PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Izvje{taj o radu za 2003. godinu, koji jeprezentirao Avdo Rapa, predsjednik Komore,koji sadr`i aktivnosti organa i Stru~ne slu`bePrivredne/Gospodarske komore Federacije BiH,te obuhvata sektorske aktivnosti, dobio je punupodr{ku zastupnika u Skup{tini.

Poslovnu 2003. godinu karakterizirali suuslovi u kojima su Vlada i zakonodavna tijeladonosili mjere i zakone koji su imali za cilj daljeure|ivanje i pobolj{anje poslovnog ambijenta iokru`enja za bolje poslovanje privrednih sub-jekata, uz istovremeno prisustvo i djelovanjecijelog niza nepovoljnosti koje su kona~norezultirale daljim padom stepena rasta industri-jske proizvodnje na nivo od 4,8 odsto, dok je uprethodnoj 2002. godini iznosio 9,2 odsto,istakao je Avdo Rapa.

Prema analizama stanja u privredi, koje suprovedene u kantonalnim komorama i P/GKFBiH,osnovni uzroci iskazanih trendova le`e u slijede}im:

- nedovoljnoj pogodnosti za razvoj malog isrednjeg poduzetni{tva;

- sporom prestrukturiranju, oporavku, revi-talizaciji i modernizaciji ve}ih privrednih sub-jekata;

- iskazanim problemima i zastoju u provo-|enju privatizacije,

- nedovoljnom ulaganju inokapitala, tevisokim kamatnim stopama za raspolo`ivi inves-ticioni kapital doma}ih i inozemnih banaka;

- nedostatku u~inkovitih podsticajnih mjera,posebno u agraru;

- nedovoljnoj izgra|enosti mehanizamaza{tite doma}ih proizvo|a~a od nelojalnekonkurencije, posebno djelovanjem sporazumao slobodnoj trgovini u uslovima neizgra|enihdoma}ih stru~nih institucija;

- i dalje prisutnoj velikoj preoptere}enostiprivrednih subjekata sa obaveznim carinama,porezima i doprinosima;

- u jo{ uvijek dobrom dijelu konzervativneregulative koja se dalje mora uskladiti sa pozi-tivnom praksom zemalja u tranziciji i sa razvojn-im ciljevima na{e privrede.

U partnerskim odnosima Vlade i P/GKFBiH idalje treba sistematski razrje{avati i izna}i najbol-ja rje{enja za prevazila`enje istaknutog stanjaprivrede.

Treba, svakako, ista}i i pozitivne trendove izpro{le godine koji su rezultat izuzetnih naporaprivrednih subjekata posebno u nekim sektori-ma djelatnosti: energetskom, baznom, metal-skom, prera|iva~kom, uslu`nim djelatnostima,bankarsko-finansijskom sektoru, obrtni~kom idrugim.

Saglasno okvirnom Programu aktivnostikomora je, kao asocijacija svih subjekata uprivredi prema Zakonu o komorama, koji je biona snazi do isteka 2003. godine, djelovala naglobalnom planu u predstavljanju i zastupanjuinteresa privrede FBiH pred zakonodavnim iizvr{nim organima vlasti, te predstavljanjuprivrede i njenih sektora na me|unarodnom iregionalnom planu.

Istaknuto je da su se osnovne aktivnosti, usmislu ure|enja privrednog ambijenta i razvoja,odvijale u okviru strukovnih asocijacija.

Skup{tina P/GKFBiH

Nove osnove privre|ivanjaTre}a sjednica Skup{tine P/GKFBiH (drugog saziva)odr`ana je sredinom marta * Razmatrani su i usvojenigodi{nji dokumenti

22

33

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Pored toga, Komora je kroz svoje operativne planoverada usagla{avane i donesene na Upravnom odboruprovodila aktivnosti u domenu osnovnih zadataka na:

- unapre|enju privrede i poduzetni{tva u cijelini, - promociji privrede, - edukativnim aktivnostima, - informatici i - izvr{avanju poslova iz javnih ovla{tenja. U metodu rada na koordinaciji i usagla{avanju zajed-

ni~kih aktivnosti primjenjivana je redovita praksa odr`avan-ja sastanaka kolegija predsjednika kantonalnih/`upanijskihkomora, zatim organizirani i programirani rad strukovnihasocijacija, tematski i konsultativni sastanci sa pojedinimpreduze}ima, povezanim istom problematikom i poslovniminteresom, te tematske rasprave po pojedinim prijedlozimazakona koji reguliraju privredne odnose u FBiH i u BiH, kaoi tematske rasprava po makroprojektima zna~ajnim zaprivredu u cjelini ili u pojedinim sektorima.

Parlament FBiH donio je Zakon o izmjenama i dopuna-ma Zakona o privrednim komorama u FBiH (Slu`benenovine FBiH, broj 34/03) kojim je utvr|eno dobrovoljno~lanstvo u komorama FBiH.

U vezi sa ovom izmjenom, a sa ciljem da se postignepuni legalitet i kompetentnost Komore kao privredne asoci-jacije u zastupanju njenih ~lanica pred zakonodavnim iizvr{nim organima vlasti, kao i u me|unarodnoj privrednojsaradnji, temeljni cilj ove privredne asocijacije treba bitiu~lanjenje {to ve}eg broja privrednih subjekata kako komo-ra ne bi predstavljala udru`enje ograni~enog broja subjeka-ta, bez adekvatnog legaliteta, kako u odnosu sa doma}om

vlasti i institucijama tako i na regionalnom me|unarodnomplanu.

Da bi se taj cilj ostvario nu`no je izvr{iti zna~ajne prom-jene u organizaciji, programskom djelovanju, u finansiranju,kadrovskom osposobljavanju i racionalizaciji programa dje-latnosti. Tako su u organima i tijelima komore u toku pro{legodine vo|ene {iroke aktivnosti u koncipiranju modaliteta inu`nih promjena, koje su rezultirale i prijedlogom novogZakona o komorama u FBiH, koji je usvojen na Vladi i pre-dat u skup{tinsku proceduru na razmatranje i usvajanje.

Transformacijom komorskog sistema komora se definirakao privredna asocijacija, moderno organizirana primjerenovremenu i novim zadacima, sa punom kompetencijom i zas-tupanju i predstavljanju ~lanica, sa programima aktivnostikoji }e biti usmjereni ka sistemskim rje{enjima i zakonomakoji definiraju oblast privrede i ekonomije, te rje{avanjukonkretnih problema ~lanica iz svih sektora djelovanja.

Budu}u komoru treba da karakterizira jedinstvo u~lanstvu, jedinstvenom registru ~lanica, jedinstvenom infor-mati~kom sistemu, u modalitetima organiziranja, programudjelovanja i drugo.

Komore }e i dalje djelovati na globalnim zadacimazadr`avanja partnerstva sa zakonodavnom i izvr{nom vlastiu zastupanju interesa ~lanica, zatim na unapre|enju razvojaprivrede i poduzetni{tva, obavljanju javnih ovla{tenja, te naposlovima informatike, edukacije, izrade razvojnih progra-ma i projekata, marketin{ko-promocionih i drugih pomo}i iservisiranja ~lanica.

U skladu sa navedenim smjernicama budu}e aktivnostiKomore, donesen je Okvirni program rada za 2004. godinu.

Finansiranje aktivnosti }e se realizirati kroz ~lanarine,doprinose, kotizacije, prihode od konsulting usluga, odobavljenih javnih ovla{tenja i iz drugih izvora.

Novinu u definiranju ~lanarine predstavlja model sajedinstvenom ~lanarinom za kantonalne i Federalnukomoru. Donesena je odluka o ~lanarini koja je definirana uodgovaraju}im fleksibilnim varijantama, sa mogu}no{}u daprivredni subjekti izaberu najpovoljniju, u pau{alnom izno-su, koji je jednak iznosu upla}ene ~lanarine za 2003. god-inu, a za ~lanove koji nisu vr{ili uplate ~lanarine u 2003.godini, u iznosu koji se dobije primjenom stope od 7%o(sedam promila) na osnovicu koju ~ini bruto ispla}enepla}e zaposlenih u toj godini.

^lanarina prema broju uposlenih radnika do nivoa od400 zaposlenih pla}ala bi se prema skali:

GGLLAASSNNIIKKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina V

Broj 18mart/o`ujak 2004.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.DDTTPP:: "Privredna {tampa"

AAddrreessaa::Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690E-mail: m.velic@kfbih.com

TTeelleeffoonnii::033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783www.kfbih.com

IIzzddaavvaa~~::"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[[ttaammppaa::"Birograf" Sarajevo

Gajev trg 2ZZaa {{ttaammppaarriijjuuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

16

1121315181

121181251251

51020305080

120180250330400

20,0040,0060,0080,00

150,00250,00350,00500,00700,00

1.000,001.200,00

Broj uposlenika/zaposlenika Iznos KMod do

Za ~lanove sa vi{e od 400 zaposlenih ~lanarina bi sepla}ala na bazi ugovora sa komorama.

MMiirraa IIDDRRIIZZOOVVII]]

44

Da bi uspostavili tje{nju saradnju i unaprijedili ekonomske odnose izme|u Crne Gore i Bosnei Hercegovine, Privredna komora Crne Gore, Privredna komora Federacije BiH i Privredna komo-ra Kantona Sarajevo, sporazumjele su se:

1. Da poma`u privrednicima obje zemlje da unapre|uju postoje}e veze i da uspostavljaju nove,organizovanjem susreta privrednika, pojedina~nih posjeta, u~e{}a na sajmovima, izlo`bama idrugim promotivnim manifestacijama;

2. Da informi{u svoje ~lanove o mogu}nostima za saradnju i da u svojim publikacijama i na saj-tovima objavljuju informacije u vezi sa ponudama i prodajom robe, usluga, tehni~ko-tehnolo{kesaradnje - koje su od uzajamne koristi za obje zemlje;

3. Da redovno vr{e razmjenu informacija iz domena ekonomije, o zakonima i izmjenamazakona i drugih propisa koji se odnose na ekonomske odnose sa inostranstvom, strana ulaganja iprivatizaciju;

4. Da dostavljaju usagla{ene prijedloge nadle`nim organima vlada svojih zemalja, radi stvaran-ja sistemskih uslova za unapre|enje privredne saradnje i radi rje{avanja konkretnih problema;

5. Da ispituju mogu}nosti i formuli{u prijedloge za odstranjivanje prepreka koje mogu daometaju slobodan protok robe i kapitala u oba smjera;

6. Da razmatraju mogu}nosti razvoja, saradnje i razmjene know-how u domenu obuke, obradepodataka, banke podataka i in`injeringa;

7. Da se anga`uju na unapre|enju svih oblika poslovne saradnje (trgovina, zajedni~ka ulagan-ja, industrijska kooperacija i dr) izme|u Crne Gore i BiH, i da podsti~u svoja preduze}a i pre-duzetnike na tje{nju industrijsku i tehni~ku saradnju, radi uzajamne koristi za obje zemlje;

8. Da poma`u u rje{avanju sporova koji se eventualno pojave me|u ~lanicama;9. Da preduzimaju inicijative na realizaciji ciljeva koji su postavljeni ovim Sporazumom;10. Svaka strana obezbje|iva}e sredstva za finansiranje svojih aktivnosti;11. Ovaj Sporazum mo`e se modifikovati razmjenom saop{tenja potvr|enih izme|u stranaka;12. Sporazum je sa~injen u tri jednaka primjerka, za svaku komoru po jedan;13. Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja i mo`e biti otkazan od bilo koje strane u

roku od {est mjeseci, pismeno.Herceg-Novi, 05. 03. 2004. godine

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Privredne komore FBiH, Kantona Sarajevo i Crne Gore

Potpisale me|ukomorski sporazum

Sarajevo, marta - Kako bi uspostavili intenzivniju saradnju, te unaprijedili ekonomske odnoseizme|u BiH i Crne Gore, Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, Privredna komoraKantona Sarajevo, te Privredna komora Crne Gore potpisale su po~etkom marta u Herceg-NovomSporazum o saradnji.

Sporazumom se pru`a podr{ka unapre|enju postoje}ih veza i uspostavljanju novih, organizo-vanjem susreta privrednika, pojedina~nih posjeta, u~e{}a na sajmovima, izlo`bama i drugim pro-motivnim manifestacijama. /ONASA/

Sporazum o saradnji izme|u

Privredne komore Crne Gore,Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine

iPrivredne komore Kantona Sarajevo

ZZaa PPrriivvrreeddnnuu kkoommoorruu CCrrnnee GGoorree

Vladimir Vukmirovi}Predsjednik

ZZaa PPrriivvrreeddnnuu kkoommoorruu KKaannttoonnaa SSaarraajjeevvoo

Kemal GreboPredsjednik

ZZaa PPrriivvrreeddnnuu kkoommoorruuFFeeddeerraacciijjee BBiiHH

Avdo RapaPredsjednik

55

U okviru svog dvodnevnog boravka uSarajevu, delegacija AP Vojvodine posjetila je,po~etkom marta, Privrednu/Gospodarskukomoru Federacije BiH. Vojvo|ansku delegaci-ju sa~injavali su potpredsjednik Izvr{nog vije}aAP Vojvodine Petar Mi{i}, potpredsjednikRegionalne privredne komore Novi Sad drDanilo Tomi}, predstavnici Novosadskog sajmaDu{an Manojlovi} i @ivko Miljevi}.

