Privrednik 71

U OVOM BROJU DONOSIMO:

GODINA XV • BROJ 71 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

Aktualni razgovor:

Novi predsjednik Udruge poslodavaca VitezAktualno:

Pokrivenost uvoza izvozom Aluminija 329 postoProjekti:

Travnički Apeiron mijenja vlasnika

BH PrivrednikListopad / Studeni 2009

4

Izdavač: Inter 96 d.o.o. • za Izdavača: Darko Juričić • GlavnI urednIk: Mario Mlakić • IzdavačkI savjet: Franjo Rajković, dipl. oec., Nada Filipović, Željko Kocaj • novInarI: Miroslav Vasilj, Darko Juka, Milijana Kos, Dragana Sivonjić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Anja Grujić, Zvonimir Živković, Anita Bošnjak • FotoGraFIje: Darko Juka, Siniša Skenderija, Stojan Lasić • adresa redakcIje: Stjepana Radića 2, 72250 Vitez, BiH • GraFIčka prIprema I dIzajn: Borislav Sučić • tIsak: SUTON, Široki Brijeg • marketInG: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095 ;+387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: [email protected] • [email protected] • Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez

mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03. zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

. . . i m p r e s u m . . .

71Privrednik

uvodnikRiječ glavng urednika 7

Iz Broja u BrojKonzumova akcija 8

S radom počela prva eko sušnica 9Nijedna firma iz BiH na listi 500 najboljih

u regiji 9Izgradnja plinovoda Zenica – Travnik

počinje na proljeće 10Mercator ponovo prvi! 11aktualnI razGovor

Novi predsjednik Udruge poslodavaca Vitez 12

aktualnoPokrivenost uvoza izvozom Aluminija

329 posto 15Očuvanje cijene rada i radnih mjesta 16

poslovnI uspjesIAluminij još jednom zakoračio u povijest 18

razGovor s povodomKomora se aktivno uključila u ublažavanje

posljedica krize 22Ulaganje u znanje i obrazovanje je najbolji

put izlaska iz krize 23projektI

Travnički Apeiron mijenja vlasnika 26Kako dobiti bespovratna sredstva iz IPA

fondova 28BH reGIje

Ljudi bi trebali biti ponosni na bogatstvo BiH 32

Investiraj u BiH-investiraj u regiju 33Raj za ribolovce 34

Trebinje kao turistička destinacija 36Posavska Vlada nije se suprotstavila

ekonomskoj krizi 39Odžak pred dobivanjem poduzetničke

zone 39Uvozni lobi opasno prijeti domaćim

duhanarima 40Mostar uvršten u društvo Belfasta,

Jeruzalema, Beiruta i Nikozije 41Posavski privrednici u Bihaću 41

42 500 izlagača na ZEPS-u 42 Brčko subvencionira kamate poduzetnicima 43 Nužna modernizacija postojećih kapaciteta 44 Reforme nužne sa ili bez MMF-a i WB-a44 Potpisani ugovori za sanaciju CHE Čapljina 45 Hercegovinu potresaju brojni štrajkovi Izdvojeno48 Dani Marka Martinovića 2009. 50 Razvoj i zaštita domaće proizvodnje – prioritetna zadaća 52 Potrebno odmah djelovati prema medijima, ali se ne smiju zanemariti i zaposlenici InvestIcIje53 Norvežani zainteresirani za hercegovački med BaštIna54 Počitelj-kameni grad doGađajI56 Dani berbe grožđa prenIjeto Iz tIska61 Tvrtke u krizi trebaju čuvati najbolje ljudemoderno poslovanje63 Kompanije rasadnici: Razvijaju menadžere za druge tvrtke 65 Savjeti za novopečene menadžere 66 Tajne umjetnosti pregovaranja68 Četverosjedima prkose konkurenciji reGIonalne vIjestI68 „Blokirani“ prosvjedi seljaka 69 Končarov novi vlak za bh pruge 71 BH Telecom i Ericcson NT potpisali nove ugovore vrijedne 32 milijuna kuna 71 Padaju cijene stanova 72 „Viro“ preuzeo županjsku Sladoranu 73 HTZ-u svjetska nagrada Red Dot Design Award za etno plakate 74 Nove investicije Alapisa posljednja vIjestI76 Stotine tvrtki pred stečajem


5


6


7

Uvodnik

Socijalni nemiri, privredne afere i skandali sustižu nas svakodnevno kao udarne vijesti s TV ekrana i naslovnica

tiskovina. Postaje gotovo uobičajeno slušati o milijunskim iznosima koji su usmjereni u potpuno druge svrhe od onih za koje su bile namijenjene. Pritisnute između čekića i nakovnja – čekića MMF-a koji govori logikom ekonomskih pokazatelja i egzaktnim jezikom brojeva, s jedne strane, te nakovnja – brojnih socijalnih kategorija, nastavnika, učitelja i profesora, radnika iz tvornica koji mjesecima jedva sastavljaju kraj s krajem, , bh. vlasti pokušavaju pronaći kompromisno rješenje. To, barem u ovoj fazi izgleda kao nemoguća misija, u kojoj nema izglednog, a pogotovo ne bezbolnog rješenja. Posljedica takvog stanja je i evidentan proces značajnog blokiranja i drugih procesa u državi, koja je ionako osiromašena i pritisnuta brojnim dodatnim problemima.

U takvom, prilično depresivnom okružju teško da je moguće usmjeriti energiju ka pozitivnim privrednim procesima i stvarati stimulativnu situaciju u kojoj bi privreda bila jedan od prioriteta kojima bi se vlasti trebale baviti. No, s druge strane privrednici sami pokušavaju u okviru mogućnosti (a one ipak nisu male – jer oni drže kapital u

rukama), ponuditi rješenja. U tome duhu u zadnjih mjesec dana je održano nekoliko različitih i vrlo značajnih ekonomskih foruma na kojima je bilo riječi upravo o mogućnostima kvalitetne integracije bh. ekonomije u europske tokove. Bilo je daleko više postavljenih pitanje, nego ponuđenih odgovora, ali sama činjenica da se razgovara na ovu temu čini da se rješenje možda i pronađe.

Da bi bilo moguće ozbiljno konkurirati na europsko tržište, bilo kroz različite otvorene fondove EU-a, o čemu donosimo i informativni tekst u ovome broju, nužno je stvoriti okruženje i educirati timove ljudi koji će sustavno raditi na ozbiljnim aplikacijama za projekte. Sporadično i gotovo neprimjetno, pojedine tvrtke i institucije rade na ovome i ne može se reći kako inicijativa ne postoji. No, da bi ona polučila dugotrajan i ozbiljan karakter, inicijativa mora imati daleko širu potpore i vlasti i javnosti, koja je zauzeta aferama i skandalima.

A da pozitivnih primjera ima, ma koliko oni u ovome trenutku izgledali mali, dokazuju i pojedini primjeri koje donosimo i u ovom primjerku BH Privrednika.


8

iz Broja u Broj

«Smatramo da, kao društveno odgovorna institucija i vodeći trgovinski lanac, moramo biti odgovorni i na ovaj način potvrditi svoju odgovornost. Ovih 1.000 osnovnih proizvoda, od kojih će neki biti sniženi i do 30 posto, bit će posebno obilježeni oznakom «trajni niska cijena» u svih 105 trgovina širom BiH», kazao je Brkić na konferenciji za novinare u Sarajevu. Prema njegovim riječima, ova inicijativa je rezultat partnerskog odnosa i suradnje Konzuma BiH s dobavljačima, poput Akove, MIS Stanić, Mljekare Livno, Perutnine, Zvečevo–Laste, Barpeha, Sarajevskog kiseljaka, Dijamanta, Leda, Podravke, Kraša, Francka, Dite, Mepasa, te brojnih drugih, koji su Konzumu pružili veliku podršku pri realizaciji inicijative sniženja.

Konzumova akcija

Počela je velika Konzumova inicijativa sniženja 1.000 artikala u svim Konzumovim trgovinama u BiH, kojom je Konzum dao doprinos ukupnom smanjenju životnih troškova svojih kupca. Trajno sniženje najavio je direktor Društva Ismir Brkić, koji je kazao da je riječ o dugoročnoj inicijativi

koja će trajati najkraće do kraja godine, a moguće je i duže.

»Prema našim proračunima, vrijednost ukupnog ulaganja će biti više od tri milijuna KM», naglasio je Brkić.


9

iz Broja u Broj

Stručnjaci konsultantsko-revizorske kompanije Deloitte i ove su godine objavili listu 500

najvećih kompanija u Srednjoj Evropi. Kompanije su na listu uvrštene prema prihodu od prodaje za 2008. godinu, a osim opće liste Deloitte je sastavio i liste 50 najjačih banaka i osiguravajućih kompanija. Kao i prošle godine, niti jedna kompanija iz Bosne i Hercegovne nije se uspjela plasirati na listu 500 najvećih u širem regionu.

Prvih deset mjesta na listi Top 500 zauzimaju uglavnom firme iz sektora energetike i resursa te proizvodnog sektora. Na prvom mjestu ponovo se nalazi poljski naftni gigant PKN Orlen, iza kojeg slijede mađarski Mol i ukrajinski Metinvest, koji je ujedno i najbolje rangirani predstavnik sektora proizvodnje. Najbrojnije su upravo kompanije iz sektora energetike, kojih na listi ima 151, a iza njih slijede firme iz sektora robe široke potrošnje, zatim transporta te proizvodnje. Nijedna kompanija iz Bosne i Hercegovine nije se uspjela plasirati

S radom počela prva eko sušnica

U Brčko Distriktu izgrađena je i u uporabu stavljena prva eko sušnica na solarni pogon koja

će prije svega na raspolaganju biti poljoprivrednicima s ovoga područja koji se bave proizvodnjom i uzgojem šljiva. Sušnica je naravno namijenjena i za sušenje drugoga voća te ljekovitog bilja a zanimanje proizvođača za korištenje usluga ovoga pogona za sada je vrlo veliko. Opremanje sušnice je sa čak 60 posto od potrebnih sredstava pomogla Vlada BD čiji predstavnici najavljuju podršku ovome planiranom širenju objekta u idućoj godini.

Nijedna firma iz BiH na listi 500 najboljih u regiji

na listu 500 najvećih regionalnih firmi. Na posebnoj, nacionalnoj listi najviše mjesto zauzimaju Elektroprivreda i ASA Prevent, dok iza njih slijede Aluminij, BH Telecom, Mittal Steel Zenica, Elektroprivreda Mostar, Energoinvest, HIFA-Oil te HT Mostar. Od zemalja iz naše uže regije na listi je najzastupljenija Slovenija sa čak 22 kompanije, od kojih je najviše plasirana Petrol grupa. Iz Hrvatske na listu se plasiralo 11 kompanija, od kojih su najviša mjesta zauzeli koncern Agrokor i INA. Od šest kompanija iz Srbije na najvišoj se poziciji nalaze Naftna Industrija Srbije i Elektroprivreda. Jedina makedonska firma na listi je rafinerija nafte OKTA, dok se iz Crne Gore ni ove godine nijedna firma nije uspjela plasirati na listu 500 najvećih. “Tokom prva tri kvartala 2008. privrede u zemljama Srednje Evrope kontinuirano su rasle, a ekonomska je situacija bila relativno povoljna u usporedbi s onom u Sjedinjenim Državama i Zapadnoj Evropi. Prosječni prihod dvije trećine

Top 500 srednjoeuropskih kompanija porastao je 20 posto u odnosu na 2007. No, utjecaj globalne ekonomske krize u regiji je postao vidljiv u zadnjem kvartalu 2008., a izraženije se počeo osjećati u prvom kvartalu ove godine. U tom razdoblju, čak 76 posto kompanija s liste zabilježilo smanjenje prihoda od 23 posto u odnosu na prvi kvartal 2008.”, komentira Ivica Krešić, direktor u Odjelu za finansijsko savjetovanje u Deloitteu. Najveći pad prihoda u prvom kvartalu 2009. zabilježile su firme iz sektora proizvodnje, sa smanjenjem od čak 33 posto. Slijedi sektor nekretnina s padom od 22 posto te energetika i resursi sa 17 postotnim smanjenjem prihoda. Automobilska industrija, koja je početkom prošle godine zabilježila rast od 4 posto, u prvom kvartalu 2009. suočila se s padom prihoda od čak 33 posto. Na ovogodišnjoj listi 500 najvećih povećao se broj poljskih i rumunskih kompanija, a smanjio broj ukrajinskih, što je odraz pogoršanja finansijskih i ekonomskih uslova u toj zemlji.


10

iz Broja u Broj

Budući plinovod ukupne dužine oko 41 kilometar prostirat će se na području općine Zenica

u dužini od sedam kilometara, između naselja Perin Han i Drivuša, paralelno s trasom budućeg autoputa na koridoru 5C, a ostatak plinovoda prolazit će kroz teritoriju Srednjobosanskog kantona i prirodnim plinom snabdijevati općine Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik.

«Ovo je regionalni infrastrukturni projekt, a u «BH Gasu» postoje planovi da se plinovod nastavi prema Jajcu i Unsko-sanskom kantonu, gdje će se u budućnosti spojiti na hrvatski plinski sustav i time stvoriti preduvjet za novi ulazak prirodnog plina u BiH. Očekujemo da ćemo dobiti građevinsku dozvolu do kraja godine, kako bismo raspisali tender za nabavku opreme i izbor izvođača radova koji trebaju početi na proljeće. Planirano je da plinovod bude u funkciji tokom 2011. godine», kazala je Belma Filipović, inženjer u «BH Gasu» i koordinator na projektu plinovoda.

Izgradnja plinovoda Zenica – Travnik počinje na proljeće

Nakon skupa u Travniku, javna rasprava u postupku izdavanja okolinske dozvole za izgradnju dijela trase plinovoda Zenica – Travnik održana je i u Zenici.

Investitor je poduzeće «BH Gas» koje će vlastitim sredstvima financirati pripremu projektne dokumentacije i eksproprijaciju zemljišta, dok će se sama izgradnja plinovoda financirati kreditom Europske

banke za obnovu i razvitak od 20 milijuna eura, a dijelom sredstvima Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH.


11

iz Broja u Broj

„Na ovaj način pružamo mogućnost i za dodatnom kontrolom kućnog proračuna, jer Mercator dvostrukim označavanjem pomaže kupcima da sami odluče prilikom izbora potrebnih proizvoda različitih pakiranja istog proizvođača ili istog proizvoda različitih proizvođača. Čak i u slučajevima kada se pakiranja nekih artikala smanje od strane dobavljača bit će u mogućnosti provjeriti u kolikoj mjeri je to promijenilo vrijednost koju dobivaju za svoj novac prilikom kupovine u Mercatoru. Mercator kupcima nudi najveću dodanu vrijednost, širok asortiman kvalitetnih proizvoda, visoku razinu usluge i konkurentne cijene proizvoda. Dvostrukim označavanjem cijena na policama kupci imaju priliku uvjeriti se u istinitost naših tvrdnji.“ - istaknuo je gospodin Haris Kuskunović, direktor Mercatora BH.

Gđa Jasna Bradvica, Glavna federalna tržišno-turistička inspektorica istaknula je: „Zakon o zaštiti potrošača propisuje isticanje cijena, ali taj zakon ne obvezuje trgovca da na ovaj način ističe cijene. Ovo je veoma pozitivan trend i predstavlja pomoć svakom

Mercator ponovo prvi!

Mercator prvi u BiH uvodi novi sistem dvostrukog označavanja maloprodajnih cijena na policama. Od listopada ove godine će svi kupci u Mercatorovim trgovinama biti u mogućnosti na licu mjesta

provjeriti povoljnost kupovine određenog proizvoda.

potrošaču prilikom donošenja odluke o kupovini.“

Gospodin Mensud Lakota, tajnik Udruženja potrošača BiH dodao je: „U vrijeme recesije, kada se kućni proračun kod 50% obitelji svodi na potrošnju za osnovne životne namirnice, onda i svaka konvertibilna marka dobiva na

vrijednosti, stoga nije rijedak slučaj da građani tragaju za nižom cijenom prehrambenih proizvoda. Praksa koju uvodi Mercator govori o dobrom poslovnom običaju i novom odnosu prema potrošaču. Smatram da je Mercator ovom akcijom dokazao da cijeni svoje potrošače.“


12

aKTuaLNi razGoVor

Iskustvo stečeno na poslovima programiranja laserskih strojeva za obradu metala Miškić je prenio na

poduzeće Bogner čelik, koje uspješno posluje u zajedničkom vlasništvu s istoimenom austrijskom tvrtkom Bogner. Nerijetko se može čuti kako je Vitez sinonim za uspješno i razvijeno privatno poduzetništvo, pa je tim još veća odgovornost prvog čovjeka Udruge poslodavaca Vitez. Zasigurno da su hrabrost i jasna vizija potrebni onomu tko preuzme odgovornu funkciju predsjednike jedne takve Udruge. Vrijeme će pokazati je li potrebne kvalitete imao Jozo Miškić, koji je ovih dana izabran na mjesto predsjednika, gdje je zamijenio dosadašnjeg – Franju Rajkovića, direktora još jedne uspješne tvrtke - Economic d.o.o. Vitez.

BHP: Čestitamo na izboru za novog predsjednika Udruge poslodavaca

Novi predsjednik Udruge poslodavaca Vitez

Jozo Miškić, 42-godišnji poduzetnik iz Viteza, inače rođeni Sarajlija, novi je predsjednik Udruge poslodavaca Vitez. Na tom mjestu je ovaj gospodarstvenik, s diplomom Metalurškog fakulteta i znanjem stečenim radom u Njemačkoj, a potom i u BiH, na mjestu prvog čovjeka viteških

poduzetnika zamijenio dosadašnjeg predsjednika Franju Rajkovića.

Jozo Miškić, predsjednik Udruge poslodavaca Vitez

Vitez. Što namjeravate učiniti kao njen novi predsjednik, kakve ste planove stavili pred sebe, ali i pred članove Udruge?

Miškić: Prvenstveno bih želio zahvaliti članovima Udrruge, ali i mojim prethodnicima – Franji Rajkoviću i Dragi Kafadaru, koji su godinama dobro vodili Udrugu poslodavaca prije mene. Meni je ovaj izbor veliki izazov, kojem ću, nadam se, uspjeti odgovoriti. Vremena su teška. Globalna kriza samo je dijelom prošla, a drugim je dijelom još prisutna. Osim brige o vlastitim poslovima, u svojim tvrtkama, poslodavci se danas aktivno uključuju i u druge projekte, projekte humanitarne pomoći, organizaciji sportskih i kulturnih manifestacija i slično. U tom kontekstu, mislim da će biti teže raditi danas, nego što je bio slučaj u prethodnim godinama. Uz mene, na realizaciji zacrtanih planova

Udruge poslodavaca, koje sam predočio na nedavno održanoj Skupštini, radit će i članovi Predsjedništva Tomislav Bošnjak Matić iz FIS-a, Alojz Mlakić iz AM 2000, Drago Kafadar iz Ovnaka i Dragan Stojak iz JKP Vitkom Vitez. Stavili smo pred sebe određene zadatke, koje, vjerujem da ćemo ispuniti, a to su zaštita interesa poslodavaca, međusobno uvezivanje viteških poslodavaca s poslodavcima iz šire regije, poboljšanje suradnje s općinskim strukturama, suradnja sa stručnim institucijama na izobrazbi i edukaciji kadrova, organizacija zajedničkih nastupa na sajmovima, suradnja s našim radnicima privremeno zaposlenim u inozemstvu, stvaranje uvjeta za ulaganje kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. Ono što namjeravamo uraditi jest i omasoviti članstvo Udruge poslodavaca, predložiti izmjene i dopune našeg Statuta, utvrditi prijedloge financiranja i iznaći nove modele financiranja rada Udruge, izdavati Glasnik Udruge, koji bi bio besplatan građanima Viteza, omogućiti lakše dobivanje stipendija našim studentima, zajednički izlaziti na veće poslove – stvaranje konzorcija.

BHP: Koliko Udruga poslodavaca Vitez broji članova?

Miškić: Trenutačno imamo šezdeset i pet aktivnih članova, a sada radimo na proširenju Udruge. Želja nam je da nam se pridruže i manji gospodarski subjekti, vlasnici manjih tvrtki. Oni su izrazili želju za tim, a mi im nudimo partnerski odnos. Ovo ne bi trebala biti udruga „velikih“ tvrtki, nego svih onih koji smatraju da Udruzi mogu nešto dati i od nje nešto dobiti.


13

aKTuaLNi razGoVor

BHP: Spomenuli ste da je jedan od ciljeva i zajednički nastup na sajmovima, što je, čini mi se, bilo pomalo zanemareno u posljednje vrijeme. Bliži se ZEPS, ali i neki drugi sajmovi. Hoće li biti dovoljno vremena za zajedničke nastupe na sajmovima?

Miškić: Razlog za to vidim u činjenici da iz godine u godinu imamo sve veći broj sajmova, kako u našoj zemlji, tako i u široj regiji. To utječe i na kvalitetu sajmova. Ipak, mi imamo plan za nastupe na sajmovima, što određuju članovi predsjedništva Udruge. Ipak, mi gospodarstvenici, gotovo svaki pojedinačno, imamo različite djelatnosti. Stoga smatram da bi bilo dobro formirati razna povjerenstva, primjerice, Povjerenstvo za drvnu industriju, Povjerenstvo za metalski sektor itd. Tako bi se, po tim skupinama, odnosno povjerenstvima, odredilo komu je koji sajam zanimljiv. Udruga bi, u tom smislu, trebala omogućiti izlazak poslodavaca na sajmove s najmanjim mogućim troškovima. Udruga je, s druge strane, neprofitna, i ne može osigurati plaćanje izlaska na sajmove, ali može iznaći najlakši put da se gospodarstvenici predstave na tim sajmovima.

BHP: Spomenuli ste, također, suradnju s općinskim strukturama vlasti u Vitezu. Kakav je do sada bila ta suradnja, ali i suradnja s višim razinama vlasti?

Miškić: Smatram da postoji duboki jaz između gospodarstvenika s jedne strane i državnim tijelima vlasti s druge strane. Istina, u vrijeme mandata g. Rajkovića učinjeno je nešto u smislu usvajanja pojedinih akata u Općinskom vijeću Vitez, ali se tu još puno toga može uraditi. Općina nam se sada polako „približava“. Moramo jačati uzajamnu vezu. Planiramo organizirati zajedničke sastanke, okrugle stolove, iznijeti svoje probleme i poteškoće u radu i vidjeti koje su to mogućnosti u njihovom svakodnevnom radu.

BHP: Kakvo je Vaše mišljenje o položaju radnika u ovdašnjim poduzećima, posebno u svjetlu gospodarske krize i prisutnog otpuštanja radnika, rada na crno i sl.? Miškić: Smatram da je krajnje vrijeme za izlazak na pravi put, ne samo u Vitezu, nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Svjesni smo situacije u Impregnaciji, kriza neke od nas tjera na slanje radnika „na čekanje“. Bila su to krizna razdoblja; očekujem bolja vremena.

BHP: U više smo navrata spominjali globalnu ekonomsku krizu. Kako se ona manifestirala kod viteških poduzetnika?

Miškić: Svi smo osjetili krizni moment kroz pad prometa, a sada je vrijeme za okretanje novom pravcu – proizvodnji. Treba forsirati proizvodnju i treba se okrenuti trgovini u smislu formiranja zajedničkog konzorcija. Kao pojedinci nigdje ne možemo uspjeti, ali zajedničko sudjelovanje u velikim projektima svima može biti od koristi. Zato nam treba jaka Udruga poslodavaca Vitez.

BHP: Je li se promijenila situacija u smislu odobravanja kredita poslovnim subjektima, što bi, prema nekim tvrdnjama, pomoglo izlasku iz krize?

Miškić: Banke imaju kapital i dovoljno je samo pogledati njihovu dobit u 2008. godini i vidjeti da one najbolje stoje. Smatram da su kamate koje nam daju iznimno, iznimno velike i to nam ne može pomoći u razvoju naših ciljeva i izlasku na ino tržište. Mislim da se više trebalo djelovati preko Razvojne banke, jer u komercijalnim bankama ne vidim rješenje niti promjene koje bi odgovarale poduzetnicima. Nadalje, Bosna i hercegovina i dalje slovi kao zemlja s visokim rizikom za ulaganje kapitala. Na vlastitom primjeru, odnosno primjeru naših partnera iz Austrije, mogu reći da su stopirana dva projekta, dijelom zbog krize, ali dijelom i zbog loših administrativnih uvjeta. Nadam se da će se to prepoznati u narednom razdoblju i otkloniti nedostaci kako bi se što više moglo investirati u BiH.

BHP: Kako nas doživljavaju stranci, kako reagiraju na ove nedostatke koje spominjete?

Miškić: Stranci tržište Bosne i Hercegovine vide kao tržište jedne male zemlje s oko 4 milijuna stanovnika. Ne mogu shvatiti da se određene strukture u vlasti na državnoj razini

O Udruzi poslodavaca Vitez

Temelji Udruge poslodavaca Vitez udareni su još 1993. godine, kada je na inicijativu Franje Rajkovića utemeljen Klub privrednika Vitez. Pod motom: “Mi to hoćemo, mi to možemo!”; hrabri su poduzetnici za pet mjeseci svoga ratnog djelovanja postigli više nego sve humanitarne i civilne udruge u općini Vitez i pridonijeli saniranju teške humanitarne situacije ne samo Viteza, nego i cijele Lašvanske doline. 1995. godine Klub privrednika je transformiran u Udrugu poslodavaca Vitez. Svoju djelatnost u poslijeratnom razdoblju Udruga je usmjerila uglavnom u promidžbene, ali i neke druge aktivnosti. Zapaženi su, tako, njihovi nastupi na brojnim sajmovima u zemlji, te na Zagrebačkom velesajmu, s kojih donose priznanja za uspješno predstavljanje. Jedna od značajnijih aktivnosti Udruge poslodavaca Vitez jest i organiziranje nadaleko poznate gospodarske manifestacije – Dani trgovine BiH. Po Danima trgovine BiH, koji se redovito, početkom mjeseca lipnja, već osam godina održavaju u Vitezu, taj grad i njegovi poduzetnici postali su prepoznatljivi širom BiH, ali i izvan granica naše zemlje.


14

aKTuaLNi razGoVor

Franjo Rajković: Susreti srijedom postali su brand

Na Skupštini Udruge poslodavaca Vitez prihvaćeno je izvješće o radu i financijsko izvješće ranijeg predsjednika Franje Rajkovića. „Dogovorili smo da projekt razvoja poduzetništva i projekt Udruge poslodavaca nastavi Jozo Miškić i uvjeren sam da će on dobro voditi Udrugu“, kazao je Franjo Rajković, dodajući kako se, kao i u svemu, moglo i više i bolje. „Radit ćemo, kao i do sada, zajedno na realizaciji novih projekata. I do sada smo radili na svim značajnijim projektima u Vitezu, ne samo gospodarskim, nego i kulturnim, sportskim, obrazovnim i dr. Ono što bih posebno izdvojio jesu naši ručci srijedom, što je postao svojevrstan brand o kojem se priča i izvan granica BiH. Ostvarili smo kvalitetnu suradnju s Općinom, ali i vjerskim institucijama u Vitezu, pa su tako općinski načelnik i župnik gotovo redovito bili sudionici naših radnih ručaka“, ističe Rajković.

ne mogu dogovoriti za opće dobro svih stanovnika. Nejasno im je da se političke stranke ne mogu dogovoriti oko nekih sitnica, a kamoli oko nekih krupnijih stvari. Bosnu i Hercegovinu smatraju veoma atraktivnom zemljom, s iznimnim prirodnim ljepotama, mogućnostima proizvodnje energije. Nije i jasno da mi i dalje stagniramo umjesto da rastemo. Problem je i mali broj razvijenih industrijskih zona.

