20. Informacijske tehnologije su izmijenile ulogu profesionalnih računovođa. Profesionalni

računovođe ne samo što koriste informacijske sustave i primjenjuju vještine temeljene na

kontrolama informacijskih tehnologija, nego imaju i važnu ulogu u ocjenjivanju, oblikovanju i

rukovođenju takvim sustavima.

21. Važnost predmeta može se razlikovati od programa do programa. Tri područja znanja nisu

navedena da bi se označila njihova važnost ili redoslijed. Proučavanje kompetentnosti je

koristan pristup u odlučivanju o relativnoj važnosti predmeta.

22. Niže navedeni predmeti predstavljaju minimum područja u programima edukacije iz

profesionalnog računovodstva. Međutim, relativna dubina i odnos pokrivenosti ovisit će o

potrebama pojedine članice IFAC-a i svakom ograničenju koje su postavile zakonodavne vlasti.

23. Komponenta znanja iz računovodstva, financija i povezanih znanja treba uključiti sljedeća

područja:

financijsko računovodstvo i izvještavanje;

menadžersko računovodstvo i kontrole;

poreze;

trgovačko i komercijalno pravo;

reviziju i angažmane s izražavanjem uvjerenja;

financije i financijski menadžment; i

profesionalne vrijednosti i etiku.

34

24. Dio koji obuhvaća znanja iz računovodstva, financija i povezanih područja dalje razvija i

integrira drugdje stečena znanja, vještine i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove u

područjima koja svi profesionalni računovođe trebaju proučavati. Ona daju studentima nužna

teoretska i stručna računovodstvena znanja i intelektualne vještine, uključujući i stjecanje

razumijevanja profesionalnih vrijednosti i etike. Ovaj dio treba biti ostvaren najmanje na razini

stjecanja računovodstvene diplome. Ovaj dio uključuje:

(a) povijest računovodstvene profesije i osmišljavanja računovodstva;

(b) sadržaj, koncepte, strukturu i značenje izvještavanja za organizacijsko djelovanje, za

interno i eksterno korištenje, uključujući informacijske potrebe donositelja financijskih

odluka i kritičko procjenjivanje uloge računovodstvenih informacija u ispunjavanju tih

potreba;

(c) nacionalne i međunarodne računovodstvene i revizijske standarde;

(d) regulativu računovodstva;

(e) menadžersko računovodstvo, uključujući planiranje i budžetiranje, upravljanje troškovima,

kontrolu kvalitete, mjerenje uspješnosti i uspoređivanje s referentnim vrijednostima;

(f) koncepte, metode i postupke kontrola koje osiguravaju točnost i nepovredivost financijskih

podataka i štite poslovnu imovinu;

(g) oporezivanje i njegov učinak na financijske i menadžerske odluke;

(h) znanje o pravnom okruženju poslovanja, uključujući o trgovačkom pravu i pravu

povezanom s vrijednosnim papirima, primjereno za ulogu profesije u određenoj državi;

(i) vrste revizijskih usluga i drugih usluga s izražavanjem uvjerenja, uključujući procjenu

rizika i otkrivanje prijevare i intelektualne i proceduralne osnove za njihovo izvođenje;

(j) znanje o financijama i financijskom menadžmentu, uključujući analize financijskih

izvještaja, financijske instrumente i tržišta kapitala, domaća i međunarodna, i upravljanje

resursima;

(k) etičke i profesionalne odgovornosti profesionalnog računovođe u odnosu na profesionalno

okruženje i okruženje koje uključuje širu javnost (vidjeti MSE 4 Profesionalne vrijednosti,

etika i stavovi);

(l) problematiku budžetskog računovodstva i računovodstva neprofitnih organizacija; i

(m) korištenje mjerenja nefinancijske uspješnosti u poslovanju.

25. Komponenta znanja o organizaciji i poslovanju treba uključiti sljedeća područja:

ekonomiju;

poslovno okruženje;

korporativno upravljanje;

financijska tržišta;

kvantitativne metode;

organizacijsko ponašanje;

donošenje menadžerskih i strateških odluka;

marketing; i

međunarodno poslovanje i globalizacija.

35

26. Edukacija o organizaciji i poslovanju daje budućim profesionalnim računovođama znanja o

okruženju u kojem posluju zaposlenici i klijenti. On također osigurava kontekst za primjenu svih

profesionalnih vještina stečenih u postupku stjecanja kvalifikacije. Biti u stanju razumjeti

različito je od imanja mogućnosti i iskustva da se poduzme, sudjeluje i doprinese

organizacijskom i poslovnom menadžmentu.

27. Edukacija o organizaciji i poslovanju osigurava:

(a) znanje o makro i mikro ekonomiji;

(b) znanje o poslovnim i financijskim tržištima i kako ona djeluju;

(c) primjenu kvantitativnih metoda i statistike u poslovnim problemima;

(d) razumijevanje uloge profesionalnog računovođe u korporativnom upravljanju i poslovne

etike;

(e) razumijevanje organizacija i okruženja u kojima one posluju, uključujući glavnih

ekonomskih, pravnih, društvenih, stručnih, međunarodnih i kulturoloških pokretača i

njihovih utjecaja i vrijednosti za koje se zalažu;

(f) razumijevanje problematike okruženja i održivog razvoja;

(g) razumijevanje međuljudskih odnosa i odnosa između grupa u organizaciji, uključujući

metode za stvaranje promjena u organizaciji i za upravljanje njima:

(h) razumijevanje problematike osoblja i ljudskih resursa, rukovođenje ljudima, upravljanje

projektima i marketing;

(i) razumijevanje podrške za odlučivanje i strategije, uključujući poslovno savjetovanje,

strateški menadžment i opći menadžment;

(j) razumijevanje organizacijskih i poslovnih rizika;

(k) osnovno znanje o međunarodnoj trgovini i financijama te načinu na koji se vodi

međunarodno poslovanje, kao i o procesima globalizacije; i

(l) mogućnost integriranja prethodno navedenih komponenti u ispunjavanju strateških ciljeva.

28. Komponenta informacijskih tehnologija treba uključiti sljedeća područja i kompetencije:

opće znanje o informacijskim tehnologijama;

znanje o kontrolama informacijskih tehnologija;

kompetencije kontrola informacijskih tehnologija;

kompetencije korisnika informacijskih tehnologija; i

jednu od, ili kombinaciju, kompetencija uloga menadžera, ocjenitelja ili dizajnera

informacijskih sustava.

29. Kao dio edukacije prije stjecanja kvalifikacije, od svih profesionalnih računovođa se očekuje da

sudjeluju najmanje u jednoj od uloga menadžera, dizajnera ili ocjenitelja informacijskih sustava

ili skupu tih uloga.

30. U točki stjecanja kvalifikacije od kandidata se očekuje da imaju znanje i razumijevanje

elemenata kompetencija za najmanje jednu od tih uloga. To se može dokazati sposobnošću da se

opiše ili objasni važnost problema povezanog s navedenim kompetencijama u relevantnom

poslovnom ustroju. Kandidat treba moći djelotvorno sudjelovati u aktivnostima navedenim u

ovom dijelu kao dio tima ili pod nadzorom, ali se od njega ne očekuje da pokaže vještine u svim

kompetencijama.

36

31. Korisnici raznih informacijskih tehnologija koriste alate i tehnike informacijskih sustava kako bi

im pomogli u postizanju njihovih ciljeva i pomogli drugima u ostvarivanju njihovih ciljeva.

Sljedeća šira područja kompetencija odnose se na ulogu korisnika:

(a) primjenjivanje sustava i alata informacijskih tehnologija u poslovnoj i računovodstvenoj

problematici;

(b) pokazivanje razumijevanja poslovnih i računovodstvenih sustava; i

(c) primjenjivanje kontrola u vlastitim sustavima.

32. Komponenta znanja o informacijskim tehnologijama može se ostvariti na različite načine,

možda kroz odvojene tečajeve ili integriranjem sadržaja u komponentu znanja o organizaciji i

poslovanju ili u komponentu računovodstvenog znanja i s računovodstvom povezanih znanja.

Kompetencije se mogu također steći radnim iskustvom kao nadopunom komponenti znanja o

informacijskim tehnologijama. U formalnoj edukaciji za komponentu znanja o informacijskim

tehnologijama trebaju se koristiti proučavanja slučajeva, interakcije s iskusnim profesionalcima i

slične tehnike kako bi se unaprijedilo prezentiranje problematike i pomoglo studentima u

razvijanju praktičnih vještina u kombinaciji s relevantnim radnim iskustvom s informacijskim

tehnologijama. Y

37

MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 3 PROFESIONALNE VJEŠTINE I OPĆE OBRAZOVANJE

SADRŽAJ

Točka


Uvod ……………………………………………………………………………………. 5-11


Profesionalne vještine ........................................................................................................... 13-18

Opće obrazovanje ................................................................................................................. 19-24


1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje mješavinu vještina koje kandidati

trebaju imati da bi se kvalificirali za profesionalne računovođe. Dio svrhe ovog MSE-a je

pokazati kako opće obrazovanje, koje se može ostvariti na različite načine i u različitim

kontekstima, može doprinijeti razvoju tih vještina.

2. Cilj ovog MSE-a je osigurati da kandidati za članstvo u IFAC-ovoj članici imaju primjerenu

mješavinu vještina (intelektualnih, tehničkih, osobnih, međuljudskih i organizacijskih) kako bi

djelovali kao profesionalni računovođe. To im omogućuje da tijekom svojih karijera djeluju kao

kompetentne profesionalne osobe u rastuće kompleksnom i zahtjevnom okruženju.

3. Vještine koje su potrebne profesionalnim računovođama grupirane su pod pet glavnih

podnaslova:

(a) intelektualne vještine;

(b) tehničke i funkcionalne vještine;

(c) osobne vještine;

(d) međuljudske i komunikacijske vještine; i

(e) organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta.

4. Ovaj MSE se također bavi studijima koji nisu povezani s problematikom biznisa, a koji

doprinose razvoju tih vještina i mogu tvoriti dio općeg obrazovanja. On ne obuhvaća edukaciju

iz profesionalnog računovodstva, profesionalne vrijednosti, etiku i stavove, zahtjeve u vezi s

praktičnim iskustvom i procjenu profesionalne kompetentnosti (vidjeti MSE 2 Sadržaj

programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva, MSE 4 Profesionalne vrijednosti,

etika i stavovi, MSE 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom i MSE 6 Procjena profesionalnih

sposobnosti i kompetentnosti.

Uvod

5. Vještine su dio sposobnosti potrebnih profesionalnim računovođama da pokažu kompetentnost.

Te sposobnosti uključuju znanja, vještine, profesionalne vrijednosti, etiku i stavove. Sposobnosti

su pokazatelj potencijalne kompetentnosti koja se može primjenjivati u različitim okolnostima.

38

Važno je osigurati da programi edukacije iz profesionalnog računovodstva integriraju

dostignuća na području znanja, vještina, profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.

6. Rastuća očekivanja zaposlenika, klijenata i javnosti o tome kako profesionalni računovođe

doprinose u radu i općenito društvu, potaknula su stavljanje naglaska na profesionalne vještine.

7. Različiti opisi vještina su klasificirani i opisani na više načina. Popis naveden u točkama od 13

do 18 nije isključiv.

8. Primjerene vještine omogućavaju profesionalnom računovođi uspješno korištenje znanja

stečenog općim obrazovanjem. Te vještine ne stječu se uvijek kroz posebne, njima posvećene

tečajeve, nego radije kroz ukupan učinak programa edukacije iz profesionalnog računovodstva,

kao i praktičnog iskustva i daljnjeg usavršavanja kroz cjeloživotno učenje. Profesionalne

vještine će se uvijek najučinkovitije primjenjivati ako se koriste na etičan način. (Vidjeti MSE 4

Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi.) Neke vještine su implicitno sadržane u programima

edukacije. Može biti potrebno istaknuti kako te vještine razvijaju različite aktivnosti učenja.

9. Relevantne vještine mogu profesionalnim računovođama dati prevagu u konkurentskoj borbi na

tržištu i korisne su tijekom karijere pojedinaca. Međutim, neće se sve te vještine u cijelosti

razviti u točki stjecanja kvalifikacije. Neke mogu biti u fokusu trajnog profesionalnog

usavršavanja.

10. Dobra osnova iz općeg obrazovanja, iako nije jedina, jedan je od načina koji pomaže

kandidatima da budu osobe sa širim pogledima koje djelotvorno razmišljaju i komuniciraju i

koje imaju osnovu za provođenje propitkivanja, logičkog razmišljanja i kritičkog analiziranja.

Ta osnova će omogućiti kandidatima donošenje odluka u širem kontekstu društva, stvaranje

dobrih prosudbi i profesionalnu kompetentnost, da rade s različitim grupama ljudi, razmišljaju

globalno i da započnu s procesom profesionalnog napredovanja. Stjecanje tih vještina je važnije

od načina na koji su stečene.






13. Osobe koje žele postati profesionalne računovođe trebaju steći sljedeće vještine:

(a) intelektualne vještine;

(b) tehničke i funkcionalne vještine;

(c) osobne vještine;

(d) međuljudske i komunikacijske vještine; i

(e) organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta.

14. Intelektualne vještine se uobičajeno razvrstavaju u šest razina. Prema rastućem redoslijedu one

su: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza (za objedinjavanje znanja iz različitih

područja, predviđanje i stvaranje zaključaka) i ocjenjivanje. Važno je da kandidati postignu

najviše razine u točki stjecanja kvalifikacije.

Intelektualne vještine omogućavaju profesionalnom računovođi rješavanje problema, donošenje

odluka i provođenje dobrog prosuđivanja u kompleksnim organizacijskim situacijama. Te

39

vještine su često produkt širokog općeg obrazovanja. Potrebne intelektualne vještine uključuju

sljedeće:

(a) mogućnost pronalaženja, dobivanja, organiziranja i razumijevanja informacija iz ljudskih,

pisanih i elektroničkih izvora;

(b) sposobnost postavljanja upita, istraživanja, logičkog i kritičkog razmišljanja, moć

rezoniranja i kritičkog analiziranja; i

(c) mogućnost prepoznavanja i rješavanja nestrukturiranog problema u nepoznatom okruženju.

15. Tehničke i funkcionalne vještine sastoje se od općih vještina, kao i vještina specifičnih za

računovodstvo. One uključuju:

(a) vještine s brojevima (matematičke i statističke aplikacije) i vještine iz područja

informacijskih tehnologija;

(b) korištenje modela za donošenje odluka i analize rizika;

(c) mjerenje;

(d) izvješćivanje; i

(e) postupanje u skladu sa zakonodavnim i regulativnim zahtjevima.

16. Osobne vještine se odnose na stavove i ponašanje profesionalnih računovođa. Razvijanje tih

vještina pomaže u individualnom učenju i osobnom napretku. One uključuju:

(a) upravljanje samim sobom;

(b) inicijativu, utjecaj i samoučenje;

(c) sposobnost odabiranja i dodjeljivanja prioriteta u okviru ograničenih resursa i organiziranje

posla da se dovrši u kratko zadanim rokovima;

(d) sposobnost anticipiranja i prilagođavanja promjenama;

(e) uzimanje u obzir profesionalnih vrijednosti, etike i stavova pri donošenju odluka; i

(f) profesionalni skepticizam.

17. Međuljudske i komunikacijske vještine omogućavaju profesionalnom računovođi surađivanje s

drugima u općem dobru organizacije, primanje i odašiljanje informacija, stvaranje razboritih

prosudbi i djelotvorno donošenje odluka. Komponente međuljudskih i komunikacijskih vještina

uključuju mogućnost:

(a) rada s dugima u konzultativnom procesu, odolijevanja sukobima i njihova rješavanja;

(b) rada u timovima;

(c) interakcije s kulturološki i intelektualno različitim ljudima;

(d) postizanja prihvatljivih rješenja u pregovorima i dogovora u profesionalnim situacijama;

(e) učinkovitog rada u višekulturalnom okruženju;

(f) učinkovitog prezentiranja, raspravljanja, izvještavanja i branjenja stavova kroz formalno,

neformalno, pisano ili usmeno komuniciranje; i

(g) učinkovitog slušanja i čitanja, uključujući obzirnost spram kulturoloških i jezičnih razlika.

18. Organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta postale su od iznimne važnosti

profesionalnim računovođama. Od profesionalnih računovođa se zahtijeva da imaju aktivniju

ulogu u svakodnevnom rukovođenju organizacijama. Dok je prije njihova uloga mogla biti

ograničena na osiguravanje podataka koje bi koristili drugi, danas su profesionalni računovođe

često dio tima za donošenje odluka. Kao posljedica toga, važno je da oni razumiju sve aspekte

načina na koji djeluje organizacija. Stoga, profesionalni računovođe moraju razvijati široko

poslovno gledište, kao i političku svjesnost i globalno gledište.

Organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta uključuju:

40

(a) strateško planiranje, projektni menadžment, rukovođenje ljudima i resursima te donošenje

odluka;

(b) mogućnost organiziranja i delegiranja zadataka, motiviranja i usavršavanja ljudi;

(c) vodstvo; i

(d) profesionalnu prosudbu i moć rasuđivanja.

Opća edukacija

19. Svi programi profesionalne edukacije trebaju uključiti neki dio opće izobrazbe.

20. Široko opće obrazovanje može značajno doprinijeti stjecanju profesionalnih vještina (vidjeti

također MSE 1 Pristupni zahtjevi programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva).

Zahtjevi općeg obrazovanja se razlikuju od programa do programa i od države do države. Opće

obrazovanje se fokusira na razvoj neprofesionalnog znanja, intelektualnih vještina, osobnih

vještina, međuljudskih i komunikacijskih vještina i organizacijskih vještina te vještina

poslovnog menadžmenta.

21. Široko opće obrazovanje može potaknuti cjeloživotno učenje i osigurati temelj na kojem se

grade profesionalni i računovodstveni studiji. Ono se može sastojati od:

(a) razumijevanja tijeka ideja i događaja u povijesti, različitih kultura u današnjem svijetu i

međunarodnog gledišta;

(b) osnovnog znanja o ljudskom ponašanju;

(c) smisla za širinu ideja, problema i suprotstavljenih ekonomskih, političkih i društvenih sila u

svijetu;

(d) iskustva u području upita i ocjenjivanja kvantitativnih podataka;

(e) sposobnosti postavljanja upita, logičkog razmišljanja i razumijevanja kritičkih razmišljanja;

(f) cijenjenje umjetnosti, književnosti i znanosti;

(g) svjesnosti osobnih i društvenih vrijednosti te u vezi s postavljenjem upita i prosuđivanjem;

i

(h) iskustva u stvaranju prosudbi o vrijednosti.

22. Opće obrazovanje može se steći na brojne različite načine i u različitim okolnostima. Opće

obrazovanje može se odvijati u bilo kojoj etapi programa diplomiranja s uravnoteženim

programom posvećenom temama profesionalnog računovodstva, uključujući računovodstva,

financija i povezanih znanja, organizacijskih i poslovnih znanja i znanja o informacijskim

tehnologijama (vidjeti MSE 2 Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog

računovodstva). Opće obrazovanje također može biti u potpunosti integrirano u programe

stjecanja računovodstvene diplome, s mogućnošću stjecanja ključnih vještina kroz program.

23. Kandidati također mogu imati neračunovodstvene diplome i tada steći potrebna znanja o

predmetima profesionalnog računovodstva kroz studiranje za ispite koje održava profesionalna

organizacija. Kandidati također mogu steći ključne vještine kroz radno iskustvo, kombinirano sa

studiranjem za ispite. Ta bi kombinacija uključila elemente općeg obrazovanja i vještine te na

taj način razvija kompetencije i sposobnosti, uključujući temeljna tehnička znanja, potrebnih da

bi se kvalificiralo za profesionalnog računovođu.

24. Stoga, način na koji se te vještine mogu steći razlikuje se od članice do članice IFAC-a.

Implementacija ovog MSE-a ovisi o kulturološkom okruženju i prevladavajućoj edukacijskoj

strukturi. Kao posljedica toga, dio opće edukacije može se steći tijekom širokog i možda dužeg

razdoblja srednjoškolskog obrazovanja prije višeg obrazovanja.

41

MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 4 PROFESIONALNE VRIJEDNOSTI, ETIKA I STAVOVI

SADRŽAJ

Točka

Svrha i djelokrug ovog Standarda ................................................................................... 1-3

Uvod ……………………………………………………………………………………. 4-11


Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi ….. ........................................................................ 13-16

Učenje profesionalnih vrijednosti, etike i stavova …............................................................ 17-22

Učenje na radnom mjestu profesionalnih vrijednosti, etike i stavova ….. ............................ 23-27


1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje profesionalne vrijednosti, etiku i

stavove koje profesionalni računovođe trebaju steći tijekom programa edukacije koji vodi ka

kvalifikaciji.

2. Cilj ovog MSE-a je osigurati da kandidati za članstvo u IFAC-ovoj članici usvoje primjerene

profesionalne vrijednosti, etiku i stavove kako bi djelovali kao profesionalni računovođe.

3. IFAC uzima u obzir da računovodstvena profesija diljem svijeta djeluju u okruženjima s

različitim kulturama i regulatornim zahtjevima. Unatoč tom, IFAC je usvojio Kodeks etike za

profesionalne računovođe. Profesionalne vrijednosti i etika su izravno u vezi s IFAC-om

misijom razvijanja i unapređivanja profesije kako bi u javnom interesu pružala usluge

konzistentno visoke kvalitete.

Uvod

4. Društvo ima velika očekivanja od računovodstvene profesije. Od ključne je važnosti za

profesionalne računovođe da usvoje i vode računa o etičkim principima koji reguliraju sve

njihove odnose. Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi omogućavaju da se profesionalni

računovođe prepoznaju kao pripadnici profesije i trebaju usmjeravati sve što oni rade kao

profesionalne osobe. Odgovornost je članice osigurati da njezini članovi imaju odgovarajuće

shvaćanje načela profesionalne etike i logičke podloge prisile koju profesionalna etika nameće

profesionalnim računovođama.

5. Pošto profesionalni računovođe imaju ulogu u donošenju odluka oni moraju potpuno uvažavati

potencijalne etičke implikacije profesionalnih i menadžerskih odluka. Oni također trebaju biti

svjesni pritisaka u vezi s etičkim načelima kojima su izloženi oni koji su uključeni u postupak

donošenja odluka. To je tako neovisno rade li u javnoj praksi, industriji ili trgovini. javnom

sektoru ili obrazovanju.

6. Profesionalni računovođe djeluju u svijetu promjena. Dobro upravljanje, korporativno ili u

javnom sektoru, ovisi u velikoj mjeri o privrženosti profesionalnim vrijednostima, etici i

stavovima. U takvim okolnostima, ključno je potpuno razumijevanje etičkih načela i edukacija u

vezi s etičkim načelima.

42

7. IFAC smatra da članice imaju obvezu prema svojim sadašnjim i budućim članovima kao i prema

društvu u cjelini osigurati da njihovi članovi trajno razumijevanje profesionalnih vrijednosti,

etike i stavova. To razumijevanje treba biti dostatno da im omogući učinkovito djelovanje, na

pošten način i uz moć rasuđivanja u okruženju promjena. Svrha je ovog MSE-a je pomoći

članicama u izvršavanju tog zadatka.

8. Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi trebaju same po sebi biti tretirane unutar okvira

edukacije. Ako budući profesionalni računovođe trebaju uvidjeti da su profesionalne vrijednosti,

etika i stavovi važni za njihov rad tada je ključno da oni ne doživljavaju tretman profesionalnih

vrijednosti, etike i stavova kao periferni u njihovim glavnim edukacijskim programima.

9. Edukatori i profesionalna tijela trebaju razlikovati podučavanje studenata o profesionalnim

vrijednostima, etici i stavovima od razvijanja i ugrađivanja etičkog ponašanja. Razvijanje

profesionalnih vrijednosti, etike i stavova treba započeti rano u edukaciji profesionalnih

računovođa i ponovno se naglašavati tijekom karijere. Profesionalni računovođe trebaju to

shvaćati kao dio cjeloživotnog učenja.

10. Edukacijski programi trebaju obrađivati etička pravila na pozitivan i participativni način,

primjerice, istraživanjem veza između etičkog ponašanja i sloma korporacija i prijevara. Važno

je profesionalnim računovođama da uče iz svojih iskustava. S tim na umu, edukacijski programi

trebaju sadržati razmatranja kada se od studenata zahtijeva sagledavanje iskustva, što se radilo

dobro, što nije bilo napravljeno dobro i koji bi pristup trebao biti korišten u budućnosti u sličnim

situacijama.

11. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedena u Okviru za



12. Ovaj MSE je na snazi od 1.siječnja 2005.

Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi

13. Program profesionalne računovodstvene edukacije treba osigurati potencijalnim

profesionalnim računovođama okvir profesionalnih vrijednosti, etike i stavova za

stvaranje profesionalnih prosudbi i djelovanje na etičan način u najboljem interesu

društva i profesije.

14. Zahtijevane profesionalne vrijednosti, etika i stavovi profesionalnih računovođa uključuju

preuzimanje obveze da se postupa u skladu s relevantnim lokalnim kodeksima etike koji

trebaju biti sukladni IFAC-ovom Kodeksu etike za profesionalne računovođe.

15. Uključenost vrijednosti i etike u programe edukacije za profesionalne računovođe treba

voditi k predanosti:

javnom interesu i osjetljivosti spram društvenih odgovornosti;

kontinuiranom napretku i cjeloživotnom učenju;

pouzdanosti, odgovornosti, pravodobnosti, uslužnosti i poštivanju; i

zakonima i regulativi.

16. Iako će pristup svakog programa učenja profesionalnih vrijednosti, etike i stavova

odražavati vlastito nacionalno i kulturološko okruženje i ciljeve, kao minimum svi

programi trebaju uključiti:

43

(b) prirodu etike;

(c) razlike pristupa etici temeljenog na detaljnim pravilima odnosno okviru, njihove

prednosti i nedostaci;

(d) usklađenost s temeljnim etičkim načelima poštenja, objektivnosti, privrženosti

profesionalnoj kompetentnosti, dužnoj pažnji i povjerljivosti;

(e) profesionalno ponašanje i usklađenost s tehničkim standardima;

(f) koncepti neovisnosti, skepticizma, odgovornosti i očekivanja javnosti;

(g) etika i profesija: odgovornost spram društva;

(h) etika i zakon, uključivanje odnosa između zakona, regulativa i javnog interesa;

(i) posljedice neetičkog ponašanja za osobu, profesiju i društvo u cjelini;

(j) etika u odnosu na poslovanje i dobro upravljanje; i

(k) etika i pojedinačni profesionalni računovođa: skretanje pozornosti na problem (tzv.

zviždanje), sukob interesa, etičke dileme i njihovo rješavanje.

Učenje profesionalnih vrijednosti, etike i stavova

17. Zbog važnosti profesionalnih vrijednosti, etike i stavova za buduće profesionalne računovođe,

prezentacija tema može se u početku odvijati kao zasebni predmet. Kako studenti napreduju i

stječu šira znanja iz drugih predmeta, bit će primjereno integrirati gradivo. To će potaknuti

studente da pronalaze i sagledavaju moguće etičke posljedice problema koji se raspravljaju pri

njihovom studiranju drugih premeta.

18. Studenti trebaju razumjeti da se vrijednosti, etika i stavovi protežu kroz sve što radi

profesionalni računovođa i kako vrijednosti, etika i stavovi doprinose stvaranju povjerenja i

pouzdavanja u tržištu. U kasnijem izučavanju mogu se obraditi određena etička pitanja za koje

je vjerojatno da će se s njima suočiti svi profesionalni računovođe i one za koje je vjerojatnije da

će se s njima suočiti profesionalni računovođe u javnoj praksi u nekom određenom

kulturološkom okruženju.

19. Studente treba poticati da proučavaju uloge relevantnih kodeksa etike i kritički ih ocjenjuju.

Može ih se uputiti da pregledavaju profesionalne objave iz tog područja u stvarnom nastojanju

da se stvori okvir povjerenja i poštenja unutar kojeg profesija može djelovati. Studente treba

ohrabrivati da ispituju etičke objave drugih profesija i ocjenjuju i raspravljaju o drugim

mogućim pristupima u računovodstvenoj profesiji. Učenje kodeksa napamet i kasnije testiranje

zapamćenog neće stvoriti željeni učinak.

20. Prezentacija profesionalnih vrijednosti, etike i stavova studentima računovodstva može se u

velikoj mjeri unaprijediti korištenjem participativnog pristupa. To može uključiti:

(a) korištenje nastavnih materijala kao što su višedimenzionalna izučavanja slučajeva;

(b) glumljenje uloga;

(c) rasprave u vezi s odabranim člancima i videima;

(d) analize poslovnih situacija iz stvarnog života koje sadrže etičke dileme;

(e) raspravljanje objava o disciplinskim mjerama i nalazima u disciplinskim postupcima; i

(f) seminare koje vode osobe s iskustvom korporativnog ili profesionalnog odlučivanja.

44

21. Rad po takvom participativnom pristupu omogućit će onima koji su u to uključeni stvaranje veće

svjesnosti etičkih implikacija i potencijalnih konflikata za osobe i poslovanje koje mogu nastati

iz stanja u kojem se trebaju donijeti složene menadžerske odluke. Programi učenja na daljinu

mogu biti ograničeni u pružanju svih tih participativnih iskustava, međutim, kao i mnogi drugi

mogući pristupi mogu se koristiti za obogaćivanje iskustva učenja.

22. Važno je za profesionalne računovođe da uče iz svojih iskustava s etikom. je samo dio

programa edukacije prije stjecanja kvalifikacije. S tim na umu, edukacijski programi trebaju

sadržati razmatranja kada se od studenata zahtijeva sagledavanje iskustva, što se radilo dobro,

što nije bilo napravljeno dobro i koji bi pristup trebao biti korišten u budućnosti u sličnim

situacijama.

Učenje na radnom mjestu profesionalnih vrijednosti, etike i stavova

23. Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi utječu na rad svih profesionalnih računovođa. Ispravno

etičko ponašanje je važno kao i stručna kompetentnost. Članice će zahtijevati da vježbenici

prođu odgovarajuće uvježbavanje i steknu praktično iskustvo prije pristupanja u članstvo. U

skladu s tim, razdoblje uvježbavanja i stjecanja praktičnog iskustva treba biti strukturirano tako

da omogući vježbenicima praćenje primjene profesionalnih vrijednosti, etike i stavova u radnim

uvjetima.

24. Oni koji su odgovorni za praćenje stjecanja praktičnog iskustva trebaju naglasiti svojim

vježbenicima etičku dimenziju uloge koju profesionalne računovođe imaju na radnom mjestu.

To se može učiniti tako da ih se potiče na uočavanje neke očigledne etičke implikacije i sukobe

u njihovom radu, formiranje stavove o takvim događajima i raspravljanje o njima s

nadređenima.

25. Osim raspravljanja s nadzornicima ili mentorima, postoje i drugi načini da vježbenici rasprave

etička pitanja, na primjer, raspravom ili razgovorom s drugim osobljem unutar tvrtke.

26. Vježbenici, kao i oni koji su se nedavno kvalificirali za ovlaštene računovođe, mogu također

imati koristi od izloženosti ili uključenosti u rasprave o relevantnim pitanjima u vezi s radom

njihovih poslodavaca za koji je primijećeno da ima potencijalne etičke implikacije, primjerice

sukob interesa u vezi s:

(a) odgovornostima povezanim s poslom profesionalnih računovođa (uključujući s

odgovornostima definiranim politikama organizacije i instrukcijama nadzornika) i njihovim

profesionalnim odgovornostima (definiranih, između ostalog, i s njihovim profesionalnim

kodeksom obavljanja posla);

(b) povjerljivošću informacija, uključujući i ograničenjima povjerljivosti;

(c) strukturom i svrhom profesionalnih asocijacija (uključujući aktivnostima lobiranja u ime

članica); i

(d) različitim načinima na koje se profesionalni računovođe mogu naći u sukobu interesa,

primjerice, neprimjerenim zagovaranjem ili upravljanjem zaradama.

27. Etički problemi i potencijalne dileme mogu nastati. Gdje se pojavi dvojba u vezi s etičkim

aspektom pravca djelovanja ili situacijom, vježbenici se trebaju konzultirati s nekim tko je

unutar organizacije određen kao mjerodavna osoba za etička pitanja ili s članicom, već prema

tome što može biti primjereni način postupanja.

28.

45

MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 5 ZAHTJEVI U VEZI S PRAKTIČNIM ISKUSTVOM

SADRŽAJ

Točka


Uvod ……………………………………………………………………………………. 4-8


Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom …………………………………………………….. 10-17

Monitoring i kontrola ….. ..................................................................................................... 18-26


1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje praktično koje članice IFAC-a trebaju

tražiti od svojih članova da steknu prije kvalificiranja za profesionalne računovođe.

2. Cilj ovog MSE-a je osigurati da su kandidati, koji žele postati profesionalni računovođe, stekli

praktično iskustvo koje se smatra primjerenim u vrijeme kvalificiranja da bi djelovali kao

kompetentni profesionalni računovođe.

3. Nakon kvalifikacije može se zahtijevati daljnje usavršavanje kako bi kandidati uznapredovali do

razine revizora za obavljanje zakonskih revizija ili nekog drugog oblika specijalizacije. U

svakom slučaju, cjeloživotno učenje bit će potrebno kako bi se razvije i održale profesionalne

kompetencije ( vidjeti također MSE 7 Trajno profesionalno usavršavanje: program

cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti).

Uvod

4. Praktično iskustvo, stečeno obavljanjem posla profesionalnih računovođa, zajedno sa stjecanjem

znanja kroz programe edukacije iz profesionalnog računovodstva, smatraju se nužnim prije nego

što kandidati mogu predstaviti sebe javnosti kao profesionalne računovođe. (vidjeti također

MSE 3 Profesionalne vještine i opće obrazovanje). S obzirom na različite okolnosti koje

okružuju profesionalna računovodstvena tijela diljem svijeta, zahtjevi u vezi s praktičnim

iskustvom mogu se razlikovati od tijela do tijela.

5. Odnos između praktičnog iskustva i akademskog studija ili učenja za profesionalne kvalifikacije

može se razlikovati od tijela do tijela koje daje kvalifikacije. Članice IFAC-a trebaju uspostaviti

svoje zahtjeve u vezi s praktičnim iskustvom kako bi ispunile svoje potrebe i zahtjeve, zahtjeve

relevantnih regulativnih tijela, kao i očekivanja javnosti da su profesionalni računovođe

kompetentni.

6. Ne postoji jedna jedina kombinacija edukacije i iskustva potrebnog za pripremanje za

kvalifikaciju za profesionalne računovođe koja bi se koristila diljem svijeta. Kada su zahtjevi u

vezi obrazovanjem prošireni tako da uključuju praktičnu primjenu poslovanja i računovodstva,

tada dio te edukacije može doprinositi ostvarivanju nekih zahtjeva u vezi s praktičnim

iskustvom.

7. Poslodavci, kolege na poslu i mentori imaju važnu ulogu u planiranju i monitoringu praktičnog

iskustva kojeg stječu vježbenici.

46





Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom

10. Razdoblje praktičnog iskustva u obavljanju posla profesionalnih računovođa treba biti dio

pred-kvalifikacijskog programa. To razdoblje treba biti dovoljno dugo i dovoljno

intenzivno kako bi omogućilo kandidati da pokažu kako su stekli profesionalno znanje,

profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove potrebne za obavljanje

njihovih poslova s profesionalnom kompetentnošću i za nastavljanje usavršavanja tijekom

njihovih karijera.

11. Razdoblje stjecanja praktičnog iskustva treba biti najmanje trogodišnje. Razdoblje

profesionalne edukacije kroz relevantno studiranje (poslije dodiplomskog studija,

primjerice, magisterij) sa jako zastupljenim elementom primjene praktičnog

računovodstva može doprinijeti skraćivanju razdoblja stjecanja praktičnog iskustva do

najviše dvanaest mjeseci.

12. Opći cilj je stvoriti kompetentne profesionalne računovođe kroz mješavinu općeg obrazovanja,

profesionalnog obrazovanja i praktičnog iskustva. Stvarna kombinacija može se razlikovati, sve

dok su ispunjeni zahtjevi točke 10 i 11. Nije dovoljno puko trošenje vremena da bi se ispunio

zahtjev u vezi s praktičnim iskustvom. Vježbenici moraju pokazati stečene kompetencije.

13. Dovoljno razdoblje stjecanja praktičnog iskustva smatra se nužnim prije nego što kandidati

mogu sebe predstaviti javnosti kao profesionalni računovođe, koje je dopuna akademskom

studiranju ili učenju za profesionalnu kvalifikaciju. Stvarna kombinacija praktičnog iskustva i

edukacije ovisit će o pravilima koje je propisala pojedina članica i prema nacionalnim i lokalnim

zakonima te zahtjevima regulatora i očekivanjima javnosti.

14. Na primjer neki napredniji edukacijski programi koji stavljaju veliki naglasak na praktičnu

primjenu mogu doprinijeti nekom dijelu zahtjeva u vezi s praktičnim iskustvom. Studiranje za

akademske ili profesionalne kvalifikacije je koristan način stjecanja i pokazivanja stečenog

profesionalnog računovodstvenog znanja. Međutim, takva studiranja ne moraju nužno

pokazivati da su stečene profesionalne kompetencije u radnom okruženju. Iskustvo stečeno kroz

rad osposobljuje vježbenike s mnogim praktičnim vještinama potrebnim da bi se postalo

kompetentnim profesionalnim računovođama.

15. Vježbenici trebaju steći praktično iskustvo u ulogama koje profesionalno tijelo smatra

primjerenim onima na koje se odnose.

16. Praktično iskustvo se može steći nakon programa studiranja ili istodobno uz program studiranja.

17. Praktično iskustvo osigurava profesionalno okruženje u kojem vježbenik razvija kompetencije

kroz:

(a) poboljšavanje njihovog razumijevanja organizacije, načina na koji se poslovanje odvija i

poslovnih odnosa;

(b) mogućnost povezivanja računovodstvenog posla s drugim poslovnim funkcijama i

aktivnostima;

(c) stvaranje svjesnosti okruženja u kojem se pružaju usluge;

47

(d) razvijanje odgovarajućih profesionalnih vrijednosti, etike i stavova u stvarnim životnim

situacijama (vidjeti također MSE 4 Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi); i

(e) pružanje prilike za rad na području s višim razinama odgovornosti.

Monitoring i kontrola

18. Tijelo članice i/ili regulatorno tijelo trebaju osigurati da je primjereno praktično iskustvo

kojeg stječu kandidati. Prema uputama mentora koji je iskusni član IFAC-ove članice

treba se odvijati stjecanje iskustva koje vodi ka kvalifikaciji profesionalnog računovođe.

Da bi program stjecanja praktičnog iskustva bio učinkovit nužno je da profesionalno tijelo

ili regulatorno tijelo, mentor i poslodavac rade zajedno.

19. Program stjecanja praktičnog iskustva treba biti obostrano koristan za vježbenika i

poslodavca i treba se zajednički dograđivati. Mentor treba periodično pregledavati

evidenciju o stečenom praktičnom iskustvu.

20. Prije kvalificiranja za profesionalnog računovođu, tijela IFAC-ove članice trebaju procijeniti

stečeno iskustvo na osnovi pisanih podneska koje su pregledali nadzornici ili mentori i mogućih

usmenih izjava vježbenika.

