Prirucnik Za Prevenciju Suicida

5/28/2018 Prirucnik Za Prevenciju Suicida

1/32

1

Bol i nada

Prirunik za prevenciju suicida kod mladih

napisali:

Edi itnik

Toni Maglica

Izdava: Uduga Mi - Split, Centar za prevenciju suicida

Lektor: Sanja Lelas

Oblikovanje: Artur Erceg d.o.o. Split

Tisak: Jafra-print Split

Naklada: 500 kom (1. izdanje)

Split, prosinac 2002.

64


2/32


3/32

3

NIKAD

NE

ODUSTAJTE.

62

- Ringel, E.: Da odbaci ivot, Provincijalat franjevaca treoredaca,

Zagreb,1998.

- Shneidman,E.: The Suicidal Mind, Oxford University Press, NewYork, 1996.

- The United Way of Connecticut/ Infoline : Get the facts What

every person should know about youth suicide prevention,1997.

- World Health Organization: Prevention of Suicide, Geneva, 1968


4/32

4 61

Literatura:

- American Association of Suicidology: www.suicidology.org/

suicide_statistics.htm

- Appleby, M. & Skinner, S.: Tell, Tell, Tell Preventing Youth Sui-

cide, Platypus, St Leonards , Australia,1993.

- Appleby, M. : Surviving the Pain After Suicide, Tony Wolf & SonPrinters, Narellan, Australia,1992.

- Appleby, M. & King,R.: Be a Friend For Life Preventing Youth

Suicide, Rose Education, Australia,1992.

- Appleby, M., King, R. & Johnson, B.: Suicide Awareness Training

Manual Rose Education, Narellan, Australia, 1996.

- Carondelet Management Institute: Suicide, Preventing death

Through Intervention, A Division of Carondelet Health Care Inc., Tucson

Arizona, 1989.

- Davison, G.C. & Neale,M.J.: Psihologija abnormalnog doivljavanja

i ponaanja, Naklada Slap, Jastrebarsko,1999.

- Giovacchini,P.: The Urge to Die, A guide to recognizing andcoping with suicidal behavior in young people, Penguin Books, USA, 1981.

- Jaffe, M.L. : Adolescence, John Wiley & sons, New York, USA,

1998.

- Lackovi-Grgin, K.: Stres u djece i adolescenata izvori,

posrednici i uinci, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2000.


5/32

5

UVOD

Za veliki broj mladih odrastanje je vrlo naporanproces. Ponekad neki od njih zastanu preplaeni inemoni da bi krenuli dalje. Dok drugi laganoprelaze prepreke na putu, oni koji misle da tonikada nee moi uraditi postaju sve uplaeniji.Tekoe s kojima su suoeni - vrlo esto nailaze na

nerazumijevanje rodbine, prijatelja, nastavnika.Osjeaju bespomonost, bezvrijednost,potitenost ini se da rjeenje ne postoji.

Njihovi problemi su kolski neuspjeh, tekoei tragini dogaaji u ivotu vrnjaka, odsutnost iligubitak roditelja, neslaganja majke i oca,

zanemarivanja i zlostavljanja od lanova obitelji,promjena kolske sredine, budunost, ljubav,upoznavanja i ostavljanja, potraga za identitetom,smisao ivota Pitanje vrijedi li sve to, oaj iosamljenost koje osjete pojedinci ponekad rezultiraodlukom da odustanu. Nikome nita ne govore, aeljeli bi razgovarati. Povlae se i dugo razmiljaju.

60


6/32

6

Netko im sa strane govori kako su lijeni i beskorisni.Postaju sve utljiviji i ozbiljniji. Pripremaju djelokojim e svima oko sebe pokazati da im je trebala

panja, podrka i pomo. to vie razmiljaju otome, praznina postaje sve vea. Nitko da budeblizu, nitko da upita, nitko da vidi. I tada ononeprimjeeno, zanemareno, olako shvaeno,provali u iznenadnom, traginom inu.

Iznenaenje, zapanjenost, pitanja o razlozima

od strane okoline esto osvjetljavaju prolunezainteresiranost. Da, trebala je biti samo laganaetnja do pravih problema odraslosti ali nije.Moda je netko u okolini mlade osobe, koja jepokuala ili izvrila suicid, i bio zabrinutprimjeujui ozbiljne promjene u ponaanju, ali senije usudio prii i upitati, ponuditi pomo.

Radi li se o strahu od suosjeanja i suoavanjas tuim emocionalnim tekoama?

Moglo bi biti mnogo toga, ali i osjeajnedovoljne strunosti, preputanje bavljenjaproblemom profesionalcima, strepnja da se

pokuajem pomaganja stvari mogu jo pogorati,strah od preuzimanja odgovornosti za neiji ivotako ta osoba zaista pokua suicid. Svakako inedovoljno znanje o samoj pojavi, predrasude,malodunost, preputanje prirodnom tijekustvari

59

Udruga MI realizira program Centra za prevencijusuicida.

Obratite se osobno ili telefonom na slijedeebrojeve: (021) 346 582 , 345 704.


7/32

7

U ovom priruniku za prevenciju suicida kodmladih pokuat emo iznijeti spoznaje kojeomoguuju da se takvi tragini dogaaji predvide

i pokuaju sprijeiti, da se sami mladi, ali i oni kojisu blizu njih, upoznaju s karakteristikama takvepojave, da se ohrabre i upute na uzajamnu pomou cilju traenja rjeenja drugaijih od suicida.

Mnoge e se informacije ovdje s razlogomponavljati. Znanje o karakteristikama suicidalnog

ponaanja poveava osjetljivost i odgovornost svihkoji se mogu susresti s takvim osobama. A to moebiti dovoljno da se spasi neiji ivot.

Podaci o uestalosti suicida su alarmantni. Akoih shvatimo kao poziv za pomo tada jeprofesionalnih pomonika oko nas jako malo. Svi

zajedno moramo postati osjetljiviji i odgovornijiprema patnji koja zaustavlja ivotni proces.Rjeenja za mnoge tekoe postoje. Problemi suprolazni. Saznanja o suicidu i vaa spremnost dapomognete mogu spasiti neiji ivot.

58

patnju i tugu zamijenite zadovoljstvom. Napor jepri tome neizbjean. Lakoa i jednostavnostnemaju nita zajedniko s velikim djelima.

Odluite se za ivot. Upravo zbog stalneneizvjesnosti, promjenjivosti, rizinosti, ali i bezbrojmogunosti.

Koristite kreativne naine izraavanja kao tosu slikanje, pisanje, glazba ili tjelesne vjebe kako

biste smanjili bol i stres. Obratite panju na malestvari koje do tada niste primijeivali. Nauitepronalaziti ljepotu u naizgled obinom i nevanom.Razvijte to vie interesa.

Nastojte zapamtiti sve zdrave naine na kojeste do sada umanjivali unutarnju bol i stres iprimjenjujte ih kako biste lake podnijeli trenutnetekoe.