Susretu s gostima prisustvovali su predsjed-nik i potpredsjednik P/GKFBiH Avdo Rapa iJago Lasi}, potpredsjednik Vanjskotrgovinske/-Spoljnotrgovinske komore BiH mr Petar Mila-

novi}, kao i predsjednici `upanijskih/kantonalnihkomora u FBiH, te Stanimir Vuki~evi}, ambasadorSrbije i Crne Gore u BiH, i predstavnikMinistarstva vanjskih poslova BiH Fuad \idi}.

Povod za sastanak bio je najava predsto-je}eg Drugog me|unarodnog susreta poslovnihljudi Novog Sada i Vojvodine sa poslovnimljudima gradova eks Jugoslavije i EU, koji }e seodr`ati 21. i 22. juna 2004. godine, u NovomSadu. Predstavnici komora dali su podr{kuodr`avanju ovog susreta.

Prezentirani su i dosada{nji trgovinskiodnosi izme|u AP Vojvodine i FBiH, te razma-trane mogu}e mjere za pro{irenje i unapre|enjesaradnje u budu}em periodu, u obostranominteresu. Obje strane slo`ile su se da robnarazmjena nije na zadovoljavaju}em nivou, akao glavne prepreke istaknuti su rad carinskihslu`bi, veterinarske i sanitarne inspekcije, tedrugi problemi vezani za razmjenu robe.Istaknut je i nedostatak podataka o ponudi ipotra`nji preduze}a s obje strane.

Susret s delegacijom AP Vojvodine pokazaose kao dobra prilika da se sagledaju trenutniproblemi i iznesu konkretni prijedlozi za njiho-vo prevazila`enje.

LL.. SSAADDIIKKOOVVII]]

P/GKFBiH, u suradnji sa PKK Sarajevo iPK Crne Gore, organizira

Promotivno predstavljanje Luke Bar

koje }e se odr`ati 15. aprila 2004. godine usali Privredne/Gospodarske komore FBiH,Sarajevo, Branislava \ur|eva 10, sa po~etkomu 11,00 sati.

Predstavljanje kapaciteta i mogu}nosti LukeBar u pru`anju usluga.

Molim da va{u zainteresiranost za prisustvopromociji potvrdite na telefon: 033 220 760 ilifaksom: 033 217 783.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Delegacija Vojvodine u posjeti P/GKFBiH

Prezentirani trgovinski odnosiTuroperatori u Herceg-Novom

Raditi nazajedni~kom promoviranju

U organizaciji Privredne komore Crne Goreodr`an je sastanak predstavnika turisti~kihpoduze}a i turoperatora BiH i Crne Gore uHerceg-Novom, 05. marta, u Hotelu Pla`a.

Iz BiH su bili turoperatori: Fortunaturs -Mostar, Globtur - Me|ugorje.

Iz Crne Gore nazo~ili su predstavnici izBudvanske rivijere - Budva, Ulcinjska rivijera- Ulcinj, Korali - Bar, Boka - Herceg-Novi,Mimoza - Tivat, Primorje - Tivat, Fjord -Kotor, Onogo{t - Nik{i}, Institut Igalo -Herceg-Novi, Exskluziveturs - Budva,Montenegroekspres - Budva, Milo~er -Budva, Utip Crna Gora - Podgorica, SvetiStefan hotels - Sveti Stefan, te predsjednik PKCrne Gore Vladimir Vukmirovi}, sa saradnicima.

U delegaciji iz BiH bili su i predsjednikP/GKFBiH Avdo Rapa i predsjednik Privrednekomore Kantona Sarajevo Kemal Grebo, sasaradnicima.

Doma}ini `ele da se uzajamno pomognupri promoviranju turisti~kih resursa u CrnojGori i BiH. Ukidanjem viznog re`ima o~ekujese pove}anje broja turista kojih je bilo 13.943 u2003. godini.

Ovi poslovni partneri bili su i do sadapovezani, a imali su iste probleme: nemire uregiji, likvidnost, prometnu nepovezanost..., pase nadaju njihovom razrje{enju.

Firme iz Crne Gore su zainteresirane da sepredstave na sajmovima u BiH, odnosno darade na obostranoj promociji.

DD.. BB..

66

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH dr Dragan^ovi} je, otvoriv{i Me|unarodnu konferenciju oulaganju, kazao da je zami{ljena kao na~in da seporuka o gospodarskim potencijalima i privred-nim mogu}nostima BiH uputi poslovnom svijetuunutar i izvan njenih granica, te da }e pozavr{etku njenog rada BiH odaslati novu i pozi-tivniju sliku o sebi i svojim perspektivama.

Sudionicima se uvodnim i pozdravnim gov-orom obratio i visoki predstavnik PaddyAshdown, a izlaganja su imali i eksperti izrazli~itih oblasti: Adnan Terzi}, predsjedateljVije}a ministara BiH, Ivo Sanader, premijerRepublike Hrvatske, Simeon Sakskoburgotski,premijer Republike Bugarske, Dirk Reinermann,predstojnik Ureda Svjetske banke za BiH,Michael Humphreys, {ef delegacije Europskekomisije u BiH, Paolo Fiorentino, Uni Credito,zamjenik glavnog operativnog du`nosnika ivoditelj Novog europskog odjela, Dragan Doko,ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosaBiH, Josef Mayer, zamjenik ministra zaekonomske odnose i rad Austrije, Peter Nicholl,guverner Centralne banke BiH, MichaelNeumayr, ~lan Upravnog odbora Europskebanke za rekonstrukciju i razvoj, Howard Sumka,direktor Misije USAID-a BiH, Schmidt, direktorDaimler Chrisler Usluge AG, Pericles Venieris,regionalni direktor Coca Cole za jugoisto~nuEuropu, Gunter Striedinger, predsjednikUpravnog odbora Hypo-Alpe-Adria Bank,Michael Henry, izvr{ni direktor In`injeringa irazvoja, EGIS Group, te Mirza Hajri}, direktorAgencije za promociju stranih ulaganja (FIPA).

Drugi dan je bilo zasjedanje na okruglimstolovima po sektorima bankarstvo, industrija ienergetika, infrastruktura (transport i komu-nikacije), poljoprivredno-prehrambeni i turizam,trgovina i usluge.

Okrugli stol poljoprivredno-prehrambenogsektora je privukao veliko zanimanje brojnihposlovnih ljudi, a predvodio ga je moderatorHusein Ahmovi}, direktor Klasa.

Tema je bila prezentacija razvojnih projekataiz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrijeu cilju animiranja potencijalnih investitora zafinanciranje i zajedni~ka ulaganja u ove projekte.

Ciljevi ovog radnog stola bili su:1. Prezentacija raspolo`ivih prirodnih resursa

u poljoprivredi BiH;2. Mogu}nosti proizvodnje hrane u konven-

cionalnoj i organskoj poljoprivredi;3. Tr`i{ne potrebe za proizvodima agroindus-

trijskog kompleksa u BiH;4. Prezentacija razvojnih projekata u oblasti

proizvodnje hrane;5. Uspostavljanje bilateralnih veza;6. Za{to investirati u poljoprivrednu proizvod-

nju i preradu u BiH;7. Potpisivanje protokola, sporazuma i ugov-

ora.Raspolo`ivi resursi BiH su: - poljoprivredne povr{ine 2.542.000 ha,- oranice 1.024.000 ha,- livade 471.000 ha,- vo}njaci i vinogradi 97.000 ha,- pa{njaci 950.000 ha,- vodni tokovi i jezera su veoma zastupljeni

(me|u najbogatijim u Europi),- more na jugu, a plovna rijeka na sjeveru

dr`ave,- klimatski uvjeti su pogodni, koli~ine i ras-

pored oborina, te broj sun~anih dana, dakle, pos-toje idealni uvjeti za razvoj `itarica, industrijskogbilja, ranog i kasnog povr}a, ju`nog i kontinen-talnog vo}a, cvije}a, sto~arstva i ostalog.

[to se ti~e proizvodnje hrane u konvencional-noj proizvodnji, od raspolo`ivih ha oranicaobra|uje se svega 60 odsto, uz minimalnuupotrebu mineralnih gnojiva i sredstava za za{titubilja. Intenzivnom poljoprivrednom proizvod-njom, {to podrazumijeva navodnjavanje, moguse posti}i prinosi p{enice u ravni~arskom dijeludo 5t/ha, a kukuruza do 10t/ha zrna. Mogu}nostiproizvodnje ranog srednjeg i kasnog povr}a suneograni~ene, pogotovo {to se u ju`nom dijeludr`ave mogu, s obzirom na povoljne klimatskeuvjete, te uz pravilnu plodosmjenu i navodnja-vanje, posti}i tri `etve godi{nje. Postoji vi{estrukamogu}nost pove}anja povr{ina pod vo}njacimakojih je danas u BiH oko 100.000 hektara.

BiH ima prirodno komparativne prednosti zasvjetsku proizvodnju jagodastog, ko{ti~avog ijabu~astog vo}a kao zdravstveno ispravne hrane,zatim livade, pa{njaci i {ume su ogromni poten-cijali za proizvodnju meda, odnosno besplatnap~elinja pa{a. Na oko 471.000 ha livada mogu}aje ispa{a i proizvodnja sto~ne hrane, a pa{njaci naoko 950.000 ha omogu}avaju brz razvoj sto~arst-va. Brdsko-planinsko podru~je je ogromnipotencijal za proizvodnju mesa i mlijeka naorganski na~in.

Prema procjenama, tr`i{ne godi{nje potrebeBiH su u vrijednosti od 1,75 milijardi ameri~kih

Me|unarodna konferencija o investiranju u BiH

Iskoristiti pogodnosti za uspje{no poslovanjeMe|unarodna konferencija o investiranju u BiH odr`ana jeu Mostaru, 26. i 27. velja~e, pod pokroviteljstvomPredsjedni{tva BiH, visokog predstavnika za BiH, FIPE,Vlade Hercegova~ko-neretvanske `upanije i drugih rele-vantnih institucija. Okupili su se predstavnici iz cijelogsvijeta, odnosno ulaga~i iz vi{e od 50 zemalja, kao idoma}i du`nosnici svih razina vlasti i brojni poslovni ljudi

77

dolara, a mogu}nosti proizvodnje su u vrijednos-ti preko dvije milijarde USA dolara.

U 2003. godini uvezlo se u BiH hrane u vri-jednosti 938 milijardi USD, a izvezlo svega 75 mil-ijardi USD. Zna~i, pokrivenost uvoza izvozomhrane u BiH je oko osam odsto.

Industrijski kapaciteti na godi{njoj razini uBiH su sljede}i:

- mlinski kapaciteti su oko 300.000 tona,- prerada vo}a i povr}a oko 230.000 tona,- mljekare oko 340.000 tona,- meso i mesne prera|evine oko 120.000 tona,- konditorska industrija i industrija tjestenine

je oko 15.000 tona,- zna~ajni kapaciteti su i za proizvodnju voda,

pi}a i dr.Doma}e kompanije su prijavile 60 projekata

iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, zapotencijalne inoulaga~e, koji obuhva}ajusljede}e oblasti:

- Proizvodnja i prerada vo}a - sedam projekata,- Proizvodnja povr}a - dva projekta,- Proizvodnja i prerada gro`|a - tri projekta,- Proizvodnja ljekovitog bilja i cvije}a - tri pro-

jekta,- Proizvodnja sjemena i sadnog materijala -

dva projekta,- Organska proizvodnja hrane - tri projekta,- Razvoj proizvodnje mlijeka i mljekara u BiH

- {est projekata,- Proizvodnja i prerada mesa - sedam pro-

jekata,- Proizvodnja slatkovodne ribe - dva projekta,- Proizvodnja prehrambenih proizvoda - 10

projekata,

- Proizvodnja izvorske i mineralne vode - {estprojekata,

- Ostalo: strojevi, navodnjavanje, organskagnojiva i dr. - sedam projekata,

Jedan njihov broj je bio pripremljen za videoprezentaciju na engleskom jeziku.

Za{to investirati u agrokompleks u BiH:- postoje prirodni resursi,- postoje nezaga|ene povr{ine, vode i zrak,- mogu}nost proizvodnje organske hrane,- postoji tr`i{te unutar BiH,- BiH ima ugovore o slobodnoj trgovini sa

zemljama okru`enja, gdje `ivi preko 60 milijunastanovnika,

- BiH je na vratima najve}eg svjetskog tr`i{ta,- u agrokompleksu postoje obrazovni i

stru~ni ljudski resursi,- ima dosta neprivatiziranih tvrtki koje se

mogu privatizirati pod povoljnim uvjetima,- u BiH se uspostavlja pravna regulativa po

standardima EU,- BiH ima stabilnu valutu od njenog uvo|enja.Sve ove pogodnosti prepoznale su i iskoristile

uspje{ne doma}e kompanije poput Klasa,Vegafruita, Vispaka, Akova Impexa, Lijanovi}a, Ze-ni~ke industrije mlijeka, Farma meda, Dijamanta,Sarajevske pivare, Banjalu~ke pivare, Mlijeko-produkta, Vitinke, Tropika, Aleksandrije, PD Semberije.

Inoulaga~i su, tako|er, prepoznali mogu}nostiuspje{nog poslovanja i investirali u tvrtke u BiH:Meggle Biha}, Bimal Br~ko, Vitaminka Banja Luka,Mira Prijedor, Lasta ^apljina, Sarajevski kiseljakKiseljak, Ledo ^itluk, re~eno je na Me|unarodnojinvesticionoj konferenciji u Mostaru.

EErriinnaa LLAASSII]]

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Cilj mu je da pomogne aktivnosti, koje sunamijenjene za: stvaranje ekonomskih uslova zakonkurentna mala i srednja preduze}a i biznise;razvijanje izvoznih mogu}nosti; te razvijanjetr`i{ta i rada.

