Uredio i pripremio: MUSAKADIFICAPorodica: CompositaeZemlja porijekla:Mexiko,GuatemalaPogodno mjesto: Suncano do pousjenovitoKo se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti cvijet zanima, ima veliki izbor razlicitih vrsta. Od onih malih koji rastu do svega 30 cm u visinu i namjenjene su pretezno za balkonske kutije, ili onih visokih za vrt. Razlika je isto tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina te dvije boje, a i sa dodatkom smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih do obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo.Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je rasaditi na mjesto gdje ce ostati cijelo ljeto. Razmak izmedju biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije dovoljno vode i djubriva. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito sjeme za slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti da se potpuno osuse. Kako je kadifica jednogodisnja biljka oko prezimljavanja nema problema.Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka sadrzava nadrazavajuce tvari.BOZIJI TRN ( Euphorbia milli )Porodica: EuphorbiaceaeZemlja porijekla: MadagaskarPogodno mjesto: Suncano i toplo cijele godineBoziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000 vrsta euphorbie. Vrste se razlikuju po tome sto su neke slicne kaktusima (boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna zvijezda ), pa ima cak i drveca. Zajednicko za sve euphorbie je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni sok.Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od grijanja i jako sunce na prozoru. U svojoj domovini raste na granitnim stijenama u visinu do 60 cm. Pored jakih trnova, koji podsjecaju na kaktus ima i ovalne zelene listove. U toku zime se pojave bijeli, zuti ili roza - crvenimalicvijetici.Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno zalijevati, posebno zimi, ali ne prehladnom vodom. Nakon cvjetanja samo toliko zalijevati da se korijen ne osusi. Od marta da augusta malo vise zalijevati i svake dvije nedjelje djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece, prije nego se pojave nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se putem pelcera, koji se, kada se odrezu, umoce u mlaku vodu ( tako se sprijecava oticanje mlijecnog soka iz biljke ), pelcer ostaviti jedan dan da se osusi i onda posaditi u zemlju pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko se previse zalijeva ili stoji na hladnom mjestu otpadaju mu listovi.OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna. Mlijecni sok sadrzi substance koje nadrazuju kozu. Na jake trnove se moze ozlijediti.Opsti savjeti- za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja u sebi nema kreca i ima sobnu temperaturu. Tako se izbjegavaju bijele mrlje na listovima;- filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim zracnim korjenovima dodatnu vlaznost iz zraka. U pregrijanim prostorijama im to pomaze da bolje prezive. Zato treba paziti da se zracni korjenovi ne povrijede i niposto ih rezati;- krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu otkloniti tako sto se lonce ispuni sircetnom vodom i ostaviti da stoji dva dana. Saksija upija vlaznost i krec ( sedra ) nestaje;- cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u kartonima za jaja. Kada narastu mogu se zajedno sa kartonom zasaditi, jer se karton nakon nekog vremena od vlaznosti raspadne;- ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom vodom, zaliju ustajalom mineralnom vodom;- vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno minerala. Kada se ohladi predstavlja prvorazredno djubrivo za cvijece;- jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike dobro odrezete i u vodu stavite malo secera;AzaleaRODODENDRON ( Rhododendron )AZALEAPorodica: EricaceaeZemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet,Kina)Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetraOPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari !Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu.U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom, u aprilu dobro nadjubriti. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji, ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost.Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. U principu su to umanjeni grmovi koji, zavisno od uzgoja, cvatu od zime pa sve do aprila. U stanu im treba pronaci svjeze, hladno mjesto bez sunca. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. U ljeto obilno zalijevati. U jesen i zimu na 5-12C, a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18C. Biljku svake dvije godine presaditi, ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. To pospjesuje bolji rast.Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu.OLEANDEROLEANDER ( Nerium oleander )Porodica: ApocynaceaeZemlja porijekla: Sredozemlje, AzijaPogodno mjesto: Suncano, vruceUkras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na sve nase krajeve. Obavezno bi se po povratku kuci sa ljetovanja donosio i "suvenir" pelcer oleandera u razlicitim bojama ( bijela, boja slonovace, zuta, narandjasta, roza ili crvena ). Cvijetovi su obicni ili obilno ispunjeni. Poneki lijepo mirisu. Kako cvate od juna do oktobra, prelijepi je ukras svakog vrta.U ljeto oleander treba obilno zalijevati, voli da ima vodu u u posudi u kojoj stoji. Do krajaaugustanedeljno djubriti.Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati, a ostale koje su prejako izrasle prije spremanja za zimu podrezati. Na svijetlom i hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Zimi malo zalijevati. Od marta mu je potrebno dati vise topline da bi se formirali pupovi. Mlade biljke svakog proljeca presaditi, starije rjedje. Razmnozava se preko pelcera od juna do septembra ( u vodi ).OPREZNO: Oleander je jako otrovan!BOUGAINVILLEAPorodica: NyctaginaceaeZemlja porijekla:BrazilPogodno mjesto: Suncano, toplo, zasticeno od vjetraSvoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu koji ju je otkrio u visokim sumama Juzne Amerike i donio u Europu. To je biljka penjacica sa prelijepim cvijetovima u crvenoj, roza, bez i lila boji. Spada u cudesne biljke i u stvari ono sto izgleda kao cvijet su obojeni listici koji na vrhu imaju kremaste male cvijetice. Uslov za bogato cvjetanje je suncano i vruce ljeto. Zbog svoje osjetljivosti na zimu, u hladnijim krajevima se uzgaja u loncima i moze da naraste do 3 m visine, a preporucuje se da se uzgaja u zimskom vrtu. U Kaliforniji i Indiji su poznate mnogobrojne hibridne sorte, ali je za nase uslove najpovoljnija bougainvillea glabra.U vrijeme rasta obilno zalijevati, ali izbjegavati da stoji u vodi. Doaugustanedeljno djubriti. Da bi se biljka mogla lijepo razvijati potrebna joj je pomoc za penjanje ( resetke, ljestvice ), ako previse izraste formirati je pomocu makaza.Prezimiti treba na svijetlom, hladnom mjestu ( 8 - 10C ). Preduge mladice osisati. Cim lisce pocne da joj opada prestati sa zalijevanjem. Ne smije imati "hladne noge" - treba paziti da posuda u kojoj je posadjena ne stoji na hladnom kamanom podu. Svake 2-4 godine promijeniti zemlju. Da bi se rano dobili cvjetovi biljku treba vec u martu staviti na suncano mjesto kod prozora.LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden )Porodica: ViolaceaeZemlja porijekla : PirinejiPogodno mjesto : SuncanoKada se spomene njeno ime, probude se sjecanja na neka davna vremena, prve sastanke i prve romanticne trenutke sa malom kiticom ljubicica. U prirodi raste iz male grancice sa ovalnim zelenim listovima, iz kojih stidljivo izviruju prelijepe ljubicaste glavice sa zutom tackicom u sredini. U cvijecarama su samo hibridi u ponudi, od malih, koje su jedva 10 cm visoke, do onih sa velikim cvijetovima od 20 cm visine. U klimatski toplijim krajevima mogu se gajiti u vrtu i tu i prezimiti, u suprotnom ih treba preko zime zastititi.Zasaditi ( posijati ) u glinasto - pjeskovitu zemlju u proljece ( april ). Mlade biljke stititi od mraza. U toku rasta i cvijetanja ravnomjerno vlazitiLJILJANLJILJAN ( Lilium hybriden )Porodica: LiliaceaeZemlja porijekla: Azija, Amerika i EuropaPogodno mjesto: Suncano, od vjetra zasticenoNa, do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se odjednom vise lijevkastih cvijetova u bijeloj, zutoj, narandjastoj i crvenoj boji, sa 5 - 6 tuckova punim zutog praha. Raste u skoro svim nasim vrtovima, ali i ljubitelji cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom kraljevskom cvijecu. Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje se mogu posaditi u lonce ( saksije ).Posadi se u periodu februar - mart u saksiju promjera najmanje 20 cm. Ispod substrata (zemlje ) je potrebno napraviti drenazu od sljunka i pjeska. Lukovice u razmaku od 5 cm pokriti sa najmanje 15 cm zemlje ( u visinu ). Lagano zalijevati i drzati napolju na suncu. Od maja do septembra obilno zalijevati. U maju obilno nadjubriti. Kada biljke narastu ucvrstiti ih sa pomocnim stapovima da se ne bi slomile. Ocvale cvijetove odstraniti. U oktobru - novembru stabljike odsjeci. Prije velike zime unijeti u kucu i na tamnom hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Svake dvije godine posaditi u novu zemlju. Raznmozava se sjemenom, dijeljenjem ( prema vrsti ).Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek za opekotine.Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne !DRAGOLJUB ( Tropaeolum hybriden )Porodica: TropaeolaceaeZemlja porijekla:Peru, Kolumbija, EkuadorPogodno mjesto: SuncanoSkoro okruglo formirani, svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u sredini kruga, su prelijepa podloga za zarko zute, roza , crvene i narandjaste ljevkaste cvijetove ( 3 - 5 cm ). Cesto su cvijetovi dvobojni. Cvate od maja do kreja jeseni. Prema vrsti raste razlicito visoko, 25 - 30 cm, a penjacica i preko 2 metra. Obe grupe imaju obicne i ispunjene cvijetove. Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju prelijep ukras ljetnim salatama i osvjezavajucim napitcima ( npr. bola sa plivajucim cvijetovima ). U narodnoj medicini upotrebljavaju se svjezi listovi kao salata za prociscavanje krvi, ali je treba umjereno trositi da ne bi doslo do nadrazaja crijeva.Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april - maj ) posaditi u pjeskovitu zemlju. Kako se biljka jako razvije treba paziti na razmak izmedju biljaka (30 - 50 cm ). Obilno zalijevati. Vrlo rijetko djubriti, jer ako biljka ima previse hrane razvija samo listove, a ne cvijetove. Penjacice potpomoci sa resetkom ili zicom.NARCIS ( Narcissus )Porodica: AmaryllidaceaeZemlja porijekla: Srednja, zapadna i juzna Europa, AlzirPogodno mjesto: SuncanoMalidivlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog sarma. Oni su i najveci kandidati za balkon. Mnoge od tih vrsta rastu samo 20 cm u visinu, dok neki dostizu i visinu od 40 cm.U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska. Lukovice u jesen zasaditi u dublje posude.U dubinu treba ici 5 - 10 cm ( zavisno od velicine lukovice ), a razmak izmedju lukova treba da bude 10 cm. Tako zasadjene posude ostaviti da prezime na tamnom i hladnom mjestu. Kada biljke proklijaju prebaciti na svjetlije. Do klijanja zemlju drzati vlaznom, nakon toga zalijevati i jednom nadjubriti. Kada pocnu da cvatu iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u vrt ), pa jos jednom nadjubriti. Nakon cvjetanja lisce otkloniti tek kada je posve suho.Razmnozavati se ne moze u saksijama, u vrtu je moguce putem malih lukica koji se stvaraju na maticnoj biljci.Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne !RUZA - ROSAPorodica: RosaceaeZemlja porijekla: KinaPogodno mjesto:Svijetlo, zracno i suncanoRuze su najomiljenije cvijece. Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje ruze u svim mogucim bojama, tako da za svaki ukus ima ponesto. Ne moze se zamisliti ni jedan vrt, pa cak i balkon bez jedne ruze. Da ljubijtelji ruza koji nemaju vrt ne bi ostali uskraceni za uzivanje u njima, pobrinuli su se uzgajivaci koji su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu uzgajati u stanovima. Kao i velike sestre, male patuljaste ruze cvatu u ljeto, a zimi im opada lisce i trebaju prohladno mjesto da prezime ( do 10C ).Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza koje u vecim posudama imaju dovoljno mjesta da bi razvile korijen i uspjesno rasle.Vrtna ruza je opet visoka stamena, sa duboko razvijenom korijenom. U mnogim vrtovima ponosno rastu i mnoge ruze penjacice, koje su idealne kao pregradni zidovi ili zastita od tudih pogleda.Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro uvijek bude vlazna, ali ne mokra. Zimi - vrlo malo. Od marta do kraja jula djubriti svakih 14 dana. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati, da bi ruza ponovo cvala. U proljece (ako je ruza u saksiji ), presaditi, u vrtu dobro okopati, obrezati i ostaviti na prohladnom mjestu.HORTENZIJA (Hydrangea macrophylla )HADZIBEGPorodica: SaxifrageceaeZemlja porijekla:JapanPogodno mjesto: Svijetlo do polusjenovito, ne direktno sunceVeliki bijeli, roza, crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari od puno malih cvijetica koji zajednicki cine jednu loptastu grupu. Vrlo je omiljena kao kucno, a posebno balkonsko ili vrtno cvijece. U cvjecarama se, vec procvala, pojavljuje vec u martu, iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja juni i juli.Ne podnosi preveliku vrucinu, ljeti joj je najbolje u sjenovitom mjestu. Od proljeca do jeseni treba obilno zalijevati (hidrangea = pijacica vode ). Zimi ne previse. Vodu omeksati jer hortenzija ne podnosi previse kreca. Do krajaaugustadjubriti svakih 14 dana. Ocvale cvjetove odsjeci. Nakon cvjetanja je moguce hortenziju obrezati.Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj raste zalijeva sa aluminium sulfatom.U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg.JAGLAC ( Primula)Porodica: PrimulaceaeZemlja porijekla: Evropa i AzijaPogodno mjesto: Svijetlo, ali ne suncanoJedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. Cvate svuda po nasim livadama, brezuljcima i sumama.U prirodi je jaglac uvijek zute boje. Hibridne vrste se mogu uzgajati na balkonima, u vrtu, ili, u zimskom periodu, cak i u kuci. Ima vise od 500 vrsta, razlicitih boja ( bijela,bez, zuta, narandjasta, roza, crvena, purpurna, ljubicasta i plava ), razlicitih visina (do 30 cm ). Hibridne vrste su predvidjene kao jednogodisnje sezonske biljke, ali se mogu u vrtu, pa i na balkonu vise godina uzgajati.Biljke ne podnose preveliku vrucinu, zato ih treba drzati u hladnijim prostorijama i cesto zalijevati, ali ne podnose da stoje u vodi. Ako se drzi u kuci, nakon cvijetanja treba je posaditi napolje, pa ce onda cvjetati i slijedece godine.DALIA (DAHLIA,GEORGINA)Porodica: CompositaeZemlja porijekla: MeksikoPovoljno mjesto: Suncano, od vjetra zasticenoNakon otkrica Meksika, dalija se pod nazivom georgina preselila u evropu i vrlo brzo razmnozila u nasim vrtovima. Uzgajivaci dalije su do sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida svih mogucih boja i oblika, kao i razlicitih visina 30-100 cm.Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u proljece ( kraj marta-pocetak aprila) zasade u zemlju - u vrtu ili u veci lonac na balkonu. Ukoliko postoji opasnost od mrazova izrasle mlade biljke zastititi !Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog cvijetnjaka i balkona. Od sadnje do kraja augusta redovno zalijevati i djubriti, ocvalo cvijece odrezati. Krajem oktobra - prije mrazova -korijen koji je u obliko kromrira izvaditi, osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo umotanom novinskom papiru na 8-10C , na tamnom i suhom mjestu.RODODENDRON/AZALEAPorodica: EricaceaeZemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet,Kina)Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetraOPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari !Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu.U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom, u aprilu dobro nadjubriti. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji, ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost.Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. U principu su to umanjeni grmovi koji, zavisno od uzgoja, cvatu od zime pa sve do aprila. U stanu im treba pronaci svjeze, hladno mjesto bez sunca. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. U ljeto obilno zalijevati. U jesen i zimu na 5-12C, a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18C. Biljku svake dvije godine presaditi, ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. To pospjesuje bolji rast.Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu.IRISPorodica: IridaceaeZemlja porijekla: Kavkaz, mala Azija,Irak,IranPogodno mjesto: Suncano do polusjenovitoTravnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom zutom mrljom, ili zuti, plavi i bijeli rastu iz lukovica. Potrebna im je glinasto pjeskovita zemlja. Vrlo rado rastu u blizini bara i jezera. Zato su vrlo pogodni za umjetna jezerca u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se ocrtavaju u vodi ). Raste ovisno o vrsti os 20 cm do 1 metar.U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm ( zavisno od visine biljke) u razmacima od 10 cm. Prezimiti treba na svijetlom prohladnom prostoru. Zemlja se ne smije osusiti, ali ne smije da bude previse mokra da lukovice ne bi istrunule. Povremeno nadjubriti. Kada se biljka u proljece iznese napolje treba je stititi od kasnih mrazeva. Ocvalo cvijece odstraniti. U jesen pozutjele listove pazljivo odstraniti, lukovice ostaviti par dana da se osuse od vlazne zemlje, pa ih ponovo posaditi.Razmnozavati se moze samo u vrtu, ne u saksijama, putem mladih lukova u jesen.FIKUS ( Ficus )Porodica: MoraceaeZemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azijapogodno mjesto: Svijetlo, ali ne suncano - u kuciNajstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo ( ficus elastica ) koji je kod nas u stavri poznat kao fikus - visiko sobno drvo sa velikim, mesnatim, zelenim ili zeleno - bez - bijelo satiranim listovima.Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina, bogato razgranato i lako povijeno zbunje sa malim zelenim ili bijelo - zeleno satiranim listovima. Dio listova prirodno opada u zimskom periodu.Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju, pa na to treba obratiti paznju prilikom odabiranja mjesta u stanu.U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa, a u sustini svi imaju slicne zahtjeve. To je kucna biljka i potrebna mu je uvijek sobna temperatura. U proljece i ljeto obilno zalijevati, stalnu vlagu ili preveliku suhocu treba obavezno izbjeci, povremeno djubriti. Prilikom prevelike vrucine ili suhog zraka, biljku treba povremeno pospricati ili tusirati. Velike listove cesce prebrisati vlaznom krpom.U jesen i zimu stedljivo zaljevati. Treba paziti da je cvijet okrenut uvijek istom stranom prema izvoru svjetla ( prozoru ), jer moze doci do opadanja listova. Najjednostavnije je na saksiji obiljeziti koja strana treba da bude okrenuta prema prozoru.Popotrebi presaditi (ako je lonac premalen, a biljka se razvila ). Najbolje je to uraditi u proljece. Ukoliko se fikus odreze onda se razgrana.ZELENI LJILJAN - CLOROPHYTUM COMOSUMPorodica: LiliaceaeZemlja porijekla: Juzna AfrikaPogodno mjesto: Suncano, svijetlo, polusjenovito - u kuciOvo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne. Isto tako je idealna kao kancelarijska biljka, jer podnosi neredovno zalijevanje. Raste skoro svuda i veoma je dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno - bijelo satiranim izduzenim listovima. Stvara duge izdanke sa malim bijelim cvjetovima . Na kraju izdanaka stvaraju se male lisnate ruzice (nova mala biljka).Potrebno je redovno zalijevati i djubriti, u ljetnim mjesecima cesce pospricati ili tusirati. Svake godine presaditi. Razmnozava se tako sto se male ruzice koje se stvaraju na dugim izdancima odsjeku i posade u zemlju ili ostave u vodi da poste korijen, pa tek onda posade.