21. U obavljanju mentorskih funkcija mentoru mogu pomagati druge osobe iz organizacije, od kojih

neki ne moraju biti profesionalne računovođe.

22. Program stjecanja praktičnog iskustva treba biti oblikovan i implementiran tako da ispuni

zahtjeve u vezi s praktičnim iskustvom koje je postavilo profesionalno tijelo. On treba biti

učinkovit i ekonomičan za poslodavca, neovisno je li poslodavac iz područja industrije,

trgovine, državnog sektora ili iz javne prakse.

23. Mentori mogu predstavljati važnu sponu između vježbenika i tijela članice. Oni mogu biti

odgovorni za planiranje razdoblja stjecanja praktičnog iskustva i davati upute vježbenicima.

Tijela članica mogu željeti osigurati uvježbavanje za mentore i uspostaviti aranžmane za

izvještavanje.

24. Tijela članice IFAC-a čiji članovi su prikladni za revizijsku licencu u točki stjecanja

kvalifikacije trebaju osigurati da je primjereno revizijsko iskustvo stečeno tijekom pret-

kvalifikacijskog razdoblja. Ako licencu daje eksterna agencija, ili nakon kvalifikacije, ta

agencija će odrediti nužne zahtjeve za kvalifikaciju. Ti zahtjevi mogu se također ispuniti i nakon

post-kvalifikacijskog razdoblja (vidjeti također MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za profesionalne

revizore).

25. Evidencija o stjecanju iskustva treba se redovito uspoređivati s općim programom utvrđenim za

vježbenika kako bi se osiguralo da se ispunjavaju zahtjevi koje je ustanovilo profesionalno ili

regulatorno tijelo. Ako se odvijanje programa ne slaže s anticipiranim načinom odvijanja,

situaciju treba razmotriti i otkriti razloge za to kao i što se može učiniti da se stanje poboljša. To

redovito uspoređivanje će pružiti mogućnost svim ostalim strankama da komentiraju stjecanje

praktičnog iskustva i doprinesu budućem napredovanju vježbenika.

26. Koraci koje tijela članice mogu poduzeti kako bi osigurale postizanje primjerenog iskustva

uključuju:

(a) ustanovljivanje sustava monitoringa, uobičajeno na osnovi uzorkovanja, koji osiguravaju

monitoring i izvješćivanje o stečenom praktičnom iskustvu;

(b) osiguravanje detaljnih pisanih uputa za poslodavce, mentore i vježbenike u vezi s

programom stjecanja praktičnog iskustva i njihovim ulogama i odgovornostima;

48

(c) ustanovljivanje mehanizama za utvrđivanje podobnosti poslodavaca za ostvarivanje

praktičnog iskustva vježbenika;

(d) procjenjivanje i odobravanje okruženja stjecanja praktičnog iskustva prije preuzimanja

obveze stjecanja praktičnog iskustva (Primjerice, sadržaj i obujam stjecanja praktičnog

iskustva i poslodavčevi aranžmani uvježbavanja trebaju biti pregledani kako bi se osiguralo

da će vježbenici dobivati primjerena usmjeravanja, nadzor, mentorstvo, konzultacije i

evaluacije);

(e) procjenjivanje, prije članstva, stečenog praktičnog iskustva na osnovi pisanih podnesaka

koji mogu biti potkrijepljeni usmenim podnescima vježbenika uz primjerene dokaze

(vidjeti također MSE 6 Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti);

(f) davanje povratnih informacija vježbenicima i certificiranje kada su kompetencije

postignute;

(g) monitoring ranije odobrenih poslodavaca i mentora. Na osnovi pregleda mogu se predlagati

područja u kojima su potrebna poboljšanja ili se može preporučiti povlačenje odobrenja

ako su se uvjeti izmijenili u toj mjeri da se ne mogu ispuniti relevantni kriteriji za stjecanje

iskustva;

(h) ustanovljivanje sustava periodičnog izvješćivanja koje se odnosi na promjene, ako ih ima, u

sadržaju, djelokrugu ili vrsti vježbenikovog praktičnog iskustva, ako nije izvedivo posjetiti

sve odobrene poslodavce; i

(i) poduzimanje periodičnog istraživanja kompetencija potrebnih profesionalnim

računovođama kako bi se pomoglo osigurati da su stečena praktična iskustva relevantna i

odgovarajuća.

49

MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 6 PROCJENA PROFESIONALNIH SPOSOBNOSTI I KOMPETENTNOSTI

SADRŽAJ

Točka


Uvod ……………………………………………………………………………………. 5-9


Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnost .…………………………………….. 11-23


1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje zahtjeve konačne procjene kandidatovih

profesionalnih sposobnosti i kompetencija prije kvalificiranja.

2. Ovaj MSE-a se bavi procjenom profesionalnih sposobnosti (tj. profesionalnog znanja,

profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova) stečenih kroz programe

profesionalne edukacije (vidjeti također MSE 2 Sadržaj programa za edukaciju iz

profesionalnog računovodstva, MSE 3 Profesionalne vještine i opće obrazovanje i MSE 4

Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi).

3. U Okviru za objave međunarodne edukacije, sposobnostima se smatraju profesionalna znanja,

profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etika i stavovi. Sposobnosti su atributi koje

posjeduju pojedinci i koje im omogućavaju da kompetentno obavljaju svoje uloge. Posjedovanje

sposobnosti je dobar pokazatelj da pojedinac ima potencijal da kompetentno obavlja uloge na

radnom mjestu.

4. Određene profesionalne vještine i vrijednosti mogu se bolje steći kroz praktično iskustvo i

procijeniti na radnom mjestu ili kroz simulaciju radnog mjesta. MSE 5 Zahtjevi u vezi s

praktičnim iskustvom bavi se monitoringom, kontrolom i pregledom praktičnog iskustva.

Uvod

5. Odgovornost je tijela članice IFAC-a da ima ustanovljene postupke procjenjivanja koji

osiguravaju da kandidati koji pristupaju u članstvo su odgovarajuće kvalificirani. Niz uzastopnih

procjena može se obaviti koje vode ka konačnoj procjeni sposobnosti i kompetencija.

6. Konačna procjena sposobnosti i kompetencija je uobičajeno nadopuna potpuno akademskih

kvalifikacija i iznad je dodiplomske razine. Ovaj MSE propisuje da značajan dio te procjene

treba biti u evidentiranom obliku. Treba se testirati podupiruće teoretsko znanje kao i praktična

primjena tog znanja.

7. Kandidati trebaju biti u stanju pokazati da:

(a) imaju kvalitetno tehničko znanje iz određenih predmeta kurikuluma;

(b) mogu primijeniti tehnička znanja na analitički i praktičan način;

(c) mogu izdvojiti iz različitih kolegija znanja potrebna za rješavanje višestrukih ili složenih

problema;

50

(d) mogu riješiti određeni problem razlikovanjem relevantnih informacija od nerelevantnih iz

danog skupa podataka;

(e) mogu u situacijama s višestrukim problemima prepoznati probleme i rangirati ih po

redoslijedu po kojem ih treba obrađivati;

(f) shvatiti da mogu postojati alternativna rješenja i razumjeti ulogu prosuđivanja u radu s

njima;

(g) mogu integrirati znanja i vještine iz različitih područja;

(h) mogu učinkovito komunicirati s korisnicima formuliranjem realnih preporuka na koncizan i

logičan način; i

(i) mogu prepoznati etičke nedoumice.

8. Kvalifikacijski postupak u dijelu koji se odnosi na praktično iskustvo je namijenjen da olakša

razvoj i usmjeri primjenu profesionalnih znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih

vrijednosti, etike i stavova. U konačnici to je cjelokupno praktično iskustvo kojim će vježbenici

pokazati kompetentnost da obavljaju uloge profesionalnih računovođa. Podrobnosti u vezi s

procjenjivanjem praktičnog iskustva mogu se pronaći u MSE 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim

iskustvom.





Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti

11. Profesionalne sposobnosti i kompetentnosti kandidata treba procijeniti na propisan način

prije nego što se dodijeli kvalifikacija profesionalnog računovođe. Za tu procjenu

odgovornost snosi tijelo članice IFAC-a i treba ju izvršiti neko tijelo članice IFAC-a ili

relevantno regulativno tijelo sa značajnim udjelom tijela članice IFAC-a.

12. Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetencija treba:

(a) zahtijevati da značajan dio odgovora kandidata bude u pisanom obliku;

(b) bude pouzdana i valjana;

(c) obuhvatiti dovoljan dio cjelokupnih profesionalnih znanja, profesionalnih vještina i

profesionalnih vrijednosti, etike i stavova da bi bila pouzdana i valjana; i

(d) biti obavljena što je bliže izvedivo kraju pretkvalifikacijskog edukacijskog programa.

13. Za procjenu profesionalne sposobnosti i kompetentnosti odgovorno je tijelo članice IFAC-a.

Procjenu treba obaviti IFAC-ova članica ili regulatorno tijelo sa značajnim učešćem nekog tijela

članice IFAC-a. Tijela članice, međutim, mogu željeti surađivati, djelomično ili u potpunosti, s

drugim tijelima članice u stvaranju svojih aranžmana za procjene. U takvim slučajevima,

odgovornost ostaje na profesionalnim tijelima čije se kvalifikacije dodjeljuju.

14. Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetencija ima više svrha. Prvo, profesionalna i

regulatorna tijela imaju odgovornost osigurati da profesionalni računovođe imaju sposobnosti i

kompetencija koje od njih očekuju poslodavci, klijenti i javnost. Drugo, pojedinci koji imaju

dužnosti prema svojim klijentima, poslodavcima i relevantnim dionicima trebaju pokazati

sposobnost ispunjavanja tih odgovornosti na kompetentan način. Treće, javni interes je zaštićen i

51

povjerenje u profesiju se povećava kada se samo onima koji ispunjavaju standarde profesionalne

kompetentnosti dopušta da budu profesionalni računovođe.

15. Kritično pitanje jest jesu li procjene pouzdane, valjane i vjerodostojne. Pouzdane procjene

stvaraju dosljedne i objektivne rezultate tijekom vremena. Valjane metode procjene procjenjuju

željene ishode i mogu koristiti kvantitativna i kvalitativna mjerila. Procjene trebaju biti

prihvatljive dionicima i javnom interesu.

16. Procjene moraju biti primjerene za profesionalna znanja, profesionalne vještine i profesionalne

vrijednosti, etiku i stavove koji se ocjenjuju.

17. Iako nije izvedivo procijeniti cijeli raspon sposobnosti i kompetencija u nekom pojedinačnom

ispitu, cijeli raspon treba se obuhvatiti kroz nekoliko ispita. Neko gradivo može biti ranije

pokriveno i procjenitelji su ovlašteni pretpostaviti da je to gradivo savladano i da ga se razumije.

U drugim slučajevima, procjena nekih kompetencija je mogla biti obavljena tijekom razdoblja

stjecanja praktičnog iskustva.

18. Međunarodna federacija računovođa (IFAC) potvrđuje da su za sadržaj procjene profesionalnih

sposobnosti i kompetencija odgovorne njezine članice i kako ne postoji jedna jedina metoda za

takvu procjenu. Zbog različitosti sposobnosti i kompetencija koje se ocjenjuju, članice IFAC-a

trebaju koristiti različite metode procjenjivanja koje trebaju biti primjerene ocjenjivanim

sposobnostima i kompetencijama.

19. Metode koje će se odabrati ovisit će također o čimbenicima svojstvenim svakom tijelu članice,

uključujući o:

(a) zemljopisnoj lokaciji;

(b) dostupnim edukacijskim i ostalim resursima;

(c) broju kandidata koje se testira i njihovom predznanju; i

(d) mogućnostima uvježbavanja.

20. Kako bi se osiguralo dovoljno dokaza o procjeni kandidatovih profesionalnih sposobnosti i

kompetencija, u procjeni se značajna važnost mora pridati odgovorima koji su u pisanom obliku.

21. Kandidati također trebaju pokazati da mogu integrirati sve raznolike elemente u različitim

situacijama i primijeniti ih u kontekstu profesionalnog računovođe na djelu.

22. Procjena može također uključiti elemente usmenog i grupnog ispitivanja kao i objektivno

testiranje. Pitanja s ugrađenim scenarijem i slučajevi za analiziranje mogu se koristiti za

testiranje viših razina intelektualnih vještina. Razina složenosti procjene treba biti primjerena

profesionalnim računovođama kako bi se očuvalo povjerenje u konačni test sposobnosti i

kompetencija.

23. Profesionalne sposobnosti i kompetencije mogu se procjenjivati kroz niz dijelova raspoređenih

tijekom pred-kvalifikacijskog programa pojedinaca. Međutim, konačni dio procjene za

kvalifikaciju treba se obaviti što je bliže izvedivo kraju pred-kvalifikacijskog programa osobe

koji vodi do kvalifikacije. Ta konačna procjena treba obuhvatiti dovoljno cjeline profesionalnih

znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova da pokaže kako osoba

ima sposobnosti i kompetencije da se kvalificira za profesionalnog računovođu.

52

MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 7 TRAJNO PROFESIONALNO USAVRŠAVANJE: PROGRAM CJELOŽIVOTNOG UČENJA

I TRAJNOG USAVRŠAVANJA PROFESIONALNE KOMPETENTNOSTI

SADRŽAJ

Točka


Uvod ……………………………………………………………………………………. 3-11


Promoviranje cjeloživotnog učenja ............……………………………………................... 13-15

Pristup trajnom profesionalnom usavršavanju .…………………………………….............. 16-17

Obavezno trajno profesionalnom usavršavanju za sve profesionalne računovođe………… . 18-20

Relevantnost ..................................................................…………………………………….. 21-24

Mjerenje .….....................................................................………………………………….. 25-26

Verifikacija .…….................................................................……………………………….. 27-28

Pristupi trajnog profesionalnog usavršavanja .….................……………………………….. 29-32

Pristup temeljen na inputu ..........................................…………………………………….. 33-35

Pristup temeljen na outputu ........................................…………………………………….. 36-39

Kombinirani pristup .………...................................................…………………………….. 40-41

Nadziranje i nametanje ..............................................………………...…………………….. 42-54

Dodatak


1. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje da tijela članice:

(a) potiču kod profesionalnih računovođa privrženost cjeloživotnom učenju;

(b) olakšavaju svojim članovima pristup do izvora i prilika za trajno profesionalno

usavršavanje;

(c) ustanovljuju za članice referentne vrijednosti za usavršavanje i održavanje profesionalne

kompetencije nužne za zaštitu javnog interesa; i

(d) nadziru i nameću trajno usavršavanje i održavanje profesionalne kompetentnosti

profesionalnih računovođa.

2. Ovaj MSE-a se temelji na načelu da je odgovornost pojedinog profesionalnog računovođe

usavršavati i održavati profesionalnu kompetentnost nužnu za pružanje usluga visoke kvalitete

klijentima, poslodavcima i ostalim dionicima.

Uvod

3. Ovaj MSE propisuje da tijela članice IFAC-a koriste zahtjev trajnog profesionalnog

usavršavanja kao sastavni dio nastavljanja članstva profesionalnih računovođa. Takav zahtjev

doprinosi cilju profesije da se pružaju visokokvalitetne usluge kako bi se ispunile potrebe

javnosti (uključujući i klijenata i poslodavaca)

53

4. Ovaj MSE uvodi koncepte trajnog profesionalnog usavršavanja kao relevantne, provjerljive i

mjerljive aktivnosti i ishode učenja.

5. Trajno profesionalno usavršavanje se odnosi na aktivnosti učenja koje razvijaju i održavaju

sposobnosti kako bi omogućile profesionalnim računovođama da kompetentno rade unutar

svojih profesionalnih okruženja (vidjeti Okvir za objave međunarodne edukacije).

6. Misija IFAC-a je služiti javnom interesu, unaprjeđivati u računovodstvenu profesiju diljem

svijeta i doprinijeti razvoju jakih međunarodnih ekonomija ustanovljivanjem i promoviranjem

visokokvalitetnih profesionalnih standarda, potpomaganjem međunarodne konvergencije takvih

standarda i iznošenjem problema iz domene javnog interesa za koje je ekspertiza profesije

najrelevantnija. Temeljno načelo IFAC-ovog Kodeksa etike za profesionalne računovođe

navodi: "Profesionalni računovođa ima trajnu dužnost održavati profesionalna znanja i vještine

na razini potrebnoj za osiguravanje da klijent ili poslodavac dobiva prednosti od kompetentne

profesionalne usluge temeljene na tekućim dostignućima prakse, zakonodavstva i tehnika.

Profesionalni računovođa treba djelovati s dužnom pažnjom i u skladu s tehničkim i

profesionalnim standardima u svim profesionalnim i poslovnim odnosima".

Ovaj MSE uređuje kako profesionalni računovođe ispunjavaju svoje obveze trajne

kompetentnosti.

7. Znanje koje je potrebno da bi se učinkovito djelovalo kao profesionalni računovođa u javnoj

praksi, industriji, trgovini, obrazovanju i javnom sektoru proširuje se i rapidno se mijenja.

Profesionalni računovođe se suočavaju s povećanim očekivanjima u vezi sa znanjima i

vještinama. Oni i njihova profesionalna udruženja su također suočeni s besprimjernim temeljitim

proučavanjem kvalitete internih kontrola, upravljanja, financijskih izvještaja i neovisnih revizija.

Taj pritisak se odnosi na profesionalne računovođe u privatnim i javnim sektorima. Osim toga,

potreba da se bude kompetentan u svjetskoj ekonomiji potiče intenzivniji interes za ulogu i

odgovornosti profesionalnih računovođa u subjektima svih vrsta. Profesionalni računovođe u

svim sektorima trebaju dati važne doprinose. Trajno profesionalno usavršavanje i cjeloživotno

učenje su ključni ako profesionalni računovođe žele ispuniti ta očekivanja.

8. Profesija snosi odgovornost za osiguranje da profesionalni računovođe nastavljaju s

usavršavanjem i održavanjem kompetencija koje zahtijevaju njihove profesionalne uloge i

korisnici njihovih usluga. Članice IFAC-a se potiču da promoviraju kod svojih članova, dionika

i u javnosti koristi od trajnog profesionalnog usavršavanja ističući važnost trajnog unapređivanja

kompetencija i privrženosti cjeloživotnom učenju.

9. Trajno profesionalno usavršavanje, samo po sebi, ne osigurava jamstvo da će svi članovi cijelo

vrijeme pružati profesionalne usluge visoke kvalitete. Postizanje toga uključuje više od

održavanja profesionalne kompetencije; ono uključuje korištenje znanja uz profesionalnu

prosudbu i uz objektivni pristup. Također, nema jamstva da će svaka osoba koja sudjeluje u

programu profesionalnog usavršavanja iskoristiti u potpunosti dobrobiti tog programa, zbog

razlika u osobnoj privrženosti učenju i sposobnosti da se nauči. Unatoč tom, sigurno je da

članovi koji nemaju ažurno opće i stručno znanje relevantno za njih posao neće biti u

mogućnosti pružati profesionalne usluge na kompetentan način. Stoga, usprkos inherentnim

ograničenjima svakog programa trajnog profesionalnog usavršavanja, zahtjev za trajno

profesionalno usavršavanje je važan za održavanje povjerenja javnosti.

10. Računovodstvena profesija djeluje u okruženju promjena koje nalažu članicama da periodično

pregledavaju svoje politike trajnog profesionalnog usavršavanja i primjenu ovog MSE-a.

11. Članice trebaju razmotriti različite metode osiguravanja kvalitete kada sagledavaju svoju

odgovornost da štite javni interes. Trajno profesionalno usavršavanje je samo jedna metoda.

54

Ostale uključuju preglede osiguravanja kvalitete rada profesionalnih računovođa i istraživanje te

disciplinske mjere za pogrešno obavljanje posla, kako je navedeno u IFAC-im Izjavi o članskim

obvezama (Statement of Membership Obligations) 1 odnosno 6.



Promoviranje cjeloživotnog učenja

13. Članice trebaju promovirati važnost trajnog unaprjeđivanja kompetentnosti i privrženosti

cjeloživotnom učenju za sve profesionalnog računovođe.

14. Svi profesionalni računovođe imaju obvezu razvijati i održavati svoje profesionalne

kompetencije, relevantne za sadržaj njihovog posla i profesionalne odgovornosti. Ta se obveza

odnosi na sve profesionalne računovođe, neovisno jesu li uključeni u tradicionalna područja

računovodstva ili u druga područja.

15. Proces cjeloživotnog učenja započinje rano, nastavlja se s obrazovnim programom za stjecanje

statusa profesionalnog računovođe i traje tijekom cijele karijere pojedinca. Trajno profesionalno

usavršavanje je nastavak procesa učenja koji vodi do stjecanja statusa profesionalnog

računovođe. Profesionalna znanja, profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etika i

stavovi stečeni u vrijeme kvalificiranja za profesionalnog računovođu nastavljaju se razvijati i

usavršavati primjereno za profesionalne aktivnosti i odgovornosti pojedinca.

Pristup trajnom profesionalnom usavršavanju

16. Članice trebaju olakšati pristup mogućnostima i resursima za trajno profesionalno

usavršavanje kako bi pomogle profesionalnim računovođama u ispunjavanju njihovih

odgovornosti za cjeloživotno učenje.

17. Članice mogu izravno pružati relevantne programe trajnog profesionalnog usavršavanja za

profesionalne računovođe i omogućiti pristup programima koji nude drugi, obuhvaćajući sve

metode učenja.

Obavezno trajno profesionalno usavršavanje za sve profesionalne računovođe

18. Članice trebaju zahtijevati od svih profesionalnih računovođa da razvijaju i održavaju

kompetencije relevantne i primjerene za njihov posao i profesionalne odgovornosti.

Odgovornost za razvijanje i održavanje kompetencija počiva prvenstveno na svakom

profesionalnom računovođi.

19. Trajno profesionalno usavršavanje je primjenjivo za sve profesionalne računovođe, neovisno od

sektora ili veličine poslovanja u kojem posluju, jer:

(a) svi profesionalni računovođe imaju etičku obvezu da postupaju s dužnom pažnjom prema

svojim klijentima, zaposlenicima i relevantnim dionicima i trebaju pokazati svoju

sposobnost ispunjavanja te odgovornosti na kompetentan način.

(b) profesionalni računovođe u svim sektorima imaju položaj koji je od važnosti i koji

uključuje financijsko izvještavanje, javnu odgovornost i očuvanje povjerenja javnosti.

(c) vjerojatno je da se javnost oslanja na imenovanje i profesionalni položaj profesionalnog

računovođe. Što više, svi profesionalni računovođe imaju imenovanje i svaki manjak

kompetencija ili slučaj neetičkog ponašanja imaju iste posljedice na reputaciju i položaj

profesije, neovisno od sektora u kojima posluju ili uloga koje imaju.

55

(d) svi sektori su suočeni s rapidno mijenjajućim okruženjem i posljedičnom potrebom

prilagođavanja strateških i poslovnih planova onih organizacija koje se oslanjaju na

profesionalnu kompetentnost profesionalnog računovođe.

(e) poslodavci koji zapošljavaju profesionalnog računovođu u bilo kojem sektoru oslanjaju se,

barem u nekoj mjeri, na profesionalno imenovanje kao dokaz za profesionalnu

kompetentnost.

20. U postavljanju zahtjeva za trajno profesionalno usavršavanje, članice će trebati razmotriti što je

relevantno i primjereno za profesionalne računovođe u okolnostima kao što su prekidanje

karijere ili umirovljenje.

Relevantnost

21. Trajno profesionalno usavršavanje doprinosi kompetentnosti profesionalnih računovođa i stoga

se očekuje da prihvatljive aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja razvijaju

profesionalna znanja, profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove

profesionalnog računovođe relevantne za njihov tekući i budući rad i profesionalne

odgovornosti.

22. Neke članice mogu odabrati da ustanovljuju zahtjeve ili druge upute u vezi s pitanjem koje se

aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja smatraju relevantnim za profesiju. Druge članice

mogu odabrati da se oslanjaju na profesionalnu prosudbu pojedinačnih članova pri stvaranju

odluke o relevantnosti aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja. Ostale mogu odabrati da

ustanove zahtjeve u određenim područjima i dopustiti članovima fleksibilnost u izboru

relevantnih aktivnosti učenja u drugim područjima.

23. Članice mogu propisati posebno ili dodatno trajno profesionalno usavršavanje za članove koji

rade u određenim područjima ili u područjima s visokim rizikom za javnost.

24. Potiče se profesionalne računovođe da se savjetuju s poslodavcima, kolegama, članicama i

drugima kako bi im pomogli u prepoznavanju kompetencija ili područja za učenje te tada

odrede mogućnosti učenja radi ostvarivanja tih potreba.

Mjerenje

25. Zahtijeva se od profesionalnih računovođa da mjere aktivnosti učenja ili njihove ishode kako bi

ispunili zahtjeve članice u vezi s trajnim profesionalnim usavršavanjem.

26. Aktivnosti učenja mogu se mjeriti s uloženim naporima ili utrošenim vremenom ili pomoću

metode valjane procjene koja mjeri postignute ili unaprijeđene kompetencije.

Verifikacija

27. Ovaj MSU se temelji na načelu da se određeni dio aktivnosti učenja u koje su uključeni

profesionalni računovođe može verificirati. To znači da učenje može verificirati kompetentni

izvor. Neke aktivnosti učenja se mogu mjeriti ali ne i verificirati.

28. Profesionalni računovođe su odgovorni za vođenje odgovarajućih evidencija i čuvanje

dokumentacije povezane s njihovim trajnim profesionalnim usavršavanjem i, na zahtjev članice,

pružiti dovoljne dokaze da pokažu poštivanje zahtjeva članice.

56

Pristupi trajnog profesionalnog usavršavanja

29. Cilj trajnog profesionalnog usavršavanja je pomoći profesionalnim računovođama da usavrše

profesionalnu kompetentnost kako bi u javnom interesu pružali usluge visoke kvalitete.

Mjerenje ispunjavanja trajnog profesionalnog usavršavanja može se postići s najmanje tri

različita pristupa:

(a) pristup temeljen na inputu – ustanovljivanjem određenog obujma aktivnosti učenja koji se

smatra primjerenim za razvijanje i održavanje kompetentnosti.

(b) pristup temeljen na outputu – zahtijevanjem da profesionalni računovođa pokažu, kroz

ishode, da razvijaju i održavaju profesionalnu kompetentnost.

(c) kombinirani pristup – učinkovitom i djelotvornom kombinacijom elemenata pristupa

temeljenog na inputu i pristupa temeljenog na outputu, ustanovljivanjem određenog

obujma aktivnosti učenja i mjerenjem postignutog ishoda.

30. Sustavi temeljeni na inputu tradicionalno služe kao reprezenti za mjerenje održavanja i

usavršavanja kompetentnosti zbog laganog mjerenja i verificiranja. Pristupi temeljeni na inputu

imaju ograničenja, primjerice, oni ne mjere uvijek ishode učenja ili usavršene kompetencije.

Kao posljedica toga, neki se profesionalni računovođe ne mogu prijaviti na seminare ili tečajeve

i još ispuniti kriterije za mjerenja i verificiranja po pristupu temeljenom na inputu. Taj pristup s

prevagom forme nad suštinom može potkopati stvarni cilj trajnog usavršavanja kompetentnosti.

Članice mogu prevladati ta ograničenja komuniciranjem o ishodišnim ciljevima trajnog

usavršavanja kompetencija i o privrženosti cjeloživotnom učenju.

31. Pristup temeljen na outputu se usredotočuje na mjerenje razvoja i usavršavanja kompetentnosti

postignutih učenjem, radije nego na mjerenja dovršenih različitih aktivnosti učenja.

32. Sustav mjerenja i verificiranja bit će različit za pristup temeljen na inputu, pristup temeljen na

outputu i kombinirani pristup.

Pristup temeljen na inputu

33. Članice koje koriste pristup temeljen na inputu zahtijevati će od profesionalnog

računovođe:

(a) odrađivanje barem 120 sati ili ekvivalentnih jedinica učenja u relevantnim

aktivnostima profesionalnog usavršavanja u svakom uzastopnom razdoblju od tri

godine, od čega 60 sati ili ekvivalentnih jedinica učenja treba biti provjerljivo;

(b) odrađivanje barem 20 sati ili ekvivalentnih jedinica učenja u svakoj godini; i

(c) praćenje i mjerenje aktivnosti učenja kako bi se ispunili prethodno navedeni zahtjevi.

34. Ovaj MSU mjeri aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja u satima ili ekvivalentnim

jedinicama učenja. Članice mogu koristiti druge nazive za jedinice mjerenja koji će biti

razumljivi profesionalnim računovođama (kao što su bodovi ili jedinice učenja). Te druge

jedinice mjerenja trebaju reprezentirati jednog sata učenja u učionici ili njegovog ekvivalenta.

35. Neke aktivnosti učenja mogu biti mjerljive, ali se ne mogu provjeriti. Te aktivnosti mogu

također doprinijeti usavršavanju i održavanju kompetentnosti, ali se neće smatrati da tvore dio

od 60 sati provjerljivog trajnog profesionalnog usavršavanja kojeg treba ispuniti u trogodišnjim

intervalima.

57

Pristup temeljen na outputu

36. Članice koje primjenjuju pristup temeljen na outputu trebaju zahtijevati da profesionalni

računovođa dokažu usavršavanje i održavanje profesionalnih kompetencija periodičnim

pružanjem dokaza koji su:

(a) objektivno provjerili kompetentni izvori; i

(b) mjereni korištenjem valjane metode procjene kompetentnosti.

37. Članice trebaju zahtijevati od profesionalnih računovođa da pribave dokaz da je kompetencija

usavršena ili održana. Profesionalni računovođa je odgovoran za pružanje dokaza članici na

zahtjev i za osiguravanje da su priloženi dokazi dostatni i pouzdani.

38. Verificiranje kompetencije u sustavima temeljenim na outputu je objektivna procjena da je

kompetencija usavršena ili održana. Verifikaciju provodi, korištenjem valjane metode ili

tehnike, kompetentni izvor koji je u položaju da potvrdi kako je kompetencija usavršena ili

održana. Procjena treba jasno navesti ishod ili postignutu kompetenciju, koja može biti

posljedica određenih aktivnosti učenja ili naprednog programa usavršavanja koji uključuje

brojne aktivnosti učenja, postignuća iz ishoda izvođenja (na primjer, iz radnog okruženja) ili na

druge načine (na primjer, kroz ponovno polaganje profesionalnih ispita).

39. Dokazi mogu imati različite oblike. Primjeri verifikacije mogu se pronaći u dodatku ovog

MSU-a.

Kombinirani pristup

40. Članice koje primjenjuju kombinirani pristup temeljen na inputu i outputu trebaju

slijediti načela sustava s pristupom temeljenim na inputu i outputu, kako je primjenjivo,

navedena u ovom MSU-u.

41. Postoji nekoliko alternativa za usvajanje kombiniranog pristupa trajnom profesionalnom

usavršavanju. Na primjer, članice mogu odabrati da:

(a) usvoje pristup temeljen na inputu za neke sektore ili druga grupiranja članova i pristup

temeljen na outputu za ostale;

(b) koriste koncepte oba pristupa, s tim što jedinice učenja pristupa temeljenog na inputu

doprinose outputu kompetencija koji se mjeri za dio područja učenja u prevladavajućem

sustavu temeljenom na outputu;

(c) dopuste profesionalnim računovođama koji ne ispunjavaju zahtjeve jedinica učenja

pristupa temeljenog na inputu pristupiti verifikaciji da je kompetencija održana ili

unaprijeđena;

(d) odredi određen broj jedinica učenja kao pokazatelj zahtijevanih nastojanja kojima se

vjerojatno postiže kompetentnost i prati ih s verifikacijom kompetencija postignutih kao

posljedica aktivnosti učenja; ili

(e) uvede kombinirani pristup prije prelaska na sveobuhvatni sustav temeljen na outputu.

Nadziranje i nametanje

42. Članice trebaju ustanoviti sustavni proces nadziranja ispunjavaju li profesionalni

računovođe zahtjev trajnog profesionalnog usavršavanja i osigurati primjerene kazne za

propust ispunjavanja zahtjeva, uključujući i za propust izvještavanja ili i za propust

usavršavanja i održavanja kompetencija.

58

43. Pri oblikovanju svojih pristupa nadziranja, članice mogu razmotriti koji njihovi članovi snose

najveću odgovornost spram javnosti ili predstavljaju najveći rizik za javnost i primijeniti strože

nadziranje onih koji djeluju s najrizičnijim ulogama.

44. Proces nadziranja treba zahtijevati od profesionalnih računovođa da periodično:

(a) daju izjavu o tome ispunjavaju li svoju etičku obvezu održavanja znanja i vještine kako bi

djelovali na kompetentan način;

(b) daju izjavu o poštivanju bilo kojeg određenog zahtjeva trajnog profesionalnog

usavršavanja kojeg je nametnula članica; i/ili

(c) pruže dokaz o aktivnostima učenja ili verifikaciji usavršene i održane kompetencije.

45. Nije vjerojatno da bi se ciklusima izvještavanja dužim od pet godina mogli ispuniti ciljevi ovog

MSU-a.

46. Drugi procesi nadziranja bi uključivali:

(a) revidiranje uzorka profesionalnih računovođa radi provjere poštivanja zahtjeva trajnog

profesionalnog usavršavanja;

(b) uključivanje u programe provjere prakse, pregled i procjenu planova učenja ili dokumenata

trajnog profesionalnog usavršavanja; i/ili

(c) zahtijevanje od poslodavaca iz javne prakse da uključe programe trajnog profesionalnog

usavršavanja i učinkovite sustave nadziranja u svoje programe osiguravanja kvalitete i da

bilježe aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja kao dio njihovih sustava za praćenje

utrošaka vremena.

47. Članice trebaju zahtijevati od profesionalnih računovođa da čuvaju dokaze kroz dovoljno dugo

razdoblje kako bi potkrijepili propisane zahtjeve izvještavanja.

48. Verificiranje treba biti u obliku dokumenta koji se lako može predočiti članici za svrhe

pregleda. Primjeri su dani u dodatku ovog MSU-a.

49. Sustav obaveznog trajnog profesionalnog usavršavanja će djelovat učinkovito i u javnom

interesu samo ako su profesionalni računovođe koji propuste poštivati zahtjeve pravovremeno

dovedeni u stanje da ispunjavaju zahtjeve ili su primjereno kažnjeni ako nastave s namjernim

nepoštivanjem zahtjeva. Članice se potiču da odrede kazne nakon sagledavanja zakonskih i

okružujućih uvjeta u svojim državama. Neke članice mogu imati zakonsku ovlast za

isključivanje profesionalnih računovođa koji ne poštuju zahtjeve ili oduzimanje prava

obavljanja djelatnosti. Objavljivanje imena i prezimena profesionalnih računovođa koji

namjerno ne poštuju zahtjeve je jedna od opcija koju treba razmotriti u ovom procesu. To može

djelovati kao sredstvo odvraćanja profesionalnih računovođa od nepoštivanja zahtjeva i pružiti

javnosti jasni signal o privrženosti profesije održavanju kompetencija.

50. Početni koraci poduzeti u vezi s nepoštivanjem zahtjeva su vjerojatno usmjereni na dovođenje

profesionalnog računovođe, u razumnom vremenu, u stanje kojim se ispunjavaju ti zahtjevi.

Treba se posvetiti pozornost postizanju uravnoteženosti između kazne koja, u biti, doseže do

toga da profesionalni računovođa odgađa ili izbjegava poštivanje zahtjeva trajnog

profesionalnog usavršavanja i one koja je prekomjerna.

51. Isključivanje ili oduzimanje prava obavljanja djelatnosti može se sačuvati za profesionalne

računovođe koji jasno pokazuju, kroz primjer nepoštivanja ili kroz njihove odgovore na upite

59

članice, da će vjerojatno nastaviti s ignoriranjem važnosti poštivanja zahtjeva trajnog

profesionalnog usavršavanja.

52. Nametanje sankcija nije aktivnost koja se olako poduzima. Namjerni propust profesionalnog

računovođe da održi ili unaprijedi njegovu ili njezinu profesionalnu kompetentnost je, međutim,

kršenje značajne profesionalne dužnosti koja opravdava disciplinsku mjeru.

53. Članice trebaju osigurati da proces nadziranja i nametanja ima primjerene resurse. Članice

također mogu razmotriti ustanovljivanje odbora ili povjerenstva volontera radi nadziranja

zahtjeva trajnog profesionalnog usavršavanja i procesa nadziranja i nametanja.

54. Kao korak od javnog interesa, članice se potiču da javno izvijeste o razmjeru u kojem njihovi

članovi poštuju zahtjeve trajnog profesionalnog usavršavanja navedene u ovom MSU-u.

60

Dodatak

Ovaj dodatak je samo ilustrativan i ne čini dio MSU-a. Svrha dodatka je ilustrirati primjenu MSU-a

kako bi se pomoglo u pojašnjavanju njegovog značenja.

Ovaj dodatak sadrži primjere različitih aktivnosti učenja i kako se takvo učenje može verificirati

prema pristupima trajnog profesionalnog usavršavanja temeljenim na inputu i outputu.

Primjeri alata za planiranje

Sljedeći alati mogu pomoći profesionalnim računovođama prepoznati potrebe učenja i usavršavanja i

planirati načine ispunjavanja tih potreba.

Alati, kao što su liste kompetencija i planovi učenja, mogu biti korisni profesionalnim računovođama

za prepoznavanje relevantnih potreba i mogućnosti učenja. Liste kompetencija pomažu prepoznavanje

potreba usavršavanja. Planovi učenja pomažu prepoznavanje mogućnosti učenja radi ispunjavanja tih

potreba. te alate treba periodično pregledavati i mijenjati s promjenom potreba kompetentnosti.

Liste kompetencija

Liste kompetencija mogu pomoći profesionalnim računovođama prepoznati potrebe učenja i

usavršavanja prije utvrđivanja relevantnih aktivnosti učenja. Liste kompetencija sadrže popis ključnih

kompetencija za određene uloge ili sektore profesije, na različitim razinama (na primjer, osnovnoj,

srednjoj, naprednoj). Liste kompetencija mogu pomoći profesionalnim računovođama da procijene

svoje trenutne razine kompetencija i prepoznaju ciljeve za usavršavanje. Liste kompetencija su razvije

neke članice i neki poslodavci kako bi pomogli profesionalnim računovođama planirati i razvijati

njihove karijere.

Plan učenja

Plan učenja pomaže profesionalnim računovođama prepoznati potrebe uvježbavanja i usavršavanja i

načina na koji ispuniti te potrebe. Potiču se profesionalni računovođe da pregledaju svoje trenutne

vještine i kompetencije (lista kompetencija, opisana u prethodnom odjeljku, može pomoći u tome) s

ciljanim. Nakon što su prepoznate te potrebe usavršavanja, profesionalni računovođa može tada

pronaći relevantne aktivnosti učenja koje pomažu razvijanju zahtijevanih vještina i kompetencija.

Može se zahtijevati više od jedne aktivnosti učenja kako bi se usavršile zahtijevane vještine i

kompetencije. Neke članice su razvije interaktivne alate kako bi pomogle u procijeni kompetentnosti i

planiranju kako usavršiti i održati kompetentnost.