Prvi poziv za projekte za sredstva Fonda bit }eusmjeren na regionalne i lokalne razvojne agen-cije, lokalne ekonomske NVO-e, poslovnaudru`enja i one organizacije koje rade u saradnjisa op}inama ili drugim organizacijama. Pojedinci

i firme ne}e imati pravo da apliciraju. Neophodnoje kofinansiranje od drugih partnera. Minimalnipotrebni doprinos je 10 odsto, koji mo`e do}i odop}ina, kantona ili entiteta, drugih donatora(osim od drugih EU projekata), ili od samihaplikanata.

Maksimalni iznos donacije, za bilo koji pro-jekat, }e biti 125.000 eura (dok nema ograni~enjavezanih za veli~inu i obim projekta). Minimalniiznos donacije }e biti 50.000 eura (a postoje i ni`iiznosi za studije izvodljivosti). Vrste regionalnihprojekata, pogodnih za finansiranje, mogu daobuhvate: poslovne centre, tehnolo{ke parkove,biznis inkubatore, centre za pru`anje pomo}imalim i srednjim preduze}ima, promoviranjetrgovine i investiranja, projekte koji se odnose naturizam, pru`anje raznih vrsta savjeta i sve drugeprojekte od regionalne va`nosti.

Obrasci za apliciranje mogu se dobiti u ureduEvropske komisije u Sarajevu (Dubrova~ka 6,telefon: 033 666 044).

Vi{e informacija mo`e se dobiti u uredu EURED projekta u Sarajevu:

M. M. Ba{eskije 6/III, telefon: 033 267 830, e-mail: eured@eured-bih.org, www.eured-bih.org

LL.. SS..

Programi Evropske unije

Objavljen prvi poziv za REDgrantove

Prvi poziv za podno{enje projekata za EU grant fond zaregionalni ekonomski razvoj objavljen je 23. februara.Fond za grantove iznosi 2,4 miliona eura i iskoristit }e seza podr{ku ekonomskim razvojnim projektima {irom BiH.Rok za dostavljanje prijedloga projekata je 30. april 2004.godine

88

Za projekat Agricultural Development &Educational Centre Mostar (ADEC) je predvi|enoda bude multifunkcionalni, me|uetni~kipoljoprivredni centar sa svim aktivnostima iuslugama relevantnim za poljoprivrednu indus-triju, po~ev{i sa odabranim odjelima za demon-straciju pri sto~arstvu i biljnoj proizvodnji,poljoprivrednom obukom i savjetodavnimuslugama. ADEC Mostar bi trebao biti orga-niziran kao samostalna institucija sa me|uentitet-skom suradnjom, kojom }e upravljati u BiH reg-istrirana nevladina organizacija sa pravnim statu-som kao me|unarodna, humanitarna, nevladinaorganizacija. Projektom je predvi|eno i osigura-no za kori{tenje 70 ha zemlji{ta. Ukupna finan-cijska ulaganja bi iznosila 8,5 milijuna KM.

Glavni cilj je pobolj{ati mogu}nosti ostvari-vanja dohotka i ekonomsko obnavljanje poljo-privredne proizvodnje bazirane na etni~kompomirenju i suradnji u Hercegova~ko-neretvan-skoj `upaniji. Cilj uspostavljanja ADEC Mostar,baziranog na suradnji izme|u BiH i Danske, biobi i osiguranje mogu}nosti obuke, demonstra-tivnih aktivnosti i poljoprivredne savjetodavneusluge poljoprivrednoj zajednici Hercegova~ko-neretvanske `upanije i povratnicima.

ADEC Mostar je, kao demonstrativna, eduka-tivna i savjetodavna institucija, u mogu}nosti dakonstituira model za druge sli~ne centre u BiH, teje predvi|eno da sadr`ava pet slijede}ih kompo-nenti:

* Odjeli za demonstraciju da pokrivaju sva rel-evantna polja proizvodnje pri vrtlarstvu,ratarstvu, vo}arstvu, vinogradarstvu i sto~arstvu,uklju~uju}i i proizvodnju mlijeka, eksperimenti-ranje, razvoj i demonstriranje nove i prilago|eneza za{titu okoline tehnologije u stalnom kontak-tu sa poljoprivrednicima;

* Poljoprivredna obuka na stru~nom itehni~kom nivou kako poljoprivrednika tako iprofesionalaca, stru~njaka, a sve to zahtijevasveobuhvatnu reformu i modernizaciju nas-tavnog programa;

* Savjetodavne usluge bi trebale odgovaratina zahtjev privatnog sektora za tehni~kim,upravnim i ekonomskim informacijama i usluga-ma za unapre|enje proizvodnje, produktivnosti iprofitabilnosti, a u isto vrijeme biti odgovorna zaza{titu okoline;

* Mini-kapaciteti za preradu poljoprivrednihproizvoda za konzerviranje vo}a, povr}a, biljnogulja, proizvodnju mlijeka, preradu vune,proizvodnju hrane za stoku, proizvodnju medaitd, koji }e imati produktivnu i edukativnu svrhu;

* Sustavom tr`i{nog informiranja nastojatiu~initi postoje}e tr`i{ne uvjete, kao i koli~inske ikvalitetne zahtjeve transparentnim i razumljivimproizvo|a~ima, podr`ati zajedni~ka nastojanjapri trgovini proizvoda i pobolj{ati ekonomskuodr`ivost.

Korisnici bi bili poljoprivredne obitelji,povratnici, raseljene osobe, privatne i dr`avnepoljoprivredne institucije i poljoprivredna indus-trija Hercegova~ko-neretvanske `upanije.

ADEC je jedan idealan primjer za ~itav agro-sektor u regionu. EE.. LLAASSII]]

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Projekat

ADEC - Centar za poljoprivredni razvoj i edukacijuNa Me|unarodnoj konferenciji o investiranju u Mostaru, naokruglom stolu poljoprivredno-prehrambenog sektora, predstavljen je interesantan projekt

Udru`enje poljoprivrede, prehrambenei duhanske industrije i vodoprivrede

Sastanak sa ministromNa prijedlog nekih ~lanica Udru`enja

poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrijei vodoprivrede P/GKFBiH, predstavnike ove aso-cijacije primio je na razgovor federalni ministarpoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva MarinkoBo`i}. Sastanak je odr`an 17. marta. U razgovorusu istaknute pote{ko}e u primarnoj poljoprivred-noj proizvodnji, posebno u proizvodnji mlijeka.Konstatirano je da je proljetna sjetva u toku, a daproizvo|a~i nisu u mogu}nosti obezbijediti sverepromaterijale za ovu aktivnost radi nedostatka

financijskih sredstava, a to je sada limitiraju}ifaktor. Poticaji u poljoprivredi nisu ispla}eni ucjelini, a to }e se negativno odraziti na proljetnusjetvu, a time i na ukupnu proizvodnju i otkupmlijeka, jer proizvodnja mlijeka po~inje na orani-cama, livadama i pa{njacima. U ovoj besparicizemljoradnicima bi se koliko-toliko pomoglo daim se {to prije dozna~e navedena sredstva kako bi{to kvalitetnije i na vrijeme obavili proljetnusjetvu. Nagla{eno je da nije rije{eno pitanje kred-itiranja u poljoprivredi po cijeni kapitala koji jeprihvatljiv za ovu granu. Nakon rasprave ministarBo`i} je obe}ao da }e svi poticaji u poljoprivrediza protekli period biti ispla}eni krajnjim koris-nicima ~im se usvoji prora~un FBiH za teku}ugodinu. B. SU^I]

99

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Razmatran je Izvje{taj o radu za 2003. i Plan rada za 2004.godinu; Prvi izvje{taj Ekspetnog tima o implementacijiStrategije MEI i Informacija o stepenu realizacije Projekta -Publikacija MEI.

Konstatirano je i zaklju~eno:Odbor je usvojio Izvje{taj o radu Udru`enja, bez primjed-

bi, shodno ~l. 22. Pravila o radu i organizovanju UMEI.Na Plan rada za 2004. godinu Odbor nije imao primjedbi,

te ga je uputio na razmatranje i usvajanje na Skup{tini UMEI,shodno normativnim aktima Udru`enja.

O radu Ekspertnog tima na implementaciji Strategije MEIgovorio je ]azim Talam, ~lan tima, i istakao aktivnosti uovom kvartalu.

Anto Rezi}, iz Aluminija Mostar, dao je podr{ku ovimaktivnostima, te izrazio zadovoljstvo zbog Prijedloga izmjenecarinske tarife, kao i inicijative za izmjenu tarifnog sistema prikori{tenju elektri~ne energije.

Izvje{taj je primljen kao informacija, uz zaklju~ak da se idalje nastavi sa inicijativama prema institucijama sistema, sciljem stvaranja {to povoljnijeg poslovnog ambijenta.

Predsjednik Odbora Ramo Bu|evac informisao je~lanove Odbora o toku aktivnosti vezanih za ranije done-senu Odluku o izradi katalo{kog materijala metalne i elektroindustrije.

Prije odlu~ivanja, ~lanovima Odbora predo~en je i pisanimaterijal iz koga se mogao vidjeti na~in predstavljanja, kao ina~in izrade Projekta na bazi samofinansiranja, uklju~uju}irokove zavr{etka izrade katalo{kog materijala.

Svi prisutni dali su podr{ku ovom projektu. Jednoglasnoje donesena odluka o izradi katalo{kog materijala metalske ielektro industrije FBiH u {tampanoj i elektronskoj verziji,kojom su precizirane obaveze. Po okon~anju posla, katalo{kimaterijal treba biti predstavljen Odboru, zatim i javnosti.

^lanovi Odbora informirani su o aktivnostima Komore: oprojektu Proizvodimo i kupujmo doma}e; Privrednoj suradnjisa Ruskom Federacijom; te Obavijesti o odr`avanju Me|unar-odnih poslovnih susreta PAVE Graz 2004.

Odr`ana je i 3. sjednica Ekspertnog tima, zadu`enog zaimplementaciju Strategije MEI. Radnom dijelu su se pridru`ilipredsjednik i dopredsjednik P/GKFBiH.

^lanovi Ekspertnog tima su, shodno zadacimaOperativnog i Akcionog plana Strategije, istakli i pote{ko}e urealizaciji.

Konstatovano je da je u manjem ili ve}em obimupokrenuta aktivnost po svim ta~kama:

- Pripremljen je Prijedlog zakona o razvojnoj banci FBiH,koji je prihva}en i od UO P/GKFBiH;

- Ura|en je Prijedlog izmjene carinske tarife, u skladu sazahtjevima privrednika i upu}en u proceduru;

- Definisan i pripremljen Projekat izrade katalo{kog materi-jala u {tampanoj i elektronskoj verziji;

- Pokrenuto niz inicijativa prema institucijama izvr{nevlasti u cilju stvaranja boljeg poslovnog ambijent i sli~no.

Dogovoreno je da se pristupi daljnjoj konkretizacijizadataka:

Nositelji tematskih cjelina trebaju sa~initi plan aktivnostiu okviru:

- stimuliranja izvoza,- cijena energenata,- intenziviranja uvo|enja ISO standarda,- implementiranja okolinskih zakona, - konkretizirati suradnju sa MIP-om,- pripremiti prijedlog razvojnih pravaca elektro indusrije,- izrade projekta pokretanja i razvoja clustera u FBiH, sa

jasno definisanom ulogom P/GKFBiH.NN.. [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]

Odbor Udru`enja metalske i elektro industrije

Sjednica Ekspertnog tima za implementaciju StrategijeU Sarajevu je, sredinom februara, odr`ana 8. sje-dnica Odbora Udru`enja metalske i elektro industrije (OUMEI), u pro{irenom sastavu. Pored~lanova Odbora prisustvovali su i Ismet Pa{ali},predsjednik PKUSK-a, i Asim Gradin~i}, predsjed-nik PKSBK, te predstavnik Federalnog ministarstvaenergije, rudarstva i industrije

Dru{tvo za zavarivanje BiH

Odr`ana sjednicaInicijativnog odbora

Pripremni sastanak Inicijativnog odbora obnoviteljskeSkup{tine Dru{tva za zavarivanje BiH odr`an je, u prostorija-ma Energoinvesta, 24. februara. Prisustvovalo mu je {esnaeststru~njaka iz oba entiteta, a predsjedavao je v. d. predsjedni-ka Mladen Rude`.

Prioritetno su razmatrani preregistracija i reaktiviranjerada Dru{tva, u skladu sa novim Zakonom o udru`enjima ifondacijama (Sl. novine BiH, broj 45/02, od 20. 09. 2002.)Razmatran je Program i Statut Dru{tva za zavarivanje BiH.

Programom rada Dru{tva obuhva}ene su slijede}eaktivnosti:

- suradnja sa privrednim subjektima i udru`enjima napolju zajedni~kih programa i projekata za obnovu i razvojzemlje, sa aspekta tehnike i tehnologije zavarivanja;

- obnavljanje ~lanstva u Me|unarodnom institutu zazavarivanje (IIW/IIS) i u~lanjenje u Evropsku federaciju zazavarivanje (EWF);

- u~estvovanje u rje{avanju problematike sistema {kolo-vanja kadrova iz oblasti tehnike zavarivanja;

- suradnja sa dru{tvima, institutima i laboratorijama, uzemlji i inostranstvu, koje se bave problematikom zavariva-nja i sli~no.

Inicijativni odbor je podr`ao prijedlog skorog sazivanjaSkup{tine na kojoj }e se razmatrati i ponu|eni statut.