PELARGONIJA ( Pelargonium )Porodica: GeraniaceaeZemlja porijekla: Juzna AfrikaPogodno mjesto: Suncano do polusjenovitoPelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima nebrojeno mnogo vrsta, oblika i boja. Stari naziv za pelargoniju je geranija. Od velikog broja razlicitih vrsa pelargonije, treba izdvojiti onu koja je za odgajanje na balkonu, visecu pelargoniju u bijeloj, roza, lila i crvenoj boji, a postoje i satirane vrste.U periodu rasta obilno zalijevati, do krajaaugustanedeljno djubriti. Ocvalo cvijece redovno odstranjivati. Zimi zemlju samo lagano vlaziti, ne ostaviti u podrumu sa posve vlaznim korijenom.Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera, najbolje u augustu i septembru. Kucne pelargonijer treba u toku ljeta iznijeti napolje.ECEVERIA ( Echeveria )Porodica: CrassulaceaeZemlja porijekla: Srednja i Juzna AmerikaPogodno mjesto: SuncanoEceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno mjesta. Vec sa svojim debelim, mesnatim, listovima koji stoje spiralno u rozetama, izgleda dekorativno, a pogotovo kada u ljeto procvjeta. U nasim krajevima, na planinskim kamenjarima i kucnim krovovima raste njena najbliza rodica cuvarkuca -sempervivum, samo s tom razlikom sto cuvarkuca podnosi, i treba veliku hladnocu, a eceveriu moramo stititi od hladnoce. Ima ih preko 100 razlicitih vrsta - velikih i malih. Zavisno od vrste cvjeta u razlicito vrijeme.U ljeto zalijevati vrlo malo, u zimskoj pauzi skoro nikako, jer je vlaznost ubija. Od marta do augusta, za vrijeme rasta, nedeljno djubriti djubrivom za kaktuse.Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim ruzicama, moze se odvojiti i rasaditi.Ponekad uspjeva odgojiti novu biljku od otkinutog lista koji se posadi u pjesak ( pri temperaturi od 20C ).BEGONIJAPorodica:BegoniaceaeZemlja porijekla: Azija, Afrika i J.AmerikaPovoljno mjesto: Suncano i polusuncano, od vjetra zasticenoOPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne tvari !Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila). Cvijetovi su i do 10 cm promjera veliki, jednostavni ili obilno ispunjeni. Pored toga postoje i dvobojnr vrste. Biljke su, prema vrsti, razlicite visine, a postoje i visece vrste koje su interesantne na balkonu.Begonija ima vise vrsta. Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole. Pored njih su jos rasprostranjene ledene begonije koje su uglavnom kucne jednogodisnje biljke.Karakteristika begonija su nepravilni skoro zguzvani listovi i bogato razvijeni cvjetovi.Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje na balkonu. Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22C ostaviti da naraste. Kada se formiraju listovi biljku treba iznijeti napolje, alipri hladnom vremenu ponovo zastititi ( po potrebi unijeti unutra).U toku rasta obilno zalijevati i djubriti.Kada procvate stititi od vjetra . Ocvale cvjetove redovno odstranjivati. Od augusta postepeno manje zalijevati, do oktobra djubriti da bi se krtole dobro razvile. Od septembra ne odstranjivati suhe listove, nego pustiti da se biljka postepeno susi.Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-3 cm visine i krtole pazljivo izvaditi iz zemlje. Ostaviti da sezemlja osusi i tek kada su posve suhe pazljivo ih zamotati u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na suhom, tamnom i hladnom - do 10C - mjestu.RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis )Porodica : Lamiaceae (Labiateae )Zemlja porijekla: SredozemljePogodno mjesto: Suncano, vruce, zasticeno od vjetraRuzmarin je zelena biljka, visoka do 1 m, koja pri dobroj njezi , i u saksiji, raste dugi niz godina. Listovi su usko stapicasti, koznati, tamno zeleni, odozgor malo hrapavi, odozdo bjelkasti. Cvijet je svijetlo plav, dvousnat, koji je u proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele. Kod nas raste kao divlja biljka u kamenitim predjelima Dalmacije, Primorja i na otocima.Uzgaja se u glinasto - pjeskovitoj zemlji. U priodu rasta vrlo malo zalijevati, ali ne ostaviti da se potpuno osusi. Jednom mjesecno djubriti, po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi vecu koncentraciju kalija. Nakon cvjetanja biljka se moze podrezati. Prezimiti moze napolju do - 5 C, ako se zastiti. Pri nizim temperaturama potrebno je prohladno, svjetlo mjesto u kuci. Razmnozava se putem pelcera u julu i augustu, ili putem sjemena u proljece.UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja, narocito ribe, ali isto tako za jela sa paradajzom, salate. Poboljsava ukus jela od peradi, divljaci i janjetine.Jaca srce, uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u organizmu:10 gr. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu, preliti sa 1/2 l suhog bijelog vina i ostaviti da stoji pet dana. Procijediti i dnevno piti 1 - 2 male casice ( za rakiju ).Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina:4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta, procijediti i dodati vodi za kupanje.Ruzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja. Susi se u hladu na propuhu. Kako mirisno etericno ulje lako hlapi, osusena biljka cuva se zatvorena u staklenim posudama.GLADIOLAPorodica: IridaceaeZemlja porijekla: AfrikaPogodno mjesto: Suncano, od vjetra zasticenoPosvojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje ime. Gladius znaci mac. A svoju omiljenost kod skoro svih ljubitelja cvijeca ima zbog svojih prelijepih cvijetova u svim bojama i nijansama, osim crne. Vrtna gladiola raste i do 1,5 m visine, a nove nize vrste su izmedju 50 i 80 cm. Gladiola je omiljena i zbog toga sto njeno cvjetanje traje, zavisno od vremenskih uslova i vrste, izmedju 10 i 14 dana. Pupovi se otvaraju odozdo prema gore i moze imati i do 26 pojedinacnih cvijetova.Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu, sadi se u zemlju tek kada prodje velika zima ( mart - april ) vec prema podrucju. Mora se paziti da se lukovice gladiole ne posade previse plitko ( najbolje 5 - 10 cm dubine ) kako ne bi kada naraste u visinu bila nestabilna na vjetru. Razmak izmedju biljaka treba da bude oko 20 cm. Redovno zalijevati. Biljka procvate otprilike 8 nedjelja nakon sadjenja. Kada se pojavi cvijetna stabljika izmedju listova potrebno je dobro nadjubriti da biljka ima snagu za cvijet. Ukoliko se gladiole sade u etapama ( svake 3 nedjelje do kraja juna ) produzava se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne gladiole.Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti da se osusi. Otprilike 4 - 6 nedjelja nakon cvijetanja vade se lukovice iz zemlje, ostave da se osuse i spreme na suho i hladno mjesto ( oko 8 C ), zamotane u papir do slijedeceg proljeca.AzaleaRODODENDRON ( Rhododendron )AZALEAPorodica: EricaceaeZemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet,Kina)Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetraOPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari !Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu.U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom, u aprilu dobro nadjubriti. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji, ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost.Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. U principu su to umanjeni grmovi koji, zavisno od uzgoja, cvatu od zime pa sve do aprila. U stanu im treba pronaci svjeze, hladno mjesto bez sunca. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. U ljeto obilno zalijevati. U jesen i zimu na 5-12C, a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18C. Biljku svake dvije godine presaditi, ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. To pospjesuje bolji rast.Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu.Sobna vinova lozaSOBNA VINOVA LOZA ( Cissus )Porodica : VitaceaeZemlja porijekla: Sva tropska podrucjaPogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito, bez suncaOva biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. Moze se objesiti i pustiti da sa visine raste prema dole, ili da se uz pomoc ljestvica penje i grana. Ako previse naraste, jednostavno se podkrese. Listovi su joj duboko zasjeceni i na tri djela podjeljeni pa jako lice na listove vinove loze.Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju, jer je vrlo osjetljiva. Potrebna joj je podjednaka vlaznost zemlje. Pri hladnijim temperaturama manje zalijevati. Od marta doaugustanedeljno djubriti. Mlade biljke svakog proljeca presaditi, starije samo po potrebi.Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji.DecembarDECEMBAR (Zygocactus )Porodica: CactaceaeZemlja porijekla:BrazilPogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito, malo suncaKako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika, u mnogim europskim zemljama se zove bozicni kaktus.U prodaji su u stvari biljke koje su nastale krizanjem bozicnog kaktusa (Zygocactus truncatus) i Schlumbergera russeliana, a mogu se dobiti u bojama od bijele, roza, crvene, purpurcrvene i lila. Sa malo srece moze se nabaviti i nova vrsta sa zutim cvjetovima "Gold charni".U ljeto umjereno zalijevati, do jula svake dvije nedjelje djubriti. Od augusta manje zalijevati i djubriti, tako da biljka ocvrsne. Cesce pospricati. Krajem septembra biljku unijeti u kucu i drzati na toplom 18 - 22C. Krace dnevno svjetlo ce pospjesiti stvaranje pupova.Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u vlazni substrat malo prosuse.Biljka ne podnosi promjenu mjesta u periodu kada pocnu da se formiraju pupovi i u vrijeme cvjetanja. Kod promjene mjesta moze doci do opadanja pupova, tako da treba na vrijeme izabrati pravo mjesto.VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJAU periodu juli - august vrsi se vegetativno razmnozavanje pelargonija putem pelcera. Za pelcer se uzima grancica koja raste sa strane maticne biljke i koja nema formirane pupove ni cvjetove. Pelcer se reze vrlo ostrim dezinficiranim nozem otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova. Treba da bude 5 - 10 cm dug i da posjeduje 2 - 4 para listova. Donji par listova se odstrani.Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju, pa zalije. U razmaku od oko 10 cm moze se u jednu vecu saksiju posaditi vise pelcera. Pored pelcera se u krajeve saksije zabode vise jednako visokih stapova ( treba da budu 5 - 10 cm visi od pelcera ). Stapove i gornji dio saksije prekriti prozirnom plasticnom folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i stapova ), koja se gumom ili spagom veze oko saksije.Staviti na toplo i svjetlo, ali ne suncano mjesto.Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica, jer se kao u stakleniku, ispod filije, stvara ' napregnuti zrak'. U takvom prostoru biljka trosi manje vlaznosti, a i sva isparavanja ostaju opet ispod te 'haube'. Jako je vazno da posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na hladnom podu (ako je hladno, onda treba cak grijati ), sto se za ljetno vrijeme, opet, ne preporucuje.Sakupljanje sjemenaU periodu juli septembar, nakon ocvalih cvjetova na biljkama se formiraju sjemene casice razlicitih oblika, zavisno od biljke, loptaste ili ovalne.Ukoliko hocemo da sakupimo sjeme, onda ne otkidamo ocvali cvijet, te ostavimo sjemene casice da se potpuno osuse. Treba paziti da se osusena casica pravovremeno otkine, jer se ona u protivnom, kada je zrela, sama otvori i sjeme pada na zemlju i samo se posije. Tako osuseno sjeme se spremi u papirnu kesicu ili suhu kutiju i ostavi da stoji na hladnijem mjestu do slijedeceg proljeca. To se radi kod svih jednogodisnjih biljaka, kao sto su petunije, dragoljub, kadifica, zabice, a i razlicito povrce i zacini. Dvogodisnje biljke kao : turski karanfil, turski mak, nezaboravak i sl. treba odmah posijati da bi biljka jos ove godine izrasla i bila dovoljno jaka da prezimi, a u tom slucaju ce slijedece godine cvjetati.KALENDAR RADOVAFebruar- travu i vrt nadjubriti;- pri toplijem vremenu obrezati vocke, ako to vec nije uradjeno;- u kuci pri 15C posaditi krtole begonija;- vrlo stedljivo zalijevati, cesto provjetravati prostorije koje imaju suhi zrak od grijanja;- povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite;- preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i istruljene i ostecene odstraniti;- lukovice amarilisa posaditi (do marta).Cvijece mjeseca :amariliszumbulnarcis