8/32

8

TTTTTererererermini suicid i pokmini suicid i pokmini suicid i pokmini suicid i pokmini suicid i pokuaj suicida kuaj suicida kuaj suicida kuaj suicida kuaj suicida korisorisorisorisoristtttteeeeese kse kse kse kse kakakakakako bi objasnili iro bi objasnili iro bi objasnili iro bi objasnili iro bi objasnili irok rok rok rok rok rasasasasasponponponponponsamounitavajueg ina praenog razliitimsamounitavajueg ina praenog razliitimsamounitavajueg ina praenog razliitimsamounitavajueg ina praenog razliitimsamounitavajueg ina praenog razliitimmotivima, razliitim stupnjevima traginihmotivima, razliitim stupnjevima traginihmotivima, razliitim stupnjevima traginihmotivima, razliitim stupnjevima traginihmotivima, razliitim stupnjevima traginihishoda, kao i razliitim stupnjevima svjesnosti oishoda, kao i razliitim stupnjevima svjesnosti oishoda, kao i razliitim stupnjevima svjesnosti oishoda, kao i razliitim stupnjevima svjesnosti oishoda, kao i razliitim stupnjevima svjesnosti omoguim poslmoguim poslmoguim poslmoguim poslmoguim posljedicama ( WHOjedicama ( WHOjedicama ( WHOjedicama ( WHOjedicama ( WHO,,,,,11111968.).968.).968.).968.).968.).

57

Ako pomiljate naAko pomiljate naAko pomiljate naAko pomiljate naAko pomiljate na

samoubojstvo...samoubojstvo...samoubojstvo...samoubojstvo...samoubojstvo...

Zapamtite da je suicid konaan in, nepovratangubitak, pokuaj trajnog rjeenja problema koji jeprivremen i prolazan. Rjeenje je mogue pronai,

kao i osobu koja e vam u tome pomoi.Ako postoje alternative kao to su savjetovanje,

ili grupe uzajamne podrke, iskoristite ih. Nemojteprestati traiti pomo. Ako je ne pronaete najednom mjestu traite i dalje, pitajte kome se svemoete obratiti.

Pomo drugih ljudi nee vas poniziti. Traiteje od roditelja, uitelja, psihologa, socijalnihradnika, mudrih osoba u vaem susjedstvu,prijatelja kojima vjerujete. Ako osjetite da osobakojoj ste se obratili nije dovoljno osjetljiva za vaetekoe, potraite nekog drugog. Osobine linostiili ono to se naziva karakterom, osobnou i slino,

veoma je vano za uspostavljanje dobrog odnosa.Pronaite osobu koja vam odgovara.

Vjerujte kako su bolni osjeaji prolazni i da es vremenom i uz podrku drugih nestati. Nai suosjeaji promjenjivi i pod utjecajem vanjskih iunutarnjih initelja. Pokuajte sve to moete da


9/32

9

ZNATE LI.

Od 1945 g. do danas samoubojstvo je izvrilovie od 12 milijuna ljudi, a pokualo ga je izvriti oko100 milijuna.

Vie od tisuu ljudi u cijelom svijetu dnevno

poini samoubojstvo. Homoseksualci i biseksualci meu mladima

poine dva do tri puta vie samoubojstava negomladi heteroseksualci.

ene i mladi u mnogo veoj mjeri od ostalih

kategorija populacije pokuavaju suicid. Svaki suicidalni in, bio uspjean, ili tek

pokuan, indirektno ugrozi najmanje 6 drugih osoba.

Sklonost samoubojstvu se ne naslijeuje, alirizik za takav in u veoj mjeri postoji meu lanovimaobitelji u kojoj se dogodio sluaj samoubojstva bliskeosobe.

Suicid je u mnogim zemljama drugi, ili trei poredu najei uzrok smrti meu mladima.

8 od 10 osoba koje su poinile suicid pretho-dno su davale odreene znakove da e to i uiniti.

56

NIKAD

NE

ODUSTAJTE.


10/32

10

Kod osobe koja je pokuala suicid, velika jevjerovatnost da e pokuati opet.

Djevojke vie od mladia pokuavaju suicid,dok vei broj mladia suicid uistinu i poini.

Veliki broj mladih ljudi koji su poinili suicidimalo je problema sa ovisnou o drogama.

Veina samoubojstava mladih dogaa se kod

kue. Zbog osjeanja krivice i stida, mnogi pokuaji

suicida ostaju neevidentirani, ali posljedice takvogina za pojedinca i okolinu ostaju prijetnja ponovnimpokuajima.

Nepoznavanje injenica o suicidu umanjujemogunost pruanja pomoi.

Nevjerica da mladi mogu imati ozbiljneprobleme koje ih dovode do tragine odluke, tenezainteresiranost odraslih za njihov intezivanemocionalni ivot, doprinosi otuenju i depresiji

mladih.

55

nitko im ne moe pomoi.

Naii ete na osobe koji nakon ovakvog pitanja

ne odgovaraju, mijenjaju temu razgovora, praveale na raun istog, ljute se i slino. U svojojemocionalnoj boli takvim e reakcijama nastojatidokazati sebi da ste Vi isti kao i svi drugi ljudi.Nije vas briga, lako odustajete, vae je obraanjesamo formalno i ne elite stvarno pomoi. Takvaponaanja mogu znaiti poruku Odlazi od mene,

iako je stvarna elja u srcu takve osobe Molim te,pomozi mi. Budite strpljivi i sluajte.

Bolje je da osjetite teinu i neugodupostavljanja pitanja razmilja li osoba osamoubojstvu, nego kasniju tugu zbog gubitka teosobe ili grinju kako ste mogli neto uraditi, a

niste pokuali.Budite strpljivi. Promjene ne nastaju preko

noi. Neka vas i mogue pogoranje stanja neobeshrabri. Naa su raspoloenja i inaepromjenjiva, a kod preosjetljivih i ugroenihpojedinaca mogu sadravati i znaajne poruke

upuene sugovorniku. Prisjetite se svega to znateo ovom fenomenu, budite suosjeajni i znajte dae teko netko drugi uskoiti na vae mjesto akoodete.


11/32

11

Mitovi i injenice o

suicidu

Jo uvijek postoji prevelik broj mitova,pogrenih informacija i neistina koje prate fenomensamoubojstava mladih ljudi. Takvi mitovi,popraeni senzacionalizmom, navode nas na krive

zakljuke i, posljedino, pogrene reakcije. Jedanod naina prevencije jest iznoenje tonihinformacija o karakteristikama i pojavi suicida. tovie osoba koje se profesionalno susreu s mladima,ali i ostali lanovi njihove zajednice, moraju seupoznati s injenicama koje ispravljaju mnogapogrena shvaanja o ovoj pojavi.

Najei mitovi o samoubojstvima mladih jesu:

MLADI LJUDI SE NE UBIJAJUinjenica je da je u mnogim dravama suicid

54

Odustajanje pomagaa

esto proturjeno ponaanje mladih, aposebno onih koji se nalaze u presuicidalnomstanju izaziva odustajanje potencijalnog pomagaa.

Slabosti, tekoe, vlastitu patnju, nije lakopriznati drugome. Nije lako izgovoriti rijei koje

bi drugome opisale takva stanja i osjeaje. Iz tograzloga postoji tako mnogo neverbalnih znakovasuicidalnosti u ponaanju rizinih pojedinaca. Kaoda oekuju da njihove tekoe i patnja budu uoenii prepoznati. Njihova poruka drugima jestdvostruka, kao to je i njihov stav prema ivotu ismrti. I ne treba mi i treba mi. I otii iostani.

Kako se radi o tekoj psihikoj boli i neupitnojpotrebi da se spasi neiji ivot, kao pomagai uvijekse moramo usmjeriti na pozitivniji dio ovakvihporuka: treba mi i ostani.