Predsjedavaju}i Inicijativnog odbora se zahvalio nasuradnji i razumijevanju, te pomo}i P/GKFBiH na obnavljan-ju ~lanstva u Me|unarodnom institutu za zavarivanje.

NN.. [[.. -- MM..

1100

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Istaknuto je da se na strukovnim grupama govori o problemima od vitalnoginteresa za Grupaciju, a rje{avaju se sporo. Podr`ana je ideja da se na svakoj sjedni-ci predstavljaju turisti~ke mogu}nosti FBiH radi informiranja.

^lanovima strukovne grupe pridru`ili su se i predstavnici kantonalnih komoraZenice i Tuzle.

Na prijedlog kantonalnih komora izabrani su novi delegati u Strukovnoj grupikoji }e zamijeniti neaktivne ~lanove ili one koji su oti{li na druge poslove. To su:Kemal Mahmutovi}, direktor Hotela Tuzla, Tuzla, Nihad Kori} iz Kantonalne tur-isti~ke zajednice Srednja Bosna, iz Travnika, Grgo Mikuli}, iz Turisti~ke zajedniceZapadno-hercegova~ke `upanije.

Diskutovalo se i o Prijedlogu zakona o turisti~koj djelatnosti, jer nije napravljenpomak u odnosu na dosada{nji. Smatra se da treba sa~ekati formiranje ministarstvaza turizam i temeljito rije{iti normativno ovu oblast.

Kao se moglo ~uti, ~lanak 57. majorizira turisti~ke zajednice i nije sukladanostaloj normativi koja regulira ovu oblast.

Mi{ljenja su da ova strukovna grupa mora u Komori imati ve}i zna~aj.Nekad se isprepli}u aktivnosti turisti~ke zajednice i Komore u prezentaciji na saj-

movima i priredbama, a to bi trebalo izbje}i.^lanovi Strukovne grupe su nezadovoljni nekim rje{enjima problema koje su isticali

u proteklom periodu. Porezi, doprinosi i ~lanarine se mijenjaju tijekom godine vi{eputa. Zadovoljni su {to je uveden bezvizni re`im zbog ulaska turista u na{u zemlju.

Zakon o stranim ulaganjima jo{ je ko~nica, dok je Zakon o privatizaciji stalnatema sastanaka zbog te{ko}a u primjeni.

Ovu granu svugdje u svijetu smatraju pokreta~em razvoja koja uz sebe ve`e vi{edesetina drugih.

Prema statisti~kim podacima, registrirano je 506 pravnih lica u ugostiteljsko-tur-isti~koj djelatnosti (podaci 04. 03. 2003.), a 4.494 obrtni~ke radnje (28. 04. 2003.).Rije~ je, uglavnom, o obiteljskim firmama.

Afirmaciju na{e doma}e proizvodnje i ponude mo`emo valorizirati preko ovedjelatnosti. Za nas bi bio najprihvatljiviji administrativni i tranzitni turizam, iako s timne mo`emo biti zadovoljni.

Nema dovoljne kontrole prijava gostiju. Statisti~ki podaci, od 01. do 12. 2003.godine, pokazuju da je FBiH posjetilo 228.370 turista koji su ostvarili 509.540no}enja. Od tog je 111.899 doma}ih ostvarilo 223.581 no}enje. Od ovog broja 90odsto je no}enja u hotelima.

Ova turisti~ka godina ima u po~etku nepovoljan start zbog nemira u Europi, na{to je turizam osjetljiv. Pad kupovne mo}i u zemlji, ~este izmjene propisa i nelikvid-nost i gubici u ovoj djelatnosti preneseni su iz pro{le, a 2002. godine predato je 476zavr{nih ra~una.

Ostvareno je 101,456.000 KM ukupnog prihoda, dok je rashod bio 118,090.000KM. U svim kantonima/`upanijama ugostiteljstvo i turizam su u gubitku. Poizvje{tajima Federalnog zavoda za statistiku, u ugostiteljstvu i turizmu radilo je kra-jem 2003. godine 14.444 radnika i ostvarilo neto osobni dohodak od 390,14 KM.

O~ekujemo da }e se popraviti situacija u narednom periodu kroz najavljene izm-jene zakona i propisa i smirenja situacije u okru`enju.

Zanimljive su bile prezentacije na okruglom stolu Investicijske konferencije uMostaru, 26. februara 2004. godine:

- Fondacija za{tita Bjela{nice, Igmana, Treskavice i Rakitnice koju je predstavioprimarijus dr Alija Mulaomerovi};

- Lukava~ki sajam predstavio je direktor Izet Nuhanovi};- Vla{i}expoturs sajam predstavio je direktor TZ Kantona Srednja Bosna Nihad

Kori}. DDuubbrraavvkkaa BBAANNDDII]]

IX sjednica

Strukovna grupa ugostiteljstva i turizma

U Mostaru je, krajem februara, odr`ana IX sjednica Strukovne grupeugostiteljstva i turizma u Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiH

Spisak kantonalnihturisti~kih zajednica

TTuurriissttii~~kkaa zzaajjeeddnniiccaa UUnnsskkoo--ssaannsskkoogg kkaannttoonnaaDirektor Turisti~kog uredaJasminka [u{koBiha}kih branilaca 2Telefon/faks: 037-310-043www.tzusk.comTTuurriissttii~~kkaa zzaajjeeddnniiccaa TTuuzzllaannsskkooggkkaannttoonnaaDirektor Turisti~kog uredaAlmazaga ]atovi}Trg slobode 2, zgrada Privrednekomore KantonaTelefon/faks: 035-258-267, 061-148-558TTuurriissttii~~kkaa zzaajjeeddnniiccaaSSrreeddnnjjoobboossaannsskkoogg kkaannttoonnaaDirektor Turisti~kog uredaNihad Kori}TIC na Vla{i}u 030-537-002,kontakt osoba: Miro Mata{evi}Erika Bransa bbTelefon/faks: 030-511-588TTuurriissttii~~kkaa zzaajjeeddnniiccaa KKaannttoonnaaSSaarraajjeevvooDirektor [emsudin D`ekoZelenih beretki 22aTelefon: 033-220-724, 220-721E-mail: tour.off@bih.net.baTTuurriissttii~~kkaa zzaajjeeddnniiccaa HHeerrcceegg--bboossaannsskkee `̀uuppaanniijjeePredsjednik Ru`ica Omazi}Stjepana II Kotromani}a bbLivnoTelefon/faks: 034-200-901, 200-904E-mail: hbzu@hbtup.comTTuurriissttii~~kkaa zzaajjeeddnniiccaa ZZeennii~~kkoo--ddoobboojjsskkoogg kkaannttoonnaaDirektor Turisti~kog uredaOmer ^abaravdi}Mar{ala Tita 73Telefon/faks: 032-441-050, 441-051E-mail: turzedok@bih.net.baTTuurriissttii~~kkaa zzaajjeeddnniiccaa ZZaappaaddnnoo--hheerrcceeggoovvaa~~kkee `̀uuppaanniijjeeNema direktoraPredsjednik Ratko Kraljevi}Telefon: 039-830-062Faks: 039-830-063TTuurriissttii~~kkaa zzaajjeeddnniiccaaHHeerrcceeggoovvaa~~kkoo--nneerreettvvaannsskkooggkkaannttoonnaaDirektor Turisti~kog uredaAndrija Kre{i}, zamjenik SemirTemimAnte Star~evi}a bbTelefon: 036-397-350, 352, 353,faks 036-397-351TTuurriissttii~~kkaa zzaajjeeddnniiccaa BBoossaannsskkoo--ppooddrriinnjjsskkoogg kkaannttoonnaav.d. Vesna Kuljuh, Gora`deTelefon: 038-228-680

1111

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Nakon dugotrajne rasprave i analize postoje}ih propisado{lo se do saznanja da ne postoje prepreke za uvo|enjeakvizitera na tr`i{te kapitala preko brokerskih ku}a.Udru`enje je predlo`ilo Komisiji za vrijednosne FBiHpapire da dopuni Pravilnik o uslovima i na~inu prijema iobrade naloga za kupovinu i prodaju vrijednosnih papiraizvan poslovnog prostora profesionalnih posrednika ili dadonese novi pravilnik kojim bi se regulisalo ovo pitanje. Utom cilju Udru`enje je uputilo Komisiji prijedlog teksta zauvo|enje akvizitera na tr`i{te kapitala.

Cilj je smanjenje {verca na ulicama, ulazak PIF-ova u kotaci-ju ~ime bi se smanjio interes za kupovinu dionica PIF-ova zbogpreprodaje, jer fiksnom zaradom imaju isti nov~ani efekat.Naglasak bi bio na odgovornosti brokerskih ku}a za anga`ovan-je akvizitera. Pozitivan efekat bi se ogledao i kroz mogu}nostodabira ovog fleksibilnog pristupa u odnosu na poslovnice sapravnim licima koja se do sada nisu pokazala efikasnim.

Smatra se da bi ovakav na~in doprinio ve}em prilivunaloga na BTS, ve}oj transparentnost, {to ide u prilog

o~ekivanog dolaska velikih institucionalnih investitora injihovog lak{eg servisiranja. Na ovaj na~in bi se obavilaedukacija, reklama brokerskih ku}a, pove}ala savjest iznanje o tr`i{tu kapitala.

Upravni odbor Udru`enja je razmatrao zna~ajna podza-konska akta kojima se reguli{e osnivanje, na~in rada iorganizacija brokerskih ku}a:

* Pravilnik o uslovima za uspostavljanje i na~in funkcio-nisanja sistema interne kontrole profesionalnih posrednikana tr`i{tu vrijednosnih papira;

* Pravilnik o uslovima i postupku izdavanja, obavljanjai ukidanja dozvola fizi~kim licima i privrednim dru{tvimaza obavljanje brokerskih i dilerskih poslova u prometu vri-jednosnim papirima;

* Pravilnik o vr{enju emisije, prometa i u~esnika uemisiji i prometu vrijednosnih papira;

* Uputstvo o obaveznim elementima Pravilnika o inter-noj kontroli.

S obzirom na zna~aj dono{enja navedenih pravilnika,Upravni odbor je zakazao sjednicu Skup{tine Udru`enja,nakon ~ega bi se odr`ao sastanak sa predstavnicimaKomisije za vrijednosne prapire FBiH na kojem bi seraspravile sve nejasno}e, te stavovi i mi{ljenja brokerskihku}a u povodu navedenih pravilnika.

MM.. IIDDRRIIZZOOVVII]]

Brokeri

Akviziteri na tr`i{tu kapitalaUpravni odbor Udru`enja profesionalnih posrednika - brokerskih ku}a, u martu, je odr`aodvije sjednice * Raspravljalo se o neophodnosti imogu}nosti uvo|enja akvizitera na tr`i{te kapitala preko brokerskih ku}a

SASE

Fiktivna ve}inadosada{njih darodavnih

ugovoraSarajevska berza (SASE) je uvjerena da se udosada{njoj praksi prenosa vrijednosnih papirana osnovu darodavnih ugovora u FBiH, u ve}inislu~ajeva, radi o fiktivnim darodavnim ugovorima,izjavio je, sredinom marta, novinarima AlmirBegi}, direktor SASE

- Imamo saznanja da se u velikom broju darodavnih ugovo-ra, u stvari, radi o prisilnoj prodaji ili ~ak ucjeni radnika odmenad`menta ili pojedinaca koji su po interesu bliskimenad`mentu, a prenos vlasni{tva se vr{i na osnovu daro-davnih ugovora - kazao je Begi}. Prema njegovim rije~ima, dion-ice se, vjerovatno, ne daruju, nego prisilno kupuju na na~in dase zaobilaze aktuelni propisi i finansijski tokovi. Radnici dobija-ju novac za svoje dionice koje su poklonili po dosta ni`im cije-nama u odnosu na cijene koje su u tom momentu na tr`i{tu, tena ovaj na~in darodavci bivaju znatno o{te}eni. - Dosada{njapraksa ukazuje na to da je darovanje dionica pogodan instru-ment za pranje novca i finansiranje kriminalnih aktivnosti -kazao je Begi}.

Prema podacima kojima raspola`e SASE, u toku 2002.godine ukupno je poklonjeno 18,8 miliona KM, a u 2003.preko 49,4 miliona KM, izra`eno po nominalnoj vrijednosti

dionica. Begi} je kazao da Sarajevska berza poziva Komisiju zavrijednosne papire FBiH, Poreznu upravu i Finansijsku polici-ju da zaustave dosada{nju praksu i defini{u transparentnijina~in darivanja vrijednosnih papira, te pokrenu istragu upravcu otkrivanja fiktivnih darodavnih ugovora i njihovih pot-pisnika. Prema njegovim rije~ima, Komisija za vrijednosnepapire smatra da u dosada{njoj praksi darovanja vrijednosnihpapira cifre nisu zabrinjavaju}e. Dosada{nja praksa prenosavlasni{tva nad vrijednosnim papirima preko darodavnih ugov-ora, te dostupnost informacija o ovim transakcijama predstavl-jaju najni`i nivo transparentnosti. Informacije vezane za daro-davne ugovore su apsolutno nedostupne javnosti. Dok je uRepublici Srpskoj i ostalim susjednim tr`i{tima darovanje vri-jednosnih papira mogu}e izvr{iti samo na osnovu krvnogsrodstva, u FBiH je to mogu}e uraditi bez ikakvih kriterija.