BHP: Nezadovoljni ste visinom kamata u komercijalnim bankama. Jeste li pokušali na neki drugi način doći do sredstava? Što je sa sredstvima Investicijskih fondova?

Miškić: Pratimo investicijske fondove i u BIH još uvijek nema fondova niti sredstava za mala i srednja poduzeća. Tek se nedavno pojavio Jadranski fond, koji uvezuje gospodarstvenike, općine, infrastruktura, priroda, proizvodnja energije itd. Mišljenja sam da će fondovi biti aktualniji u 2010. i 2011. godini, a do tada mi sami moramo biti spremni u smislu otkrivanja pravog puta kako se mogu dobiti bespovratna sredstva Europske unije. Dobra suradnja s REZ agencijom, ali i drugim agencijama, trgovinskim komorama i sličnim

institucijama trebala bi pomoći viteškim poslodavcima u izlasku na ino tržišta i oporavku od krize.

BHP: Uz prisutnu krizu, koliki teret vama, poslodavcima, predstavljaju svi porezi i druga davanja, koja su regulirana važećim zakonima u našoj zemlji?Mogu li poduzetnici poduzeti nešto po tom pitanju?

Miškić: Poznato je da ukupna davanja na neto plaću radnika iznose oko 68 %. To je iznimno veliki teret gospodarstvenicima, jer ako želimo poslovati na način da su svi djelatnici prijavljeni na stvarni iznos plaće i ako želimo da naši djelatnici zarade dovoljno za zadovoljavanje svojih potreba, sigurno je da se nešto u tom smislu mora poduzeti. Ideje imamo, a vlastite inicijative trebamo uputiti na onu razinu na kojoj se to odlučuje, na kojoj se takvi zakoni donose.

Piše: D. Sivonjić


15

aKTuaLNo

U Gospodarskoj komori FBiH, u organizaciji njezina potpredsjednika Jage Lasića,

upriličen je susret čelništva Aluminija d.d. Mostar, jedinoga proizvođača primarnoga aluminija u BiH, sa

Pokrivenost uvoza izvozom Aluminija 329 posto

Na sastanku je snažno podržana zamisao o osnivanju Udruge proizvođača i prerađivača aluminija u BiH putom koje bi se borili za zajedničke interese, a to su povećanje proizvodnje,

izvoza i zapošljavanja

zastupnicima svih prerađivača aluminija u BiH (Feal d.o.o. Široki Brijeg, FE-AL d.o.o. Mostar, Presal Extrusion d.o.o. Široki Brijeg, Kapis d.o.o. Tomislavgrad, Alloy Wheeles d.o.o. Jajce, TT Kabeli d.o.o. Široki Brijeg i

Alpro d.o.o. Vlasenica), osim zastupnika Asa Prevent Group iz Sarajeva koji, premda pozvani, nisu pribivali sastanku kojemu je tema bila ‘’ocjena stanja u aluminijskom sektoru i iznalaženje rješenja za prevladavanje poteškoća u tom sektoru, s ciljem povećanja izvoza, zaposlenosti i sigurnosti u proizvodnji i preradi aluminija’’.

Nisu se odazvali Mujezinović i Hećo

«Svaka zemlja, svako gospodarstvo, pad izvoza treba nadomjestiti na domaćem tržištu, a pad domaće potrošnje povećanim izvozom. Kod nas je stanje obrnuto. Mi imamo pad potrošnje na domaćem tržištu i pad izvoza od 23,8 posto. Kako sektor metala čini okosnicu izvoza u FBiH, organizirali smo susret u Mostaru, gdje je smješten najveći broj proizvođača i prerađivača aluminija. Naime, na Aluminij d.d. Mostar, koji je godinama najveći izvoznik u BiH, naslanja se sedam prerađivača koji su više od 90 posto izvoznici. Na tih se sedam tvornica naslanja otprilike 400 završnih prerađivača (konfekcionara) najvećma aluminijske bravarije», kazao je Jago Lasić nakon susreta na kojem su usvojeni zaključci po pitanju potreba prerađivača aluminija do konca tekuće i za 2010. godinu.Aluminij d.d. Mostar predstavljali su direktor Društva Ivo Lasić, izvršni direktor za tehničke poslove i razvoj Velimir Ćavar te savjetnik direktora Vladimir Božić. Prerađivači su podržali Aluminij u otpočinjanju procesa vraćanja proizvodnje na puni kapacitet, svjesni rizika u koji Aluminij ulazi i svjesni troškova kojima se izlaže kako bi zadovoljio njihove porasle potrebe. Posebno je bilo govora o problemima kojima je Aluminij d.d. Mostar izložen u opskrbi električnom energijom.Premda pozvani, na sastanak nisu došli predsjednik Vlade FBiH Mustafa

Potpredsjednik Gospodarske komore FBiH, Jago Lasić


16

aKTuaLNo

Poručili su kako je taj dokument samo formaliziranje dugogodišnje valjane suradnje

dvaju sindikalnih organizacija i dio procesa okrupnjivanja sindikalnih organizacija u proizvodnji, u što je značajno uključen i TLM Šibenik koji, odnosno putom njega Vlada RH, baštini 12 posto vlasničkoga udjela u Aluminiju d.d. Mostar.

Mujezinović sa svojim zamjenicima, kao ni ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi FBiH Vahid Hećo. No, usvojene je zaključke stručni tim Gospodarske komore FBiH priredio i dostavio svim mjerodavnim tijelima u FBiH.

Jago Lasić je iznio podatke kako je ukupan izvoz aluminija i prerađevina od aluminija u 2008. bio je 635 milijuna maraka (151 tisuća tona), dok je uvoz aluminija i aluminijskih prerađevina bio 193 milijuna maraka (41 tisuća tona) odnosno kako je sektor aluminija u prošloj godini bio aktivnim izvoznikom s 442 milijuna maraka.

Država je dužna odmah reagirati

«Pokrivenost uvoza izvozom u sektoru bila je 329,02 posto. Zaključno s 30. lipnja 2009. godine, u izravnoj proizvodnji i preradi aluminija radilo je 2043 djelatnika, a kada toj brojci dodamo i otprilike 400 konfekcionara s izravno zaposlenih oko 3000 djelatnika, razvidno je kako taj sektor zaslužuje punu pozornost. Prosječna izvozna cijena tone sirovoga aluminija u 2008. godini bila je 3.788,28 maraka po toni, a prerađevina od aluminija 6.590,91 maraka po toni. Prerada aluminija je

Očuvanje cijene rada i radnih mjesta

Predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenika Aluminija Milenko Marić potpisao je u Mostaru Sporazum o međusobnoj suradnji s predsjednikom Sindikata metalaca Hrvatske Vedranom

Dragičevićem.

posao s velikom dodanom vrijednošću i cilj treba biti preraditi što veće količine u BiH, izvesti robu, zaposliti ljude na preradi i konfekciji», kazao je Lasić poručivši kako u proizvodnji aluminija glinica i električna energija čine otprilike 60 posto ukupnoga troška te kako država treba iznaći rješenje u onom dijelu gdje to objektivno može, a to je sigurnost u opskrbi i cijeni električne energije.

«Vrijeme je godišnjih ugovaranja i nužno je žurno reagirati i posložiti stvari, kako bi ovaj izuzetno značajan sektor radio još i bolje» upozorio je Jago Lasić, potpredsjednik Gospodarske komore FBiH. Sudionici su dali zeleno svijetlo projektu ustrojavanja Udruge proizvođača i prerađivača aluminija u BiH.

Piše: D. Juka

„I ovim se putom NSZ-u Aluminija stavljamo na raspolaganje u svemu što bi im pomoglo pri otklanjanju eventualnih poteškoća u suradnji s tvrtkama u Hrvatskoj i šire“, kazao je Dragičević, ponudivši suradnju u procesima izobrazbe sindikalnih povjerenika te u procesima povezivanja aluminijeva sindikata s Europskim savezom sindikata metalaca.

Međunarodni susret metalaca u BiH 2011.

Ivan Svraka, član GO-a Sindikata metalaca Hrvatske, dometnuo je kako naporno rade na procesu povezivanja sindikata metalaca, energetike i drugih industrija u Hrvatskoj, dok je dugoročni cilj povezivati sindikate na svjetskoj razini i tako čuvati cijenu rada i radna


17

aKTuaLNo

USAID procjenjuje elektroenergetski sektor u BiH

Predstavnici USAID-a u BiH posjetili su Aluminij u sklopu projekta procjene elektroenergetskoga sektora u BiH. Vodeći USAID-ovi stručnjaci po tom pitanju - zamjenik voditelja Odjela za energiju u Washingtonu Robert A. Archer, stručnjak za električnu energiju, naftu i plin Mark Schlagenhauf te članica Gospodarskoga odjela USAID-a u BiH Laura Cholak su, nakon susreta s nekolicinom ministara, zastupnicima elektroprivreda, kvalificiranim kupcima i trgovcima električnom energijom, obišli Aluminij kao kvalificiranoga kupca. Direktor Ivo Lasić, zajedno s dr. Antom Rezićem, predstavnikom Uprave Aluminija za energetiku i sustave upravljanja, iznio im je razmišljanja Uprave o poteškoćama u elektroenergetskom sustavu BiH, napose o još nepremošćenim problemima s kojima se Aluminij godinama suočava u opskrbi električnom energijom.

Izaslanstvo Outoteca u Aluminiju

Izaslanstvo Hydroa u Aluminiju

mjesta. Milenko Marić je, u ime NSZ-a Aluminija, poručio kako će Mostarcima produbljivanje suradnje s iskusnim i jednim od najutjecajnijih sindikata u Hrvatskoj pomoći u nastojanju da Aluminij d.d. Mostar dosegne razine zapadnih razvijenih zemalja, napose u općim uvjetima djelovanja u okružju koje nudi BiH, a koje traže razvitak i nadgradnju.

Dragičevića i Svraku primili su i direktor Aluminija Ivo Lasić, kao i izvršni direktor za pravne, kadrovske i zajedničke poslove Ivo Bradvica, koji su pozdravili potpisivanje spomenutoga ugovora. Inače, Sindikat metalaca Hrvatske nositeljem je radionica i konferencija metalaca višenarodnih tvrtki iz šire regije, dok će sljedeći takov skup biti održan upravo u BiH, 2011. godine.

U Aluminiju Outotec i Hydro

Aluminij su posjetili i predstavnici njemačke tvrtke Outotec, kao dugogodišnji poslovni suradnici. S članovima Uprave Aluminija razgovarali su o nastavku uspješne suradnje, napose na planu pružanja dodatne tehničke potpore aluminijevom pogonu Anoda. U mostarskoj su tvornici boravili i predstavnici norveške tvrtke Norsk Hydro ASA, sudjelujući u redovitoj godišnjoj radionici koja je samo dijelom uspješne suradnje na planu tehnološkoga unaprjeđenja rada mostarskoga Aluminija. Upravo je tvrtka Hydro provela projekt osuvrjemenjivanja pogona u Elektrolizi Aluminija d.d. Mostar.

Piše: D. Juka


18

PoSLoVNi uSPjESi

S prvim danom mjeseca rujna, Aluminij d.d. Mostar još je jednom zakoračio u povijest.

Otpočevši s procesom vraćanja proizvodnje na puni kapacitet, točnije s procesom ponovnoga pokretanja 64 elektrolitičke ćelije koje je bio primoran ugasiti u prosincu 2008. godine poradi učinaka aktualne svjetske gospodarske krize, postao je jednom od tri tvornice u svijetu koje su prve pokazale kako su se othrvale toj velikoj nesreći, gospodarskom krahu koji je pogodio čitav svijet. Dogodilo se to puno prije nego je itko mogao očekivati. I sam direktor Aluminija Ivo Lasić, ističe kako je u prognozama najizglednije vrijeme za ponovno pokretanje ugašenoga dijela proizvodnje bio 1. travnja 2010. godine, kada se izađe iz zimske tarife struje. Aluminij je, dakle, za više od pola godine pomaknuo tu operaciju unaprijed pa će i pozitivni učinci biti vidljivi znatno ranije.

Aluminij još jednom zakoračio u povijest

Aluminij je, zbog naraslih potreba domaćih prerađivača, otpočeo s procesom ponovnoga paljenja 64 elektrolitičke ćelije, ugašene u prosincu prošle godine, zbog učinaka svjetske gospodarske krize

Povećanje za više od 30.000 tona metala

«Ovim ćemo potezom do kraja tekuće godine dobiti 7.000 tona metala više, a 2010. ćemo, s punim kapacitetom, dosegnuti povećanje od više od 30.000 tona primarnoga aluminija – radostan je Lasić, premda svjestan prijetnji koje nisu do kraja otklonjene. Pojašnjava kako je odluka o ranijem paljenju ugašenih ćelija prevagnula zbog znatno povećane potražnje domaćih

prerađivača za primarnim aluminijem, a dosezanje punoga kapaciteta, glede složenosti tehničko-tehnološkoga procesa, očekuje u razdoblju od dva do tri mjeseca od dana početka procesa ponovnoga pokretanja 25 posto ugašenih ćelija.«Vodili smo mudru politiku i ni na onim prijetećim početcima krize nismo prenaglili. Razmišljalo se tada i o gašenju polovice naših ćelija. Ipak, išli smo s 25-postotnim smanjenjem i tako sačuvali sva radna mjesta. Već tada

Ivo Lasić, direktor Aluminija – snimio Stojan Lasić

Usporedba izvoza iz 2008. s izvozom iz 2009. godine

Usporedbe radi, izvoz Aluminija u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2008. u tonama je iznosio točno 88.150,892 tone primarnoga aluminija, što je dosegnulo vrijednost od 332.280.653,45 maraka. Svjetska gospodarska kriza dovela je do smanjenja proizvodnje u bh. gospodarskom divu za 25 posto pa je u istom razdoblju ove godine Aluminij d.d. Mostar proizveo 69.332,799 tona tekućega metala, što je dosegnulo vrijednost od 164.071.361,97 maraka.

PoSLoVNi uSPjESi

19BH PrivrednikStudeni / Prosinac 2009

smo poduzeli sve aktivnosti kako bismo mogli ponovno vratiti proizvodnju na puni kapacitet u što kraćem roku te je sve bilo spremno za restart i čekalo se na pogodan trenutak. Međutim, cijena aluminija uistinu je porasla, ali u konstelaciji ukupne svjetske zalihe metala, tečaja euro-dolar, cijene ulaznih sirovina, napose problematike s opskrbom električnom energijom, usložnjeno je ukupno stanje u kojemu se nalazimo pa je još uvijek upitna održivost procesa restarta», upozorava Lasić. Velimir Ćavar, izvršni direktor Aluminija d.d. Mostar za tehničke poslove i razvoj, pojašnjava kako će Aluminij, vraćanjem proizvodnje na puni kapacitet, povećati vlastiti ukupan prihod, smanjiti troškove po toni proizvedenoga aluminija, povećavati prihod od izvoza te zadovoljiti narasle potrebe svojih kupaca na domaćem i na inozemnom tržištu.

Peć za recikliranje aluminija stabilizirat će Tvornicu

Komentirajući dugogodišnje nepremošćene poteškoće s opskrbom električnom energijom, direktor Lasić podsjeća kako je izgradnja vlastite termoelektrane strateški cilj Aluminija kojim bi u budućnosti udvostručio proizvodnju. «Termoelektrana bi doprinijela poboljšanju ukupnoga energetskog stanja u regiji, a imali bismo jeftiniju struju. Sada samo za prijenos plaćamo 7 eura. No, u ovom je trenutku realnije govoriti o peći za reciklažu aluminija, za što očekujemo potpisivanje ugovora u roku manjem od dva mjeseca. To je relativno maleno ulaganje kojime bismo vrlo brzo stabilizirali naše poslovanje. Održali bismo visoku kakvoću metala, koja je među najboljima u svijetu, a recikliranjem ostataka aluminija, koje bismo dobivali od naših kupaca, povećali bismo godišnju proizvodnju sa 135 na 185 tisuća tona metala – kazuje Lasić.

Ćelije u Elektrolizi

Od Aluminija izravno ovisi 5000 radnika

«Veliki će broj tvrtki koje rade s Aluminijem povećati proizvodnju i promet, što dovodi i do povećanja

potrošnje, iz čega će najvećma profitirati država, čime je ovo jedna od najboljih proturecesijskih mjera», poručio je Ćavar.Direktor Lasić je izrazio i nadu kako će Vlada FBiH pružiti potporu Aluminiju


20

PoSLoVNi uSPjESi

d.d. Mostar u rješavanju velikoga problema s opskrbom električnom energijom, kako bi optimističan i hrabar potez restarta zaustavljenoga dijela proizvodnje urodio još većim plodom za više od 2000 radnika izravno uposlenih u proizvodnji-preradi, za 400 konfekcionara s više od 3000 uposlenih, kao i za širu društvenu zajednicu.«Ako trajno ne riješimo problem električne energije, ne ćemo moći zadovoljiti potrebe svih naših kupaca. Za nas je kritično ono što će se dogoditi nakon Nove godine. Sa skupom strujom, rastu i naši troškovi pa bi takov scenarij doveo do ponovnoga smanjivanja proizvodnje što povlači dalekosežne posljedice. Upravo kako bismo otklonili tu stalnu neizvjesnost, zajedno s prerađivačima radimo na osnivanju Udruge proizvođača i prerađivača aluminija u BiH, sa zajedničkim interesima (povećanje proizvodnje, izvoza i zapošljavanja) – najavljuje Lasić.

Struja ostaje destabilizirajući čimbenik

Uprava Aluminija u stalnim je razgovorima s predstavnicima obaju elektroprivreda u BiH te s agencijama FERK i DERK. Komentirajući najave dodatnih poskupljenja struje, iz Aluminija opetuju kako će uvesti nedostajuću električnu energiju za svoje potrebe do konca tekuće godine, ali podsjećaju kako su u sustavu BiH i od 1. siječnja 2010. konačno očekuju struju iz bh. sustava, umjesto da država viškove izvozi dok je Aluminij u velikoj potrebi.«Tražimo jednak tretman kakov imaju i svi ostali veliki proizvođači u BiH. Ako bi sljedeće godine, kada dosežemo puni kapacitet, sudjelovanje cijene struje prešlo onu normalnu razinu, opet bismo došli u teško stanje. Vlada se mora osvrnuti na ovaj dio industrije jer može pomoći izlasku iz neizvjesnosti. Mora

se naći prihvatljivu tarifu i uklopi se u ekonomske rezone. Prema raspoloživim parametrima sa svjetskoga tržišta, cijena struje bi morala biti niža, a istodobno je razumljivo da se, prije izvoza, prvo podmire domaće potrebe za električnom energijom», jasan je Lasić, koji na koncu podsjeća kako je Aluminij na vrijeme izrazio svoje potrebe za količinom električne energije iz sustava BiH.

Piše: D. Juka

Fotografije: S. Lasić


22

razGoVor S PoVoDoM

O razmjerima krize i onome što se na ovome području poduzima kako bi štete bile umanjene

razgovarali smo s predsjednikom Gospodarske komore Posavske županije Vladom Župarićem.

BHP: Možete li za početak pojasniti termine krize i recesije te kazati koje su osnovne zadaće Komore u sadašnjoj situaciji?

Župarić: Kada je riječ o ekonomskoj krizi o kojoj svakodnevno slušamo putem medija treba kazati kako je pojmovima kriza, recesija, depresija i slične zajednički pad gospodarskih aktivnosti a što za posljedicu ima smanjenje proizvodnje te samim time i potrošnje, smanjenje investicijskih aktivnosti i opadanje zaposlenosti što sve skupa dovodi do ugrožavanja vitalnih funkcija društva i socijalne sigurnosti stanovništva. Do sada je BiH svoj razvoj generirala dotokom novca iz inozemstva, bilo kroz zaduživanje države ili njenih dijelova bilo kroz bankarski sektor ili izravnim zaduživanjem stanovništva, što je bila nužnost. No, sada već imamo situaciju da je priliv novca smanjen odnosno da su zemlje koje su prethodnih godina kreditirale razvoj kod nas prekinule plasmane te su kao jedini izvori financiranja ostali štednja i povrat sredstava na temelju ranije plasiranih sredstava. Banke su dakle svoje djelovanje usmjerile uglavnom na štednju kao realnom izvoru vlastitog poslovanja. Osnovni zadatak Gospodarske komore danas je stoga partnerski odnos s organima izvršne vlasti i uprave, sudjelovanje u pripremi i donošenju zakona, propisa i mjera ekonomske politike, sudjelovanje u pripremi i donošenju strategije razvoja, uređenja tržišta, mjera unaprjeđenja izvoza, zastupanje gospodarstva u oblasti rada i slično.

Komora se aktivno uključila u ublažavanje posljedica krize

Ekonomska kriza koja je zahvatila BiH nije naravno zaobišla ni Posavsku županiju. U manje od godinu dana više od tisuću radnika ostalo je bez posla, veliki broj gospodarskih subjekata prestao

je s proizvodnjom.

BHP: Tko je krizom najviše pogođen?

Župarić: Ekonomija BiH već je jako zahvaćena financijskom krizom što se ogleda kroz otežane uvjete korištenja kapitala, smanjenje potreba za robama odnosno smanjenje potražnje kako na domaćem tako i na ino tržištu ali i povećanje konkurencije na svim tržištima. Ozbiljno su ugrožena radna mjesta, smanjena su ulaganja…Krizu će osjetiti svi ali u prvom redu tvrtke koje su se najviše globalizirale a to su:metalske i građevinske firme, drvoprerađivači i drugi. Pad dohotka na domaćem tržištu uvjetuje promjenu tražnje najprije roba trajne potrošnje dok će najstabilnija potražnja ostati u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

BHP: Sudjelovali ste do sada na brojnim skupovima na kojima se razgovaralo o putovima za prevladavanje krize ili barem ublažavanje posljedica. Na njima

su uz predstavnike Gospodarskih komora bili i predstavnici vlasti, različiti stručnjaci…Koji su rezultati takvih sastanaka?

Župarić: Na njima su utvrđene brojne mjere podrške gospodarskim subjektima čiji efekti bi se trebali vrlo brzo osjetiti. Predlaže se uz ostalo poboljšanje ponude novca za gospodarstvo kroz nove kreditne linije za izvoznike, povećanje progresivnog regresiranja kamata za poljoprivredu, aktiviranje Razvojne banke FbiH u punom kapacitetu, smanjivanje poreznih i drugih opterećenja, svođenje javne potrošnje u realne okvire, sprečavanje nelojalne konkurencije uvezenih roba, ubrzavanje poslova na izradi projekata koji se trebaju financirati iz fondova EU, Svjetske banke i drugih međunarodnih razvojnih izvora i pripremanje strategije privlačenja stranih investicija. Ti su zaključci dostavljeni Vijeću ministara BiH, Vijeću ministara Federacije BiH i parlamentima BiH i Federacije.

BHP: Koje će se od tih mjera poduzimati na području Posavske županije?

Župarić: Gospodarsku politiku sada treba voditi tako da iz krize izađemo sa što manjim posljedicama. U vođenju takve politike ali i prevazilaženju svih problema ključnu ulogu imat će vlade na svim razinama, uz sudjelovanje i drugih organizacija koje moraju brzo i efikasno reagirati na promjene. Potrebno je organizirati sastanke i konferencije na kojima će našim gospodarstvenicima eminentni stručnjaci prezentirati sve ono što nas očekuje.

Razgovarao: Z. Živković

Predsjednik Gospodarske komore Posavske Županije Vlado Župarić


23

razGoVor S PoVoDoM

BHP: Što su prioriteti na početku nove akademske godine?

Majstorović: Prije svega nastavak provedbe reforme obrazovanja koju promovira bolonjski proces, zalaganje za europske standarde i vrijednosti na području visokog obrazovanja, razvoj sustava osiguranja kvalitete, jačanje kadrovskih i materijalnih resursa Sveučilišta, pokretanje doktorskih studija, osnaživanje uloge studenata i afirmiranje mobilnosti studenata i nastavnika, jačanje suradnje s gospodarstvom, izgradnja i opremanje kampusa Sveučilišta. No za sve to je potrebno sustavno financiranje od strane županija osnivača.

BHP: Što treba popraviti u odnosu na dosadašnji mandat?

Majstorović: Unaprijediti započeto, stalno jačati uzajamno povjerenje i suradnju, osobito između vlada i Sveučilišta s ciljem osiguranja adekvatnog financiranja i zakona podudarnih s europskim područjem visokog obrazovanja.

BHP: HNŽ je značajno smanjila sredstva za Sveučilište i u novom rebalansu najavljuje daljnje smanjenje. Kakvo je stanje glede financiranja Sveučilišta od strane županija?

Majstorović: Sveučilište je svjesno trenutka i ukupnih ekonomskih okolnosti u kojima se nalaze županije i cijela Bosna i Hercegovina. Unatoč tome vjerujem kako je ulaganje u znanje i obrazovanje najbolji put izlaska iz krize i da će i u Vladi HNŽ-a to uvidjeti. Isto tako duboko vjerujem da će županije, osobito Zapadno-hercegovačka i Herceg-bosanska promijeniti dosadašnju, nedopustivu, politiku prema Sveučilištu kada je u pitanju financiranje.

BHP: Koliko Zapadno-hercegovačka i Hercegbosanska županija kasne s uplatama?

Majstorović: Nažalost, moram konstatirati da ove županije kasne sa uplatama Sveučilištu i po nekoliko mjeseci. Ukoliko

Ulaganje u znanje i obrazovanje je najbolji put izlaska iz krize

Rektor Sveučilišta u Mostaru prof dr. Vlado Majstorović u intervjuu za «BH. Privrednik» govori o početku nove akademske godine, problemima s financiranjem Sveučilišta, radu Rektorskog zbora BiH, Nacrtu zakona o visokom obrazovanju, te početku nove akademske godine. Gotovo kao nitko

do sada rektor Majstorović na posve razumljiv način govori i što je bi bolonjskoga procesa.

se nastavi sa dosadašnjom dinamikom i iznosom uplata Sveučilištu to će zasigurno ostaviti trajne i nesagledive posljedice po njegovu budućnost.

BHP: Koliko Sveučilištu pomažu novčana sredstva koja izdvaja hrvatska Vlada?

Majstorović: Bez novčanih sredstava Republike Hrvatske, stanje na Sveučilištu bi bilo iznimno teško. Vlada Republike Hrvatske još je u svom prošlom mandatu prepoznala važnost Sveučilišta u Mostaru koje kao akademsko središte ima vrlo značajnu ulogu u životu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Odluka o programu financiranja kapitalnih ulaganja u kampus Sveučilišta bila je presudna za daljnji razvitak Sveučilišta i provedbu Bolonjskog procesa na njemu. Stoga smo neizmjerno zahvalni Vladi Republike Hrvatske.

BHP: Dokle se stiglo u osvajanju Nacrta zakona o visokom obrazovanju u HNŽ-u i jesu li Vlada i Skupština uvažili argumente Sveučilišta?