Nae e strpljenje, tolerancija i razumijevanjebiti dugo testirani od strane takvih osoba. Ponekadtakvo ispitivanje moe prijei i u provokaciju. Ipak,ako zakljuite da je netko suicidalan, nikad neodustajte od pruanja podrke i pomaganja upronalaenju drugog rjeenja. Odustajanje e impotvrditi ono to ih je i dovelo do beznaa: sami

su, ostavljeni i zaboravljeni; nitko ih ne razumije i


12/32

12

trei uzrok smrtnosti kod mladih, a broj je ustalnom porastu.

VEINA ADOLESCENTNIH SUICIDA DOGODILA

SE NEOEKIVANO, BEZ ZNAKOVA UPOZORENJAinjenica je da devet od deset adolescenata

pokazuje znakove kako e izvriti suicid. Znakoviupozorenja su verbalni i neverbalni, a ukazuju dapojedinac razmilja i/ili planira suicid.

MLADI KOJI PRIAJU O SUICIDU NEE GA

IZVRITIinjenica je da su mnogi mladi koji su pokuali

suicid, prethodno nekom rekli da e ga poiniti.Jedan od najvanijih znakova suicidalnostipojedinca jest prijetnja o oduzimanju ivota.Ovakve prijetnje uvijek moraju biti ozbiljnoshvaene.

MLADI KOJI POKUAJU SUICID ELE

UMRIJETIinjenica je da je ponaanje suicidalnih osoba

ambivalentno. Oni ele i ivjeti. Pokuaj suicidaje najglasniji poziv u pomo.

53

9.Nastoj ne pokazati strah, uenje ilineozbiljnost. Osoba koja razmilja o samoubojstvumora osjeati da je razumijemo.

10. U razgovoru se pokuaj fokusirati napreostale snage (potencijale) suicidalne osobe..Istrauj i otkrivaj druga rjeenja.

11. Upitaj svog vrnjaka:

to se mora promijeniti, to se mora dogoditi,da bi se osjeao bolje?

Razmilja li o samoubojstvu ? ,

Planira li takvo to ? ,

Jesi li sam kod kue, jesi li ve s nekim

razgovarao o tome ? Izrazi svoju zabrinutost:

Osjea li mnogo boli ?

Zvui potreseno.

To mora biti veoma teko za tebe.

Ne elim da neto sebi uini.

Drago mi je to si odluio razgovarati sa mnom.

Idemo zajedno potraiti pomo.

12. Ukloni oruje ili bilo to drugo to bi se moglo

iskoristiti za suicid.


13/32


14/32


15/32

15

ADOLESCENTI SUICIDALNOG PONAANJA SU

MENTALNO BOLESNIVeliki broj adolescenata barem jednom u ivotu

imao je suicidalne misli. Fantaziranje osamounitenju, kao i o gubitku bliskih osoba, estaje pojava u toj dobi.Veina adolescenata koji supokuali ili izvrili suicid nisu bili mentalnoporemeeni.

AKO OSOBA ELI POINITI SUICID, NITKO JE

NE MOE SPRIJEITIZa veinu mladih, suicid je poziv za pomo, a

ne elja za smru. Mladi ne ele uistinu umrijeti.ak i najbeznadnije suicidalne osobe imajunesigurne misli i osjeaje u vezi smrti, koje se kreuod elje za smru prema elji za ivotom i obratno.Naa je odgovornost pruiti im pomo i otkritimogunosti drugaijeg rjeenja trenutnogproblema.

SUICIDALNO PONAANJE JE NASLJEDNONije naen specifini gen odgovoran za suicid.

Suicidalno ponaanje se ne naslijeuje.

50

svoje probleme, da osjea depresivnost i samo-omalovaavanje, ili sumnjate da razmilja o suicidu,budite pravi prijatelj. Pitajte, jer ako ne pitate

neete znati. Pitajte osjea li se toliko teko damoda razmilja oduzeti sebi ivot. Na taj etenain pokazati brigu, razumijevanje i elju dapomognete. Vae e suosjeanje produbitiprijateljstvo. Budite kraj nje/ga i zajedno otiite knekom tko moe dodatno pomoi u rjeavanjutekoa. Sjetite se da su problemi prolazni. Vaee suosjeanje biti olakavajue za onog kome jetog trenutka neophodna podrka. Ne bojte se. Samova odlazak od prijatelja u tekim trenucima,nerazumijevanje i odbijanje prihvaanja ozbiljnostisituacije moe dodatno ugroziti njegov ivot.

Sluanje je veoma vano. Nemojte biti kritini,

ili osuujui prema izreenim negativnimosjeanjima. Ne govorite kako je to nita i kako esutra biti bolje. Ne ignorirajte upozoravajueznakove. Ne obvezujte se na tajnovitost, suicidalnemisli i postupci ne smiju ostati tajna izmeu vasdvoje.

Ponudite da zajedno negdje odete zatraitidodatnu pomo. Osobe koje su suicidalne najeene mogu to uraditi sami. Ve se osjeajuosamljenima i strahuju od osude. Boje se da neebiti ozbiljno shvaene ili da bi ih netko mogaoismijati. U takvoj situaciji vrnjak-posrednik jeveoma vana podrka.


16/32

16

SUICID SE DOGAA SAMO MEU

SIROMANIM ADOLESCENTIMASocio-ekonomski status neke obitelji nema

utjecaja na suicid adolescenata te obitelji. Socio-ekonomske varijable nisu se dokazale kao bitanprediktor suicidalnog ponaanja. Pojava jezastupljena unutar svih nivoa i skupina zajednice.

SAMO STRUNJACI MOGU POMOIVeliki broj adolescenata sa suicidalnim

intencijama ne trae pomo strunjaka, veprijatelja, vrnjaka, nastavnika. Zbog toga se tovei broj lanova zajednice mora educirati i

senzibilizirati (uiniti osjetljivima) kako bi mogliprepoznati suicidalnog pojedinca i pravovremenoreagirati.

KAD MLADA OSOBA POKUA SUICID, TO JEOBINO REZULTAT IMPULZIVNOG

PONAANJAZa veinu mladih, koje su pokuali ili izvrili

suicid, utvreno je kako su dulje vrijeme razmiljalio tome.

49

Vrnjaka pomo

Vano je znati injenice o suicidu, jer i kaovrnjak suicidalne osobe moete biti od pomoi.

Prijateljstvo je u mladosti jako vano. Bitinekome prijatelj, sluati o njegovim/njezinimtekoama ve je mnogo i moe znaiti praktinu

pomo.Obratite panju na osjeaje osamljenosti,

bezvrijednosti, depresije. To nije teko primijetiti.Mladi esto znaju upotrijebiti reenice koje su imuputili drugi, a koje ih opisuju kao manje vrijedneili beskorisne. Mnogi od nas su sugestibilne osobe,

jednostavno prihvatimo ono to drugi misle o namai to upotrijebimo za stvaranje slike o sebi.

Okolina nekada nije svjesna koliko utjee nasamopotovanje pojedinca, a samopotovanjemladih je vrlo ranjivo. Negativna slika o sebi moebiti i rezultat uzastopnih neuspjeha u koli, u

odnosima s drugima, ili neuspjeha u nekim drugim,za mlade vanim, postignuima.

Proitajte ponovo zato mladi pokuavajusuicid.