Registar vrijednosnih papira u FBiH omogu}ava prenosvlasni{tva vrijednosnih papira na osnovu darodavnih ugovora,uz proviziju od jedan odsto od nominalne vrijednosni dionica.Sarajevska berza smatra da upravo ova visina naknade otvaraprostor za manipulaciju. - Nakon analize ove problematikename}e se pitanje da li vjerujemo da je u BiH, koja je na rubusocijalne egzistencije, za nepune dvije godine darovano preko63 miliona KM, a da zaista ni u jednom slu~aju novac nije bioinstrument pla}anja - istakao je Begi}. Prema podacimaKomisije za vrijednosne papire, u 2003. godini darovane su,izme|u ostalog, dionice privatizacijsko-investicionog fonda(PIF) Naprijed Sarajevo, Ingram Srebrenik, Unevit Konjic,Svjetlostkomerc Sarajevo, Univerzalpromet Tuzla, GP BosnaSarajevo, UPI Banka Sarajevo, Biha}ka pivovara Biha},Grupex Velika Kladu{a, Velefarmacija Sarajevo, IGM Visoko,PIF Prof-plus Sarajevo, @itopromet Mostar, Klas Sarajevo,Svjetlost Sarajevo. /ONASA/

1122

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Uprili~en je sa ciljem podizanja nivoa znanjana podru~ju upravljanja energijom, naro~ito uprivredi, ali i da se istakne uloga privrednihkomora na tom planu i utvrde njihovi zadaci.

S obzirom na to da energija predstavljazna~ajan dio privrednog poslovanja, potrebna jestalna briga dr`avnih institucija da se smanjienergetska intenzivnost preduze}a, {to bipove}alo energetsku efikasnost tehni~kih itehnolo{kih sistema.

Ovo pobolj{anje je dvostruko: ekonomsko iokolinsko. Oba vida se mogu naplatiti, jerekonomsko donosi pove}ani dobitak firmi, afirma kod koje je do{lo do pove}anja energetskeefikasnosti spremna je to platiti.

Okolinsko pobolj{anje (sni`enje emisija uatmosferu) mo`e biti napla}eno na dva na~ina:manje pla}anje naknada za emisiju ili dobijanjenaknade ukoliko postoje emisioni plafoni udr`avi od onoga koji ima obavezu da snizi emisi-ju podru~ja.

O zna~aju primjene Konvencija o preko-grani~nom zaga|ivanju zraka na velike udal-jenosti i o klimatskim promjenama govorio jeAleksandar Kne`evi}, predstavnik CETEOR-a.

Konvencija o prekograni~nom zaga|ivanjuzraka na velike udaljenosti, donesena u @enevi1979. godine, okvirni je me|unarodni ugovor idoprinijela je izgradnji mehanizama me|unaro-dne saradnje, iako ovi mehanizmi nisu takorazvijeni kao kod konvencija koje su donesenekasnije i odnose se na za{titu ozonskog sloja iklimatske promjene.

Uz ovu konvenciju do sada je donesenoosam protokola.

- U interesu na{e zemlje je da pristupi imple-mentaciji ove konvencije.

Pojedine termoelektrane vr{e odre|ena istra-`ivanja tehnologija sni`enja emisije kiselih gasova,te analiziraju mogu}nosti kreditnih zadu`enja zanabavku i ugradnju odgovaraju}e opreme.

Me|utim, one ne uzimaju u obzir mogu}anepovratna sredstva koja se za tu svrhu mogudobiti kroz implementaciju Konvencije - istakaoje Kne`evi}.

Pristupanje protokolima, uz Konvenciju oprekograni~nom zaga|ivanju zraka na velikeudaljenosti, preduslov je za dono{enje pravilnikao grani~nim vrijednostima emisije uz entitetskezakone o zraku.

Okvirna konvencija o klimatskim promjena-ma UN-a, usvojena na Svjetskom samitu o okoli-ni i razvoju 1992. godine, kao krajnji cilj postavl-ja stabilizaciju koncentracije stakleni~kih gasovana nivo koji }e sprije~iti prijete}u ~ovjekomuzrokovanu umije{anost u klimatski sistem.

- Klimatske promjene }e u narednih 20 godi-na potpuno promijeniti geopoliti~ku sliku svije-ta, uvesti me|unarodno upravljanje prirodnimresursima u svakoj pojedina~noj zemlji, kao ime|unarodnu kontrolu prostornog ure|enja -istakao je Kne`evi}.

Protokolom iz Kjota (1997. godine) odre|enje iznos op{teg smanjenja emisije ekvivalentnogCO2 za 5,6 odsto, a od 2008. do 2012. godinetreba posti}i stabilizaciju.

Osnovna poruka je da BiH mora {to prijepristupiti Protokolu iz Kjota, jer raste interesstranih dr`ava da svoje obaveze reguli{u sman-jenjem emisija u BiH.

U okviru seminara istaknuto je da P/GKFBiH,kao asocijacija privrede, stvara ambijent zaprivre|ivanje, te ima dvostruki zadatak:

- {irenje znanja u privredi i njeno povezivan-je u cilju zajedni~ke artikulacije interesa i zajed-ni~kih akcija;

- uspostavljanje partnerstva sa dr`avom kakobi se stvorio ambijent da su ulaganja u smanjen-je energetske intenzivnosti i pove}anje ener-getske efikasnosti profitabilna.

Organizatori su predlo`ili organiziranjeKonferencije posve}ene pobolj{anju dr`avneinfrastrukture kada je rije~ o podsticajima zapove}anje energetske efikasnosti, kao iosposobljavanju privrednih komora zauspostavu partnerstva izme|u privrede i dr`avena planu smanjenja tro{kova kori{tenja energijeu privredi i smanjenja zaga|ivanja okoline usli-jed energetskih transformacija.

Prisustvovali bi joj privrednici i predstavnicidr`avnih organa.

SS.. VVAARRUUPPAA

Seminar

Pove}anje energetske efikasnostiU organizaciji Privredne/Gospodarske komore FBiH iRegionalnog centra za okolinu, Ured za BiH, u izvedbiCentra za tehnolo{ki i okolinski razvoj CETEOR, po~etkommarta, odr`an je seminar pod nazivom Odr`iva energeti-ka, koja predstavlja upravljanje tokovima energije gdje suinteresi o~uvanja prirodne osnove za potrebe sada{njih ibudu}ih generacija na istom nivou posmatranja i djelovanjakao i dru{tveni i ekonomski interesi sada{njih generacija

1133

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Svaka ozbiljna proizvodnja u metalskoj ielektroindustriji (MEI) ne mo`e se zamisliti bezinstituta sa osposobljenim i certificiranim labo-ratorijama, aparaturama i kadrovima. ^esto su,pogotovo za izvoznu proizvodnju, potrebnaslo`enija hemijska, fizi~ka, metalografska imehani~ka ispitivanja.

Cilj posjete je, stoga, bio da se sagledajumogu}nosti ovog instituta u svjetlu zahtjeva ipotreba privrednih subjekata, zasnovanih nasavremenim normama kontrole i ispitivanjamaterijala.

Nakon razgovora sa Mirsadom Oru~, direk-toricom Instituta, neminovno je odgovoriti: Da li udovoljnoj mjeri koristimo vlastite resurse, kada jeu pitanju i nau~noistra`iva~ki rad, ali i ispitivanjematerijala i sli~no?

Metalur{ki institut u Zenici uspje{no djelujevi{e od 40 godina i jedini je ove vrste u na{ojzemlji.

Djelokrug rada obuhvata istra`ivanja iz oblastimaterijala i tehnologija, za{tite na radu i za{titeokoline, te poslove vezane za primijenjenaistra`ivanja u razli~itim oblastima, naro~ito u met-alnoj industriji. Uz mala ulaganja u opremu ikadrove, Institut je spreman pro{iriti djelatnost ina druge oblasti: ispitivanja drveta, gra|evinskaispitivanja i sli~no.

U okviru svojih aktivnosti, na bazi vlastitih ula-ganja, izvr{eno je akreditiranje pet laboratorija postandardu BAS EN ISO 45001 (mehani~ki -ispitni ikalibracioni, metalografski, hemijski i kerami~ki),te reakreditovan mehani~ki i metalografski labo-ratorij po standardu BAS EN ISO/IEC 17025:2000.

Institut je, 2002. godine, dobio ovla{tenje zaverifikaciju mjerila pritiska i temperature, teRje{enje o osposobljenosti Tijela za inspekcijumotornih i priklju~nih vozila za prijevoz opasnihmaterija prema ADR-u i standardu BAS ENISO/IEC 17020.

Fizikalni laboratorij, koji vr{i radiografska iNDT ispitivanja, pripremljen je za akreditaciju, aza radiografska ispitivanja ima certificiranoosoblje od Njema~kog certifikacijskog organa(Sektor CER-za radiografiju).

Institut ima dugogodi{nju suradnju sa: JPElektroprivredom BiH, BH Steel `eljezarom,Metalnim, Krajinametalom, Elektrobosnoj Jajce,Aluminijem Mostar, Volkswagenom Sarajevo i dr.

U jednom od njegovih zavoda atestiraju sezavariva~i, prema evropskim standardima, te cer-tificira tehnologija zavarivanja. Ovi rezultatipostignuti su uz veliko anga`ovanje mena-d`menta, bez ikakve pomo}i i podr{ke sa strane.U uvjetima nelojalnog tr`i{ta, Institut se uspioizboriti za opstanak, sa~uvati ranije korisnikeusluga i pro{iriti krug novih.

^injenica je da jo{ ima privrednih subjekatakoji koriste usluge i drugih laboratorija sapodru~ja BiH, koje nisu akreditovane, ali kojenastupaju sa ni`im tr`i{nim cijenama. One nisuimale tro{kove certificiranja i akreditiranja, nitirade na stalnom izgra|ivanju, odr`avanju i kon-tinuiranom pobolj{anju sistema kvaliteta, kao {toto ~ini Institut, {to iziskuje zna~ajna finansijskasredstva.

Iako se Institut susre}e sa te{ko}ama zbogizostanka pomo}i odgovornih, i dalje se radi napobolj{anju ve} uvedenog sistema kvaliteta, te nauvo|enju u ostale oblasti.

Institut mora dobiti {iru podr{ku sa prefiksomdr`avni, kako bi i privredni subjekti i on moglira~unati jedni na druge, uz trajno ulaganje ukvalitet i njegovo unapre|enje, koje je dugoro~noisplativo. U svjetlu potreba privrede, za ovom iovako kvalitetnom vrstom usluga, Avdo Rapa,predsjednik P/GKFBiH, rekao je da }e ova komo-ra podr`ati menad`ment Instituta u njegovojrazvojnoj politici, na poslovima vezanim zaprivredu op}enito, uz uva`avanje najvi{ih kriterijakvaliteta.

NN.. [[.. MM..

Nau~noistra`iva~ke institucije

Posjeta Institutu u ZeniciU okviru aktivnosti vezanih za implementaciju Strategijerazvoja metalske i elektroindustrije u FBiH, delegacijaP/GKFBiH i Federalnog ministarstva energije, rudarstva iindustrije posjetila je u februaru Institut KemalKapetanovi} u Zenici

Krivaja Zavidovi}i

Potpisana dva ugovorasa novim kupcima

iz Njema~keRukovodstvo Krivaje potpisalo je poslovne

ugovore sa dva nova kupca iz Njema~ke, ~ija sevrijednost procjenjuje na 5,5 miliona KM.

Pored ovih zna~ajnih ugovora za pre-duze}e, u te{koj situaciji u kojoj se nalazi drvnaindustrija, uspjeli su kvalitetom svojih proizvo-da ponovo vratiti povjerenje jo{ jednognjema~kog kupca koji je sa Krivajom radioprije sedam godina, a odnosi se na isporukumasivnog namje{taja. Ohrabruje i ~injenica dapostoji interesovanje za proizvodima Krivajeu Njujorku, ^ikagu i Memfisu.

Poslovodstvo vjeruje da }e ove godine naosnovu ve} potpisanih ugovora ili onih koji}e uslijediti ostvariti izvoz od 50 miliona KM.

[[.. AA..

1144

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Sredinom 2002. godine Bosnaplast prelazi uprivatno vlasni{tvo i tada zapo~inje rekonstruk-cija i modernizacija procesa proizvodnje.

Danas je u porodici Opal Grupe, uz Opal -Comerce (poslovno-prodajni centar) i MAH Co(unutra{nji i vanjski transport).

Bave se injekcionim brizganjem i ekstrudiran-jem termoplasta velike i srednje mase, presovan-jem duroplasta, brizganjem i puhanjem polietilenteraftelata i sli~no.

Program sadr`i:- proizvodnju pretformi za puhanu ambala`u

namijenjenu za pakovanje teku}ina u prehram-benoj i hemijskoj industriji;

- proizvodnju i promet zatvara~a za PET kon-tejnere;

- puhanje kontejnera za pakovanje vode,sokova, ulja, piva i mlijeka;

- proizvodnju transportne ambala`e, kanta iposuda za hemijsku i prehrambenu industriju;

- kao i kontejnera za {umarstvo i poljoprivre-du.

Bosnaplast vr{i usluge monta`e elemenataelektronske industrije, kao i obradu metala ski-danjem i bez skidanja strugotine, erozijom itermi~kom obradom.

U svom pogonu vr{i regeneraciju i regranu-laciju plasti~nih sekundarnih sirovina.