Majstorović: Prema našim saznanjima Nacrt zakona je trebao ići na dodatnu javnu raspravu. Uvjereni smo da su argumenti Sveučilišta uvaženi nakon obavljenih razgovora s premijerom HNŽ-a, gosp. Srećkom Borasom, predsjednicima klubova političkih stranaka iz reda hrvatskog naroda koje sudjeluju u vlasti HNŽ-a, te zastupnicima u Skupštini te županije. Vjerujemo da ćemo u konačnici doći do Zakona na način koji je predložilo Sveučilište.

BHP: Na koji način ste uspjeli privoljeti Rektorski zbor da poštuje konsenzus u sustavu donošenja odluka?

Majstorović: Čvrstim opredjeljenjem za načela međusobnog razumijevanja, uvažavanja, suradnje i tolerancije, ali i upornim inzistiranjem na potrebi poštivanja zakonske i statutarne odredbe konsenzusa pri odlučivanju na Rektorskom zboru BiH.

BHP: Dokle se stiglo u provedbi Bolonjskoga procesa?

Majstorović: U dosadašnjoj provedi bolonjskoga procesa napravili smo strukturne promjene, definirali obrazovne cikluse, strukturu i sadržaj obrazovnih programa, utvrdili ECTS bodove, upisali treći naraštaj studenata u posljednji semestar prvog obrazovnog ciklusa koji studiraju po novim nastavnim planovima i programima. Donesen je akcijski plan provedbe druge faze Bolonjskoga procesa. Trenutačno se provodi analiza uspješnosti studenata upisanih u prvi ciklus i provodi program mjera kojima će se osigurati dodatna potpora studentima kako bi na vrijeme mogli prikupiti propisani broj od 180 ECTS bodova i završiti prvi ciklus koji vodi do zakonom propisanog akademskog zvanja završenog dodiplomskog studija.

BHP: Što konkretno Bolonja donosi studentima?

Majstorović: Stjecanje novih znanja, vještina i kompetencija.

Rektor Sveučilišta Mostar, dr. Vlado Majstorović


24

razGoVor S PoVoDoM

BHP: Kakve su promjene u izvođenju nastave?

Majstorović: Prije svega promjena studijskih programa u izvedbenom dijelu. Dakle promjenu starih navika u načinu izvođenja nastave, a to znači uvesti kontinuiran interaktivni rad sa studentima, stalno praćenje i ocjenjivanje studenata kompatibilno s ECTS , a koje se odnosi na izražavanje ostvarenih znanja, vještina i kompetencija. Završetkom nastave iz pojedinoga kolegija ocjena studentima trebala bi biti oko 70 posto formirana temeljem postignutih ocjena kolokvija, testova, seminarskih radova, projekata i slično. Prema tome završni ispit bi trebao biti provjera ishoda učenja i zaključivanje konačne ocjene, čime student stječe i predviđeni broj ECTS bodova za taj kolegij.

BHP: Jesu li se stanje u visokom obrazovanju promijenilo nakon što je BiH dobila Okvirni Zakon o visokom obrazovanju?

Majstorović: Taj zakon je otklonio neke prepreke glede provedbe bolonjskoga procesa. Međutim u njemu ima mnogo toga što nije dotaknuto i precizirano. Primjerice financiranje. U tom zakonu nije precizirana ni doktorska izobrazba,

iako nam je ona značajna za kadrovsko jačanje i napredovanje mlađih kolega na sveučilištima.

Razgovarao: M. Vasilj


26

ProjEKTi

Otvoren je i magistarski studij, a u planu je od iduće godine otvoriti i treći ciklus – doktorski

studij, najavio je rektor travničkog Univerziteta Apeiron prof. dr. Nikola Grabovac, dodajući kako su i smještajni kapaciteti, zahvaljujući viteškom Economicu, uglavnom riješeni. Rektor Otvorenog univerziteta Apeiron Travnik, prof. dr. Nikola Grabovac, navodeći kako je veliki broj studenata „slatki teret“ i njemu, ali i novim vlasnicima, kao i cijeloj upravi, kaže kako im je značajnu pomoć, vezanu uz smještaj tolikog broja zainteresiranih kandidata, pružilo viteško poduzeće Economic, omogućavajući im smještaj u Franšiznom centru BiH, gdje su, prema njegovim riječima, najveći korisnici. „Koristimo pet novih učionica, a površina koju zauzimamo iznosi više od 650 četvornih metara“, kaže prof. dr. Grabovac, dodajući kako im je upravo odobren i kredit za gradnju

Travnički Apeiron mijenja vlasnika

Na Otvorenom univerzitetu Apeiron u Travniku, čiji su od sada 70 %-tni vlasnici uglavnom poduzetnici iz Viteza, počela je nova akademska godina. Na prvu godinu nekog od četiri fakulteta ovog Univerziteta upisano je više od 500 novih studenata, koji uz prošlogodišnjih petstotinjak daju

više od tisuću studenata samo na prvoj, odnosno drugoj godini.

i Fakultet pravnih znanosti, a da u Travniku zadržimo Fakultet zdravstvene njege i Fakultet informatike“, kaže Grabovac. Naglašava kako je riješeno i pitanje stručnog kadra, pa su tako, prema njegovim riječima, prešli brojku od 100 nastavnika, profesora i asistenata, angažiranih na Apeironu. U cijelosti se primjenjuje Bolonjski proces, a i sami studenti iznimno su zadovoljni uvjetima i odnosom profesora prema njima. Apeiron je u Travnik stigao kao dio istoimenog Univerziteta iz Banje Luke, gdje mu je i bilo glavno sjedište. No, izmjenama u vlasničkoj strukturi ozbiljno se razmišlja i o izmjenama u samom

nove zgrade. „Radi se o zgradi, točnije betonskom kosturu, koji se nalazi neposredno uz sadašnju zgradu, gdje je sjedište Apeirona u Travniku. Korisna površina iznosi 1 300 četvornih metara i u cijelosti će biti opremljena do iduće školske godine“, kaže Grabovac. Na istom lokalitetu planiraju izgraditi još jednu zgradu za potrebe svojih studenata.

Transformacija vlasništva

Kako je u završnoj fazi transformacija vlasništva Otvorenog univerziteta Apeiron, pri čemu dvojica ranijih vlasnika iz Banje Luke svojih 70 % vlasništva prodaju nekolicini viteških poduzetnika, rektor Grabovac kaže kako će u suradnji s novim većinskim vlasnicima raditi na novim investicijskim zahvatima. „Moj prijedlog će biti da se u Vitezu izgrade dva fakulteta – Fakultet poslovne ekonomije


27

ProjEKTi

nazivu Univerziteta, a dosadašnje veze travničkog i banjolučkog Apeirona se prekidaju. Svojih 30 % vlasničkog udjela zadržava Senad Tatarević, aktualni direktor Apeirona. Veliko zanimanje studenata za studiranjem

Očekujemo dobre rezultate

Promjene u vlasničkoj strukturi Otvorenog univerziteta Apeiron Travnik potvrdio nam je i jedan od „kupaca“, Franjo Rajković, vlasnik viteške tvrtke Economic, koji je, kako sam kaže, jedan od desetak poduzetnika iz Viteza odlučio novac uložiti u znanje i obrazovanje budućih generacija. Osim viteških poduzetnika, budući većinski vlasnici su i nekolicina poduzetnika iz drugih krajeva naše zemlje, čak i izvan granica BiH. „Čin preuzimanja većinskog paketa, odnosno ulaska u vlasničku strukturu bit će okončan ovih dana“, kaže Rajković, izražavajući nadu kako će se ovaj proces završiti na zadovoljstvo i u interesu gospodarstvenika, Općine, ali i studenata. Na upit što je poduzetnike potaknulo na ovakav vid ulaganja sredstava, posebno u vrijeme sveprisutne ekonomske krize, Rajković odgovara kako „život nije stao dolaskom globalne ekonomske krize“. „Tko uspije iznaći inovativne i originalne poteze, apsolutno ima izglede iz krize izaći puno jači. Kriza, koja je sada na sceni, istovremeno je za neke i prilika. Mi, gospodarstvenici mislimo da ćemo i ovakvim potezima, polučiti dobre rezultate. Vjerujem da ćemo kroz fakultete ovog Univerziteta biti u prilici dodatno stručno educirati naše ljude kroz različite oblike znanosti i na taj način naše firme učiniti još zdravijim i jačim“, kazao nam je Rajković. Economic, FIS, Ecos samo su neka od poduzeća koja su ušla u projekt preuzimanja većinskog udjela u otvorenom univerzitetu Apeiron Travnik. Rajković kaže kako je ukupno desetak poduzeća „u igri“, a, ne otkrivajući njihova imena niti vlasnike, kaže kako su to uglavnom najjače viteške tvrtke.

Piše: D. Sivonjić

na nekom od fakulteta Univerziteta Apeiron potvrđuje i podatak kojega nam prezentira rektor Grabovac. „Upis će trajati do 10. listopada, osim na Fakultetu zdravstvene njege, gdje su već popunjena sva mjesta“, kaže on.

dr. Nikola Grabovac, rektor Otvorenog univerziteta Aperion


28

ProjEKTi

Instrument pretpristupne pomoći (Instrument for Pre-accession Assistance – IPA)

uveden je 1.1.2007. godine, nakon što je u rujnu 2006. godine Europska komisija predložila novu strukturu cjelokupnih međunarodnih aktivnosti u okviru podrške procesima europskih integracija, koja je razvrstana u šest instrumenata od 2007. do 2013. godine, među kojima je i IPA. Pokazalo se da je Europska unija u razdoblju od 1991. do 2004. godine razvila širok spektar programa za pomoć zemljama tranzicije, koji su se razgranali na više od trideset različitih instrumenata među kojima i CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD i drugi, te da su procedure oko dobivanja pomoći vrlo komplicirane, dugotrajne, a često i netransparentne. Također, u ožujku 2007. godine, Europska unija je usvojila nova financijska pravila za bolje korištenje EU fondova u financijskom okviru 2007-2013. Ova nova pravila pojednostavljuju pristup financiranju i reduciraju administrativne procedure na minimum. Po prvi put imena korisnika svih EU fondova bit će javno objavljena. Ustvari, svi grantovi dodijeljeni korisnicima u tijeku financijske godine biće objavljeni svake godine, uključujući ime i adrese korisnika i odgovarajuće iznose koji su dodijeljeni. Po prvi put ikada, grantovi za istraživanje EU bit će dostupni za individualne istraživače. Novi model pretpristupne pomoći zemljama zapadnog Balkana tako zamjenjuje dotadašnje instrumente (PHARE, ISPA, SAPARD i CARDS), te je odlukom Europske komisije proširen na sve zemlje u statusu kandidata i potencijalnog kandidata, uključujući i Tursku. Zemlje u statusu kandidata su Hrvatska i Truska a zemlje koje imaju status potencijalnog kandidata su: Bosna i Hercegovina, Makedonija,

Kako dobiti bespovratna sredstva iz IPA fondova

Bosni i Hercegovini je u okviru IPA fondova za 2010. godinu namijenjeno 106 milijuna eura, od toga 100,7 milijuna eura za pomoć u Procesu tranzicije i izgradnji institucija, i 5,3 milijuna za

Regionalnu i prekograničnu suradnju.

Albanija, Crna Gora i Srbija.

Ciljevi programa IPA

Temeljni cilj programa IPA je priprema za članstvo u Europskoj uniji, kroz zadovoljavanje EU standarda i zajedničkih prava, kao i pripremanje ovih zemalja za djelotvorno korištenje Strukturnih i Kohezi fondova, koje će moći koristiti nakon pristupanja i koji svake godine postaju sve raznovrsniji i izdašniji.IPA program se ostvaruje kroz pet komponenti, prve dvije komponente se odnose na sve zemlje obuhvaćene ovim programom, dok se druge tri odnose samo na zemlje koje imaju status kandidata, te komponente su:

1. Pomoć u procesu tranzicije i izgrad-nje institucija

2. Regionalna i prekogranična surad-nja

3. Regionalni razvoj

4. Razvoj ljudskih resursa

5. Ruralni razvoj

Bosna i Hercegovina, kao zemlja sa statusom potencijalnog kandidata, ima pravo na korištenje prve dvije komponente, prvom komponentom se potiče jačanje institucionalne sposobnosti zemalja kandidata i zemalja potencijalnih kandidata, a tiče se sljedećih vrsta aktivnosti:

1. jačanje demokratskih institucija i vladavine prava

2. reforma javne uprave

3. ekonomska reforma

4. promoviranje i zaštita ljudskih pra-

va i poboljšano poštivanje prava manjina

5. razvoj civilnog društva

6. pomirenje, mjere za izgradnju po-vjerenja i rekonstrukcija

Drugom komponentom se unapređuje stabilnost, sigurnost i društveno-ekonomski napredak u obje grupe zemalja a podržavat će aktivnosti koje uključuju suradnju prekograničnih regija između dvije zemlje korisnika, kao i projekte koji se zajednički izvode od strane zemlje korisnika i zemlje članice. Trećom komponentom se zemlje u statusu kandidata osposobljavaju za upravljanje pretpristupnim strukturnim i razvojnim fondovima Europske unije. Četvrta komponenta se odnosi na osposobljavanje zemalja u statusu kandidata za sudjelovanje u europskom Socijalnom fondu, a peta komponenta pomaže zemljama kandidatima da se pripreme za provedbu Zajedničke agrarne politike, usklađivanje domaćeg zakonodavstva u oblasti poljoprivrede, razvoja seoskog područja, i za primjenu zajedničke pravne stečevine. Primarni ciljevi za zemlje koje imaju status potencijalnog kandidata su ekonomski i socijalni razvoj, te usklađivanje domaćih zakona sa europskim zakonskim normama. Za zemlje koje imaju status kandidata važnost se daje usvajanju i provedbi već usklađenih domaćih regulativa sa europskim standardima, prvenstveno u oblasti poljoprivrede i kohenzivne politike.

Koliko para?

Prema financijskom planu od 2007. do 2013. godine za sve zemlje iz programa IPA predviđeno je 7,58 milijardi eura nepovratnih sredstava. Na temelju


29

ProjEKTi

specifičnosti svake zemlje, Europska komisija utvrđuje, provodi i nadzire strategiju i visinu pomoći za svaku zemlju.

Višegodišnji indikativni planski dokument (MIPD) 2008-2010 za Bosnu i Hercegovinu je glavni strategijski dokument za IPA, i za to razdoblje Bosni i Hercegovini je na raspolaganju 269,9 milijuna eura, samo u 2010. godini BiH je namijenjeno 106 milijuna eura, od toga 100,7 milijuna eura za pomoć u procesu tranzicije i izgradnji institucija, i 5,3 milijuna za regionalnu i prekograničnu suradnju. Projekti za narednu godinu se moraju predati do jeseni svake godine.

Za razdoblje (MIPD) 2007. do 2009. godine u okviru IPA fonda, Bosni i Hercegovini namijenjeno 226 milijuna eura. Međutim, u tom razdoblju Bosna i Hercegovina je napravila samo ograničeni napredak u preostalim reformama koje zahtjeva Proces stabilizacije i pridruživanja. Konstantni je izazov za Bosnu i Hercegovinu da se zadovolje politički uvjeti, kroz povećanje djelotvornosti izvršnih i zakonodavnih tijela, poboljšanje koordinacije između Države i Entiteta, kao i postizanje dogovora o reformi njene policijske strukture.

Za koordinaciju i upravljanje programom IPA u Bosni i Hercegovini zadužena je Direkcija za Europske Integracije BiH (DEI) odnosno ured Nacionalnog Koordinatora za IPA (NIPAC). Kroz Komitet za pripremu

projekata (Project Preparation Committee - PPC), koji se sastoji od Voditelja programa (Senior Programme Oficer - SPO-a), Task Manager-a Delegacije Europske komisije i Task

Manager iz DEI-a i Komitet za upravljanje programima (Programme Managment Committee - PMC), koji se sastoji od predstavnika Europske komisije i predstavnika DEI-a, se koordiniraju i usuglašavaju sva sporna pitanja, te dolazi do jasno identificiranih prioriteta.

Nacionalni koordinator rukovodi i nadzire procesima strateškog programiranja, identificiranja potreba i prioriteta koristeći mrežu Voditelja programa (Senior ProgrammOficers - SPOs) u državnim institucijama. Funkciju SPO-a većinom obavljaju pomoćnici ministara državnih ministarstava i šefovi odsjeka, iz razloga što posjeduju cjelokupan

pregled potreba ministarstava, kao i njihovih strateških ciljeva. Uloga SPO-a je veoma važna jer predstavljaju sponu između Nacionalnog koordinatora i potencijalnih korisnika programa. SPO treba osigurati da potencijalni korisnici budu upoznati sa prioritetnim oblastima intervencija, te da ih upoznaju za koje vrste projektnih aktivnosti mogu podnositi projektne ideje: tehnička podrška, radovi, nabavke, Twinnings-i, itd. Projektni prijedlozi se, u za to predviđenom formatu (project synopsis), predaju nadležnim SPO-ima u skladu sa odobrenim vremenskim rokovima za proces programiranja IPA za narednu godinu. Iz finalnih projektnih prijedloga

IPA komponente Zemlje korisnice

• pomoć u procesu tranzicije i izgradnje institucija u statusu kandidata i u statusu

potencijalnog kandidata• regionalna i prekogranična suradnja

• regionalni razvoj

isključivo u statusu kandidata• razvoj ljudskih resursa

• ruralni razvoj

IPA komponente 2008. 2009. 2010.Ukupno

(u milijunima €)

• pomoć u procesu tranzicije i izgradnje institucija

69,9 83,9 100,7 254,5

• regionalna i prekogranična suradnja

4,9 5,2 5,3 15,4

Ukupno: 74,8 89,1 106 269,9

MIPD 2008-2010 za Bosnu i Hercegovin


30

ProjEKTi

SPO-i (uz koordinaciju task managera iz DEI-a i Delegacije Europske komisije) pripremaju projektne ideje (Project Fiches). Finalne projektne ideje se podnose na konačno odobrenje IPA upravljačkom komitetu koji se sastoji od predstavnika Europske komisije iz zemalja članica.

Tko može biti korisnik sredstva iz IPA fondova

Sredstva iz IPA fondova mogu koristiti pravne neprofitabilne osobe, prvenstveno nevladine organizacije, sindikati, udruženja poslodavaca, profesionalna udruženja, operatori iz javnog sektora, obrazovne i istraživačke institucije, te fondacije, privredne komore, trgovinske i obrtničke komore, javne službe za zapošljavanje, kantoni, općine ili gradovi i distrikt. Sredstva mogu koristiti i regionalne razvojne agencije, poslovni inkubatori, centri za poduzetništvo, Istraživački i razvojni instituti, i druge institucije koje podržavaju poslovanje.

Zahtjev za ova sredstva mogu podnijeti i privatne istraživačke i obrazovne institucije koje ne profitiraju iz svojih projekata s tim da su osnivači ili vlasnici državljani BiH ili države članice Europske unije ili Islanda, Norveške, Lihtenštajna, Turske, te biti direktno odgovorni za pripremu i upravljanje akcijom sa svojim partnerima, da ne djeluju kao posrednici i da imaju stabilne i dostatne izvore financiranja da bi osigurali kontinuitet svoje organizacije tijekom trajanja projekta, ali da ti izvori nisu zasnovani isključivo na subvencijama i grantovima Europske unije ili neke druge strane donatorske organizacije.

Na nama je samo da uzmemo novac

Kako bismo dobili taj novac, potrebno je „samo“ da konkuriramo mnoštvom raznih projekata, a kako je proces apliciranja dosta složen i zahtijeva specifično znanje, jer EU propisuje dosta komplicirane procedure, gdje je potrebno objasniti kakva je namjena tog projekta, neophodno je argumentirati sve stavke i napisati na koji način će se mjeriti sredstva iz tih budžeta, kako će se ti rezultati ostvariti, te sam doprinos tog projekta. Mi, za razliku od drugih

zemalja, nemamo projektne timove i imamo vrlo malo stručnjaka koji bi to znali napisati ili ispuniti. Iskustva drugih zemalja koja su prije nas postale članice EU pokazuju da ti fondovi nisu u potpunosti bili povučeni zbog ograničenih kapaciteta, nemogućnosti kandidiranja određenog broj projekata i slično. BiH do sada nije iskoristila ni 20% odobrenih sredstava.

U idealnoj situaciji, relevantna ministarstva će izraditi operativne planove konzultirajući lokalnu vlast u vezi sa njihovim razvojnim prioritetima.

Naravno, ne treba računati na ovakav razvoj situacije, čak i vodič za lokalne zajednice u BiH, Europske unije savjetuje sljedeće korake: Korak 1: provjerite sa drugim općinama njihove razvojne potrebe i prioritete i uspostavite suradnju između općina i/ili viših nivoa vlasti. Provjerite postojeće operativne programe izrađene od strane relevantnih ministarstava i/ili Direkcije za europske integracije i usporedite definirane prioritete sa Vašim prioritetima. Korak 2: osigurajte pisani dokument o planiranim intervencijama, ukažite na odgovarajuću komponentu IPA fonda i ukažite, kolikogod je to moguće, na povezanost između Vaših prioriteta i prioriteta u operativnim programima.

Korak 3: identificirajte Voditelja programa (SPO) u relevantnom ministarstvu koji je uključen u shemu IPA programiranja i informirajte ga/nju o Vašim planovima. Zatražite sastanak kako biste porazgovarali o Vašem prijedlogu i kako biste ga poboljšali da što bolje odgovara financijskim zahtjevima. Korak 4: pripremite nacrt Vašeg projektnog prijedloga sa što realnije prikazanim budžetom (uzimajući u obzir regulative u vezi sa javnim nabavkama). Korak 5: lobirajte da Vaš projektni prijedlog bude zadržan u ministarstvu i predložen Komitetu za upravljanje IPA programiranjem.BiH je još uvijek zemlja u fokusu Europske inicijative za demokraciju i ljudska prava. BiH također ima koristi od LIFE okolišnog program kao i 6. Okvirnog programa za istraživanje i razvoj. Podrška za deminiranje je nastavljena u sklopu Akcijskog programa za borbu protiv mina. BiH ima pravo sudjelovanja u većini programa Zajednice, koji se ne odnose samo na BiH nego i na čitavu EU. Za njih mogu da apliciraju ne samo fizička lica, nego i poduzeća, institucije na svim nivoima vlasti, a riječ je o projektima europskih standarda koji vrijede milijardu eura, ali je do njih veoma teško doći.Neki od programa Zajednice koji su


31

ProjEKTi

otvoreni za Bosnu i Hercegovinu su:CIP: Okvirni program za

konkurentnost i inovativnost

Kultura

Europa za građane

Daphne

FP7: zemlje kandidati

Osnovna prava i građanstvo

Interreg

Life+

Doživotno učenje

Marco Polo II

Media

Progress

Zdravstvo

Mladi u akciji

Pasivna uloga Bosne i Hercegovine

Europska komisija, odnosno Delegacija Europske komisije u Sarajevu upravlja svim fazama programskog ciklusa i vodi i realizira aktivnosti unutar ovog ciklusa za račun BiH. Program podrške BiH od strane EU se realizira unutar centraliziranog i decentraliziranog sustava menadžmenta.

U isto vrijeme BiH kao korisnik, je uključena pasivno i ima ulogu „pacijenta” koji dolazi na primanje terapije pokazujući nedovoljan interes pripreme za korištenje, tj. upravljanje EU fondovima nakon pristupanja EU. BiH mora promijeniti način na koji koristi pomoć i pripremiti se na decentraliziran sustav menadžmenta. U sklopu ovakvog menadžmenta, najveći dio odgovornosti će biti prebačen sa Komisije, odnosno Delegacije, na BiH institucije. Europska komisija je jasno definirala ovaj uvjet.Veoma je važno za lokalne vlasti da budu upoznate sa različitim EU fondovima

koji su i na raspolaganju i posebno, da budu upoznate sa fondovima koji se otvaraju prema Bosni i Hercegovini u svakoj od faza.Također, lokalne vlasti u BiH nisu dovoljno informirane ili imaju veoma šturo znanje o mehanizmima koje koristi EU kroz svoje pretpristupne, strukturne, kohezione i fondove Zajednice, u svrhu podrške regionalnom i lokalnom razvoju. Zato sada BiH treba tehnička pomoć i obuka ljudi koji bi uopće razumjeli o čemu se tu radi. Mi još uvijek ne razumijemo da smo strašno „podinstitucionalizirana zemlja“, ne u smislu da se treba zaposliti još ljudi, nego su naše institucije jako slabe, loše kadrirane, preglomazne, i zastarjele.Sredstva Europske unije treba što bolje iskoristiti i to najviše za razvoj Bosne i Hercegovine, ali ne na način kako bi se samo udovoljavalo uvjetima i propozicijama EU, bez kvalitetne i cjelovite strategije razvoja, dogodit će nam se da EU uđe u BiH, a da BiH u suštini, neće ući u EU.


32

BH rEGijE

U saopćenju za javnost navodi se da je organizacija okruglog stola rezultat zajedničke inicijative

Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Radne grupe za koordinaciju aktivnosti u turizmu u BiH. Okrugli sto podržala je Delegacija Europske komisije u BiH, koja je prepoznala tu aktivnost kao neophodan tematski pristup sektoru turizma u rješavanju najznačajnijih izazova i potencijala budućeg razvitka turizma u zemlji. »Ova zemlja ima mnogo toga za ponuditi u smislu raznolikosti: mjesta za ljetne odmore i zimske sportove, staze kulturne baštine, vinske putove, vjerske znamenitosti, kao i velike mogućnosti za planinarenje, lov i ribolov. Doista, svi ljudi iz BiH trebali bi biti ponosni na bogatstvo i raznolikost njihove zemlje», rekao je na otvaranju okruglog stola šef Sekcije operacija za ekonomski razvitak, trgovinu i prirodne resurse Delegacije Europske komisije u BiH Johann Hesse. On je potencirao da je moto obilježavanja Svjetskog dana turizma upravo «Proslava različitosti».

Nedostatak državne strategije »Jedan od ciljeva ovog okruglog stola je predstavljanje rezultata ostvarenih od slične konferencije održane prošle godine», rekao je Hesse. Naglasio je da je Bosni i Hercegovini, kad je u pitanju turizam, potrebna državna strategija odnosno pristup razvitku turizma na državnoj razini jer trenutno postoji dosta defragmentacija. Hesse je najavio dva nova projekta koja će biti financirana iz IPA 2009 programa. Prva komponenta projekta razvijat će se u dva pravca. Jedan od njih je pomoć

Ljudi bi trebali biti ponosni na bogatstvo BiH

Povodom 28. rujna - Svjetskog dana turizma, u prostorijama Delegacije Europske komisije u BiH održan je okrugli stol o temi «Perspektive i izazovi razvitka turističkog sektora u BiH».

namijenjena nevladinim organizacijama i općinama koja ima za cilj poboljšanje konkurentnosti u sektoru turizma, kao i unapređenju vještina ljudskih resursa za koje će biti izdvojeno dva milijuna eura. Drugi pravac razvoja je tehnička pomoć od dva milijuna eura za industriju turizma u BiH na razini države, entiteta i Brčko Distrikta. Druga komponenta odnosi se na suradnju u regiji. U periodu od 2007. do 2009. godine sredstva dodijeljena BiH iznose više od 14 miliona eura, a dio tih sredstava dodijeljena su i turističkoj industriji. Ministar okoliša i turizma Federacije BiH Nevenko Herceg izjavio je da su za sektor turizma i instrumente zaštite okoliša od velike važnosti prepristupni fondovi Europske komisije. On je naglasio da je Federacija BiH uspjela napraviti pomak u razvitku turizma, kako u donošenju novih zakona i novih urbanističkih

planova tako i antirecesijskih mjera. Jedan od problema u sektoru turizma je nepostojanje zakona na državnoj razini. Zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Vilim Primorac rekao je da je BiH potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preuzela na sebe određene obveze kad je to područje u pitanju. »Na državnoj razini radimo na boljoj koordinaciji između državnih i entitetskih organizacija i učinit ćemo sve da se državni zakoni usvoje», kazao je on. Hesse je, na kraju izlaganja, naglasio da je teško, ako ne i nemoguće, provesti programe u susret ciljeva regionalne politike u pogledu koherentnosti, konkurentnosti i međuteritorijalnoj suradnji, bez državnog pristupa planiranju i programiranju takvih regionalnih politika.