Kada vidite da va/a prijatelj/ica izraavaduboku usamljenost i tugu, nemo da sam/a rijei


17/32

17

ADOLESCENCIJA

AAAAAdolescencidolescencidolescencidolescencidolescencija je vrija je vrija je vrija je vrija je vrijeme neijeme neijeme neijeme neijeme neijeg prjeg prjeg prjeg prjeg prvvvvvogogogogog

poljupca, prvog plesa, prvog posla, prve ljubavi.poljupca, prvog plesa, prvog posla, prve ljubavi.poljupca, prvog plesa, prvog posla, prve ljubavi.poljupca, prvog plesa, prvog posla, prve ljubavi.poljupca, prvog plesa, prvog posla, prve ljubavi.Djetinjstvo je bilo period stvaranja vjerovanjaDjetinjstvo je bilo period stvaranja vjerovanjaDjetinjstvo je bilo period stvaranja vjerovanjaDjetinjstvo je bilo period stvaranja vjerovanjaDjetinjstvo je bilo period stvaranja vjerovanjaod strane odraslih pod njihovom supervizijom.od strane odraslih pod njihovom supervizijom.od strane odraslih pod njihovom supervizijom.od strane odraslih pod njihovom supervizijom.od strane odraslih pod njihovom supervizijom.U adolescenciji, mladi se po prvi put samiU adolescenciji, mladi se po prvi put samiU adolescenciji, mladi se po prvi put samiU adolescenciji, mladi se po prvi put samiU adolescenciji, mladi se po prvi put samisuoavaju sa stvarnim izazovima.suoavaju sa stvarnim izazovima.suoavaju sa stvarnim izazovima.suoavaju sa stvarnim izazovima.suoavaju sa stvarnim izazovima. Siegel iSiegel iSiegel iSiegel iSiegel iShaughnessyShaughnessyShaughnessyShaughnessyShaughnessy, 1, 1, 1, 1, 1995., pr995., pr995., pr995., pr995., prema Jafema Jafema Jafema Jafema Jaffffffe, M.L.e, M.L.e, M.L.e, M.L.e, M.L.

48

od drugih da prijatelj eli izvriti suicid ve zajednikipotraite daljnju pomo

Budi s njim/s njom (ne ostavljaj ga samog ni ukom sluaju)


18/32

18

Opisujui period adolescencije neki autorikoriste sintagmu drugo roenje.

Adolescencija je konfuzno razdoblje u kojemmladi balansiraju izmeu djetinjstva i zrelosti.Tjelesno sve vie slie odraslima, ali jo uvijekosjeaju i misle poput djece.

To je i period tzv. samoodgoja, kada odbacujuautoritete, odbijaju roditeljsku kontrolu, azbliavaju se sa vrnjacima. Meutim, unatootporu prema roditeljskoj brizi i nadzoru, i daljetrebaju i ele podrku obitelji.

Adolescenti su posebno osjetljivi na sve to sedogaa u njihovoj okolini. Miljenje im postajeapstraktnije i kritinije, a ideje o ivotu zapanjujueidealistine. Istovremeno su suoeni sa stvarnou

svijeta u kojem ive, a ta stvarnost im ne dajemnogo nade u ostvarenje romantinih zamisli iliodgovore na, za njih, najvanija pitanja.

47

Razraen plan samoubojstva

Preokupacija smru

Nepotrebna i esta rizina ponaanja

TA URADITI

I.I.I.I.I. POKAI BRIGU, ZANIMANJE, INTERES !POKAI BRIGU, ZANIMANJE, INTERES !POKAI BRIGU, ZANIMANJE, INTERES !POKAI BRIGU, ZANIMANJE, INTERES !POKAI BRIGU, ZANIMANJE, INTERES !

Naui mitove i injenice o samoubojstvima

Naui znakove koje nas upozoravaju da osobarazmilja o samoubojstvu

II .II .II .II .II . BUDI SPREMAN REABUDI SPREMAN REABUDI SPREMAN REABUDI SPREMAN REABUDI SPREMAN REAGIRAGIRAGIRAGIRAGIRATI !TI !TI !TI !TI !

Ako kod prijatelja, vrnjaka, poznanikaprepozna znakove koje bi mogli upuivati darazmilja o suicidu:

UpitajUpitajUpitajUpitajUpitaj direktno razmilja li o tome (pitatinekoga kako se osjea i razmilja li o samoubojstvupokazuje brigu, ljubav i panju)

Aktivno sluajAktivno sluajAktivno sluajAktivno sluajAktivno sluaj prijatelja u nevolji

Budi suosjeajan i ne sudine sudine sudine sudine sudi

Ne obvezuj se na uvanje tajne. Ne skrivajNe obvezuj se na uvanje tajne. Ne skrivajNe obvezuj se na uvanje tajne. Ne skrivajNe obvezuj se na uvanje tajne. Ne skrivajNe obvezuj se na uvanje tajne. Ne skrivaj


19/32

19

TKO SAM JA ? KAKAV U IMATI IVOT ?GDJE PRIPADAM ? JE LI MOJ IVOT VRIJEDAN

IVLJENJA ?Ako i pomislimo da im je TV dnevnik odbojan,

to ne znai da su imuni prema informacijama ovanim problemima u zajednici i da ne predviajuvlastitu budunost.

To je period kada je neobino vano stabilno ipodravajue okruenje, kako unutar, tako i izvandoma. Sredina, meutim, ne pokazuje odgova-rajue povjerenje u mlade. Naziva ih nezrelima,neiskusnima, arogantnima, neodgovornimamoda tek kao rezultat iskrivljene percepcije itutorstva koje im odrasli nameu.

ADOLESCENTI GOTOVO U POTPUNOSTIDIJELE SVOJE OSJEAJE I MILJENJE S

PRIJATELJIMA, NEZNATNO S RODITELJIMA.

Sve sa im se u tom periodu suoavaju, pa isama injenica da moraju zakoraiti u odraslost,to je veoma teak zadatak, neke od njih, u sluajuneuspjeha, moe dovesti do spoznaje da suneeljeni, da nisu dobri i da nikada nee moipostii ono to su postigli drugi prije njih.

46

Kasni znakovi upozorenja

Slijedea ponaanja ukazuju da je pojedinacintezivno razmilja o suicidu i da mu je hitnopotrebna pomo. Obratite panju na takve signalei budite posebno oprezni da ih zbog vlastitenevjerice da netko moe i pomisliti da sebi oduzme

ivot ne umanjite, negirate i odbacite ubacujui uodnos s takvom osobom neki drugi, modazabavniji, sadraj.

Prejaka reakcija na kritiku

Izraena samokritinostAgresivnost usmjerena prema sebi

Samoozlijeivanje

Ljutnja i bijes

Pisanje oporukeKontinuirani pesimistiki iskazi o ivotu i

budunosti

Zavravanje znaajnih veza, prijateljstava

Dijeljenje osobnih stvari


20/32

20

Ono najvanije to u procesu odrastanja trebajupostii jest:

- usvajanje osobnog identiteta- sposobnost ukljuivanja u zdrave intimne

odnose

- sposobnost funkcioniranja neovisno od drugih

- sposobnost vjerovanja i izgradnje pozitivnog

odnosa s drugima

- tenju za stalnim rastom, novim iskustvima iobavljanju zadataka koji e rezultirati zadovoljstvom iivotnim smislom

Ova postignua znae i odraslost. Suoavajui

se s izazovima odrastanja mladi ne mogu koristitiiskustva odraslih. Najee se s njima nose koristeiiskustva iz vlastite prolosti. Nesklad izmeuizazova i do tada nauenih naina rjeavanjaivotnih zahtjeva moe proizvesti probleme ipovlaenje.