Po rije~ima menad`era Harisa ]orali}a, koji jei vlasnik, trenutno je zaposleno oko sto radnika, aima namjeru i dalje ulagati u rekonstrukciju, mod-ernizaciju i pro{irenje proizvodnog pogona. To }edati mogu}nost zaposlenja novih radnika. Akutniproblem je nedostatak visokostru~nih kadrova, teo~ekuje i pomo} Komore, u tom smislu. Po nje-govim rije~ima, suradnja sa Komorom nije upitna.Ovo je jedna od rijetkih takvih firmi koja je radnoaktivna i slu`i kao primjer poslovnom okru`enju.

NN.. [[.. -- MM..

Zakon o gra|enjuDom naroda Federacije BiH prihvatio je Nacrt zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

gra|enju i odlu~io da ga uputi u javnu raspravu koja }e trajati {ezdeset dana.Izmjene i dopune Zakona ure|uju izradu tehni~ke dokumentacije za gra|enje, vr{enje nad-

zora i postupak izdavanja odobrenja za gra|enje i upotrebne dozvole, kao i tehni~ka i druga svo-jstva koja moraju udovoljiti gra|evine u FBiH.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranjuU pripremi su izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje se odnose

na smanjenje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju, na uskla|ivanje penzija sa ras-tom pla}a, te mogu}nost dokupa sta`a za ispunjavanje uslova za sticanje prava na starosnu penziju.

Zakon o dospjelim, a neupla}enim doprinosimaVlada FBiH utvrdila je Nacrt zakona o dospjelim, a neupla}enim doprinosima i uputila ga u

parlamentarnu proceduru.Zakonom se regili{e pitanje dospjelih, a neupla}enih doprinosa za penziono, invalidsko i soci-

jalno osiguranje, te doprinosa za nezaposlene.

Uredba o regulisanju prometa odre|enih naftnih derivataVlada FBiH je donijela Uredbu o regulisanju prometa odre|enih naftnih derivata s ciljem izb-

jegavanja malverzacija i obezbje|enja kontrole prometa i kvaliteta naftnih derivata.

Zakon o cestovnom prometuVlada Federacije BiH utvrdila je Nacrt zakona o cestovnom prometu kojim se realizuje

obaveza uskla|ivanja entitetske regulative iz ove oblasti sa Zakonom o me|unarodnom ime|uentitetskom cestovnom prometu na nivou BiH.

Nacrtom zakona ure|uju se uslovi i na~in obavljanja djelatnosti prevoza osoba i tereta motorn-im, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prevozu, rad stanica tehni~kog pregleda napodru~ju FBiH, djelatnost javnog prevoza osoba i tereta u linijskom i vanlinijskom cestovnomprevozu, prevoz za vlastite potrebe, rad auto-stanica, te inspekcijski nadzor i odgovornost zaneprovo|enje zakonskih odredaba. MM.. II..

Bosnaplast - Bosanski Petrovac

PPRROOPPIISSII II ZZAAKKOONNII

Predstavnici P/GKFBiH posjetili su Bosnaplast uBosanskom Petrovcu. Ovo preduze}e je osnovano 1960.godine sa programom prerade plasti~nih masa i izradombravarske galanterije. Imao je vode}u ulogu u proizvodnjiplasti~ne ambala`e na podru~ju balkanskih zemalja, zatim jedeset godina bio van pogona

1155

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Biha}

SastanakGrupacije

{umarstva i drvneindustrije PKUSKDrvoprera|iva~i iz Unsko-sanskog kantona

odr`ali su sastanak, po~etkom marta, uPrivrednoj komori u Biha}u. Razgovaralo se opotrebi hitnog reprogramiranja starog dugadrvoprera|iva~a USK prema JP Unsko-sanske{ume iz Bosanske Krupe, nastalog zaklju~nosa 31. 12. 2003. godine. Nagla{ena je i urgent-nost sklapanja bilateralnih ugovora drvopre-ra|iva~a sa ovim javnim preduze}em o isporu-ci osnovne sirovine za 2004. godinu, te hitnojnormalizaciji isporuka, {to nema alternative.Sastanku su prisustvovali i predstavnici Vladeovog kantona.

Preko 90 odsto drvnoindustrijskih kapacite-ta USK ne radi ve} ~etiri mjeseca zbog nedostat-ka sirovine. Kotlovska postrojenja se krajnjimnaporom odr`avaju i spre~avaju od pucanjazbog niskih temperatura, a uslijed nedostatkabukovog ogreva svaki ~as su mogu}e velike{tete. Nisu sa~injeni bilateralni ugovori oisporuci osnovne sirovine za 2004. godinu sadrvoprera|iva~ima, kao ni isplata starih dugov-anja dok se ne uradi reprogramiranje. Ukolikose ne izvr{i normalizacija isporuke sirovine, pri-jeti masovno otpu{tanje u sektoru prerade drve-ta USK koji zapo{ljava vi{e od 200 radnika.

Tra`i se od Vlade USK da zahtijeva da se svaraspolo`iva koli~ina drvne sirovine iz JPUnsko-sanske {ume Bosanska Krupa maksi-malno preradi na podru~ju ovog kantona udrvnoprera|iva~kim kapacitetima.

[[.. AALLIIMMAANNOOVVII]]

Komora Tuzla

Osnivanjegranskih

udru`enjaKantonalna privredna komora Tuzla ovogo-

di{nje aktivnosti koje }e obavljati na podru~juTuzlanskog kantona zapo~ela je osnivanjemgranskih udru`enja.

Osnovano je Udru`enje {umarstva, preradedrveta i grafi~ke djelatnosti, Udru`enje ener-getike, rudarstva i industrije i Udru`enjeprometa i komunikacija.

Unutar Udru`enja za promet i komunikacijedjelova}e osam sekcija:

1. za me|unarodni i me|uentitetski sao-bra}aj,

2. za teretni saobra}aj,3. za unutra{nji promet putnika4. {peditera,5. za tehni~ki pregled motornih vozila i pre-

duze}a za puteve,6. telekomunikacija,7. za zra~ni i `eljezni~ki promet,8. taksi djelatnosti.Treba ista}i osnivanje Udru`enja za

istra`ivanje, razvoj i edukaciju koje planira radi-ti na zadr`avanju mladih istra`iva~a naUniverzitetu i institutima uz motivaciju zaostanak u BiH, pronala`enju br`eg izlaza izinferiornog polo`aja nekonkurentne privrede,pretpostavkama za ekonomiju baziranu naznanju (intelektualnom kapitalu), afirmisanjuinkubacionih centara i tehnolo{kih parkova,afirmaciji svijesti o novoj proizvodnoj i uslu`nojfilozofiji, sazrijevanju svijesti o tome da je znan-je roba.

MM.. IIDDRRIIZZOOVVII]]

Livno

SredstvimaZavoda zaposlenona stotine radnika

Na natje~aj Zavoda za zapo{ljavanjeFederacije BiH, koji se odnosi na dodjelu poti-cajnih kredita za zapo{ljavanje u poljoprivredi imalom biznisu, korisnicima u Hercegbosa-nskom kantonu/`upaniji pro{le godine odobre-na su 142 programa.

Na natje~aj objavljen u februaru 2002.godine, iz {est op}ina ovog kantona, kandidira-

no je oko 500 programa. Za programe jeodobreno oko 2,4 miliona KM za zapo{ljavanje251 radnika.

Najve}i broj programa (43) odobren je koris-nicima s podru~ja Op}ine Livno, za zapo{lja-vanje 122 radnika u poljoprivredi i sto~arstvu,za koje su odobrena kreditna sredstva u iznosuod 563.000 KM, izjavio je direktor Zavoda zazapo{ljavanje ovog kantona Ante Br~i}.

Prema njegovim rije~ima, na natje~aj je kan-didirano i osam proizvodnih programa od kojihsu pro{le godine sa 640.000 KM realizirana~etiri, i u kojima je zaposleno oko 50 radnika saevidencije Zavoda za zapo{ljavanje. Tri progra-ma obuhvataju finalnu proizvodnju drveta napodru~ju Op}ine Livno, a jedan proizvodnjusokova na podru~ju Op}ine Tomislavgrad./ONASA/

1166

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Pod pokroviteljstvom CIPE-a /Centra za me-|unarodno privatno poduzetni{tvo/ odr`ana je,11. o`ujka, u Sarajevu, Radionica zamenad`ment biznis asocijacija, a pripremana jezajedni~kim naporima Privredne/Gospodarskekomore FBiH i Privredne komore RepublikeSrpske i CIPE-a. Prisustvovali su predstavniciudru`enja - grupacija u privrednim komorama,

kao i uposlenici u poljoprivredno-prehram-benom sektoru komora, jer je ciljna grupa bioupravo ovaj sektor.

Glavna tema seminara je bila Razvoj ~lanst-va i prihod osim ~lanarina, a cilj je bio:

* shvatiti zna~aj ~lanstva u okvirucjelokupnog programa udru`enja,

* shvatiti razli~ite tipove struktura, osnova ikategorija ~lanstva,

* shvatiti zna~aj evidencije ~lanstva,* uvidjeti koji proizvodi privla~e ~lanove,Uvijek se mora imati na umu:- Za{to je razvoj ~lanstva zna~ajan?- Za{to se ljudi udru`uju?- Tko su ~lanovi?Moraju se znati vrednovati usluge koje se

pru`aju ~lanicama, a na pove}anju brojnosti~lanstva trebamo raditi svi.

Koji su izvori prihoda pored ~lanarina?* Izvori prihoda pored ~lanarina unutar

udru`enja (publikacije, izlo`be, seminari)* Izvori prihoda vezanih osoba udru`enja

(fondacije, ugovori sa vladom, grantovi odkompanija)

* Izvori prihoda izvan udru`enja iz zasebnekorporacije (investicioni fondovi, zajedni~kaulaganja)

Najava

Okrugli sto Proizvo|a~i tekstila, ko`e i obu}e koji rade na po-

dru~ju Kantona Sarajevo, Zeni~ko-dobojskog, Herce-gova~ko-neretvanskog, te Zapadnohercegova~kog kan-tona razmatrali su, sredinom marta, aktuelne teme iz oveoblasti, koje }e biti uvr{ene u rad Okruglog stola, ~ije jeodr`avanje planirano za po~etak aprila u Sarajevu.

Na ovaj na~in proizvo|a~i `ele ista}i te{ku situaciju ukojoj se nalazi ova grana industrije, a sa njom i 40.000uposlenih u ~emu ih podr`avaju i predstavnici Sindikatakoji su prisustvovali pomenutom sastanku.

Planirana je rasprava o nekoliko tema: - {ta za industriju tekstila, ko`e i obu}e zna~i

ponu|ena Strategija razvoja BiH kroz analizu ponu|enihprijedloga radne grupe;

- nedosljednost Vlade kada je u pitanju cijena elek-tri~ne energije za izvozno orijentirane industrijske grane;

- privatizacija kao jedan od faktora pada industrijskeproizvodnje (u ovom sektoru), kao i stvaranje novihsocijalnih slu~ajeva (Alhos, Modna konfekcija, Novitet) isli~no;

- bankovne garancije kao veliki ko~ni~ar pove}anjuizvoza i novom zapo{ljavanju;

- usvojena carinska tarifa i pogubnost potpisanihugovora o slobodnoj trgovini (Slovenija, Turska,Hrvatska, Bugarska).

O~ekuje se prisustvo prestavnika dr`avnih institucija,resornih ministarstava, te Sindikata. SS.. VV..

Jo{ jedno priznanje Savezu inovatora BiH

Me|unarodna nagrada za poslovnostU Zajednicu tehni~ke kulture BiH

stigla je, 17. marta, obavijest da je Savezinovatora BiH ovogodi{nji dobitnikMe|unarodne nagrade za poslovnorukovo|enje i presti`. Ona se sastoji odskulpture i diplome, a dodjeljuju jeIzdava~ki biro i Klub trgova~kihmenad`era iz Madrida, na osnovu glaso-va 7.000 poduzetnika iz 112 zemalja.

U pristigloj informaciji navodi se daje u protekle 33 godine ovo priznanjedobilo 997 privrednih subjekata, te daje prvi put da se ono dodijeli jednomudru`enju gra|ana.

Na spisku dobitnika u proteklimgodinama nalazi se sedam firmi iz BiH(Biha}ka pivovara, Ekonomic, Grizelj,Hotel Grand, Kosig Dunav osiguranje,LOK i Sarajevska pivara), dvije izRepublike Hrvatske, sedam iz Repu-blike Makedonije, osam iz RepublikeSlovenije i 12 iz SCG.

Sve~anost uru~ivanja nagrada bi}eodr`ana u Cirihu 23. do 25. maja - ka`ese u saop}enju ZTK BiH.

Seminar

Razvoj ~lanstva i prihod osim ~lanarina

Projekat izrade jedinstvenog

Registra poduze}aKomora trgovine, industrije, obrta i poljoprivrede iz Trsta

(CCIAA Trieste) prije izvjesnog vremena zapo~ela je izradu pro-jekta podr{ke reorganizaciji komorskog sistema u BiH.Predstavnici CCIAA prije godinu prvi put su komorama u BiHprezentirali svoju inicijativu koja je nai{la na op}e odobravanje.

U me|uvremenu, i Italijanska vlada dala je zeleno svjetlo iodobrila sredstva za realizaciju Projekta izrade jedinstvenogRegistra poduze}a, analogno Registru u italijanskim komorama.

Na sastanku u Sarajevu, 24. marta, partneri iz Italije prezentiralisu Projekat i utvrdili dalje aktivnosti na njegovoj realizaciji.

LL.. SS..

1177

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Najbolje banke svijeta na razvojnimtr`i{tima za 2004 imenovao je Global Fin-ance, saop}eno je iz Marketinga Raiffeisenbank BiH.