33

BH rEGijE

Susret je okupio više od 200 sudionika, među kojima je bio veliki broj predstavnika austrijskih

i bh. firmi iz oblasti telekomunikacija, energetike, metalske industrije, infrastrukture, osiguranja i financija. »Bila je ovo prilika da se sudionici upoznaju s potencijalima kojima raspolaže BiH kada je riječ o investicijama u oblasti energetike, infrastrukture i financija. Uvjeren sam da će s konferencije biti poslana poruka o pozitivnoj privrednoj klimi i potencijalima u BiH, kao i poruke investitorima da je BiH spremna za daljnji razvitak privrede i da predstavlja sigurno područje za investiranje», istaknuo je na konferenciji za novinare predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić pod čijim je pokroviteljstvom održan poslovni susret. Posebna dimenzija, kako je dodao, na forumu je bila posvećena potrebi regionalne suradnje koja će u političkom, ekonomskom i smislu infrastrukture ubrzati put zemalja regije ka članstvu u EU.

Velika potreba za ulaganjima U Bosni i Hercegovini postoji velika potreba za ulaganjima i brojni sektori su važni i interesantni za investiranje, prije svega energetski i infrastrukturni sektor. »Novac postoji i EU putem svojih fondova i Svjetska banka spremne su odmah izdvojiti 25 milijuna eura, međutim to može biti samo za one projekte koji su spremni i mogu se realizirati. Međutim, da bi se projekti uopće mogli realizirati potrebno je da postoji i politički dogovor onih ljudi koji donose odluke», kazao je predsjedavajući Bečkog ekonomskog foruma Erhard Busek.

Investiraj u BiH-investiraj u regiju

Po prvi put u Bosni i Hercegovini, Bečki ekonomski forum (Vienna Economic Forum) i Vijeće ministara BiH organizirali su poslovni susret pod nazivom «Investiraj u Bosnu u Hercegovinu-

investiraj u regiju».

Na konferenciji je iznesena ocjena da je zakonodavno pravni okvir u BiH koji se tiče investiranja dobar, ali da proces odlučivanja na različitim nivoima u BiH predstavlja prepreku za investitore. »Proces donošenja odluka koje su bitne za investiranje u BiH trebao bi biti brži “, kazao je Busek. Sarajevska konferencija organizirana je s ciljem unaprjeđenja poslovnih odnosa Austrije i zemalja regije, poboljšanja nivoa investicija u BiH i regiju, te da se omoguće direktni susreti između investitora i bh. poduzeća koji imaju konkretne projekte u koje bi se moglo i n v e s t i r a t i . P r e d s t a v n i c i nadležnih bh.

ministarstava predstavili su konkretne projekte iz oblasti infrastrukture, financija i elektroenergetskog sektora. Osim toga, razmijenjene su i informacije o mogućnostima novih i nastavku dosadašnjih ulaganja austrijskih kompanija u BiH.

BH rEGijE

BH PrivrednikStudeni / Prosinac 2009

34

Mnogi ovo «hercegovačko more” samatraju pravim rajem za ribolovce, pa i ne

čudi činjenica da svake godine sve više ribolovaca, i to ne samo iz Hercegovine, posjećuje ovo jezero. Bilećko jezero je izuzetno bogato ribljim fondom, pa kao malo gdje na ovim prostorima tamo možete uloviti soma,čiji se prosječni primjerci kreću od četiri do pet kilograma, a svake godine se ulove i desetine kapitalaca od dvadeset do trideset, pa do čitavi šezdeset kilograma. Kako saznajemo od majstora ribolova kojih u Bileći i Trebinju ima na desetine, lovi se najuspješnije na varalicu koja se vuče motornim čamcem, ali nije rijetkost da se uhvati na bućku ili na živ mamac. Osim soma, po kome se Bilećko jezero proslavilo u posljednjih nekoliko godina i u europskim okvirima, možete uloviti šarana, prosječne težine tri

Raj za ribolovce

Bilećko jezero je vještačko jezero napravljeno za potrebe “Hidroelektrana na Trebišnjici” početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća i s površinom od oko trideset i tri četvorna kilometra, zavisno

od vodostaja, predstavlja najveće vještačko jezero na Balkanu.

do četiri kilograma, a na hranjenim i konfiguracijski dobrim terenima i uz malo sreće, mogu se pronaći i veći primjerci od sedam, osam, pa do

dvanaest kilograma. Lovi se dubinskom metodom na kukuruz, a bez hranjenog mjesta, kažu iskusni ribolovci, ne vrijedi ga loviti, ma kakav majstor bio


35

BH rEGijE

Na malom otoku nalazi se i crkva posvećena svetom Iliji koja je napravljena krajem 90 -tih godina prošlog stoljeća. Poseban kuriozitet je da se do ove crkve, koja se nalazi na sredini jezera, ponekad može doći i pješice. Naime, za vrijeme vrelih ljetnjih dana razina vode u jezeru toliko opadne da bez ikakvih problema možete pješke stići do crkve na sredini jezera.

za štapom. U jezeru se može još pronaći amur, koji se fenomenalno prilagodio, pa se prosječni ulovi kreću oko pet kilograma, a ove godine ulovljen je amur od dvadeset i jednog kilograma, što je do sada najveći primjerak “izvučen” iz jezera. Tu u još i deverika, klen, strugač, crvenperka, babuška koje, tvrde ribolovci, ima na tone, pa za prosječan izlazak ribolov može se uloviti četiri do pet kilograma ove ribe, i to bez većeg napora i uz malu naklonost sreće.Od štetočina u Bilećkom jezeru zastupljena je samo sunčica -zlatni karas, koje ima u priobalnom pojasu ali i nju ribari love, da bi je iskoristili kasnije kao mamac, posebno u lovu na somove.

Bogata ponuda

Za ribolov na Bilećkom jezeru vrijedi dozvola od strane bilo kog sportsko-ribolovnog društva u RS, a ako pak ne posjedujete ovaj papir, dnevno zadovoljstvo ribarenja na Bilećkom jezeru stajaće vas 10 KM. Ukoliko se umorite od ribolova tu su i dva ugostiteljska objekta, Vidikovac i Apolon koji su smješteni na samoj obali jezera i sa kojih se pruža prekrasan pogled na «beskrajno»plavetnilo. Restoran «Apolon» u ljetnjim mjesecima svojim gostima nudu i splav-terasu smještenu na samom jezeru, na kojoj možete uz blago ljuljanje na talasima, između ostalog, probati izuzetno kvalitetnu

riblju čorbu po cijeni od samo 3 KM, spravljenu od soma i «ostale ribe», koju kao tajnu čuva bračni par Risto i Dražena Milenić, vlasnici ovog objekta. “Risto je zadužen za nabavku «sirovine» iz jezera, a ja za začine i spremanje», kaže nam Dražena.

Također, ako se odlučite posjetiti Bilećko jezero, predlažemo vam da obavezno posjetite i manastir Dobrićevo posvećenom Vavedeniju presvete Bogorodice koji je, kamen po kamen izmješten s prvobitne lokacije koja se sada nalazi u dubinama jezera, u selo Orah na samoj obali. Na staroj lokaciji manastir je bio sagrađen na temeljima ranokršćanske bazilike iz trećeg ili četvrtog stoljeća. Do tog otkrića se došlo prilikom prenosa manastira, a legenda kaže da su se ovdje odmarali sveti car Konstatin i njegova majka carica Jelena pri povratku iz Dubrovnika za Carigrad. Zadivljen ljepotom kraškog polja, kroz koje je tekla bistra Trebišnjica, car je govorio kako je to dobro mjesto, pa je tako Dobrićevo i dobilo ime.

Piše: V. Mihojević


36

BH rEGijE

Kao i cijeli prostor Balkana, i Trebinje je imalo razne gospodare i svi oni su ostavljali

traga kako u arhitekturi, tako i u kulturi i i običajima. Tako će Vas ovdje dočekati crkve, katedrale i džamije, ali i Stari grad s bedemima iz turskog perioda, utvrđene zgrade javnog karaktera, upravne zgrade, kasarne, škole, putovi i danas tek preostalo sjećanje na prugu uskog kolosjeka i Ćiru iz austrougarskougarskog perioda. Sve ovo postavljeno na temeljima grčke i rimske kulture koja je sačuvana za vrijeme Nemanjića i Tvrtka Kotromanića.

Klima u Trebinju je tipična mediteranska sa srednjom godišnjom temperaturom od 14,2 stupnjeva i sa 270 sunčanih dana u godini. Klimu ovog podneblja karakterizira specifična vegetacija (smokva, šipak, maslina, agrumi, vinova loza, ljekovito bilje...), kao i specifičan način života, karakterističan za Mediteran. Bogato kulturno-povijesno nasljeđe, klima i

Trebinje kao turistička destinacija

Trebinje se prvi put spominje u X. stoljeću kod Konstantina Porfirogenita pod nazivom Tribunia, koji se kasnije promjenio u Travunija. Današnji naziv datira iz XVI vijeka.

povoljan zemljopisni položaj, značajno su uticali da u projekciji budućnosti i razvitka Trebinja, turizam zauzme posebno, strateško mjesto. Naročitu pažnju brojnih turista, osim gradskog jezgra izgrađenog u mediteranskom

stilu, privlači i specifičan botanički i ugostiteljski kompleks, koji tvori šesnaest stoljetnih platana.


37

BH rEGijE

Znamenitosti različitih kultura i vremena

Arslaganića (Perovića) most Arslanagića most (od poslednjeg rata zvan i „Perovića most“) je kao zadužbinu za svog poginulog sina u borbi s Mlečanima izgradio Mehmed-paša Sokolović 1574. godine, za vrijeme turske okupacije. Kada su Turci 1687. godine potisnuti iz Herceg Novog, mnoge turske obitelje su se iz ovog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. Dobio je posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvjeću i Jasenu, te pravo naplaćivanja mostarine preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, most naziva Arslanagića most. Izgradnjom hidroenergetskog sustava na Trebišnjici, Arslanagića most se našao 1965. godine pod vodom akumulacijskog jezera. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture, most je demontiran i prenesen nizvodno 1966. godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova lokacija Arslanagića mosta je između naselja Gradina (na desnoj obali rijeke) i naselja Police (na lijevoj obali). Od 1993. most se naziva i Perovića most.

Katolička katedrala (s kraja XIX. stoljeća)

Godine 1984. proslavljena je tisućugodišnjica postojanja trebinjsko-mrkanske biskupije, čiji prvi spomen nalazimo u buli Benedikta VIII (1012–

1024), izdatoj 27. rujna 1022. godine. Tijekom svog dugog postojanja biskupija je prolazila kroz razne teškoće, čiji su uzroci bili političke i društvene naravi. Prije nešto više od dvadeset godina – 31. svibnja 1984.godine, mala crkva u čast rođenja Blažene djevice Marije u Trebinju proglašena katedralom.

Osman-pašina džamija

Ova džamija je locirana u Starom gradu (Kastelu), nedaleko od glavne (zapadne) kapije i gradskih bedema. Građena je od tesanog kamena i pokrivena četverostrešnjim krovom u imitaciji kupole pod eternitom. Uz desni zid podignuta je kamena munara oktogonalnog oblika, visoka

šesnaest metara i bila je jedna od najljepših u Hercegovini. Sagrađena je 1726. godine i zadužbina je Osman-paše Resulbegovića. Graditelji su bili dubrovački majstori. U njezinoj gradnji ima elemenata mediteranske arhitekture. Slovi kao najprostranija džamija u Hercegovini. Za vrijeme poslednjeg rata džamija je srušena. Kamen temeljac za obnavljanje je postavljen 5. svibnja 2001. godine, a obnovljena džamija je svečano otvorena 15. srpnja 2005. godine. Današnja Osman-pašina džamija je autentična onoj koja je srušena i po dimenzijama i materijalima koji su korišteni u njezinoj originalnoj gradnji

Hercegovačka Gračanica u Trebinju

Predstavlja posebno velelepno zdanje iz 2000. godine i posvećena je pjesniku Jovanu Dučiću. Po njegovoj želji, koju je iskazao u testamentu, sagrađen je hram Presvete Bogorodice na brdu Crkvina iznad Trebinja, u kojem je Dučić sahranjen. Osim hrama, koji je vjerna kopija manastira Gračanica na Kosovu i Metohiji – mnogi ga zato i zovu Hercegovačka Gračanica – u sklopu kompleksa su i zvonik, galerija ikona, parohijski dom, amfiteatar, česma, crkvena knjižara, muzej i ljetna bašta. Hram se može vidjeti sa svake točke u Trebinju i to je najljepša sakralna građevina u cijeloj Hercegovini. Pjesnikova želja je bila da bude sahranjen u Trebinju, tako da su njegovi posmrtni ostaci preneseni iz Amerike u Hercegovačku Gračanicu u listopadu 2000. godine. Tvrdoš (IV–VI vijek)

Manastir Tvrdoš, četiri i pol kilometra udaljen od Trebinja na putu za Mostar,

Prometno, Trebinje je dobro povezano s gradovima u okolini (Dubrovnik 30km, Mostar 135 km, Nikšić 70 km, Herceg Novi 40 km). Prednost Trebinja je blizina 4 aerodroma: Čilipi (40km), Tivat (65km) Mostar (130 km), i Podgorica (130km).


38

BH rEGijE

Posjetite Trebinje i provjerite da li su tačni citati koje su rekli o Trebinju:

• Ekolozi: „oaza“ • Slikari: „sve je već gotovo, samo da se urami“.• Glumci: „scena na kojoj svi igraju“• Arheolozi: „El Dorado“• Farmakolozi: „besplatna apoteka“• Liječnici: „sanatorijum“• Agronomi: „misir“• Pisci: „pjesnička guberenija“

Ovo su samo neka od mjesta koja, ukoliko vas put nanese u Trebinje, obavezno morate posjetiti

podignut je na temeljima stare crkve. Postoji u kontinuitetu od kasne antike (IV–VI vijek), s tim što je u više navrata rušen i obnavljan. Najviše je stradao 1694. godine u borbama između Mlečana i Turaka. Tom prilikom je sav inventar manastira prenijet u manastir Savina kod Herceg Novog, gdje se i danas čuva. Manastir su početkom XVI. stoljeća oslikali freskama dubrovački slikari Vicko Lovrov i trebinjski monah Marko Stefanov. U prvoj polovici XVI. stoljeća manastir Tvrdoš je bio najveći skriptorij na slovenskom jugu, a istovremeno je bio i kulturno i duhovno središte šireg područja.

Pavlova pećina

Predstavlja jedan od značajnih prapovijesnih lokaliteta i iznimno je bogata pećinskim nakitom. U njoj dominiraju masivni oblici pećinskih stubova građeni od krupnih kristala kalcita. Postoji više narodnih legendi vezanih za pećinu, što joj daje poseban značaj. Prema davnom predanju, u ovu pećinu je dolazio sveti apostol Pavle, pa joj otuda i ime. On je, krijući se od rimske vlasti, u ovoj pećini pokrštavao narod. Tradicionalno se svake godine u pećini, na Petrovdan, okuplja veliki broj vjernika uz prisustvo svećenika koji obavljaju službu. Pećina ima kameni

oltarski dio i ikonu svetog apostola Pavla. Sama pećina se sastoji od nekoliko dvorana bogato ukrašenih stalaktitima i stalagmitima. U unutrašnjosti pećine se nalazi i malo jezero koje se povezuje s vjerovanjem da će djevojke koje se umiju njegovom vodom na Petrovdan biti lijepe i privlačne, a vjeruje se i da je ta voda ljekovita.

Piše: V. Mihojević


39

BH rEGijE

Posavska Vlada nije se suprotstavila ekonomskoj krizi

Temeljem monitoringa obavljenog za prvih šest mjeseci ove godine Centri civilnih inicijativa zaključili su kako se Vlada Posavske županije ni u 2009. godini nije bavila donošenjem strategija, akcijskih planova i programa koji bi na sistemski način trebali riješiti ili ublažiti glavne probleme

s kojima se građani susreću.

S druge strane, detektirano je sma-njenje broja zaposlenih te brojni problemi u poljoprivredi kao i

znatno niži prosjek neto plaće u Posav-skoj županiji od federalnog prosjeka koji bi sve skupa trebalo, smatraju u CCI, upozoriti Vladu na potrebu hitnog reagiranja i poduzimanja odlučnih mje-ra kako bi se ovaj trend zaustavio.

Jedini potez kojega je, prema predstav-ljenoj analizi, Vlada napravila kada je u pitanju reagiranje na ekonomsku krizu jeste donošenje Zaključka na 58. sjed-nici održanoj u svibnju 2009 godine kojim zadužuje Ministarstvo financija da u što skorijem roku pripremi i do-

stavi Vladi na razmatranje mjere šted-nje i antirecesijske mjere. Međutim, do 30.06.2009. godine ove mjere se nisu našle na dnevnom redu sjednica Vlade Posavske županije. Inače, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike je u svoj Program rada za 2009. godinu uključilo izradu Programa mjera za ublažavanje posljedica globalne eko-nomske krize i unaprjeđenje poslovnog ambijenta s nedefiniranim rokom izra-de i usvajanja, dok ostala ministarstva to nisu planirala.

Ono što je karakteristično za rad Vlade Posavske županije u razdoblju od 01.01. do 30.06. 2009. godini jeste činjenica da

ni u ovom razdoblju, kao ni u prethod-ne dvije godine mandata, Vlada nije ra-dila na usvajanju strategija, programa i zakona koji bi dugoročno utjecali na rješavanje problema građana, kao što su nezaposlenost, smanjenje siromaš-tva i privlačenje stranih investicija. Čak ni činjenica da je u prosincu 2008. go-dine bilo preko 1200 osoba manje za-poslenih u odnosu na isti mjesec 2007. godine te da je ta tendencija nastav-ljena i u prvoj polovini 2009. godine nije potakla članove Vlade da aktivnije rade na rješavanju ključnih problema građana, zaključuje CCI.

Piše: Z. Živković

Izradu glavnog projekta infrastrukture poduzetničke zone «Sjever» u Odžaku naime Općina Odžak će realizirati uz financijsku pomoć «Nerde» koja je za

realizaciju ovoga projekta izdvojila ukupno 25.000 KM dok je ostatak financijskih sredstava za istu namjenu osiguran općinskim proračunom. Provedbom procedure javne nabavke općinski načelnik potpisao je ugovor o javnoj nabavi s predstavnikom Poduzeća za projektiranje, inženjering i izvođenje radova u građevinarstvu «Novi Dom» iz Tuzle. Potpisivanjem ovog ugovora za izvođača počinje teći ugovorni rok za izradu glavnog projekta infrastrukture poduzetničke zone «Sjever» u Odžak koji u ovom slučaju znači osamdeset kalendarskih dana. Lokacija spomenute poduzetničke zone inače nalazi se u neposrednoj blizini budućeg Koridora 5C.


Odžak pred dobivanjem poduzetničke zone

Nakon potpisivanja Ugovora o izradi projektne dokumentacije za izgradnju poduzetničke zone «Sjever» u Odžaku od strane općinskog načelnika Luke JurićA i direktora Regionalne agencije za razvoj sjeveroistočne Bosne i Hercegovine «Nerda» Enesa Drljevića potpisan je nedavno i ugovor o

javnoj nabavi.


40

BH rEGijE

„Proizvođačima je duhan nezanimljiv iz dva razloga. Otkupna cijena nije mijenjana već dvadeset godina, a simbolično povećani federalni poticaji nedovoljni su za pokrivanje povećanih troškova proizvodnje. Zadnjih su godina i klimatski uvjeti skroz poremećeni, u najvažnijoj fazi za rast biljki nedostaje vlage što se kasnije negativno odražava na prinose. Uz to, valjda po onoj narodnoj da ni jedna nevolja ne dolazi sama, na duhanu se pojavila bolest virusa koja u određenoj mjeri također utječe na urod. Pomoć u prevladavanju nastale složene situacije može nam pružiti samo država“, tvrdi šef proizvodnje duhana u „Bosancu“ Ibrahim Hećimović govoreći o sadašnjoj situaciji u tome poduzeću.

Akcize nisu pomogle proizvođače

Uvođenje akciza na cigarete ničim nije, po njegovom mišljenju, doprinijelo poboljšanju položaja proizvođača i

Uvozni lobi opasno prijeti domaćim duhanarima

Zbog slabog interesa seljaka za sadnju duhana oraški je „Bosanac“ proizvodnju oba robna tipa znači berleja i virdžinije ugovorio na 30 posto manjoj površini od planirane, a potom je za otprilike isto toliko urod umanjila višemjesečna suša. Pred ovom je tvrtkom za otkup i preradu duhana

stoga vrlo teško razdoblje.

prerađivača nego su od njih zaradili samo država i trgovine. Posljednji je trenutak zato, smatra Hećimović, da se donesu zakoni kojim bi bili

regulirani financijski tokovi u prometu cigareta te dio prihoda od njihove prodaje usmjeravan na stimuliranje proizvodnje duhana. Dok se to ne učini svi oni koji žive od proizvodnje duhana imaju pravo sumnjati na postojanje vrlo jakog uvoznog lobija kojemu je u interesu da se ta proizvodnja u BiH ugasi. Prepolovljena proizvodnja duhana jednim će dijelom u „Bosancu“ biti sanirana zahvaljujući zalihama od prošle godine tako da će se, očekuje Hećimović, ova godina nekako izvući i iduća ipak dočekati na nogama. Veliku ulogu u održavanju stabilnosti tvrtke ima Fabrika duhana Sarajevo koja otkupljuje sve prerađene količine duhana u Orašju i redovito ih isplaćuje. Samo zahvaljujući razumijevanju čelnika te fabrike „Bosanac“ u ovome trenutku opstaje na tržištu, zaključuje Ibrahim Hećimović.



41

BH rEGijE

U sjevernoirskoj prijestolnici Belfastu katolici i protestanti vode odvojene živote.

Libanonska metropola Beirut podijeljena je na vjerske kvartove između šiita, sunita i kršćanskih maronita. Glavni grad Cipra Nikozija je sedamdesetih godina prošloga stoljeća podijeljena na turski i grčki dio, a Mostar je od posljednjeg rata razdvojen na dva dijela zapadni i istočni. Na taj način autori nakon petogodišnjeg istraživanja opisuju podijeljene gradove.

Belfast najvitalnijiInspiracija za knjigu im je bio upravo grad na Neretvi. Autori su kao studenti posjetili Mostar gdje su radili studiju o hercegovačkom središtu, poglavito oko stare gradske jezgre. „Tijekom tog istraživanja stalno smo se pitali kako je u gradu kao što je Mostar moglo doći do takve podjele, kada je

taj isti grad samo koju godinu unatrag bio mjera tolerancije, otvorenosti i multietničnosti. Odgovore nije bilo moguće naći samo u Mostaru, ni samo u BiH. Put nas je neizbježno vodio u druga mjesta koja su, kao i Mostar, doživjeli konflikt i podjelu“, ističe autor knjige Jon Calame.

Psihologija patnjeAutori navode kako je zajedničko za podijeljene gradove da njihovi građani misle kako je to što se njima dogodilo jedinstveno na svijetu. „Postoji neko tragično osjećanje života ili neka psihologija patnje koja meni nije uvijek razumljiva. I postoje ljudi koji, ako pate, žele da ta patnja bude bezgranična i unikatna. Ta se osjećanja mogu naći u ovim gradovima, naročito kod političara i onih ljudi koji pripadaju rivalskim skupinama koje su i dovele do podjele“, ističe autor knjige Jon Calame.

Pet gospodarskih subjekata iz Posavske županije – „Posavina koka“ i „Agro mix“ iz Orašje,

„Integral“ i „Mikasa“ iz Odžaka i „Koturić“ iz Domaljevca sudjelovali su na Sedmom Međunarodnom ekološkom sajmu EKOBIS 2009. u Bihaću. Sajam je , pokazalo se ponovno, bio dobra prigoda za uspostavljanje gospodarske suradnje

Posavski privrednici u Bihaću

s domaćim i inozemnim tvrtkama, njih oko 200 iz zemlje i inozemstva, što je i osnovni cilj prezentacije. Na istom Sajmu predstavila se i Turistička zajednica Posavske županije i to s projektom „Posavina raj za lov i ribolov“ s kojim se željelo animirati poslovne ljude iz zemlje i okruženja. Na sajmu su bili prezentirani hrana i pića, ekološka

hrana, proizvodi iz šumarstva, drvne i papirne industrije, tekstil i tekstilni proizvodi, koža i proizvodi od kože, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, ekološka ambalaža te drugi ekološki proizvodi.


Mostar uvršten u društvo Belfasta, Jeruzalema, Beiruta i Nikozije

Jeruzalem, Beirut, Belfast, Nikozija i Mostar predmetom su istraživanja u knjizi američkih autora Jona Calamea i Esther Charlesworth, objavljenoj pod naslovom „Podijeljeni gradovi“. Jeruzalem

ima svoju liniju razdvajanja između židovske i arapske zajednice.

Kozmopolitski MostarUspoređujući gradove autori su došli do zaključka da je Belfast najvitalniji, a da je ciparska Nikozija u najtežem stanju. Mostar su smjestili u sredinu ljestvice. Autori drže kako u Belfastu postoji skupina intelektualaca koji se aktivno bave prirodom etničkih konflikta i urbanim podjelama. „U svim drugim gradovima, u Nikoziji, Beirutu, Jeruzalemu i Mostaru našli smo samo suprotnost tom duhu Belfasta. Kao da intelektualna elita u tim gradovima nije zainteresirana za prirodu etničkog konflikta. Stanje podjele prihvaća se gotovo kao prirodno stanje oko koga se više ništa ne može učiniti“, opisuje se u knjizi. Autori za Mostar da je njegova sudbina da ponovno bude središte kozmopolitskog života - grada više religija i više etničkih skupina.

Piše: M. Vasilj


42

BH rEGijE

“Izložbeni prostor zauzima 22.000 metara kvadratnih, što čini 88 posto u odnosu na ZEPS 2008. godine. Krizna ekonomska godina u cijelom svijetu, koja je u bh. privredi smanjila promet i proizvodnju do 40 posto, na sajmu ZEPS 2009. smanjila je izložbeni prostor za 12 posto”, izjavila je direktorica Marketinga sajma ZEPS Dževdana Hukeljić. Predviđeno je održavanje 15 kolektivnih izložbi, od kojih je najistaknutija i za privrednike i za javnost najznačajnija izložba Češke Republike, zemlje partnera ovogodišnjeg sajma, ukazala je Hukeljić. Kolektivne izložbe na sajmu imat će i privrednici iz Hrvatske, Slovenije, Irana, kao i Udruženja privrednika iz Gračanice, Kaknja, Velike Kladuše i drugih gradova.