Izolacija i osamljenost mogu postati toliko jakida pribjegnu razliitim destruktivnim ponaanjimakao to su konzumiranje alkohola i droga, bjeanjeod doma, prakticiranje rizinih ponaanja poputbrze vonje, te pokuaja da sebi oduzmu ivot.

Prevencija suicida kod mladih zapoinjerazumijevanjem njihovog svijeta.

45

Emocionalni znakovi

Depresivnost

Osamljenost

Tuga

Ekstreman osjeaj dosadeIznenadna radost nakon dugog perioda depresije

Strunjaci koji se bave ovom problematikomsavjetuju da je najbolji pristup osobi za kojusumnjamo da razmilja o suicidu direktna i jasna

izjava i postavljanje pitanja.

AkAkAkAkAko sumno sumno sumno sumno sumnja, isja, isja, isja, isja, ispi tpi tpi tpi tpi taj, upitaj, upitaj, upitaj, upitaj, upitaj, praj, praj, praj, praj, prooooovvvvvjeri!jeri !jeri!jeri !jeri!

Naravno, ovdje kao i u svim ostalim situacijamarazgovora moramo posebno paziti na NAINizricanja izjave ili pitanja. Dvoje ljudi mogusadrajno izrei potpuno istu reenicu, a da onaod strane primatelja bude percipirana na sasvimrazliite naine (samim tim proizvodi i razliiteefekte).


21/32

21

Kao i u svim ostalim sluajevima, razumjetinekoga znai i prihvatiti ga, a zatim, u odreenimokolnostima, i pruiti adekvatnu pomo.

TTTTTrrrrragediagediagediagediagedija i nada se poja i nada se poja i nada se poja i nada se poja i nada se pojajajajajavlvlvlvlvljujujujujuju kju kju kju kju kao najvao najvao najvao najvao najvanianianianianijajajajajaobilobilobilobilobiljejejejejeja suicida kja suicida kja suicida kja suicida kja suicida kod mladih. Mnogi mladi kod mladih. Mnogi mladi kod mladih. Mnogi mladi kod mladih. Mnogi mladi kod mladih. Mnogi mladi koooooji seji seji seji seji seokreu tragediji, mogu uz odgovarajuuokreu tragediji, mogu uz odgovarajuuokreu tragediji, mogu uz odgovarajuuokreu tragediji, mogu uz odgovarajuuokreu tragediji, mogu uz odgovarajuuintervenciju biti usmjereni prema nadi.intervenciju biti usmjereni prema nadi.intervenciju biti usmjereni prema nadi.intervenciju biti usmjereni prema nadi.intervenciju biti usmjereni prema nadi.

Adolescente ne moemo samo sluati (iako jeto veoma vano u situaciji pomaganja), jer je totek jedan dio onoga to nam ele rei. Ostatak je uneizgovorenom, kao i u njihovom ponaanju. Mogu

biti ljuti i odbojni, lako uvredljivi i provokativni, tetakve osjeaje najee izraavati rijeima: Ostavime na miru!, Odbij od mene!, ili ak, mnogorunije, koristiti se psovkama. Meutim,istovremeno e eljeti da im pokaete koliko ihvolite.

ODLAZI OD MENE I PRII MI BLIEODLAZI OD MENE I PRII MI BLIEODLAZI OD MENE I PRII MI BLIEODLAZI OD MENE I PRII MI BLIEODLAZI OD MENE I PRII MI BLIE

Kako bismo prili blie mladoj osobi, moramorazumjeti mogue razloge patnji.

Sjetite se upozoravajuih znakova. Mogu bitiverbalni i neverbalni.

44

Odjednom pokazuju neprirodan mir za trenutkekrize kroz koju prolaze

Postaju skloni nesreama, ili preokupiranivlastitim zdravljem

Namjerno ostavljaju pjesme, crtee, dnevnike ipisma u kojima opisuju svoju tugu kako bi oni bilipronaeni

Prestaju voditi brigu o vlastitom izgleduIskusili su bolan raskid emocionalne veze, ili su

imali neuspjenu emocionalnu vezu

Prisiljeni su suoiti se s vlastitim nerealnimoekivanjima nekog postignua, ili nerealnimoekivanjima od strane roditelja

Odnosi u obitelji su loi i ugroavajui za svelanove

Ne vide znaenje ili smisao ivota

Ne mogu kontrolirati impulsivno ponaanje

Nemaju snage za rjeavanje problema i ne videizlaz iz trenutne bolne situacije


22/32

22

Loom higijenom i nepravilnim hranjenjemmoda ele rei kako nisu dobri i kako preziru svoje

tijelo

Izolacijom, osamljivanjem i prakticiranjemdosade moda ele kazati da nikako ne mogu biti

tako dobri kao i drugi

Odbijajui kontakte s lanovima obitelji i,uope, s drugim ljudima, kao da ele poruiti kako im

nitko ne treba, ili kako se plae da ih netko neosramoti zbog nedostataka koje primjeuju na sebi, iliu svom funkcioniranju

Ako su uznemireni i lako planu, ako estokonzumiraju alkohol i droge, previe spavaju i ne jedudovoljno, moda alju informaciju kako se osjeajunapetima, svezanima, da im se problemi gomilaju ida iz svega toga ne mogu izai sami.

Ponovimo: adolescencija je periodPonovimo: adolescencija je periodPonovimo: adolescencija je periodPonovimo: adolescencija je periodPonovimo: adolescencija je periodkkkkkonfuzionfuzionfuzionfuzionfuzije. Rije. Rije. Rije. Rije. Rijei i djei i djei i djei i djei i djela, tjela, tjela, tjela, tjela, te se se se se stvtvtvtvtvarararararne, neizgone, neizgone, neizgone, neizgone, neizgovvvvvorororororeneeneeneeneene

elje esto stoje u suprotnosti.elje esto stoje u suprotnosti.elje esto stoje u suprotnosti.elje esto stoje u suprotnosti.elje esto stoje u suprotnosti.

43

Dijeljenje vlastitih dragocjenosti drugim osobama(esto se javlja uz reenice tipa: Ovo vie neu

trebati)

kolski neuspjeh

Intezivno uzimanje alkohola ili droga

Agresivno ponaanje

Autodestruktivno ponaanje (samoozlijeivanje) i

sklonost rizinim ponaanjima

Nezainteresiranost za stvari za koje su prije bilizainteresirani

Promjene u navikama hranjenja i spavanja

Pretjerano prianje o smrti

Preosjetljivost, plakanje, nemogunostkoncentriranja

Bjeanje od kue

rtve su nasilja u obitelji (zlostavljanja u

djetinjstvu)Poznavali su lana obitelji, roaka ili prijatelja koji

je izvrio samoubojstvo

Imali su iskustvo gubitka bliske osobe; posveujuveliku panju godinjicama ovih gubitaka


23/32

23

BJEIM OD KUE, JER NE PODNOSIMRODITELJE, ALI BIH VOLIO VIDJETI DA SU

ZABRINUTI I DA ME TRAE.Sva ova ponaanja mogu biti dodatno

uzrokovana zlostavljanjem u domu, neugodnimiskustvima u kolskoj sredini, poniavanjem odstrane znaajnih drugih, prekidom veze, biloprijateljske ili intimne. Osjeaj neuspjenosti,

gubitka i bespomonosti mogu snano djelovati nanegativne promjene ponaanja.