Aktivnosti učenja, alati za mjerenje i dokazi

Popisi koji slijede pružaju primjere različitih aktivnosti učenja, kako se učenje potencijalno može

mjeriti i različite vrste dokaza za pristupe temeljene na inputu i outputu. Svaka od njih može se obaviti

korištenjem elektroničkih načina i mogućnosti e-učenja. Pri razmatranju ovih primjera, očekuje se od

članica da postupe u skladu s namjerama iz točki 35, 37 i 38 ovoga MSU-a. Sljedeći primjeri mogu

tvoriti trajno profesionalno usavršavanje u razmjeru u kojem je pojedini profesionalni računovođa

razvio sposobnosti tijekom odvijanja aktivnosti.

61

Primjeri aktivnosti učenja

Sudjelovanje na seminarima, konferencijama, tečajevima.

Moduli za samoučenje i organizirano uvježbavanje na poslu za novi softver, nove sustave,

postupke ili tehnike za primjenu profesionalne uloge.

Objavljeni profesionalni ili akademski napisi.

Sudjelovanje i rad u stručnim povjerenstvima.

Učenje na tečaju ili segmentu trajnog profesionalnog usavršavanja iz područja povezanog s

profesionalnim odgovornostima.

Formalni studij povezan s profesionalnim odgovornostima.

Sudjelovanje kao govornik na konferencijama, brifing sjednicama ili grupama za raspravu.

Pisanje stručnih članaka, radova, knjiga.

Istraživanje, uključujući čitanje profesionalne literature ili časopisa, radi primjene u

profesionalnoj ulozi.

Ponovno polaganje profesionalnog ispita ili formalno testiranje.

Jedna pojedinačna aktivnost koja se ponavlja, primjerice, predavanje osnova računovodstva različitim

polaznicima, ne smije tvori ukupne aktivnosti člana u trajnom profesionalnom usavršavanju.

Primjeri jedinica mjerenja

Pri sagledavanju jedinica mjerenja koje slijede treba istaknuti da MSU mjeri pristupe temeljene na

inputu u jedinici mjere koja je sat. Svaka alternativna jedinica mjerenja treba biti ekvivalent jednog

sata učenja u učionici ili njegovog ekvivalenta (vidjeti točke 33 i 34).

Vrijeme utrošeno u aktivnosti.

Jedinice raspoređene na aktivnost po pružatelju trajnog profesionalnog usavršavanja.

Jedinice koje propisuje članica.

Dokaz za verifikaciju u pristupu temeljenom na inputu

Program tečaja, materijali za učenje.

Evidencije o prisustvovanju, registracijski obrazac ili potvrda pružatelja o registraciji.

Neovisna procjena da je aktivnost učenja obavljena.

Potvrda od sudionikovog instruktora, mentora ili tutora.

Potvrda od poslodavca o sudjelovanju u internom programu.

62

Dokaz za verifikaciju u pristupu temeljenom na outputu

Verifikacija postignutog učenja kroz ishode učenja ili izvođenja.

Ocjenjivanje pisanih ili objavljenih materijala kojeg obavlja pregledavatelj.

Objavljivanje napisa iz tematike profesije ili rezultata istraživačkog projekta.

Periodično ponavljanje ispita.

Specijalistička ili druga kvalifikacija.

Dnevnik rada koji je objektivno verificiran povezivanjem na vanjsku listu kompetencija.

Liste kompetencija koje je kreirala članica i s kojima član procjenjuje samoga sebe i, na zahtjev,

daje potkrjepljujuće dokaze.

Objektivno procjenjivanje razine kompetencije pojedinca s listom kompetencija koju je kreirao ili

poslodavac ili profesionalno tijelo

Sljedeći izvori dokaza, ako se verificiraju u vezi s primjenom na pojedinačnog člana, mogu pružiti

dokaz o kompetentnosti tog člana:

neovisni pregled djelovanja.

procjene ili odobrenja specijalizirane asocijacije koja dokumentira povećanje kompetencija te

procjene regulatora, na primjer, pregled licenciranih banaka.

63

MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 8

ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE

SADRŽAJ

Točka

ODJELJAK 1: OPĆE

Uvod ……………………………………………………………………………………. 1-4

Svrha ovog standarda .......................................................................................................... 5-7

Definicije ............................................................................................................................. 8-9


Djelokrug ovog standarda ................................................................................................... 11-17

Profesionalni računovođe i revizijski profesionalci ............................................................ 18-21

Usavršavanje i održavanje sposobnosti i kompetencija……………………………............. 22-28

ODJELJAK 2: ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE

Opće ......................................................................................................................………… . 29-31

Sadržaj znanja ......................................................................................................…………. 32-41

Profesionalne vještine ......................................................………………………………….. 42-44

Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi..............................……………………………….. 45-53

Praktično iskustvo ......................................................…………………………………….. 54-60

Trajno profesionalno usavršavanje .….................................……………………………….. 61-62

Procjena ......................................................................…………………………………….. 63-65

ODJELJAK 3: ANGAŽIRANI PARTNER

Opće .……........................…...................................................…………………………….. 66-70

Zahtjevi kompetentnosti za angažiranog ...................………………...…………………….. 71-72


U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA I GOSPODARSKIM GRANAMA

Opće .……........................…...................................................…………………………….. 73-74

Transnacionalne revizije ...........................................………………...…………………….. 75-78

Određene gospodarske grane .………...................................................…………………... 79-80

Praktično iskustvo .....................................................………………...…………………….. 81

64

ODJELJAK 1: OPĆE

Uvod

1. Revidiranje je strukturirani proces koji:

(a) uključuje primjenu analitičkih vještina, profesionalne prosude i profesionalnog

skepticizma;

(b) uobičajeno obavlja tim profesionalaca, usmjeravanih pomoću menadžerskih vještina;

(c) koristi primjerene oblike tehnologija i pridržava se metodologije;

(d) je u skladu sa svim relevantnim tehničkim standardima, kao što su Međunarodni revizijski

standardi (MRevS-ovi) (International Standards on Auditing– ISAs)), Međunarodni

standardi kontrole kvalitete (MSKK-ovi) (International Standards on Quality Control –

ISQCs), Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (International Financial

Reporting Standards – IFRSs, Međunarodni računovodstveni standardi javnog sektora

(International Public Sector Accounting Standards – IPSASs) i svi primjenjivi,

međunarodni, nacionalni ili lokalni ekvivalenti; i

(e) je sukladan sa zahtijevanim standardima etike.

2. Revidiranje je također integralni dio ocjenjivanja sustava odgovornosti i dužnosti unutar

organizacija i društava diljem svijeta. Iako revizije povijesnih financijskih informacija mogu biti

propisane zakonima i regulativom kao obvezatne, njih se također može zahtijevati kao uvjet za

dobivanje posudbi ili proizlaze iz ugovornih ili drugih razloga. Osim toga, organizacije mogu

dobrovoljno koristiti revizije kako bi ocijenile istinitost financijskih izjava i tvrdnji ili kako bi se

za njihove dionike osiguralo vjerodostojno izvješće o financijskom upravljanju njihovim

resursima.

3. Subjekti podvrgnuti reviziji posluju s različitim organizacijskim strukturama u javnim,

privatnim i neprofitnim sektorima. Revidiranje se treba prilagoditi složenim i promjenljivim

okruženjima. Unutar nekog revizijskog angažmana, treba prikladno razumjeti i ocijeniti mnoge

čimbenike, uključujući i:

(a) subjekt i njegovo okruženje;

(b) djelatnost, regulatorne i ostale čimbenike; i

(c) primjenjivi okvir financijskog izvještavanja.

4. Globalizacija poslovanja je dramatično povećala potrebu za dosljednim i visokokvalitetnim

financijskim izvještavanjem unutar država i prekogranično. To izravno utječe i na

računovodstvo i na reviziju. Mnogi dionici u današnjem globaliziranom poslovanju očekuju

poštivanje priznatih međunarodnih standarda u računovodstvu i revidiranju. Ustanovljivanje

međunarodno prihvaćenih mjerila za kompetencije revizijskih profesionalaca8 pomoći će

promicanju međunarodno prihvaćenih standarda u računovodstvu i revidiranju.

Svrha ovog standarda

5. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje zahtjeve kompetencija za revizijske

profesionalce, uključujući i one koji rade u određenim okolnostima i gospodarskim granama.

Članice IFAC-a trebaju ustanoviti politike i postupke koji će omogućiti članovima da udovolje

8 Pojam "revizijski profesionalac" je definiran dalje u točki 9.

65

zahtjevima ovog MSE prije nego što preuzmu ulogu revizijskog profesionalca. Odgovornost za

usavršavanje i procjenjivanje zahtijevanih kompetencija je podijeljena između članica IFAC-a,

revizijskih organizacija, regulatornih tijela i ostalih trećih stranaka.

6. Poseban MSU za revizijske profesionalce je nužan ne samo zbog specijalističkih znanja i

vještina zahtijevanih kako bi se kompetentno djelovalo u tom području, nego i zbog

pouzdavanja javnosti i ostalih trećih stranaka koje pridaju reviziji povijesnih financijskih

informacija9. Ovaj MSE je temeljen na platformi koja vrijedi za sve profesionalne računovođe

ustanovljenoj MSE-ima 1 do 7.

7. Cilj ovog MSE-a je osigurati da profesionalni računovođe steknu i održe određene sposobnosti

potrebne da bi radili kao kompetentni revizijski profesionalci.

Definicije

8. U nastavku su navedeni pojmovi korišteni u ovom MSE-u koje su već ranije definirali ili Odbor

za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB) ili druga IFAC-ova

tijela. Definicije i objašnjenja drugih ključnih pojmova korištenih u ovom MSE-u su navedeni u

Okviru za objave o međunarodnoj edukaciji.

Sposobnosti: Profesionalna znanja; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etika i

stavovi potrebni da bi se pokazala kompetentnost.

Objašnjenje: Sposobnosti su atributi koje imaju osobe i koje im omogućuju da obavljaju svoje

uloge, dok se kompetentnost odnosi na stvarno pokazivanje učinkovitosti. Posjedovanje

sposobnosti nagovještava da osoba ima mogućnost kompetentno djelovati na radnom mjestu.

Sposobnosti uključuju znanje povezano s problematikom; tehničke i funkcionalne vještine;

vještine ponašanja; intelektualne mogućnosti (uključujući i profesionalnu prosudbu); i

profesionalne vrijednosti, etiku i stavove. One se ponekad nazivaju u drugoj literaturi kao

kompetencije, sposobnosti, mogućnosti, ključne vještine, temeljne vještine, fundamentalne

vještine i vrijednosti, stavovi, razlikovne karakteristike, prožimajuće kvalitete i individualni

atributi.

Kompetentnost: biti u stanju obaviti radnu ulogu prema utvrđenom standardu s vođenjem

računa o radnim okruženjima.

Objašnjenje: Kompetentnost se odnosi na pokazivanje mogućnosti obavljanja relevantnih uloga

ili zadataka prema zahtijevanom standardu. Dok se sposobnosti odnose na atribute koje

posjeduju osobe koje im daju potencijala za djelovanje, kompetentnost se odnosi na stvarno

demonstriranje učinkovitosti. Kompetentnost se može procijeniti na različite načine, uključujući

i kroz obavljanje posla na radnom mjestu, simulacije uvjeta radnog mjesta, pisane ili usmene

testove različitih vrsta i samo-procjenom.

9 Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB) razlikuje angažmane

izvještavanja o povijesnim financijskim informacijama od angažmana s izražavanjem uvjerenja koji se bave

informacijama različitim od povijesnih financijskih informacija. (IAASB-ov pojmovnik). MSE 8

propisuje zahtjeve za revizijske profesionalce pretpostavljajući ulogu revizijskih profesionalaca i

postojanje odgovornosti za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija.

66

Angažirani partner je partner ili druga osoba u revizijskoj organizaciji koja je odgovorna za

angažman i njegovo obavljanje i za revizijsko izvješće koje će se izdati u ime tvrtke te koja,

gdje se zahtijeva, ima odgovarajuće ovlaštenje od profesionalnog, zakonodavnog ili

regulatornog tijela.

Objašnjenje: Ovaj pojam je u skladu s onim kojeg je ustanovio Odbor za međunarodne

standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB).

Profesionalni računovođa je osoba koja je član IFAC-ove članice.

9. Sljedeća definicija je stvorena za potrebe ovog MSE-a:

Revizijski profesionalac je profesionalni računovođa koji ima odgovornost, ili je ona na njega

delegirana, za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija,

Objašnjenje: Angažirani partner snosi sveukupnu odgovornost za reviziju. Definicija revizijskog

profesionalca ne odnosi se na eksperta koji preuzima određene zadatke u reviziji (primjerice,

eksperti za poreze, informacijske tehnologije ili procjene vrijednosti).


10. Ovaj MSE je na snazi od 1. srpnja 2008. za sve revizijske profesionalce. Potiče se ranija

primjena.

Djelokrug ovog standarda

11. Međunarodni standardi edukacije propisuju standarde opće prihvaćene "dobre prakse" u

edukaciji i usavršavanju profesionalnih računovođa. Oni ustanovljuju ključne elemente sadržaja

i procesa edukacije i usavršavanja profesionalnih računovođa (na primjer, teme, vještine, etiku i

praktičnu primjenu) na razini koja ima za cilj postizanje međunarodne priznatosti,

prihvatljivosti i primjene. Iako oni nemaju veću snagu od lokalnih mjerodavnih objava, oni

imaju svojstvo obvezatnosti.

12. Ovaj MSE propisuje minimum zahtjeva kompetentnosti koji se od članica IFAC-a očekuje da

zahtijevaju da ih svaki njihov član stekne prije nego što preuzme ulogu revizijskog

profesionalca.

13. Ovaj MSE također propisuje minimalnu razinu profesionalnih znanja; profesionalnih vještina; i

profesionalnih vrijednosti, etike i stavova potrebnih revizijskim profesionalcima. On se ne bavi

cjelokupnim rasponom sposobnosti i kompetencija potrebnih cijelom angažiranom revizijskom

timu. Revizijski profesionalci mogu raditi kao članovi tima ili kao pojedinci s potpunom

odgovornošću u manjim revizijskim angažmanima. Različite razine odgovornosti unutar

revizijskog angažmana zahtijevat će različite razine kompetencija.

14. Tijekom revizijskog angažmana često je potrebno konzultiranje s ekspertima unutar ili izvan

revizijske organizacije. Zahtjevi u vezi sa sposobnostima i kompetencijama takvih eksperata su

obuhvaćeni standardima i uputama Odbora za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja

uvjerenja i njima se ne bavi ovaj MSE.

15. Odjeljak 2 ovog MSE-a se odnosi na sve revizijske profesionalce. U odjeljku 3 se razmatraju

zahtjevi kompetentnosti za angažirane partnere. Odjeljak 4 odnosi se na revizijske profesionalce

koji rade u određenim okruženjima i gospodarskim granama, uključujući i u transnacionalnim

revizijama.

67

16. Ovaj MSE je u skladu sa zahtjevima i uputama sadržanim u različitim standardima i

smjernicama iz Međunarodnog okvira za angažmane s izražavanjem uvjerenja koje je objavio

Odbora za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja i s objavama kao što je

Međunarodni standard kontrole kvalitete 1. Oni specificiraju zahtjeve i odgovornosti

organizacija i profesionalnih računovođa u vezi s kompetencijama angažiranih timova za

obavljanje funkcija u revizijskim angažmanima i angažmanima s izražavanjem uvjerenja.

17. Članice IFAC-a mogu nametnuti posebne zahtjeve za profesionalne računovođe koji rade kao

revizijski profesionalci povrh onih koji se zahtijevaju u ovom MSE-u. Članice IFAC-a naročito

mogu razmotriti propisivanje određenih aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja za

revizijske profesionalce.

Profesionalni računovođe i revizijski profesionalci

18. Dok neki profesionalne računovođe pružaju široki raspon računovodstvenih usluga i usluga

povezanih s poslovanjem, drugi će odabrati da se specijaliziraju u jednom ili više područja.

Nijedan profesionalni računovođa ne može vladati svim područjima računovodstva.

Specijalizacija je nužna kako bi se osiguralo da usluge mogu pružati profesionalni računovođe

koji imaju dovoljnu dubinu znanja i stručnosti.

19. Jedno područje specijalizacije je za reviziju povijesnih financijskih informacija. Kompetentnost

u tom području zahtijeva višu razinu edukacije i uvježbanosti za reviziju i povezana područja,

od one koja se zahtijeva od ostalih profesionalnih računovođa.

20. Revizijski profesionalci uključeni u revizije povijesnih financijskih informacija u određenim

gospodarskim granama mogu biti još više specijalizirani. Vrsta djelatnosti i primjenjivi zakoni

računovodstveni tretmani mogu zahtijevati znanja i vještine iznad onih koji se zahtijevaju od

ostalih revizijskih profesionalaca.

21. Revizijski angažmani se razlikuju po složenosti i veličini te zahtijevaju različite razine iskustva

i kompetencija. Revizijski tim može uključivati angažiranog partnera, druge revizijske

profesionalce, druge profesionalne računovođe, osobe koje se pripremaju za stjecanje

kvalifikacije za profesionalne računovođe i ostalo podupiruće osoblje koje nema namjeru

stjecati kvalifikaciju za ovlaštene računovođe. Angažirani partner je odgovoran za osiguravanje

da su posao svih osoba dodijeljenih u revizijski angažman primjereno pregledali drugi članovi

angažiranog tima kako bi se postiglo razumno uvjerenje da poslovi ispunjavaju odgovarajuće

standarde kvalitete.

Usavršavanje i održavanje sposobnosti i kompetencija

22. IFAC-ov Kodeks etike za profesionalne računovođe zahtijeva od svih profesionalnih

računovođa da poduzmu korake kao bi osigurali da oni, i oni koji rade u profesionalnom

svojstvu pod njihovom nadležnošću, imaju odgovarajuću uvježbanost i nadzor te da su

kompetentni za preuzimanje posla kojeg obavljaju.

23. Kako bi stekle sposobnosti i kompetencije koje se zahtijevaju od revizijskih profesionalaca,

osobe mogu trebati daljnju edukaciju i usavršavanje iznad onog što je potrebno za stjecanje

kvalifikacije za profesionalne računovođe. Ti dodatni zahtjevi edukacije i usavršavanja mogu se

ispuniti tijekom programa edukacije i usavršavanja za stjecanje kvalifikacije za profesionalne

računovođe ili kasnije.

24. Edukacija i usavršavanje za stjecanje i održavanje sposobnosti revizijskih profesionalaca mogu

uključivati:

68

(a) naprednu profesionalnu edukaciju koju pružaju akademske institucije ili kroz programe

profesionalnih tijela;

(b) programe uvježbavanja i stjecanja iskustva na radnom mjestu;

(c) uvježbavanje izvan radnog mjesta; i

(d) tečajeve i aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja.

25. IFAC smatra da svaka članica treba utvrditi ne samo kako na najbolji način postići sukladnost s

ovim MSU-om, nego također i koji se naglasak treba staviti na različite dijelove procesa

edukacije i usavršavanja.

26. Osim stjecanja potrebnih znanja i vještina, profesionalne računovođe će trebati procijeniti (kako

je navedeno u točkama 63 i 64) kako bi pokazali sposobnosti i kompetencije potrebne za

preuzimanje odgovornosti za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija.

Odbor za Međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) smatra da kada se

procjenjuju sposobnosti bit će vjerojatno bolje mjeriti output nego input. Pristupi temeljeni na

outputu su fokusirani na mjerenje razvoja i održavanja kompetencija stvarno postignutih

učenjem, radije nego na mjerenje različitih aktivnosti učenja.

27. Revizijski profesionalci trebat će se dalje usavršavati kako bi napredovali, kroz nadzorne i

menadžerske uloge, da djeluju kao angažirani partneri.

28. Kako je navedeno u Međunarodnom standardu edukacije 7: Trajno profesionalno usavršavanje:

program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti, svi

profesionalni računovođe su obvezni uključiti se u cjeloživotno učenje da bi bili u tijeku s

dostignućima koja utječu na profesiju i kvalitetu usluga koje oni pružaju.

69


Opće

29. Članice trebaju zahtijevati od osoba da:

(a) se kvalificiraju za profesionalnog računovođu;

(b) imaju diplomu preddiplomskog studija ili njezin ekvivalent; i

(c) ispunjavaju sve ostale zahtjeve propisan eu ovom odjeljku

prije nego što te osobe preuzmu ulogu revizijskog profesionalca.

30. Primjerena razina edukacije i učenja intelektualnih i osobnih vještina nužnih da bi se postao

revizijski profesionalac, uobičajeno se ostvaruje kroz kombinaciju preddiplomskog studija i

programa profesionalne edukacije. Gdje članica ne zahtijeva diplomu preddiplomskog studija,

članica treba biti u stanju pokazati da su intelektualne i osobne vještine razvijene na drugi način

do zahtijevane razine.10

31. Zahtjevi iz točke 29(c) mogu se ispuniti istodobno kada i zahtjevi iz točke 29(a) i (b) ili kasnije.

Sadržaj znanja

32. Sadržaj znanja unutar programa edukacije i usavršavanja za revizijske profesionalce

treba uključiti sljedeća predmetna područja:

(a) reviziju povijesnih financijskih informacija na naprednijoj razini (vidjeti točku 36);

(b) financijsko računovodstvo i izvještavanje na naprednijoj razini (vidjeti točku 38); i

(c) informacijske tehnologije (vidjeti točku 40).

33. MSE 2 Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva navodi zahtjeve znanja

za profesionalne računovođe."Naprednija razina" odnosi se na razinu znanja koja je dublja i šira

od one propisane u MSE-u 2 za osobe koje stječu kvalifikaciju za profesionalne računovođe.

34. Članice IFAC-a mogu odrediti razine dubine i širine znanja i načine stjecanja tog znanja, prema

onome što je primjereno u njihovim okruženjima.

35. Od revizijskih profesionalaca se očekuje da imaju dostatna znanja iz tekućih dostignuća na

području revizije povijesnih financijskih informacija za reagiranje na pitanja koja nameće

poslovno okruženje. Stoga, važno je da programi edukacije i trajnog usavršavanja za revizijske

profesionalce uključuju obuhvaćanje relevantnih tekućih pitanja i dostignuća.

36. Sadržaj znanja iz predmetnog područja revizije povijesnih financijskih informacija treba

uključiti, na naprednijoj razini, sljedeće:

(a) najbolju praksu u revizijama povijesnih financijskih informacija, uključujući i

relevantna tekuća pitanja i dostignuća; i

(b) Međunarodne revizijske standarde i Međunarodne smjernice revizijske prakse; i/ili

(c) sve ostale primjenjive standarde ili zakone.

10

Poziv na preddiplomske studije je u skladu s načelima Bolonjske deklaracije, dogovorene u 1999.godini

između 29 europskih država. Daljnje podrobnosti mogu se pronaći na:

http://ec.europa.eu/education/policies/educ/bologna/bologna_en.html. Referentni izvori koji uspoređuju

standarde kvalifikacija diljem svijeta su navedeni u napomeni koja tvori dio MSE-a 1.

70

37. Osim područja znanja navedenih u točki 36, od revizijskih profesionalaca može se također

zahtijevati poznavanje Međunarodnih standarda kontrole kvalitete (MSKK-ova) (International

Standards on Quality Control – ISQCs), Međunarodnih standarda za angažmane uvida (MSU-

ova) (International Standards on Review Engagements – ISREs), Međunarodnih standarda za

angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU-ova) (International Standards on Assurance

Engagements – ISAEs) i Međunarodnih standarda za povezane usluge (MSPU-ova)

(International Standards on Related Services – ISRSs) ili lokalnih ekvivalenata.

38. Sadržaj znanja iz predmetnog područja financijskog računovodstva i izvještavanja treba

uključiti, na naprednijoj razini, sljedeće:

(a) procese i praksu financijskog računovodstva i izvještavanja, uključujući i relevantna

tekuća pitanja i dostignuća; i

(b) Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (International Financial

Reporting Standards -IFRSs)11

; i/ili

(c) sve ostale primjenjive standarde ili zakone.

39. Ako se od nekog revizijskog klijenta zahtijeva pripremanje financijskih izvješća u skladu sa

standardima specifičnim za javni sektor, pravila ekvivalentna onima koja su navedena u točki

38 uključit će i Međunarodne računovodstvene standarde javnog sektora (International Public

Sector Accounting Standards – IPSAS) i svaki primjenjivi međunarodni, nacionalni i/ili lokalni

ekvivalent tih standarda.

40. Sadržaj znanja iz predmetnog područja informacijskih tehnologija treba uključiti, na

naprednijoj razini, sljedeće:

(a) sustave informacijskih tehnologija za financijsko računovodstvo i izvještavanje,

uključujući i relevantna tekuća pitanja i dostignuća; i

(b) okvire za ocjenjivanje kontrola i procjenjivanje rizika u računovodstvenim sustavima

i sustavima izvještavanja, primjerno za reviziju povijesnih financijskih informacija.

41. Dodatne informacije o znanjima i kompetencijama iz područja informacijskih tehnologija za

profesionalne računovođe mogu se pronaći u MSE-u 2 Sadržaj programa za edukaciju iz



42. Zahtjevi u programima edukacije i usavršavanja u vezi sa vještinama trebaju uključiti za

revizijske profesionalce:

(a) primjenjivanje sljedećih profesionalnih vještina u revizijskom okruženju:

(i) prepoznavanje i rješavanje problema;

(ii) poduzimanje odgovarajućeg stručnog istraživanja;

(iii) učinkovit rad u timovima;

(iv) pribavljanje i ocjenjivanje dokaza;

(v) učinkovito prezentiranje, raspravljanje i branjenje stavova kroz formalno,

neformalno, pisano i usmeno komuniciranje; i

11

Pojam "Međunarodni standardi financijskog izvještavanja" odnosi se na MSFI-ove, Tumačenja MSFI-ova,

Međunarodne računovodstvene standarde (MRS-ove) i Tumačenja MRS-ova.

71

(b) usavršavanje sljedećih profesionalnih vještina, na naprednijoj razini, u revizijskom

okruženju:

(i) primjenjivanje relevantnih revizijskih standarda i uputa;

(ii) ocjenjivanje primjene relevantnih standarda financijskog izvještavanja;

(iii) demonstriranje sposobnosti postavljanja upita, apstraktnog logičkog

razmišljanja i kritičkih analiza;

(iv) demonstriranje profesionalnog skepticizma;

(v) primjenjivanje profesionalne prosudbe; i

(vi) odolijevanje i razrješavanje konflikata.

43. MSE 3, Profesionalne vještine i opće obrazovanje, navodi zahtjeve u vezi s profesionalnim

vještinama za profesionalne računovođe. U kontekstu MSE-a 8, "naprednija razina" odnosi se

na razinu vještina koja je veća od one propisane u MSE-u 3 za osobe koje stječu kvalifikaciju za


44. Članice IFAC-a mogu odrediti primjerene razine usavršavanja vještina i načine njihovog

stjecanja.

Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi

45. Osobe trebaju biti u mogućnosti primjenjivati zahtijevane profesionalne vrijednosti, etiku

i stavove u revizijskom okruženju prije preuzimanja uloge revizijskog profesionalca.

46. MSE 4, Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi, navodi profesionalne vrijednosti, etiku i

stavove koju moraju imati profesionalni računovođe. Članice IFAC-a trebaju ustanoviti

program edukacije koji osigurava okvir za vježbanje profesionalnog prosuđivanja i za

djelovanje na etičan način u najboljim interesima i društva i profesije.

47. Svi profesionalni računovođe trebaju imati potpuno razumijevanje potencijalnih etičkih

implikacija profesionalnih i menadžerskih odluka. Oni moraju biti svjesni da donosioci odluka

mogu biti pod ogromnim pritiskom u situacijama primjenjivanja etičkih načela.

48. Od revizijskih profesionalaca, kao i od svih profesionalnih računovođa, se očekuje da tijekom

cjelokupnih svojih karijera primjenjuju profesionalne vrijednosti, etiku i stavove navedene u

MSE-u 4. Tijekom razdoblja stjecanja praktičnog iskustva oni trebaju dobiti upute o:

(a) profesionalnom pristupu etici;

(b) praktičnoj primjeni temeljnih načela;

(c) posljedicama neetičkog ponašanja; i

(d) razrješavanju etičkih dvojbi.

49. Učenje o profesionalnoj etici treba se nastaviti nakon stjecanja kvalifikacije. Revizijski

profesionalci trebaju to smatrati procesom koji traje kroz cijelu karijeru.

50. Temeljna etička načela koja su primjenjiva na sve profesionalne računovođe imaju dodatnu

dimenziju u domeni revizije zbog velikog oslanjanja javnosti na njih i javnog interesa diljem

svijeta za taj aspekt profesije.

51. Ta temeljna etička načela su ključna za razvoj društva i profesije u cjelini. IFAC-ov Kodeks

etike za profesionalne računovođe navodi ova temeljena načela:

(a) Poštenje;

72

(b) Objektivnost;

(c) Profesionalna kompetentnost i dužna pažnja;

(d) Povjerljivost; i

(e) Profesionalno ponašanje.

52. Osim toga, IFAC-ov Kodeks etike za profesionalne računovođe zahtijeva da su svi članovi

timova za izražavanje uvjerenja i organizacije neovisni od klijenata o kojima se izražava

uvjerenje. Od svih članova timova za izražavanje uvjerenja i organizacija se zahtijeva da

primjenjuju konceptualni okvir neovisnosti naveden u njemu.

53. Važno je da su revizijski profesionalci:

(a) svjesni potencijalnih novih etičkih područja i konflikata u njihovom radu; i

(b) u pogledu profesionalne etike u trendu s očekivanjima njihovih profesionalnih

računovodstvenih tijela i javnosti.

Praktično iskustvo

54. Profesionalni računovođe trebaju dovršiti razdoblje stjecanja relevantnog praktičnog

iskustva prije preuzimanja uloge revizijskih profesionalaca. To razdoblje treba biti

dovoljno dugotrajno i intenzivno kako bi im omogućilo pokazivanje da su stekli potrebna

profesionalna znanja; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove.

Značajan dio razdoblja stjecanja praktičnog iskustva treba biti u području revizije

povijesnih financijskih informacija.

55. IES 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, navodi zahtjeve profesionalnog iskustva za

profesionalne računovođe. Od profesionalnih računovođa koji preuzimaju ulogu revizijskih

profesionalaca se također zahtijeva da pokažu primjenu znanja i vještina posebno zahtijevanih u

ovom dijelu MSE-a 8 te, u revizijskom okruženju, u skladu s profesionalnim vrijednostima,

etikom i stavovima navedenim u MSE-u 4.

56. Praktično iskustvo koje doprinosi kompetentnosti revizijskih profesionalaca treba biti

relevantno vrsti i veličini revizijskih angažmana u koje su, ili će vjerojatno biti, uključeni.

Razdoblje stjecanja iskustva treba im omogućiti da:

(a) primijene, u primjereno nadziranom okruženju, neophodna znanja i vještine; i

(b) razviju i pokažu kompetencije zahtijevane ovim MSE-om.

57. Razdoblje stjecanja praktičnog iskustva relevantnog revizijskom profesionalcu može biti

tijekom ili nakon stjecanja kvalifikacije profesionalnog računovođe. Praktično iskustvo stečeno

za svrhu ispunjavanja zahtjeva MSE-a 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, može

doprinijeti ispunjavanju zahtjeva propisanih u ovom MSE-u.

58. Razdoblje stjecanja praktičnog iskustva relevantnog za revizijskog profesionalca uobičajeno

neće biti kraće od tri godine, od kojih najmanje dvije treba biti u području revizije povijesnih

financijskih informacija pod vodstvom angažiranog partnera. Gdje članica ne zahtijeva

ostvarivanje ovog minimalnog razdoblja stjecanja iskustva, ona treba biti u stanju demonstrirati

da je primjena znanja i vještina koje su posebno zahtijevane ovim MSE-om postignuta u

revizijskom okruženju i rezultirala je postojanjem kandidata koji razvijaju neophodne

kompetencije i sposobnosti za primjenu profesionalnih prosudbi u revizijskom angažmanu.

59. Zahtijevano revizijsko iskustvo treba biti stečeno u organizaciji koja može pružiti

primjereno revizijsko iskustvo pod vodstvom angažiranog partera.

73

60. Organizacije za pružanje primjerenog revizijskog iskustva mogu uključivati revizijske

organizacije privatnog i javnog sektora. Članice IFAC-a trebaju se uvjeriti da organizacije za

pružanje iskustva imaju uvedene politike i postupke koji će osigurati postojanje primjerenog

okruženja. Primjereno okruženje je ono koje omogućuje osobama da usavrše i pokažu

profesionalna znanja; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove koji će

im omogućiti da preuzmu odgovornost za stvaranje značajnih prosudbi u reviziji povijesnih

financijskih informacija.

Trajno profesionalno usavršavanje

61. MSE 7 Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog

usavršavanja profesionalne kompetentnosti. navodi zahtjeve trajnog profesionalnog

usavršavanja za sve profesionalne računovođe, uključujući i za revizijske profesionalce.

62. Profesionalni računovođe koji teže postati revizijski profesionalci mogu se osloniti na aktivnosti

trajnog profesionalnog usavršavanja kako bi im pomogle u ispunjavanju nekih zahtjeva

kompetentnosti navedenih u ovom MSE-u. Trajno profesionalno usavršavanje bit će također

nužno kako bi osiguralo da revizijski profesionalci razvijaju i održavaju druge kompetencije.

Članice IFAC-a mogu razmotriti propisivanje određenih aktivnosti trajnog profesionalnog

usavršavanja za revizijske profesionalce ili profesionalne računovođe koji teže postati revizijski

profesionalci.

Procjena

63. Profesionalne sposobnosti i kompetencije treba procijeniti prije nego što osobe preuzmu

uloge revizijskih profesionalaca.

64. Procjena treba biti dovoljno sveobuhvatna da omogući demonstriranje profesionalnih

znanja; profesionalnih vještina; i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova potrebnih za

kompetentno obavljanje posla revizijskih profesionalaca.

65. Procjenu sposobnosti i kompetencija revizijskih profesionalaca može obaviti:

(a) tijelo članice IFAC-a u koju je osoba učlanjena (uključujući i kroz postupak tzv. peer

review-a kojeg provodi tijelo članice);

(b) drugo tijelo članice IFAC-a;

(c) treća stranka (na primjer, organizacija za edukaciju ili uvježbavanje, državno ili

regulatorno tijelo ili procjenitelj radnog mjesta po ovlasti tijela članice); ili

(d) kombinacija prethodno navedenih sudionika.

Gdje su eksterne agencije odgovorne za stjecanje kvalifikacija revizijskih profesionalaca, tijela

članice ih trebaju poticati na usvajanje IFAC-ih standarda.

74

ODJELJAK 3: ANGAŽIRANI PARTNER

Opće

66. Postoje određeni profesionalni, zakonski ili regulatorni zahtjevi koji uređuju djelokrug,

obavljanje i vođenje revizijskog angažmana. U neki slučajevima, posebni zahtjevi mogu

određivati tko može djelovati kao angažirani partner u revizijskom angažmanu. Takvi zahtjevi

se niže nazivaju – režimi licenciranja. Taj se naziv koristi za označavanje raspona slučajeva u

kojima je ovlaštenje ili dopuštenje da se djeluje kao angažirani partner ograničeno na određene

osobe koje ispunjavaju specifične zahtjeve. te specifične zahtjeve mogu postaviti profesionalno.

zakonodavno ili regulatorno tijelo.

67. Režimi licenciranja za reviziju se razlikuju međusobno. Gdje tijela članice IFAC-a imaju

zakonsku ovlast licenciranja revizora, očekuje se da će profesionalni računovođe morati ispuniti

zahtjeve propisane u Odjeljku 2 ovog MSE-a kako bi im se izdala revizijska licenca ili

dopustilo da potpisuju izvješća o revizijama povijesnih financijskih informacija. Gdje druga

tijela licenciraju revizore, tijela članica IFAC-a se obvezuju da skrenu pozornost na ovaj MSE

zakonodavnim tijelima, regularnim tijelima ili tijelima nadležnim za licenciranje, potičući ih na

njegovo usvajanje.

68. U nekim zakonodavstvima, profesionalni računovođe su licencirani, u vrijeme stjecanja

kvalifikacije, za potpisivanje revizijskih izvješća, iako nisu stekli praktično iskustvo propisano

u ovom MSE-u. U takvim slučajevima, tijela članice IFAC-a trebaju osigurati da osobe s

odgovornostima za stvaranje značajnih prosudbi u reviziji povijesnih financijskih informacija

imaju potrebno praktično iskustvo i kompetencije. Ta obveza može bit ispunjenja pomoću

programa pregleda kvalitete izražavanja uvjerenja kojeg provodi tijelo članice (tj. pregledavanja

rada) ili pomoću postupaka kontrole kvalitete kojeg provodi revizijska organizacija.

69. Očekuje se da će revizijski profesionalci, kojima je dopušteno potpisati revizijsko izvješće u

zakonskoj reviziji, steći praktično revizijsko iskustvo veće od onoga koje propisuje ovaj MSE.

Svi revizijski profesionalci imaju profesionalnu i etičku obvezu usavršavati i održavati

kompetencije primjerene njihovim profesionalnim odgovornostima.

70. IFAC raspoznaje različite vrste, veličine i složenosti revizija povijesnih financijskih informacija

i različite razine kompetencija potrebnih za obavljanje takvih angažmana. Obveza je

pojedinačnih profesionalnih računovođa da poštuju IFAC-ov Kodeks etike za profesionalne

računovođe, neprihvaćanjem angažmana koje nisu kompetentni obaviti.

Zahtjevi kompetentnosti za angažiranog partnera

71. Veće odgovornosti koje se podrazumijevaju za angažiranog partnera, zahtijevat će razvijanje

dodatnih profesionalnih znanja; profesionalnih vještina; i profesionalnih vrijednosti, etike i

stavova. Od angažiranog partera se očekuje da pokaže sveobuhvatno razumijevanje procesa

revizije i mogućnost komuniciranja o širokom rasponu pitanja sa širokom lepezom stranaka.

72. S napredovanjem revizijskih profesionalaca do položaja kao što je položaj partnera u nekom

angažmanu, revizijski profesionalci će trebati demonstrirati kompetentnost u sljedećim

područjima:

(a) rukovodeću odgovornost za kvalitetu revizije;

(b) formiranje zaključaka o poštivanju primjenjivih zahtjeva neovisnosti;

(c) prihvaćanje i zadržavanje odnosa s klijentom i specifičnih revizijskih angažmana;

75

(d) dodjeljivanje revizijskih timova, osiguravanje kolektivnih sposobnosti i kompetencija za

obavljanje angažmana i izdavanje revizijskog izvješća;

(e) usmjeravanje, nadziranje i obavljanje revizijskog angažmana u skladu s profesionalnim

standardima i zakonskim zahtjevima;

(f) konzultiranje, pregledavanje i raspravljanje o obavljenom poslu; i

(g) stvaranje revizijskog izvješća koji je odgovarajući i potkrijepljen dostatnim i primjerenim

revizijskim dokazima.

76

ODJELJAK 4: ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE U

ODREĐENIM OKOLNOSTIMA I GOSPODARSKIM GRANAMA

Opće

73. Tijela IFAC-a i revizijske organizacije trebaju osigurati da revizijski profesionalci odgovorni za

značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija koje se odnose na određene

okolnosti ili gospodarske grane imaju potrebna profesionalna znanja i praktično iskustvo

relevantna za te okolnosti ili gospodarske grane.