Ekonomski savjetnik za privredu u Ambasadi Češke Republike u BiH Vladimir Randaček izjavio je da će se na sajmu predstaviti 18 čeških poduzeća, dvije bh. firme zastupnice čeških kompanija u BiH, kao i dvije

500 izlagača na ZEPS-u

Brčko subvencionira kamate poduzetnicima

Na 16. generalnom bh. sajmu “ZEPS 2009” koji će na terenima Kamberovića polja u Zenici biti otvoren u utorak, 6. listopada i trajati do 11. listopada, nastupit će oko 500 izlagača iz 27 država

svijeta, saopćeno je na konferenciji za novinare.

Vlada Brčko distrikta usvojila je odluku o subvencioniranju kamata na kredite koje su brčanski gospodarstvenici podigli tijekom ove godine kod neke od komercijalnih banaka.

državne agencije. Kao i prethodnih godina, planirano je održavanje većeg broja pratećih sajamskih manifestacija, od kojih organizatori izdvajaju savjetovanje premijera Federacije BiH

Mustafe Mujezinovića i privrednika o temi “Aktuelna problematika u privredi FBiH i mogući pravci rješavanja”, koja će biti održana u subotu, 10. oktobra, sa početkom u 10.00 sati.

Za subvencioniranje kamata na kredite u visini od šest posto imat će svi gospodarski

subjekti s područja Brčko distrikta izuzev banaka, dugih financijskih institucija i osiguravajućih društava. Subvencioniranje kod trgovačkih poduzeća limitirano je do 300.000 maraka kreditnog zaduženja, a u

ovaj program subvencioniranja neće ući reprogramiranje ranijih kredita, priopćeno je iz vlade Brčko distrikta.

Za ove namjene vlada će izdvojiti 1,5 milijuna maraka, a novac će se plasirati preko komercijalnih banaka s kojima će Garantni fond Brčko distrikta imati ugovor, tako da će refundiranje kamata biti vršeno prema bankama. Svi koji

budu tražili subvencioniranje kamata morat će se prijaviti Garantnom fondu.

U Vladi Brčko distrikta ističu kako je procedura maksimalno pojednostavljena tako da neće biti teško kandidirati se za dobivanje tih sredstava.

direktorica Marketinga sajma ZEPS Dževdana Hukeljić.


43

BH rEGijE

Uz ceste zadovoljavajućom je ocijenjena primarna elektro i komunikacijska mreža kao i

zdravstvena infrastruktura. Iskorištenje geostrateških povoljnosti i prednosti, ističe se u studiji, bit će još veće a nove mogućnosti napretka otvorene poslije izgradnje cestovnog koridora 5C. Do tada je preporučeno povećati broj povrataka na prostor općine Orašje i dovođenje potrebnih stručnih i kvalificiranih kadrova, stimuliranje privatnog sektora poduzetništva i iseljenika s ovoga područja za ulaganja kao i potpuno otvaranje prema okruženju i Evropi. Paralelno s tim trebalo bi raditi na izgradnji neophodnih infrastrukturnih objekata u zonama industrije, poduzetništva i obrta. U konačnici, zaključak je SWOT analize, osim gospodarstvu razvoj bi time bio omogućen i različitim uslužnim djelatnostima, prije svega tranzitnom turizmu ali i skladištenju, vezama i prometu. Kada je riječ o

Nužna modernizacija postojećih kapaciteta

Prema nedavno izrađenoj SWOT analizi, povoljna geostrateška pozicija kojoj značajno doprinosi postojeća bazna cestovna infrastruktura odnosno umreženost s drugim regijama, povezanost s evropskim putovima i blizina tri međunarodna aerodroma bitna je pretpostavka razvoja

gospodarstva na oraškom području.

poljoprivredi drži se kako su najveće prednosti od važnosti za ruralni razvoj postojanje golemih površina plodnog i nezagađenog zemljišta te povoljni klimatski uvjeti i hidropotencijali. Od jednakog ako ne i većeg značaja su međutim ljudi odnosno veliki broj radno sposobnog stanovništva s bogatom tradicijom u poljoprivrednoj proizvodnji. Razvijena mreža poljskih putova i kanalska mreža također se u SWOT analizi ističu kao pozitivna strana a zaboravljeni u tom kontekstu nisu niti sadašnji prerađivački kapaciteti za preradu žitarica, voća i povrća, industrijskog bilja, mesa i mlijeka. Kako bi ti kapaciteti bili što bolje iskorišteni nužna je revitalizacija prirodnih resursa a predloženo je i uvođenje novih tzv. alternativnih proizvodnji poput uzgoja ribe i puževa, proširenja voćarstva i pčelarstva te povećane proizvodnje industrijskog i ljekovitog bilja. Samo po sebi međutim to neće biti dovoljno pa je istodobno, stoji u analizi, potrebno

raditi na prihvaćanju europskih i drugih međunarodnih standarda kao i osuvremenjivanju postojećih linija za proizvodnju. Uz to treba riješiti nedostatak institucija za kontrolu kvalitete roba i usluga. Nakon toga bit će postignuta kompatibilnost i sinergija poljoprivrede s drugim sektorima i djelatnostima.

Sektor industrije i poduzetništva, kako je utvrđeno, također ima velike mogućnosti razvoja što prije svega treba zahvaliti jakoj tradiciji u metaloprerađivačkoj industriji, industriji razvodnih uređaja, građevinskoj djelatnosti i slično. Tu je naravno i kvalitetna radna snaga. No, sve to nije dovoljno nego je nužno instaliranje novih kapaciteta i sadržaja, povećanje konkurentnosti na načelima promocije i uvođenja novih tehnologija, razvijanje novih poslovnih ideja i osiguranje dodatne podrške razvoju, zaključuje se u SWOT analizi.


44

BH rEGijE

Rukovodstvo Svjetske banke u Istanbulu je pohvalilo vlasti BiH na poduzimanju mjera za

stabilizaciju proračuna i ublažavanju posljedica globalne ekonomske krize. Ove mjere, opisane u pismu namjere koje je upućeno MMF-u, omogućile su BiH da dobije financijsku potporu od MMF-a i drugih međunarodnih financijskih organizacija, uključujući i Svjetsku banku.

“Od iznimne je važnosti da BiH u cjelosti provede mjere na koje se obvezala pod stand-by aranžmanom sa MMF-om. Ako to ne učini, time će zadati ozbiljan udarac vjerodostojnosti zemlje, šansi za brz oporavak, i ozbiljno će ugroziti javne financije, uključujući

Reforme nužne sa ili bez MMF-a i WB-a

Rukovodstvo Svjetske banke iz odjela za Europu i središnju Aziju (ECA) sastalo se s izaslanstvom Bosne i Hercegovine u Istanbulu, povodom godišnjih sastanaka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kako bi razgovarali o statusu ekonomije i o programima u BiH koje

podržava Svjetska banka.

transfere za najugroženije kategorije “, rekla je direktorica za grupu zemalja jugoistočne Europe Jane Armitage.

Projicirani deficit proračuna u 2009. iznosio bi oko dvije milijarde KM da se nisu uvele mjere za njegovo smanjenje, a izaslanstvo Svjetske banke istaknulo je činjenicu kako, kao i gotovo svaka druga zemlja u svijetu ovih dana, BiH morala napraviti teške izbore kako bi balansirala troškove sa raspoloživim sredstvima, promovirala ekonomski rast i zaštitila najugroženije. U pismu namjere vlasti su se obvezale raditi na poboljšanju pravičnosti javne potrošnje u gotovinskim transferima za socijalne programe i programe za boračku populaciju, slijedeći principe da se više

sredstava treba osigurati za korisnike kojima je pomoć najpotrebnija, na transparentan i održiv način.

“U zemlji koja ima najveću razine potrošnje na ove beneficije kao postotak BDP-a u regiji Europe i središnje Azije, ove reforme su neophodne, sada više nego ikada. Reforme su neophodne, sa ili bez MMF-a i Svjetske banke”, izjavila je Jane Armitage.

Veći dio sredstava, kako je dodala, koji se troši na socijalne programe i programe za boračku populaciju usmjeren je na najbogatiju petinu stanovništva umjesto na najsiromašniju petinu”.

Izvođači radova su KONČAR, ENERGOCONTROL i DALEKOVOD iz Zagreba, te kompanija Fleck

Elektroinstallationen GmbH iz Beča. Cijeli se projekt, čiji se završetak očekuje za 15 mjeseci, financira iz kreditnih sredstava Europske investicijske banke, po čijim procedurama su obavljeni svi pripremni poslovi kao i proveden međunarodni natječaj. Ugovoreni poslovi obuhvaćaju zamjene 35 kV postrojenja, strujnih i naponskih mjernih transformatora i odvodnika prenapona u 220 kV postrojenju, zamjenu energetskih 220kV kabela

Potpisani ugovori za sanaciju CHE Čapljina

i sustava uzbude generatora. Na ovaj način se nastavlja daljnja revitalizacija CHE Čapljina koja ima za cilj povećanje sigurnosti i pogonske spremnosti. CHE Čapljina u studenom ove godine navršava 30. godina od puštanja u rad, a potpisivanje Ugovora za njezinu sanaciju jedna je od aktivnosti kojom se ova godišnjica obilježava. Činu potpisivanja ugovora, pored ostalih, nazočili su članovi Nadzornog odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koji su na elektrani održali i svoju redovitu sjednicu.

Na Crpnoj HE Čapljina u Svitavi, potpisani su ugovori u vrijednosti od 5.800.000,00 KM, između JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i izvođača radova u okviru realizacije projekta „Isporuka i

instalacija postrojenja i opreme za CHE Čapljina“.


45

BH rEGijE

Cijelo gospodarstvo baziralo se na trgovini i kruženju jednoga te istoga novca, a uz to se gomilala

i prekobrojna administracija. Takav sustav je neodrživ - pesimistični su ekonomski analitičari.

Gašenje kulture

A trenutačno štrajkaju i prosvjeduju u srednjem i osnovnom obrazovanju Zapadno-hercegovačke županije zbog najava smanjenja plaće i iznosa toploga obroka, potom svi korisnici proračuna Grada Mostara, među kojima se u iznimno teškom stanju nalaze vatrogasci sa svega 516 KM osnovice plaće. “Neizborom gradonačelnika Mostara i neusvajanjem proračuna potpuno smo paralizirani”, ističe predstavnik sindikata vatrogasaca Milenko Zovko. Zbog toga su tijekom cijeloga ljeta kao znak upozorenja s upaljenim rotacijskim svijetlima i sirenama vozili kroz gradske ulice kako bi upozorili na svoj katastrofalan položaj. S druge strane djelatnici Šuma Herceg-Bosne htjeli su balvanima zapriječiti tunel na Ivan Sedlu, no za sada su odustali od takvih drastičnih poteza i zadovoljili se kratkotrajnom blokadom središta Mostara. U štrajk upozorenja krenuli su ovaj tjedan i u Gradskoj knjižnici Mostar i to zbog smanjenja dotacija iz proračuna HNŽ-a. Ukoliko ne dođe do promjena najavljuju generalni štrajk. U katastrofalnom stanju su i djelatnici Hrvatskoga narodnog kazališta Mostar koji bi također uskoro mogli stupiti u štrajk.

Vlasti bez sluha

Među rekorderima po broju neisplaćenih osobnih dohodaka i doprinosa su djelatnici Radiopostaje Mostar, Hercegovačke televizije i Radija

Herceg-Bosne. Na HRT-u Mostar zadnju plaću su primili za veljaču, a četiri godine su bez uplaćenih doprinosa. Urednica na Radiopostaji Mostar Stanislava Marić za takvo stanje kao najveće krivce vidi hrvatske političare. “Razjedinjeni su, bez strategije i bore se samo za vlastite interese. Ništa im nije sveto. Program proizvodimo isključivo zbog ljubavi, a do kada ne znam”, poručuje Stanislava Marić. Čak su i policajci u HNŽ-u najavljivali štrajk, a tijekom ljeta su i poljoprivrednici blokirajući granične prijelaze iskazali nezadovoljstvo nebrigom države. Mostar bi ponovno mogao biti potpuno zatrpan smećem. U generalni štrajk stupili su i u Javom poduzeću Uborak, nadležnom za odlaganje otpada. Oni potražuju novac od također javnih poduzeća Parkovi i Komos, te zahtijevaju isplatu dvije zaostale plaće. Jedno od rijetkih upozorenja koje je urodilo plodom je ono čelnika sindikata osnovnih i srednjih škola HNŽ-a.

Strah uposlenika

Predsjednik Unije neovisnih sindikata F BiH Josip Milić ističe kako je vlada

napokon ozbiljno shvatila zahtjeve sindikata, te im nije smanjila visinu plaće, kako su najavljivali, nego iznos toplog obroka. “Cijeli ovaj kaos je plod nepostojanja gospodarsko-socijalnoga vijeća na razini grada i HNŽ-a. Riječ je o potpuno socijalno neosjetljivim vlastima, koje nisu zainteresirane za bilo kakav dijalog”, drži sindikalni vođa Josip Milić. On upozorava vladu HNŽ-a da smanji administraciju, te da manje troši na reprezentaciju, a da taj značajni iznos usmjere prema korisnicima proračuna. U posebno teškom položaju su i radnici koji rade u privatnom sektoru, posebice u trgovačkim centrima i kladionicama. Tim djelatnicima čak nije dopušteno ni osnivanje sindikata. “Bilo je pokušaja i razgovora da se radnici sindikalno organiziraju, no ljudi su prestrašeni zbog prijetnji otkazima, pa su ti pokušaji, nažalost, propali“, otkriva Milić. Sindikalni čelnici u većini slučajeva ističu kako u vladama nailaze na zatvorena vrata, te pozivaju na osnivanje ekonomsko-socijalnih vijeća na svim razinama kako bi se napokon uspostavio dijalog kao prvi preduvjet smirivanja i početka rješavanja krize.

M. Vasilj

Hercegovinu potresaju brojni štrajkovi

Hercegovina se pretvorila u socijalni pakao. Brojni štrajkovi, prosvjedi i nezadovoljstvo tresu jug zemlje. Ekonomski analitičari ističu kako je riječ o posve očekivanom raspletu događaja s obzirom na katastrofalnu gospodarsku politiku koja ništa nije ulagala u pokretanje proizvodnje i

stvaranje nove dobiti.

strajkv


48

izDVojENo

S obzirom da se 21. rujna navršila i šesta obljetnica od njegove smrti, prilika je da se podsjetimo

na njega, čovjeka koji je nesumnjivo predvodnik viteških književnih naraštaja i kojega, barem zbog toga ne bismo smjeli zaboravljati. Marko Car Martinović, rođen je 8.3.1932. godine u Dolac Polju kod Travnika, a umro 21.9.2003. godine u Vitezu. Kao prozaik i kao pjesnik zauzima značajno mjesto u književnosti Bosne i Hercegovine, a Vitez je zadužio činjenicom da je njegov književni milje o kojemu piše upravo ova sredina u kojoj je živio, koju je najbolje poznavao i u kojoj se najbolje osjećao sve do svoje smrti. Pored toga, njegova poema „Vitezu“ nesumnjivo je himna ovome gradu i općini, njegovoj nesretnoj povijesti i njegovoj budućnosti punoj nade, poema koja zadugo neće biti nadmašena.

Želio bih posebno istaknuti njegovu ljudsku veličinu i podsjetiti da na komemoraciji u povodu Markove smrt Gradimir Gojer nije nimalo slučajno rekao da je Martinović zasigurno jedan od najčasnijih članova Društva pisaca BiH koji je i iz protekloga rata izašao neokaljan i velik kakav je bio i prije rata. Književne nagrade su također potvrda njegove vrijednosti, iako mogu sa sigurnošću reći da bi ih bilo i više samo da je Car imao kvalitetnije izdavače.

O njegovom djelu često znaju nepravedno reći da je neveliko, što uopće nije istina. Markovo djelo je i obimom dovoljno veliko da se o toj dimenziji njegovoga književnoga stvaralaštva nešto tako ne spominje. Nažalost, puno toga što je napisao još uvijek je pomalo razasuto po novinama i časopisima i bit će vremena, nadam

Dani Marka Martinovića 2009.

Svaki narod, svaka država, svaki kraj, općina i grad diče se vrijednostima koje su im u naslijeđe ostavili njihovi pređi. Jedna od nesumnjivih vrijednosti općine i grada Viteza jeste književno djelo

pokojnoga Marka Cara Martinovića.

se i volje kod mlađih generacija da se sve ono što je Marko napisao prikupi, odmjeri i da se objavi kao sabrana djela ili kao izbor onoga najboljeg što je Marko ostavio iza sebe. Cijeneći svoga sugrađanina mi odajemo dužnu čast njemu, ali i našem gradu i općini i dajemo priliku sebi da oplemenimo našu svakodnevicu, uljepšamo naš život i barem za trenutak ga učinimo podnošljivijim u ovoj dolini suza iza koje i sve nas Marko strpljivo čeka. Nadam se samo da ćemo mu pri susretu s njim moći bez srama pogledati u oči.Radi očuvanja uspomene i popularizacije djela pokojnoga književnika Marka Cara Martinovića, HKD LAŠVA Vitez i Udruga mladih ENTER Vitez raspisali su ove godine već III. nagradni književni natječaj za kratku priču koji nosi ime pokojnoga Marka Martinovića.

Visoka kvaliteta književnih radova

Još prošle godine ovaj književni natječaj prerastao je okvire samoga natječaja i

prerastao u pravi višednovni kulturni događaj, odnosno manuifestaciju pod nazivom “Dani Marka Martinovića”. Da ovo nije pretenciozno dokaz su i ovogodišnja događanja koja su se odigrala u četiri dana ove manifestacije. Kruna ovogodišnje manifestacije „Dani Marka Martinovića“ svakako je književna večer i dodjela književne nagrade koja nosi ime našega pokojnog sugrađanina. Naime, u petak, 18. rujna, s početkom u 19,00 sati u kongresnoj dvorani Franžiznog centra BiH u Vitezu, priređeno je svečano proglašenje pobjednika III. Književnog natječaja za kratku priču „Marko Martinović 2009.“. Okupljene je najprije pozdravio Ivan Sajević, voditelj Udruge mladih ENTER, jedan od organizatora književnoga natječaja i manifestacije koja nosi ime pokojnoga Marka Martinovića. Potom je nazočne pozdravio Franjo Rajković, ugledni gospodarstvenik i generalni pokrovitelj književnog natječaja. Dopredsjednik HKD LAŠVA, Mario Magerl, u znak zahvalnosti za potporu

Pobjednica natječaja, književnica Lamija Begagić u društvu Franje Rajkovića


49

izDVojENo

ovom projektu Franji Rajkoviću uručio je umjetničku sliku slikara Drage Bešenića. Svečanost dodjele u prvome dijelu bila je vrlo sadržajna, pa i emotivna. Naime, puštena ja audio-video snimka na kojoj Helena Whitkin, kćerka pokojnog Marka, recitira njegovu poemu “Vitezu”, a tijekom ovog dijela večeri pušten je i video zapis interviewa koji je s Markom nekoliko mjeseci prije njegove smrti vodio Željko Kocaj, uz snimatelja Gorana Lukića i montažu Branka Bošnjaka. O ljudskoj i književnoj veličini Marka Martinovaća govorili su književnici i njegovi prijatelji, Željko Kocaj iz Viteza i Kemal Mahmutefendić iz Zenice.

Nagrađeni najbolji

Nakon prigodne književne večeri, predsjednik Udruge mladih ENTER, Ivan Sajević, uručio je priznanja najuspješnijim mladih autorima koji su sudjelovali na ovogodišnjem natječaju. Kao najuspješniji mladi autori nagrađeni su: Aida Čejvan, Maja Bagarić i Amir Berbić, svi iz Viteza. Potom su uručene nagrade najuspješnijim autorima ovogodišnjeg natječaja. Predsjednik ocjenjivačkog suda, Vatroslav Matić, iznio je relevantne podatke o ovogodišnjem natječaju na koji se javilo pedeset autora, te govorio o radu ocjenjivačkog suda i poteškoćama u kojima je ove godine radio. Potom su članovi ocjenjivačkog suda redom čitali obrazloženja i uručene su nagrade trećeplasiranoj autorici, Gordani Radanović iz Banja Luke, za priču „Dušebrižnik“. Drugonagrađena je priča „Fenomen“, autora iz Zadra, Rajka Glibe. Potom je generalni pokrovitelj ovog natječaja i vlasnik renomiranog poduzeća Economic, ponosni sponzor manifestacije „Dani Marka Martinovića“, Franjo Rajković uručio prvu nagradu pobjednici ovogodišnjeg natječaja Lamiji Begagić iz Sarajeva, za priču „Neizvučeni“.

Nakon dodjele nagrada priređen je prigodan cocktail za sve sudionike ovogodišnje ceremonije dodjele nagrada za III. Književni natječaj „Marko Martinović“. Treba naglasiti da je cjelokupan nagradni fond u iznosu od 3.000,- KM osiguralo poduzeće ECONOMIC d.o.o. Vitez i njegov vlasnik Franjo Rajković, koji je i sam bio prijatelj s pokojnim Markom Martinovićem.Manifestacija je nastavljena i sutradan. Naime, u subotu, 19. rujna, u večernjim satima u Gradskoj galeriji Vitez priređeno je još jedno zanimljivo književno veče. Na ovoj večeri nastupila su četiri mlada pjesnika udruženi u tzv. “Ujedinjenu književnu frontu BiH”. Ova književna večer kojom je moderirao književnik iz Viteza Anto Zirdum, održana je u Gradskoj galeriji Vitez. Sudjelovali su Mladen Vuković iz Travnika, Mirko S. Božić iz Mostara, Dinko Kreho iz Sarajeva i Alen Tatić iz Zenice. Uz njih nastupila je i Ozrenka Fišić iz Novoga Travnik, a čitana je po prvi put i poezija Ante Zirduma. Kao što je i red, na dan njegove smrti, 21. rujna, prijatelji, sugrađani i poštovatelji Marka

Martinovića posjetili su Gradsko groblje gdje je sahranjen pokojni književnik. Na njegov grob položeno je cvijeće i upaljene su svijeće, uz sjećanje na pokojnoga pjesnika i izraženu želju da se ubuduće još kvalitetnije valorizira njegov književni i pjesnički opus .

Piše: Ž. Kocaj


50

izDVojENo

Dr. Sci. Božo Žepić, professor Emeritus

Nakon silnih parlamentarnih rasprava, javnih istupa političara i zastupnika,

novinskih komentara, medijskih nadmudrivanja, demonstracija poljoprivrednih proizvođača i besplatnog dijeljenja prehrambenih artikala građanima Sarajeva pred Ustavnim sudom, da bi se od njega pod pritiskom ishodila za organizatore poželjna odluka, sporni zakon o zaštiti domaće proizvodnje konačno je pao, a razvoj i istinska zaštita domaće proizvodnje nametnula se kao prioritetna zadaća društva. Samo ne na način kako je to pokušano propalim zakonom.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine svojom presudom od 25 rujna 2009. godine u potpunosti je odbacio takozvani «Zakon o zaštiti domaće proizvodnje», usvojivši time u cjelini Zahtjev za ocjenu i zaštitu ustavnosti, koji mu je uputio ILIJA FILIPOVIĆ, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U javnosti bolje poznat kao «Lijanovićev zakon», kojemu bi opet najbolje pristajao naziv «Zakon na uvođenje carine za robu iz Hrvatske i Srbije», kao što je poznato, usvojen je prvo u Zastupničkom domu, a onda i u Domu naroda. Uzaludni su bili svi napori hrvatskih zastupnika u oba doma na argumentiranim ukazivanju da je to neustavan zakonski projekt, koji je usto suprotan kako međunarodnim dokumentima, koji su sastavni dio Ustava, tako isto i Sporazumu CEFFA. Zastupnici iz reda druga dva naroda nadglasali su ih i usmjerili da ustavnost i zakonitost potraže na za to posljednjem mjerodavnom odredištu - Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. On je prvo u lipnju donio odluku kojom ga je obustavio od izvršenja, a sada i o potpunom odbacivanju.

Razvoj i zaštita domaće proizvodnje – prioritetna zadaća

Lorerovid magnam uteces re voluptas et odipsa et offic te omnimustia delenih icture prorumqui alite officie nderuntio. Atin reicia verum rem sunt.Ique eatur, tet aborrum volorio netur? Otat as-pient opta vendam nonestiam harchillabor aborunt que imi, consequi tem laudis estia is eumqui

tempore con perspero temodi ute suntius, veliquam ium

Zakon je ocijenjen protiv ustavnim, kako s materijalno pravnog, tako i s procesno pravnog motrišta. Najavljene kolebljivosti stranih sudaca u Ustavnom sudu, za koje se prije sjednice pretpostavljalo da će podržati sporni zakon, ipak nije bilo. Glasovali su protiv njega, zajedno s domaćim sucima.

Kada je autor teksta svojevremeno bio član važnog tijela u organizaciji za zaštitu i favoriziranje robe domaće proizvodnje, koje je djelovalo pod geslom «kupujmo domaće», zdušno podržavajući tu orijentaciju, ujedno se oštro suprotstavio favoriziranju domaćeg i odbacivanju stranog pod svaku cijenu. Domaće se može i treba primarno kupovati samo onda kada je potpuno izjednačeno u cijeni i po kvaliteti sa stranim. Ako to nije, onda da su domaći proizvođači i njihove robe na tržištu u svemu privilegirani, a na stranom nisu konkurentni. Može neka roba na pijaci ili u trgovini ne znam kako biti reklamirana i podržavana, sve do grubog protekcionizma, kada je ona manje kvalitetna, a usto od strane

skuplja, ma koliko bili nacionalno svjesni, kupci će ipak radije kupovati strane proizvode. Borba za zaštitu domaćih proizvođača i njihovih roba je borba za punu konkurentnost i na domaćem i na međunarodnom tržištu. Da bi ona bila uspješna potrebna je puna podrška države i društva s ciljem da im se prije svega stvore uvjeti rada i poslovanja koji će im pomoći da to postanu.

Međutim, uvjeti rada domaćih proizvođača u Bosni i Hercegovini daleko su ispod europskih i svjetskih standarda. Oni uveliko zaostaju u tehničko-tehnološkom i svakom drugom pogledu. Povoljna cijena koja se postiže malim plaćama radnika i niskim sudjelovanjem plaća u ukupnoj cijeni proizvoda, ima svoju granicu. Čim plaće postanu do te mjere destimulativne da prestanu biti motiv za veća pregnuća i stvaralaštvo radnika, nastaje granica tolerancije. Zato moderni poduzetnici i proizvođači ne grade poslovnu politiku na politici niskih i neredovitih plaća, već obrnuto.