Promjene u tjelesnom izgledu, ili neka teabolest dovode do osjeaja manje vrijednosti, te doizolacije i osamljivanja.

Odrasli nisu uvijek svjesni vanosti pojedinihaspekata ivota adolescenata i koliine emocija kojeulau u njih. Preesto iziritirani konfuznimponaanjem svoje djece, neskladom izmeu njihovedobi, fizikog razvoja i postupanja koje je jo uvijekneozbiljno, reagiraju impulsivno i zaboravljajustvarnu poruku koju im adolescenti alju.

ODLAZI OD MENE I PRII MI BLIEODLAZI OD MENE I PRII MI BLIEODLAZI OD MENE I PRII MI BLIEODLAZI OD MENE I PRII MI BLIEODLAZI OD MENE I PRII MI BLIE

Sukobi izmeu roditelja i djece u toj su dobiesti.

42

VERBALNI ZNAKOVI UPOZORENJA:

Mladi esto izjavljuju kako e se ubiti. Ponekad

to verbaliziraju vrlo direktno, reenicama tipa:elim umrijeti, Ne elim vie ivjeti ili pakmanje direktnim reenicama: Da se barem nikadanisam ni rodio, Svima e biti bolje kad mene nebude, elim zaspati i vie se nikad ne probuditi,Biti e im ao kad me vie ne bude, Uskoro eova bol zauvijek nestati.

PISANJE O SMRTI ILI SAMOUBOJSTVU

je, takoer, nain na koji mlada osoba moeizraziti svoju bol i svoje razmiljanje o suicidu i sveto s nadom da e to netko proitati. Ovo se najeemoe prepoznati u uenikim sastavima, vie ilimanje prikriveno, kroz direktne ili indirektnekomentare i reenice.

PROMJENE U PONAANJU

Promjene u ponaanju su uglavnom lako

uoljive. Postoji velik broj takvih promjena inajee se pojavljuju u kombinacijama. One su:

Ve pokuan suicid

Povlaenje. Osoba postaje asocijalna, ne elikomunicirati s ostalima, izraava elju da bude sama


24/32

24

VELIKOM BROJU SUICIDA KOD MLADIH

PRETHODI SVAA U KUI.

Jo se neim slui veliki broj roditelja to nedoprinosi kvaliteti odnosa s djecom. Nastoje sepokazati boljima i pametnijima, nastoje utvrditinepromjenjiva pravila ponaanja i kazne za njihovokrenje, nastoje POBIJEDITI koristei prednostroditeljstva, prednost financijske neovisnosti i

prednost autoriteta. Natjecateljski duh se unosi i uobitelj umjesto duha suradnje i podrke. A tamogdje ima pobjednika, postoje i poraeni. to jepobjednik vie pobjednik, poraeni je vie poraen.To nee pomoi njegovim osjeajima i usmjeriti ihprema suradnji.

SAMOPOTOVANJE I SAMOPOUZDANJE NE

RASTU S PORAZOMKako djeca odrastaju potrebe im se mijenjaju,

kao i roditeljska oekivanja. Mladi vie ne podnoseautoritet, ali i dalje trebaju podrku roditelja da biodrasli i postali kao oni: osobno i socijalno

neovisni.

41

Znakovi koji nam ukazuju

na suicidalno ponaanje

Ono to je za jednu osobu beznaajan prob-lem, za drugu moe biti izvor traume, stresa,frustracije i razlog da jedino rjeenje vidi uoduzimanju vlastitog ivota.

Znakovi upozorenja prate takva razmiljanjai/ili ponaanja i signaliziraju da je mlada osobasklona samoubojstvu, da razmilja o njemu ili ga

planira. Biti informiran o tim znakovimaupozorenja, zasigurno je prvi korak kojim moemopomoi takvim mladim ljudima. Kao to smo vespomenuli, suprotno uobiajenom miljenju, velikibroj onih koji su pokuali suicid, ranije sumanifestirali neke od znakova upozorenja.

Bitno je istaknuti da te znakove, s vremena navrijeme, mogu manifestirati i ostali mladi. Nijedanznak nije sam za sebe pokazatelj da e osobapokuati suicid. Upozoravajue je gomilanje takvihsignala, njihovo grupiranje i uestalost. Kako je pritome teko odrediti neku kritinu koliini znakova,najvanije je obratiti panju na slijedee:


25/32

25

AKO VI NISTE ODGOVARAJUE OSOBE ZA

MENE POVJERIT U SE PRIJATELJIMA

Ponekad i roacima, ili uiteljima. Ne kaopotpunoj zamjeni za roditelje, ali spasonosnojalternativi u tekoj ivotnoj situaciji.

I zato: SLUAJTE

Ne forsirajte savjete, ali ponudite miljenje.

Nametanjem rjeenja moete im poslati porukukako im ne vjerujete i stvoriti prepreke buduemrazgovoru.

Ne umanjujte probleme, to ste ve nauili. Negovorite kako je njihov problem beznaajan, akoje za njih od ivotne vanosti.

I, konano, ako sumnjate, ili imate informacijuda bi adolescent mogao pokuati suicid:

Razgovarajte s njim otvoreno o tome

Sluajte i obratite panju na neverbalneznakove

Kaite im da ste tu kraj njih ako trebaju pomo

Ponudite im da zajedno odete kod nekoga tkoim moe dodatno pomoi

Uzmite dovoljno vremena da ih sasluate,budite uz njih (ne samo fiziki), budite iskreni, prirodni,

40

Motivi sucidalnog ina

to god utjecalo na promjenu u emocijama iponaanju pojedinca, neki od motiva suicidalnogponaanja su slijedei:

Traenje pomoi.

Bijeg iz nepodnoljive situacije.Olakanje od tekih psihikih boli.

Pokuaj utjecanja na neku znaajnu drugu osobu.

Kako bi se pokazalo koliko se nekoga voljelo.

Olakavanje tekoa drugima.Kako bi se druge raalostilo.

Uvjeriti druge koliko je oajno bilo ivjeti.

Otkriti jesu li zaista voljeni.

Uraditi neto u nepodnoljivoj situaciji.

Gubitak kontrole.

elja za smru.


26/32

26

suosjeajni, budite TO TO JESTE

Vrijeme i suosjeanje najvrijedniji su pokloni koji

im tog trenutka moete dati Svakako se javite strunjacima ako su prijetnje

suicidom ozbiljne i uestale

Ako je suicid ve pokuan nemojte misliti kakoje najgore prolo. Ne skrivajte problem zbogmogueg osjeaja krivnje i stida. Odmah potraitepomo.