74. Kada su profesionalni računovođe stekli sposobnosti i pokazuju kompetencije zahtijevane za

revizijske profesionalce, oni mogu trebati daljnje usavršavanje prije nego što preuzmu

odgovornosti za donošenje značajnih prosudbi u reviziji povijesnih financijskih informacija

određenih gospodarskih grana (kao što su bankarstvo i financije, eksploatacijske industrije i

osiguranje) ili okolnosti (kao što su transnacionalne revizije).

Transnacionalne revizije

75. Transnacionalne revizije su, ili mogu biti, one na koje se oslanja izvan subjektovog nacionalnog

zakonodavstva za potrebe značajnog investiranja, kreditiranja ili regulatorne odluke; to će

uključiti kompanije s izlistanim glavničkim ili dužničkim vrijednosnim papirima i druge

subjekte od javnog interesa koji pobuđuju posebnu pozornost javnosti zbog svoje veličine,

proizvoda ili usluga koje pružaju.12

76. Prije nego što pojedinci preuzmu ulogu revizijskog profesionalca u transnacionalnim

revizijama povijesnih financijskih informacija oni trebaju:

(a) ispuniti zahtjeve za preuzimanje uloge revizijskog profesionalca (Odjeljak 2 ovog

MSE-a); i

(b) ispuniti zahtjeve iz točke 77.

77. Sadržaj znanja u programu edukacije i usavršavanja revizijskih profesionalaca

uključenih u transnacionalne revizije treba obuhvatiti sljedeća tematska područja, za

zakonodavstva za koja se obavlja transnacionalna revizija:

(a) primjenjive standarde financijskog izvještavanja i revidiranja;

(b) kontroling multilokacijskih revizija i revizija grupe;

(c) primjenjive zahtjeve u vezi s izlistavanjem vrijednosnih papira;

(d) primjenjive zahtjeve korporativnog upravljanja;

(e) primjenjive nacionalne regulatorne okvire; i

(f) globalne i lokalne ekonomije i poslovna okruženja.

78. Revizijski profesionalci angažirani u transnacionalnim revizijama mogu ustanoviti da primjena

profesionalnih vrijednosti, etike i stavova može biti komplicirana zbog kulturoloških razlika (na

primjer, normi, običaja, ponašanja i očekivanja).

Određene gospodarske grane

79. Neki subjekti posluju u jako reguliranim gospodarskim granama (kao što su banke i kompanije

iz kemijske industrije). Zakoni i regulative koji uređuju financijske izvještaje mogu biti

12

Smjernica 1 Odbora za transnacionalne revizore (TAC Guidance Statement 1) – revidirana u travnju 2006.

77

značajno različiti u određenim gospodarskim granama i okruženjima. Nadalje, računovodstveni

tretmani mogu se razlikovati i imati za posljedicu različitu praksu priznavanja i mjerenja.

80. Nije izvedivo propisati dodatna znanja potrebna onima koji posluju u određenim gospodarskim

granama. Tijela članica IFAC-a, pojedinačni profesionalni računovođe i revizijske organizacije

dijele odgovornost za osiguravanje da revizijski profesionalci imaju potrebne kompetencije za

svoje uloge.

Praktično iskustvo

81. Revizijski profesionalci trebaju imati praktično revizijsko iskustvo povezano s određenim

okruženjem ili gospodarskom granom prije preuzimanja odgovornosti za donošenje prosudbi u

reviziji povijesnih financijskih informacija u tom okruženju ili gospodarskoj grani. To iskustvo

treba biti dovoljno dugotrajno i intenzivno kako bi omogućilo revizijskim profesionalcima da

pokažu:

(a) neophodno znanje; i

(b) da mogu primijeniti neophodne vještine i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove

potrebne za kompetentno obavljanje posla u određenom okruženju ili gospodarskoj grani.

To praktično iskustvo može biti kao dodatak onom iskustvu koje je propisano drugdje u ovom

MSE-u.

78

IAESB-ove MEĐUNARODNE SMJERNICE EDUKACIJSKE PRAKSE

SADRŽAJ

Stranice

Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1: Pristupi u razvijanju i održavanju

profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.......................................................................... 79

Međunarodna smjernica edukacijske prakse 2: Informacijske tehnologije za profesionalne

računovođe.............................................................................................. 93

Međunarodna smjernica edukacijske prakse 3: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom -

početni profesionalni razvoj za profesionalne računovođe....... .................................... 143

79

MEĐUNARODNA SMJERNICA EDUKACIJSKE PRAKSE 1:

PRISTUPI U RAZVIJANJU I ODRŽAVANJU PROFESIONALNIH VRIJEDNOSTI, ETIKE I

STAVOVA

_______________________________ SADRŽAJ__________________________________

Točka

Svrha i obuhvat Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1 1 – 6

Definicije 7

Pozadina 8 – 13

DIO 1: RAZVOJ ETIČKIH KOMPETENCIJA

Kontinuitet etičke edukacije 14 – 18

Faza 1: Unaprjeđenje znanja o etici 19 – 21

Faza 2: Razvoj etičke osjetljivosti 22 – 24

Faza 3: Poboljšanje etičke prosudbe 25 – 27

Faza 4: Zadržavanje postojeće obveze prema etičkom ponašanju 28 – 30

DIO 2: PRISTUPI U IMPLEMENTACIJI ETIČKO EDUKACIJSKOG KONTINUITETA

Fleksibilni pristupi u implementaciji etičko edukacijskog kontinuiteta 31 – 32

Temski pristup 33 – 36

Fazni pristup 37 – 39

Kontinuirani razvoj profesije 40 – 41

DIO 3: ISPORUKA I PROCJENA ETIČKE EDUKACIJE

Pregled 42 – 44

Učenje na radnom mjestu 45 – 53

Metode učenja 54

Metode procjene 55 – 61

Dodatak 1: Predmet etičko edukacijskog kontinuiteta

Dodatak 2: Metode učenja

80

Svrha i obuhvat Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1

1. Međunarodna smjernica edukacijske prakse (MSEP) pomaže IFAC-ovim članskim tijelima u

implementaciji opće prihvaćenoj dobroj praksi u edukaciji i razvoju računovodstvene

profesije.

2. Međunarodni standard edukacije (MSE) 4, Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi, zahtijeva

od IFAC-ovih članskih tijela da posvete dio predkvalifikacijskog edukacijskog programa za

profesionalne računovođe u razvoju profesionalnih vrijednosti, etike i stavova. MSEP 1 pruža

smjernice IFAC-ovim članicama za provedbu MES-a 4 i za razvoj profesionalnih vrijednosti,

etike i stavova u skladu sa standardom.

3. MSEP 1 naglašava 2 moguća pristupa u razvoju profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.

Također sadrži smjernice za različit broj metoda kod etičke edukacije, naglašavajući važnost

učenja i procjene na radnom mjestu.

4. Dodatno, MSEP 1 daje smjernice članicama kako da osiguraju daljnji razvoj profesionalnih

vrijednosti, etike i stavova kod profesionalnih računovođa kroz njihove karijere i Kontinuirani

Profesionalni Razvoj (KPR).

5. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB)prepoznaje (a)

raznolikost u kulturnim, jezičnim, edukacijskim, pravnim i socijalnim sustavima u zemljama

članicama IFAC-a; (b) različitost funkcija koje obavljaju računovođe, i (c) zemlje članice su

na različitim stupnjevima u razvoju svojih etičko edukacijskih programa.

6. Neke članice IFAC-a su već obradile neka ili sva pitanja razmatrana u ovom MSEP-u. Dok

ostalima tek preostaje da se pozabave istim pitanjima. IAESB sugerira da članice pristupe

implementaciji MSE-a 4 sa danim smjernicama u MSEP-u 1.

Definicije

7. Pojmovi korišteni u MSEP-u 1 definirani su u Okviru Međunarodnih standarda edukacije za

profesionalne računovođe:

Procjena – sve forme testova profesionalne kompetencije, bilo u pisanom ili nekom drugom obliku,

uključujući ispitivanje provedeno u bilo kojem vremenu unutar procesa učenja.

Sposobnosti – profesionalno znanje; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etika i stavovi

zahtijevani za demonstraciju kompetencije.

Kompetencija – mogućnost izvođenja posla po definiranom standardu, s referencom na pravo

poslovno okruženje.

Kontinuirani Profesionalni Razvoj (KPR) – aktivnosti učenja za razvoj i zadržavanje sposobnosti

profesionalnog računovođe kako bi mogao kompetentno izvoditi svoj posao u poslovnom okruženju.

Edukacija – sistematičan proces s ciljem poboljšanja znanja, vještina i ostalih sposobnosti kod

pojedinaca. Uključuje i pripravništvo.

Formalna edukacija – računovodstveni edukacijski program kao bazna komponenta ali ne na radnom

mjestu pojedinca.

Učenje – širok raspon procesa pomoću kojih pojedinac stječe sposobnosti.

81

Postkvalifikacija – period nakon kvalifikacije pojedinog člana za članstvo u IFAC-u.

Predkvalifikacija – period prije kvalifikacije pojedinog člana za članstvo u IFAC-u.

Profesionalni računovođa – osoba koja je član IFAC-a.

Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi – profesionalno ponašanje i karakteristike koje identificiraju

profesionalne računovođe kao članove računovodstvene profesije. Oni uključuju načela ponašanja

(etička načela) koja su u pravilu povezana s profesionalnim ponašanjem ali se i smatraju ključnima

kod definiranja posebnih karakteristika profesionalnog ponašanja.

Kvalifikacija – kvalifikacija profesionalnog računovođe znači da u određenom vremenu smatra se

kako je pojedinac ispunio i nastavlja ispunjavati zahtjeve za priznanjem profesionalnog računovođe.

Student – pojedinac koji pohađa tečaj ili studij, uključujući i pripravnika. U kontekstu profesionalne

edukacije, student je pojedinac koji pohađa tečaj ili program studija koji je neophodan za edukaciju

profesionalnog računovođe.

Pripravnik – pojedinac koji stječe predkvalifikacijsko radno iskustvo i trening na radnom mjestu.

Pripravništvo – pred i post kvalifikacijsko edukacijske aktivnosti, na radnom mjestu, usmjerene kako

bi studenta ili profesionalnog računovođu dovele do stupnja profesionalne kompetencije.

Pozadina

8. Djelovanje računovođe utječe na druge. Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi koji

identificiraju profesionalne računovođe kao članove računovodstvene profesije koja uključuje

obvezu jačanja interesa zajednice. To je poznato kao „služenje javnom interesu“. Javnost se

oslanja na etički integritet profesije i njenih članova kako bi se osiguralo zadržavanje

profesionalne odgovornosti i zaštita javnog interesa.

9. Etičko edukacijski kontinuitet (EEK) naglašen u ovom MSEP-u je usklađen s IFAC-ovim

Kodeksom etike za profesionalne računovođe. On postavlja etičke zahtjeve za sve

profesionalne računovođe i izražava 5 temeljnih principa profesionalne etike: poštenje,

objektivnost, profesionalnu kompetenciju i dužnu pažnju, povjerljivost i profesionalno

ponašanje.13

10. Profesionalni računovođe mogu se susresti sa situacijama koje narušavaju suglasnost s

temeljnim principima profesionalne etike. Prijetnje koje narušavaju odnos s temeljnim

načelima mogu se svrstati u pet kategorija koje su opisane u Etičkom kodeksu za

profesionalne računovođe : prijetnja temeljem osobnog interesa, prijetnja temeljem

samoprovjere, prijetnja temeljem propagiranja, prijetnje uslijed zbliženosti i prijetnja uslijed

zastrašenosti.14

11. IFAC-ov etički kodeks naglašava i brojne mjere zaštite su aktivnosti ili druge mjere koje

otklanjaju prijetnje ili ih ublažavaju na prihvatljivu razinu. One uključuju: (a) mjere zaštite

ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom; i (b) mjere zaštite u radnoj okolini.15

Također uključuje ali ne zabranjuje zahtjeve educiranosti, uvježbanosti i iskustva koji su u

13

IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“, 100.4. 14

IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“, 100.10. 15

IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“, 100.11.

82

vezi s ulaskom u profesiju i zahtjeve trajnog profesionalnog usavršavanja.16

MSEP 1 dajući

načela dobre prakse za pred i postkvalifikaciju etičke edukacije, može pomoći članovima u

stvaranju tih mjera zaštita.

12. Etičko donošenje odluka zahtijeva izbor između mnogobrojnih alternativa, a svaka od njih

sadrži posljedice za vlasnike. U javnom je interesu da profesionalne računovođe ka etičkom

donošenju odluka pristupaju s razumijevanjem i mogućnošću primjene temeljnih načela danih

u IFAC-ovom etičkom kodeksu.

13. To zahtijeva razvoj profesionalnih vrijednosti, etike i stavova kroz edukacijski program IFAC-

ovih članica. Te vrijednosti, etika i stavovi su formirani i razvijeni za vrijeme i poslije

kvalifikacije za profesionalnog računovođu. Cilj programa etičke edukacije je u jačanju

etičkog donošenja odluke i ponašanja profesionalnog računovođe.

DIO 1: RAZVOJ ETIČKIH KOMPETENCIJA

Kontinuitet etičke edukacije

14. Etičko edukacijski kontinuitet (EEK), dan u ovom dijelu MSEP-a 1, predstavljen je u slici 1.

Etičko edukacijski kontinuitet identificira 4 faze u edukacijskom kontinuitetu, temeljenih na 4

cilja etičke edukacije:

Faza 1: unaprjeđenje znanja o etici;

Faza 2: razvijanje etičke osjetljivosti;

Faza 3: poboljšanje etičke prosudbe; i

Faza 4: zadržavanje postojeće obveze prema etičkom ponašanju.

15. Etička edukacija je cjeloživotna obveza koja počinje u najranijoj fazi predkvalifikacijskog

programa i nastavlja se tokom karijere profesionalnog računovođe. Svaka faza EEK-a

povezana je s određenim stupnjem napredovanja u razvijanju profesionalnih vrijednosti, etike

i stavova. 4 faze EEK-a detaljno su opisane u paragrafu 19 do 30, sa predloženim

posljedicama učenja i opisom dobivenih kompetencija za svaku fazu.

16. EEK prepoznaje kako razvoj profesionalnih vrijednosti, etike i stavova je ponavljajući proces

koji zahtijeva od pojedinaca osvrt na učenje između faza, te kontinuirani pregled i ispitivanje

znanja o etici, etičkoj osjetljivosti i etičkoj prosudbi. Zadržavanje postojeće obveze prema

etičkom ponašanju pretpostavlja kako profesionalni računovođa će nastaviti s unaprjeđenjem

svog znanja o etici, poboljšanjem svoje etičke prosudbe kroz svoju karijeru.

Slika 1: Etičko edukacijski kontinuitet

17. EEK je dopunjen s 8 osnovnih predmetnih područja, temeljenih na temama opisanih u MES 4

koji moraju biti uključeni u sve predkvalifikacije edukacijskog programa. Pregled je dan u

Slici 2. Dodatno, predložen je sadržaj znanja koji podržava sva predmetna područja i može ga

se vidjeti u Dodatku 1, samo za ilustrativne svrhe.

18. Dok su etičko znanje, etička osjetljivost i etička prosudba inicijalno razvijeni za

predkvalifikacijski edukacijsko računovodstveni program, etičko ponašanje se očekuje od

studenata kroz taj period predkvalifikacijskog edukacijskog računovodstvenog programa.

16

IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“, 100.12.

83

Faza 1: Unaprjeđenje znanja o etici

19. Studenti moraju razviti razumijevanje za važne etičke i profesionalne standarde povezane sa

računovodstvenom profesijom. Poznavanje općih etičkih principa i temeljnih principa

profesionalne etike, danih u IFAC-ovom Etičkom kodeksu, zahtijeva se za razvoj etičkog

donošenja odluka i ponašanje u profesionalnom kontekstu.

20. Faza 1 u EEK-u uči temeljna znanja o stvarima koja se tiču profesionalnih vrijednosti, etike i

stavova. Fokusira se na razvoj razumijevanja:

(a) O okruženju koji utječe na donošenje odluka, uključujući:

(i) Relevantne standarde i kodekse; i

(ii) Očekivanja od etičkog i profesionalnog ophođenja.

(b) O temeljnim teorijama i principima koji se tiču:

(i) Etike;

(ii) Vrlina; i

(iii) Razvoj morala u pojedinca.

21. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz razumijevanje tradicionalnih

etičkih koncepata i teorije, i kroz one koje su povezane s poslom profesionalnog računovođe.

Faza 2: Razvoj etičke osjetljivosti

22. Studenti moraju razviti etičku osjetljivost, koja se manifestira kroz (a) mogućnost

prepoznavanja etičke prijetnje ili problema, (b) osviještenost o alternativnim mogućnostima za

poduzimanje akcija koje vode ka etičkom rješenju, i (c) poznavanje efekata svake alternativne

mogućnosti na vlasnike.

23. Faza 2 primjenjuje poznavanje temeljnih etičkih principa prikazanih u Fazi 1 na relevantnim

funkcionalnim disciplinama (kao što su financijsko računovodstvo, upravljačko

računovodstvo, revizija i porezi) računovodstva. U ovoj fazi, članovi IFAC-a bi trebali

razmotriti etičko edukacijske programe i fokusirati se na razvoj profesionalne odgovornosti s

etičkom osjetljivošću kod razlikovanja etičkih prijetnji na temeljna etička načela s kojima se

susreću profesionalne računovođe na svom radnom mjestu.

24. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz mogućnost identificiranja i

diskutiranja o etičkim problemima i prijetnjama, ali i kroz mogućnost primjene etičkog znanja

u funkcionalnim disciplinama računovodstva.

Faza 3: Poboljšanje etičke prosudbe

25. Jezgra etičkih vrijednosti su temelj za profesionalnu prosudbu. Izbor u skladu s temeljnim

načelima danih u IFAC-ovom Etičkom kodeksu zahtjeva znanje o etici i etičku osjetljivost.

26. Faza 3 je faza primjenljivosti, u kojoj studenti i profesionalni računovođe uče kako uključiti i

primijeniti znanja o etici i etičku osjetljivost kod donošenja promišljenih i dobro informiranih

odluka. Ova faza je dizajnirana tako da pomaže pojedincima u primjeni dobro osmišljenih

procesa za donošenje etičkih odluka. U fazi 3, IFAC-ovi članovi bi trebali razmotriti razvoj

etičko edukacijskog programa koji se fokusira na poboljšanje profesionalne prosudbe za

izoštravanje vještina kod etičkog donošenja odluka kroz primjenu etičkih teorija, socijalne

odgovornosti, kodeksa profesionalnog ponašanja i etičkih modela za donošenje odluka.

27. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz mogućnost etičkog prosuđivanja i

donošenja odluka koje su temeljene na razumijevanju i primjenjivosti znanja o etici i etičke

osjetljivosti.

84

Faza 4: Zadržavanje postojeće obveze prema etičkom ponašanju

28. Profesionalni računovođe moraju moći rješavati etičke prijetnje prema temeljnim etičkim

načelima i moraju znati izabrati djelovanje u skladu s temeljnim načelima danih u IFAC-ovom

Etičkom kodeksu.

29. U fazi 4, IFAC-ovi članovi trebali bi razmotriti razvijanje etičke edukacije kao što je KPR

program koji je fokusiran na razvoj i unaprjeđenje procesa etičkog donošenja odluka te

zadržavanja postojeće obveze prema etičkom ponašanju u profesionalnom kontekstu.

30. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz razumijevanje organizacijske i

situacijske kontekste te primjene znanja o etici, osjetljivosti i prosudbi u etičkom ponašanju u

skladu s IFAC-ovim Etičkim kodeksom.

DIO 2: PRISTUPI U IMPLEMENTACIJI ETIČKO EDUKACIJSKOG KONTINUITETA

Fleksibilni pristupi u implementaciji etičko edukacijskog kontinuiteta

31. MSEP pruža dva osnovna pristupa u implementaciji EEK-a: temski pristup (vidi paragraf 34) i

fazni pristup (vidi paragraf 37). IFAC-ovi članovi mogu izabrati jedan od pristupa ili

kombinirajući elemente oba pristupa, što odgovara njihovim lokalnim okolnostima.

32. Oba pristupa naglašavaju važnost integriranja etičke edukacije u predkvalifikacijske

računovodstvene programe edukacije, ali i važnost pregleda i ispitivanja znanja i mogućnosti

dobivenih kroz KPR program. Oba pristupa naglašavaju važnost učenja na radnom mjestu i

procjene u razvoju profesionalnih vrijednosti, etike i stavova. U djelu 3 ovog MSEP-a dana je

detaljna obrada ovih točaka.

Temski pristup

33. MES 4 propisuje17

brojne teme koje bi trebale biti uključene u sve predkvalifikacijske

edukacijske programe. To je u skladu s 8 osnovnih predmetnih područja s kojima je dopunjen

EEK, kao što je prikazano u slici 2.

Slika 2. Temski pristup

Predmetna područja EEK-a18 Teme MSEP-a 4

(i) Pristup okvira

(ii) Koncepti i vrijednosti

Priroda etike Razlike između pristupa prema detaljnim

pravilima i načelima o etici, njihove

prednosti i nedostaci

(iii) Okolina: korporativna,

profesionalna i regulatorna

(iv) Profesionalna etika

Usklađenost s temeljnim etičkim principima

poštenja, objektivnosti, profesionalne

kompetencije i dužne pažnje, povjerljivost Profesionalno ponašanje i usklađenost s

tehničkim standardima Koncepti neovisnosti, opreznosti,

odgovornosti i javnog očekivanja Etika i zakon, uključujući vezu između

zakona, regulativa i javnog interesa

(v) Proces donošenja odluka Etika i profesionalni računovođa pojedinac:

uzbunjivanje („whistle blowing“), sukobi

interesa, etičke dileme i rješenja istih

(vi) Etičke prijetnje i mjere zaštite Posljedice za neetičko ponašanje pojedinca,

ali i profesije, ali i društva u većini

17

MSE 4 Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi, paragraf 16. 18

Sadržaj za svako predmetno područje dano je u Dodatku 1, Etičko edukacijski kontinuitet predmetnih područja

85

(vii) Korporativno upravljanje

(viii) Socijalna pitanja i pitanja okoline

Etika i profesija: socijalna odgovornost Etika u vezi s poslovanjem i dobrim

upravljanjem

34. Temski pristup integrira prve tri faze EEK-a predmet po predmet u relevantnim dijelovima

predkvalifikacijskog programa. Svaki predmet se može progresivno učiti sljedeći prve tri faze

EEK-ovog kontinuiteta učenja. Faza 4 EEK-a je primarno postkvalifikacijski program (KPR).

35. IAESB priznaje kako detaljan sadržaj etičko edukacijskog programa članica će se odraziti na

njihovu nacionalnu i kulturnu okolinu ali na sustav edukacije. IFAC-ove članice mogu

uključiti EEK-ova osnovna predmetna područja u bilo kojem segmentu pred i

postkvalifikacijskih programa. Svako osnovno predmetno područje je prošireno u Dodatku 1,

koji pruža primjere iz predloženog sadržaja za svako područje koje članice mogu uključiti u

svoje etičko edukacijske programe.

36. IFAC-ove članice koje su izabrale Temski pristup trebaju razmotriti kako mogu najbolje

osigurati da se sve četiri razvojne faze EEK-a pokriju za vrijeme pred i postkvalifikacijskim

računovodstveno edukacijskim programima.

Fazni pristup

37. Fazni pristup slijedi EEK koji je prikazan u slici 1, i u sebe uključuje: (a) prve tri faze EEK-a

u predkvalifikacijskom edukacijskom programu, i (b) četvrtu fazu u pred i

postkvalifikacijskom edukacijskom programu. Slika 3 ilustrira pristup.

Slika 3. Fazni pristup

Faza Osobina Rezultat učenja Ilustrativna metoda 1 Unaprjeđenje

znanja o etici Unaprjeđenje znanja o: (i)

relevantnim standardima i

(ii) očekivanjima od etičkog i

profesionalnog ponašanja.

Zasebni, pristupni tečaj ili

modul o etici u ranoj fazi

programa.

2 Razvijanje

etičke

osjetljivosti

Razvoj osjećaja za

profesionalnu odgovornost s

etičkom osjetljivošću i

mogućnošću razlikovanja

etičkih prijetnji i mjera

zaštita.

Integracija etičkih pitanja

unutar postojećih

funkcionalnih disciplina

računovodstva kao što su

financijsko računovodstvo,

upravljačko računovodstvo,

revizija i oporezivanje. 3 Poboljšanje

etičkih prosudbi Poboljšanje u profesionalnim

prosudbama kroz

izoštravanje vještina za

etičko donošenje odluka.

Integriran konačni tečaj ili

modul i procjena uključujući

etiku (npr. slučaj) ili zaseban,

pristupni konačni tečaj ili

modul o etici. 4 Zadržavanje

postojeće

obveze prema

etičkom

ponašanju

Zadržavanje postojeće

obveze prema etičkom

ponašanju.

Kombinacija postojećeg

iskustva i kontinuiranog

profesionalnog razvoja,

uključujući edukaciju o etici.

38. Ovaj pristup obično započinje s upoznavanjem etike u ranoj fazi predkvalifikacijskog

programa (faza 1), zatim slijedi diskusija o etici u postojećem računovodstvenom modulu ili

tečaju (faza 2), što kulminira u završnom modulu ili tečaju koji povezuje sve prije naučene

materije o etici (faza 3).

86

39. Priroda edukacija o etici znači kako postkvalifikacijski program mora razmotriti i preispitati

znanja i mogućnosti stečenih i naučenih u predkvalifikacijskim programima. Važno je da

profesionalne računovođe nastave razvijati svoje profesionalne vrijednosti, etiku i stavove

kroz pojedinačne karijere.

Kontinuirani razvoj profesije

40. Edukacija o etici je cjeloživotni proces. Stalno mijenjajući rezultate očekivanosti javnosti kako

se mijenjaju etički standardi. Edukacija o etici kroz KPR je upravo zbog toga neophodna za

kontinuirani razvoj etičkog procesa donošenja odluka i zadržavanja postojeće obveze prema

etičkom ponašanju. Edukacija o etici u KPR-u fokusira se na pomoć pojedincima koji moraju

donijeti bolje etičke odluke u kritičnim trenucima i da stalno poboljšava etičke koncepte

uvedene kroz predkvalifikacijske edukacijske programe kroz stalna razmatranja i

preispitivanja.

41. Priroda edukacije o etici znači da postkvalifikacijski programi moraju ispitivati i razmatrati

naučena i stečena znanja i sposobnosti u predkvalifikacijskim programima. Članovi IFAC-a bi

zato trebali razmotriti zahtjev o kontinuiranoj edukaciji o etici za profesionalne računovođe

kao dio KPR programa.

DIO 3: ISPORUKA I PROCJENA ETIČKE EDUKACIJE

Pregled

42. Različiti modeli su korišteni za isporuku i procjenu edukacije o etici. To uključuje elemente

učenja na radnom mjestu i formalnog učenja. U svakom slučaju, članice IFAC-a trebale bi

razmotriti kako najbolje izgraditi jasne ciljeve za edukaciju o etici koji se fokusiraju na (a)

povećanju etičke osjetljivosti, (b) njegujući obvezu prema profesionalnoj odgovornosti i (c)

razvoju vještine kod etičkog donošenja odluka.

43. Članice IFAC-a trebale bi razmotriti izlaganje studenata i profesionalnih računovođa

vježbama iz etičke osviještenosti i etičkog donošenja odluka. To doprinosi razvoju etičke

osjetljivosti i prosudbe. Članice IFAC-a trebaju razmotriti i uključivanje praktičnih primjera o

etičkim prijetnjama i problemima u pred i postkvalifikacijske edukacijske programe, te kako

isti mogu biti riješeni u pozitivnom svijetlu s ciljem jačanja teoretskog znanja.

44. Studenti razvijaju znanja o temeljnim etičkim načelima za vrijeme predkvalifikacijskog

edukacijskog programa. Uče kako primijeniti temeljna načela u situacijama iz stvarnog života

kroz radno iskustvo, kroz pred i postkvalifikacijske edukacijske programe, kroz promatranje

svojih kolega te kroz stjecanje iskustva u organizacijskoj praksi i kulturnim normama.

Učenje na radnom mjestu

45. Učenje etike na radnom mjestu je važno kao i učenje etike za vrijeme nekog formalnog

edukacijskog programa. Članice IFAC-a trebaju uzeti u obzir načine rada sa zaposlenicima

kako bi se promoviralo pozitivno etičko ponašanje i okolinu koja pruža podršku razvoju

profesionalnih vrijednosti, etike i stavova na pred i postkvalifikacijskim razinama.

46. Članice IFAC-a mogu također raditi sa zaposlenicima u razvoju početnih treninga koji

naglašavaju studentima važnost u razvoju profesionalnih vrijednosti, etike i stavova.

Etička hrabrost (odvažnost, smjelost)

47. Sve odluke donesene od strane profesionalnih računovođa vjerojatno će imati utjecaj na druge,

kao i na same profesionalne računovođe. Profesionalni računovođe možda će morati

demonstrirati etičku hrabrost kod donošenja odluka u skladu s temeljnim načelima danih u

IFAC-ovom Etičkom kodeksu. Na primjer, uzbunjivanje ili „whistle – blowing“ može odvesti

do ozbiljnih posljedica za pojedince ali i za organizaciju.

87

48. Profesionalni računovođe i studenti razvijaju etičku hrabrost dok promatraju odluke drugih

temeljenih u skladu s temeljnim načelima IFAC-ovog Etičkog kodeksa. IFAC-ove članice

mogu raditi sa poslodavcima, mentorima i drugima kako bi naglasili primjere etičke hrabrosti i

usmjerili pažnju studenata i profesionalnih računovođa za vrijeme pred i postkvalifikacijskog

računovodstvenog edukacijskog programa. To može uključivati razvoj slučajeva i/ili diskusije

s mentorima i nadređenima kako bi se istražili etički problemi i dileme.

Etičko vodstvo

49. Etičko vodstvo u organizaciji ima jak i pozitivan utjecaj na etičko ponašanje svih zaposlenih u

organizaciji i pomaže ostalima unutar organizacijskog čina s etičkom hrabrosti. Profesionalni

računovođe i studenti uče i modificiraju etičke stavove kako prihvaćaju vrijednosti

organizacije pokazanih od strane svojih nadređenih i kolega. Profesionalni računovođe u

vodećim ulogama moraju osigurati vezu između studenata i ostalih profesionalnih računovođa

u odgovornosti i etičkih problema s kojima se susreću profesionalni računovođe na radnom

mjestu, uključujući i pozitivne koristi djelovanja u skladu s temeljnim načelima danim u

IFAC-ovom Etičkom kodeksu. IFAC-ove članice mogu organizirati takve sesije posebno gdje

studenti rade bez direktnog nadzora od strane profesionalnih računovođa.

50. IFAC-ove članice mogu raditi s poslodavcima kako bi imenovali profesionalnog računovođu

kao „etičkog vođu“ unutar organizacije, odgovornog za organiziranje i provođenje etičkih

edukacijskih sesija u kojima se raspravlja o primjerima etičkog vođenja i etičke hrabrosti.

Nadzor nad praktičnim iskustvom

51. Za vrijeme predkvalifikacijskih programa, studenti imaju vrijeme za praktično iskustvo pod

nadzorom i pod vodstvom supervizora ili mentora. Veza sa supervizorom ili mentorom

pomaže studentima na puno načina, uključujući razvoj vještina koje će im biti potrebne kao

profesionalnim računovođama, te razvoj etičke osjetljivosti i prosudbe kroz odnos s

supervizorom i mentorom koji djeluju kao uzor.

52. IFAC-ove članice trebaju uzeti u obzir kako da ohrabre supervizore ili mentore da omoguće

povrat informacija (posebno povrat pozitivnih informacija) o studentskim etičkim prosudbama

i ponašanju, kao dodatak povratu informacija o drugim aspektima njihovog programa.

Ispitivanje i ocjena aktivnosti

53. Profesionalni računovođe i studenti često rade u okruženju gdje se održavaju ispitivanja i

ocjene redovnih aktivnosti. IFAC-ove članice trebale bi razmotriti ohrabrivanje profesionalnih

računovođa u traženju povrata informacija (uključujući i pozitivan povrat informacija) o

svojim etičkim prosudbama i ponašanju kao djela takvog ispitivanja i ocjenjivanja. Ako su

profesionalni računovođe odgovorni za izvođenje aktivnosti ispitivanja i ocjenjivanja drugih,

članice mogu uzeti u obzir ohrabrivanje tih profesionalnih računovođa da uključe takav povrat

informacija o etičkim prosudbama i ponašanju.

Metode učenja

54. Mnogobrojne metode učenja su dane u etičko edukacijskoj literaturi, uključujući:

Predavanja;

Diskusije o etici;

Skupni rad u malim grupama;

Slučajevi temeljeni na etičkim prijetnjama i izazovima;

Igranje uloga;

Sudjelovanja gosta predavača i praktičara; i

E-učenje.

88

Te metode učenja mogu biti korištene u bilo kojim kombinacijama. Daljnje smjernice oko

navedenog su dane u Dodatku 2.

Metode procjene

55. Članice mogu razmotriti načine procjene etičkih edukacijskih programa koje će utvrditi da li

su studenti i profesionalni računovođe razvili etičku osjetljivost i mogućnost prosudbe do

zadovoljavajuće mjere.

56. Metode procjene u širem smislu mogu biti podijeljene na dva osnovna tipa. Sumativne

procjene pružaju informacije o razini aktivnosti na određeni m točkama u procesu učenja,

obično na kraju tečaja. Ovakav način procjene odgovara više procjenama znanja iz etičke

teorije i koncepata. Formativan način procjene je kontinuiran i omogućuje procjeniteljima

informacije o trenutnom napredovanju zbog podržavanja budućeg učenja. Takav način

procjene može biti odgovarajući kod procjene razvoja etičke osjetljivosti i prosudbe na

radnom mjestu.

57. Procjena razvoja etičke osjetljivosti i prosudbe može se postići kroz formalnu procjenu,

procjenu na radnom mjestu ili samo procjenom. U većini slučajeva, članice mogu izabrati

kombinaciju elemenata ovih pristupa.

58. Formalna procjena može testirati temeljna znanja o etičkim načelima i o mogućnostima

kritičke evaluacije etičkih situacija. Povrh tradicionalnog ispitivanja, postoje mnogobrojni

načini po kojima formalne procjene se mogu izvesti:

Stvaranje baza podataka sa slučajevima zahtijevajući od pojedinaca da kompletiraju

testove bazirane na istim slučajevima koji mogu npr. biti objavljeni u profesionalnim

časopisima;

Sistem analize slučaja koji zahtijeva od studenata pravljenje bilježaka na specifičnim

slučajevima iz javnog područja;

Objektivno testiranje etičkih aspekata kroz predkvalifikacijske programe; i

Koristeći slučajeve kao grupne zadatke i radionice za procjenu pojedinaca i njihovih

kompetencija u etičkoj analizi i donošenja odluka.

59. Učenje o etici iz iskustva stečenog na radnom mjestu važno je kao i učenje o etici u učionici.

Procjena učenja iz iskustva stečenog na radnom mjestu razlikuje se i u većini slučajeva je

puno teže nego procjena znanja stečenog u učionici. Načini za procjenu razvoja etičke

osjetljivosti i prosudbe na radnom mjestu može uključivati:

Diskusije i olakšano razlučivanje etičkih dilema koje se pojave na radnom mjestu;

Retrospektivan pregled etičkog donošenja odluka kombiniranog s pregledom i

ispitivanjem aktivnosti; i

Korištenje on-line foruma zbog širenja diskusija o etici i stvarnim problemima kojima

se susreću profesionalci na radnom mjestu.

Samoprocjena

60. IFAC-ovim članicama ne preporuča se pouzdati se samo na samoprocjenu kod ocjenjivanja

etičke osjetljivosti, prosudbe i donošenja odluke. Samoprocjena, ipak, može često biti važan

dio sustava procjene i to pogotovo kod nadzora iskustva praktičnim radom i kod ispitivanja

aktivnosti. Članice mogu razviti alate koji bi omogućili studentima i profesionalnim

računovođama usporedbu njihovih odgovora na etičke prijetnje i probleme s onim odgovorima

koje su dali njihovi ocjenjivači.

61. Članice IFAC-a se ohrabruju u pokušaju korištenja različitih tehnika procjena za bolje

testiranje pojedinaca i njihovih mogućnosti u rješavanju stvarnih etičkih problema. MES 6,

89

Procjena Profesionalnih sposobnosti i kompetencija propisuje zahtjeve za konačno

procjenjivanje profesionalnih sposobnosti kandidata i kompetencija prije kvalifikacije.

90

Dodatak 1: Predmet etičko edukacijskog kontinuiteta

Faza 1 Faza 2 Faza 3 Faza 4

Zahtijevane

kompetencije Razumijevanje

tradicionalnih

etičkih koncepata i

teorije, i onih koje

utječu na posao

profesionalnog

računovođe.

Mogućnost

identificiranja i

diskutiranja o

etičkim

problemima i

prijetnjama u

funkcionalnim

disciplinama

računovodstva.

Mogućnost u

donošenju etičkih

prosudbi i odluka

temeljenih na

razumijevanju i

primjenjivosti

etičkog znanja i

etičke osjetljivosti.