Rješenje problema nije u zatvaranju domaćeg tržišta uvođenjem visokih carina na stranu robu. Primjerice, za četrdeset postotaka hrvatske robe koja se plasira na tržište Bosne i Hercegovine, propalim je zakonom trebalo nametnu 57% veću carinu. Isto je važilo i za robu podrijetlom iz Srbije. Platni debalans na našu štetu bio je očit. Bilo je to predviđeno samo za te dvije susjedne zemlje. Predlagači su tvrdili da će na taj način BiH zaraditi oko 150 milijuna konvertibilnih maraka, koje bi onda mogla iskoristiti za plasman i poboljšanje tehničko – tehnoloških i drugih uvjeta domaćih poljoprivrednih proizvođača. Možda bi se nešto od toga i postiglo da bosansko-hercegovačko


51

izDVojENo

tržište nije otvoreno za robu iz Slovenije i drugih zemalja CEFTA-e. Zatvoriti dvije, a ostaviti otvorenim desetak drugih slavina koje cure, samo bi kratkoročno nešto značilo. Dugoročno bi se pokazalo štetnim, budući da bi susjedne zemlje uvele niz protumjera, a moguće da bi to u praksi značilo carinski rat. Ovako, on je izbjegnut. Ali, ostaje otvoreno pitanje na koji način pronaći investicije i ubrizgati nužno potrebna financijska sredstva, odnosno kojim sve mjerama državni organi i tijela, a prije svih Vijeće ministara te resorno i entitetska ministarstva, mogu i trebaju pomoći domaće, prvenstveno poljoprivredne proizvođače, da stanu na noge, podignu proizvodnost rada i punu konkurentnost svojih roba u odnosu na strane proizvođače i njihove proizvode. Bez toga, koliko god za nekoga zatvarali ili otežavali poslovanje na domaćem tržištu povećanjem poreza i carina, možemo na sav glas vikati «kupujmo domaće», opet to za kupce i potrošače neće gotovo ništa značiti.

Oni će kupovati ono što je bolje, ljepše,, kvalitetnije i jeftinije, ma čije bilo.

Danas je Bosna i Hercegovina članica CEFTE, pa zbog naše tehničko-tehnološke zaostalosti, niske produktivnosti i nekvalitetne proizvodnje ima probleme s domaćim proizvođačima i njihovom zaštitom na tržištu. Rješenje tih problema sigurno nije u zatvaranju tržišta, kršenju potpisanih međunarodnih ugovora i poduzimanju drugih protekcionističkih mjera u korist domaćih proizvođača, već u istinskom stvaranju uvjeta proizvodnje gdje će oni već u startu barem približno biti izjednačeni sa stranim proizvođačima. Potreban će biti čitav sustav mjera, praćen planskim stimulativnim aktivnostima i pozamašnim stimulativnim financijskim sredstvima. Gdje ih pronaći, kamo usmjeriti i kako na zdrav način istinski pomoći domaću poljoprivrednu proizvodnju i oko pola milijuna proizvođača, nije nimalo lako

pitanje. Ali je zato prioritetna domaća zadaća. Odgovor treba ponuditi Vlada. Ali, i sami se proizvođači moraju bolje organizirati i osposobiti za izazove koji tek dolaze. Jer, ako danas ima probleme u konkurentnosti sa susjedima i zemljama CEFTE, što će sutra biti kada postanemo članica Europske unije, kada će zakon konkurencije biti nemilosrdan prema svakome tko se na tom tržištu ne bude u stanju uspješno natjecati i nositi s drugima. Nije Europa tek samo – «obećana zemlja». Kada tamo jednog dalekog dana ipak stignemo, čekaju nas surovi zakoni konkurencije i zabrana mnogih dosadašnjih navika. Primjerice, mnogi će se u BiH pitati gdje ode ta višestoljetna tako lijepa i draga nam naša sloboda, kada prestanu dimiti danas diljem Bosne i Hercegovine posvuda postavljeni kazani za proizvodnju šljivovice i loze, i noćna sijela uz njih, jer će se nužno proizvodnja alkohola staviti pod nadzor i monopol države, kako je to danas u Europi.


52

izDVojENo

U slučaju da mediji ne dobiju brze informacije, oni će morati izvijestiti javnost, najčešće,

na temelju glasina ili poluinformacija. Šteta za takav publicitet ide na “leđa” korporacije, navodi u izjavi za BH Privrednik profesor sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu dr. Zoran Tomić.

Komunikacijski kanali

On ističe kako kriza privlači medije jer je kriza “dobra priča” i jedna je od pet najvažnijih događaja gledano iz perspektive sedme sile. „Pored krize tu su: katastrofe, sukobi, zločini i korupcija. Vrlo je važno biti svjestan da učinkoviti odnosi s medijima započinju prije nego nastupi kriza. Kada, pak izbije kriza najvažnija je zadaća rasporediti ljude na svoja, kriznim planom, predviđena mjesta“, poručuje ovaj vodeći ekspert za PR na području jugoistočne Europe. Pored sigurnosnog činitelja, najvažniji dio plana je

Potrebno odmah djelovati prema medijima, ali se ne smiju zanemariti i zaposlenici

U krizi je važno odmah reagirati prema javnosti. Čak i ako se ne prikupe sve informacije, glasnogovornik, glavni menadžer ili osoba ovlaštena za komunikaciju s medijima mora reagirati

na novinarske upite kako bi izbjegao “informacijsku prazninu”.

uspostaviti učinkovitu unutarnju i vanjsku kriznu komunikaciju. Osobe zadužene za eksternu komunikaciju (glasnogovornik, djelatnik odnosa s javnošću ili netko drugi) aktivirat će posebne komunikacijske kanale/linije i uspostaviti komunikaciju s javnošću. On će najvjerojatnije to činiti iz već definiranog komunikacijskog centra, preporučuje struka.

Odmah reagirati

“Komunikacijski tim mora se usmjeriti na odnose s medijima, ali ne smije zanemariti ni zaposlenike. Kako ovakve situacije snažno privlače pozornost medija sugerira se nekoliko glavnih uputa za komunikaciju u krizi. To su: priznajmo postojanje krize i suočimo se s njezinom stvarnošću; aktivirajmo krizni komunikacijski tim; pripremimo krizni komunikacijski centar; definirajmo činjenice; govorimo isto (sve osobe uključene u komunikaciju npr. glavni

menadžer i glasnogovornik, trebaju govoriti istim jezikom); konferenciju za novinare sazovimo čim nam to okolnosti dopuste; postupcima nastojimo ukloniti nanesenu štetu; zapisujmo sve što se događa“, poručuje dr. Tomić. Stručnjaci za PR drže kako je važno odmah reagirati prema javnosti. Čak i ako se ne prikupe sve informacije, glasnogovornik, glavni menadžer ili osoba ovlaštena za komunikaciju s medijima mora reagirati na novinarske upite kako bi izbjegao “informacijsku prazninu“. Inače u komunikaciji s medijima komunikacijskom timu stoje na raspolaganju redoviti komunikacijski kanali: izjave, priopćenja, konferencije za novinare, informacije o poduzeću, intervjui i dr.

Korisni mediji

Dr. Tomić navodi kako mediji u krizi mogu biti iznimno korisni. „Njihova korisnost ogleda se kroz pomaganje u osposobljavanju prije krize, upozorenju na moguće opasnosti u okolini, uništavanju glasina, jačanju vanjske pomoći. Analiza posljedica krize i kriznog komuniciranja posljednja je faza krize. Korporacija ili institucija razmotrit će sve elemente krize, izvući zaključke i pouke i pokušat će se vratiti što žurnije u normalu. Jedna od najvećih pogrešaka može biti brzo zaboravljanje krize. Stoga se ne kaže uzaludno da grom može dva puta udariti u isto mjesto“, poručuje zaposlenicima u PR-u prof dr. Zoran Tomić.

Piše: M. Vasilj

Dr. Zoran Tomić:


53

iNVESTicijE

Tijekom posjete veleposlanik Braathu se upoznao sa projektnim aktivnostima BIP-a

koji je u tijeku na ovom području kako bi se otvorile nove mogućnosti suradnje.

Poljoprivredni potencijali

Najprije su posjetili općinu Ljubinje i tamo razgovarali s načelnikom općine Veskom Budinčićem koji je i iskazao zahvalnost norveškoj vladi na interesu za pomoć općini. Tom prilikom je prezentirana trenutačna situacija u Ljubinju, kako postojeći potencijali za poljoprivredni razvoj, tako i za dalju suradnju. Naime, u Ljubinju je nedavno završen i „Agro-biznis trening“ nakon kojega je skupina poljoprivrednih proizvođača i registrirala „Udruženje za ruralni razvoj i zaštitu okoliša“. Ono će biti uključeno u programe jačanja kapaciteta poljoprivrednih proizvođača na ovom području kako bi bili što konkurentniji na domaćem i inozemnom tržištu. Bavit će se i programima testnog izvoza određenih poljoprivrednih proizvoda za tržište Norveške. Predsjednik tog Udruženja Milenko Betegalo predstavio je rad udruge i naglasio problem odlaska mladih s ovog područja.

Vrhunska kvaliteta

Nakon sastanka u Ljubinju, norveški veleposlanik je posjetio i Popovo polje kako bi na licu mjesta vidio potencijale juga Hercegovine kraja. Naime, najvažniji BIP-ov projekt je razvoj pčelarstva na tim prostorima i stvaranju uvjeta za izvoz meda i pčelinjih proizvoda na sjeverEurope. “Mi znamo da je med koji se ovdje

Norvežani zainteresirani za hercegovački med

Nadam se da će Hercegovci uskoro izvoziti med u Norvešku – kazao je prigodom posjeta Hercegovini norveški veleposlanik u BiH Jan Braathau. Posjet je organiziran u rujnu u suradnji s mostarskim Udruženjem za poduzetništvom LINK, Centrom za razvoj Hercegovine i norveškom fondacijom BIP

(Biznis, program, inovacija).

proizvodi vrhunskog kvaliteta, i mi već duže vremena pomažemo hercegovačke pčelare da povećaju proizvodnju i poboljšaju kvalitetu meda. Organizirali smo nabavku pogača i košnica za pčelare, a dio opreme za ovu granu privrede odavde se izvozio u Norvešku. Ipak, da bi počeo izvoz meda u Norvešku moraju se dobiti određene dozvole i papiri od nadležnih veterinarskih ustanova, a za sada to nije riješeno. Ipak, za sve treba strpljenja, ali ja se nadam da će izvoz meda uskoro krenuti jer bi to mnogo značilo za ovdašnje pčelare,” poručio je veleposlanik Norveške u Bosni i Hercegovini Jan Braathau.

Zabrana izvoza

Predsjednik Upravnog odbora Pčelarske zadruge „Žalfija“ iz Trebinja Miloš Kažović naglašava kako se med ne može izvoziti, jer naša zemlja nema dozvolu za izvoz hrane životinjskog

porijekla u zemlje Europske unije.„BiH nema monitoring plan i zbog toga nam je prije godinu i po dana sa slovenske granice vraćen kontingent meda koji je išao u Norvešku. Nadam se da će država uraditi svoj dio posla i da ćemo mi od Europske komisije, poslije uvida u način proizvodnje, dobiti potrebne dozvole jer je med sigurno potpuno prirodan i vrhunskog kvaliteta“, naglasio je Kažović. Veleposlanik Braathu je obišao i Srednju ekonomsku školu u Trebinju, čiji učenici već treću godinu zaredom sudjeluju u BIP-ovom programu „Poduzetništvo za mladež“ i osvajaju značajne nagrade. Učenici su ukratko prezentirali svoje poslovne ideje, koje su i ove godine veoma inovativne, tako da možemo očekivati nove nagrade na sajmu koji će se održati u veljači 2010. godine u Sarajevu.

M. Vasilj


54

BašTiNa

Autor: Boris Grbešić, prof.

Povijest

Neki povijesni izvori potvrđuju da je srednjovjekovna tvrđava postojala čak i u 12. stoljeću, i to u sklopu stare hrvatske pokrajine Hum. Smatra se kako je baš tu humski knez Miroslav sagradio crkvu Sv.Petra.Očuvani kameni ostaci grada predstavljaju arhitektonsku fortifikacijsku cjelinu u čijem se razvoju mogu izdvojiti dvije etape: srednjovjekovna gradnja i gradnja u doba Otomanske imperije.U pisanim dokumentima grad se prvi put spominje 1444. godine, u poveljama kralja Alfonsa V i Fridriha III. Pretpostavlja se kako je prvu utvrdu dao izgraditi bosanski kralj Stjepan Tvrtko I. 1383. godine. U periodu od 1463. do 1471. godine poradi čestih turskih napada u Počitelju je smještena hrvatsko-ugarska vojska pod vodstvom Matije Korvina. Ipak 1471. godine, nakon kraće opsade, grad postaje dio Otomanske imperije, u čijem će sastavu ostati sve do 1878. godine. U periodu 1782. - 1879. godine bio je sjedište kadiluka, a u periodu

Počitelj-kameni grad

Ovaj tihi orijentalni gradić nalazi se pola sata vožnje (30 km) na jug cestom M-17 od Mostara.Počitelj je povijesno naselje orijentalno-mediteranskog karaktera smješteno u dolini rijeke Neretve

i jedna od najljepših kulturno-povijesnih cjelina u Bosni i Hercegovini.

1713.-1835. godine sjedište Počiteljske kapetanije. Značaj i izgled grada se mijenjao kroz povijest.

Za izgradnju Počitelja značajna su tri perioda: 1. period ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina kada grad ima važan strateški značaj (1463. - 1471. godine), 2. period formiranja naselja u doba Otomanske imperije sa izgradnjom značajnijih javnih objekata: džamije, mekteba, imareta, medrese, banje, hana i sahat-kule (1471.- 1698. godine). U ovom periodu vojni sukobi su bili preneseni na udaljenija područja. 3. doba ponovnog zadobivanja strateškog značaja nakon što su Mlečani zauzeli i razorili Gabelu (1698. - 1878. godine). Nakon uspostavljanja vlasti Austro-Ugarske u BiH 1878. godine, Počitelj gubi svoj strateški značaj i naglo propada. U tom periodu porušen je dio bedema kod Donje kapije i otvoren put u Donje polje, a kasnije porušen i drugi dio bedema, skupa sa malim vratima iza hamama, i proširen put u Gornje polje,

čime je uništen kontinuitet gradskih zidina Počitelja. Gubljenje strateške uloge grada pogoduje očuvanju autentične urbanističko-arhitektonske aglomeracije tako da se forma grada sačuvala do današnjih dana.

Ljepote grada

Šezdesetih godina prošloga stoljeća Počitelj od rijeka sa kojom je fizički bio vezen stoljećima i koja je sa gradom činila jednu veliku cjelinu odvaja magistralna cesta. Nova cesta dovela je i nove putnike, ali ovaj put ne na konjima i konjskim zaprekama već u brzim i luksuznim automobilima i turističkim autobusima. Ratni sukobi devedesetih godina u znatnoj mjeri su uništili i razorili kameni grad. Nakon rat grad se počinje obnavljati, a mnogi zaljubljenici u ovaj grad daju svoj doprinos obnovi. Počitelj je 1996. godine uvršten na listu Svjetske spomeničke baštine. Do danas Počitelj je skoro u potpunosti obnovljen.Gavran-Kapetanovića konaci, sjedište nekadašnjih počiteljskih kapetana

BašTiNa

55BH PrivrednikStudeni / Prosinac 2009

danas su dom Umjetničkoj koloniji koja tu djeluje od 1964. godine. Iz fundusa kolonije koji ima oko 2 000 umjetničkih dijela , stalno se u galerijskom prostoru kolonije organiziraju izložbe. Kolonija je inače mjesto organiziranja i večeriju poezije i sličnih manifestacija. Inače se u Počitelju organizira turistička manifestacija Trešnjava nedjelja koja se održava u prvom vikendu u mjesecu lipnju .Hadži-Alijina džamija podignuta je 1563.godine. To je najljepši i najreprezentativniji primjerak islamske arhitekture u Hercegovini. Cijela džamija je okružena zidom u čijem se dvorištu nalazi čempres star nekoliko stoljeća, a za koji predaja kaže da je donesen iz Libanona.

U blizini džamije je i Šišman Ibrahim-pašina medresa koja je izgrađena u obliku slova L, a nekada je bila mjesto vjerskog odgoja i učenja.Odmorište za putnike-han dao je sagraditi u 17. stoljeću Šišman Ibrahim-paša. Isti je paša dao sagraditi i hamam (javno kupatilo) koje su koristili muškarci i žena, a vodu su uzimali sa Neretve.Simbol Počitelja jeste njegova utvrda koja dominira nad gradom bilo da mu se prilazi s juga ili sjevera. Građena je s prekidima od 15.-18. stoljeća. Padom Gabele u ruke Mlečana utvrda dobiva puni značaj i dodatno se proširuje i ojačava. Utvrda dobiva i tajna vrata za bijeg u slučaju opsade. Ipak ta ista utvrda pobudi u posjetiocu

koji se nađe u Počitelju znatiželju. Ona krije šest stoljeća povijesti i borbe za očuvanjem ovoga strateški važnog mjesta tj. Ona simbolizira vrata između Balkana i Jadranskoga mora. Danas utvrda stoji u ruševnom stanju,obrasla visokom travom i nastanjena tko zna kakvim sve ne životinjama.

Sagrađena je ispod džamijskih zidina na mjestu na kojem je primjetna iz gotovo svih obližnjih kuća. Sagradio ju je Šišman-paša.S obzirom da se u putopisu Evlije Ćelebije sahat-kula uopće i ne spominje, pretpostavlja se da je ova građevina nastala prije 1664. godine. Toranj je u vidu kvadratne prizme dimenzija

oko 3,22x3,26 m, a visine oko 16 m. Sagrađen je od kamena sa obrađenim kamenim komadima i sa kamenom piramidom kao završetkom. Četiri prelomljena luka smještena su na sve četiri strane iznad otvora pri vrhu kule. Ova forma sahat-kule javlja se u Počitelju, Mostaru i Stocu. Sahat-kula je u potpunosti sačuvala svoje stilske i povijesne karakteristike. Zvono za kulu doneseno je sa Krete,ali je 1918. godine skinuto i pretopljeno za topove. Ubrzo nakon toga i sat sa kule je skinut.Kada dođete u Počitelj nemoguće se otrgnuti zagrljaju ljepote, cjelini koju grad čini zajedno sa rijekom Neretvom. Nemoguće se otrgnuti njegovoj ljepoti koja je izražena u kamenu. U isto vrijeme Počitelj je ponos Hercegovine.


56

DoGađaji

Tu r i s t i č k o - k u l t u r n o -gospodarstvena manifestacija «Dani berbe grožđa»,

manifestacija je stara koliko i sama općina Čitluk. Davne 1955. godine, točnije 16. rujna održani su prvi «Dani berbe grožđa» koji se ove godine održavaju po 54. put. Iz godine u godinu, ova manifestacija sve je bogatija i bogatija, a želje je organizatora da preraste u međunarodnu smotru vinara, vinogradara i kulturnog stvaralaštva. Svoj pravi procvat u programskom smislu, manifestacija je doživjela nakon Daytonskog sporazuma i prestanka ratnih djelovanja u BiH, a posebice nakon 1998. godine kada je i donesena Statutarna odluka i njome precizirana svrha i ciljevi održavanja ove manifestacije.

Mnoga su kulturno-umjetnička društva bila sudionicima «Dana berbe grožđa» i mnogobrojnim posjetiteljima prikazala i pokazala dio bogate baštine čiji su vjerni čuvari. Malo se koji kraj može podičiti s toliko vinarija kao Brotnjo, ali što je još bitnije, vina iz ovih vinarija već su postala prepoznatljiva po svojoj kvaliteti i ne mali broj njihovih proizvođača okitio se zlatnim i ostalim odličjima i priznanjima za vrhunsku kvalitetu, čule su se riječi pojedinih govornika u povodu održavanja ove manifestacije. Turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija «Dani berbe grožđa» Čitluk odavno je prerasla okvire Brotnja i Hercegovina, a na dobrome je putu da preraste i granice BiH i postane manifestacija međunarodnog karaktera, što je još uvijek neostvarena želje njezinih organizatora.Sve do danas, svrha manifestacije je upoznavanje, zbližavanje i učvršćivanje zajedništva žitelja Brotnja i njihovih gostiju, očuvanje narodne baštine

Dani berbe grožđa

Brotnjak, loza i vino čvrsto su se isprepleli poput starodrevnog povijesnog tropleta; sjedinili se i postali jedno. Isprepleli su se u radosti i trpljenju; stopili se u neraskidivu nit ljubavi koju ništa ne

može prekinuti. I ta se ljubav prenosi s pokoljenja na pokoljenje - s oca na sina.

kroz prezentaciju izvornog narodnog stvaralaštva, njegovanje i širenje amaterizma u kulturi, poticanje jačanja kulturnog i sportskog stvaralaštva u cjelini, poticanje i razvijanje turističke ponude, poticanje razvoja poljoprivrede, te poticanje razvoja gospodarstva kako na području općine tako i šire. S vremenom ova manifestacija postala je najznačajniji kulturno-gospodarstveni događaj naše općine u kojem se na poseban način objedinjuju kulturno-tradicijske vrijednosti broćanskoga kraja.

Brojne manifestacije

Predstavljanjem knjige dr.fra Roberta Jolića «Stanovništvo Brotnja u tursko doba», započeli su 54. «Dani berbe grožđa - Brotnjo 2009». Izložbu je otvorio tajnik Općinskog odbora HDZBiH Čitluk Jakov Stojić, a o likovnoj izložbi govorio je fra Vendelin Karačić, ravnatelj Likovne akademije Široki

Brijeg. Drugoga dana ovogodišnje manifestacije u Velikoj dvorani KIC-a su održana stručna predavanja o vinogradarstvu i vinarstvu. Na njemu su sudjelovali eminentni stručnjaci iz područja vinogradarstva i vinarstva: mr. sc. Viktor Lasić, prof.dr.sc. Bernard Kozina, Andrijana Majić, dipl.ing, Danko Tolić, dipl.ing, doc.dr.sc. Ivan Ostojić i mr.sc. Tihomir Prusina koji su iznijeli vrijedne spoznaje o problematici vinogradarstva u Hercegovini, utjecaju globalnih klimatskih promjena na fiziologiju vinove loze, važnosti aplikacije pesticida u zaštiti bilja te drugim važnim temama. Nazočnima se obratio i ministar vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva u Vladi Federacije BiH mr.sc. Damir Ljubić čije je ministarstvo bilo ujedno i pokrovitelj ovogodišnje manifestacije. Posljednjeg dana programa Dana berbe grožđa na stadionu Bare održao se atletski miting. U organizaciji AK «Brotnjo» i ove godine miting je okupio


57

DoGađaji

ponajbolje mlade atletičare Bosne i Hercegovine. Po prvi put održano je i natjecanje u seniorskoj konkurenciji, te natjecanje građana. Nakon toga kulturno-turističko-gospodarstvenu manifestaciju «Dani berbe grožđa» otvorila je predsjednica Federacija BiH Borjana Krišto, a nakon toga upriličen je cjelovečernji zabavni program.

O Brotnju

Brotnjo je u posljednjih tridesetak godina doživjelo veliki gospodarski napredak koji je utjecao i na promjenu izgleda cijelog kraja. Sve do unazad tridesetak godina Brotnjo je bilo pasivan kraj. Živjelo se isključivo od poljoprivrede i stočarstva, kamenih a vinova loza i duhan su bile kulture od kojih se preživljavalo. Unatoč radišnosti i ustrajnosti, stanovnici Brotnja nisu mogli osiguravati sebi i svojim članovima uvjete za život kakve su željeli. Industrijska revolucija u devetnaestom stoljeću je pokrenula svijet, a zapadne zemlje su postale prosperitetne i nudile mogućnost zarade. U takvim uvjetima, kao i drugi ljudi iz pasivnih krajeva, Brotnjaci kreću ka zapadu u potrazi za zaradom koja bi omogućavala bolji život njihovih obitelji. Najveći odlasci su se dogodili krajem devetnaestoga i početkom dvadesetoga stoljeća, zatim između dva svjetska rata, te nakon drugog svjetskog rata kada se iseljavalo zbog ekonomskih, ali i zbog političkih razloga.

O kojim se razmjerima iseljavanja radi, najbolje pokazuje podatak kako je u Brotnju, prema popisu stanovništva, bilo više stanovnika 1948. nego 1981. godine. Većinom su odlazili mladi ljudi koji su bili u stanju podnijeti veliku žrtvu za svoju obitelj. Žrtvujući se za njihov boljitak, ujedno su i izgrađivali zemlje u koje su dolazili i svojim radom za sobom ostavljali veliki trag. U zadnjih tridesetak godina Brotnjo se ubrzano razvija. Naseljena mjesta u općini su infrastrukturno povezana, što je osiguralo normalan život u svakom kutku ove općine. Svaka kuća u Brotnju je dobila priključak na vodoopskrbni sustav. Gospodarstvo se razvija. Podiže se opći standard života. Brotnjo malo po malo postaje lijepo mjesto za život. Ljudi ostaju živjeti u njemu. Svakim danom u Brotnju sve je više lijepih kuća. Poboljšava se infrastruktura. Gradi se novi Srednjoškolski centar,

ugrađuje pročistač otpadnih voda, skrbi o okolišu. Ova općina je danas po mnogočemu jedna od najnaprednijih u Bosni i Hercegovini. Poduzetnički duh Brotnjaka vidi se na svakom koraku. Uz glavne regionalne ceste smještene su gospodarske zone. U njima se otvaraju brojna poduzeća u kojima radi veliki broj Brotnjaka. Zastupljene su gotovo sve grane gospodarstva.

Vinarstvo

S obzirom na to kako je ovo od davnina poljoprivredni kraj, vinogradarstvo i vinarstvo imaju dugu povijest Na području Brotnja Žilavka, Blatina i vinogradarstvo kao da postoje oduvijek. Vrlo stari pisani tragovi koje je ostavila povijest provlače neprekinutu nit još iz doba kralja Tvrtka (1353.), koji je imao privilegiju diviti mu se, pa sve do današnjega dana. Brotnjo je najveći vinogradarski kraj na prostoru Hercegovine pa i šire. Više od 1400 hektara nalazi se pod vinogradima zasađenim uglavnom autohtonim sortama Žilavkom i Blatinom, a uz njih se često nalaze također autohtone bijele sorte Krkošija i Bena. Najbolji položaj za uzgoj su pristranci i prančioci na ocjeditim i nagnutim terenima, na rubnim dijelovima Hamzićkog, Čerinskog i Čitlučkog polja, na tzv. «biljugama», zatim položaji Blatnice, Vionice, Blizanaca, Međugorja, Paoče i Krehin Graca gdje sunce nemilice prži i žeže šest do sedam mjeseci na godinu. Gospodarskom razvitku ovog kraja značajno je pridonijelo i otvaranje novih privatnih vinarija za proizvodnju vrhunskih kvalitetnih vina. Iz godine u

Broćanska dobrodošlica:

Zdravo, dragi gosti i domaćini, Dragi uzvanici i posjetitelji! Dobro nam došli u naš kraj, imali lijep doživljaj! Vinograde obilazili, u podrume silazili, vino pili, veseli bili, vodili razgovore, bili dobre volje. Grožđem se sladili, vinograde sadili, probali ranjku, blatinu i žilavku i sve druge biri gdje vam oko poviri. U vinogorju uživali, prijateljstva zasnivali, jedni druge želili, skupa se veselili, bili k’o braća, za rukom vam išla rađa. Svega više proizvodili i lijepo se provodili. Uspjeha imali u radu i ljudskome skladu. Sreću imali noću i danju i na putovanju. Svakog čovjeka imali na umu, posebno na drumu. Imali puno zdravlja i bogata slavlja. Zajednički vino pili pa se veselili. Živili!!!