Mart- faza zimskog mirovanja blizi se kraju, biljke treba postepeno vise zalijevati i nadjubriti;- sada je vrijeme za presadjivanje i obrezivanje cvijeca koje ne cvijeta;- geranije i fuksije obrezati;- cvijece koje je prezimilo na balkonu, pri toplom vremenu zaliti i nadjubriti;- krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i ostaviti na toplom mjestu;- zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom, toplom mjestu ostaviti da proklija;- zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti;- na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti ili presaditi;- ruze obrezati i nadjubriti, pri suhom vremenu zaliti;- grasak i grah posaditi;- dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi.Cvijet mjeseca :kucna loza

April- vrijeme je da se gladiole posade u zemlju;- svake nedjelje kositi i djubriti travu;- osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod grmolikog voca ( ribizle i sl. )- obratiti paznju na tzv. vodene mladice kod ruza. To su divlje grancice koje se prepoznajupo mnogim listovima i prebrzom rastu. One obavezno moraju biti otklonjene;- kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje;- tropske biljke posaditi;- biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi, ali ih od nocnih mrazeva zastititi;Cvijece mjeseca:RododendronMaj- sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno privikavati na sunce ( i biljke mogu da dobiju opekotine- sparusene listove- zato oprez ! ) ;- sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju tropske biljke, kao i kaktusi ;- pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih biljaka ( pelceri, dijeljenje ) ;- posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri pogodnom vremenu iznijeti napolje ;- sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju ;- prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci ) postepeno privikavati na zivot napolju ;- dvogodisnje cvijece ( npr. nezaboravak, turski karanfil ) se moze do kraja jula posijati ;- iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci ;- zacine presaditi - posaditi ;- kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi ;- svo svijece, narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da se nisu pojavile usi ili neke druge stetocine ;- uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece.Cvijet mjeseca:KlematisJuni- sobne biljke su sada u punom razvoju - treba ih redovno zalijevati i po potrebi djubriti;- ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu, treba ga zastititi od prejakog sunca;- sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera;- u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom - ne zaboravite ga redovno djubriti i zalijevati;- treba redovno otklanjati ocvale cvjetove, time se pospjesuje novo stvaranje pupova;- grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin, jorgovan i sl. ) mogu se nakon cvjetanja podrezati;- biljnih usiju ima cijelo ljeto, sada su se pojavile, biljke s vremena na vrijeme pregledati i odmah zapoceti sa unistavanjem (vidiBorba protiv biljnih usiju);- ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke ( nezaboravak, turski karanfil, turski mak i sl. ) mozete do krajajula sijati;- plodove jagoda ubrati , napraviti dzem ili slatko;- uzivati u plodovima svog rada ;- ruze su sada u punom cvatu ;Cvijet mjeseca :ruzaJuli- najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno zalijevati da se ne bi osusile;- suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina, pa biljke treba redovno pregledati i po potrebi spricati sa za to odredjenim sredstvima;- sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na direktnom podnevnom suncu;- ako idete na odmor pobrinite se da biljke neko zalijeva u vasem odsustvu;- mislite na to da je i kaktusima za rast potrebna voda i vlaznost;- sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke razmnoze putem pelcera;- ne zaboravite da biljke u rastu trebaju djubrivo ;- sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih biljaka;- lukovice tulipana, nakon sto su se listovi osusili, treba izvaditi iz zamlje i osusiti;- redovno odstranjivati ocvalo cvijece, tako se pospjesuje novo cvijetanje;- dvogodisnje biljke ( turski karanfil, nezaboravak i sl.) se jos mogu posijati;- ukoliko hocete geranije, pelargonije ili fuksije vegetativno razmnoziti (putem pelcera) sada je potrebno pelcere odrezati i rasaditiCvijece mjeseca :BOUGAINVILLEA,KANA ( Canna indica )August- skoro sve sto vazi za juli, vazi i za august - jos uvijek se mora obilno zalijevati i djubriti;- visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti;- ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski kakanfil, nezaboravak i sl.) sada je vrijeme da se mlada biljcica pikira i rasadi;- rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u drugoj poloviniaugustavise djubriti, ali ga trebazalijevati da bi se formirali pupovi;- pelcere geranija, pelargonija i fuksija presaditi;- ocvale cvijetove odsjecati da se opet stvaraju novi;- ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se osuse;Cvijece mjeseca:BegonijeSeptembar- sobne biljke treba stedljivije zalijevati- biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u kucu (hibiskus ako je temperatura ispod 18 C, kaktusi i sl.)- kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra, a onda postepeno prestajati pa kasnije stedljivo zalijevati- bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj septembra, pocetak oktobra) ne zalijevati da bi mogao da formira pupove- Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi- krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka- sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice koje cvatu u rano proljece (narcisi, zumbuli, tulipani)- jednogodisnje zacine konzervirati za zimu, dvogodisnje posisati do pola (do oktobra)- u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do nocnih mrazova, zavisno od klime i temperaturnih uslova, biljke nocu zastititi- stare bozure iskopati, posisati i ako je potrebno podijeliti, pa ih ponovo posaditi- sada se zasadjuju zimzeleni grmovi, da bi se do zime adaptirali na novo mjesto- zavisno od vremenskih uslova, polako pripremati oliander, fuksije, asparagus i ostale balkonske biljke koje nisu otporne na zimu i niske temperature, za preseljavanje u zimske prostore.Cvijece mjeseca:DaliaOktobar- vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo, ali po noci postoji opasnost od mraza;- sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u proljece ( narcisi, tulipani, zumbuli...);- dalije, kane, begonije izvaditi iz zemlje, dobro prosusiti i ostaviti na prohladnom, suhom i tamnom mjestu;- saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije, geranije, asparagus, boungavillea...) unijeti na mjesto gdje ce prezimiti (podrum, stepeniste);- biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu, ocvalo cvijece odstraniti, po potrebi obrezati;- saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati folijom ili zastititi granjem i suhim liscem). Ovo cvijece vise ne zalijevati da se pri niskim temperaturama ne bi smrznulo. Samo u periodu velike suse malo zaliti;-ljetno cvijece odstraniti;- decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se formirali pupovi. Cim se pupovi pojave treba ponovo poceti zalijevati, ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga;- sada pocinje sadnja vocaka i vinove lozeCvijece mjeseca:SyngoniumNovembar- novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka, treba zalijevati vrlo stedljivo, djubriti treba samo one biljke koje vidljivo rastu ili cvjetaju ;- kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati, sto je vise moguce, povecati vlaznost zraka i paziti da se, pri prevelikoj vrucini, ne pocnu pojavljivati biljne stetocine;- biljke, posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru, stititi od hladnog poda i vrlo pazljivo zalijevati;-prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi bile izlozene prehladnom vjetru;-decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave prvi pupovi, ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga;-sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u zemlju;- novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati (preko podne u dane kada zemlja nije smrznuta);- vocke nadjubriti;- grmaste biljke (jasmin, jorgovan ...)zaliti kompostom i zastititi od smrzavanja.Cvijece mjeseca:SPATHIPHYLLUMDecembar- u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3 nedjelje da se ne bi potpuno osusile), ne djubriti.Samo biljke koje se nalaze u prostorijama sa grijanjem treba obilnije zalijevati, ali ne previse;- dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na raspolaganju. Biljke koje trebaju vise svjetlosti staviti sto blize prozoru ili osvijetliti umjetnom svjetloscu;- sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u podrumu da prezime) da se nisu pocele pojavljivati biljne stetocine, kako bi se vec od pocetka moglo sprijeciti masovno razmnozavanje;- kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju dodatno zastititi;- grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi doslo do pucanjagrana.Cvijet mjeseca:decembarJanuar- ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati. Grmove osloboditi od tezine snijega da grancice ne bi popucale;- pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke;- sjeme povrca u staklenike posaditi;- ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka: vazno je da obrezani dijelovi veci od 2 cm promjera budu premazani sa specijalnim balzamom;- stare i bolesne grane odstraniti;- pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u kojima biljke prezimljuju;- sobne biljke stedljivo zalijevati, djubriti samo u slucaju da neka biljka prebrzo raste;- biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla, povremeno ocistiti listove od prasine

Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan

RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM

Cesto se desava da dracena, juka, difenbahija ili fikus posle nekoliko godina provedenih u prostoriji pruzaju ruznu sliku: zalostan izgled listova skupljenih na vrhu visokog stabla. Takvu biljku ne treba baciti; pokusajte da je podmladite.

Biljku mozete skratiti, a istovremeno i razmnoziti margotiranjem. pod zglobom lista, u stablu, napravi se kos rez do polovine stabla. U zarez se stavi kamencic ili parce plastike, kako ne bi srastao (sl. 1). Ispod mesta reza stablo se omota plasticnom folijom. Donji kraj se veze, a gornji ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl. 2). zatim se vezuje i gornji kraj folije. Folija se povremeno otvara zbog zalivanja (sl. 3).sl. 1sl. 2

sl. 3sl. 4

Posle 4 - 6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici. Kada prorastu treset, vrh biljke se moze odvojiti - odseci ispod mesta reza (sl. 4), i odmah posaditi u saksiju. Donji deo biljke nemojte baciti - malo iznad reza uskoro ce se pojaviti bocni izdanci!RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA

Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu nekog zbuna u vasoj basti...Ilibi ste vi zeleli jos jedan zbun... Probali ste da ozilite reznicu, ali... Zasto ne probate sa POLOZENICAMA?Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano savijte polozite na zemlju, ali tako da je ne prelomite, niti ostetite. Zatim je pricvrstite rakljom ili cvrscom zicom, tako da ne moze da se podigne, pa taj deo grane zatrpajte zemljom. To mesto povremeno zalivajte i uskoro ce grana pustit svoje zlice. Za 6-8 mjeseci razvice se nov korjenov sistem, te tada granu izvadite iz zemlje, odseciite oziljen deo i posadite ga kao samostalnu biljku na zeljeno mesto.

Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja u proljee iili leto, al ni je kasno to uradit ni u septembru.

Polozencama se najlakse razmnozavaju rododendroni, magnolije,vatreni trn, crven bagrem, ukrasn nar, pajasmn, maline, ribzle, kleke, ali i mnoge druge vrste...

PRESADJIVANJE BOZURA

Ukoliko ste resili da razmnozite, rasadite ili presadite bozure u svojoj basti, jos uvek je vreme za to. Porijeklom je iz Kine, al se samonkla javlja u celoj Aziji, Evropi i Severnoj Americi.Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili dupli, najcesce crveni, ali ih ima i ruzicastih, krem i belih. Cvijetaju u proljee. Bozur dobro uspeva kako na osuncanim, tako i na senovtim mestima.

Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim grupama, a moze i uz ivicu cvijetne leje ili kao samostalna leja. Najlepse izgledaju ako se u jednoj grupi nadju samo cvijetovi jedne boje. Koriste se i kao rezani cvijet, lijepo izgledaju u vazni, a u tom slucaju beru se jos dok su u pupoljku, cim se otvori zeleni omotac i pojave cvijetne latice.

Bozuri se razmnozavajudeobom bokora, ili odsecanjem dela bokora, na kome se nalaze bar dva okca i deo korjena.

Ova lepa biljka pripada grupitrajnica, sto znaci da vise godina ostaje na istom mestu. Zato zemlju na kojoj ce biti posadjen treba dobro pripremti, duboko prekopati i isitniti. Najvise mu odgovara hranljiva, ocedita, ilovasta zemlja bez krecnjaka. Vazno jene sadti ga duboko. Mladi pupovi treba da budu pokriveni tankim slojem zemlje, jer se u protivnom moze dogodit da biljka nikada ne procvijeta.

Bozur je otporan na hladnocu, ali ga prve zime po presadjivanju treba zastititi suvim liscem i granjem. Tokom vegetacionog perioda umjereno se zaliva, a u rano proljee, pre cvijetanja, treba ga prihraniti mneralnim djubrivom - 50 grama po svakom bokoru. Preporucuje se umjereno dodavanje djubriiva i po presadjivanju.BONSAI - HARMONIJA U MINIJATURIU SAKSIJI - BREZA JOS NEZNIJABudite i Vi majstor bonsaija

Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu, cije je stablo debljine prsta. Specijalnim makazama ili ostrim makazicama za nokte isecite stablo do visine od 25 cm. odlucite kako zelite da izgleda vas bonsai, pa prema tome odstranite suvisne grancice sa stabla.

Biljku omotajte aluminijumskom zicom - glavno stablo zicom debljine 3, a grane zicom debljine 1.5 mm. Zicu ne stezite previse. Posto ste stablo omotali, lagano savijajte stablo i grane u pravcu u kome zelite da se drvo razgrana. Ovim bonsaiju dajete konacan oblik.

Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. Korjen je sve vreme u saksiji! Zalivajte je koliko"Trazi".

posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje, otresite zemlju sa njega, pa ostrim makazama skratite zilice. Da bi biljka lakse stajala u posudi, orezite korjen u obliku kruga.

Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai, ali moze posluziti i obicna saksija. Na dno, gde je otvor za oticanje suvisne vode, postavite resetku, da korjenove zilice ne bi zapusile otvor.

u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku. Korjen ne treba da bude skroz pokriven zemljom. Prihranjujte tecnim djubrivom, leti na 2-3, a zimi na 4-6 nedelja.

Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla, a izdanke koji ce se naknadno pojaviti, redovno odstranjujte.

Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje se u novu zemlju. Dakle, da bonsai bude oblikovan u potpunosti dovoljne su samo dve godine.

ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai. kreativci, uzivajte!Uvek ziva prirodaPROCVIJETALI PANJ

Kada krenete u sumu, uzivajte, ali i pazljivo zagledajte. Gotovo svaki komad drveta originalan je i potpuno prirodni ukras. Uz malo srece mozete pronac veci, ocuvan panj, koji Vam tokom zime moze ulepsati sobu, hodnik li ulaz u stan.Cetkom dobro ocistite sve rupe i pukotine u panju. Iz njega treba isterat sve nepozeljne stanovnike - paukove, mrave... Potpuno cist panj konzervirajte, najbolje bezbojnim lakom. U udubljenja mozete smjestit male saksije sa cvijeem, a prema raspolozenju i rezano sveze ili suvo cvijee lisce.

za velike i male vrtove, terase i zardinjereVECNO ZELENE KLEKEotporne na zimu i jednostavne za uzgoj

KLEKA (Juniperus sp.) je jedan od cetinara sa najvecim brojem raznovrsnih formi. Zbog toga je gotovo nemoguce oblikovati vrt bez ovog zimzelenog rastinja. Odlicno se "slaze" sa drugim cetinarima, kao i sa jarkim bojama jednogodisnjeg cveca i trajnica.

Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi, mada tada nije toliko intenzivna. Ovu svoju manu dopunjava zanimljivim oblicima, kako formi, tak i osnovnih vrsta.

Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i svakoj velicini vrta. Postoje polegle forme, forme srednje velicine, ali i stabla velicine i do 15 m. Najpopularnije su spororastuce. Patuljasti oblici se moogu uspesno odgajati i u posudama na terasi.Osobina svih kleka je da su otporne na mraz i jednostavne za uzgoj. Odgovara im suncano mesto, a lose reaguju na visak vlage u zemljistu. Dobro podnose orezivanje, madastarije grane tesko razvijaju nove izbojke. Redovna prihrana djubrivima za cetinare pomaze u razvoju i pravilnom formiranju krune.BOBICE KAO ZACIN

Plodovi i cetine skoro svih vrsta kleke SU OTROVNI!

Medjutim, tamno - plave bobice oobicne kleke. (Juniperus communis) su izuzetak. one imaju opor ukus i visestruku primenu.Koriste se ka dodatak za aromu kiselog kupusa, kao kvalitetan zacin za jela od divljaci i ribe, a takodje u proizvodnji krepkih napitaka - dzina, likera i drugih alkoholnih pica. U medicini se bobice kleke koriste kao efikasno diureticko i dezinfekciono sredstvo.

Na zalost, ova predivna biljka ima i jedan nedostatak - u vrtu siri gljivicno oboljenje, rdju kruske. Osnovni prenosioci gljive su obicna, kineska i virdzinijska kleka (Juniperus communis, J. chinaensis i J. virginiana). U tom slucaju pomaze samo orezivanje grana na kojima su se pojavili neobicni izrastaji - gale. Odsecene grane se spaljuju.RDJA KRUSKE Gale na kleki se javljaju kao posledica zaraze gljivicnim oboljenjem, rdjom kruske. U kisnom periodu gale nabubre i obrazuju spore, koje se oslobadjaju po vlaznom vremenu. One inficiraju drvo kruske.

Na kruskama zarazenim gljivicama, na nalicju lista pojavljuju se narandzaste skupine u kojima se obrazuje nova generacija spora. Takvo drvo vise ne radja, a pri jacoj zarazi se susi.

HORTENZIJA(Hidrangea hortenzis)

Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova. Paznju je zasluzila svojim velikim cvastima bele, ruzicaste ili plave boje. A znate li od kuda potice boja njenih cvijetova?

Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEION-posuda, sto bi u prevodu znacilo - TREBA PUNO VODE. Osim cvijetova, svakako su dekorativni i njeni krupni, jasno zeleni listovi.Porijeklom je sa Dalekog istoka, a u Evropu je doneta u XVIII veku. Ovaj izuzetno dekorativni zbun moze izrasti do visine od dva metra, a cvijeta tokom celog leta. Cvijetovi se rado koriste i u buketima, ali i kao suseni u zimskim dekoracijama.

Najvise joj odgovara polusjenka, mesto ispod visokog drveca, gde i u najtoplijim mjesecima ima dovoljno vlage. Prija joj plodno, rastresito zemljiste. Leti je treba obilno zalivati, narocito ako je zasadjena na suncanom mestu.

Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije, koje su prosle godine bile plave, u novoj sezoni procvijetaju belim ili ruzicastim cvijetovima.U cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju plavim cvijetovima samo onda kada rastu na veoma kiselomzemljistu, cija je vrednost pH 3-4,5, odnosno sa velikim procentom aluminijumovih soli.

Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno je nabaviti treset koji je pogodan za biljke - ljubitelje kiselog tla. Zatim se biljka redovno zaliva djubrivom koje sadrzi sulfate aluminijuma, koje se moze nabaviti u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama.

Mnogi hortenzije orezuju u jesen, sto je pogresno. Ove biljke cvijetne pupoljke obrazuju krajem leta prethodne godine, pa se moze desiti da se pri orezivanju uklone i da biljka sledeceg proljea ne procvijeta.

Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije, debele grane iz sredine, kako bi se biljka podmladila.

Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja.

Dakle, ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu... "PITAJTE" HORTENZIJU!SIMSIRSimsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od najvaznijih za vrt. To je biljka koja se najvise koristi za formiranje zivica i narocito je podesan za deljenje prostora i formiranje ivica u zacinskim vrtovima. Dobro je poznato da se simsir moze oblikovati na najrazlicitije nacine: kao kupa, lopta, kocka.... Ukoliko se ne orezuje, simsir ce se slobodno formirati kao smpatican zbun ili nize drvo.

Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem. Ne zapostavljajte orezivanje jer se zbun ne obnavlja lako na starim granama. Uz obican simsir sa nesto izduzenim okruglastim listovima, mogu se nabaviti razni kultivari poput Buxus sempervirens 'Planifolia' sa dosta dugackim liscem i sarenolisni varijetet Buxus sempervirens 'Elegantisima' sa zuckastim ivicama na zelenom liscu."UKRADITE" PELCERKada uredjujemo vrt ili terasu razmisljamo o cvijetnim vrstama koje ce najduze trajati, a izgledati najlepse. Pelargonija, ili muskatla, neizbezno zauzima svoje mesto.Ova biljka, porijeklom sa Rta dobre nade, a preneta u Evropu u VIII veku, postala je jedna od najpopularnijih cvijetnica.Muskatla je prilicno snaznog stabla, naizmenicnih listova srcastog oblika sa nekoliko dubokih reznjeva, pricvrscenih na dugu dlakavu drsku. Cvijetovi su krupni i raznobojni. Omiljene su muskatle sa vi secim granama i glatkim listovima.Da bi ste na proljee imali muskatlu, potsecamo vas da se krajem oktobra pripremaju reznice-pelceri. Biraju se mladje, najbolje sa 3-4 kolenca, od kojih jedno mora biti u zemlji. Sade se u sanducice na rastojanje 8-10 cm i stavljaju na prozorsku dasku gde ima dovoljno svetlosti. Redovno se zalivaju i povremeno prihranjuju. Tokom zime vrhove koji poteraju treba iseci sto nize, da bi bokor bio sto razgranatiji. Na proljee, kada prodje opasnost od mrazeva, svaka muskatla sadi se u posebnu saksiju ili sanducic i rasporedjuje na terasu ili ispred ulaznih vrata, kao na slici.

POKLONITE LALUPre vise od cetiri veka, u Evropu su iz Male Azije prenete lale a u Holandiju, takozvanu "zemlju lala", tacno 1554. godine. Ni jedna biljka, cak ni orhidejam, nije izazvala takvo interesovanje i pomamu kao lala. Od pralale i prvih lukovica, donesenih s Levanta, danas je poznato vise od 3000 sorti, jer masta selekcionara oduvek je bila neiscrpna. Istorija belezi da se za lale borilo i ginulo, na njima se dobijalo i gubilo imanje.

Lale pripadaju porodici ljiljana. Zbog brojnih oblika i varijeteta, kao i bogatstva boja, lala je od davnina omiljena. Postoje sorte sa malim i velikim cvijetovima, jednostavnim i punim, zatim sa cvijetovima koji lice na ljiljan ili papagaja i sl. Boje su od bele, zelenkasto-bele, zute, ruzicaste do tamnocrvene a ima i crnih lala. Veoma su zanimljive i dvobojne lale.Lale su tipicno sezonsko cvijee koje se u cvecarama moze pronaci od marta. Ime tulipan ili lala porijeklo vodi od persijske reci - dolbend koja znaci turban.Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike odrezite ravnim rezom. Vazu samo do polovine napunite vodom. Drzite na hladnijem mestu, prvenstveno nocu, to ce cvijetovima produziti zivotni vek. Poklanjanjem lale iskazuje se ljubav. Gajenje: Lala je zeljasta visegodisnja biljka. Lukovice se sade sredinom septembra na dubinu od 10cm. Saksije treba da budu duboke najmanje 15cm. Najlepse su u sirokim posudama u koje moze da stane vise lukovica, i to jedna blizu druge. Stavite posudu u hladniju prostoriju, a za tridesetak dana prebacite ih u mracnu gde je temperatura od 14-15*C. Na kraju ih prebacite na svetlo mesto gde je temperatura izmedju 18 i 20*C. Zalivajte ih obilno i zasadite. Kada cvijetovi uvenu, lukovice stavite u hladnu prostoriju.MIRISNI DJURDJEVAKDjurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno raste po sumama i sumarcima, u podnozju planina, ali i u visim podrucjima. U narodu je ova cvijetnica poznata kao djurdjevak, a u nekim krajevima i po nazivu "biserni cvijet".Naime, ima izuzetno lepe, bele mirisne cvijetice, visece i rasporedjene u grozdovima.Svaki cvijetic sastoji se iz sest belih latica, tako da podseca na zvoncic. Cvijeta u maju. Tamnozeleni kopljasti listovi, obicno po dva-tri, obavijaju cvijetnu drsku cele sezone, sve do jeseni. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivac tla i moze se koristiti za sadnju na senivitim mestima i na umjereno plodnim zemljistima.Pogodna je za ivicnjake, kamenjare, a uspeva i ispod drveca, gde zbog jake senke cak ni trava ne raste.

Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-rizomu, kojim se razmnozava. Optimalno vreme za ovaj posao je kraj leta i pocetak jeseni.Tada se gusto ukorjenjeni bokori vade asovom i pazljivo dele podzemna stabla.Polazu se u zemlju na dubini 10-12 i razmak 15cm. Kao visegodisnja biljka, neguje se jednostavno. U proljeem, do cvijetanja, redovnim zalivanjem odrzava se stalna vlaga.Ona ce omoguciti formiranje mnogobrojnih cvijetova na dugim drskama. Zbog ljepote i prijatnog mirisa, cvijet djurdjevka je nezamenljiv za pravljenje proljenih buketa i drugih aranzmana.Posebno ga treba koristiti za dekorisanje u svecanim prilikama, za vencane buketi ili uskrsnje trpeze sa sarenim jajima. Kada prodje cvijetanje, uvenule cvijetove treba odseci i smanjiti zalivanje, da bi podzemno stablo proslo kroz normalni period mirovanja. Zbog velike gustine bokora i krupnih listova koji pokrivaju tlo, tokom leta nema nikakvih dodatnih radova. Posle cetiri-pet godina, sa cele povrsine treva izvaditi biljke, zemljiste obraditi, dodati rastresiti humus i ponovo posaditi podeljene bokore. Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. U tu svrhu rizomi se sade u saksije ili dekorativne keramicke posude, koje se do ivice ukopavaju u zemlju, na nekom pogodnom mestu u basti.Krajem decembra posude se unose u prostoriju u kojoj je temperatura 12-14 stepeni i umjereno zalivaju.Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju dva okna. Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka, jer tada moze izostati cvijetanje, koje treba da pocne krajem februara. Brzem razvoju biljke doprinosi pokrivanje posude hartijom u obliku fiseka. Za ovako skromnu biljku koja se jednostavno uzgaja i neguje, sigurno se u svakom vrtu moze naci bar malo slobodnog prostora.Lukovicasto cvijee - lako za gajenjeSADNJA PRE MRAZANe znajuci da je gajenje lukovicastog cveca vrlo jednostavno, opredeljujemo se za jednogodisnje, ili perene.Lukovicenas u proljee prve obraduju. Daruju nas svojim cvijetovima a, znate i sami, raznobojni tulipani, krokusi, narcisi, zumbuli i visibabe vesnici su proljea.