Razumijevanje

organizacijskih i

situacijskih

konteksta i

primjena znanja o

etici, osjetljivosti i

prosudbi kod

zadržavanja

postojeće obveze

prema etičkom

ponašanju Predmetno

područje PREDLOŽENI

SADRŽAJ FAZE 1 PREDLOŽENI

SADRŽAJ

FAZE 2

PREDLOŽENI

SADRŽAJ FAZE

3

PREDLOŽENI

SADRŽAJ FAZE

4

(i) Pristup

okvira

Priroda etike

Etički okvir za

računovođe

Pristupi

temeljeni na

pravilima i

načelima

Temelji profesije

Etika i

profesija

Računovođe i

vlasnici

Interesi

vlasnika i

konflikti

Profesionalno

ponašanje i

javni interes

Ponašanje i

utjecaj vlasnika

Faza 1 Faza 2 Faza 3 Faza 4

(ii) Koncepti i

vrijednosti

Obično

korištene teorije

i načela (npr.

utilitarijanizam i

deontologija)

Teorije o

razvoju morala

Virtualne etičke

teorije i

edukacija

temeljena na

vrijednostima

Etika i

kultura

Profesionaln

e vrijednosti,

etika i

stavovi i

kodeks

ponašanja

računovođa

Važnost

etičke

hrabrosti i

etičkog

vodstva

Važnost etičke

hrabrosti i

etičkog

vodstva

Važnost etičke

hrabrosti i

etičkog

vodstva

Predmetno


SADRŽAJ FAZE 1

PREDLOŽENI

SADRŽAJ

FAZE 2

PREDLOŽENI

SADRŽAJ FAZE

3

PREDLOŽENI

SADRŽAJ FAZE

4

(iii) Korporacija i

njezini interesi

Računovođe i

vlasnici

Profesionalna

odgovornost

Računovodst

vena

profesija i

javna

očekivanja

Profesionalni

Istražni

izvještaji i

profesionaliza

m

Razvoj

profesije za

Učenje i

upravljanje s

profesionalnom

odgovornošću

kroz slučajeve

91

i pravni

zahtjevi u

financijskom

izvještavanju

i reviziji

Koncept

odgovornosti

Regulatorno

okruženje

Pravni okvir

za poslovanje

i računovođe

Uloga

računovođa u

kontekstu

globalizacije

Utjecaj

pravnih i

ostalih

reformi

unaprjeđenje

profesionalnih

vrijednosti,

etike i stavova

uključujući

kodifikaciju i

edukacijsku

inicijativu

Predmetno



SADRŽAJ

FAZE 2

PREDLOŽENI

SADRŽAJ FAZE

3

PREDLOŽENI

SADRŽAJ FAZE

4

(iv) Profesionalna

etika

Usklađenost

s temeljnim

etičkim

principima

Etički

kodeks,

uključujući

korporativni

kodeks i

temeljna

logička

podloga

Tehnički i

etički

standardi

Neovisnost,

profesionalna

opreznost,

odgovornost i

javni interes

Samoprocjena

i nadzorne

funkcije

Kvaliteta i

ispitivanje

Analiza

slučajeva s

profesionalnim

problemima

Sadašnji razvoj

u

profesionalnoj

etici i

ponašanju

Analiza

slučajeva s

profesionalnim

problemima

(v) Donošenje

odluka

Modeli

etičkog

donošenja

Modeli etičkog

donošenja

odluka

92

odluka

(vi) Etičke

prijetnje i

mjere zaštite

Definicije i

obuhvat etičkih

prijetnji i

problema u

računovodstvu

ali i povezanim

područjima

Uvod u mjere

zaštite na

profesionalnim

razinama i

razinama

poduzeća

Sukobi

interesa u

korporativno

m i

profesionalno

m okruženju

Različiti

tipovi etičkih

prijetnji i

etičkih

problema

Specifične

etičke prijetnje

i mjere zaštite

u

računovodstvu

, npr. zarade

menadžment

situacija

Etičke

prijetnje u

reviziji i

uslugama

osiguranja npr.

prijetnje i

mjere zaštite

neovisnosti i

poštenja

Etičke

prijetnje u

ostalim

financijskim

uslugama i

mjere zaštite

Slučajevi

uzbunjivanja

(„whistle-

blowing“) i

rješenja

Diskusija o

sadašnjim

kontroverznim

etičkim

problemima

važnih za

profesiju

Analize

prijetnji i mjera

zaštita

Predmetno



SADRŽAJ

FAZE 2

PREDLOŽENI

SADRŽAJ FAZE

3

PREDLOŽENI

SADRŽAJ FAZE

4

(vii) Korporativno

upravljanje

Priroda, važnost i

obuhvat

korporativnog

upravljanja i

prijetnje

učinkovitom

upravljanju

Teoretski okvir

uključujući

agencijski

problem

Minimiziranje

prijetnji i

agencijskog

Korporativne

i ostale

socijalne

odgovornosti

Odnos

vlasnika

Regulatorni

okvir za

korporativno

upravljanje

Uloga

računovođa i

revizora u

korporativno

Upravljanje:

dobra praksa i

problemi

Analize

slučajeva

neuspjeha

Globalni

razvoj u

korporativnom

upravljanju

Usporedbe

slučajeva

upravljanja iz

prakse

93

troška m okviru

(viii) Socijalni

problemi i

problemi

okruženja

Obuhvat,

pozadina i

koncept

korporativno

socijalne

odgovornosti

Računovođa i

društvo

uključujući

agencijski

problem

Minimiziranje

prijetnji

socijalnih

troškova i obveza

Razvoj u

socijalnom

okviru i okviru

okruženja

Mjerenje i

odgovornost

u socijalnom

izvještavanju

i

izvještavanju

okruženja

Problemi u

socijalnim

odgovornosti

ma

Regulatorni

okvir

Uloga

računovođe i

revizora u

društvu i

poslovanju

Analize

slučajeva o

socijalnim

neuspjesima i

neuspjesima

okruženja

Socijalno

računovodstvo

i

računovodstvo

okruženja i

problemi

Dodatak 2: Metode učenja

Brojne metode učenja su navedene u literaturama etičke edukacije i prezentirane u ispod za

usmjeravanje članova.

Predavanja

1. Konvencionalna metoda predavanja je dugo zadržan pristup koji naglašava prijenos znanja,

radije nego proces učenja. Takav pristup je odgovarajuća za uvod i opis temeljnih etičkih

teorija i koncepata.

Diskusije o etici

2. Studenti i profesionalni računovođe će prije razviti etičku prosudbu i ponašanje kroz izlaganje

diskusijama o etičkim problemima s drugima, posebno s onima koji imaju drugačije poglede

na problem. To pomaže pojedincima da (a) postanu upoznati s važnim konceptima, (b) steknu

praksu koristeći jezik etike, i (c) razviju etičku osjetljivost i prosudbu.

Skupni rad u malim grupama

3. Učenje u malim grupama, razvija vještine u vodstvu, procesu donošenja odluka, građenju

povjerenja, komunikaciji i sukobima menadžmenta, je učinkovita metoda izlaganja studenata

primjerima etičkih prijetnji. Interakcija s ostalim studentima i/ili profesionalnim

računovođama u vođenim etičkim diskusijama promovira više učenja u odnosu na ono učenje

koje se može ostvariti samostalno.

Slučajevi i primjeri etičkih prijetnji i izazova

4. Metoda slučajeva učinkovito razvija etičku osviještenost i analitičke vještine. Prednosti

ovakvog pristupa učenju su: (a) razvoj kritičkog načina razmišljanja i vještinu učenja

razmišljanjem, i (b) integracija tehničkih vještina i znanja sa okvirom etičkog donošenja

94

odluka. Slučajevi uključuju studente i profesionalne računovođe u stvarne događaje i

omogućavaju uvid u to kako je iskusiti takav problem. Analizirajući prošle događaje,

pojedinci mogu identificirati sumnje i tvrdnje s kojima su se suočili profesionalni računovođe,

i naučiti kako su bili riješeni.

5. Učeći analizirati slučajeve i primjere etičkih prijetnji, pojedinci shvaćaju kako etički problemi

i dileme imaju rješenje. U slučajevima kompleksnih etičkih situacija, malo je vjerojatno kako

će biti samo jedan točan odgovor. Analiza možda neće dati samo jedan točan odgovor na

problem ili dilemu već može dati jedan ili više odgovora koja su konzistentna s temeljnim

principima danih u IFAC-ovom Etičkom kodeksu.

6. Slučajevi s etičkim prijetnjama i dilemama mogu rezultirati s negativnim posljedicama za

pojedince i organizacije. Preporuča se članicama IFAC-a korištenje slučajeva koji imaju

pozitivne posljedice za pojedince i poslodavce sa svrhom unaprjeđenja pozitivnih koristi u

skladu s temeljnim načelima.

Igranje uloga

7. Igranje uloga nosi probleme i angažira studente i profesionalne računovođe u učenje. Igranje

uloga može se kombinirati s korištenjem slučajeva i etičkih dilema kako bi se učenici udubili u

situacije iz stvarnog života. Takve metode u kojima je potpun angažman učenika dovest će do

jačanja etičke osjetljivosti, prosudbe i ponašanja.

Gosti predavači i sudjelovanje praktičara

8. Pozivanje starijih profesionalaca kao predavača da podijele svoje osobno iskustvo je vrijedna

metoda u komunikaciji o etičkim vrijednostima, prosudbama i ponašanju u računovodstvu ali i

kod demonstriranja etičkog vodstva.

E-učenje

9. E-učenje koristi računalnu tehnologiju i komunikacijske softvere za omogućavanje tečaja

učenicima. Paketi e-učenja mogu sadržavati neke ili sve metode učenja gore navedenih pa

tako imaju site prednosti ili nedostatke. E-učenje je posebno učinkovita metoda učenja za

pojedince na udaljenim lokacijama, te ih tako može angažirati u učenje o etici kroz analize

slučajeva i on-line diskusijama što bi se inače teško postiglo.

95

MEĐUNARODNA SMJERNICA EDUKACIJSKE PRAKSE (MSEP 2)

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE

SADRŽAJ

Točka

Uvod 1-4 Definicije 5 Opseg i struktura MSEP 2 6-12 ODJELJAK 1: PRED-KVALIFIKACIJSKA IT ZNANJA I ZAHTJEVI SPOSOBNOSTI Pregled 13-16 Područja IT-a i sposobnosti 17-34 Poučavanje i procjena IT-a 35-41 ODJELJAK 2: ZNANJE I ZAHTJEVI STRUČNOSTI IZ PODRUČJA IT-a NAKON

KVALIFIKACIJE

Pregled 42-43 Znanje i vještine na području IT-a nakon kvalifikacije 44-52 ODJELJAK 3: POZNAVANJE IT-a I ZAHTJEVI STRUČNOSTI ZA PROFESIONALNE

REVIZORE

Poznavanje IT-a i stručnost profesionalnih revizora 53-57 DODACI Dodatak 1: Opće poznavanje IT tema Dodatak 2: Teme poznavanja IT kontrola Dodatak 3: Stručnost u IT kontrolama Dodatak 4: Vještine funkcije managera informacijskih sustava Dodatak 5: Vještine funkcije procjenitelja informacijskih sustava Dodatak 6: Vještine dizajnera informacijskih sustava Dodatak 7: IT vještine profesionalnih revizora

Uvod

1. Međunarodne smjernice edukacijske prakse (MSEP) pomažu tijelima članice Međunarodne

federacije računovođa (International Federation of Accountant Committee - IFAC) pri

implementaciji općeprihvaćene dobre prakse u edukaciji i razvoju profesionalnih računovođa.

2. Međunarodni standard edukacije (MSE) 2, Sadržaj programa edukacije profesionalnih

računovođa propisuje popis znanja u programima edukacije profesionalnog računovodstva

koje kandidati trebaju usvojiti kako bi se osposobili za profesionalne računovođe. MSEP 2

pruža smjernice tijelima članice Međunarodne federacije računovođa i drugim nastavnicima

za implementaciju Međunarodnog standarda edukacije 2 koji se odnosi na dio IT predznanja u

programu edukacije profesionalnih računovođa.

3. Ovaj MSEP također pruža smjernice tijelima članice IFAC-a u implementaciji MSE 7, Trajno

profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja

profesionalne kompetentnosti, i MSE 8, Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce,

koji se odnose na daljnji razvoj znanja IT-a i post-kvalifikacijskih stručnosti.

4. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting

Education Standards bord – IAESB) prepoznaje (a) široku raznolikost kulture, razvoja, jezika i

edukacijskih, pravnih i socijalnih sustava u zemljama tijelima članice IFAC-a, (b) vrlo mnogo

različitih funkcija koje obavljaju računovođe, te (c) da su tijela članice IFAC-a na različitim

stupnjevima razvoja njihovih prije- i poslije-kvalifikacijskih programa edukacije

96

profesionalnih računovođa. Namjera je smjernica iz MSEP 2 pomoći svim tijelima članice

IFAC-a u implementaciji MSE 2, ali čineći to tako da uzmu u obzir faktore okruženja koji su

navedeni u ovoj točci.

Definicije

5. Sljedeći termini koji se koriste u ovom MSEP-u su definirani u Okviru Međunarodnih

standarda edukacije za profesionalne računovođe i IAESB-om Pojmovniku:

Procjena – svi oblici testova profesionalne stručnosti, bilo u pismenom ili nekom drugom

obliku, uključujući ispitivanja, koji su provedeni u bilo koje vrijeme tijekom procesa učenja.

Kandidat - svaki pojedinac koji je prijavljen za procjenu u okviru programa edukacije

profesionalnih računovođa.

Sposobnosti – profesionalno znanje; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etike,

te očekivana ponašanja nužna za odražavanje stručnosti.

Stručnost – sposobnost obavljanja zadatka prema određenom standardu, uzimajući u obzir

stvarne radne okoline.

Kontinuirani profesionalni razvoj (KPR) – aktivnosti učenja u cilju razvoja i održavanja

sposobnosti kompetentnog rada profesionalnih računovođa u okviru njihovog profesionalnog

okruženja.

Edukacija – sustavni proces namijenjen razvoju znanja, vještina i drugih sposobnosti

pojedinca. Uključuje trening.

Formalna edukacija – dio programa edukacije izvan radnog mjesta računovođa

Poučavanje – mnoštvo procesa uz pomoć kojih pojedinac stječe određene sposobnosti.

Mentor – profesionalni računovođe koji su odgovorni za usmjeravanje i pomaganje

vježbenicima te za pomaganje u razvoju njihove sposobnosti.

Post-kvalifikacije – razdoblje nakon osposobljavanja za pojedinca člana tijela članice IFAC-a.

Praktično iskustvo – radno iskustvo vježbenika ili kvalificiranog profesionalnog računovođe

koje je značajno za rad profesionalnih računovođa. Program stjecanja iskustva omogućuje

individualni razvoj profesionalnih sposobnosti (uključujući profesionalno ponašanje) na

radnom mjestu i omogućuje pojedincima pokazivanje dostignuća profesionalne stručnosti na

radnom mjestu.

Pred-kvalifikacije - razdoblje prije osposobljavanja za člana tijela članice IFAC-a.

Profesionalni računovođa – osoba koja je član tijela članice IFAC-a.

Kvalifikacije – osposobljavanje u profesionalnog računovođu znači da u određenom trenutku

pojedinac treba udovoljiti zahtjevima te nadalje nastaviti ispunjavati zahtjeve za priznavanje u


Student – pojedinac koji pohađa kolegij na studiju, uključujući i vježbenika. U kontekstu

profesionalne edukacije, student je pojedinac koji pohađa tečaj ili program studija koji je

procijenjen nužnim za edukaciju profesionalnog računovođe, bilo opće ili stručne prirode.

97

Vježbenik – pojedinac koji obavlja predkvalifikacijsko radno iskustvo i uvježbavanje u okviru

radnog mjesta.

Trening – pred- i postkvalifikacijske aktivnosti edukacije, u okviru radnog mjesta, s ciljem

dovođenja studenta ili profesionalnog računovođe na željenu razinu profesionalne stručnosti.

Sljedeći termin koji se koristi u ovom MSEP je definiran u okviru MSE 8, Zahtjevi stručnosti

za profesionalne revizore19

:

Profesionalni revizor – profesionalni računovođa koji ima odgovornost ili na kojega je

delegirana odgovornost za značajnu prosudbu u reviziji povijesnih financijskih informacija.

Opseg i struktura MSEP 2

6. U implementaciji MSE-ova, tijela članice IFAC-a trebaju osigurati da kandidati posjeduju

potrebna opća IT znanja i znanja IT kontrola te da posjeduju stručnost nužnu za kvalifikaciju.

Smjernice za ovo su osigurane u Odjeljku 1 MSEP 2, te su podržane dodacima 1,2 i 3. Oni

sadrže pitanja koja tijela članice IFAC-a mogu prema potrebi uključiti u dio IT znanja kod

predkvalifikacijskih programa edukacije profesionalnog računovođe.

7. Nadalje, od svih se kandidata očekuje da, za kvalifikaciju u profesionalnog računovođu, imaju

znanje te da razumiju najmanje jednu od tri funkcije postavljene u MSE 2 (manager,

procjenitelj, dizajner informacijskih sustava), ili kombinaciju svih tih funkcija. Odjeljak 1

ovog MSEP pruža smjernice dobre prakse ovih funkcija, koje su potkrijepljene dodacima 4,5 i

6. Ovi dodaci sadrže elemente stručnosti koje tijela članice IFAC-a mogu uključiti u dio IT

znanja kod predkvalifikacijskih programa edukacije profesionalnog računovođe.

8. Odjeljak 1 MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a također pruža smjernice dobre prakse za

poučavanje i procjenu IT-a u fazi pred-kvalifikacije.

9. Odjeljak 2 MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a pruža smjernice za implementaciju MSE 7,

vezano uz post-kvalifikacijski razvoj IT znanja i sposobnosti.

10. IAESB nije u mogućnosti pružiti detaljne smjernice za svaku moguću funkciju koju ima

profesionalni računovođa. Tijela članice IFAC-a mogu smatrati da su neki ili svi elementi

sposobnosti prikazani u dodacima 4, 5 i 6, korisni u razvoju zahtjeva za kontinuiranim

profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa

11. Odjeljak 3 MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a pruža smjernice za implementaciju MSE 8, koji

se odnosi na edukaciju i procjenu profesionalnih revizora. Tijela članice IFAC-a mogu

smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti prikazani u dodatku 7 korisni u razvoju IT

komponente programa edukacije za profesionalne revizore.

12. Profesionalni računovođa može, s još specijaliziranijim treningom, raditi u složenijim

područjima povezanim s IT-om, kao što su dizajn informacijskih sustava, management

informacijskih sustava te kontrola i procjena informacijskih sustava. MSEP 2 ne propisuje

specifična IT znanja i sposobnosti koje takvi specijalisti mogu tražiti. Ovaj standard postavlja

znanja i vještine koje profesionalni računovođa može zahtijevati (a) kako bi oblikovao pitanja

koja će postavljati specijalistima kao što su IT revizor i (b) kako bi razumio rezultate

aktivnosti takvih specijalista.

19

MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce, točka 9

98

Odjeljak 1: Pred-kvalifikacijska IT znanja i zahtjevi sposobnosti

Pregled

13. Tijekom implementacije zahtjeva20

iz MSE 2 tijela članice IFAC-a trebaju uključiti sljedeća

područja i sposobnosti:

(a) Opće poznavanje IT-a,

(b) Znanje IT kontrola,

(c) Sposobnosti IT kontrola

(d) Sposobnosti korisnika IT-a, i

(e) Jednu ili više sposobnosti funkcije managera, procjenitelja ili dizajnera informacijskih

sustava.

14. Tijela članice IFAC-a će postaviti detaljne kriterije za utvrđivanje znanja i razumijevanja u tim

područjima, koje su prikladne u njihovom okruženju, ali pri tom trebaju uzeti u obzir

smjernice sadržane u MSEP 2.

15. Područja i sposobnosti koje su prethodno navedene od (a) do (d) sadrže uobičajena IT znanja i

sposobnosti koji se zahtijevaju od svakog profesionalnog računovođe prilikom stjecanja

kvalifikacije. Smjernice sadržaja pred-kvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog

računovođe u ovom području prikazani su u točkama 17 do 24 koje su prikazane u nastavku.

16. Područje stručnosti koje je prethodno navedeno pod (e), zahtijeva da prilikom stjecanja

kvalifikacije profesionalni računovođa ima znanje i da razumije najmanje jednu od funkcija

managera, procjenitelja i/ili dizajnera informacijskih sustava, ili kombinaciju tih funkcija.

Smjernice sadržaja pred-kvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovođe koje

se odnose na ove uloge su prikazane dalje u nastavku u točkama 25 do 34.

Područje IT-a i sposobnosti

Opće poznavanje IT-a

17. Kako bi kandidati pokazali znanje i razumijevanje u ovim područjima, trebaju pokazati

njihovu sposobnost da objasne, opišu ili rasprave teme povezane s općim poznavanjem IT-a.

Tijela članice IFAC-a trebaju kao dio IT komponente predkvalifikacija edukacije

profesionalnog računovodstva razmotriti i teme postavljene u tablici 1:

Tablica 1: Opće poznavanje IT tema

Sposobnosti Teme Strategija informacijskih tehnologija (tema 1 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti

značaj povezivanja IT strategije s poslovnom

strategijom.

Strategija poduzeća i vizija Sadašnje i buduće IT okruženje IT strateško planiranje Tekuće upravljanje i rezultati nadzora

Arhitektura informacijskih tehnologija (tema 2 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti

kako IT arhitektura utječe na poslovni model

poduzeća.

Opći koncepti sustava Obrada transakcija u poslovnim sustavima Komponente hardvera Softver Protokoli, standardi i enabling tehnologije Organizacija podataka i metode pristupa IT stručnjaci

IT kao pomoć poslovnim procesima (tema 3 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti Korisnici i njihovi zahtjevi

20

MSE 2, Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva, točka 28.

99

kako IT utječe na poslovni model i poslovne

procese te na povezane rizike. Poslovni model poduzeća Rizici i prilike povezane s IT-em Utjecaj IT-a na poslovne modele poduzeća,

procese i rješenja

Nabava sustava i razvoj procesa (tema 4 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti

faze nabave sustava i razvoja procesa te

razumjeti ulogu računovođa u tome.

Nabava sustava /razvojne faze životnog ciklusa,

zadaci Istraživanje i studije izvedivosti Analize zahtjeva i početni dizajn Dizajn sustava, selekcija, nabava/razvoj Implementacija sustava Održavanje sustava i program promjena Upravljanje projektom, planiranje projekta,

metode kontrole projekta i standardi Upravljanje informacijskom tehnologijom (tema 5 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti

kako se upravlja IT-om u okviru organizacije, s

naglaskom na računovodstvene sustave, (b)

praćenje provedbe i (c) upravljanje promjenom

i procedure za ažuriranje hardvera i softvera.

Organizacija IT-a Upravljanje IT operacijama, učinkovitost i

djelotvornost Upravljanje IT imovinom Kontrola promjena, nadogradnje i upravljanje

problemom Upravljanje sigurnošću IT-a Praćenje provedbe i financijske kontrole nad IT

resursima Softver za profesionalno korištenje

Komunikacija i IT (tema 6 u dodatku 1) Kandidat može objasniti, opisati ili raspraviti

IT, te koristi i rizike IT-a povezane s

komunikacijom.

Opća načela IT komunikacije Mrežni i elektronički prijenosi podataka Rizici u komunikaciji uz podršku IT-a

18. Dodatak 1, koji se temelji na prethodnoj tablici 1, donosi detaljnija pitanja za svaku od

navedenih tema iz tablice. Nije namjera ovog dodatka da propisuje; njegova je namjera da

bude daljnja pomoć tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog

programa edukacije profesionalnog računovodstva.

Poznavanje IT kontrola

19. Kako bi pokazali znanje i razumijevanje u ovom području, kandidati trebaju pokazati njihovu

sposobnost da objasne, opišu ili rasprave više tema iz poznavanja IT kontrola. Tijela članice

IFAC-a trebaju kao dio IT komponente predkvalifikacije za edukaciju profesionalnog

računovodstva razmotriti i sljedeće teme:

Okruženje IT internih kontrola,

Ciljeve IT-a,

Manifestaciju IT rizika,

Procjenu IT rizika,

Odgovore na IT rizike,

IT kontrolne aktivnosti,

100

Informacije i komunikacije povezane s IT-em i

Praćenje povezano s IT-em.

20. Na temelju prethodne 19. točke dodatak 2, postavlja detaljnija pitanja za svaku od navedenih

prethodno prikazanih tema. Nije namjera ovog dodatka da propisuje, već da bude daljnja

pomoć tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa

edukacije profesionalnog računovodstva.

Sposobnosti IT kontrola

21. Kandidati trebaju pokazati više sposobnosti na području IT kontrola. Najvjerojatnije će se ove

sposobnosti razviti tijekom razdoblja praktičnog iskustva. Tijela članice IFAC-a trebaju kao

dio IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovodstva

razmotriti i sljedeće teme:

Odgovarajući kriteriji kontrola za analizu i procjenu kontrola,

Okruženje IT internih kontrola,

Odabrane IT ciljeve,

Identificirane IT događaje,

Procjenu IT rizika,

Odabrane odgovore na IT rizike,

IT kontrolne aktivnosti,

Informacije i komunikacije povezane s IT-em,

Praćenje procesa i poduzete akcije povezane s IT-em,

Primjenu odgovarajućih IT sustava i alata za poslovne /računovodstvene probleme,

Razumijevanje poslovnog i računovodstvenog sustava i

Primjenu kontrola na osobnim sustavima.

22. Dodatak 3 koji se temelji na prethodnoj 21 točci, za svaku prikazanu temu postavlja detaljnije

elemente sposobnosti. Nije namjera ovog dodatka da propisuje, već da bude daljnja pomoć

tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije


Sposobnosti IT korisnika

23. Kandidati trebaju pokazati više sposobnosti IT korisnika. Najvjerojatnije će se ove

sposobnosti razviti tijekom razdoblja praktičnog iskustva. Tri su glavna područja sposobnosti

koja se povezuju s ulogom21

korisnika navedena u okviru MSE 2 (točka 32).

(a) Primijeniti odgovarajući IT sustav i alate na poslovne i računovodstvene probleme,

(b) Pokazati razumijevanje poslovnih i računovodstvenih sustava, i

(c) Primijeniti kontrole na osobne IT sustave.

24. Navedene sposobnosti kandidati će pokazati kroz sposobnost obavljanja svojih zadataka

primjenom odgovarajućih IT sustava i alata.

Funkcija managera informacijskih sustava

25. Kandidati koji se fokusiraju na funkciju managera informacijskih sustava trebaju poznavati i

razumjeti (bez nužnog iskustva) sljedeće teme::

21

MSE 2, Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva, točka 32.

101

Upravljanje IT strategijom poduzeća,

Upravljanje organizacijom IT-a,

Upravljanje učinkovitosti i djelotvornosti IT operacija,

Održavanje financijskih kontrola nad IT-em,

Upravljanje IT kontrolama,

Upravljanje sustavom nabave, razvoja i implementacije, i

Upravljanje sustavom promjena i povezanim upravljanjem problemom.

26. Znanje i razumijevanje se potvrđuju kroz sposobnost kandidata da (a) opiše ili objasni neku ili

sve od prethodno navedenih tema i njihov značaj u kontekstu postavljanja poslovanja i (b)

učinkovito sudjeluje u nekim ili svim prethodno navedenim temama kao dio tima ili pod

nadzorom.





Funkcija procjenitelja informacijskih sustava

28. Kandidati koji se fokusiraju na funkciju procjenitelja informacijskih sustava trebaju poznavati

i razumjeti (bez nužnog iskustva) sljedeće teme:

Procjena sustava planiranja,

Sustavi procjene i

Rezultati raspravljanja o procjenama i aktivnosti praćenja.




nadzorom.





Funkcija dizajnera informacijskih sustava

31. Kandidati koji se fokusiraju na ulogu dizajnera informacijskih sustava trebaju poznavati i

razumjeti (bez nužnog iskustva) sljedeće teme:

Analiza i procjena uloge informacija u poslovnim procesima i organizaciji poduzeća,

Primjena metode upravljanja projektima,

Primjena metoda ispitivanja sustava i pokretanja projekta,

Primjena metoda određivanja korisničkih zahtjeva i početnog dizajna,

Primjena metoda detaljnih dizajna sustava i nabave/razvoja,

Primjena metoda implementacije sustava i

Primjena metoda sustava održavanja i upravljanja promjenama.




nadzorom.

102





Kombinacija uloga

34. IAESB prepoznaje da se, u mnogim okruženjima, zadaci koje obavljaju studenti i

profesionalni računovođe ne mogu se kategorizirati samo u jednu od prethodno navedene tri

funkcije (manager, procjenitelj i/ili dizajner informacijskih sustava). Stoga, tijela članice

IFAC-a izabiru neku kombinaciju navedenih tema, područja i elemenata sposobnosti

prikazanih u dodacima ovog MSEP-a kako bi prikazali funkciju ili zanimanje nekih ili svih

svojih članova u trenutku kvalifikacije. Primjerice, tijelo članice može kombinirati neke od tih

sposobnosti kako bi kreiralo set sposobnosti koje se povezuju s funkcijom IT projekt

managera, kao što je prikazano u tablici 2 što slijedi:

Tablica 2: Primjer sposobnosti IT projekt managementa Kandidati mogu (a) opisati ili pojasniti neke ili sve dolje navedene uloge i značaj tih uloga za

određivanje nekog posla, i (b) učinkovito sudjelovati kao dio tima odnosno pod nadzorom u

nekim ili svim:

Uloga informacija u poslovnom procesu poduzeća i poslovnoj organizaciji,

Utvrđivanju poslovnih i korisničkih potreba za IT-em,

Istraživanja i studije izvedivosti,

Metode i pristupi upravljanju projektima,

Upravljanje budžetom(tima), vremenskim trajanjem(njima) i osobljem projekta,

Nabava, razvoj i implementacija sustava,

Promjena sustava, upravljanje problemom i upravljanje rizikom

Instalacija, implementacija i testiranje IT sustava i

Vrednovanje učinkovitosti i djelotvornosti IT sustava i rezultata projekta.

Poučavanje i procjena IT-a

Poučavanje

35. Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti načine kojima se IT komponenta predkvalifikacijskog

programa edukacije profesionalnog računovodstva može integrirati s ostalim komponentama

takvih programa zahtijevanih MSE-om 2, tj. računovodstvom, financijama i povezanim

znanjem, te organizacijskim i poslovnim znanjem. Npr.:

Područje nekih aspekata računalno podržanih poslovnih sustava može se integrirati

unutar tečaja financijskog računovodstva,

Područje nekih aspekata upravljačkih informacijskih sustava može se integrirati

unutar tečaja upravljačkog računovodstva,

Područje nekih aspekata internih kontrola u računalnom okruženju može se integrirati

unutar tečaja revizije.

103

36. Razvoj IT znanja i sposobnosti će, u pravilu, uključivati kombinaciju formalne edukacije

(trening u učionici, ili slično), računalno-podržanog treninga i osposobljavanje na radnom

mjestu.

37. U okviru formalne edukacije IT-a, tijela članice IFAC-a mogu razmatrati korištenje studija

slučaja, simulacije, interakcije s iskusnim stručnjacima i slične tehnike kako bi poboljšali

prikazivanje određenog područja te kako bi pomogli studentima razumijeti praktičnu primjenu

teoretskih IT znanja.

38. Tijela članice IFAC-a mogu uzeti u obzir svoje zahtjeve za praktičnim iskustvom kako bi po

potrebi ugradili neka ili sva područja IT znanja i sposobnosti prikazana u ovom MSEP-u.

Procjena

39. Tijela članice IFAC-a također trebaju uzeti u obzir kako se IT komponenta

predkvalifikacijskog programa edukacije računovodstva može učinkovito procijeniti. Mnoge

tehnike procjene se mogu uzeti u obzir, uključujući ali ne ograničavajući se isključivo na

sljedeće:

Testovi i ispitivanja IT znanja, samostalno ili ugrađeno u testove i ispitivanja drugih

komponenti programa edukacije računovodstva, uključujući objektivno testiranje (npr.

pitanja s višestrukim odgovorima) i duža esejska pitanja ili mini studije slučaja,

Studije slučaja i druge simulacije radnog mjesta i

Mentorova procjena sposobnosti i stručnosti vježbenika.

40. Neovisno koji se oblik(ci) procjene koriste za procjenu IT znanja kandidata, tijela članice

IFAC-a trebaju razmotriti da li procjena(e) dovoljno pokriva(ju) IT znanja i njegovu praktičnu

primjenu.

41. Ako tijela članice IFAC-a koriste testove i ispitivanja IT znanja zajedno s testovima i

ispitivanjem drugih komponenti predkvalifikacijskog programa edukacije računovodstva,

potrebno je razmotriti da li je IT dovoljno zastupljen u tim ispitivanjima.

Odjeljak 2: Znanje i zahtjevi sposobnosti iz područja IT-a nakon kvalifikacije

Pregled

42. Ovaj odjeljak MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a pruža smjernice za implementaciju MSE 7 u

svezi s daljnjim razvojem znanja i sposobnosti iz područja IT-a nakon kvalifikacije. MSE 7

zahtjeva da profesionalni računovođe razviju i održavaju vještine i sposobnosti značajne za

njihov rad.

43. Budući da postoji mnoštvo uloga koje obavljaju profesionalni računovođe, IAESB (i tijela

članice IFAC-a) nisu u mogućnosti pružiti detaljne smjernice za svaku moguću ulogu. Sljedeći

odjeljci razmatraju post-kvalifikacijsko znanje i zahtjeve sposobnosti za svaku od funkcija

koje su prikazane u odjeljku 1 ovog MSEP-a. U određivanju zahtjeva kontinuiranog

profesionalnog razvoja, tijela članice IFAC-a mogu uzeti u obzir neke ili sve smjernice

postavljene u ovom odjeljku ovog MSEP-a.

Znanje i sposobnosti iz područja IT-a nakon kvalifikacije

Funkcija managera informacijskih sustava – post-kvalifikacije

44. Profesionalni računovođe koji se fokusiraju na ulozi managera informacijskih sustava trebaju

znati i razumjeti neke ili sve navedene teme:

104

Upravljanje IT strategijom poduzeća,

Upravljanje organizacijom IT-a,

Upravljanje učinkovitosti i djelotvornosti IT operacija,

Održavanje financijskih kontrola nad IT-em,

Upravljanje IT kontrolama,

Upravljanje nabavom, razvojem i implementacijom sustava i

Upravljanje sustavima promjena i upravljanje problemom.

45. Znanje i razumijevanje se dokazuju sposobnošću profesionalnog računovođe u poduzimanju

svih ili nekih od prethodno navedenih tema prilikom određivanja posla.

46. Tijela članice IFAC-a mogu smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti koji su prikazani u

dodatku 4 korisni za razvoj zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih

računovođa.

Funkcija procjenitelja informacijskih sustava – post-kvalifikacije

47. Profesionalni računovođe koji se fokusiraju na funkciju procjenitelja informacijskih sustava

trebaju znati i razumjeti neke ili sve sljedeće teme.

Procjena sustava planiranja

Sustavi ocjene i

Podnošenje rezultata ocjene i praćenje.

48. Poznavanje i razumijevanje se dokazuju sposobnošću profesionalnog računovođe da prilikom

postavljanja posla poduzme neke ili sve prethodno navedene radnje.



računovođa.

Funkcija dizajnera informacijskih sustava – post-kvalifikacije

50. Profesionalni računovođe koji svoju pažnju usmjeravaju na funkciju dizajnera informacijskih

sustava trebaju znati i razumjeti neke ili sve sljedeće teme.

Analiza i procjena uloge informacija u poslovnim procesima i organizaciji poduzeća,

Primjena metoda upravljanja projektima,

Primjena metoda ispitivanja sustava i pokretanja projekta,

Primjena metoda određivanja korisničkih zahtjeva i početnog dizajna,

Primjena metoda dizajna detaljnih sustava i nabave/razvoja,

Primjena metoda implementacije sustava i

Primjena metoda sustava održavanja i upravljanja promjenama.

51. Poznavanje i razumijevanje se dokazuju sposobnošću profesionalnog računovođe da poduzme

neke ili sve prethodno navedene radnje prilikom postavljanja posla.



računovođa.

105

Odjeljak 3: Poznavanje IT-a i zahtjevi sposobnosti za profesionalne revizore

Poznavanje IT-a i sposobnosti profesionalnih revizora

53. MSE 8 propisuje da bi nadležnost22

trebala biti ocijenjena prije nego što pojedinac postane

profesionalni revizor. MSE 8 propisuje sadržaj znanja23

iz područja IT-a za edukaciju

profesionalnih revizora. Navedeno treba uključivati:

(a) Sustave informacijskih tehnologija za financijsko računovodstvo i izvještavanje,

uključujući značajna tekuća pitanja i događaje, i

(b) Okruženja za ocjenu kontrola i procjenu rizika u računovodstvenom sustavu i sustavu

izvješćivanja koji su prikladni za reviziju povijesnih financijskih informacija.

54. Ovaj odjeljak MSEP-a tijelima članice IFAC-a pruža smjernice u primjeni MSE 8 koje se

odnose na specifično IT znanje i nadležnost koja se zahtijeva za profesionalne revizore. IT

znanje i sposobnosti u ovom odjeljku proizlaze iz značajnih znanja i sposobnosti prije

kvalifikacije a koji su prethodno određeni u ovoj smjernici i prilagođava ih specifičnom

kontekstu revizije povijesnih financijskih informacija.

55. Tijela članice IFAC-a, prilikom razvoja područja znanja IT-a za edukaciju profesionalnih

revizora, može razmotriti uključivanje sljedećih tema:

Ocjena cjelokupnog IT kontrolnog okruženja poduzeća,

Planiranje procjene sustava financijskog računovodstva i sustava izvješćivanja,

procjena sustava financijskog računovodstva i sustava izvješćivanja i

Podnošenje rezultata ocjene i praćenje.

56. Dodatak 7 navodi više elemenata sposobnosti koji se temelje na prethodno navedenoj temi

koje tijela članice IFAC-a mogu razmotriti prilikom razvoja znanja za edukaciju

profesionalnih revizora iz IT područja. Nije namjera ovog dodataka da obvezuje primjenu

navedenih sposobnosti.

57. Tijela članice IFAC-a mogu također smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti za

profesionalne revizore koji su prikazani u dodatku 7, te za procjenitelje informacijskih sustava

iz dodatka 5, korisni za razvoj zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem

profesionalnih revizora.

22

MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce, točke 63-64 23

MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce, točka 40

106

Dodatak 1

Opće znanje iz područja IT-a

Dodatak 1 se temelji na tablici 1 ovih smjernica. Ovaj dodatak detaljnije prikazuje područja općeg

znanja iz područja IT-a koji mogu biti pomoć tijelima članice IFAC-a pri razvoju segmenta IT-a u

programu edukacije računovodstva. Nije namjera ovog dodataka da obvezuje primjenu navedenih

sposobnosti.