39

Djeje ropstvo je znaajno zastupljeno uDjeje ropstvo je znaajno zastupljeno uDjeje ropstvo je znaajno zastupljeno uDjeje ropstvo je znaajno zastupljeno uDjeje ropstvo je znaajno zastupljeno uAziji i zapadnoj Africi. Zlouporaba djece uAziji i zapadnoj Africi. Zlouporaba djece uAziji i zapadnoj Africi. Zlouporaba djece uAziji i zapadnoj Africi. Zlouporaba djece uAziji i zapadnoj Africi. Zlouporaba djece uporno industriji je u porastu irom svijeta.U Azijiporno industriji je u porastu irom svijeta.U Azijiporno industriji je u porastu irom svijeta.U Azijiporno industriji je u porastu irom svijeta.U Azijiporno industriji je u porastu irom svijeta.U Aziji

se okse okse okse okse oko milio milio milio milio milijun djun djun djun djun djece prjece prjece prjece prjece prososososostituirtituirtituirtituirtituira, a bra, a bra, a bra, a bra, a broooooj je uj je uj je uj je uj je uporporporporporasasasasastu i u Afr ici . irtu i u Africi. irtu i u Afr ici . irtu i u Africi. irtu i u Africi. irom sviom sviom sviom sviom svijejejejejettttta je oka je oka je oka je oka je oko 250o 250o 250o 250o 250milimilimilimilimilijuna djuna djuna djuna djuna djece sjece sjece sjece sjece stttttarararararosososososti od 5 do 1ti od 5 do 1ti od 5 do 1ti od 5 do 1ti od 5 do 14 godina4 godina4 godina4 godina4 godinazaposleno, pola od njih na puno radnozaposleno, pola od njih na puno radnozaposleno, pola od njih na puno radnozaposleno, pola od njih na puno radnozaposleno, pola od njih na puno radnovrivr ivr ivr ivrijemejemejemejemejeme (The N(The N(The N(The N(The Neeeeew Yw Yw Yw Yw Yororororork Tk Tk Tk Tk Times, 1imes, 1imes, 1imes, 1imes, 1996.,996.,996.,996.,996.,prema Jaffe, M.L.)prema Jaffe, M.L.)prema Jaffe, M.L.)prema Jaffe, M.L.)prema Jaffe, M.L.)


27/32

27

DEPRESIJA

Kada razmiljamo o djeci ili mladim ljudima,

obino nam se pred oima stvara slika sretnih,veselih i bezbrinih pojedinaca. ivot nas, naalost,ponekad dovodi do bolnog saznanja da i mladi ljudimogu patiti od depresije.

Depresija je osjeaj beznaa i oaja koji blaei kratkotrajnije, ili ponekad intezivnije i

dugotrajnije, prevlada nad drugim osjeajimapojedinca. Jedan je od simptoma reakcije naugroavajue ivotne promjene kojima se osobane uspjeva prilagoditi.

Depresija umanjuje sposobnost koncentracije,itanja, pisanja, komunikacije. Mentalni proces je

usporen zbog zauzetosti prevladavajuimosjeanjem patnje.

Gubi se samopotovanje to dovodi do stalnogpreispitivanja vlastite vrijednosti.

Poinje povlaenje od drugih zbog straha ododbacivanja od strane tih drugih, iako za to moda

38

lupusa, dijabetesa, sranih smetnji, psihikihporemeaja, te pokuaja suicida.

NEGATIVNE STRANE DRUTVENOG IVOTA

kao to su siromatvo, nezaposlenost, nasilje,kriminal, politiki pritisci, nemogunost orjentacijeu sloenom svijetu raznolikih mogunosti,dostupnost i preoptereenost informacijama,izloenost ogromnoj koliini podraaja koju je svetee selekcionirati, spoznaje o ekolokojugroenosti svijeta, mnotvu gladnih i bolesnih,strah od ratova , sve ono to stavlja na kunjuljudskost u pojedincu, a posebno u mladoj osobi,izaziva stres i egzistencijalnu dvojbu o tome ima lismisla ivjeti ili ne. Taj najiri kontekst ivota, taj

globalni svijet u kojem pokuavamo preivjeti,najvei je izazov ljudskom zdravlju, a moda zbogsvoje sloenosti i sveobuhvatljivosti, najjai stresorkoji istovremeno privlai i unitava ivot glasommitolokih morskih sirena. Podrka svih nas, svimaostalima , ljubav i briga prema ljudskom biu,usmjeravanje prema ovjeku, postavljanje ivota,

potovanja druge osobe, suosjeanja irazumijevanja na vrh ljestvice vrijednosti , moglibi nas izvui iz toke na kojoj je ljudska egzistencijapostala vie nego upitna. Mladi o tome mnogorazmiljaju. Mladi ele bolji svijet. Zbog toga, imnogih drugih uzroka koji izazivaju bolne emocije,ponekad se odlue odustati.


28/32

28

nema pravog razloga. Povlaenje donosiusamljenost i produbljuje osjeaj bezvrijednosti.

Osobe postaju preosjetljive prema rijeima idjelima drugih. Bijes zbog osjeaja vlastitebezvrijednosti moe proizvesti bijes prema drugima.

Osjeaj krivnje moe kod depresivne osobeizazvati doivljaj kako je sama odgovorna zanesreu drugih. S druge strane ekstremna ovisnosto drugima dovodi do osjeaja bespomonosti.

Depresija utjee na cijeli organizam, ne samo napsihiko stanje.

Depresija koja jest bolest uzrok je patnji velikogbroja osoba.

Depresija je vodei uzrok alkoholizma,zlouporabe droga ili neke druge ovisnosti.

Depresija moe biti uspjeno tretirana kod vieod 80% osoba koji od nje boluju.

Depresija ne bira pojedince po spolu, dobi,podrijetlu ili ekonomskom statusu.

Depresija uzrokuje zanemarivanje vlastite osobe idrugih oko sebe.

Depresija je vrlo esto uzrok suicidalnih misli i u

37

Izgleda kako su ljubomorni mladii skloniji

suicidalnom ponaanju, a djevojke depresiji.

SEKSUALNA ORIJENTACIJA KODADOLESCENATA

pritom se prvenstveno misli nahomoseksualnost i biseksualnost, u sredini koja istone prihvaa, moe rezultirati izopavanjme iizolacijom, a pojedince uiniti neprihvatljivim

lanovima zajednice kod kojih e, kao i u svimneprihvaenim oblicima egzistencije, izazvati onenegativne emocije to mogu dovesti dosamounitenja. Slino ovome, svaku manjinskuskupinu moemo smatrati posebno stresnom, tonaravno ovisi i o sredini i njenoj toleranciji premamanjinama.

IZBJEGLITVO

koje je kod nas bilo znaajan problem proteklihgodina, izaziva izuzetno dramatine posljedicemeu svim dobnim kategorijama izbjeglih. Traume

rata izazvale su depresije i brojne psihosomatskesimptome koji su, poznato je, enormno viezastupljeni nego kod ekonomskih migranata, ilidomae populacije koja ih je prihvatila. Za primjer,navodimo populaciju izbjeglih u jednomizbjeglikom centru blizu Splita, gdje je izmeu tristotine smjetenih registriran veliki broj karcinoma,


29/32

29

veini sluajeva stanje koje prethodi pokuajusamoubojstva.

Depresija nije neto ega se treba sramiti.Depresija nije isto to i osjeati se loe i

bezvoljno.

Depresija nije znak slabog karaktera.

Depresija nije stanje iz kojeg se voljno moemo

istrgnutiDepresija nije lijenost.