58

DoGađaji

godinu, sve veće površine zemljišta su pod vinovom lozom. Po svim mjerilima, Brotnjo je lijepo područje za život, dobro za ulaganje ali i za posjetiti. U njemu se nalazi Međugorje, jedno od najvećih marijanskih svetišta u svijetu. To je mjesto u koje se dolazi u potrazi za mirom. Jedinstvenost Međugorja se ogleda u aktualnim ukazanjima Blažene Djevice Marije, nekoliko molitvenih mjesta od kojih svako ima svoju posebnost, te kroz poseban ambijent koji vlada u samome mjestu. Pored duhovnog programa koje nudi Međugorje, posjetitelj Brotnja može se koristiti i drugim sadržajima. Brotnjo je na svojevrsnoj tromeđi, odnosno središtu Hercegovine iz kojeg je vrlo jednostavno posjetiti obližnje gradove i mjesta, te njihove prirodne i društvene atrakcije.

Vinska cesta Hercegovine

Turistički djelatnici zajedno s Udrugom vinogradara i vinara kreirali su novi turistički proizvod – Vinsku cestu Hercegovine. Vinska cesta Hercegovine je utemeljena i službeno otvorena u travnju mjesecu ove godine. Nakon godinu i pol dana rada na projektu definirani su elementi ponude ovoga turističkog proizvoda, a oni se sastoje od prirodnih i društvenih atrakcija Hercegovine koje je moguće spojiti s vinom i naravno vinskih podruma. Dvadeset i dva vinska podruma čine okosnicu

ovoga proizvoda, a smješteni su u šest hercegovačkih općina, i to u Čitluku, Ljubuškom, Mostaru, Čapljini, Stocu i Trebinju. Mnogi će reći da je Brotnjo kolijevka vinogradarstva i vinarstva u Bosni i Hercegovini pa je stoga i razumljivo da najveći broj podruma, njih trinaest, koji su dio programa Vinska cesta Hercegovine dolazi upravo iz Brotnja. Svi od reda koriste najsuvremenije tehnologije u proizvodnji vina. Posjeduju veliko iskustvo i ljubav prema ovome poslu. Među njima vlada pozitivan natjecateljski duh što iz godine u godinu rezultira sve većom kvalitetom Žilavke i Blatine proizvedene ovdje. Većina podrumara je unaprijedila svoju ponudu dodajući podrumima posebne degustacijske dvorane odnosno kušaonice, zatim ugostiteljsku

i smještajnu ponudu. Svaki od ovih podruma je poseban i jedinstven. Većina njih je nalazi u okruženju vinograda razbacanih po broćanskom kršu. Obilaskom ovih podruma, degustirajući Žilavku i Blatinu uz hercegovački pršut i sir, te slušajući podrumare koji otkrivaju tajne proizvodnje njihovih vina dobit ćete potpun doživljaj Brotnja, broćanskog načina života, razmišljanja i odnosa prema svome kraju. Vozeći se broćanskom vinskom cestom uživati će te u pogledima na prekrasni broćanski krajobraz.

Ako se krene iz pravca Mostara odnosno rijeke Neretve, penjući se na broćansku visoravan uživati ćete u nezaboravnom pogledu na kanjon i rijeku Neretvu koja se vijugavo provlači ovom dolinom do Jadranskoga mora. Ova rijeka napaja


59

DoGađaji

cijelo Brotnjo i njene vinograde. Idući dalje ulazite u tipični mediteranski kraj kojeg karakteriziraju kamenjar i kraška polja, udoline i proplanci. Unatoč modernim objektima koji se većinom nalaze uz glavne prometnice, broćanska sela su zadržala nekadašnji izgled a pogledom na njih vraćaju nas u stara vremena. Omeđena su i ispresijecana starim suhozidima, naslonjena i uronjena u hrastovu, grabovu i jasenovu šumu, a kamene kuće s crvenim krovovima oživljavaju uspomene na nekadašnji način života, ljude i tešku ali zanimljivu povijest ovoga kraja. Brotnjom dominira čitlučko polje koje se pruža od općinskog središta Čitluka pa do sela Čerin na sjeverozapadu općine. Na njega se pružaju prekrasni pogledi i s donje i gornje strane. Ovo polje je izvor Žilavke i Blatine. Obrađeni vinogradi su njegov ukras i ponos Brotnjaka. Lijepo je u svako godišnje doba, a u vrijeme berbe postane najveselije mjesto jer se u njemu ubiru plodovi godišnjeg rada. Prije dvadeset šest godina na lokalitetu Blizanci je zasađen na površini od 100 hektara vinograd u kamenu. Kao takav je raritet u svijetu i najveća atrakcija broćanske vinske ceste. Na ovom je prostoru zasađena Žilavka koja zajedno sa suncem, kamenom i vodom iz rijeke Neretve daje izvrsnu kvalitetu pretočenu u vino pod imenom «kameno vino». Pored podruma i vinoteka, gost broćanske vinske ceste svakako treba posjetiti najstariji podrum u Hercegovini koji je sada pretvoren u Muzej vina. Nalazi se u selu Gradnići uz kojeg je naslonjena i galerija sa

Kultura pijenja vina

Vino je čudotvoran dar prirode, proizvod ljudskog truda i znanja,ali je ipak umjetnina koju čovjek stvara tisućljećima. Korijeniproizvodnje vina najvjerojatnije potječu iz Perzije. Vino se u Biblijispominje 521 put. Od pradavnih mitoloških vremena moć vina dauzvisi čovjeka, podari mu vedrinu i dar govora činili su ga u očimaljudi pićem bogova. Vino je bilo i ostalo najcjenjenije piće mnogihcivilizacija. Jedna francuska izreka kaže : „Sve mode prolaze, samovino ostaje“. Elegantno i profinjeno piće, predivnog okusa i mirisa ivjerni pratitelj hrane. To je sasvim prirodno piće, a sve što dolazi izprirode ima posebnu vrijednost. Na osnovu hrane koja nam se servira, pažljivo odabrano vino samo će poboljšati okus hrane i doprinijet će općem zadovoljstvu. Hrana i vino trebaju se međusobno nadopunjavati, poticati okus i ne smiju negativno utjecati jednona drugo. Hrana i vino trebaju se „sljubiti“ jedno s drugim. Enolozi mogu bez ikakvih problema odrediti koje vino piti uz koju hranu, ukoliko znaju kakvi su sastojci i začini korišteni u pripremi hrane. Ako vam pri odabiru vina nije dostupan enolog ili neki poznavatelj vina trebate znati nekoliko osnovnih pravila:

• uz laganija jela idu laganija vina• uz teška jela idu jača vina• uz kiselkasta jela idu kiselkasta, svježa vina• uz bijelo meso i kuhanu ribu idu bijela vina• uz školjke i rakove dobro pristaju neutralna bijela vina• uz tamna mesa, divljač i pečenu ribu idu crna vina• uz slatka jela piju se polusuha, poluslatka, slatka vina ili

pjenušci

slikama fra Didaka Buntića-svećenika i hercegovačkog dobročinitelja. Nekoliko broćanskih restorana je aktivno uključeno u program Vinske ceste a njihova je uloga da gostima osiguraju kušanje tradicionalnih jela u ugodnom i starinskom ambijentu. Vinsku cestu ne čine samo podrumi i vina, nego i ostala ponuda, kao što je kulturno-povijesno naslijeđe, prirodne ljepote i atrakcije,

domaća kuhinja, muzeji, galerije, športski centri, itd. One oživljavaju hercegovačko selo i turizam u njemu. U okruženju vinograda, voćnjaka, padina i krša, svaki će gost i prolaznik osjetiti sklad prirode i čovjeka, te ponijeti sa sobom dio vedrine koja karakterizira ovaj kraj i njegove žitelje.

Piše: A. Bošnjak


61

PrENijETo iz TiSKa

Obavijest o tome da neka kompanija otpušta tisuću ili desetak tisuća ljudi danas

gotovo više nije vijest. Iz svih krajeva svijeta saznajemo za dnevna otpuštanja ljudi, a ni brojka ispred riječi tisuća (osim ako nije riječ o vlastitom dvorištu) više posebno ne uzbuđuje. Globalna ekonomska kriza, kojoj izgleda nema premca u modernoj povijesti, u osobito je nezgodnu poziciju dovela one koji odlučuju o tome kako rasporediti i motivirati zaposlenike. Kriza će jednom proći, a tada se, uza svu primamljivost brzog rezanja troškova uručivanjem otkaza, ne bismo smjeli zateći bez onih koji jedini mogu dovesti do ponovnog rasta - kvalitetnih kadrova. No, kao što kažu stručnjaci, kvalitetni ljudi kompaniji su potrebni i u vrijeme blagostanja i u vrijeme krize, pa oko njihove sudbine ne bi trebalo biti mnogo dileme.

Jasnoća komuniciranja

«Glavni zadatak menadžmenta u upravljanju radnim moralom (dakle, i rezultatima) jest jasnoća u komuniciranju. Komuniciranje dobrih rezultata gradi ponos i lojalnost, dok komuniciranje loših gradi povjerenje. Povjerenje je u konačnici ono što karakterizira svaku dobru vezu, pa i onu poslovnu», kaže Vera Čubranić, izvršna direktorica u Selectio Grupi. Zaposlenici žele znati što se događa i što tvrtka radi ili planira poduzeti kako bi se nosila s problemima. Otvorena komunikacija, kaže Čubranić, osim smirivanja tenzija opće nesigurnosti, ima još jednu vrlo vrijednu korist: otvorenom komunikacijom «prema dolje» menadžment otvara kanale komuniciranja «prema gore». Time omogućava sudjelovanje u kreiranju nove (krizne) poslovne strategije onih koji su operativno i najdirektnije u

Tvrtke u krizi trebaju čuvati najbolje ljude

Novac je dobra motivacija, ali za odluku najboljih zaposlenika da ostanu u kompaniji presudno može biti i to da kompanija i u vrijeme recesije ima definiranu strategiju.

kontaktu s tržištem, dakle s klijentima, proizvodnim procesima i alatima, a upravo oni mogu najlakše prepoznati priliku za uvođenje određenih promjena.

Dvosmjerni posao

«U razdoblju krize poslodavcima zasigurno trebaju osobe s inicijativom, a ne oni koji će čekati da im se kaže što učiniti; osobe koje znaju uočiti, prepoznati i iskoristiti poslovnu priliku, osobe s pozitivnim stavom i entuzijazmom. No, kad bolje razmislimo, nismo li takve trebali i u vrijeme brzog rasta?» - pita Nina Anđal, partnerica i članica Uprave u Antal Internationalu. Poslodavci trebaju znati, dodaje Anđal, da nije sasvim realno očekivati kako će se, zbog recesije, na tržištu rada naći velik broj slobodnih kandidata između kojih će lako izabrati upravo onakve kakve trebaju. Čak i ako dođe do otpuštanja menadžerskog kadra, kompanije se neće lako odreći najboljih ljudi. »Zato savjetujemo poslodavcima da

jednako ozbiljno i sustavno pristupaju odabiru novih zaposlenika i u vrijeme recesije. Najkvalitetniji kadrovi možda ne traže aktivno novi posao, jer su i dalje zadovoljni tamo gdje rade», kaže Anđal.

Proces odabira kadrova uvijek bi trebao biti dvosmjeran i dugoročno orijentiran. U procjeni mogućnosti razvoja tvrtke, ističe Čubranić, često griješe i sagledavaju samo jedan ili dva od ukupno tri nužna preduvjeta: znanja i iskustva koja osoba trenutačno posjeduje, želje/ambicije za napredovanje i razvojni potencijal osobe - koliko može i hoće ulagati u vlastiti razvoj. - Tvrtka želi znati: Kako ćeš nam pridonijeti danas, a kako sutra? Kandidat za određeno radno mjesto, s druge strane, traži posao na kojem će moći primijeniti stečena znanja i iskustva, koji će mu pružiti mogućnost daljnjega profesionalnog razvoja te osigurati stil života u skladu s vrijednosnim odrednicama pojedinca. Kandidat pak želi znati: «Kamo će me ovo dovesti?»- kaže Čubranić.


62

PrENijETo iz TiSKa

Odabir u doba tržišne nesigurnosti još snažnije ističe potrebu za jasnim razumijevanjem onoga danas i onoga sutra. Tvrtka traži osobu koja će odmah pridonijeti boljitku, pomoći riješiti ključna pitanja opstanka na tržištu, ali istodobno pripomoći da iz poteškoća izađe još jača kako bi sutradan bilo bolje za sve.

Činitelj koji do biva posebno na važnosti u teškim vremenima jest lojalnost. Tvrtka traži zaposlenika koji će u teškim vremenima pristati na određena odricanja i dodatno se angažirati u promišljanju inovativnih pristupa kako bi zajednički izgradili snažnu poziciju u budućim vremenima, a zaposlenik želi sigurnost posla. »Važno je za obje strane da ne postupaju panično tražeći čudotvorno rješenje, već da promišljeno gledaju u budućnost i vjeruju u svoje snage i potencijale», kaže Čubranić.Pitanje kojim se poslodavci trebaju baviti i u razdoblju rasta i u razdoblju recesije jest i to kako najfunkcionalnije pozicionirati postojeće zaposlenike. Prema riječima Nine Anđal, kompanija treba imati izgrađen sustav upravljanja ljudima, pratiti i poticati njihov profesionalni razvoj, radni učinak i, konačno, profesionalne interese pa u skladu s time definirati na kojem će mjestu u organizaciji doprinos pojedinca biti najveći. Kompanije koje su i dosad na taj način upravljale ljudima, nastavit će s takvom praksom, i tu se vidi njena vrijednost i u dobrim i u manje dobrim vremenima.

Motivacija

«Nije učinkovito naprečac i pod pritiskom donositi odluke o unutarnjem preslagivanju, a pritom nemati na umu sve aspekte, jer rezultat može biti suprotan, a zaposlenici bi mogli steći dojam da uprava povlači panične poteze», kaže Anđal. Kako zadržati najbolje kadrove? Daleko od toga da je novac jedina ili najbolja motivacija, smatra Anđal. Najbolji zaposlenici žele ostati u kompaniji koja i u vrijeme recesije ima definiranu strategiju. Ključna je, kao i uvijek, jasna komunikacija - pravodobno i potpuno informiranje o poslovnim temama, ali i dvostrana komunikacija sa svakim

zaposlenikom. Svakom je zaposleniku vrlo važno znati da poslodavac cijeni i da je prepoznao njegov doprinos. U takvoj kompaniji će i radno okruženje ostati pozitivno. Drastične mjere, u konačnici i otkazi, u mnogim će slučajevima biti neizbježni, ali valja najprije vidjeti, naglašava Čubranić, što se može bolje raditi, tko od zaposlenika može dati više nego što mu trenutačna pozicija omogućava te koga se nikako ne smije izgubiti jer je previše vrijedan za danas i za sutra.

«Nažalost, zbog potrebe rezanja troškova, ulaganje u ljudske resurse nije uvijek lako provediva strategija. Zanimljivo je vidjeti kako ponekad tvrtke koje se mogu pohvaliti izvrsnom praksom u upravljanju ljudskim resursima u teškim vremenima nazaduju i ne koriste u potpunosti potencijal svega što su godinama gradile», kaže Čubranić. Ulaganje u razvoj uvijek je nužno, a ne samo kada su prihodi visoki. A u što može biti važnije ulagati od ulaganja u ljude koji vode tvrtku, pogon, projekt....? Zanemarivanje tog postulata, kratkoročna orijentacija na uštedu ili popuštanje panici koja može vrlo lako uništiti dugo građen odnos povjerenja, loše su strategije ne samo za preživljavanje krize nego i za hvatanje novih startnih pozicija u svjetlijoj budućnosti. Kad god ona došla.

Najbolji zaslužuju nagradu i u krizi

Procjena talenata i upravljanje njima jedan je od ključnih elemenata poslovnog uspjeha, tvrdi Vera Čubranić. Tvrtka treba najprije jasno definirati s kojim je poslovnim izazovima suočena i koji određuju njen uspjeh ili neuspjeh. Pronalazak novih tržišnih niša, vrhunska usluga, lansiranje novih proizvoda ili usluga, efikasnost poslovnih procesa, sve su to jasne odrednice koje zahtijevaju točno definirane kompetencije zaposlenika. Analitički pristup i sagledavanje široke slike, sposobnost slušanja i razumijevanja potreba klijenata, sposobnost donošenja odluka, inicijativa i proaktivnost, elementi su pristupa poslu potrebni za nošenje s definiranim izazovima.

Jednom kad je jasno kako izgleda «izvrstan zaposlenik» za njezine potrebe, tvrtka može pristupiti procjeni talenata. Nakon jasnog uvida u to što je tvrtki potrebno te s čime raspolaže, a što joj nedostaje, postaje jasno kako iskoristiti talente koji su već na raspolaganju i definirati način razvoja nužnih kompetencija koje joj nedostaju.

Najbolji svakako zaslužuju nagradu, novčanu i svaku drugu. Razlog tome nije samo njihovo motiviranje i zadržavanje (iako je i to vrlo važno) već i odašiljanje jasne poruke svima: «To smatramo poželjnim postizanjem dobrih rezultata i to nagrađujemo.» Mudri poslodavci neće se dovesti u situaciju da nakon završetka krize počnu iznova ulagati i obrazovati kadrove kakve su već imali ili ih «kupovati» na tržištu po većoj cijeni. Međutim, ono što je i inače najzahtjevniji dio procesa upravljanja ljudskim potencijalima - odabir i pridobivanje te potom zadržavanje najboljih - u kriznim vremenima zahtijeva još veću umješnost.

Izvor: LIDER

Piše: M. Bačelić


63

MoDErNo PoSLoVaNjE

Izraz «akademska kompanija» potekao je od profesora Jeffreyja Sonnenfelda, koji danas predaje na

Yale školi menadžmenta, a odnosi se na kompanije koje ‘nude više internog treninga svojim menadžerima, a njihovi đaci često završe na najvišim pozicijama drugih tvrtki’. Škole upravnih talenata, moglo bi se reći. Primjerice, đaci Procter&Gamblea bili su današnji šef Microsofta Steve Ballmer, eBayova Meg Whitman, osnivač Intuita Scott Cook, osnivač AOL-a Steve Case pa čak i šef GE-a Jeff Immelt. GE-jevi poletarci rasporedili su se u Boeing (James McNerney), Home Depot (Frank Blake) i Honeywell (David Cote).

Od nabrojanih svojevrsni rekorder je McNerney, koji je radio u GE-u, P&G-u i McKinseyju. Od svih faktora koji potiču kompanije da razvijaju što efikasnije vođe, najvažniji je pomak svjetske ekonomije od ovisnosti o financijskom kapitalu prema ovisnosti o ljudskom. Čak i imajući u vidu kreditnu stisku, novca za investiranje je hrpa. Prema tome, problem nije više manjak novca, manjak ljudi jest. Voditelj Hewlettove globalne prakse Robert Gandossy kaže da organizacije trebaju talentirane ljude daleko više nego što talentirani ljudi trebaju organizacije. Sve i da to nije točno, kompanije bi svejedno pojačale napore na području razvoja vodstva iz jednoga praktičnijeg razloga - najbolji mladi zaposlenici su gladni.

Čini se da su mladi ljudi shvatili novu prirodu današnje ekonomije prije brojnih starijih direktora i inzistiraju na poslovima koji će ih stalno usavršavati. Jeff Immelt objašnjava kako njegova kompanija reagira, među ostalim, slanjem svojih mladih kadrova u Crotonville, kompanijin famozni centar za razvoj vodstva, već na početku njihovih karijera. Mnogo je kompanija shvatilo da ugled izgrađen na razvijanju mladog talenta može donijeti veću prednost nego što se u prvi mah misli

Kompanije rasadnici: Razvijaju menadžere za druge tvrtke

«Učenici» Procter&Gamblea bili su današnji šef Microsofta Steve Ballmer, eBayeva šefica Meg Whitman, osnivač AOL-a Steve Case pa čak i šef General Electrica Jeff Immelt. Kompanije počinju

shvaćati da ugled izgrađen na razvijanju mladih talenata može donijeti znatne prednosti

- ‘pravo prvokupa’ jedna je od njih, a odnosi se na privlačenje kreme među studentima poslovnih i ekonomskih škola. Konstantno privlačeći najveće potencijale među diplomantima i potom ih razvijajući te tvrtke postaju uspješnije organizacije i povećavaju

svoje mogućnosti privlačenja najboljih.

Na vrijeme uočiti talentirane

Prema istraživanju koje prošle godine proveo British Council u 12 zemalja - Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj,


64

MoDErNo PoSLoVaNjE

Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji, Švedskoj, Turskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u i Ukrajini - u Europi, Rusiji i Americi rađa se nova generacija lidera. Jezgra visoko obrazovanih, uspješnih i motiviranih ljudi koji žele stvoriti bolji i sigurniji svijet, uključiti se u međunarodne tokove i raditi na vlastitom razvoju. Vrlo su obrazovani, obično vrlo strastveni u odnosu na svoj posao, ali i vrlo spremni da daju širi doprinos zajednici i da se uključe u područja izvan svoje struke. Sebe vide kao odgovorne (55 posto ispitanih, posebno građani zemalja koje nisu članice ili su novije članice EU) i vrijedne osobe (48 posto, posebno građani SAD-a i etabliranih zemalja EU) te osobe željne znanja (33 posto) koje se ne oslanjaju na sreću i šarm.

No, kojom praksom od njih stvoriti lidere svjetskog formata? Vođe se ne stvaraju jeftino i kroz na brzinu osmišljene programe koji se samo nalijepe na postojeće procedure u kadrovskoj službi. Gledajući kompanije poput McDonald’sa i GE-a, čiji CEO-i osobno prate razvoj top-menadžera u svojoj kompaniji, proizlazi da je vrijeme koje CEO uloži u razvoj talenata najveće pojedinačno ulaganje. Mnoge kompanije tvrde da su zainteresirane za razvoj vođa, ali provjeriti njihovu predanost tome je lako - treba samo pogledati kalendar njihovih CEO-a. Ipak, to je tek početak. Oni koji izvještavaju šefa postaju i sami sve posvećeniji razvoju talenta kao i njihovi podređeni, što stvara domino efekt. Vođenje programa za razvoj vodstva može biti i skup hobi, ali teško je naći CEO-a koji će sumnjati u njihovu isplativost. Crotonville je vrlo skupa investicija, no Immelt, nasljednik Jacka Welcha, kune se u nju.

Bitno je rano uočiti obećavajujuće potencijale, što ujedno znači i rano početi na njima raditi. To je velika promjena za mnoge kompanije s obzirom na to da su programi bili dugo rezervirani za elitne grupe i po nekoliko godina nakon početka njihovih karijera. Mnoge kompanije sada vjeruju da rano otkrivanje i njegovanje talenta stvara komparativnu prednost koja traje desetljećima.

Naučiti sve ili se specijalizirati

Oko dvije trećine razvoja vodstva dolazi iz iskustva na poslu, preostala

trećina iz mentoriranja i uvježbavanja, dok samo mrvica pripada učenju u učionici. Miješanje zadataka čini se očitim u teoriji, ali u praksi je znatno teže. Organizacije često dodjeljuju zadatke prema principu onoga u čemu je pojedinac dobar, a ne u čemu bi se trebao poboljšati. Velike i razgranate kompanije tu su u prednosti jer širina njihova poslovanja omogućuje i bolji uvid u različite grane mladim menadžerima. Nije se mali broj puta dogodilo da menadžeri tvrde kako su im najteža iskustva najviše koristila. Šef P&G-a A. G. Lafley vodio je svojedobno azijske operacije te tvrtke kad se dogodio katastrofalan potres u Japanu i kolaps azijske ekonomije. Tada je otkrio, kaže, da deset puta više naučiš u kriznim situacijama nego u normalnim uvjetima. Iako je to iskustvo stvar koincidencije, krize je moguće konstruirati. Tako je Jack Welch 1988. godine odlučio neiskusnom Immeltu dodijeliti posao rješavanja problema s milijunima neispravnih kompresora koje je GE instalirao u svoje hladnjake. Takvo iskustvo, tvrdi danas Immelt, jedan je od ključnih razloga zašto je na čelu kompanije. Mnogi menadžeri požalili su se da je teško uskladiti potrebu za seljenjem ljudi među različitim granama poslovanja s potrebom da im se izgradi ekspertiza u samo jednoj domeni. Moguće je rješenje zadužiti menadžera za jedno područje, ali u isto mu vrijeme omogućiti i rad u drugim sektorima. Nokia je dobar primer takvoga koncepta.

Razvijanje tima ili pojedinca

No, razvijanje pojedinaca umjesto timova može biti problem. Immelt kaže da je mogao upotrijebiti samo oko 60 posto onoga što je naučio u Crotonvilleu kad se vratio u tvrtku, jer se morao osloniti na svog šefa ili šefa za IT itd. kako bi mogao kompletirati zadatke. To je sada drugačije i GE uzima cijele timove koje školuje u Crotonvilleu. Nekada je timski pristup stvar kulture. Finska Nokia odbacuje koncept zvijezda-menadžera i fokusira se na vodstvo umjesto na vođe, a odluke umnogome ovise o konsenzusu. Negdje bi to imalo negativan učinak, ali u Nokiji očito funkcionira. Moguće je ljude natjerati da rade što hoćete otkazima i degradiranjem. No, svi znaju da to nije najbolji način. U današnje je vrijeme takav način posebno promašen s

obzirom na to da mnogo zaposlenika ne drži odvijač ili čekić u ruci, već koristi svoje znanje i vještinu, što je nekada teško objektivno ocijeniti i promatrati. Potrebno je inspirirati. P&G vodi program razvoja Inspiracijsko vodstvo. Sličan program ima i American Express, koji je obvezan za sve više menadžere.

Mnoge su prednosti poticanja vođa da budu aktivni u svojim zajednicama. Većina kompanija deklarira vrijednosti poput poštovanja pojedinca, poštenja i pozitivne uloge u privatnom životu. Kad vođe kompanija postanu i vođe dobrotvornih organizacija, škola i ostalih neprofitnih inicijativa, pokazuju svoju predanost tim vrijednostima, čime ohrabruju i inspiriraju zaposlenike. Ostale su koristi nešto pragmatičnije. Većina zaposlenika neće nikada sjediti u odboru svoje kompanije ili u odboru neke druge velike kompanije. No zato mogu služiti u odboru neke neprofitne organizacije, a takvo je iskustvo izvrstan faktor razvoja vodstva.

Mladi, nabrijani i uspješni

Prema istraživanju British Councila, budući lideri Europe, Rusije i Amerike su mladi i puni entuzijazma, ali i neočekivano uspješni - oni se sa svojim postignućima pojavljuju u nacionaln im medijima (46 pos to), na internetu ili vlastitim internetskim stranicama (47 posto), govore na konferencijama (46 posto) ili pokreću različite aktivnosti, klubove i festivale (56 posto). Aktivni su na mnogim različitim poljima, čak njih 89 posto na više od jednom području. Mnogi rade u nevladinim organizacijama (30 posto), aktivni su u politici (40 posto), visokom obrazovanju (27 posto). Vrlo su optimistični, društveno osviješteni, izuzetno motivirani željom da nešto promijene u svijetu i ostanu vjerni sami sebi (48 posto). Oni koji kažu da im je život ispunjen najčešće dolaze iz Velike Britanije i SAD-a; oni koji rade toliko da jedva imaju život (39 posto) dolaze iz novijih zemalja EU - posebice Poljske i Rumunjske. Usprkos tome, mladi lideri iz tih zemalja većinom su optimistični i pozitivni i nije im problem nositi se s napornim radom ako se tu nalaze nove mogućnosti. Oni također ističu nedostatak dobrih lidera kao problem koji predviđaju u budućnosti.