Tema 1: Strategija informacijskih tehnologija

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti strategiju i viziju poduzeća Glavno područje obuhvata Tema Interni i eksterni poslovni zadaci Poslovno usmjerenje poduzeća

Pozicija subjekta unutar industrije

Odnos poslovne i IT strategije

Radna dinamika koja utječe na poslovanje

Poslovni procesi povezani sa strateškim

planom Čimbenici koji utječu na IT Prilagodljivost promjenama u tehnologiji i

poslovanju, te brzina pristupa tržištu Zakonski, regulatorni i sigurnosni zahtjevi Poslovne jedinice (kupci, tržišta, industrije) Budžeti Razina usluge i operativni zahtjevi; Dostupnost, mogućnost nadogradnje, sigurnost,

cjelovitost, održavanje, prilagodljivost

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti tekuće i buduće IT okruženje Glavno područje obuhvata Tema Tekuće stanje korištenja IT-a kao podrške

poslovnim procesima poduzeća Infrastruktura Softver Ljudi Procedure i kontrole Znanje Podaci

IT rizici i prilike Trendovi, pitanja koji se odnose na tekuće

okruženje Sinkronizacija poslovanja i IT-a Usklađenost s ugovorenom razinom

usluga/ciljevima Kapacitet i mogućnost provedbe Ponašanja korisnika Politička i društvena briga koja se odnosi na IT

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti IT strateški plan Glavno područje obuhvata Tema Planiranje budućeg sustava poduzeća Komunikacija s korisnicima

Porijeklo strategije Kritični čimbenici uspjeha, odgovarajuće mjere

Uskladiti buduću IT strategiju sa poslovnom

strategijom Ciljevi i svrha IT managementa Sveobuhvatna izvedivost i opseg Poslovni uvjeti (kvaliteta, vrijeme, troškovi) Plan aktivnosti, vremenski plan, prijelazne

elemente Dozvola poduzeća i korisnika

107

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o tekućem upravljanju i rezultatima

praćenja procesa Glavno područje obuhvata Tema Okviri IT upravljanja Kontrolno okruženje/kultura

Procjena rizika Politike i procedure Informacije i komunikacija Praćenje kontrola i rizika Utjecaj na usklađenosti IT-a sa standardima i

kodeksom Mjerenje rezultata Troškovna učinkovitost IT procesa

Iskorištenje IT infrastrukture Zadovoljstvo korisnika Produktivnost zaposlenika Razmjena znanja i informacija Povezanost između IT-a i upravljanja

poduzećem

Tema 2: Arhitektura informacijskih tehnologija

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti koncepcije općeg sustava Glavno područje obuhvata Tema Obilježja i vrste sustava Teorija općeg sustava, ciljevi sustava:

Otvoreni/zatvoreni sustavi

Dobro/loše strukturiran

Formalni/neformalni Operativno/taktičko/strateški Obrada podataka vs. operativna podrška vs.

podrška odlučivanju Arhitektura informacijskog sustava (veze i

komponente) Podsustavi, mreže, klijent server, udaljeni

sustavi, distribuirani sustavi, mobilni uređaji,

hardware (centralna jedinica, poslužitelj,

mrežni usmjerivač (router), radna jedinica

(workstation) itd.) Mreže, telekomunikacijski sustavi, elektronska

razmjena podataka Softver: softverski programi, softverske

aplikacije, uslužni programi:

Okruženje za razvoj aplikacija

Organizacija podataka i metode

pristupa

Datoteke, tablice, baze podataka,

sustavi za upravljanje bazom podataka Protokoli, standardi, enabling tehnologije IT stručnjaci i razvoj zanimanja u IT

organizacijama Kontrola i povratna veza u sustavu Ciljevi, mjere, nadzor, povratna veza i praćenje Životni ciklus razvoja sustava Nabava sustava/faze razvoja sustava, zadaci:

Istraživanje i studija izvodljivosti

Analiza zahtjeva i početni dizajn

Izrada detaljne

specifikacije/dokumentacije

Instalacija sustava/implementacija

108

Održavanje

Upravljanje projektima Priroda i vrste informacija Uobičajena praksa, ad hoc iznimke, i iznimke

koje se mogu predvidjeti i Kvantitativne i kvalitativne Dokumenti transakcija, ekrani, izvještaji,

poruke itd. Obilježja informacija Kvaliteta, relevantnost, pouzdanost, troškovi

Cjelovitost, točnost, stupanj sažimanja,

pravovremenost, promet, učestalost, dostupnost,

raspoloživost, ovlaštenje, autentičnost,

privatnost, povjerljivost itd. Vrijednost odluke, konkurentska prednost

Uloga informacija u poslovanju Korisnici: Unutarnji, vanjski Nadgledanje, pronalaženje problema, akcija,

podrška odlučivanju itd. Teorije odlučivanja Prednosti i ograničenja procesiranja informacija

zaposlenicima Prijenos informacija Sustavi i koncepti izvještavanja

Vrste poslovnih sustava Sustavi za obradu transakcija Sustavi za podršku proizvodnje Upravljački informacijski sustavi Sustavi za upravljanje znanjem Izvršni informacijski sustavi Sustavi podrške odlučivanju Ekspertni sustavi Neuronske mreže

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti obradu podataka u poslovnim sustavima Glavno područje obuhvata Tema Faze obrade transakcija Unos podataka

Uređivanje/potvrđivanje Prijenos podataka Pretraživanje datoteka, kalkulacije, logičke

usporedbe Ažuriranje matičnih datoteka Skladištenje, bilježenje i pohrana, sigurnosna

kopija Računovodstvo, kontrola, menadžment i

izvještavanje, Upitnici, revizijski trag, ad hoc izvještaji Prevencija, detekcija, korekcija pogrešaka

Vrste obrade Serijska obrada Obrada transakcija On-line obrada Obrada u realnom vremenu Distribucirana obrada Višestruko programiranje, višestruko

postavljanje zadataka i višestruka obrada

109

Poslovna dokumentacija, računovodstvene

evidencije, baze podataka, kontrolni/upravljački

izvještaji

Prihodi/Potraživanja/Računi Nabava/Dobavljači/plaćanja Zalihe/Troškovi prodaje Osnovna sredstva Planiranje proizvodnje, organiziranje i kontrola Upravljanje distribucijom, logistika Upravljanje projektima Ljudski resursi i plaće Isporuka usluga Logistika Riznica Administracija

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti fizičke i hardverske komponente sustava Glavno područje obuhvata Tema Jedinice obrade Osobna/radne stanice (workstation)/mini/glavna

konzola/super računalo Samostalna ili višekorisnička/mreža Višeprocesorska vs. pojedinačni procesor Server ili serveri Centralna jedinica obrade (CPU), glavna

memorija itd. Sabirnice (bus-lines), kablovi, kartice s

integriranim krugovima, mikrokodovi, registri,

upute za uporabu itd. Ulazni/izlazni uređaji Tipkovnica, miš, skener, radio frekventni

identifikacijski uređaji (RFID), uređaji za

prepoznavanje tekstova, uređaji za

prepoznavanje glasa, web kamere, smart

kartice, zaslon za pisanje olovkom (pen

display), vrpca, disk, pisač, bar kod čitač,

biometrijski uređaji itd. Kontrolne jedinice, privremene memorije,

kanali itd. Uređaji za prijenos podataka Modem, preklopnik (switch), usmjerivač

(router), sabirni uređaji (concentrator),

premosnici (bridge), ekran itd. Bežični odašiljač (wireless transmitter),

prijemnik (receiver), bluetooth, infrared uređaji

itd. Uređaji za pohranu podataka Prezentacija podataka pomoću računala, vrpca

za sažimanje podataka, diskova, uređaja za

čitanje svih vrsta CD medija (CD-ROM),

digitalnih video diskova (DVD), mrežnog

prostora za pohranu podataka (SAN),

priključnog memorijskog uređaja za mrežu

(NAS).

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o programima Glavno područje obuhvata Tema Komponente za oblikovanje programa Razlika između sistemskih i aplikativnih

softvera Organizatori hodograma (Workflow

managers),međuprogrami i uslužni programi

110

Softverski dizajn iza različite procesore Otvoreni vs. zaštićeni sustavi

Operativni sustavi Grafička korisnička sučelja Mreže, klijent/poslužitelj (server), itd. Pojedinačni korisnik vs. više korisnika Upravljanje procesima Upravljanje sustavima pohrane i datoteka

Sustavi za komunikaciju Terminalni monitori, mrežni direktoriji, itd. Komunikacijski protokoli

Sigurnosni softver Softver za autentifikaciju i kontrolu pristupa Anti-virusni softver Vatrozid Detekcija upada u sustav Alati za procjenu sigurnosti

Uslužni softver Uređivači teksta, upravljanje direktorijem,

sigurnosna kopija datoteke/ plan oporaka,

sažimanje podataka, itd. Sofver za nadzor procesa i vremenski raspored

itd. Programski jezici/kompajleri Strukture za kontrolu programa

Otvoreni izvor (open source), testiranje tijekom

razvoja programa, tehnike razvoja aplikacija

kao RAPID Specifikacija programa, verifikacija i

vrednovanje Strojni jezik/niži programski jezici Proceduralni vs. neproceduralni programski

jezici Vrednovanje programskih jezika i kriteriji

izbora Objektno orijentirani programski jezici,

višemedijski autorizacijski sustavi itd. Programska pomagala, interaktivni programski

softver Okruženje za razvoj aplikacija CASE alati i programsko okruženje UML (jezik za unificirano modeliranje) Metode za dizajniranje i razvoj programa Testiranje i dokumentiranje

Sustav za upravljanje knjižnicom Kontrola verzije, migracije, itd. Sustav za upravljanje podacima Upravljanje sustavom vrpca i diska

Tiskana kopija (Hardcopy)/ list filma za

pohranu podataka (mikrofilm)/optička

dijagnostika On-line, arhiviranje Softveri za oblikovanje izvještaja i

pretraživanje podataka Sustav upravljanja bazom podataka

Opći aplikativni softver Razlika od sistemskog softvera Konkurentska prednost Pojedinačni vs. organizacijski - sveobuhvatni

razvoj/integracija Programski paketi vs. softvera kojeg treba

prilagoditi Distribuirana vs. centralizirana obrada Korisničko računarstvo

111

Internet/intranet/extranet aplikacije Softver koji omogućuje e-poslovanje Upravljanje sustavom nabave (SCM)

sustav za upravljanje odnosa s kupcima (CRM) Automatizacija prodaje (SFA) Sustav upravljanja ljudskim potencijalima Upravljanje osnovnim sredstvima Integrirane poslovne aplikacije (ERP) Proizvodnja (CAD/CAM, CIM) Distribucija, logistika Integrirane poslovne aplikacije (EAI)

Sustavi za elektroničku trgovinu

Brošure, katalozi, razmjene

Unos narudžbi (shopping cart), proces

plaćanja, realizacija Sustavi za upravljanje znanjem:

Stvaranje, pohrana, razmjena,

održavanje znanja

Financijski izvještaji, XBRL

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o protokolima, standardima i enabling

tehnologijama Glavno područje obuhvata Tema Zajednički standardi sedmorazinski OSI referentni model:

Fizički sloj, sloj za prijenos podataka

preko medija, mrežni sloj, transportni

sloj, sloj za veze između aplikacija,

prezentacijski sloj, aplikacijski sloj Standard za arhitekturu za upravljanje

objektima (CORBA) Elektronska razmjena podataka (EDI) Protokol kontrole prijenosa/Internet protokol

(TCP/IP) Protokol za bežične aplikacije (WAP)

Internet protokoli Komutacija paketa Internetska adresa - Uniform Resource Locator

(URL) Ime domene servera - Domain Name Server

(DNS) Protokol za prijenos podataka - File Transfer

Protocol (FTP) Protokol za prijenos hipertekstovnih

dokumenata - Hypertext Transfer Protocol

(HTTP) Hipertekstovni programski jezik- Hypertext

Markup Language (HTML) Jezik za označavanje podataka - Extensible

Markup Language (XML) Prošireni poslovni jezik za izvještavanje

Extensible Business Reporting Language

(XBRL) Protokol za razgovor u realnom vremenu -

Internet Relay Chat Protocol (IRC) Organizacije za definiranje standarda Institut inženjera elektrotehnike i elektronike -

Institute of Electrical and Electronic Engineers

112

(IEEE) Međunarodna organizacija za standardizaciju -

International Organization for Standardization

(ISO) Međupovezivanje otvorenih sustava - Open

Systems Interconnections (OSI) Institut za američke nacionalne standarde -

American National Standards Institute (ANSI) World Wide Web konzorcij- World Wide Web

Consortium (W3C) Institu za projektni management - Project

Management Institute (PMI) Institut za softverski inženjering- Software

Engineering Institute (SEI) Međunarodna federacija računovođa -

International Federation of Accountants (IFAC) XBRL International

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o organizaciji podataka i metodama pristupa Glavno područje obuhvata Tema Struktura podataka i organizacija datoteka Kodiranje podataka: obilježja, zapis, datoteka,

multimedija Točnost podataka Odnos među podacima: jedan na jedan, jedan

na više, više na više Konceptualno modeliranje podataka Normalizacija podataka Logički vs. fizički Oblikovanje modela entiteti-veze Referencijalna cjelovitost Struktura tablica vs. korisničko sučelje Distribuirana struktura

Metode pristupa Sljedni pristup Direktni (slučajni) pristup Indeksirani sljedni pristup

Vrste datoteka podataka Glavni/transakcije/tablice Grupirani, liste, skupine, redni, razgranati,

indeksi Baze podataka: relacijske, mrežne,

hijerarhijske, objektno orijentirane Koristi upotrebe baze podataka

Obilježja, funkcije, arhitekture sustava za

upravljanje bazom podataka Pohrana podataka, pristup, dijeljenje Odmotavanje unatrag (roll back)/journalling Mjerenje i podešavanje performansi Pohranjene procedure

Administriranje baze podataka Definiranje/dokumentiranje zahtjeva baze

podataka Izgled datoteka/sheme/rječnik podataka (data

dictionary) Modeli baze podataka, distribuirani sustav

Upravljanje dokumentacijom Skupljanje, indeksiranje, pohrana, dohvat,

pregled/ispis Vizualni izgled sustava

113

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o IT stručnjacima Glavno područje obuhvata Tema Funkcije poslovanja Manager informacijskog odjela - Chief

Information Officer (CIO) i slično Manager za

informacijsku sigurnost - Chief Information

Security Office (CISO) i slično Poslovni analitičar Sistemski analitičar Programer Operativni menadžer Administrator baze podataka/administrator

podataka Administrator baze znanja/administrator

znanja/inženjer znanja Stručnjak za sigurnost Mrežni kontrolor Knjižničar Webmaster, Web dizajner Ispitivač kvalitete

Zapošljavanje/Razvoj IT ljudskih potencijala Školovanje i razvoj Izvori Izgradnja karijere

Organizacija Struktura organizacije Upravljanje IT-ijem

Područje 3: IT i omogućavanje poslovnih procesa

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o korisnicima i njihovim zahtjevima Glavno područje obuhvata Tema Praćenje razine usluge prema ugovorenom

razinom usluga Kvaliteta usluge Dostupnost Vrijeme odaziva Sigurnost i kontrola Cjelovitost obrade Privatnost Pomoć Ispravnost ugovorene razine usluga

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti poslovne modele poduzeća Glavno područje obuhvata Tema Poslovni modeli Prihod

Distribucija Nabava Tržište Organizacija Zakonski i drugi propisi

Učinkovitost i svrha pojedinačnih poslovnih

procesa Prihodi/potraživanja/primitak Nabava/dobavljači/plaćanje Zalihe/trošak prodane robe Osnovna sredstva Planiranje proizvodnje, vremenski raspored i

kontrola Upravljanje distribucijom, logistika Upravljanje ljudskim potencijalima i plaća

114

Isporuka usluge Logistika Riznica Administracija

Kontrolno okruženje Odnos između korisničkih kontrola,

aplikacijskih kontrola i IT općih kontrola

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti rizike i prilike Glavno područje obuhvata Tema Prepreke i omogućavanja Tehnologija

Usklađenost poslovnih procesa i IT-a sa

poslovnim strategijama Reinženjering poslovnih procesa (Business

Process Re-engineering (BPR)) Organizacijska struktura i kultura Vodstvo Ljudski potencijali Kapital Zakoni i propisi

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti utjecaj IT-a na poslovne modele, procese i

rješenja poduzeća Glavno područje obuhvata Tema Aplikacije za Internet trgovinu Zadaci i trendovi Internet trgovine

Business to Business (B2B)

Razmjena, portal, javna/privatna

razmjena, EDI

Kreditne autorizacije, bežične linije

(ACH, EFT) Business to Customer (B2C) Consumer to Consumer (C2C) Business to Employee (B2E) Učenje na daljinu; podjela znanja Elektronsko upravljanje

Poslovni sustavi

Upravljanje sustavom nabave (SCM) sustav za upravljanje odnosa s kupcima (CRM) Automatizacija prodaje (SFA) Sustav upravljanja ljudskim potencijalima Upravljanje osnovnim sredstvima Integrirane poslovne aplikacije (ERP) Proizvodnja (CAD/CAM, CIM) Distribucija, logistika Integrirane poslovne aplikacije (EAI)

Sustavi za elektroničku trgovinu

Brošure, katalozi, razmjene

Unos narudžbi (shopping cart), proces

plaćanja, realizacija Sustavi za upravljanje znanjem:

Stvaranje, pohrana, razmjena,

održavanje znanja Financijski izvještaji, XBRL

115

Područje 4: Nabava sustava i proces razvoja

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti proces nabave, faze i zadatke životnog

ciklusa Glavno područje obuhvata tema Pristupi Nizvodni, spiralni, interaktivni, prototipiranje

Utjecaj novih tehnika razvoja i teorije

menadžmenta o životnom ciklusu razvoja

formalnog sustava Nabava/razvojne faze Istraživanje i studija izvedivosti

Analiza zahtjeva i početni dizajn Specifikacija detaljnog dizajna/dokumentacija Instalacija sustava/implementacija Održavanje

Standardi, metode i kontrole Zahtjevi za dokumentiranjem Glavni rizici i razlozi za neuspjeh projekata: Npr. Ekonomski, tehnički, operativni,

ponašanje

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti istraživanje i studiju izvedivosti Glavno područje obuhvata Tema Istraživanje Analiza postojećeg sustava; integracija

poslovnih procesa; reinženjering poslovnih

procesa Opseg predloženog sustava i informacijskih

potreba, tehnološke mogućnosti Priroda i vrsta poslovanja

Studija izvedivosti Cost/benefit analiiza Izjava o zahtjevima sustava Analiza izvedivosti

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti analizu potreba i početni dizajn Glavno područje obuhvata Predmet rada Opis potreba korisnika Način obrade

Korisničko sučelje: ekran, izvještaj, izgled

formi Baze podataka/datoteke/blok podataka Integracija sa postojećim aplikacijama i

sustavima Volumen, umreženost, proširenje, zahtjevi

Analiza sustava/dizajn Strukturirana analiza i metodologije dizajna Alati i tehnike Upitnici, intervjui, analize dokumenata,

promatranja Dijagrami toka podataka; modeliranje

dijagrama entitet-odnos itd. Tablice odluka i stabla odlučivanja Računalno podržani alati - Computer Aided

Software Enginerring (CASE) alati Univerzalni jezik za modeliranje - Unified

Modeling Language (UML) Objektne metode

Dizajniranje procesa, organizacija podataka,

potrebe softvera Arhitektura aplikacija Tehnička arhitektura Infrastrukturni zahtjevi: objekti, hardver, mreža

116

Kontrolni zahtjevi Dostupnost, sigurnost/privatnost, cjelovitost,

mogućnost održavanja

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti dizajn, selekciju, nabavu i razvoj sustava Glavno područje obuhvata Tema Infrastruktura i usluge softvera Odabir hardvera, objekti, mreže

Odabir softverskih paketa Odabir dobavljača/isporučitelja/davatelja

usluga Stupanj pružanja ugovorenih usluga ugovori o

polaganju sredstava Ugovaranje/najam/razmatranje licenci

Razvoj softvera Okruženje za razvoj aplikacija (programski

jezici/kompajleri, itd.) Programska pomagala: strukturirani,

upravljanje događajima, objektno orijentiran

pristup Dizajn sustava Korisnička sučelja: izgled ekrana i izvještaja

Dizajn baza podataka/datoteka; integracija

sustava i baza podataka Revizijski trag; tijek transakcija Sučelja Zahtjevi za učitavanje u sustav i mrežne

transakcije Kompjuterizirane i korisničke kontrole Pristup potvrde testiranja

Dokumentacija Izjava o tehničkim zahtjevima Korisnički i operativni priručnici

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti implementaciju Glavno područje obuhvata Tema Plan implementacije sustava Zahtjevi menadžmenta za upravljanje

promjenama Školovanje korisnika Potvrda o funkcioniranju od strane korisnika Projekcija sustava Konverzija podataka Upravljanje rizicima Postupci i povrat podataka dokumentacija

Instalacija i postavljanje sustava Instalacija/postavljanje komponenti:

infrastruktura, softver, Korisničke/rukovoditeljske procedure i kontrole Zapošljavanje/obučavanje zaposlenika

Prihvaćanje testiranja Pristup potvrde testiranja:

Definiranje potrebnih resursa

Razvoj zahtjevnih testnih scenarija

Odnos prema funkcionalnim i

tehničkim/arhitekturnim zahtjevima Alati i podrška:

Automatizirani alati za testiranje

Testna okolina

Podrška

117

Testiranje skripti i srodnih podataka Potvrda ispravnosti/pred-implementacijski

pregled Konverzija/promjena sustava Zahtjevi za transformacijom podataka

Automatizirana/ručna Sagledavanje postupaka (pilot, paralelno

izvođenje i izvođenje u živo) Razmatranje vremena Testiranje Upravljanje rizicima Potrebni resursi:

Alati za prijenos podataka

Konverzijska okolina

Podrška Testiranje radi osiguranja kompletnosti,

ispravnosti i ovlašteni podataka Pregled nakon implementacije Podmirivanje poslovnih zahtjeva

Utjecaj na korisnike, menadžment i zaposlenike Raspored na projektu i potrošnja resursa

(financijski i ljudi) Ostvarene koristi Prilike za poboljšanje

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti održavanje sustava i promjene programa Glavno područje obuhvata Predmet rada Standardi održavanja Infrastruktura

Softver Ovlasti zaposlenika Informacijska arhitektura Poslovni procesi Upravljanje verzijama Kontrola implementacije Kontrola autorizacija Standardiziranje dokumentacije i kontrole Planiranje migracije

Kontrola promjena Nadzor: promjena autorizacija Hitna kontrola promjena Testiranje i potvrda ispravnosti

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti upravljanje projektima, planiranje

projekata, projektne kontrolne metode i standarde Glavno područje obuhvata Tema Započeti projekt Sponzoriranje i otvaranje projekta

Korisnici projekta Uvjeti poslovanja Usvojiti alate i tehnike upravljanja projektima

Planiranje projekta Obuhvat, ciljevi i isporuke Strategije za postizanje ciljeva i isporuka Raspored projekata, koji uključuju redoslijed

zadataka i koraka Resursi i budžet Standarde kvalitete koji će biti uključeni kod

ocjene projekta Komunikacijske potrebe svih korisnika projekta

118

Dobra i/ili usluge koji će biti potrebni za

dovršenje projekta Pristup upravljanja rizicima na projektu Rizik upravljanja projektom

Poslovni rizik Izvršavanje projektnog plana Osigurati:

Dobra i usluge su izabrani i ugovoreni

prema zahtjevu

Standardi kvalitete su razumljivi

Zaposlenici su adekvatno vođeni i

educirani

Definirana je strategija komunikacije Kontrola projekta Kontrola i koordiniranje promjena tijekom

projekta Upravljati budžetom projekta Osigurati da rezultati zadovoljavaju standarde

kvalitete i identificirati metode kako bi se

ispravili bilo koji zabilježeni problemi Izvještavati o izvedbi projekta i revidirati

raspored po potrebi Osigurati efikasno upravljanje rizicima Praćenje rizika migracije Pravovremeno prepoznati nove rizike i

promjene plana Identifikacija pitanja, proces eskalacije i

rješavanja Završiti projekt Komunikacija sa korisnikom i objaviti kraj

projekta Otvorene teme Post implementacijski pregled

Područje 5: Upravljanje informacijskom tehnologijom

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti IT organizaciju Glavno područje obuhvata Tema IT politike, procedure i metodologije Postupak kreiranja i poboljšanja IT organizacije

Postupak za održavanje dokumentacije Usklađenost sa strateškim planom IT organizacija za definiranje infrastrukture,

softvera, ljudi, procedura i podataka IT politike upravljanja ljudskim potencijalima Ocjena vještina

Ocjenjivanje radne učinkovitosti Opis posla Školovanja i certifikati Zapošljavanje i zadržavanje

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti upravljanje IT postupcima i njihovu

učinkovitost i djelotvornost Glavno područje obuhvata Tema Proces upravljanja resursima koji se koristi za

održavanje organizacijske djelotvornosti Nabava resursa Tekuće procedure podrške Održavanje nadopuna i nadogradnji

Odnos infrastrukture prema aplikacijama i

zahtjevima korisnika Razvoj operativnih prioriteta Kompatibilnost komponenti Planiranje IT kapaciteta Utjecaj IT-a na procedure

119

Arhitektura podataka/informacija IT infrastruktura (hardver, uređaji, mreže)

softver (sustavi, aplikacije, uslužni programi) Usluga praćenja aktivnosti pružatelja Mjerenje izvedbe (produktivnost, kvalitete

usluge) Praćenje ugovorene razine usluga Skupna kompjuterizacija Distribuirani sustavi EDI i elektronsko trgovanje Vanjske usluge (ISP, ASP, itd.)

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti upravljanje imovinom Glavno područje obuhvata Tema Životni ciklus imovine Nabava

Promjena Povlačenje

Upravljanje imovinom i kontrola IT imovina Ugovori i licence i problematika intelektualnog

vlasništva Vlasništvo nad podacima, pouzdanost i

problematika privatnosti Prenošenje u drugu državu i pohrana podataka Dokumentacija pružatelja usluge Privatnost Korisnička dokumentacija, školovanje i podrška

krajnjim korisnicima

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti kontrolu promjene i upravljanje problemima Glavno područje obuhvata Tema Podjela okruženja Tri okruženja:

Razvoj

Test

Produkcija Mehanizmi transportiranja Proces prihvata Autorizacijske procedure Praćenje i evidentiranje

Postupci kontrole promjena Analize utjecaja Autorizacija Interna kontrola Testiranje/povratna veza Dokumentacija Ljudski resursi, uključujući školovanja Odobrenja Planovi migracije Upravljanje izvršenjima

Upravljanje problemima Integracija sa upravljanjem kontrole promjena Sustavi podrške za pomoć/usluge (Help/Service

desk support systems) Rješavanje problema/eskalacijske procedure Usmjeravanje i dodjela problema Analiza problema i analiza trenda

Upravljanje računalima krajnjih korisnika Tehnologija difuzije Informacijski centri, help desk

120

Sustavi zaštite krajnjih korisnika Podrška aplikacijama krajnjih korisnika

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti upravljanje sigurnošću Glavno područje obuhvata Tema Uređaji Centri podataka, vanjski podugovoreni uređaji

Skladišta, knjižnični mediji, sustavi sigurnosne

pohrane (back up vaults) Neprekinuto napajanje energijom

(Uninterruptible power source UPS) Mjesta obnove nakon nesreće - Disaster

recovery sities Fizička sigurnost Prijetnje

Analiza utjecaja Planiranje nepredviđenih situacija Fizički pristup Trajnost

Logička sigurnost Korisnička identifikacija/lozinke Autentifikacija/autorizacija Logički pristup Sigurnosni paketi Upravljanje lozinkama/procedure promjene

lozinki Vatrozidi

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o praćenju izvedbe i financijskoj kontroli nad

IT resursima Glavno područje obuhvata Predmet rada Mjerenje izvedbe Definirano

Praćeno Mjereno i uspoređeno sa standardima i

izvještavanje IT kontrola troškova Glavni budžet

Praćenje vremena/troškova Obračun troškova sustava Troškovi koji se mogu identificirati i mjeriti Definirane i implementirane troškovne

procedure Fakturiranje i prefakturiravanje korisničkim

odjelima Ciljevi IT kontrole Djelotvornost, učinkovitost, ekonomičnost

poslovanja Pouzdanost financijskog izvještavanja Djelotvornost kontrola (dizajn, provedba) Očuvanje IT imovine Usklađenost sa mjerodavnim zakonima i

propisima Pouzdanost sustava:

Sigurnosne kopije, oporavak sustava

(back-up, recovery)

Kontrole pristupa (fizičke, logičke)

Privatnost, povjerljivost

Cjelovitost procesa (potpunost, točnost,

pravovremenost, autorizacija)

121

Cjelovitost podataka

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti softver za profesionalnu upotrebu Glavno područje obuhvata Tema Uredski softver Prezentacijski softver

Internet alati: e-mail, web pretraživač Word processor Tablični programi - Spreadsheets Sustavi za upravljanje bazom podataka

Računalno podržane tehnike Computer-assisted audit techniques (CAATs)

Računovodstveni paketi i CAATs Profesionalni istraživački alati Analitički alati Povezivanje uzoraka/priznavanje

Područje 6: Komunikacija i IT

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o koristima i rizicima IT-a koji su povezani s

komunikacijama Glavno područje obuhvata Tema Glavno značenje komunikacija podržanih IT-

jem Web komunikacija E-mail SMS/MMS Digitalni potpis Elektronske datoteke

Rizici u komunikaciji podržanoj IT-ijem Privatnost-odgovarajuća upotreba informacija i

značajni propisi za zaštitu podataka Tajnost Kopiranje podataka jednog klijenta i upotreba

podataka u korist drugog klijenta Korištenje USB uređaja Prosljeđivanje podataka koji nisu pouzdano

provjereni Koristi IT u komunikaciji Web pretraživanje

Korištenje certifikata sa digitalnim potpisom Internet alati: e-mail, web pretraživač, FTP

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o mrežama i elektronskoj razmjeni podataka Glavno područje obuhvata Predmet rada Mrežne komponente, konfiguracije i dizajni Lokalna mreža/široko rasprostranjena mreža

Bežični/mobilni sustavi Mreže za distribuiranu obradu Opcije za prijenos podataka, javni i privatni

prijenosnici usluga itd. Prijenos podataka i uređaji/softver za prijenos

122

Dodatak 2

IT Područje kontrole znanja

Dodatak 2, koji se temelji na temama iz odjeljka 19 u ovom MSEP-u, prikazuje detaljnije teme u

području znanja iz IT kontrola. Namjera poglavlja je pružiti pomoć tijelima članice IFAC-a u

razvoju komponenti informacijskih tehnologija u računovodstveno edukacijskom programu. Ovaj

dodatak nije obvezujući.

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti interno IT kontrolno okruženje Glavno područje obuhvata Tema pristup upravljanja IT rizikom Vjerovanja i stavovi

Strategija IT rizika politike, usmene i pismene komunikacije i

postupak donošenja odluka pogreške,prijevare, vandalizam/iskorištavanje,

prekid poslovanja, ne konkurentnost, pretjerani

troškovi, nedovoljni prihodi, statutarne

sankcije, socijalni troškovi Zakonsko okruženje

Tolerancija IT rizika Prihvaćanje razine IT rizika Odnos IT rizika/poslovnog rizika/korporativnog

rizika/socijalnih rizika Strategije kvalitativnog/kvantitativnog pristupa

rizicima IT nadzor IT upravljanje

Razina IT nadzora u organizaciji Znanje IT-ja u odboru za nadzor Sustavi pro-aktivne detekcije IT rizika

Cjelovitost, etičke vrijednosti i sposobnost IT

zaposlenika Korporativni IT socijalni sustavi odgovornosti i

izvještavanja Korporativna izjava o IT potpunosti podataka Organizacijska struktura IT funkcija Procesi i izvještaji korporativnog upravljanja

Nadležnost i odgovornost, organizacija i razvoj Podjela IT funkcija Struktura ovlaštenja Struktura odgovornosti za IT kontrole:

uprava, top menadžment

IT menadžment i IT osoblje

Korisnički odjeli, pojedinci

Revizori

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti postavljanje IT ciljeva Glavno područje obuhvata Tema IT strateški ciljevi Misija/vizija/svrha

Odnos strateških ciljeva poduzeća/IT strateških

ciljeva IT ciljevi/mjerenja

IT ciljevi IT operativni ciljevi: učinkovitost i

djelotvornost IT zahvata IT izvještajni ciljevi: točna i kompletna

informacija menadžmentu za IT potrebe usklađenost IT ciljeva: obavljanje IT aktivnosti

u skladu sa relevantnim zakonima i propisima

123

Nadgledanje IT ciljeva Integracija sa ciljevima subjekta Odabir IT ciljeva Odnos s upravljanjem rizicima u IT-u

Odnos s IT sklonostima rizicima IT tolerancija rizika, prihvatljivost različitih

stupnjeva

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti identificiranje IT rizika Glavno područje obuhvata Tema Čimbenici IT rizika Vanjski čimbenici:

Ekonomski

Prirodno okruženje

Politički

Socijalni

Tehnološki Interni čimbenici:

Infrastruktura

Osoblje

Proces

Tehnologija Tehnike identifikacije događaja u IT-u IT popis događaja

IT interne analize Eskalacija ili granice tolerancije Pojednostavljene radionice i intervjui Analize tijeka procesa Indikatori vodećih događaja Metodologija gubitka podataka

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o procjenama rizika u IT-u Glavno područje obuhvata Tema Kategorije IT rizika Inherentni IT rizik

Rezidualni IT rizik Vjerojatnost i utjecaj Izvori podataka Ekonomski, tehnički, radni, ponašanjem Glavni razlozi za neuspjeh računalnih projekata Pogreške, prijevare, vandalizam/iskorištavanje,

prekid poslovanja, ne konkurentnost, pretjerani

troškovi, nedovoljni prihodi, statutarne

sankcije, socijalni troškovi Tehnike procjene Benchmarking

Modeli vjerojatnosti Modeli nevjerojatnosti Veze između događaja

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o utvrđivanju odgovora na IT rizike Glavno područje obuhvata Tema Kategorije odgovora Izbjegavanje

Promjena Podjela Prihvaćanje

Mogući odgovori Vjerojatnost utjecaja na IT rizike i učinke Procjena troškova nasuprot koristima Prilike u opcijama IT odgovora

124

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti poduzimanje IT kontrolnih aktivnosti Glavno područje obuhvata Tema IT kontrolna okruženja COBIT, SysTrust, WebTrust (Trust Services Principles

and Criteria), OECD, ISO27001, itd. Ciljevi IT kontrole Djelotvornost, učinkovitost, ekonomičnost postupaka:

Troškovna opravdanost kontrolnih procedura Pouzdanost financijskih izvještaja:

Važnost

Pouzdanost

Usporedivost/postojanost Učinkovitost kontrola (dizajn, implementacija i

funkcioniranje):

U točno određenom trenutku

Tokom vremena IT čuvanje imovine

Vrednovanje upravljanja resursima

IT čuvanje imovine Usklađenost sa primjenjivim zakonima i propisima:

Prevencija/detekcija prijevara, pogrešaka i

nezakonitih postupaka

Privatnost

Povjerljivost

Autorska prava Pouzdanost sustava:

Dostupnost i kontinuiranost (back-up, recovery)

Kontrola pristupa (fizička, logička)

Cjelovitost procesa (kompletnost, ispravnost,

pravovremenost, dopuštenje)

Održivost Pouzdanost podataka:

Usporedivost

Ovlaštenje

Preglednost

Ulaz/izlaz

Kontrola prihvata/raspodjele Vrste kontrolnih aktivnosti IT detaljan pregled

Izravno funkcijsko upravljanje ili upravljanje IT

aktivnostima Obrada informacija Ručne kontrole IT pokazatelji performansi Podjela IT obveza i funkcija

Kontrole informacijskog sustava Oblikovanje kontrola:

Ciljevi, okvir, okruženje, aktivnosti, praćenje

Zakonski, etični, profesionalni

standardi/zahtjevi

Preventivne/detektivne/korektivne strategije

Utjecaj na kontrolirano okruženje (metode

upravljanja zaposlenicima)

125

Preventivne aplikacijske kontrole

Detektivne aplikacijske kontrole

Planovi u slučaju nepredviđenih situacija,

osiguranje Kontrolni postupci:

Ovlaštenja

Odvajanje neusklađenih funkcija (organizacijski

dizajn, identifikacija korisnika, klasifikacija

podataka, koncept autorizacije

korisnika/funkcija/podataka, provjera korisnika)

Adekvatni dokumenti i evidencije

Zaštita imovine

Ograničeni pristup imovini

Neovisna kontrole performansi

Verifikacija računovodstvenih podataka

Usporedba računovodstvenih podataka sa

imovinom

Računalno ovisne kontrole (uređivanje,

validacija, itd.)

Korisničke kontrole (kontrola ravnoteže, ručno

praćenje itd.)

Revizijski trag

Identifikacija/istraživanje/korekcija/praćenje

pogrešaka Kontrola ispravnosti, privatnosti i sigurnosti podataka:

Razumijevanje propisa o zaštiti podataka

Shvaćanje problema zaposlenika i povjerljivost

Klasifikacija informacija

Upravljačke kontrole pristupa

Fizički dizajn i kontrole pristupa

Logičke kontrole pristupa (matrica autorizacija

korisnika)

Sigurnost mreže (enkripcija, vatrozid

(firewalls))

Tehnike osiguranja programa

Tehnike osiguranja podataka

Tehnike nadzora i praćenja Dostupnost/kontinuiranost procesa, plan oporavka i

kontrola:

Upravljanje rizicima i prijetnjama

Tehnike stvaranja sigurnosnih kopija softvera i

podataka (problemi on-line sustava itd.)

Dodatne mogućnosti i alternativne obrade

Proceduralni planovi oporavka, dokumentiranje

Integracija sa poslovnim planovima osiguranja

kontinuiteta

Periodičko testiranje postupaka obnove

Osiguranje/ispunjenje uvjeta IS obrada/operacije:

Planiranje i raspored: razina usluga, rizici

126

Standardi:

Infrastruktura (hardver, uređaji, mreže)

Softver

Ljudski potencijali (vještine i razina

zaposlenosti)

Poslovni procesi

Praćenje performansi

Troškovi/koristi (kvantitativni i kvalitativni

utjecaj na upravljanje, poslovne i uredske

procedure)

Utjecaj poslovnih programa na IT (npr.

nadogradivost, fleksibilnost i promjene u

tehnologijama ili poslovanju, brz pristup tržištu,

mogućnost funkcioniranja više platformi)

Kontrola produktivnosti i kvalitete usluga

Upravljanje knjižnicom programa/podataka

Ulaz/izlaz distribucija i kontrola

Sigurnost i back up i recovery Nabava sustava/razvojni proces Istraživanje i studija izvedivosti:

Upravljački odbor

Analiza troškova/koristi

Procjena rizika Analiza zahtjeva i početni dizajn:

Zahtjevi kontrole Specifikacija/dokumentacija za detaljni dizajn:

Kontrole Implementacija:

Instalacija/implementacija sustava

Prihvaćanje testiranja

Konverzija/zamjena

Osiguranje kontrole

Postimplementacijski pregled Održavanje sustava i promjene:

Održavanje hardvera i softvera

Promjena autorizacija, evidentiranje i testiranje

Dokumentacija sustava i radni priručnici

Edukacija zaposlenih i razvoj Upravljanje projektima/planiranje/kontrolne metode i

standardi:

Faze, zadaci i kontrole projekta

Karakteristike i rizici projekta

Projektni tim

Raspored projekta

Planirani rashodi

Zahtjevi za dokumentacijom

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o informacijama i komunikacijama

povezanih s IT-em Glavno područje obuhvata Tema Informacije IT strateški i integrirani sustav

127

Integracija sa IT postupcima Detaljnost i pravovremenost IT informacija IT kvaliteta informacija Ljudi, procedure, podaci, softver, infrastruktura Ključni procesi:

Identifikacija i pohranjivanje svih

važećih transakcija

Pravilna/pravovremena klasifikacija

transakcija

Mjerenje adekvatnosti/validacija

Pravovremenost/završetak

Odgovarajuća prezentacija Komunikacija Poslovna praksa, kodeksi ponašanja, priručnici

o postupcima, dopisi itd. Dokumentacija sustava, poslovanja,

odgovornosti korisnika, Veze u izvještajima Školovanje, nadzor

Kandidati mogu objasniti, opisati ili raspraviti o praćenju i odnosima u IT-u Glavno područje obuhvata Predmet rada Praćenje tekućih aktivnosti Menadžment

Regulatori Odvojeno ocjenjivanje Analiza sustava i dokumentacija (npr. dijagrami

toka, pregledi logičnosti programa itd.) Testiranje sustava/programa (npr. testni podaci,

integrirani testovi uređaja, istovremene

simulacije, itd.) Testiranje integracije podataka (npr. opća

revizija softvera, uslužnih programa,

prilagođenih programa, odabir uzoraka itd.) Pomagala za rješavanje problema (npr. tablični

kalkulatori, baze podataka, on line baze

podataka, itd.) Administrativna pomagala (npr. program za

obradu riječi, stvaranje revizijskog programa,

stvaranje radne dokumentacije itd.)