Ova nagrada Global Finance je jo{ jednanagrada u nizu i predstavlja potvrdu dugogo-di{njeg uspje{nog poslovanja Banke.

Revidirani finansijski rezultati Banke za2003. godinu pokazuju porast u svim segmenti-ma poslovanja. Ukupna aktiva je 1.394.518.000KM. Banka s 58 poslovnica {irom zemljezapo{ljava 1.020 radnika.

Prema rije~ima zamjenika predsjedavaju-}eg Upravnog odbora i predsjedavaju}egRaiffeisen International Bank-Holding AGHerberta Stepi}a, Raiffeisen nadma{ujetr`i{te, godinu za godinom, i u pogledu poras-ta i profitabilnosti, konstantno je ulazio u nova

tr`i{ta, dodaju}i nedavno svojoj mre`iBjelorusiju, Kosovo i Albaniju, a klijenti suprivu~eni kompletnim nizom bankarskih uslu-ga i proizvoda u cijeloj regiji, uklju~uju}i leas-ing, rukovo|enje sredstvima, investicionobankarstvo, M&A savjetovanje, bavljenje bro-kerskim poslovima, penzione fondove i osig-uranja.

Ponosni smo {to smo na{oj listi nagradadodali i ovo vrijedno priznanje. Nagrada pred-stavlja potvrdu da je Banka, na svom putukontinuiranog razvoja, odabrala odlu~nustrategiju, koja svake godine rezultira uspje-hom. Politika investiranja u zaposlenikebanke, te povjerenje na{ih klijenata su klju~nifaktori ovog uspjeha. Kroz RaiffeisenGrupaciju u Bosni i Hercegovini, koju poredBanke danas ~ine Privatizacijsko-investicionifond Mi-Group, Raiffeisen Osiguranje,Raiffeisen Brokers i Raiffeisen Leasing, trudit}emo se da podsti~emo razvoj i unapre|enje,da zadovoljimo potrebe na{ih klijenata ispremno do~ekamo izazove koji su prednama, rije~i su direktora Raiffeisen Bank uBiH Edina Mufti}a. (FENA)

Global Finance

Raiffeisen Bank BiH najbolja u zemljiRaiffeisen Bank Bosna i Hercegovina dobitnik jenagrade Najbolja banka za svoju zemlju, a Raiffeisengrupaciji, kojoj pripada, dodijeljena je nagrada Najbolja banka u isto~noj Evropi i centralnoj Aziji

Prema istra`ivanju sarajevske agencijeDecision Shop, kupcima u BiH najva`nije jeporijeklo robe koju kupuju. Njih tri ~etvrtineima najvi{e povjerenja u doma}e proizvode.

U Federaciji BiH najvi{e povjerenja udoma}u robu ima 80 odsto kupaca, a uRepublici Srpskoj 77 odsto. Istovremeno,

sedam odsto kupaca nema povjerenja udoma}e proizvode, a 13 odsto pri kupovini nerazmi{lja o porijeklu robe. Od robe iz uvozagra|ani BiH najvi{e povjerenja imaju uproizvode iz Republike Hrvatske, malo manjeu slovenske, a najmanje iz Repulike Srbije.Povjerenje prema uvoznoj robi iz susjednihzemalja razlikuje se po entitetima. RH i sloven-ska roba imaju znatno vi{e kupaca u FBiHnego roba iz Srbije, koja pak ima znatno vi{ekupaca u RS. U FBiH robu iz Srbije ne kupuje63 odsto gra|ana. Istra`ivanje je pokazalo ikako gra|ani BiH imaju vi{e povjerenja ustrane nego u doma}e banke. Svoj bi novacstranim bankama povjerilo 67 odsto gra|ana.Povjerenje u doma}e banke malo je ve}e uFBiH, gdje bi pola gra|ana svoj novac povjer-ilo doma}im bankarima. Nepovjerenje premastranim bankama izrazilo je u FBiH 12 odsto, au RS 14 odsto ispitanika.

Znatno ve}e nepovjerenje ispitanici supokazali prema osiguravaju}im dru{tvima, 26odsto. Samo 40 odsto ispitanih vjeruje u njih,dok ih 34 odsto nema iskustva s njihovimposlovanjem. Nepovjerenje u osiguravaju}adru{tva u RS ve}e je za pet odsto nego u FBiH.

LL.. SS..

Na www.kfbih.com

Najnoviji tenderiNa web stranici Privredne/Gospodarske komore Federacije

BiH, www.kfbih.com u rubrici aktuelnosti, mo`e se na}i preglednajnovijih tendera i javnih ponuda za radove i nabavku materijalaza podru~je SiCG.

Tenderi i ponude odnose se na: - grube i zavr{ne gra|evinske radove; - ma{inske radove (vodovodi, plinske instalacije i dr); - nabavku i usluge transportnih sredstava i gra|evinske mehanizacije;- prodaju poslovnih prostora; - lijekove, sanitetski i potro{ni medicinski materijal; - {tampani i uredski materijal; - elektromaterijal (grija~i, termostati, kablovi, provodnici, releji); - nabavku prera|evina od `itarica i mesnih prera|evina - i drugo.. Dodatne informacije mogu se dobiti u P/GKFBiH, telefon: 033/211-280, Lejla Sadikovi}. LL.. SS..

Istra`ivanje

BH kupci najvi{e vjeruju doma}im proizvodima

1188

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

BBrriittaannsskkaa kkoommppaanniijjaa IIMMII NNOORRDDGGRREENN LLttdd. jejedan od vode}ih distributera pneumatskihkomponenata i automatiziranih sistema.Kompanija `eli pro{iriti svoju mre`u {iromEvrope i tra`i pouzdanog partnera iz BiH.Kontakt:

Britanska Ambasada u BiHZoran Stevanovi}, Manager for Trade and

Investment, Commercial SectionTelefon: +387 33 282 249, telefaks: +387 33

204 780; e-mail: Zoran.Stevanovic@fco.gov.uk

PPaakkiissttaannsskkaa kkoommppaanniijjaa YYaamm EEnntteerrpprriisseesszainteresirana je da iz BiH uvozi sljede}e:

- stari papir i novine,- kori{tene ra~unare,- robu {iroke potro{nje.Iz Pakistana izvozi:- odje}u, rublje, obu}u (cipele, papu~e),- rukavice za rad u industriji,- proizvode od ko`e, - svje`e vo}e i povr}e.Adresa: Muhammad Yameen, Yam Enterpri-

sesH-149/7 Bara Maidan, Nzimabad, Karachi

74600 Pakistan.Telefon: 92-21-6616463, telefaks: 92-21-

4538625, e-mail: yam21@wtmeca.net,qayam_ilu2001@hotmail.com

FFiirrmmaa iizz ddrr`̀aavvee TTooggoo, Afrika, `eli iz BiHuvoziti proizvode od ko`e, odje}u, proizvode

za doma}instvo, razli~ite elektronskeure|aje. Distributeri zainteresirani za suradnju s

dr`avama zapadnoafri~ke obale mogu sejaviti na adresu:

Mark NdukwoETS.Okmabic Inter-Holdings Company LTD.No. 45 Rue de Fiata/Mad.Com QuatersBP. 1210 Lome -Togo Telefon: +228 945 3630, telefaks:. +228 222

11 49, e-mail: okentex45@yahoo.com

VVooddee}}ii ssaauuddiijjsskkii pprrooiizzvvoo||aa~~ vodoinstala-cione opreme od ner|aju}eg ~elika zadoma}instva nudi suradnju bh. poduze}ima sasli~nom djelatno{}u. Kontakt:

A. A. AL - KhateebNational Factory for Sink Bowls

P.O. BOX: 40776Riyadh 11511, K. Saudi ArabiaTelefon: +966 1 2652002, telefaks: +966 1

2653003/2653355, e-mail: majaly@awalnet.net.sa

PPrrooiizzvvoo||aa~~ mmaa{{iinnaa zzaa iizzrraadduu vviissookkookkvvaalliitteett--nniihh ppllaassttii~~nniihh bbooccaa iizz IIlliinnooiissaa, SAD, poziva

firme iz BiH zainteresirane za suradnju:Mark Larimer Capital Equipment, LLC. 125 Tubeway Drive Carol Stream IL 60188, USA Telefon: +1 630 6907 200, telefaks: +1 630

690 7929, e-mail: mark5@capitalequipment.com

PPaakkiissttaannsskkaa kkoommppaanniijjaa AAllllmmee BBuussiinneessssInternational iz Lahorea zainteresirana je za

uvoz iz BiH razli~itih proizvoda od ~elika ipoziva bh. poduze}a iz ove oblasti da se

jave direktno na adresu:Direktor: S. A. NazirAllme Business InternationalSt. No. 34 - A, Shershah RoadShalmar Town, Lahore - 54920, PakistanTelefon: +92 42 7671698, telefaks: +92 42

6542666, e-mail: aalme@xcess.net.pk

AAuussttrriijjsskkaa ffiirrmmaa MMiitttteerrmmaayyrr -- MMuueehhllee KKGGnudi na prodaju kompletan pneumatski mlin za`itarice, kapaciteta 20 tona/24 sata, godinaproizvodnje 1982.

Sve zainteresirane firme mogu se javiti naadresu:

MMiitttteerrmmaayyeerr -- MMuueehhllee KKGGzz.. HHdd.. HHeerrrrnn PPrrookkuurriisstt RRuuddoollff MMiitttteerrmmaayyeerrBBaahhnnggaassssee 4433TTeelleeffoonn:: 00004433 22661199//6677 226655 iillii 00004433 22661199 6677 220022FFaakkss:: 00004433 22661199 6666 225599

Ponuda - potra`nja

Oglas - potra`njaQuadrimex je francuska kompanija koja

se bavi distribucijom hemijskih proizvoda idjeluje kao link izme|u proizvo|a~a i krajn-jeg korisnika. Quadrimex poziva bh. proiz-vo|a~e razli~itih hemijskih proizvoda zain-teresirane za saradnju da se jave na e-mailadresu: jtraore@quadrimex.com

Kontakt osoba: Jenna Traore.

Poduze}a koja `ele plasirati svojeproizvode na tr`i{te Argentine i Ju`neAmerike, mogu se preko Interneta besplatnoupisati u Me|unarodni adresar koji se nalazina web-stranici kompanije STAPLEY:www.stapley.com.ar

Svaki proizvod uvr{ten u ovaj adresar imavlastitu stranicu s on-line obrascem koji senalazi na dnu stranice, namijenjen potencijal-nim kupcima koji tra`e vi{e informacija oproizvodu. Tu se nalaze i informacije o trans-portu robe brodom, tj. iz koje luke robapolazi i u kojoj se luci vr{i istovar. Sva pitan-ja i zahtjevi kupaca odmah se proslje|uju rel-evantnom dobavlja~u.

Pristup adresaru i uno{enje podatakasasvim su besplatni.

Kompanija STAPLEY poziva i bosansko-hercegova~ke firme da iskoriste ovu izuzetnupriliku i predstave svoje proizvode. Za even-tualne informacije, kontakt osoba je PierreStapley: pierres@stapley.com.ar

PPrrootteekklliihh ggooddiinnaa oovvoo pprreedduuzzee}}ee ssee bbeezz zznnaa~~aajjnniihh uullaaggaannjjaa pprriillaaggoo||aavvaalloo pprroommjjee--nnaammaa uu vvaannjjsskkoomm ookkrruu`̀eennjjuu ii zzaahhttjjeevviimmaa ttrr`̀ii{{ttaa,, {{ttoo zznnaa~~ii ii ssvvoojjiimm ppoottrreebbaammaa ddeeffiinn--iissaanniimm ppoosslloovvnniimm cciilljjeevviimmaa.. UU ppoorraattnniimm ggooddiinnaammaa oobbiimm ddjjeellaattnnoossttii uu GGrriinnuu iimmaaoo jjeeiillii ssttaaggnnaacciijjuu,, iillii zzaaddrr`̀aavvaannjjee nnaa nniivvoouu pprreetthhooddnnee ggooddiinnee.. SSaa ssttaannoovvii{{ttaa ssttrraatteeggiijjee,, oonnaassee mmoo`̀ee ssvvrrssttaattii iillii jjee nnaajjbbllii`̀aa ssttrraatteeggiijjii ssaa oossoobbiinnaammaa ooggrraannii~~eennoogg kkoonnvveerrggeennttnnoogg rraassttaa,,ssaa mmiinniimmaallnnoomm iillii nnuullttoomm ssttooppoomm rraassttaa.. TToo jjee,, uu ssttvvaarrii,, ii mmooddeell ppoolliittiikkee oorrggaannsskkoogg rraassttaassaa pprreeddnnoossttiimmaa kkoojjaa ssee oossjjee}}aajjuu uu mmoottiivviissaannoossttii iillii aannggaa`̀oovvaannoossttii uuppoosslleenniihh uu pprree--dduuzzee}}uu,, aallii ii ooppaassnnoossttii oodd ssllaabboossttii pprreemmaalleennoogg rraassttaa ii {{ttoo jjee ttoo nnaassttaavvaakk pprroo{{lloossttii ssaammaannjjiimm pprroommjjeennaammaa..