36

povezana sa prekidom kolovanja, pa i sasuicidalnim ponaanjem. Odbaenost je rezultatrazliitih vrednovanja u razliitim dobnim

skupinama. Fizika razvijenost, ili privlanost,socijalna pozadina mlade osobe, njegovo porijeklo,sposobnosti i slino, mogu biti razlogomodbacivanja zbog ega osoba moe osjetiti sve prijenavedene tekoe koje konano zavravaju s pomislina prekid ivota i pokuajem suicida. Vano je uovakvim sluajevima znati da pojanjavanje razloga

loijeg statusa pojedinca drugim lanovima skupinevrnjaka moe proizvesti pozitivne emocije premaodbaenom i promijeniti stav odbacivanja premastavu prihvaanja. Socijalna podrka se uvijekpokazuje kao spasonosna za jedinku koja se nalaziu tekoj situaciji, koja pati i ne vidi izlaz izproblema. Negativne posljedice konflikata,rastanaka, nelojalnosti i nerazumijevanja mogu bitisanirani uenjem socijalnih vjetina kao to sukomunikacija, vjetine sluanja drugih, izraavanjaemocija, suosjeanje, vjebanje aktivne prisutnostii usmjerenosti prema drugom.

PREKID PRIJATELJSKE ILI LJUBAVNE VEZE

poseban i sigurno veoma vaan problem u mladih jer

znaajno ugroava samopotovanje i dovodi do

pokuaja suicida. Snana ljubomora pomijeana s

bijesom zbog gubitka voljene osobe moe rezultirati

nepromiljenim, estokim impulzivnim reakcijama.


30/32

30

Simptomi depresije kod

djece i adolescenata

Iako slijedei simptomi depresije s vremena navrijeme mogu biti uoeni kod sve djece iadolescenata, vano je obratiti pozornost napromjene u ponaanju, kao i trajanje tih promjena.

Ako se kod djece i adolescenata pojavi nekaiznenadna promjena ponaanja koja traje dulje oddva tjedna, trebalo bi konzultirati strunjaka zamentalno zdravlje koji moe procijeniti stanjeosobe i pruiti pomo.

Najuoljiviji simptomi su slijedei:

Nedostatak zanimanja za bilo kakvu aktivnost,kao i za odnose s drugim osobama.

Promjena apetita.

Promjene ritma spavanja i budnosti.

Gubitak energije.

Neopravdano samooptuivanje.

Negativno miljenje o sebi.

Osjeaj tuge, beznaa i stalne zabrinutosti.

Nemogunost koncentracije.35

RAZLIITE KOLSKE SITUACIJE

i odnosi izmeu uenika, kao i uenika inastavnika, izvori su stresa za razliite uzrastemladih. Natjecanje u koli, zahtjevi roditelja i/ilinastavnika za to boljim uspjehom, konflikti snastavnicima, s drugim uenicima i kod kue sroditeljima, mogu izazvati snane stresove, teposljedino i suicidalne misli i pokuaje suicida.Uitelji bi posebno trebali biti svjesni vlastitog

ignorirajueg stava prema uenikim problemima,nepravednosti u ocjenjivanju, neprihvaanju isprikazbog izostajanja, nezainteresiranosti za razliiteuenike tekoe, favoriziranja pojedinaca,omalovaavanja i ismijavanja uenika pred cijelimrazredom, kao izrazito nepovoljnih faktora kolskeatmosfere koji mogu bitno ugroziti samopotovanje

uenika i dovesti do poremeaja u ponaanju.(ispitne situacije i neuspjeh na ispitu, nevoenjerauna o razvojnim karakteristikama uenika,razliitost u percipiranju kolske situacije kao jasne,pozitivne i podlone kontroli)

ODNOSI IZMEU VRNJAKAprijateljstvo i osobitosti takvog odnosa, razliite

pozicije i funkcije u grupama mladih izazivajuprihvaenost, ili odbaenost, te posrednoemocionalne reakcije na status u grupi. Pokazalose da je odbaenost od strane vrnjaka esto


31/32

31

Misli ili matanje o smrti.

Agresivno ponaanje (esto kombinirano s

depresijom).Preosjetljivost.

Izraeni trajniji fiziki bolovi.

34

koriste prola, gotovo djeja iskustva kako bi senosili s problemima odrastanja, tako i roditeljikoriste proli stil odgajanja da bi odgovorili na

spomenuto mijenjanje utvrenih pravila ponaanja.Te metode su uglavnom iste kao i kada je njihovodijete jo uvijek bilo dijete. Pokuavajui utjecatina mladu osobu, nainom kojega adolescent viene prihvaa, postaju neuspjeni, nemoni, ak ibijesni odgajatelji.

Konflikti mogu biti toliko jaki da dovode dofizikih sukoba, bjeanja mladih od kue, ilipokuaja da se nepodnoljiva situacija rijei natragian nain.

ZLOSTAVLJANJE U OBITELJI, FIZIKO ILI

SEKSUALNOmoe dovesti do psiholokih poremeaja kao

to su anksioznost, doivljavanje svijeta kaoopasnog mjesta, osjeaja da su izdani, obiljeeni ibespomoni, a stid zbog doivljenog postajemehanizam zbog kojeg se esto razmilja i osuicidu. (Izgleda kako stid i u drugim stresnimsituacijama igra znaajnu ulogu u razvijanjuporemeaja u ponaanju, pa je u situacijipomaganja potrebno poznavati naine ublaavanjastida kako bi se pomoglo mladoj osobi).


32/32

32

Stres kod mladih

Razliiti dogaaji u ivotu mladih mogudjelovati stresno i izazvati bespomonost, tugu,apatiju, osjeaj da vie nemaju razloga za nastavakivota.

SMRT RODITELJA

je vjerojatno najtee iskustvo i moe djelovatizastraujue i pogubno za mladu osobu. Teakgubitak predstavlja i smrt brata ili sestre, dodatnoi zbog tugovanja roditelja koji mogu zanemaritipreostalu djecu to dovodi do depresivnihraspoloenja, slabljenja kolskog uspjeha iosjeanja krivnje.

Djeca tuguju na drukiji nain od odraslih, paprilikom gubitka u obitelji treba biti oprezan uprocjeni potresenosti djeteta.. Odravajui iluzijuo prisutnosti izgubljene drage osobe kroz igru

mogu izgledati mirni, ili ak ravnoduni. Ali vrloesto uz osjeanje krivnje imaju i suicidalne ideje.

RAZVOD BRAKA RODITELJA

je stres koji zbog procesne prirode razvodamoe trajati dugo i proizvesti negativne promjene

33

u ponaanju djece. Nie samopotovanje,anksioznost i usamljenost, depresivnost, tepostojanje suicidalnih misli i pokuaja suicida

javljaju se ee nego kod mladih iz potpunihobitelji.

NEPRIHVAANJE PROMJENA OD STRANEZNAAJNIH DRUGIH

osoba vezani su uz krizu odrastanja koja estonailazi na nerazumijevanje roditelja, nastavnika,blie zajednice.

Autoritet i poslunost vie nisu elementiuspjenog odgoja. Odluni u nastojanjima da budusamostalni i slobodni, mladi nailaze na isto takoodlune odrasle koji im odreuju kako trebaizgledati njihova samostalnost i sloboda. Potreba i

traganje za neovisnou tako se ne odvija u eljenojslobodi izbora. Mladi su jo uvijek ovisni oroditeljima u mnogim aspektima ivota.

Izazovna sloboda budunosti stoji nasuprotobvezujuoj sadanjosti.

Roditelji pojaavaju kontrolu i zahtjeve. Unaporu da izbjegnu kontrolu i ive na svoj nain po njihovom miljenju bitno drukiji i bolji odnaina odraslih mladi esto izigravaju do tadautvrena i potovana pravila ponaanja.

S druge strane, mnogi roditelji ne odrastajuzajedno sa svojom djecom. Kao to adolescenti

Documents

Prirucnik Za Prevenciju Suicida