128

Dodatak 3

Stručnost u IT kontrolama

Dodatak 3, temelji se na temama istaknutima u točki 21 ovih Međunarodnih smjernica edukacijske

prakse, a postavlja detaljnije elemente kompetencije (ili zadatke) za kontrolu IT područja koja se mogu

koristiti kako bi se pokazala kompetentnost. Namjera je pomoći tijelima članicama IFAC-a u

razvijanju komponente informacijske tehnologije u računovodstvenim edukacijskim programima.

Ovaj dodatak nije obavezan.

Kandidati mogu prijaviti,

pokazati ili ocijeniti Elementi kompetencije

Prikladni kontrolni kriteriji za

analizu i ocjenu kontrola

Identificirati relevantne:

IT kontrolna okolina koju treba primijeti u analizi i

evaluaciji testiranja internih kontrola

IT kontrolni ciljevi koje treba primijeniti u analizi i

procjeni internih kontrola

Razine kontrole koje treba uključiti u analizu i procjenu

Identificirati područja odgovornosti za identificirane kontrolne

ciljeve.

IT kontrolna okolina

Razumjeti eksterne regulatorne kontrole Analizirati i ocijeniti učinkovitost:

Upravnog odbora ili sudjelovanja revizijskog odbora

Filozofiju i operativni stil menadžmenta

Organizacijske strukture

Dodjelu autoriteta i odgovornosti

Kontrole menadžmenta

Politike i procedure upravljanja ljudskim resursima

Financijske politike i praksu

Odabrani IT ciljevi

Analizirati i ocijeniti:

Strateške IT ciljeve

IT ciljeve

Preklapanje IT ciljeva

Odabir IT ciljeva

129

Identificirani IT događaji Analizirati i ocijeniti:

IT čimbenike inicijatore događaja

Tehnike za identifikaciju IT događaja

Procjena rizika IT

Analizirati i ocijeniti procese za:

Identifikaciju izloženosti subjekta rizicima

Procjene mogućih gubitaka

Procjene monetarnih i nemonetarnih posljedica

Razvijanje troškovno učinkovitih

preventivnih/detektivnih/korektivnih strategija za

identifikaciju rizika

Odabrani odgovori na IT rizike

Analizirati i procijeniti učinkovitost:

Kategorija odgovora

Mogućih odgovora

IT kontrolne aktivnosti

Analizirati i ocijeniti IT kontrolne okvire Analizirati i ocijeniti učinkovitost:

Izgradnju i provedbu načina procesuiranja informacija

kao i komunikacijske aktivnosti kojima se podržavaju

organizacijski ciljevi

Kontrole nad cjelovitošću, povjerljivosti i sigurnosti

podataka

Kontrole nad potpunosti, točnosti, ažurnosti,

pravodobnosti i autorizacijom procesuiranja sustava

Kontrole nad dostupnosti sustava, kontinuiteta

procesuiranja poslovanja i planiranje oporavka sustava

nakon katastrofe

Akvizicije sustava, metodologija razvoja, uključujući

kriterije za donošenje odluke razviti ili kupiti sustav

Standardi za projekte razvoja sustava upravljanja i

130

kontrole

Analizirati i ocijeniti usklađenost s:

Standardima ispitivanja sustava i studije izvedivosti

Standardi za određivanje korisničkih zahtjeva i inicijalne

izgradnje sustava

Standardi za izgradnju, odabir, nabavku/razvoj sustava

Standardi za sustave implementacije, uključujući

testiranje sustava, obučavanja, konverzije podataka i

osiguranje kvalitete,

Standardi za održavanje sustava i upravljanje

promjenama

Informiranje i komuniciranje u

svezi s IT-om


Procese informiranja

Procese komuniciranja

Nadzorni procesi i akcije koje su

poduzete u svezi s IT-om


Interne nadzorne procese, uključujući efikasnost u

mogućnosti promjene kontrole ili kontrolne okoline

Procesi pregleda performansi

Procesi za identificiranje neusklađenosti i li pogoršavanje

usklađenosti koji u identificirane u nadzornim

aktivnostima menadžmenta, korisnika, internih revizora,

eksternih revizora

Primijeniti adekvatne računalno podržane revizijske tehnike kako

bi se analizirali i procijenili nadzorni procesi i aktivnosti.

Adekvatni IT sustavi i alati za

poslovne/ računovodstvene

probleme

Primjena:

Operativnog sustava

Softver za procesuiranje riječi koje su relevantne u

računovodstvenom/ poslovnom smislu

Softver tabličnih kalkulatora relevantnih u

računovodstvenom/poslovnom kontekstu

Softveri baza podataka relevantnih u

131


Internet alati (email, web browser, FTH, ostali) softveri

relevantni u računovodstvenom/poslovnom kontekstu

Profesionalni alati za istraživanje relevantni u


Softveri za poslovne prezentacije relevantni u


Antivirusni i ostali sigurnosni softveri relevantni u


Uslužni i ostali korisni softveri relevantni u


Razumijevanje poslovanja i

računovodstvenog sustava

Pokazati (demonstrirati) razumijevanje:

Računovodstvenih paketa

Sustava e-poslovanja (ERP, CRM i ostali poslovne

automatizirane sustave)

Mreže (LAN)

Obilježja elektroničkog poslovanja (B2C i B2B modela,

alati za kriptiranje, digitalni potpisi/certifikati, upravljanje

ključem)

Primjena kontrola za osobne

sustave

Osigurati:

Cjelovitost procesa IT resursa

Sigurnost i čuvanje IT resursa

Dostupnost/ kontinuitet pribave (sigurnosnih kopija i

pozadinskih verzija) za IT izvore

132

Dodatak 4

Vještine za funkciju menadžera informacijskih sustava

Ovaj dodatak navodi elemente kompetencija (ili zadatke) koji mogu biti upotrjebljeni kako bi se

demonstrirala (dokazala) svaka kompetencija povezana s ulogom menadžera informacijskih sustava u

pred-kvalifikacijskoj razini. Oni su podastrijeti samo za ilustrativne svrhe i kao takvi nisu obvezi.

Tijela članica IFAC-a mogu upotrijebiti sve ili neke elemente kompetencija kako bi se ispunili zahtjevi

za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa.

Kompetencija Elementi kompetencije

Upravljanje IT strategijom poslovnog subjekta

Razumjeti strategiju korporacije i poslovna

pitanja te s time povezane IT rizike i prilike

Razviti IT strateški plan koji će poduprijeti

poslovni plan subjekta

Povezati/integrirati IT strateški plan s

subjektovim poslovnim/ programskim ciljevima i

čimbenicima uspjeha

Provesti strateške poslovne/programske ciljeve u

operativne principe za planiranje IT-a

Omogućiti osposobljavanje poslovnih procesa

upotrebom IT-a

Upravljanje IT organizacijom

Definirati funkcije i odgovornosti poslova u IT

odjelu

Definirati organizacijsku strukturu i odnose

izvještavanja u IT odjelu

Definirati i implementirati procese za

zapošljavanje, razvoj zaposlenika i ocjenu

performansi zaposlenika

Upravljanje učinkovitošću i efikasnošću IT

operacija

Mjerenje, analiziranje i procjenjivanje

konzistentnosti i komparabilnosti komponenti

sustava Analizirati, procijeniti i planirati IT kapacitete

Analizirati i ocijeniti utjecaj IT-a na upravljanje,

poslove i uredske procedure

133

Definirati/održavanje podataka/informacijske

infrastrukture

Steći/ razviti/ održavati osjetljivu IT

infrastrukturu (hardver, uređaji, komunikacijske

mreže)

Steći/razviti/održavati softver (sustave, aplikacije,

uslužne programe)

Plan i raspored prioriteta rada sustava i alociranje

resursa

Mjerenje, analiziranje i procjena:

Efikasnost informacijskog sustava i

poboljšanje produktivnosti

Performanse IF funkcije, produktivnost i

kvaliteta usluga, procese osiguranja

kvalitete, kontinuirani napredak

Nadzor eksternaliziranih usluga (ISP, ASP itd)

kao i inter-organizacijsko računarstvo kao što je

EDI i usluge e-commerca

Održavanje financijske kontrole nad IT-om

Razvijanje kapitalnog budžeta

Račun za troškove sustava

Implementacija sustava za praćenje troškova

Nadzor troškova

Upravljanje IT kontrolama

Implementacija fizičkih i logičkih zaštita za

hardver, uređaje, softvere i informacije

Implementacija sustava za sigurnost podataka (tj.

fizička/logička/elektroničke pristupne kontrole)

Implementirati dostupnost sustava i kontrole

kontinuiteta poslovanja (sigurnosne

134

kopije/pozadinske verzije, planiranje katastrofe)

Implementirati kontrole procesuiranja sustava

kako bi se osigurao integritet (tj. potpunost,

točnost, pravovremenost, autorizacije)

Implementirati kontrole cjelovitosti, tajnosti i

povjerljivosti podataka

Upravljanje kupnjom, razvojem,

implementacijom sustava

Identificirati i procijeniti alternative

kupnje/razvoja kao što su eksternalizacija ili

izgradnja „unutar kuće“

Implementacija i nadzor kupnje/razvoja sustava i

standarda implementacije

Odrediti i osigurati ljudske resurse za projekt i

budžet

Implementirati procese projektnog menadžmenta

koji će upravljati i nadzirati projekte sustava

Upotrijebiti adekvatne metodologije za

identifikaciju, analizu, procjenu i odabir

adekvatnog dobavljača sustava

Upravljanje očekivanjima komuniciranjem plana i

statusa kupnje/razvoja sustava korisnicima, top

menadžmentu, koordinacijskom odboru

Upravljanje promjenama sustava i rješavanje

problema

Upravljanje tehnološkim difuzijama

Implementacija i upravljanje:

Informacijski centar, help-desk

Standardi i kontrole primjenjive za

aktivnosti održavanja informacijskog

sustava

Upravljanje mogućnostima

Proces mijenjanja sustava od nasljeđa do

posljednjih dostignuća

135

Promjene kontrola u slučaju hitnosti

Testiranje i osiguranje kvalitete za sve

promjene u sustavu

Upravljanje zaštitom sustava, promjenama

autorizacija

136

Dodatak 5

Vještine funkcije procjenitelja informacijskih sustava

Ovaj dodatak sadrži elemente kompetencija (ili zadatke) koji se mogu upotrijebiti kako bi se

demonstrirala svaka kompetencija povezana s funkcijom procjenitelja informacijskih sustava u pred-

kvalifikacijskoj razini. One su pružane samo za ilustrativne svrhe i nisu obvezne. Tijela članice IFAC-

a mogu upotrijebiti sve ili samo neke elemente kompetencija kako bi se ispunili zahtjevi za

kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa.

Kompetencije Elementi kompetencija

Planiranje evaluacije sustava

Identificirati zahtjeve za osiguranje usluga IT i/ ili

prilike

Analizirati/ocijeniti i savjetovati klijenta o potrebi

osiguranja IT-a temeljeno na pravnim, etičkim i

profesionalnim standardima i ostalim zahtjevima

najbolje prakse

Identificirati prirodu pojedinačnog IT angažmana

ili projekta i standarde te ostale zahtjeve koji

uređuju angažman

Analizirati i odlučiti da li prihvatiti IT angažman

ili projekt

Identificirati, analizirati i procijeniti čimbenike

rizika i poslovna pitanja koja utječu na

osiguranje IT angažmana ili projekta

Analizirati i odlučiti da li prihvatiti angažman

osiguranja IT-a ili projekta

Definirati razinu/učestalost sustavnih pogrešaka,

rupa i promašaja koji se čine

signifikantnima/materijalnima

Izgraditi efikasne i učinkovite procedure

verifikacije kako bi se zadovoljili evaluacijski

ciljevi prilikom usklađivanja s profesionalnim

standardima

Dodijeliti i rasporediti osoblje s adekvatnim IT

vještinama, uključujući IT specijaliste da izvedu

angažman osiguranja IT-a ili projekt

Zaključiti evaluacijsku strategiju Razviti plan provedbe

Procjena sustava

Surađivati s kolegama, klijentima i ostalima

137

uključujući i specijalizirano IT osoblje

Provesti planirane procedure, testirajući izvršenje

postavljenih kontrola

Procijeniti opće IT kontrole, kontrole primjene

Procijeniti odnose između korisničkih kontrola/

kontrola primjene i općih IT kontrola

Prilagoditi planirane procedure kada dođe do

promjena okolnosti

Dokumentirati procedure i nalaze

Analizirati i procijeniti dokaze/rezultate

procedura

Izvesti nadzor, pregled i procedure osiguranja

kvalitete

Komuniciranje rezultata evaluacije i praćenje

Pripremiti adekvatne tipove komunikacije,

uključujući usmenu komunikaciju, isprintani

izvještaj

Prezentirati nalaze klijentima ili drugim

namjeravanim korisnicima usmeno, elektronički

ili u pisanom obliku

Ažurirati komunikaciju često koliko se traži (tj.

ažurirati izvještaj postavljen na web stranici)

Praćenje rezultata

138

Dodatak 6

Vještine funkciju dizajnera informacijskih sustava

Ovaj dodatak navodi elemente kompetencija (ili zadatke) koji mogu biti upotrjebljeni kako bi se

demonstrirala (dokazala) svaka kompetencija povezana s funkcijom dizajnera informacijskih sustava u

pred-kvalifikacijskoj razini. Oni su podastrijeti samo za ilustrativne svrhe i kao takvi nisu obvezni.

Tijela članice IFAC-a mogu upotrijebiti sve ili neke elemente kompetencija kako bi se ispunili zahtjevi

za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa.


Analiziranje i procjenjivanje uloge informacija u poslovnim procesima subjekta i organizaciji

Olakšati razvoj strateške vizije subjekta za IT

Identificirati dionike i njihove potrebe

Ocijeniti utjecaj strateške vizije IT-a na subjekt,

njegove kupce, dobavljače i zaposlenike

Olakšati komunikaciju između korisnika,

tehnologa i menadžmenta

Analizirati, procijeniti i izgraditi arhitekturu

informacija (tj. ulogu baza podataka u upravljanju

sustavima baza podataka uključujući sustave

upravljanja znanjem i skladištenjem podataka)

Analizirati, procijeniti i izgraditi poslovne

procese subjekta

Analizirati okvir kontrola Analizirati odnose između korisničkih kontrola/

aplikacijskih kontrola/ općih IT kontrola

Analizirati, procijeniti i izgraditi faze razvoja

životnog ciklusa sustava

Analizirati i procijeniti sustavne rizike i prilike

Analizirati, procijeniti i izgraditi kontrole

Primjena metoda projektnog menadžmenta

Analizirati i procijeniti karakteristike projekta i

rizike

Organizirati projekt u faze i zadatke koji

korespondiraju relevantnim fazama razvoja

životnog ciklusa sustava

139

Identificirati adekvatno osoblje i ostale resurse te

im dodijeliti projektne faze i zadatke

Procijeniti vrijeme, troškove i ostale izvore

budžeta za projektne faze i zadatke

Primijeniti adekvatne standarde i kontrole u

projektnim fazama i zadacima

Identificirati traženu projektnu dokumentaciju i

dodijeliti odgovornosti za njihovu pripremu

Nadzirati aktivnosti provođenja projekta i

njihovu usklađenost sa zahtjevima vezanih uz

budžet, standarde, kontrole i dokumentaciju te u

slučaju potrebe poduzeti korektivne akcije

Ispitivanje sustava i primjena metoda iniciranja

projekta

Provesti ispitivanje sustava

Identificirati poslovne procese te mogućnosti za

integraciju/redizajniranje

Istražiti relevantne tehnološke opcije

Pripremiti studiju izvedivosti i ocijeniti rizike

projekta

Primjena određenih korisničkih zahtjeva i

iniciranje metoda dizajna

Primjena metoda iznošenja informacijskih

potreba

Dokumentirati informacijske potrebe (uključujući

zahtjeve za kontrolama)

Olakšati komunikaciju zahtjeva za informacijama

između članova tima, korisnika i menadžmenta

Analizirati zahtjeve i izvesti inicijalni dizajn

(uključujući kontrole)

Primjena detaljnog dizajna sustava i metode

kupnje/razvoja

Pripremiti i dokumentirati detaljne specifikacije

dizajna

Procijeniti i pribaviti infrastrukturu

Procijeniti i pribaviti/razviti tražene sustave, aplikacije i korisničke softvere

Odabir dobavljača i pružatelja usluga

140

Pripremiti ugovore za hardver, opremu, licence za

softvere, sporazume za korištenje usluga mreže u

konzultacijama s pravnim savjetnicima

Pripremiti dokumentaciju i operativne priručnike

Primjena metoda implementacije sustava

Pripremiti plan implementacije

Nadzirati instalaciju/distribuciju komponenti

sustava

Razviti korisničke/operatorske procedure i

kontrole te zaposliti, osposobiti osoblje

Testirati (verificirati i potvrditi) sustav prema

specifikacijama i zahtjevima

Konvertirati sustave, balansirati podatke prije i

poslije implementacije i pokrenuti sustav

Izvesti pregled poslije implementacije

Održavati

IT infrastrukturu

Softvere; kontrolne verzije

Kompetencije zaposlenika

zapošljavanjem i osposobljavanjem

IT standarde i kontrole

Arhitekturu informacija

Poslovne procese

Održavanje sustava i upravljanje promjenama

sustava

Testirati sve promjene u sustavu

141

Dodatak 7

IT vještine profesionalnih revizora

Ovaj dodatak navodi elemente kompetencija (ili zadatke) za profesionalne revizore. Oni su podastrijeti

samo za ilustrativne svrhe i nisu obavezni. Tijela članice IFAC-a mogu naći neke ili sve elemente

kompetencija korisnima u razvoju edukacijskih zahtjeva za profesionalne revizore koji su uključeni u

kontinuirani program razvoja.


Procjena cjelokupnog IT kontrolnog okruženja

subjekta

Identifikacija, analiza i procjena učinaka IT-a na

poslovanje subjekta, razmatrajući relevantna

trenutačna pitanja i (tehnološki) razvoj

Razumijevanje kompleksnosti IT okoline

Dodijeliti i raspodijeliti osoblju s adekvatnim IT

vještinama, uključujući osoblje IT specijaliste da

analiziraju IT kontrole na razini subjekta

Analiza rizika i kontrola na razini poslovnog

subjekta kako bi se:

Povezali IT s poslovnom strategijom

subjekta

Upravljalo IT organizacijom

Upravljalo IT operacijama

Upravljalo IT kontrolama

Upravljalo sustavima kupnje, razvojem i

implementacijom

Upravljalo promjenom sustava i rješavalo

probleme

Donio zaključak o preliminarnoj revizijskoj

strategiji

Planiranje procjene financijsko računovodstvenog

sustava i sustava izvještavanja

Identificirati poslovne procese, značajne tokove

transakcija, značajne rizike i relevantne

korisničke/aplikacijske kontrole

Identificirati podržavajuću IT infrastrukturu i

opće IT kontrole

Dizajnirati testove korisničkih/aplikacijskih

kontrola/ IT općih kontrolama

142

Dodijeliti i rasporediti osoblje s adekvatnim IT

vještinama, uključujući specijalizirano IT osoblje,

da testiraju opće IT kontrole i aplikacijske

kontrole

Procjena financijsko računovodstvenog sustava i

sustava izvještavanja

Izvesti planirane procedure, testiranje izvršenje

zahtijevanih kontrola

Procijeniti opće IT kontrole, kontrole primjene

Procijeniti odnose između korisničkih kontrola/

kontrola primjena i IT općih kontrola

Prilagoditi planirane procedure u slučaju

promjena okolnosti

Dokumentirati procedure i nalaze procedura

Analizirati i procijeniti dokaze/rezultate

procedura

Izvesti nadzor, pregled i procedure osiguranja

kvalitete

Komuniciranje rezultata procjene i praćenje

Pripremiti adekvatne tipove komunikacije,

uključujući usmenu komunikaciju, isprintani

izvještaj

Zaključiti finalnu revizijsku strategiju

Praćenje rezultata

143

MEĐUNARODNA SMJERNICA EDUKACIJSKE PRAKSE 3: ZAHTJEVI U VEZI S

PRAKTIČNIM ISKUSTVOM – POČETNI PROFESIONALNI RAZVOJ ZA

PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE

SADRŽAJ

Točke

Uvod 1-10

Definicije 11

Opseg i struktura Standarda 12-19

ODJELJAK 1: ZAHTJEVI ZA PRAKTIČNIM ISKUSTVOM

Pregled 20-21

Razdoblje potrebnog praktičnog iskustva 22-27

Povezivanje praktičnog iskustva i formalnog obrazovanja 28-31

Dokazivanje profesionalnih kompetencija 32-38

Obnova zahtjeva za praktičnim iskustvom 39-40

ODJELJAK 2 – NADZOR I KONTROLA

Pregled 41-42

Uloga i odgovornosti mentora 43-45

Uspostavljanje mentorskog procesa 46-50

Bilježenje praktičnog iskustva 51-53

Ocjena praktičnog iskustva 54-59

Rad s poslodavcima 60-63

Uspostavljenje prepoznatljive sheme poslodavaca 64-71

Rad s poslodavcima koji nisu prepoznatljivi poslodavci 72-75

Dodatak 1: Ilustrativne smjernice za mentore, poslodavce i pripravnike

Dodatak 2: Dodatni ilustrativni smjernice za pripravnike

144

Uvod

1. Međunarodne smjernice edukacijske prakse pomažu tijelima članica Međunarodne federacije

računovođa (International Federation of Accountant Committee - IFAC) pri implementaciji

općeprihvaćene dobre prakse edukacije i razvoja profesionalnih računovođa.

2. Međunarodni standard edukacije (MSE) 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, nalaže da

tijela članice Međunarodne federacije računovođa trebaju naložiti svojim članicama praktično

iskustvo prije stjecanja kvalifikacija profesionalnih računovođa. Tijela članice IFAC-a trebala

bi slijediti ovaj standard u postavljanju detaljnijih zahtjeva za praktičnim iskustvom njihovih

pripravnika.

3. Tijela članice IFAC-a su odgovorna za implementaciju Međunarodnih standarda edukacije.

Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting

Education Standards Board) prepoznaje (a) veliku različitost kultura i jezika, i pravne i

zakonske regulative kao i socioloških sustava između zemalja tijela članica, (b) veliku

različitost funkcija koje računovođe izvode, i (c) da se tijela članice IFAC-a nalaze na

različitim stupnjevima razvoja njihovih pred-kvalifikacijskih edukacijskim programa.

4. Ova Međunarodna smjernica edukacijske prakse daje upute za implementaciju

Međunarodnog standarda edukacije 5. Ove smjernice nisu propisane i tijela članice IFAC-a

mogu identificirati i implementirati ostale pristupe kako bi se zadovoljili zahtjevi

Međunarodnog standarda edukacije 5.

Ciljevi razdoblja potrebnog praktičnog iskustva

5. Razdoblje potrebnog praktičnog iskustva ima dva cilja:

(a) omogućiti pripravnicima razvijanje i demonstriranje profesionalnog znanja, profesionalne

vještine i profesionalne vrijednosti, etike i stavova potrebnih za kompetentno obavljanje

njihovih poslova; i

(b) pomoći pripravnicima da razviju vještine potrebne za održavanje kompetentnosti.

6. Studenti stječu profesionalna znanja, profesionalne vještine, i profesionalne vrijednosti, etiku i

stavove kombinacijom formalnog obrazovanja i praktičnog iskustva. Ova kombinacija može

varirati od zemlje članice.

7. Iako će se profesionalno znanje i profesionalne vještine koje s zahtijevaju od profesionalnih

računovođa mijenjati kako se njihove karijere razvijaju, profesionalne vrijednosti, etika i

stavovi koji se traže od profesionalnih računovođa će trajati. One se prvo razvijaju u pred-

kvalifikacijskim edukacijskim programima i provode na radnom mjestu tijekom razdoblja


8. Razdoblje praktičnog iskustva vođenog od strane mentora ili program razvoja omogućuje

pripravniku da integrira znanje dobiveno u formalnom obrazovanju s iskustvom na radnom

mjestu. Ovo omogućuje pripravniku da razvije svoje profesionalno znanje i profesionalne

vještine i demonstrira svoju kompetentnost.

9. Koristi od sjecanja praktičnog iskustva koristi ostalima kao i pripravnicima:

145

Tijela članice IFAC-a dobivaju članice s profesionalnim znanjem, profesionalnim

vještinama, i profesionalnim vrijednostima, etikom i stavovima potrebnim za

osnaživanje profesije i služenju javnim interesima.

Poslodavci dobivaju zaposlenike s profesionalnim znanjima, profesionalnim

vještinama, i profesionalnim vrijednostima, etikom i stavovima koja dodaju vrijednost

njihovom poslovanju. Poslodavci koji podupiru njihove pripravnike tijekom razdoblja

praktičnog iskustva mogu imati koristi od (a) većeg zadovoljstva zaposlenika i

zadržavanja osoblja, i (b) učinkovitijeg neprekidnog planiranja.

Mentori primjenjuju i razvijaju svoja znanja i vještine (osobito međuljudske vještine)

koje se može ubrojiti u zadovoljavanje zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim

razvojem (KPR) mentora. Oni time također doprinose razvoju njihovih profesionalnih

tijela, ali i profesiji u cjelini.

Inicijalni profesionalni razvoj

10. Razvijanje profesionalnih kompetencija u pred-kvalifikacijskoj fazi kroz praktično iskustvo

može se razmatrati kao „inicijalni profesionalni razvoj“ (IPR). Ovo je prva faza kontinuiranog

učenja koji se nastavlja kroz cijelu karijeru profesionalnog računovođe. Nakon kvalifikacija,

profesionalni se razvoj nastavlja kontinuiranim profesionalnim razvojem (KPR). Inicijalni

(IPR) i kontinuirani profesionalni razvoj (KPR) dijeli mnoge zajedničke čimbenike, koji

uključuju:

njihovo usmjeravanje na razvoj profesionalnih kompetencija potrebnih za obavljanje

radnih zadataka na očekivanom standardu;

važnost efikasnog ocjenjivanja performansi;

da poslodavci razvijaju okvire programa kompetencija za zaposlenike, programe

razvoja za zaposlenike koji uključuje i pred-kvalifikacijske i post-kvalifikacijske faze;

i

važnost da i pripravnici i profesionalni računovođe razviju navike razmatranja i

samo-ocjenjivanja procesa učenja.

IFAC-ove tijela članice mogu, zbog toga, razmotriti razvijanje integriranog sustava

profesionalnog razvoja koji uključuju pred- i post- kvalifikacije.

Definicije

11. Sljedeći termini koji su upotrjebljeni u ovoj Smjernici su definirani u Okviru Međunarodnih

standarda edukacije za profesionalne računovođe:

Ocjene (assessment) – svi oblici testiranja profesionalnih kompetencija, bilo u pisanim obliku

ili ostalo, uključujući ispitivanja koja su obavljena u bilo koje vrijeme tijekom procesa učenja.

Kandidat (candidate) – svaki pojedinac upisan za ocjenu kao dio profesionalnog

računovodstvenog edukacijskog programa.

Sposobnosti (capabilities) – profesionalno znanje, profesionalne vještine, profesionalne

vrijednosti, etika i stavovi potrebni da bi se demonstrirala kompetentnost.

146

Kompetencija (competence) – sposobnost da se obavi posao sukladno definiranim

standardima, u stvarnim radnim uvjetima.

Kontinuirani profesionalni razvoj (Continuing professional Development - CPD) (KPR) –

aktivnosti učenja za razvijanje i održavanje sposobnosti profesionalnog računovođe kako bi

obavljali posao kompetentno unutar svojih profesionalnih okruženja.

Edukacija (education) – sustavni proces kojem je cilj razvijati znanje, vještine i ostale

sposobnosti pojedinaca. Uključuje i „trening“ (training).

Formalna edukacija (formal education) – komponenta računovodstveno-edukacijskog

programa koja nije vezana uz radno mjesto.

Inicijalni profesionalni razvoj (Initial professional Developing - IPD) (IPR) – razvoj

profesionalnih kompetencija u pred-kvalifikacijskoj fazi.

Učenje (learning) – širok spektar procesa prilikom čega pojedinac stječe sposobnosti

Mentor (mentor) – profesionalni računovođa koji je odgovoran za vođenje i pomaganje

pripravnicima u razvoju njihovih kompetencija

Post-kvalifikacije (Post-qualification) – period nakon kvalifikacija kao individualan član tijala

članice IFAC-a

Praktično iskustvo (practical experience) – radno iskustvo, koje stječe pripravnik ili

kvalificirani profesionalni računovođa, a koje je relevantno za posao profesionalnih

računovođa. Program iskustva omogućuje individualan razvoj profesionalnih kompetencija

(uključujući profesionalno ponašanje) na radnom mjestu i predstavlja sredstvo kojim pojedinci

mogu demonstrirati profesionalne kompetencije na svojem radnom mjestu.

Pred-kvalifikacije (pre-qualification) – period prije kvalifikacija kao individualan član tijela

članice IFAC-a.

Profesionalni računovođa (professional accountant) – osoba koja je član tijela članice IFAC-

a.

Profesionalno znanje (professional knowledge) – teme koje sačinjavaju predmet

računovodstvo, kao i u ostale discipline koje zajedno, sačinjavaju temeljna znanja za


Profesionalne vještine (professional skills) – različiti tipovi sposobnosti potrebni da bi se

primijenilo profesionalno znanje, profesionalne vrijednosti, etika i stavovi, adekvatno i

efikasno u profesionalnom kontekstu.

Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi (professional values, ethics and attitudes) – su

profesionalno ponašanje i karakteristike koje identificiraju profesionalne računovođe kao

članove profesije. Ovo uključuje načela ponašanja (tj. etičke principe) generalno povezano, i

osnovno u definiranju, razlikovno obilježje profesionalnog ponašanja.

147

Kvalifikacija (qualification) – kvalifikacija za profesionalnog računovođu znači da je u datom

trenutku pojedinac ispunio i da ispunjava zahtjeve da ga se prizna kao profesionalnog

računovođu.

Relevantno iskustvo (relevant experience) – sudjelovanje u radnim aktivnostima u okolini koja

je prikladna za primjenu profesionalnog znanja, profesionalnih vještina; profesionalnih

vrijednosti, etike i stavova.

Student (student) – pojedinac koji pohađa kolegije na studiju, uključujući i pripravnika. U

kontekstu profesionalne edukacije, student je pojedinac koji polaže kolegije ili program koji se

smatra potrebnim za edukaciju profesionalnog računovođe, bilo općenito ili profesionalno.

Pripravnik (trainee) – pojedinac koji obavlja pred-kvalifikacijsko praksu na radnom mjestu.

Trening (Training) – pred -kvalifikacijske i post-kvalifikacijske edukacijske aktivnosti, u

kontekstu radnog mjesta s ciljem da se student ili profesionalni računovođa kvalificira na

dogovorenu razinu profesionalnih kompetencija.

Opseg i struktura ove međunarodne smjernice edukacijske prakse

Opseg

12. Cilj ove Međunarodne smjernice edukacijske prakse je pružiti upute tijelima članicama IFAC-

a u implementiranju zahtjeva Međunarodnog standarda edukacije 5, Zahtjevi za praktičnim

iskustvom. Ove smjernice također pružaju upute za poslodavce, mentore i pripravnike oko

njihovih uloga i odgovornosti u razdoblju praktičnog iskustva.

13. Tijela članice IFAC-a mogu izdvojiti elemente različitih pristupa kako bi se udovoljilo

zahtjevima Međunarodnog standarda edukacije 5 (IES 5):

(a) Pristup inputa (Input based approaches) – uspostavljenjem vremena potrebnog praktičnog

iskustva koji se smatra adekvatnim kako bi se demonstrirala kompetentnost prilikom

stjecanja kvalifikacija za profesionalnog računovođu.

(b) Pristup autputa (Autput-based approaches) – zahtijevanjem da profesionalni računovođe

demonstriraju adekvatnu razinu kompetencija prilikom kvalificiranja za profesionalnog

računovođu.

(c) Kombinirani pristup (Combined approaches) – efektivno i efikasno kombiniranje input i

output pristupa, postavljanje iznosa potrebnog praktičnog iskustva kao i mjerenje

rezultata.24

Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti zahtjeve svakog relevantnog regulatora prilikom odabira

pristupa u implementaciji Međunarodnog standarda edukacije 5 (IES 5).

24

Međunarodni standard edukacije 7 (IES 7), Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja

i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti, točke 30-42, sadrže detaljnije obrazloženje pristupa u

mjerenju učenja, prednosti i nedostatke spomenutih pristupa.

148

14. Sustavi temeljeni na input pristupu tradicionalno su se upotrebljavali za mjeru razvoja

kompetencija zbog jednostavnosti u njihovom mjerenju i verifikaciji. Ovakvi sustavi imaju

prednosti jer olakšavaju komparacije između sustava usvojenih između različitih tijela članica

IFAC-a. Input pristupi imaju i svoja ograničenja. Primjerice, oni ne mjere rezultate ishoda ili

razinu razvijenih kompetencija.

15. U sustavima temeljenim na output pristupu vrlo je izazovno postaviti, mjeriti i verificirati

kompetencije, prilikom čega se omogućava pripravnicima da demonstriraju njihova

profesionalna znanja, profesionalne vještine, i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove

zahtijevanih od profesionalnih računovođa.

16. U tom kontekstu, kombinirani pristup Međunarodnih standarda edukacije 5 uključuje u

razdoblje praktičnog iskustva različite mjere inputa, uključujući i zahtjeve za završetkom

minimalnog trogodišnjeg perioda25

praktičnog iskustva prije stjecanja kvalifikacija za

profesionalnog računovođu. Međunarodni standard edukacije 5 također postavlja cjelokupne

ciljeve mjerenja rezultata, primjerice da pripravnici demonstriraju postignute kompetencije.26

Struktura ove Smjernice

17. Odjeljak 1 daje smjernice tijelima članicama IFAC-a u zadovoljavanju zahtjeva

Međunarodnog standarda edukacije 5 vezano uz razdoblje27

praktičnog iskustva. Ono predlaže

kako tijela članice IFAC-a mogu (a) zadovoljiti zahtjev za minimalno tri-godine praktičnog

iskustva za pripravnike koji se kvalificiraju kao profesionalni računovođe, i (b) upotrijebiti

elemente output pristupa kako bi ocijenile kompetencije razvijene tijekom tog razdoblja.

18. Odjeljak 2 pruža smjernice tijelima članicama IFAC-a u zadovoljavanju zahtjeva

Međunarodnog standarda edukacije 5 koja se odnose na nadzor28

i kontrolu pripravnika u

razdoblju stjecanja praktičnog iskustva. Ono uključuje specifične smjernice o (a) ulozi i

odgovornostima mentora, (b) bilježenje i procjenjivanje praktičnog iskustva, i (c) učinkovitom

radu s poslodavcima.

19. Predloženi sadržaj (a) zahtjeva za praktičnim iskustvom i (b) dodatne smjernice koje tijela

članice IFAC-a mogu ponuditi mentorima, poslodavcima i pripravnicima su prezentirane s

dodacima ove smjernice.

25

Međunarodni standard edukacije 5, zahtjevi za praktičnim iskustvom, točka 11. 26

Međunarodni standard edukacije 5, zahtjevi za praktičnim iskustvom, točka 12. 27

Međunarodni standard edukacije 5, zahtjevi za praktičnim iskustvom, točke 10-17. 28

Međunarodni standard edukacije 5, zahtjevi za praktičnim iskustvom, točke 18-26.

149

Odjeljak 1: Zahtjevi za praktičnim iskustvom

Pregled

20. Ovaj odjeljak smjernica pruža upute tijelima članicama IFAC-a kako zadovoljiti zahtjeve

Međunarodnih standarda edukacije 5 za razdoblje praktičnog iskustva koje je dovoljno dugo i

intenzivno kako bi omogućavalo kandidatima da demonstriraju njihova profesionalna znanja,

profesionalne vještine, i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove kako bi (a) obavljali posao

u skladu s profesionalnim kompetencijama, i (b) kontinuirano se razvijali u njihovim

karijerama29

.

21. U zadovoljavanju Međunarodnog standarda edukacije 5, tijela članice IFAC-a trebale bi

razmisliti o usvajanju kombiniranog pristupa – koji zahtjeva minimalno trogodišnje razdoblje

praktičnog iskustva te usvajanje elemenata output pristupa kako bi se ocijenila kompetentnost

pripravnika razvijena tokom tog razdoblja.

Razdoblje potrebnog praktičnog iskustva30

22. Razdoblje praktičnog iskustva (a) izlaže pripravnike aktivnostima radnog mjesta kroz vrijeme,

koje doprinosi i razvija profesionalne kompetencije, i (b) omogućava pripravnicima da

razmotre i bave se životnim situacijama u pogledu identifikacije etičkih dilema ili situacija

koje se odnose na profesionalne prosudbe. To im pomaže da razvijaju etičku osjetljivost i

prosudbe.

23. Međunarodni standard edukacije 5 zahtijeva minimalno tri godine31

praktičnog iskustva. Tijela

članice IFAC-a mogu interpretirati i postaviti ovaj zahtjev na mnogo načina koji uključuju:

postavljanje zahtjeva pripravnicima kako bi stekli iskustva u različitom specifičnim

radno-povezanim područjima tijekom minimalnog trogodišnjeg perioda;

postavljanje zahtjeva pripravnicima kako bi stekli iskustva u radno-povezanim

područjima direktno vezanim za namjeravanu profesionalnu specijalizaciju tijekom

minimalnog trogodišnjeg razdoblja;

postavljanje zahtjeva pripravnicima da odrade određeni broj sati ili dana u

definiranom periodu kako bi zadovoljili zahtjeve minimalnog trogodišnjeg razdoblja;

postavljanje zahtjeva pripravnicima da ispune broj sati ili postotak cjelokupnog

razdoblja praktičnog iskustva u specifičnim radno-povezanim područjima tijekom

minimalnog trogodišnjeg razdoblja; i

postavljanje zahtjeva za minimalnim trogodišnjim iskustvom u okolini koja je

prikladna za namjeravanu karijeru pripravnika.

29

Međunarodni standard edukacije 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, točka 10. 30

Napomena – sve stavke u ovom pododjeljku se odnose na mjere inputa. 31

Međunarodni standard edukacije 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, točka 11.

150

24. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti postavljanje zahtjeva, kako je opisano u točki 26,

priznajući praktično iskustvo pripravnika stečeno pod programom druge institucije32

.

25. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti postavljanje ostalih zahtjeva, kako je opisano u točki

26, priznajući povremeni i/ili volonterski rad kao dio perioda praktičnog iskustva pripravnika.

26. U situacijama kako je opisano u 24 i 24 gore, tijela članice IFAC-a mogu postaviti zahtjeve

koji uključuju, primjerice:

da pripravnici koji dokazuju svoje iskustvo ispunjavaju zahtjeve za praktičnim

iskustvom koje je postavilo tijelo članice kojoj se žele pridružiti; i/ili

da pripravnici dokazuju važnost njihovog praktičnog iskustva za njihovu

sadašnje/buduće zaposlenje; i/ili

da samo dio takvog praktičnog iskustva bude priznat od strane tijela članice kojoj se

pripravnik želi priključiti.

27. Kako bi osigurao da (a) pripravnici stječu praktična iskustva relevantna za njihova sadašnja i

buduća radna mjesta, i da (b) kompetencije razvijene tokom praktičnog iskustva ne postanu

zastarjele, tijelo članica IFAC- može odrediti maksimalno vrijeme tijekom kojeg pripravnik

stječe zahtijevano praktično iskustvo.