Ovo cvijee ne zavisi mnogo od klime. Sadi se tokom jeseni, ali obavezno pre mraza. Zemljiste treba da je rastresito i humusno, pa ce i cvijetovi biti krupniji. Izaberite suncano mesto u vrtu, zaklonjeno od promaje i jakih vetrova.

Da bi cvijee delovalo sto lepse, lukovice sadite u grupe, kako bi na proljee dobili rondele. Po pravilu,lukovice se sade na dubinu koja odgovara njihovoj dvostrukoj velicini.

Za one koji lukovice sade prvi put:OBRATITE PAZNJU DA VRH LUKOVICE OKRENETE NAVISE!Sade se u jesen, cvijetaju u proljeeGRACIOZNI IRISI

Ako zelite da vam posle prvih proljenih suncanih dana ozive cvijetne gredice, sadaposadite IRISE. Odmah po otapanju snega, iz zemlje ce poceti da izbijaju uski svetlozeleni listovi, koji skrivaju pupoljke. Oni ce se pojaviti pred samo cvijetanje. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti plavoljubicastim i zutim tonovima.

Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti, a samim tim i razlicitim bojama i oblicima cvijetova. Postoje dve osnovne grupe:(irisi koji se razvijaju iz LUKOVICE i(irisi koji se razvijaju iz rizoma.

Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta, svega dvadesetak centimetara. Njihovi krupni cvijetovi, svetlo plavi do tamnoljubicasti, prosarani su pegama razlicitih boja i oblika. Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO PODMLADJIVANJE SVAKE GODINE. U kasno proljee, kada listovi pozute, lukovice se vade iz zemlje, ciste, dele i ostavljaju na suvo i toplo mesto. U jesen se mogu ponovo zasaditi.Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se razvijaju iz RIZOMA. Medju njima prvi procvijetaju PATULJASTI, visine do 20 cm, zatim standardni i na kraju visoki - do 80 cm.

PRVI PROLJENI CVIJETOVI

Lukovicasti iris, svetloplavih ili tamnoljubicastih cvijetova,lijepo izgledaposadjen sam ili u grupi sa drugim vrstama. U ovoj maloj cvijetnoj gredici na slici, grupu irisa razlicitih sorti okruzuju trajnice Erantis i Iberis. Iberis ce predstavljati ukras vrta do zime, a u proljee ce pruziti zastitu od vetra neznim izbojcima Irisa.

Iz mladih lukovica, koje se obrazuju u pazuhu ljuspi, sledece godine razvice se listovi i cvijetno stablo

HRANA U LUKOVICI ILI RIZOMU

Vecini Irisa vise odgovara toplo i suvo leto. U tom periodu oni se hrane iz podzemnih "magacina". Kod Lukovicastih irisa to su LUKOVICE. Sledece godine one ce razviti listove i cvijetno stablo. Spoljni omotac lukovice obrazuje sitnu mrezu, zbog cega se ovi Irisi zovu i "mrezasti".Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu

Bradate perunike, koje pripadaju grupi korjenastih Irisa, zalihe hrane imaju u RIZOMU. Na njemu se obrazuju zadebljanja u kojima se, u vidu skroba, nagomilavaju hranljive materije. Pri suviisnoj vlazi zemljista rizomi mogu da istrunu. Posle cvijetanja ovih Irisa nastupa period mirovanja. U to vreme rizomi se mogu deliti i ponovo saditi.e

PRIMULA CVIJETA PRVA

Dok je napolju jos hladno, cuva se i neguje u prostoriji, a s proljea premesta u vrt.Primula je jedna od rijetkih, samim tim i najlepsih saksijskih biljaka, koje cvijetaju cele zime i proljea.Najranije procvijetaju obicna(Primula vulgaris)i hibridna visoka forma(P. slatior).

U SOBINa pocetku godine pocinje i sezona cvijetanjaPrimule melacoides.Ona je neznija od prethodne dve vrste. Ne podnosi zasusivanje i lose reaguje na toplotu. Na svetlom, prohladnom mestu, blizu prozora, uz dovoljno vode, obradovace vas cvijetovima jarkih boja i prijatnog mirisa. Zivotni vek moze joj se produziti na 2-3 mjeseca, ako se uveli cvijetovi redovno uklanjaju, kako bi se novi pupoljci postepeno otvarali.Ova primula je jednogodisnja, pa se po precvijetavanju moze baciti.

Sobna primula(P. obonica)produzava cvijetanje i po okoncanju proljea.Pauza je samo tokom najtoplijeg letnjeg perioda. Tada je treba smjestiti u senku, na provetreno mesto.

Na svetlom mestu, ali ne na direktnom suncu, moze da izdrzi i do 18-20*C. Pri kupovini biljke obratite paznji na kompaktan rast biljke. RIJETKE I MEKE JEDINKE IZRASLE SU VEOMABRZO,PACE BITI PODLOZNE BOLESTIMA I TRAJACE KRATKO.Kineska primula(P. sinensis)cvijeta od februara do maja. Leto moze da provede u vrtu i da sledece godine, ako su uslovi povoljni, ponovo cvijeta.

za sve primule koje se uzgajaju u sobi vazi jedinstveno pravilo uzgoja: PROHLADNO I SVETLO MESTO ZASTICENO OD DIREKTNOG SUNCA, STALNA, ALI UMJERENA VLAGA I OPREZNO DAVANJE DJUBRIVA SLABE KONCENTRACIJE.

PROMJENE NA KOZI

Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih osoba.Krivac za to jePRIMIN, materija koja se nalazi u tecnosti tankih, jedva vidljivih zljezdastih dlacica, kojima su obrasle drske i donja strana listova. Ipak, zbog toga se ne treba odreci ovog prelijepog cveca. Samo se postarajte da ne dodirujete listove, a prilikom presadjivanja koristite rukavice.

SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECAPrimula voli ilovasto zemljiste obogaceno humusom i ima osobinu da dobro cuva vlagu. Kada se sadi, iskopa se jama dosta veca od korjena, kako korjen ne bi poceo da isplivava, sto moze dovesti do susenja ili izmrzavanja biljke. Jama se puni sitnom, rastresitom zemljom, koja se oko biljke blago sabije. Mesto je pozeljno pokriti strugotinom ili isitnjenom korom drveta. Zato je najbolje mesto za primulu ispod listopadnog drveca. U proljee, pre listanja, primule ce imati dovoljno svetla, a kada precvijetaju, drvece ce im pruziti potrebnu senku. U blizini stabla imace i dovoljno vlage.LAVANDA KAO BORDURAAko prostor dozvoljava, uz ivicu baste moze se saditi lavanda (Lavandula officinalis), ciji je prijatan slatkast miris siri celog leta.Cak i maleni listovi ove biljke odaju miris. Lavanda odlicno formira zivu ogradu slobodnog rasta ili se orezuje. Moze se saditi i pojedinacno, kada se siroko i bogato grana. Nema posebnih zahteva prema zemljistu, jedino je treba saditi na suncana mesta. Tradicionalna ljubicasta verzija biljke naraste 30-90 centimetra i ima srebrnastosivkast list, dok bela lavanda dostize 45-60 centimetra i ima plavicastozelen list.

B O Z U R

U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara, a njegovu ljepotu opevale su i mnoge poete. Kada su u XIX veku kulturne forme zeljastih i drvenastih bozura dospele u Evropu, a odmah posle toga i u Ameriku, izazvale su veliko interesovanje ljubitelja cveca, koji su uspesno nastavili rad na selekciji.Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost, verovatno zbog toga sto su zahvalno cvijee koje ne zahteva posebnu negu i mesto boravka. To je snazno i dugovecno rastinje. Odlicno podnosi suncana mesta na duboko prekopanom glinovitom zemljistu, bogatom humusom. Posle cvijetanja biljku je potrebno nadjubriti organskim djubrivom, koje ne sadrzi veliku kolicinu azota, najbolje kompostom ili dobro zgorelim stajnjakom.

Suprotno njima, drvenasti bozur treba djubriti samo mineralnim djubrivom. Ako posle cvijetanja nastupi period suse, to mu nece smetati, naprotiv, doprinece bogatijem cvijetanju naredne godine.

Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja. Dok se ne razgrana i ne pocne lijepo da cvijeta, prodju i dve godine. Ovo se odnosi na sve sorte.Na presadjivanje bozur reaguje tako sto prestaje da cvijeta nekoliko godina.Zbog toga na samom pocetku za ovu biljku treba odabrati odgovarajuce mesto.Bozur belog cvijeta dobro se "slaze" s drugim trajnicama u vrtu.

Njegov klasicni "partner" obicno je delfinijum. S bozurom se dobro "slazu" i bele hrizanteme, bradate perunike, grmolike reze i nisko drvece i siblje. Obican crveni bozur takodje je rado vidjen u vrtu, posebno u seoskom dvoristu. Moze se kombinovati s drugim trajnicama u cvijetnoj leji.

Razlicite sorte drvenastoh bozura, po misljenju nekih ljubitelja cveca, mogu po ljepoti konkurisati ruzama. U vrtu se mogu kombinovati s cvijetajucim trajnicama. Rastuci do dva i po metra u visinu, s krupnim cvijetovima i privlacnim listovima, u potpunosti preuzima ulogu solitera.

DRVENASTA VRSTA

Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo engleski ser Dzozef Benksom, pre dvesto godina. Tek u novije vreme, ova zahvalna i izdrzljiva biljka iz istocne Azije postala je popularna u nasim vrtovima. Strucnjaci savetuju da se sadi u polusenku, na neutralno, humusom bogato zemljiste. Moze da raste u blizini drveca i drugog siblja, jer dobro podnosi "susede". Zemljiste treba da je umjereno vlazno, jer duze zadrzavanje vode ne podnosi. U tom slucaju treba se pobrinuti za dobru drenazu.Da bi redovno cvijetao, mora se dva puta godisnje djubriti.Na pocetku sezone u martu-aprilu i posle cvijetanja. Mlade grmove treba blago orezati da bi dobili lepu i pravilnu formu. Snaznim orezivanjem zrtvuje se cvijetanje, ali samo za narednu sezonu.ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJEBrsljen je zimzelena biljka koja sepenjeuz zidove, prekriva ih i, od proljea do kasne jeseni, fasade kuca prosto cvijetaju. Ali, sta uraditi kada posadite brsljen i otkrijete da, umesto po zidovima, puzi po zemlji, ili jos gore, uopste ne raste kako bi trebalo?Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da je njegovo prirodno okruzenje suma. Stoga, on voli indirektno, priguseno sumsko svetlo, ravnomernu vlaznost i rastresitu zemlju. Ne treba ga saditi na mestima gde ce biti direktno izlozen jakom suncu i gde je zemljasuva. Takodje, takvi uslovi su idealni za grinje koje ce ga na takvom mestu gotovo sigurno napasti. Nasuprot tome, ako ga posadite u hladovinu ili makar u senku, brsljen ce vremenom rasti, penjati se i prekriti sve sto mu stoji na raspolaganju, bez neke posebne paznje i nege. Posle otprilike 10 godina obrazovace svoje ostro-ovalne "staracke" listove a u septembru i oktobru cvijetove bogate nektarom. Da bi brsljen uspeo treba, dakle, izbegavati bele, tople juzne zidove, kao i "klizave" i stare zidove koji se odranjaju i na kojima on nece naci potreban oslonac.