OOnnoo {{ttoo tteemmeelljjnnoo mmoo`̀ee oopprraavvddaattii ttaakkvvuu ssttrraatteeggiijjuu ii ppoolliittiikkuu bbiilloo jjee ddaavvaannjjee pprreedd--nnoossttii ssttaabbiillnnoossttii ffiirrmmee pprreedd rriizziikkoomm oodd aakkcciijjee,, kkoojjaa llaakkoo mmoo`̀ee bbiittii hhaazzaarrdd uu nneessiigguurrnnoommookkrruu`̀eennjjuu kkaakkvvoo jjee vvee}} kkoonnssttaannttnnoo nnaa{{ee,, ppoottoomm {{ttoo jjee uuppoosslleennii ddoo`̀iivvlljjaavvaajjuu kkaaoo ppoozzii--ttiivvnnuu ooddggoovvoorrnnoosstt mmeennaadd`̀mmeennttaa ii vvllaassnniikkaa zzaa nnjjiihhoovvuu ssoocciijjaallnnuu eeggzziisstteenncciijjuu,, ppaa jjee vviiddeeii kkaaoo ii ssvvoojjuu ssuuddbbiinnuu,, ttee iimmaajjuu rraazzlloogg ddaa pprreedduuzzee}}uu uuzzvvrraa}}aajjuu ssvvoojjoomm vvee}}oomm pprriippaadd--nnoo{{}}uu ii pprreeddaannoo{{}}uu.. UU GGrriinnuu jjee ssttvvoorreennoo ssttaabbiillnnoo uunnuuttrraa{{nnjjee ookkrruu`̀eennjjee.. IIssttoovvrreemmeennoo,,cciijjeelloo ttoo vvrriijjeemmee oossjjee}}aalloo ssee ddaa uu ppoossttoojjee}}oojj ggrraannii pprreedduuzzee}}ee iimmaa pprrooiizzvvooddnnii ii ttrr`̀ii{{nniikknnooww--hhooww ii ddrruuggee mmoogguu}}nnoossttii kkaaoo kkoonnkkuurreennttsskkee pprreeddnnoossttii,, aa ddaa ssee jjoo{{ nniijjee ddoossttiiggaaoommaakkssiimmaallnnii ttrr`̀ii{{nnii uuddiioo..

NNaabbaavvkkoomm ppeettoobboojjnnee mmaa{{iinnee uu iinnvveessttiicciijjii vvrriijjeeddnnoojj 11,,55 mmiilliioonnaa KKMM,, GGrriinn jjeeuuddvvoossttrruu~~iioo kkaappaacciitteettee uu {{ttaammppii ssaa ppoojjaa~~aanniimm mmoogguu}}nnoossttiimmaa ddaa kkoonnaa~~nnii rreezzuullttaatt rraaddaabbuuddee pprrooiizzvvoodd vvrrhhuunnsskkoogg kkvvaalliitteettaa,, uuzz mmaannjjee ttrroo{{kkoovvee ii kkrraa}}ee vvrriijjeemmee ppoo jjeeddiinniicciipprrooiizzvvooddaa.. TToo jjee zznnaa~~aajjnnaa kkoonnkkuurreennttnnaa pprreeddnnoosstt ssaa kkoojjoomm GGrriinn ddaannaass cciilljjaa ddaa oossttaanneemmee||uu lliiddeerriimmaa uu ggrraannii ((iillii zzaaddrr`̀ii lliiddeerrsskkuu ppoozziicciijjuu)) nnaa ttrr`̀ii{{ttuu.. OOvviimm pprreeddnnoossttiimmaa mmoorraa--jjuu ssee pprriiddooddaattii ii ddrruuggee pprraattee}}ee kkoorriissttii kkoojjee }}ee pprrooiizzaa}}ii,, nnaarroo~~iittoo bboolljjee kkoorrii{{tteennjjee ppootteenn--cciijjaallaa ssaaddrr`̀aannoogg uu zznnaannjjuu uuppoosslleenniihh.. JJaavviitt }}ee ssee nnoovvaa aannggaa`̀oovvaannoosstt ii ssttvvaarraallaa~~kkii ppootteenn--cciijjaall uu zznnaannjjuu uuppoosslleenniihh,, aaffiirrmmiissaatt }}ee ssee pprroocceess ssttaallnnee eedduukkaacciijjee,, {{ttoo }}ee ii uubbuudduu}}eezznnaa~~aajjnnoo ooddlluu~~iivvaattii oo eeffiikkaassnnoossttii ii uussppjjee{{nnoossttii pprreedduuzzee}}aa..

[[ttoo }}ee ssvvee oovvoo zznnaa~~iittii zzaa kkuuppccee??KKuuppccii }}ee uu GGrriinnuu iimmaattii ddoobbaavvlljjaa~~aa ppoo ssaavvrreemmeennoomm kkoonncceeppttuu,, ssiigguurrnnoogg ii

ppooggooddnnoogg zzaa vveelliikkee ii mmaallee sseerriijjee,, zzaa vvaannrreeddnnee ii iizzvvaannrreeddnnee ppoorruudd`̀bbee.. SSaarraaddnnjjaa ssaaGGrriinnoomm bbiitt }}ee ii rreeffeerreennccaa zzaa oonnee kkoojjii uullaazzee uu ssvviijjeett bbiizznniissaa,, jjeerr oovvddjjee mmoogguu rraa~~uunnaattiissaa ppaarrttnneerroomm zzaa llaakk{{ii ppuutt uu oossvvaajjaannjjuu ttrr`̀ii{{ttaa,, ttee ssttiiccaannjjeemm vvllaassttiittiihh ii IISSOO ssttaannddaarrddaa.. OOnnjjee ((kkaaoo ddoobbaavvlljjaa~~)) ppooddeessaann ii zzaa zzaaddoovvoolljjaavvaannjjee iizzvvaannrreeddnniihh ppoottrreebbaa kkuuppaaccaa,, kkaaddaassttvvaarrii iizzmmaakknnuu kkoonnttrroollii ii ppllaannoovviimmaa ppoosslloovvaannjjaa.. ZZaa ttaakkvvee GGrriinn iimmaa rreezzeerrvvnnee rreessuurrssee,,iillii,, kkaakkoo kkaa`̀uu:: iimmaajjuu uussvvoojjeenn ssttaannddaarrdd zzaa nneessttaannddaarrddnnoo ppoonnaa{{aannjjee ddrruuggiihh..

DDaannaass GGrriinn iimmaa lljjuuddsskkee ii mmaatteerriijjaallnnee pprreettppoossttaavvkkee ddaa oossttvvaarrii ssvvoojjuu vviizziijjuu.. SSaa vvii{{eeppoouuzzddaannjjaa mmoo`̀ee mmaannjjee rraazzmmii{{lljjaattii ii oo rriizziicciimmaa oovvoogg vvrreemmeennaa,, jjeerr iimmaa zzaavviiddaann uugglleedd,,rreeffeerreennccee ii ppoosslloovvnnuu ooddggoovvoorrnnoosstt..

Grin Gra~anica

Investicijei pogledna strategijuopstankai razvojaIzgledi za opstanak iuspje{no poslovanje pre-duze}a uvijek su, pose-bno danas, bili uslovljeniulaganjima u investicije,naro~ito u opremu. Ugra~ani~kom Grinu jetehni~ko osavremenjiva-nje shva}eno kao ciljopstanka, a i pret-postavka da se u iolesre|enijim privrednim idru{tvenim uslovima u~inii br`i razvojni iskorak

PRIVREDNE KOMORE U BOSNI I HERCEGOVINI

NACIONALNI PROGRAM

PROIZVODIMO,KUPUJMO DOMA]E

Nacionalni program Proizvodimo, kupujmo doma}e, kojisu usvojile privredne komore u Bosni i Hercegovini, punimkapacitetom starta u drugoj polovini aprila ove godine.

Za uspje{no provo|enje Programa osigurano je nekoliko va`nih pretpostavki:1. Predsjednici privrednih komora (V/SKBiH, P/GKFBiH, PKRS, PKBD) potpisali su Sporazum o sarad-

nji privrednih komora u BiH na realizaciji Nacionalnog programa Proizvodimo, kupujmo doma}e.2. Na osnovu prethodno raspisanog Javnog nadmetanja, izabrana je Agencija Aquarius iz Banje Luke kao

Agencija koja }e, zajedno s privrednim komorama, pripremiti i provoditi Propagandni program NP PKD.3. Na osnovu provedenog natje~aja izabran je logo-znak za NP PKD i utvr|eno nekoliko kratkih propa-

gandnih poruka, a postupak njihove registracije i za{tite je u toku. Imaju}i u vidu da predlo`eno grafi~korje{enje sadr`i tri osnovna geometrijska oblika: krug, trokut i kvadrat, Koordinacioni odbor NP PKD sma-trao je da navedeno predstavlja komparativnu prednost. Prvi, osnovni element, KKRRUUGG, asocira na zajed-ni{tvo i mobilizira cjelokupnu populaciju BiH za uklju~enje u predstoje}u kampanju. Izvedeni trokut sim-bolizira osnovni grb BiH i istovremeno personificira uusskkllii~~nniikk sa pridodatom ta~kom ~ime se daje anima-torski karakter predlo`enom rje{enju. Kompaktnost i aplikativnost, kao i potencijalna pamtljivost ~ine pred-lo`eno rje{enje odgovaraju}im za potrebe navedenog projekta.

Slogan SSVVII ZZAA DDOOMMAA]]EE savr{eno se nadopunjuje sa konceptom kruga kao osnovne, ishodi{negeometrijske forme koja obuhvata sve relevantne faktore BiH, neophodne za uspjeh navedenog projekta.Jednostavnost i pamtljivost slogana sa uskli~nikom na kraju ponavlja ve} navedeni mobilizatorski karakterznaka i logotipa.

4. Odr`an je sastanak ~lanova komisija za grupacije proizvoda - module: Mlijeko i mlije~neprera|evine, Meso, ribe i prera|evine, Vo}e, povr}e i prera|evine na kojem su utvr|eni zadaci, njihovinosioci i rokovi za pripremu realizacije promotivnih aktivnosti za navedene module.

5. Profesorica marketinga Srednje ekonomske {kole u Sarajevu Alma Busulad`i}, dipl. occ., i u~enici,~lanovi Marketing sekcije [kole, a u `elji da na neki na~in pomognu na{oj domovini BiHi, da krene putemprosperiteta, pokre}u propagandnu kampanju sa porukama:

PPrrooiizzvvooddiimmoo nnaajjbboolljjee!! KKuuppuujjmmoo bboossaannsskkoohheerrcceeggoovvaa~~kkoo!! [[ttiittiimmoo sseebbee!!Ova propagandna kampanja provodit }e se na ssaajjaammsskkoojj iizzlloo`̀bbii,, kkoojjaa }}ee ssee ooddrr`̀aattii oodd 2200.. ddoo 2233.. 0044..

22000044.. ggooddiinnee uu ffiisskkuullttuurrnnoojj ddvvoorraannii SSEE[[. Suorganizator sajamske izlo`be je Privredna/Gospodarska komo-ra FBiH.

Ova akcija predstavlja marketing stimulans s namjerom da se uti~e na formiranje svijesti i ubje|enjamladih da kupovinom bh. proizvoda ne kupujemo samo proizvod, nego svjesno poma`emo ekonomskirazvoj BiH.

Polaze}i od saznanja da se mladi uvijek nastoje uniformno pona{ati, odnosno slijediti ono {to se smatramodernim i prihvatljivim u datom trenutku i da to ubje|enje ima presudan uticaj na formiranje potreba,obi~aja i navika u potro{nji, `elja organizatora je da mijenja trend pona{anja mladih u BiH u pravcu ja~anjasvijesti mladih generacija da opredjeljenje za doma}e proizvode do`ivljavaju kao iskazivanje vlastiteosobenosti.

U projektu sajamske izlo`be ciljna grupa stanovni{tva je od {est do 19 godina: pred{kolski uzrast, osnov-ci i srednjo{kolci. Procjenjuje se da }e ih posjetiti vi{e hiljada u~enika sa svojim profesorima i nastavnicima.

Na izlo`bi }e izlagati firme iz Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Br~ko BiH.Pozivamo preduze}a da se prijave do 06. 04. 2004. godine, a za informacije o uslovima da se obrate u

P/GKFBiH, telefon: 033/663-370, lokal 458.Ova sajamska izlo`ba, koju organiziraju mladi za mlade, ujedno predstavlja i najbolji po~etak realizaci-

je Nacionalnog programa Proizvodimo, kupujmo doma}e.MMrr HHaassaann JJAAKKUUPPOOVVII]]

Nove osnove privredjivanjaMedjukomorski sporazumSporazum o saradnjiPrezentirani trgovinski odnosiTuroperatori u Herceg-NovomPromotivno predstavljanje Luke BarIskoristiti pogodnosti za uspjesno poslovanjeObjavljen prvi poziv za RED grantoveADEC - Centar za poljoprivredni razvoj i edukacijuSjednica Ekspertnog tima za implementaciju StrategijeOdrzana sjednica Inicijativnog odboraStrukovna grupa ugostiteljstva i turizmaAkviziteri na trzistu kapitalaFiktivna vecina dosadasnjih darodavnih ugovoraPove}anje energetske efikasnostiPosjeta Institutu u ZeniciPropisi i zakoniBosnaplast - Bosanski PetrovacSredstvima Zavoda zaposleno na stotine radnikaSastanak Grupe sumarstva i drvne industrije PKUSKOsnivanje granskih udruzenjaOkrugli stoMedjunarodna nagrada za poslovnostRazvoj clanstva i prihod osim clanarinaProjekat izrade jedinstvenog Registra preduzecaRaiffeisen Bank BiH najbolja u zemljiBH kupci najvise vjeruju domacim proizvodimaNajnoviji tenderiPonuda - potraznjaOglas - potraznjaInvesticije i pogled na strategiju opstanka i razvojaNacionalni program Proizvodimo kupujmo domace