Povezivanje praktičnog iskustva i formalnog obrazovanja

28. Kako bi se uspješno razvijala profesionalna znanja, profesionalne vještine, i profesionalne

vrijednosti, etika i stavovi, potrebno je imati konstruktivnu i koherentnu vezu između

pripravnikova vremena praktičnog iskustva i formalne edukacije. Primjerice, može biti

potrebno da pripravnik pokaže određenu razinu tehničkog znanja o temi prije iskazivanja

profesionalne prosudbe o toj temi. Ova veza može se postići na različite načine, kao što je:

pripravnici završavaju formalno obrazovanje prije odrađivanja vremena praktičnog

iskustva; ili

pripravnici odrađuju vrijeme praktičnog iskustva usporedno s formalnim

obrazovanjem.

U oba slučaja treba postojati poveznica između formalnog obrazovanja i

kompetencija/rezultata praktičnog iskustva.

29. Ukoliko edukacijski programi uključuju obvezno pripravništvo (substantial internship)

(razdoblja radnog iskustva kojeg je potrebno odraditi tokom formalnog računovodstvenog

obrazovanja), tijelo članice IFAC-a tijela mogu to prepoznati kao relevantno iskustvo koje

doprinosi cjelokupnim zahtjevima za praktičnim iskustvom.

30. Međunarodni odbor za standarde edukacije (IAESB) prepoznaje da neki sustavi

računovodstvene edukacije naglašavaju komponentu formalnog obrazovanja, koja može

uključivati značajni udio praktične računovodstvene primjene. Međunarodni standard

32

Ovo može uključivati ostala tijela članice IFAC-a

151

edukacije (MSE 5) dozvoljava da razdoblje relevantnog diplomskog profesionalnog

obrazovanja doprinosi, ali ne više od 12 mjeseci33

, zahtjevima za praktičnim iskustvom.

31. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti je li korisno formalizirati pripravnikove obveze u svezi

sa stjecanjem praktičnog iskustva.

Dokazivanje profesionalnih kompetencija34

32. Međunarodni standard edukacije 5 zahtijeva od pripravnika da odrade razdoblje praktičnog

iskustva35

kako bi mogli dokazati svoje profesionalno znanje, profesionalne vještine, i

profesionalne vrijednosti, etiku i stavove.

33. Tijela članice IFAC-a će odrediti (a) specifične kompetencije pripravnika u skladu s okolinom

u kojoj djeluju, i (b) da je definirani standard za kompetencije jedno ili više radnih pravila. U

postavljanju definiranih standarda za pojedine radne uloge, tijela članice IFAC-a mogu

zahtijevati od pripravnika da dokazuje kontinuiranu sposobnost za obavljanje relevantnih

uloga i zadataka na adekvatnoj razinu profesionalnog računovođe.

34. Tijelo članice IFAC-a mogu uspostaviti okvir36

za praktično iskustvo koje uključuju područja

naglašena u Međunarodnom standardu edukacije 5. Tijela članice IFAC-a trebaju osigurati da

pripravnici stječu praktično iskustvo koje je dovoljno za razvijanje i dokazivanje kompetencija

u svakom od navedenih područja.

35. Jedan primjer okvira za praktično iskustvo, temeljen na navedenim područjima, je prezentiran

u tablici 1, na sljedećoj stranici, a pokriva:

stjecanje odgovornosti;

svijest o poslovanju;

primjena profesionalnih vrijednosti, etike i stavova;

primjenu tehničkih znanja; i

profesionalne vještine.

Prioriteti i važnost pojedinih područja opisanih u tablici varirati će ovisno o razvoju svake

pojedinačne karijere.

33


Napomena – sve stavke u ovom pododjeljku su povezane s mjerama outputa 35



152

Primjer 1: P

OD

RU

ČJA

Stjecanje

odgovornosti Svijest o

poslovanju Primjena

profesionalnih vrijednosti, etike i stavova

Primjena tehničkih znanja


Rad progresivnim razinama odgovornosti

Vidi Međunarodni standard edukacije 5

Odjeljak 17 (e)

Razumijevanje relevantnosti organizacije, načina poslovanja i poslovnog okruženja

Vidi Međunarodni standard edukacije 5, točka 17 (a), (c)

Prepoznavanje problema, upotreba znanja i iskustva kako bi se ocijenile implikacije te donošenje pouzdanih odluka i preporuka

Vidi Međunarodni standard edukacije 5, točka 17 (d)

Sposobnost da se poveže posao profesionalnog računovođe s ostalim poslovnim funkcijama i aktivnostima

Vidi Međunarodni standard edukacije 5, točka 17 (b)

Međunarodni standard edukacije 3, Profesionalne vještine

grupe profesionalnih vještina koje se zahtijevaju od profesionalnog računovođe grupirana u 6 područja:

intelektualne

vještine

tehničke i

funkcionalne

vještine

osobne vještine

međuljudske i

komunikacijske

vještine

organizacijske

vještine i

vještine

upravljanja

poslovanjem

tijekom razdoblja

RA

ZIN

E

RA

ZIN

A 1

Prikupljanje informacija

Razvijanje znanja relevantnih za organizaciju, industriju ii tržište, poslovne rizike povezane s tim, i poslovnog okruženja

Razvijanje svijesti za postavljanjem pitanja i identificiranje problema

Razvijanje znanja o računovodstvu i ostalim tehničkim područjima relevantnim za pripravničko područje rada.

Opisivanje relevantnih

153

tehničkih standarda i pravila

praktičnog iskustva pripravnici na svim razinama trebaju razvijati ove profesionalne vještine do razine koja je potrebna za obavljanje posla.

RA

ZIN

A 2

Analiza i opcije

Analiziranje relevantnog okruženja organizacije, struktura i poslovnih ciljeva kao i poslovnog okruženja

Identificiranje ključnih pitanja i razumijevanje implikacija različitih smjerova poduzetih akcija

Povezivanje tehničkih studija na radno mjesto, povezivanje kako tehničko znanje se može primijeniti (utječe) na posao

RA

ZIN

A 3

Primjena znanja i vještina na radnom mjestu

Kritičko ocjenjivanje performansi, davanje prijedloga za poboljšanje, davanje savjeta, i primjena relevantnih zahtjeva za izvještavanjem.

Razvijanje etičkih vrijednosti i prosudbi kao i primjena profesionalnih vrijednosti, etike i stavova na radnom mjestu.

Primjena tehničkih znanja na radnom mjestu.

162

36. Pripravnici koji obavljaju specifične poslove će tražiti kompetencije relevantne za te uloge.

Tijela članice IFAC-a bi trebale uzeti u obzir zahtjeve nekih pripravnika da steknu praktična

iskustva u tim specifičnim područjima.

37. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti razvoj simulacija i /ili sličnih aktivnosti koja podupiru

praktična iskustva. Takve aktivnosti mogu uključivati:

radne projekte,

studije slučaja,

igra uloga.

Edukacijski programi mogu pružiti prilike da se istraže i vježbaju pojedine aktivnosti, kao što

je otkrivanje prijevare, upotrebljavajući simulacije u slučajevima kada radna mjesta ne mogu

pružiti takva iskustva.

Takve aktivnosti nisu, međutim, zamjena za potrebno praktično iskustvo.

38. Kako bi pripravnici stekli relevantna iskustva potrebna da se kvalificiraju kao profesionalni

računovođe, tijela članice IFAC-a mogu razmotriti i ohrabrivati pripravnike i poslodavce u

istraživanju mogućnosti kao što su privremeni premještaj ili rotacija zaposlenika.

Obnova zahtjeva za praktičnim iskustvom

39. Tijela članice IFAC-a trebale bi redovito pregledavati zahtjeve za praktičnim iskustvom kako

bi se osiguralo da ona ostaju tekuća i relevantna. Kompetencije koje se traže od pripravnika

tijekom perioda praktičnog iskustva se mijenjaju kroz vrijeme. Tijela članice IFAC-a se stoga

trebaju (a) konzultirati s ostalima, uključujući poslodavce i regulatore, i/ili (b) provoditi

kontinuirana istraživanja kako bi se pregledale kompetencije koje trebaju imati profesionalni

računovođe te povremeno ažurirati zahtjeve za praktičnim iskustvom.

40. Iako se manje preinake zahtjeva za praktičnim iskustvom mogu mijenjati kada je to potrebno,

tijela članice IFAC-a trebaju provesti veće preglede ovih zahtjeva prilikom ažuriranja silabusa.

Takvi pregledi trebaju uzeti u obzir promjene u poslovima i kompetencijama koje se

zahtijevaju od profesionalnih računovođa. U obavljanju tog pregleda, tijela članice mogu

konzultirati brojne skupine, što uključuje:

poslodavce ;

akademiju;

mentore;

profesionalne računovođe;

regulatore; i

pripravnike.

155

Odjeljak 2: Nadzor i kontrola

Pregled

41. Ovaj odjeljak daje smjernice tijelima članicama IFAC-a kako bi udovoljili kriterijima

Međunarodnog standarda edukacije 5 koji se odnosi na nadzor37

i kontrolu tijekom vremena


42. Posebne smjernice su u ovom odjeljku odnose na (a) uloge i odgovornosti mentora, (b)

bilježenje i ocjenu praktičnog iskustva, i (c) efikasnu suradnju s poslodavcima (uključujući

uspostavljenje prepoznatljive sheme poslodavaca za ona tijela članice IFAC-a koji se odluče

za ovakav pristup).

Uloge i odgovornosti mentora

43. Mentori pomažu pripravnicima na mnogo načina što uključuje razvijanje i pokazivanje

profesionalnog znanja, profesionalnih vještina, profesionalnih vrijednosti, etike i stavova

potrebnih profesionalnim računovođama. Termin „mentor“ trebao bi se odnositi na koncept

iskusnog profesionalnog računovođe koji svojim iskustvom, vodi i pomaže pripravnicima da

povežu formalno znanje s praktičnim iskustvom.

44. Mentorove odgovornosti varirati će ovisno o specifičnim uvjetima u kojima mentori i

pripravnici djeluju. Svi mentori bi trebali;

razumjeti posao pripravnika i njihovu potrebu da steknu praktična iskustva koje će ih

kvalificirati kao profesionalne računovođe;

redoviti provjeravati pripravničko iskustvo;

podržavati pristup pripravnika različitim praktičnim iskustvima;

komunicirati redovito i efikasno s pripravnicima, kao i s pripravničkim linijskim

menadžerima kada je to prikladno;

nadzirati, mentorirati, konzultirati i procjenjivati pripravnike,

dati povratnu informaciju pripravnicima oko njihovog praktičnog iskustva i ocijeniti

njihove kompetencije; i

izvještavati tijela članice IFAC-a o njihovim procjenama pripravnika u (a) primjeni

etičkih prosudbi, (b) ponašanju, i (c) razvoju profesionalnog znanja i vještina

potrebnih da bi se kvalificirali kao profesionalni računovođe.

45. Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti limitiranje maksimalnog broja pripravnika koji mogu

odgovarati jednom mentoru, a uzimajući u obzir činjenicu da mentor svakog člana treba

nadzirati, mentorirati, savjetovati i procjenjivati.

37

Međunarodni standard edukacije 5, Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom, točke 18-26.

156

Uspostavljenje mentorskog procesa

46. Tijela članice IFAC-a trebale bi razmotriti uspostavljanje formalnog mentorskog procesa koji

bi trebao biti poduprijet adekvatnom dokumentacijom (tj. ulogama i odgovornostima). Ta

dokumentacija treba identificirati ključne elemente kao što je:

identifikacija potencijalnog mentora;

imenovanje, odobravanje, i obuka mentora;

nadziranje mentora; i

alternativni mentorski angažmani (kada je to potrebno).

Identifikacija potencijalnog mentora

47. Važan element mentorskog procesa je mehanizam poticanja prikladnih i iskusnih članova

tijela članica IFAC-a da se prijave kako bi postali mentori: Ovo može uključivati:

tijela članice IFAC-a potiču prikladne profesionalne računovođe, uključujući i

umirovljenike, da volontiraju kao mentori ( tijela članice IFAC-a mogu izdavati i

oglašavati prednosti obavljanja ove uloge);

tijela članice IFAC-a potiču zaposlenike da identificiraju potencijalne mentore unutar

organizacije;

pripravnici identificiranju i pristupaju potencijalnim mentorima unutar njihove

organizacije; i/ili

regulatorna ili slična tijela imenuju mentore.

Imenovanje, odobravanje, i obuka mentora

48. Tijela članice IFAC-a mogu uspostaviti sustave imenovanja/odobravanja i obuke koji će im

omogućiti odabir mentora. Pri tome, tijela članice IFAC-a mogu razviti formalne kriterije koje

je potrebno zadovoljiti kako bi se postalo mentor, a koji su slični ilustrativnom primjeru ispod:

Mentori razumiju:

politiku odobravanja;

kodeks etike;

probleme s kojima se suočava profesija;

profesionalno znanje i profesionalne vještine potrebne pripravnicima;

očekivanja povezana s mentorstvom;

profesionalna i tehnička pitanja relevantna za praktično iskustvo; i

ostale specifične zahtjeve i odgovornosti koji su povezani s mentorstvom.

Mentori su:

dostatnog profesionalnog položaja da preuzmu odgovornosti mentora;

zainteresirani za obuku budućih članova profesije;

157

sposobni savjetovati, konzultirati, procjenjivati, motivirati i usmjeriti pripravnike;

dostupni pripravnicima na konzultacijama;

u mogućnosti utjecati (do određene razine) na radne zadatke pripravnika; i

voljni i sposobni sudjelovati u programima obučavanja mentora.

Nadziranje mentora

49. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti uspostavljanje sustava periodičnog nadziranja koji će

osigurati da mentori (a) ispune brojne kriterije koji se tiču znanja, vještina i profesionalnog

položaja i (b) pruže adekvatni nadzor, mentoriranje, savjetovanje i procjenu pripravnika. Ovaj

sustav može uključivati:

nadziranje mentora dokumentacijom (zahtijevanje dokumentiranja mentorovih znanja,

vještina, profesionalnog položaja i aktivnosti);

redovito obučavanje i evaluaciju;

pribavljanje povratne informacije od pripravnika o mentorovim performansama;

posjete mentorima;

procjene i ponovno imenovanje mentora.

Alternativni mentorski angažmani

50. Međunarodni odbor za standarde edukacije prepoznaje da prikladni kvalitetni mentori nisu

uvijek dostupni na radnom mjestu vježbenika. Kada je takav slučaj, tijela članice IFAC-a bi

trebale razmotriti alternativne mentorske angažmane koji mogu uključivati:

(a) Tim obučenih mentora na daljinu koji zadovoljavanju kriterije tijela članice, i koji su

dostupni kada poslodavac nije u mogućnosti pružiti takvu ekspertizu. U takvim uvjetima,

nužno je da mentor na daljinu, tijela članice IFAC-a (i/ili regulatorno tijelo), pripravnik i

poslodavac ulože dodatan napor u zajednički rad. Primjerice, uspostavljanje, „Mentorskog

poglavlja za pripravnike“ u kojem se detaljnije opisuje potrebna potpora i obveze pri čemu

sve strane trebaju poduprijeti taj trud.

(b) Traženje potpore od adekvatnih kvalificiranih mentora koji pružaju profesionalnu uslugu

poslodavcu kao što su računovodstveni i poslovni savjetnici. Načela neovisnosti mogu

sprječavati da revizor preuzima te uloge.

Bilježenje praktičnog iskustva

51. Međunarodni standard edukacije zahtjeva od mentora da periodički nadziru38

pripravničke

zapise o iskustvu. Tijela članice IFAC-a mogu zbog toga zahtijevati od pripravnika periodično

izvještavanje o svojem iskustvu u papirnatom ili elektroničkim putem, i ukoliko je moguće u

realnom vremenu kako bi se obavila pravovremena kontrola, revizija i dobila povratna

informacija. Upotrebom ovih zapisa mentori i tijela članice IFAC-a mogu redovito nadzirati

relevantnost, dubinu i dužinu iskustva.

52. Zapisi pripravnika o praktičnom iskustvu daju sposobnost mentorima da daju pravovremenu

informaciju i pripravnicima i tijelima članicama IFAC-a o eventualnim nedostacima

pripravničkog staža prije samog kraja razdoblja praktičnog iskustva. Mentorova verifikacija

ovih zapisa daje:

38


158

tijelima članice dokaz da je razdoblje praktičnog iskustva omogućilo pripravnicima da

prokažu kompetentnost;

poslodavcu dokaz potreban za procjenu pripravnika; i

pripravniku dokaz o stečenom iskustvu koji može koristiti prilikom traženja budućeg

zaposlenja.

53. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti revidiranje pripravničkih zapisa o obavljenoj praksi

periodički, koristeći pri tome adekvatnu metodu uzorkovanja u slučajevima kada nije

praktično revidirati sve zapise.

Ocjena praktičnog iskustva

54. Kao što je spomenuto u točki 34, tijela članice IFAC-a mogu razviti okvir za praktično

iskustvo prikladno okolini koju usmjerava mentor, poslodavci i pripravnici u područja u

kojima se očekuje da pripravnici steknu praktično iskustvo.

55. U takvim slučajevima, tijelo članica može zahtijevati od mentora da potvrdi, u pisanom

obliku, da je pripravnik dokazao zahtijevane kompetencije. Kako je raspravljeno u točki 33,

tijela članice IFAC-a mogu zahtijevati od pripravnika da dokažu kontinuiranu sposobnost da

izvode relevantne uloge i zadatke na razini adekvatnoj kvalifikacijama profesionalnog

računovođe.

56. Mentori mogu pomoći pripravnicima u stjecanju kompetentnosti na nekoliko načina, koji

uključuju sljedeće:

direktno nadziranje pripravnikova rada;

izvještavanjem trećih strana o radu pripravnika;

raspraviti s pripravnikom njegov posao i učenje (kao dio procesa ocjene rada); i

provođenje formalnog intervjua (u kombinaciji s ocjenom i/ili intervjuom o ocjenama

performansi).

57. Evidencija i dokumentacija koju mentori mogu tražiti kako bi se poduprla njihova ocjena

kompetentnosti pripravnika uključuje:

zapise o obavljenom praktičnom iskustvu;

dnevnik prakse ili slične zapise; i

mapu dokaza (tj. račune koje je pripremio pripravnik, zapisnici sa sastanaka,

pripremljen tablice, itd.)

159

58. Kao dio procjene, tijela članice IFAC-a trebaju poticati mentore da pružaju redovite

informacije pripravnicima o napredovanju u stjecanju kompetencija. Povratnu informaciju

mentor bi trebao dati pripravniku barem godišnje (ili još češće), a ne samo na kraju razdoblja


59. Međunarodni standard edukacije (točka 18) zahtijeva od tijela članice IFAC-a, prije predaje

kandidature za članstvo, osiguranje da je prihvatljivo praktično iskustvo koje je kandidat

stekao. Kako bi ocijenilo stečeno pripravnikovo iskustvo prilikom zadovoljavanja uvjeta za

članstvo, tijelo članica može tražiti pripravnika, mentora i/ili poslodavca da dokumentira

stečeno iskustvo i postignute kompetencije, što uključuje:

zapise o praksi koje je potpisao mentor;

dnevnik prakse ili slične zapise;

mapu dokaza;

zapise o ocjenama, pregledima performansi i zapisnicima s mentorima; i

zapise da je mentor tijelu članici verificirao praktično iskustvo i kompetencije koje je

stekao pripravnik.

Sve slabosti koje je identificirao mentor i/ili tijelo članica trebaju biti obavljene prije prijave

kandidature. U takvim situacijama konstruktivne povratne informacije mentora i/ili tijela

članica može pomoći pripravniku u odgovoru i otklanjanju nedostataka.

Rad s poslodavcima

60. Poslodavci imaju važnu ulogu u (a) radu s tijelima članicama IFAC-a i pripravnicima u

osiguranju da se na kraju vremena praktičnog iskustva osigurava zadovoljavanje uvjeta tijela

članica IFAC-a, (b) identifikaciji i podržavanju mentora, i (c) povezivanju mentora i

pripravnika.

61. U nekim slučajevima, tijela članice IFAC-a i poslodavci mogu sklopiti formalni ugovor o

pružanju relevantnog praktičnog iskustva i podupirati pripravnike. Takvi ugovori mogu se

nazvati „Prepoznatljivi poslodavac“ (recognized employer) ili sličnim nazivom. Smjernice za

uspostavljenja takvog angažmana su date u točkama 64 i 65.

62. U ostalim slučajevima, tijela članice IFAC-a i zaposlenici mogu odabrati da neće sklapati

formalne ugovore. Smjernice za tijela članice IFAC-a o efikasnom radu s poslodavcima koji

nisu „Prepoznatljivi poslodavac“ su dane u točkama 72 i 75. U svakom slučaju, tijelo članica

treba osigurati da poslodavac osigura prikladnost pripravničkog okruženja.

63. Kako bi se osiguralo da su ciljevi razdoblja praktičnog iskustva ispunjeni, potrebna je redovita

i efikasna komunikacija između tijela članice, mentora, poslodavaca i pripravnika. Tijela

članice IFAC-a trebaju osigurati prikladne mehanizme koji će osigurati i olakšavati redovitu

komunikaciju između ovih strana.

160

Uspostavljanje prepoznatljivih shema poslodavaca

64. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti uspostavljanje sheme „Prepoznatljivog poslodavca„ (ili

sličnog naziva) koje prepoznaje poslodavce koji pružaju okruženje u kojem pripravnici mogu

steći relevantno praktično iskustvo.

65. Sheme prepoznatljivog poslodavca mogu zadržati poslodavci za fiksni period nakon čega se

procjenjuje njihova sposobnost da pružaju relevantno praktično iskustvo. Također mogu

uključivati mehanizme za ponovno imenovanje nakon ocjene. Proces oduzimanja naziva

„prepoznatljivog poslodavca“ poduzeti će se onda ukoliko postane jasno da poslodavac više

nije željan pružiti relevantno praktično iskustvo, ili ne poštuje principe i pravila plana.

Ocjenjivanje i odobravanje okoline za stjecanje praktičnog iskustva

66. Tijela članice IFAC-a koji uspostavljaju planove prepoznatljivog poslodavca mogu poticati

poslodavce da usvoje pet osnovnih principa za pripravnike prilikom njihova inicijalnog

profesionalnog razvoja (IPR) tijekom perioda praktičnog iskustva koja su slična onima

navedenima u tablici 2:

Tablica 2: Ilustrativni primjer principa prepoznatljivog poslodavca za inicijalni

profesionalni razvoj

PREPOZNATLJIVI PLANOVI POSLODAVACA ZA INICIJALNI PROFESIONALNI RAZVOJ

1. Poslodavci surađuju s mentorima i pripravnicima kako bi identificirali pripravnikove potrebe

za razvojem.

2. Poslodavac pruža pripravniku adekvatno praktično iskustvo kojim ispunjava njegove potrebe

za razvojem, uključujući i potrebe da se ispune zahtjevi za praktično iskustvo koje je postavilo

tijelo članica IFAC-a.

3. Praktično iskustvo pripravnika nadzire poslodavac, uobičajeno zajedno s mentorom koji je

imenovan poslodavac u dogovoru s relevantnom tijelom članicom IFAC-a.

4. Pripravnici se redovito ocjenjuju, barem jednom godišnje (ili češće), kao i njihove potrebe za

razvojem.

67. Tijela članice IFAC-a trebaju skupljati i procjenjivati dokaze prikupljene od poslodavca kako

bi se osiguralo da (a) se slijede principi koje je postavilo tijelo članica, i (b) osigura adekvatna

okolina za pripravnike u kojoj će steći praktično iskustvo. Takvi dokazi uključuju:

ugovore o zaposlenju;

161

opise poslova;

politike obučavanja poslodavca,

specifične dokumente koji se odnose na uloge i odgovornosti pripravnika i mentora;

priručnike o osoblju;

dokumente o ocjenjivanju i preglede performansi; i

vremenske tablice.

68. Tijela članice IFAC-a mogu usvojiti i dodatne zahtjeve za prepoznatljive poslodavce koji

pripremaju pripravnike za kvalifikacije u specifičnim područjima, kao što je revizija. U nekim

zakonodavstvima, takvi poslodavci se referiraju kao “ odobrene organizacije za obučavanje“

(approved training organizations), ili sličnim imenom.

Nadzor poslodavaca

69. Periodično nadziranje prepoznatljivih poslodavaca osigurava kontinuiranu, prikladnu okolinu

u kojoj pripravnici mogu steći praktično iskustvo. Tijela članice IFAC-a trebaju stoga

uspostaviti sustave nadzora za prepoznatljive poslodavce koja uključuju redovite posjete. To

može uključivati:

sastanke s predstavnikom poslodavaca kao i preglede dokumentacije poslodavaca i

zapise o obučavanju, i

sastanke s mentorima i pripravnicima kako bi se ocijenile pridržavanje poslodavaca

planovima prepoznatljivog poslodavca.

Uspostavljanje sustava periodičnog izvještavanja

70. Ukoliko je nepraktično redovito posjećivati sve „prepoznatljive poslodavce“, kako je opisano

u točki 69. tijela članice IFAC-a mogu uspostaviti alternativne sustave periodičnog

izvještavanja kako bi se nadzirala pridržavanje poslodavaca planovima. Takvi sustavi mogu

uključivati:

periodično nadziranje dokumentacije i papira poslodavaca; i

pribavljanje povratne informacije od mentora i pripravnika (emailom ili telefonski).

71. U uspostavljanju sustava nadzora prepoznatljivih poslodavaca, tijela članice IFAC-a mogu

izabrati da kombiniraju elemente (a) periodičnih posjeta, (b) redovito nadziranje papira, i (c)

pribavljanje povratnih informacija od mentora i pripravnika.

162

Rad s poslodavcima koji nisu prepoznatljivi poslodavci

72. Poslodavci koji nisu članovi planova (shema) prepoznatljivih poslodavaca ili sličnih naziva

mogu isto tako, u mnogim slučajevima, pružiti adekvatno praktično iskustvo koje traži tijelo

članica. To je čest slučaj kada pripravnici stječu praktično iskustvo u privatnom sektoru. U

takvim situacijama, tijelo članica, zajedno s mentorima i pripravnicima, trebaju surađivati s

poslodavcima kako bi:

planirali praktično iskustvo pripravnika tako da se zadovolje potrebe poslodavaca, ali i

zahtjevi za praktičnim iskustvom koje zahtijeva tijelo članica;

osigurali da pripravnici dobiju adekvatnu dubinu i širinu praktičnog iskustva, na način

da se povećavaju razine složenosti i odgovornosti; i

pruže dokaze da je pripravnik stekao kompetencije koje ga kvalificiraju kao


73. Kako bi pomoglo pripravnicima prije početka samog edukacijskog procesa za stjecanje

kvalifikacija profesionalnog računovođe, tijela članice IFAC-a trebale bi razmotriti

mogućnost izdavanja jednostavnog i lako dostupnog priručnika o zahtjevima stjecanja

praktičnog iskustva i smjernice gdje će se detaljnije opisati očekivane uloge i odgovornosti

mentora, poslodavaca i pripravnika. Primjeri su pružani, samo za ilustrativne svrhe u dodatku

ove Međunarodne smjernice edukacijske prakse.

74. Ponekad je očigledno da poslodavac ne želi ili nije u mogućnosti pružiti zahtijevano praktično

iskustvo. U takvim slučajevima, tijelo članica bi trebala informirati poslodavca i potencijalnog

pripravnika, po mogućnosti prije priznavanja, alternativne mogućnosti angažmana koje je

potrebno obaviti kako bi se ispunili zahtjevi tijela članica za stjecanje kvalifikacija

profesionalnog računovođe.

75. Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti uspostavljanje periodičnog sustava nadzora

pripravnika koji rade za poslodavce koji nisu prepoznatljivi poslodavci kako bi se uvjerili da

pripravnici stječu relevantna praktična iskustva koja se zahtijevaju za stjecanje kvalifikacija

profesionalnog računovođe. Ovo može uključivati:

učestaliji ili temeljitiji nadzor mentora, kojim će se pokazati da mentori kontinuirano

nadziru, mentoriraju, savjetuju, procjenjuju i pružaju adekvatnu podršku i savjete

pripravnicima;

učestaliji ili temeljitiji nadzor zapisa pripravnika kako bi se osiguralo da pripravnici

stječu relevantna iskustva za koja je vjerojatno da će zadovoljiti zahtjeve tijela

članice;

pribavljanje povratne informacije od mentora i pripravnika (osobno, emailom, ili

telefonski) o prikladnosti okoline za stjecanje praktičnog iskustva; i

sastancima (ukoliko je moguće) s mentorima i predstavnikom poslodavaca kako bi se

raspravili napredak pripravnika i okolina u kojoj se stječe praktično iskustvo.

163

Dodatak 1

Ilustrativni smjernice za mentore, poslodavce i pripravnike

Tijela članice IFAC-a trebale bi razmotriti razvijanje pristupačnih jednostavnih zahtjeva za praktičnim

iskustvom. Tijela članice IFAC-a trebala bi razmotriti smjernice za poslodavce, mentore i pripravnike

koja su jasna i prikladna za okruženje na koje se odnosi. Sugestivni sadržaj (samo za ilustraciju) dani

su u slučajevima ispod.

Sugestivni sadržaj zahtjeva za praktičnim iskustvom

Mentori

Izjava kako mentori mogu biti ovlašteni da djeluju kao mentori;

Naglasak na mentorovim obvezama;

Izjava o etičkim načelima i provedbi (tj. moraju zadovoljiti zahtjeve za kontinuiranim

profesionalnim razvojem);

Odrediti tko može djelovati kao mentor (tj. iskusniji članovi tijela članice IFAC-a);

Odrediti znanja i vještine koja se traže od mentora;

Odrediti zahtjeva za praktičnim iskustvom i zahtjeve za periodično nadgledanje pripravničkog

iskustva;

Odrediti odnos i dostupnost mentora i pripravnika (tj. traženo pripravnikovo znanje);

Odrediti obučavanje, vještine i zahtjeva za nadziranje mentora; i

Odrediti mentorovu ulogu u nadzoru i ocjeni praktičnog iskustva.

Poslodavci

Izjava o zahtjevima za praktičnim iskustvom i zahtjevi za pregledima vježbenikova radnog

iskustva

Razmotriti različite potrebe poslodavaca (tj. potrebe poslodavaca u industriji, poslodavaca u

praksi);

Pregledati kvalitetu iskustva i potrebnu podršku pripravnicima; i

Odrediti kriterije za stjecanje statusa „prepoznatljivi poslodavac“, proces prijave, i nadzorni

režim.

Pripravnici

Zahtjevi za praktičnim iskustvo uključujući i potvrde koje treba pribaviti;

Odrediti suradnju između mentora i pripravnika;

Odrediti obveze pripravnika i tijela članice;

Odrediti etičke principa i pravila; i

Odrediti kako pripravnici mogu steći iskustvo u okolini gdje poslodavac nije „Prepoznatljivi

poslodavac“

Predloženi sadržaj smjernica

Mentori

Izjavu o tehničkim zahtjevima za praktični iskustvom;

Izjavu o mentorovom ulogama i odgovornostima;

Odrediti zahtjeve za kvalifikacijama mentora;

164

Odrediti znanja i vještine koje se traže od mentora;

Izjavu kako provođenje pregleda i kako povratna informacija doprinose razvoju pripravnika;

Odrediti kako planiranje može doprinijeti razvoju kompetencija;

Odrediti savjetodavne usluge koje rješavaju problem mentoriranja;

Izjavu o koristima mentoriranja za sve strane;

Odrediti kada se može pojaviti ažuriranje zahtjeva; i

Odrediti mogućnosti obučavanja mentora.

Poslodavci

Izjavu o tehničkim zahtjevima za praktičnim iskustvom – kompetencije, vremenski okvir,

bilježenje i uključivanje mentora;

Izjavu o zahtjevima statusa „Prepoznatljivi poslodavac“, o tome kako i kada će se poslodavci

nadzirati;

Odrediti odgovornosti mentora i učestalost pregleda pripravnikova rada;

Odrediti efikasne metode pregleda;

Odrediti kako poslodavci mogu podupirati pripravnike;

Odrediti kada se može pojaviti ažuriranje zahtjeva; i

Odrediti detalje konzultativnog procesa kojim će se ažurirati zahtjevi praktičnog iskustva.

Pripravnici

Izjavu o tehničkim zahtjevima za praktičnim iskustvom – kompetencije, vremenski okvir,

bilježenje i uključivanje mentora;

Određivanje tko može biti mentor;

Određivanje kako odnos pripravnika/mentora treba funkcionirati;

Određivanje načina za pribavljanje iskustva i dobivanje podrške poslodavca;

Izjavu o koristima praktičnog iskustva;

Izjavu o etičkim obvezama; i

Odrediti kada se može pojaviti ažurirane zahtjeva.

165

Dodatak 2

Dodatne ilustrativne smjernice za pripravnike

U nekim okolnostima, pripravnici mogu igrati ključnu ulogu u određivanje prikladnih okolnosti za

stjecanje praktičnog iskustva koje se traži od tijela članice. U takvim slučajevima, tijela članice IFAC-

a trebale bi razmotriti izdavanje dodatnih smjernica za pripravnike koje će im pomoći za:

(a) Pribavljanje zaposlenja koje će im omogućiti završetak razdoblja potrebnog za stjecanje

praktičnog iskustva;

(b) Pribavljanje smjernica od prikladnog kvalificiranog mentora, koje će omogućiti pripravnicima

da pokažu svoje profesionalno znanje; profesionalne vještine; i profesionalne vrijednosti, etiku

i stavove koji se zahtijevaju od profesionalnog računovođe; i

(c) Plan i evidentiranje razdoblja praktičnog iskustva kojim se osigurava da su i ciljevi

pripravnika i poslodavaca zadovoljeni.

Predloženi sadržaj (samo za ilustrativne svrhe) takvih smjernica je dan u sljedećim tablicama:

PODRUČJE (a) – Pribavljanje relevantnog zaposlenja Predloženi sadržaj smjernica Logička podloga

Radno mjesto pruža mogućnost izlaganja

različitim situacijama i prilikama s mnogo

izazova.

Omogućuje pripravniku da cijeni različite izazove

na radnom mjestu i načine odgovora na te izazove

dok je istodobno vođen od strane okoline koja ga

podržava.

Radno mjesto upoznaje pripravnika s etičkim

okruženjem.

Omogućuje pripravniku da razvoja zahtijevane

profesionalne vrijednosti, etiku i stavove koji se

zahtijevaju od profesionalnog računovođe.

Postoji direktan pristup mentorima i dostupan je

vodič kroz radnu praksu.

Mentorovo planiranje i vođenje omogućuje bolju

širinu i dubinu stečenog iskustva i učenja.

166

PODRUČJE (a) – Pribavljanje relevantnog zaposlenja Predloženi sadržaj smjernica Logička podloga

Pripravniku se pružaju razvojne mogućnosti.

Pripravnici imaju priliku učiti kao rezultat toga

što su izloženi različitim situacijama, prilikom

čega dobivaju povratne informacije i moguće

buduće prilike za razvoj prikladnih vještina i

znanja.

Ispunjenje zahtjeva za praktičnim iskustvom koje

traži tijelo članica.

Omogućuje im razumijevanje i udovoljavanje

kriterijima tijela članice kao i osigurava da

postanu kompetentni profesionalni računovođe.

Pruža razumijevanje zahtjeva koje je potrebno

ispuniti kako bi se postao profesionalni

računovođa.

Pruža pripravnicima razumijevanje vrijednosti

stečenog praktičnog iskustva, uloge i

odgovornosti pripravnika i mentora,

omogućavajući pripravnicima da ispune

postavljene zahtjeve na planirani i podržavajući

način.

Idealno, zaposlenje kod Prepoznatljivog

poslodavca

Prepoznatljivi poslodavci omogućuju prikladnu

okolinu u kojem se pripravnici razvijaju i postaju

kompetentni profesionalni računovođe. Pružaju puno razumijevanja i usklađivanje s

zahtjevima tijela članice.

167

PODRUČJE (b) – Pribavljanje smjernica od prikladnog kvalificiranog mentora Predloženi sadržaj smjernica Logička podloga

Mentori su iskusni članovi tijela članice IFAC-a.

Mentori imaju znanja, razumijevanja i iskustva da

podupru pripravnikov razvoj.

Mentori imaju znanja i razumiju pripravnički

posao.

Mentori su svjesni pripravnikovih radnih

aktivnosti i rezultata, te mogu identificirati stanje

i slabosti/ područja za razvoj.

Mentori mogu pružiti prilike pripravnicima da

steknu relevantno iskustvo.

Mentori pomažu u planiranju pristupa iskustvu

kako bi pripravnici povećali razinu odgovornosti i

efikasno postigli zahtijevano iskustvo i

kompetencije.

Mentori razumiju zahtjeve tijela članice.

Mentori su svjesni zahtjeva koje tijela članice

postavljaju pred pripravnike te im pomažu

ukomponirati te zahtjeve unutar njihovih radnih

mjesta. To pruža efikasan način pribavljanja iskustva i

pokazivanja kompetentnosti koja zadovoljavaju

zahtjeve tijela članice.

Mentori mogu pružiti smjernice i podupirati

pripravnike.

Pripravnici imaju povratne informacije i vodstvo

kako bi stekli adekvatnu razinu kompetencija.

Razvijaju se i poboljšavaju pripravničke vještine.

168

PODRUČJE (c) – Planiranje i evidentiranje praktičnog iskustva Predloženi sadržaj smjernica Logička podloga

Potrebno je povezati ciljeve poslodavaca s

zahtjevima tijela članica.

Kako pripravnici stječu iskustvo i razvijaju se

tako kontinuirano dodaju vrijednost poslovanju

poslodavca. To također pruža strukturu za

postizanje kompetencija koje traži tijelo članica.

Jasni ciljevi za postizanje kompetentnosti.

Planirani pristup omogućuje razvoj i dokazivanje

kompetencija te zadovoljavanje zahtjeva tijela

članice.

Uključuje izloženost relevantnom, ažurnoj i

nastajućoj radnoj praksi.

Iskustvo omogućava pripravnicima da primjene

stanje stečeno tijekom studiranja.

Kompetencije koje se trebaju postići.

Iskustvo daje jasne rezultate i koristi, motivira

pripravnike i pomaže im da ostanu angažirani i

efikasni.

Progresivne razine odgovornosti.

Pripravnicima treba dati odgovornosti kojima će

razvijati i pokazivati svoju kompetentnost. Osim

toga biti će izloženi, razvijat će i demonstrirati i

neke druge vještine, uključujući međuljudske i

upravljačke vještine.

Razmatranje etičkih pitanja.

Pripravnici će zadovoljiti uvjete postavljene u

Međunarodnom standardu edukacije 4,

Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi, koji

propisuje da profesionalne vrijednosti, etika i

stavovi trebaju postići tijekom edukacijskog

programa za stjecanje kvalifikacija.

Evidentiranje praktičnog iskustva.

Pomaže pripravnicima da planiraju radne

aktivnosti, razumiju kako su primijenili

kompetencije na poslu te pruža dokaz da su

ispunjeni zahtjevi tijela članice.

Documents

PRIRUČNIK S OBJAVAMA O MEĐUNARODNOJ EDUKACIJI