Ponekad, i pored toga sto ste izabrali pravo mesto da ga posadite, brsljen ne raste uz zid. Tada je "krivac" hemijski sastav zida. Svez beton i cement reaguju bazno i spaljuju korjencice kojima se brsljen drzi za zid. Ovakav zid se moze neutralisati sam od sebe, potrebno je samo sacekati kisni period jer kisela kisa vrsi neutralizaciju baze. Drugi je slucaj ako je zid oblozen fasadnim ciglama i itongom koji odaju kiseline. Ovde pomaze jedino da napravite drvenu konstrukciju uz koju ce se biljka popeti.Evi jos jednog razloga zasto brsljen ponekad nece da se penje: ako kao pelcere koristite stare, cvijetale grane nece obrazovati izdanke za puzanje jer su stare grane naprosto "zaboravile" da se penju. Takav brsljen ce izrasti u bezoblican zbun.GRAB - DRVO ILI ZIVA OGRADA

Grab moze porasti u visinu do dvadeset metara i tada se formira kao divno drvo sa siljastom krosnjom. Njegovo lisce s jeseni brzo pocinje da menja boju ali jos dosta dugo ne opada. Jesenje lisce koje je braon boje ostaje na granama mladih grabova skoro citave zime. Grab se nasiroko koristi poput bukve za formiranje zivih ograda i zasenjenih prostora u vrtu. Orezivanjem graba dva do tri puta tokom sezone rasta, moze se formirati gusta ograda potpuno pokrivena liscem u kojoj se rado sakrivaju ptice.VITAMIN "C" U SAKSIJIGajenje limuna u posudama poznato je jos od 300. godine p.n.e. Zimzelene grane sa belo-ruzicastim cvijetovima i zuckasto-zelenim plodovima su preko cele godine cudesan ukras vrtova, dvorista, terasa i prostorija.

Uslovno receno, stablo limuna moze da zadovolji osnovne potrebe jednog domacinstva. U stanovima i kucama za prezimljavanje moze da posluzi bilo koja prostorija do koje dopire minimum direktne ili indirektne svetlosti, a temperatura ne pada ispod nule.

Ako je stablo u prostoriji koja se ne greje, a spoljna temperatura je -10 do -15*C, za vreme tog kriticnog perioda moze se upaliti sijalica, koja ce u prostoriji podici temperaturu za nekoliko stepeni, sto je dovoljno da mraz ne osteti stablo, a postize se i dodatno osvetljenje. U tamnim prostorijama zivotne funkcije listova prestaju, a stablo ugine. Zato se limun u manje svetlim prostorijama stavlja pored prozora. Zimi mu najvise odgovaraju juzne prostorije, sa dovoljno svetla, u kojima se temperatura krece od +1 do +7*C. U ovakvim zimskim uslovima, stablo ce normalno cvijetati u maju i doneti plod.

Tokom zime treba odrzavati minimalnu vlaznost tla. Nedostatak vlage ili prevelika vlaznost zemlje oko korjenovog sistema dovodi do opadanja lisca, truljenja i uginuca biljke. Vlaga vazduha treba da je smanjena, kako ne bi doslo do razvijanja zelene plesni na listovima, granama i plodovima. Prostoriju treba povremeno provetriti. U toploim vlaznim prostorijama lisce zuti, kovrdza se i opada. Zato je najbolje udaljiti stablo od grejnih tela. Vise temperature potsticu prevremen razvoj cvijetnih pupoljaka, pa takvo stablo treba spasavati otkidanjem pupoljaka. Cvijetanje limuna, zavisno od temperature, pocinje tokom aprila do pocetka maja.FIKUSIFicus sp.Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih krajeva. Jedna od svima dobro poznatih je i vrstaFicus carica- SMOKVA. Fikusi spadaju medju najpopularnije sobne biljke. Kod uzgoja fikusa u sobi neophodno je pridrzavati se nekoliko osnovnih pravila, pa ce biti ukras svakog prostora dugi niz godina. Uglavnom se svi fikusi neguju na isti nacin.

Fikusi vole puno svetlosti, a najvise im odgovara polozaj kada im svetlost dolazi odozgo. Zato je najbolje postaviti ga na pod, blizu prozora. Jedino ga tokom leta treba zaseniti tokom dana, kada je sunce najjace.

Zimi im najvise odgovara temperatura 10 - 15*C i umjereno zalivanje ustajalom vodom. Obavezno ih zastitite od promaje! Jednom nedeljno lisce treba obrisati vlaznim sundjerom - kod krupnolisnih, ili biljku istusirati - kod sitnolisnih vrsta.

U prohladnoj prostoriji treba paziti koliko se biljka zaliva, jer ce pri suvisnom zalivanju listovi pozuteti i otpasti. Isto se desava i ako fikusi "gladuju" - ako ih niste dugo presadili u svezu zemlju, a ukoliko je biljka prerasla posudu, presadite je u vecu, ali ne preveliku!. U proljee, kada fikus posle zimskog mirovanja, pocinje da raste, treba ga obilnije zalivati i prihranjivati vestackim djubrivom svake dve nedelje. Leti ce fikusu prijati ako ga iznesete napolje, ali na zasenjeno mesto.

Fikus mozete razmnoziti vrsnom reznicom, u vodi. U sobnim uslovima biljke ce se najlakse oziliti krajem proljea i pocetkom leta.

Najcesca vrsta fikusa jeFicus elastica, sa dobro poznatim velikim jajastim, sjajnim i kozastim listovima.

Drugi po popularnosti je svakakoFicus benyamina, popularni bendzamin, sitnog, mnogobrojnog lisca. Stablo je gusto razgranato i cesto moze da izraste u malo drvo. Ima varijeteta i sa sarenim liscem.

Ficus pumilaje puzavica neznih, sitnih, okruglastih listova, ni malo slican prethodnim vrstama. Kod nas je nesto redji u stambenim i poslovnim prostorima.

Ficus liratase takodje redje srece. Krupnih je listova, kozastih, nalik na liru, po cemu je i dobio ime.

UKRATKO:(svetlo mesto, leti zasticeno od direktnog sunca,(mesto zasticeno od promaje,(umjereno zalivanje,(redovno presadjivanje u svezu zemlju,(prihranjivanje u proljee.

UNESITE KAKTUSE U KUCU

Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja cveca. Postoje cak i udruzenja njihovih ljubitelja. Za pocetnike u njihovom gajenju problemi nastaju sa dolaskom hladnih dana.Vec pocetkom oktobra unosimo ih u zatvorene prostore. Sa zalivanjem prestajemo nesto ranije, kako bi kod unosenja bili suvi. Prezimljuju na temperaturi 10 *C. Pre smjestanja u hladnu prostoriju nekoliko dana ih zadrzimo u toplijoj, kako bi se supstrat osusio. Osjetljive i kalemljene kaktuse cuvamo u praznom akvarijumu, gde cemo im lakse sacuvati vlagu u vazduhu, a i temperatura ce biti veca.Manje kaktuse kojima je potrebno mirovanje mozemo smjestiti u prostor izmedju duplih prozora. odatle cemo ih smjestiti i van saksije. Izvadimo ih iz zemlje i skratimo korjen. Drzimo ih na toplijem mestu dok rez ne zaraste. Zatim ih umotamo u novine ili stare krpe i odlozimo na mirovanje. Kod umotavanja pazite da ne ostetite korjen!

Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja. podrum mora biti ociscen i sveze okrecen i u njemu se ne sme cuvati krompir ili slicno povrce, zbog gljivicnih infekcija. Odlozene kaktuse je potrebno pregledati jednom nedeljno. Ako primetimo da neki truli, isecemo ispod bolesnog dela, sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo.Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba obezbediti dovoljno svetla da se ne deformisu.ZIVE SKULPTUREOd cega zavisi hoce li kaktusi cvijetati ili ne?

Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru. Tokom zime, tacnije od kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom mestu, zasticenom od mraza, gde temperatura ne prelazi 10*C. Osim toga, u ovom periodu treba se uzdrzati od zalivanja, jer ce samo tako vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proljea krenuti sa cvijetanjem. Ako se, pak, oni cuvaju na toplom mestu, u sobi sa centralnim grejanjem na primer, neophodno ih je zalivati i u ovom periodu, ali onda sigurno nece cvijetati.

JAO, PRESADJIVANJE

Kada je rec o kaktusima, pitanje njihovog presadjivanja je uvek problematicno. Sta sa bodljama? Kako zahvatiti biljku? Cime je drzati?Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji, koje, iako mnogi misle suprotno, nisu otrovne ali mogu da iritiraju kozu, posluzite se trikom.Obuhvatite duzom tkaninom (salom, na primer) kaktus neposredno iznad prethodno nakvasene zemlje. Krajeve tkanine dobro stegnite, uvrcuci ih. Zatim kaktus izvucite iz saksije i presadite u novu, za 2-3cm vecu posudu.Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati najmanje dve nedelje! Sa zalivanjem treba poceti tek kada se primeti da biljka pocinje da raste.

BOZICNI KAKTUSCvijeta u decenbru i januaru. U toku godine po dve faze mirovanja i rasta.Cvijetovi kao za izlozbu: ruzicasti, crveni, narandzasti ili zuti.Bozicni kaktus porijeklom je iz Brazila i u tropskim sumama raste kao parazit u krosnjama drveca. Kod nas je poznata saksijska biljka koja je zimi u kuci, a leti na terasi. Ubraja se u jedan od najlepsih clankovitih kaktusa. Boja cvijeta je razlicita ruzicasta, crvena, narandzasta i zuta. Razmnozava se lako, reznicom: clanak uvrtanjem se otkine i zasadi u saksiju sa plodnom zemljom. nakon mjesec dana reznica ce pustiti korjen.

Da bi ova omiljena biljka cvijetala na vreme, mora se voditi racuna o smeni mirovanja i rasta, koje se po dva puta ponavljaju tokom godinu dana. U fazi mirovanja, zalivanje je svedeno na najmanju meru, tek toliko da se biljka ne osusi. U fazi rasta, biljku redovno zalivamo i prihranjujemo, kao i ostale u sobi ili na terasi. Bozicnom kaktusu, u ovo vreme, pogoduje svetlo mesto, dalje od izvora toplote i tenperature oko 15 C. Zaliva se redovno, ali ne suvise. Saksiju ne premestati, jer bozicni kaktus voli stalno mesto.Cvijeta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih praznika, pa otkud i ime, a poznat je kao i bozicnjak. Posle cvijetanja, u februaru, zalivanje se svodi na najmanju meru, jer nastupa mirovanje: posle obilnog cvijetanja treba joj odmor.

Pocetkom proljea, saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo na terasu i to na senovito mesto. Presadjujemo biljku ako je saksija mala i pocinjemo sa zalivanjem, jer pocinje faza rasta koja traje do jula. potom sledi faza mirovanja, do septembra, kada je zalivanje opet znatno smanjeno. Od septembra povecavamo kolicinu vode za zalivanje. Narocito je pogodna kisnica, a dobro je i prehranjivanje u tecnom rastvoru. Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu, najbolje pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. U ovoj fazi formiraju se cvijetni pupoljci.Ako vam biljke bolujuproveriteda li imaju dovoljno svetla.razmnozavanje KAKTUSABODLJIKAVI LJEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI"Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike, a danas ih ima sirom celog sveta u raznim, pa i cudnovatim oblicima. Neki lice na klipove, korale, zmijice, sundjere, jezeve... To ih i cini omiljenim sobnim biljkama.Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca zemlja. Najbolja kombinacija je 2/5 komposta, 2/5 recnog peska i 1/5 krecnjacke prasine ili usitnjenog starog maltera u koju se moze dodati malo praha od drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. Na dno saksije stavlja se sloj sljunka.

Razmnozavaju se semenom, reznicama, izdancima i kalemljenjem.

Semese seje u supstrat koji se sastoji od tri dela recnog peska i jednog dela lisnjace. Supstrat pre setve navlazite. Seme ovlas sabijte, pokrijte staklom i drzite na temperaturi od 25 - 30* C. Kada nikne, staklo se skida, a posle oko tri mjeseca, mlade biljcice mogu da se sade u male saksije.

Razmnozavanjereznicamaobavlja se u proljee i rano leto.Ostrim nozem odsecite reznicu, u ovom slucaju to je clanak ili izbojak, a ukoliko odsecate deo, rez pospite prasinom drvenog uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi. Zatim je posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje. Kada se ozile, presadite ih u male saksije.

Presadjivanjekaktusa je na oko tri godine i to u rano proljee, pre pocetka vegetacije. Posle presadjivanja, dva do pet dana, drzite ih u senci i nemojte zalivati.

Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su:(Echinopsis- ima rebrasto stablo i cvijetove koji se otvaraju nocu i traju do polovine iduceg dana.(Epiphyllum- poznat kao "svekrvin jezik". Ima duge, mesnate listove. Cvijetovi su krupni i trubicasti.(Cereus- vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih pejzaza Meksika, Perua, Cilea...Stablo dostize visinu i do 20 m, a tezinu od nekoliko tona.(Mamillaria- ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo bradavicama i bodljama.(Opuntia- mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju.(Echinocactus- ima zdepasto, loptasto stblo.(Echinocereus- zbunastog je oblika.(Selenicereus- ima dugo savitljivo stablo.(Phyllocactus- lisnati kaktus, razlikuje se od pustinjskog.STIGLO NAM JE PROLJEEApril je mjesec najobimnijih radova u vrtu. Vlasnici basta znaju da upravo u ovo vreme treba zavrnuti rukave, i krenuti u prekopavanje zemljista.

KADA KOPATI?

Veoma je vazno oceniti pravi trenutak za riljanje baste. Ako je tlo previse suvo posao ce biti veoma naporan i izmorujuci, a rezultata ce biti malo. Ako je, pak, previse vlazno moze doci do kvarenja zemljisne strukture. Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi.To se moze jednostavno ustanoviti. Uzme se komad zemlje u saku i stisne. Kada je saka otvori, zemlja u njoj treba da ostane u grudvici, ali ne cvrsto stisnuta. Ukoliko je ostala sasvim kompaktna, znaci da je previse vlazna za kopanje, a ako ne zadrzi oblik grudve, vec se rasipa i trosi previse jesuva.Ako je zemljasuvatreba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti.

JESTE LI NABAVILI KESICE SEMENA RAZNOVRSNOG CVECA?

Vecina ukrasnih biljaka seje se krajem marta i tokom aprila. Ako ste odabrali seme zeljenih biljaka, trebace vam i saksije za njihovo sejanje. Osim semena i saksija neophodna je i kvalitetna zemlja za cvijee. U zavisnosti od zahteva pojedinih vrsta cveca (koji su naznaceni na svakoj kesici), zavisi i dubina setve.

Tako, kod onih koje se dublje seju, napravite stapicem rupice u zemlji tako da formiraju redove. Kod onih drugih, koje se seju plice, vazi pravilo da se seme pospe po povrsini zemlje, a onda se blago utisne u nju.

SAKSIJE I ZARDINJERE SA SEMENOMtreba drzati na toplom mestu i zalivati kanticom koja na vrhu ima rasprsivac (tus), jer bi prejaki mlaz rasterao seme uz ivicu posude. Takodje, za zalivanje je najbolje koristiti mlaku vodu. Na spoljni deo zardinjere ili saksije mozete zalepiti kesicu (sa datumom setve) iz koje je uzeto seme za tu posudu. Tako cete znati sta ste gde posejali. Ovo vazi za one ljubitelje cveca koji seju veci broj biljaka.

PRESADJIVANJE CVECAovako posejanog vrsi se kad se ono dobro razvije, tj. kada se na mladicama pojave 1-2 para pravih listova.Otpornije cvijee, kao sto je lijander, aspidistra i drugo, ako je iscrpelo sve hranjive sastojke iz zemlje, treba presaditi i pazljivo zalivati. Tek kada se temperatura ustali preko 10 stepeni C mozemo ga polako iznositi napolje. Ovo vazi za sve biljke. Vecina tropskih biljaka ce dobiti tamniju boju na niskim temperaturama. Zato, oprezno!Muskatle, mindjusice (fuksije) treba takodje, presaditi i dobro orezati.Zemlju i zardinjere za balkone treba unapred pripremiti, a ne tek posto se nabavi rasad.Zalivanje se vrsi samo ujutru, jer su noci jos uvek hladne.PRESADJIVANJE KRAJEM FEBRUARAUkoliko zelite da presadite svoju novogodisnju jelu ili jelku, vreme je da iskopate rupu, ako to vec niste ucinili. Rupa mora da bude nesto vecih dimenzija od busena. Iskopajte je cim se zemlja odmrzne toliko da moze da se kopa. Pozeljno je da rupa ostane tako otvorena izvesno vreme (najbolje je da se rupa iskopa ujesen pre mrazeva kako bi preko zime zemlja u rupi izmrzla i na taj nacin postala rastresitija i omogucila da se korjenov sistem lakse adaptira na nove zivotne uslove). Kada vremenske prilike to dozvole, krajem februara, moze se pribeci presadjivanju, ili sadnji novih sadnica. Uz dodatak pregorelog stajskog djubriva oko busena i vodeci racuna da dubina sadnje bude do mesta do koga je sadnica i sama bila pre toga zasadjena i vodeci racuna da severna strana stabla u rasadniku bude okrenuta ka severnoj strani i u dvoristu.

Pored sadnje sadnica, sada je i vreme za sadnju ukrasnog siblja. Za sadnju siblja nije potrebno rupu unapred kopati. Neposredno pre sadnje rupu iskopamo, a samu sadnicu orezemo tako sto cemo korjenov sistem malo skratiti, a nadzemni samo za dve trecine duzine grana. Pozeljno je dodati nesto pregorelog stajnjaka oko busena pre sadnje. Orezivanje nadzemnih delova uradicemo kada budemo sigurni da nece vise biti dana i noci sa mrazom. Staro drvece i siblje mozemoocistiti od starih i suvih grana, ako je to potrebno.

Da podsetimo one koje zele da svoj vrt urede na neki dugi nacin ili da ga preurede, a sami to ne umeju, mogupotraziti savetod strucnjaka za tu oblast - dipl. inzenjera pejzazne arhitikture ili, kako se nekada govorilo, hortikulture. Oni ce vam svojim strucnim znanjem izradom dendroloskog projekta i savetima pomoci da na najbolji nacin dodjete do pravog resenja. Sada je i vreme. Pretpostavljamo da ce vam to vremenski uslovi i dozvoliti, da se malo posvetite i travnjaku. Verujemo da ste ga pre nastupanja zime i snegova pokosili i ocistili od suvog lisca, grana i ostalog otpada koji se zatekao na travnjaku. Mozemo ga ponovo izgrabuljati i ocistiti, a zatim prihraniti organskim ili mineralnim djubrivom. Daljanega travnjakasastoji se od redovnog kosenja i zalivanja. Naravno, ukoliko je zemlja posna, moguce je i jos neko prihranjivanje u toku vegetacije.

Zivu ogradu trebaokopati i nisko orezatikako bi dolaskom toplijih dana i noci mogla da snazno i bujno pocne da raste. Moze joj se dodati i malo pregorelog stajskog ili mineralnog djubriva, ako je zemlja posna.

U ovom mjesecu sade se i lukovice gloksinije i to tako da vrh lukovice viri iznad zemlje. Mesto gde ce ona biti posadjena mora biti zasticeno od direktnog sunca. Ukoliko se kod gloksinije ne pojave pupoljci, a listovi su se vec razvili, potrebno je otkinuti joj jedan list cime cemo pospesiti raznoj pupoljaka i cvijetanje. Sada je i vreme za sadnju begonija idragoljuba.

Od oko 1.000 vrsta begonija koje se dele u dve velike grupe koje uzgajamo: 1) one sa lepim dekorativnim listom i 2) one sa cvijetom mozemo odabrati nekoliko vrsta koje se mogu kod nas naci. Vas prodavac ce vam reci koja je begonija za sadnju u basti, a koja nije. Muskatle trba skratiti na tri do pet okaca, a tri izdanka bice savim dovoljna za dobru i gustu biljku. Iz saksije mogu se presaditi u zemlju uz dodatak komposta i peska i prethodnog skracivanja korjenovog sistema na pola.Muskatlaje ljubitelj svetlog i suncanog mesta.RADOVI U VRTUTOKOM PRVE POLOVINE OKTOBRABasta se moze obogatiti cvijetnim vrstama koje zimu provode u vidu podzemnih izdanaka i razmnozavaju se njihovom deobom.

To su:djurdjevak, perunika, bozur, devojacko srcei td.BOZUR(Peonia officinalis)PERUNIKA(Iris)BELA RADA(Bellis perennis)

U ovo vreme se sadi i dvogodisnje cvijee i to u vidu formiranog rasada otpornog na zimu. Najcesce vrste su: dan i noc, bela rada, nezaboravak, turski karanfil, i sl.

Ovo cvijee se sadi na rastojanju od 18 do 20 santimetara, osim turskog karanfila, gde rastojanje mora biti nesto vece (od 25 do 30 cm).DAN I NOC(Viola tricolor)Jedna od najlepsih i najcesce gajenih vrsta je svakakoDAN I NOC(Viola tricolor).

Viola je stari latinski naziv za ljubicicu, a sam rod broji oko 500 vrsta. Ime DAN I NOC je kod nas i Rusa nastalo po tome sto se ova lepa biljka tokom celog dana okrece prema suncu, trazeci toplotu i svetlost.

Inace, cesto se gaji zbog cinjenice da dva puta godisnje cvijeta i to obilno i dugo. U toku zime, biljke treba zastititi (pokriti slamom, recimo).

Najvise joj odgovaraju suncana do polusenovita mesta i vlazna, propusna zemlja. Zalivati ih treba tokom veceri.

Jesenja sadnja u basti (na balkonu) obezbedjuje punu ljepotu u proljee.

Potsjetnik radova za januarZastitite Vase bilje

Svakodnevno pratite vremensku prognozu. U slucaju najave jacih mrazeva sve biljke u zardinjerama omotajte asurama ili plasticnom folijom; Otkrijte ih kada se temperatura popne iznad nule.

Ne uklanjajte sneg sa zardinjera. Kod ostrih zima i naglih padova temperature biljke u njima snezni pokrivac ce najbolje zastititi.

Zemlja u zardinjerama i vrtu lako se moze smrznuti; sto pre uklonite suvisnu vodu, jer preti opasnost od pucanja zemlje.

Mediteranske i egzoticne biljke u kuci pate od vrucine i nedostatka vazduha. Lisce polakopocinje da zuti. Otstranite ga na kraju zime, kako bi se korjen oporavio.

Kontrolisite podzemne delove biljaka koje ste smjestili u podrum (korjen Muskatli i Fuksija, gomolje begonija...) i ukoliko primetite ili samo posumnjate na pojavu trulezi, odmah dezinfikujte saksije.

Posle perioda leda jakih kisa ili oluja neophodno je pregledati sve biljke. Otsecite sve izlomljene i "izresetane" grane, ali pazite: suvise jako orezivanje moglo bi biti kobno u slucaju drugog "ledenog udara".

Pocistite zemljiste i prverite kanal za odvod suvisne vode, da