Vanja Figenwald


65

MoDErNo PoSLoVaNjE

Svaka industrija treba menadžere, no tijekom 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća došlo je do

drastičnog smanjenja broja menadžera. Moderni menadžeri moraju napraviti puno više s puno manje resursa, upravljati s više funkcija i zaposlenika nego prije. Jedini način za zadržavanje menadžerske pozicije i napredovanje u poslu trenutno je usavršavanje i učenje, jer je potrebno dići vlastito znanje i vještine na potpuno novu razinu, koju u Hrvatskoj nažalost nije moguće napraviti kroz institucionalno obrazovanje.

Stvari na koje treba obratiti pažnju su slijedeće:

• odredite realnu količinu vremena u kojem ćete u potpunosti upoznati posao kojim se bavite

• razvijte vještine upravljanja vremenom

• vježbajte aktivno slušanje• shvatite kako motivirate i vodite

zaposlenike i ispravite ono što vam se ne sviđa

• obavezno nastavite vlastito usavršavanje i osobni razvoj

• nemojte se izolirati u svom uredu• nemojte se praviti da imate

odgovor na svako pitanje• nemojte pripisivati sve zasluge sebi• nemojte očekivati od zaposlenika

da budu savršeni• naučite kako učinkovito dijeliti

zadatke i odgovornost

Gornji naputci odnose se na vaš rad sa zaposlenicima koji se nalaze ispod vas u hijerarhiji tvrtke. Trebate pronaći vlastiti način upravljanja zaposlenicima, jer sve knjige ovog svijeta ne mogu vas pripremiti na situacije do kojih može doći u uredu.

Savjeti za novopečene menadžere

Neki ljudi jednostavno se nađu na menadžerskoj poziciji, neki teško rade i polako se uspinju do nje, dok treće tvrtka dovede kao gotove kadrove. To je karijera s najviše promjena.

Stoga, usvojite iz svake naučene lekcije ono što najbolje odgovara vašoj specifičnoj situaciji, jer ne postoji univerzalno najbolji način upravljanja. No, osim odnosa sa zaposlenicima treba vrlo pažljivo pristupiti i odnosu sa starijim menadžerima i pretpostavljenima. Novi menadžeri moraju, bez obzira na način na koji su došli na svoju trenutnu poziciju, obratiti pažnju na slijedeće aspekte odnosa:

Dakle, to su osnove uspostavljanja dobrih odnosa s pretpostavljenima i učinkovitog vođenja podređenih. No, ovakva lista ne bi bila potpuna kada na kraju ne bismo spomenuli i početničke greške do kojih može doći zbog neiskustva ili nedostatka znanja i vještina, a koje treba pod svaku cijenu izbjeći.

Prvo, nikad ne dajte neodređene zadatke. Zbunjeni i frustrirani zaposlenici napravit će nešto, no to će biti daleko od onoga što ste vi zamislili. Problem je znači u načinu na koji ste

definirali zadatke i objasnili ih svim uključenim zaposlenicima, a ne u njihovom neznanju ili lijenosti.

Drugo, trudite se razdijeliti poslove prema atraktivnosti, i nemojte uvijek najzanimljivije stvari ostavljati sebi. Gledajte to na ovaj način: i vaši zaposlenici trebaju trening i mogućnost da nauče nešto novo, pa se potrudite da im to i omogućite u jednakoj mjeri.

Nemojte ni slučajno uzimati sav posao na sebe u paničnom strahu da će nešto poći po zlu, nego radije uložite dodatno vrijeme na kvalitetnije objašnjavanje zaposlenicima što zapravo želite od njih.

I treće, pokažite petlju u sukobima, nemojte izbjegavati konfrontacije s poznatim galamdžijama i slabim radnicima, i nikako, ali baš nikako nemojte u razgovorima sa zaposlenicima spominjati jedino ono što nisu napravili kako treba, nego pošteno recite kada je bilo odlično, dobro ili loše.


66

MoDErNo PoSLoVaNjE

Prije svega, trebate imati na umu da je pregovaranje umjetnost kompromisa. Pregovori se mogu

smatrati uspješnim samo onda kada su obje strane zadovoljne ishodom. Zato morate biti lukaviji od protivnika, pa pripremite strategiju u kojoj ćete jasno razdvojiti ciljeve koje želite postići od stvari kojih ste se spremni odreći kako biste udobrovoljili suprotnu stranu. Onaj tko se bolje pripremi za pregovore ulazi u ring s velikom prednošću, i to je najvažnije pravilo pregovaranja. Znači, trebate točno znati što želite, na što ste spremni pristati i do koje ste granice spremni ići. To uključuje marljivo istraživanje kako biste saznali što želi druga strana i na što je spremna da bi se toga domogla Najdragocjenije informacije tiču se suprotne strane: što ih motivira, kako mjere uspjeh i koje su njihove jake i slabe strane. Ako to znate, obavili ste više od polovice posla , kaže Mladen Krešić, osnivač američke konzultantske tvrtke K&R Negotiation Associates. Najjače oružje pregovarača su činjenice kojima pridobivaju svoje sugovornike, pa profesionalni pregovarači stalno prikupljaju podatke, dnevno bilježe sve zanimljivosti koje su zamijetili ili pročitali, pa ih na kraju selektiraju. Poneki čak bilježe i misli koje su čuli tijekom razgovora. Pregovori započinju u onom trenutku kad ste ušli u vidno polje svog sugovornika. Ne pristupajte mu bez osmijeha i ljubaznog pozdrava. Istraživanja američkih psihologa su pokazala da simpatija kod prvog susreta nastaje zbog prijateljskog izraza lica (55 posto), zbog prijateljskog tona glasa (38 posto) i zbog sadržaja izgovorenog (sedam posto). Da biste ostavili dobar prvi dojam imate malo vremena, zbog toga je izuzetno

Tajne umjetnosti pregovaranja

Život se sastoji od niza pregovora. Uspješni pregovarači prosperiraju, dok se drugi kroz život probijaju teškom mukom. Otkrit ćemo vam nekoliko tajni koje će vas učiniti opakim igračem, bilo da pregovarate o prodaji neke tvrtke, bilo da s partnerom dogovarate koji TV program ćete gledati

bitno da jasno komunicirate. Govorite razumljivo i pouzdano. Gledajte sugovornika, održavajte kontakt očima, ali izbjegavajte neprestano buljenje. Ljudski pogled je toliko snažan da kod sugovornika može izazvati razne reakcije, od smirenosti do, češće, nervoze i agresivnosti. Prije početka pregovora izmjerite koliko će trajati vaš govor. Pravilo je da se najviše jedna četvrtina vremena predvidi za uvodni dio, dvije četvrtine za glavni dio pregovora, a u posljednjoj četvrtini se izvodi zaključak. Čak i ako niste ograničeni vremenom, ne bi bilo dobro da za zaključak ostavite više od deset minuta. Osim riječima, poruka se prenosi i govorom tijela. Pokušajte kontrolirati svoje pokrete i pažljivo motrite suprotnu stranu. Ljudi često nesvjesno rade neke radnje i tako otkrivaju svoje misli, npr. lupkanjem olovkom po stolu (dosada), stalnim popravljanjem kravate (nervoza), nakašljavanjem (nesigurnost), ponavljanjem riječi (zbunjenost)...

Razlika između dobrog pregovarača i pravog majstora pregovaranja jest umijeće slušanja. Ne upadajte u zamku da čujete ono što želite čuti, da unaprijed stvorite pretpostavke i prema njima ravnate svoja očekivanja. Slušajte aktivno, pitajte i ponavljajte najvažnije ideje. Ako vam nešto nije jasno, neka vam se objasni i deset puta ako je potrebno. Da biste donijeli konačnu odluku, sve vam mora biti kristalno jasno. Na kraju, sve se svodi na to da sa sugovornikom pronađete kompromis ili, kako Amerikanci kažu, zone of possible agreement . Ponekad, to se jednostavno ne dogodi i tad trebate imati dovoljno discipline da odustanete. U nekim slučajevima cijena je previsoka ili otkrijete da kompanija koju želite preuzeti ima poslovnu politiku koja se ne poklapa s vašom. Tad treba imati hladnu glavu, povući uzde i prekinuti pregovore. Obično se za šest mjeseci ili godinu dana ukaže još bolja prilika , zaključuje Sandy Weill, bivši izvršni direktor najveće američke banke Citigroup.


68

rEGioNaLNE VijESTi

„Novi je avion kojim smo odlučili osvježiti ponudu pobudio veliko zanimanje kod potencijalnih kupaca, prvenstveno poslovnih ljudi iz razvijenih europskih država kojima je avion danas uobičajeno prijevozno sredstvo. Trenutačno se na njemu obavljaju ispitivanja i testiranja nužna za izdavanje potrebnih certifikata koje ćemo, nadam se, dobiti do kraja godine. Odmah potom krenulo bi se u serijsku proizvodnju“, najavljuje direktor ovoga poduzeća Mijo Ćošković.

„Pioneer 400“ je u odnosu na dvosjede „Pioneer 200“ i „Pioneer 300“ pretrpio tek neznatne izmjene, koje se prije svega odnose na veličinu kabine i raspon krila. Materijal za njegovu proizvodnji ostao je isti - to su letvice od rezonantne smreke oblijepljene troslojnom, tri milimetra debelom šperpločom, a od njih sastavljena osnovna drvena konstrukcija umeće se u plastične odljevke posebno napravljene za krila i trup. Kao i u slučaju starija dva modela nova će letjelica biti kompletirana u Italiji gdje će na nju biti montiran motor te upravljačka ploča.

Četverosjedima prkose konkurenciji

„Blokirani“ prosvjedi seljaka

Protiv svjetske ekonomske krize koja nije zaobišla niti jedan gospodarski segment štitarski će se „Alpi Aviation“, jedina tvrtka u Hrvatskoj za proizvodnju ultra lakih sportskih aviona, boriti plasiranjem tržištu nove letjelice. Bit će to četverosjed nazvan „Pioneer 400“ a prototip toga aviona

već je izrađen i prikazan na nedavno održanom zrakoplovnom sajmu u Njemačkoj.

S dva džipa i nekoliko osobnih službenih vozila policija je koloni od 35 traktora koja se kretala cestom iz smjera Gradišta zapriječila ulazak u Županju i prolazak do graničnog prijelaza na kojem

je bio najavljen prosvjed Hrvatskog seljačkog saveza vukovarsko-srijemske županije.

„Naši poslovni partneri iz Aviana spremni su nam prepustiti cjelovitu izradu svih modela aviona, no glavni uvjet za to je izgradnja još jedne hale površine 1000 četvornih metara. U tijeku su pripreme za početak radova na njoj, a nakon što bude završena u funkciju će biti stavljena i ranije uređena

pista odnosno avioni će biti isporučivani odavde s aerodroma u Štitaru“, ističe Ćošković. U proteklih devet godina ova je tvrtka proizvela 510 dvosjeda koji su najvećim dijelom prodani kupcima iz Francuske, Engleske i Njemačke.


Zaustavljenu je kolonu u nekoliko navrata nadlijetao policijski helikopter.

„Unatoč svim ishođenim odobrenjima među kojima je i dopuštenje za blokadu

jednoga kolničkog traka nedaleko od graničnog prijelaza Županja-Orašje policija nas je 15 minuta prije zakazanog prosvjeda zaustavila i onemogućila da nastavimo već započetu akciju. Osim

ove zaustavljeno je još nekoliko kolona seljaka s ukupno oko 500 traktora koje su prema Županji krenule iz drugih smjerova. Navodno policija patrolira svim selima na ovome području i ljudima


69

rEGioNaLNE VijESTi

ne dopušta da s traktorima uopće izađu iz dvorišta, kako onima koji su krenuli na prosvjede tako i seljacima koji su pošli raditi na svoje njive. Situacija je dramatična a odgovornost za to snose ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i ministar poljoprivrede Petar Čobanković“, kazao je revoltiran policijskom blokadom dopredsjednik županijskog HSS-a Tomislav Pokrovac napominjući kako seljaci neće odustati od svojih zahtjeva.

Također ogorčeni stanjem bili su i poljoprivredni proizvođači iz kolone koji su, naglasili su, bili odlučni da održe najavljeni prosvjed jer im to, kažu, garantira i Ustav RH. Jedina dobra strana ovih događanja, istakao je jedan od prosvjednika, jeste spoznaja da je policija spremna na sve te da ono što se danas događa seljacima sutra će se dogoditi sindikatima te svima ostalima koji ustanu da ukažu na nepravdu i neodrživo stanje u državi. Poslije četverosatnog “prženja“ na podnevnom suncu seljaci su se ipak razišli. Tijekom zadržavanja na ulazu u Županju između njih i policije koja je blokirala prolazak cestom nije bilo nikakvih incidenata. Da smo došli do graničnog prijelaza ostali bi tamo do ispunjenja naših zahtjeva

no stajati ovdje na temperaturu od 40 stupnjeva stvarno nema smisla, pojasnio je razloge povlačenja Pokrovac dodajući kako je obećano da će predsjednica Vlade Jadranka Kosor u najskorije vrijeme primiti izaslanstvo Hrvatskog seljačkog saveza te s njegovim čelnicima razgovarati o modelima za rješavanje sadašnjih problema u agraru. Ostane li taj sastanak bez rezultata seljaci će se, kaže predsjednik HSS-a vukovarsko-

srijemske županije, priključiti velikom prosvjedu sindikata zakazanom za ovu jesen. Ili će, naglasio je Tomislav Pokrovac, organizirati prosvjede ali ubuduće o tome neće obavještavati policiju nego će seljaci s traktorima jednostavno bez najave traktorima blokirati granične prijelaze prema BiH na ovome području.


Končarov novi vlak za bh pruge

Zagrebačka tvrtka Končar - Električna vozila predstavila je danas prototip niskopodnog elektro-motornog vlaka izrađenog za potrebe Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine

Prototip je dovezen u ispitnu stani-cu i time je označen početak nje-gova ispitivanja unutar tvornice,

prije nego što bude ispitivan na pruzi, izvijestio je predsjednik Uprave kon-cerna Končar Elektroindustrije Darinko Bago. Novi vlak namijenjen je regional-nom željezničkom putničkom prometu za brzine do 160 kilometara na sat i prima 500 putnika. U vlak je ugrađe-na najsuvremenija oprema razvijena u Končaru, kao što su sustavi upravljanja i komunikacije, motori, transformatori, postolja te dijelovi mnogobrojnih do-maćih dobavljača, tako da udio domaće proizvodnje premašuje 70 posto.

Proizvodnja stočne hraneDatira od 1996. god. godišnja proizvodnja svih vrsta stočne hrane za domaće i divlje životinje kreće se oko 15 000 t. veliki dio koristimo u prehrani vlastiti životinja dok smo ostali dio u mogućnosti i dostavljati na adrese kupaca. Stočna hrana može biti isporučena u vrećama po 50, 20 i 10 kg. te i u rinfuzi u cisterni.Nadzor nad proizvodnjom vrši Veterinarski zavod Sarajevo. Trenutno smo u fazi uvođenja i ISO 9000 i HACCP standarda u proizvodnju.

Sušenje žitarica Pošto je područje posavine poznato po velikoj proizvodnji žitarica, a ujedno i radi snižavanja cjene ulazni komponenti i njihove bolje kvalitete i lakšeg čuvanja u silo-sima 1998 god. puštena je u rad sušara za sušenje žitarica kapaciteta 10 t/h. Koja u cjelosti može zadovoljiti potrebe šireg okruženja.

Proizvodnja 18-to tjedni pilenkiOd početka postojanja firma se bavila peradarskom proizvodnjom koja uključuje i uzgoj pilenki lake linije sorte LOHMANN BROWN u količini od 300 000 kom. go-dišnje jednim djelom za vlastite potrebe jednim djelom za daljnju prodaju. Brigu o pilenkama za vrijeme uzgoja a i u eksploataciji provodi naša veterinarska služba koja je takodje na raspolaganju i našim kupcima. Trenutno smo u fazi uvođenja i ISO 9000

Proizvodnja konzumni jajaJedna od djelatnosti je i proizvodnja konzumnih jaja koja se kreće u količini od 35 000 000 kom. kroz godinu. Jaja jednim djelom plasiramo u BiH a po dobijanju izvoznog broja dio plasiramo i u zelje okruženja. Proizvodnja jaja i njihovo sla-dištenje odvija se po naj strožim higijensko-sanitarnim mjerama u klimatiziranim prostorijama a samo čuvanje i transport u hladnjačama. u svrhu toga pustena je u rad regalna hladnjača površine 700 m2. Trenutno smo u fazi uvođenja i ISO 9000 i HACCP standarda u proizvodnju.

Proizvodnja pilićaU cilju zatvaranja kruga proizvodnje 2000 godine počinje sa radom inkubatorska stanica koja ima mogućnos valenja od 2 500 000 komada jaja kroz godinu. Radi probijanja na ržista zemalja u okruženju krenilo se i u dobijanje izvoznog broja koji je i ostvaren 2002 god. I sada jedan dio jednodnevni pilića izvozimo. Trenutno smo u fazi uvođenja i ISO 9000 i HACCP standarda u proizvodnju.

Posavina Koka d.o.o.14. ulica bb, 76270 Orašje | Bosna i HercegovinaTelefon: 00387 31 712 031 | Fax: 00387 31 712 488www.posavinakoka.com | [email protected]


71

rEGioNaLNE VijESTi

Ugovori su vezani uz proširenje 3G mreže, kao i nadogradnju jezgrenog dijela mreže BH Tele-

coma. «Proširenje 3G mreže potvrđuje zadovoljstvo BH Telecoma suradnjom s Ericssonom Nikolom Teslom u inicijal-noj fazi uvođenja 3G tehnologije», ističe se u priopćenju. Ugovor uključuje ispo-ruku, instalaciju i integraciju opreme tj. ugovoren je po principu «ključ u ruke». Realizacija projekata počinje odmah.

BH Telecom i Ericcson NT potpisali nove ugovore vrijedne 32 milijuna kuna

Padaju cijene stanova

BH Telecom i Ericsson Nikola Tesla potpisali su nove ugovore vrijedne 32 milijuna kuna, stoji u pri-općenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

Realizirane kupoprodajne cijene stanova u Hrvatskoj pale su unazad šest mjeseci u prosjeku za 20 posto, pokazuje analiza šest tvrtki za savjetovanje i promet nekretninama.

»Drago mi je da ćemo, na temelju dalj-njeg širenja 3G mreže BH Telecoma, omogućiti ponudu naprednih 3G uslu-ga daleko većem broju građana Bosne i Hercegovine. Rezultat je to strateške opredijeljenosti BH Telecoma za uvo-đenje novih tehnologija, a istovremeno i naše odlične međusobne suradnje», komentirala je predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle, Gordana Kova-čević.

Riječ je o tvrtkama Erste Nekret-nine, Kastel Nekretnine, King Sturge, PBZ Nekretnine, Raif-

feisen Consulting i Spiller Farmer, čiji su predstavnici na inicijativu Colliers Internationala održali okrugli stol o tr-žištu nekretnina na kojem je iznijet po-datak o padu cijena. Svoju procjenu te-melje na zajedničkom tržišnom udjelu u posredovanju stambenih nekretnina u segmentu novogradnje od 65 posto.

Prema analizi realiziranih transakcija zaključuju da se najviše kupuju i proda-ju stanovi u novogradnji više kvalitete te da takve nekretnine uspješno i rela-tivno brzo nalaze kupca. Kupci stanova trenutno imaju izuzetnu poziciju jer se o cijeni može pregovarati, a ima i dosta kvalitetnih nekretnina u novogradnji. Javnost zbunjuju podaci o padu traže-nih cijena nekretnina od oko 5 posto,

dok je pad realiziranih cijena u prosje-ku 20 posto. Kriza na tržištu nekretnina ima i pozitivne učinke, u vidu razlikova-nja dobrih i loših projekata, što se odra-

žava i na cijene. U Hrvatskoj nema pouz-danog praćenja i statistike trendova na tržištu nekretnina zbog čega u javnosti nastaju krive prosudbe i predrasude.


72

rEGioNaLNE VijESTi

Budući je prije nekoliko mjeseci u Upravu Sladorane imenovan Željko Zadro, sin tzv. hrvatskog kralja šeće-ra i također suvlasnika virovitičke šećerane Marinka

Zadre, može se kazati kako su ovim imenovanjima potvrđeni novi vlasnički odnosi u najvećoj tvornici na području vuko-varsko-srijemske županije.

«Početkom 2009. godine je, podsjetit ću, izvršena je privati-zacija Sladorane tijekom koje je poduzeće „Viro“ postalo vla-snikom 49,26 posto ukupnog broja dionica. Ostatak dionica je u vlasništvu radnika, države i ostalih dioničara. Za očekivati je kako će „Viro“ u dogledno vrijeme povećati broj dionica u svojem portfelju i time postati većinske vlasnik tvrtke», kazao je dosadašnji predsjednik Uprave županjske šećerane Luka Burilović po završetku Skupštine koja je inače bila zatvorena za medije.Kraću izjavu dao je i Željko Zadro koji je tom prilikom naja-vio nastavak započetih ulaganja u Sladoranu. «Sladorana je izuzetno dobro pozicionirana a nadam se i kako će se proces približavanja Hrvatske Evropskoj uniji nastaviti normalnim tempom. Našu šansu na golemom evropskom tržištu vidim u činjenici što su u našem okruženju deficitarne zemlje kada je u pitanju vlastita proizvodnja šećera poput Italije, Mađar-ske i Slovenije. No, uz posao na plasmanu šećera morat ćemo ozbiljno poraditi i na podizanju konkurentnosti jer, kako je poznato, 95 posto proizvodnje šećera na starom kontinentu drži pet velikih igrača», istaknuo je Zadro. Kako bi se postigla konkurentnost nastavit će se, po njegovim riječima, konti-nuirano investiranje u tankove za melasu, pakirnicu i druge planirane projekte. Iz istoga razloga je, naglasio je, naručen

„Viro“ preuzeo županjsku Sladoranu

Na glavnoj Skupštini Sladorane za zamjenika predsjednika Nadzornog odbora postavljen je Dra-žen Robić, suvlasnik „Vira“. Predsjednik je za sada ostao gradonačelnik Županje Davor Miličević.

projekt cjelokupne rekonstrukcije Sla-dorane čijom će realizacijom tvornica biti skroz automatizirana. Svečanim potpaljivanjem vapnene peći koncem kolovoza je inače u Sladorani označen početak 63. kampanje prerade šećerne repe. Ona će, po riječima pred-sjednika Uprave Luke Burilovića, trajati oko 3,5 mjeseca tijekom kojih će, kako se očekuje, biti prerađeno oko 600.000 šećerene repe i proizvedeno 80.000 tona šećera. Osim repe proizvedene na više od 9.000 hektara sirovinskog po-dručja Sladorane prerađen će biti i slat-ki korijen „Vira“ koji je repu proljetos zasijao na oko 700 hektara.


73

rEGioNaLNE VijESTi

Natjecanje za nagradu «Red Dot Design Award» jedno je od najvažnijih i

najvećih svjetskih dizajnerskih natjecanja, a ove je godine od ukupno 6.112 zaprimljenih radova iz 42 zemlje svijeta njih 47 0 dobilo nagradu “Red Dot”, među kojima i HTZ za etno plakate. Nagrade će biti dodijeljene početkom prosinca u Essenu. HTZ je novu seriju od ukupno 80 etno plakata (45 kontinentalne i 35 primorske Hrvatske) osmislio i realizirao u ožujku ove godine, dizajn plakata potpisuje Boris Ljubičić, fotografiju Ivo Pervan, dok su nošnje za potrebe snimanja nosili članovi Ansambla Lado. Osim vizualnog doživljaja narodnih nošnji i tradicijskih običaja plakati nude i sažetu informaciju o bogatoj hrvatskoj tradicijskoj baštini, jer se uz dvije fotografije narodne nošnje ili običaja nalazi i kratki opisni tekst. Fotografijama su se nastojale predstaviti sve specifičnosti određene nošnje tako da se na većini plakata nalaze najljepši detalji nošnje, poput primjerice cvijeta s prsluka nošnje iz Draganića, ogrlice od perlica i koralja s nošnje Hrvatskog zagorja ili detalja čipke s nošnje grada Paga. Plakati su otisnuti na hrvatskom i engleskom jeziku, obuhvaćaju nošnje 20 hrvatskih županija, Grada Zagreba te mnogih mjesta, gradova i otoka.

HTZ-u svjetska nagrada Red Dot Design Award za etno plakate

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) dobila je prestižnu svjetsku nagradu «Red Dot Design Award» za novu, ovogodišnju serije etno plakata s motivima najljepših narodnih nošnji i tradicijskih običaja

s područja Hrvatske.


74

rEGioNaLNE VijESTi

Njezini predstavnici su najavlji-vali sudjelovanje na tenderu za prodaju beogradske «Gale-

nike», koji je odložen za iduću godinu. U vlasništvu «Alapisa» su četiri tvorni-ce za proizvodnju lijekova, tvornicaa za proizvodnju kozmetike i tvornicaa za proizvodnju veterinarskih lijekova, kao i grčka kompanija za veleprodaju lije-kova «Marinopoulos». «Šumadijalek» je među prvih osam veleprodaja lijekova u Srbiji. Novac od dokapitalizacije «Alapisa» bit će upotrijebljen za djelimočnu otplatu kratkoročnog kredita, financiranje li-

Nove investicije Alapisa

Grčka kompanija «Alapis» je dokapitalizacijom povećala vrijednost kapitala za 451 milijun eura i spremna je nastaviti investirati u Srbiji. «Alapis» je vodeća farmaceutska kompanija u Grčkoj, a u

Srbiji je vlasnik «Šumadijaleka».

kvidnosti kompanije, kao i investicije u Grčkoj i jugoistočnoj Europi. «Gale-nika» nije njihov jedini cilj u Srbiji, jer su čvrsto uvjereni u perspektive zemlje. Investirali su i nastavljaju s dugoroč-nim investicijama u Srbiji, a s obzirom na izraženu likvidnost, pogotovo posle dokapitalizacije, u prilici su da ovakvu komparativnu prednost svakako iskori-ste ukoliko se pojavi dobra prilika za in-vestiranje. Grupacija «Alapis» zapošlja-va 2.500 radnika. U 2008. godini imala je promet od 1,1 milijarde eura, a dobit od 277,9 milijuna eura, što je dvostruko više nego prethodne godine.


76

PoSLjEDNja VijESTi

Na kraju prošle godine milijarda KM kapitala tvrtki je otpisana po osnovu gubitka, a krajem

ove godine taj iznos će biti za 30 do 40 % veći. Mnogim firmama prijeti gašenje jer se ne odlučuju pokrenuti stečaj kao mjeru sanacije zbog sporosti samog postupka.

«Dosta tvrtki će biti dovedeno u agoniju zbog nepokretanja stečaja za one koji bi mogli nastaviti živjeti kroz reorganizaciju. Samo će gomilati gubitak. General Motors je ušao u stečaj i za 45 dana izašao iz njega. Kod nas sudovi nedopustivo dugo, po šest-sedam godina, vode taj postupak», rekao je Hasić.

Istovremeno, Hasić tvrdi kako su državna poduzeća jako zadužena po osnovu mirovinsko-invalidskog osiguranja i kako je riječ o milijunima radnih dana neplaćenih doprinosa. PIF-ovi koji su privatizirali poduzeća javnim upisom dionica ne ulažu u revitalizaciju, a tisuće radnih mjesta se gasi, pa je tako za devet mjeseci ove godine 56.000 radnika ostalo bez posla. «Situacija je po osnovu polugodišnjih izvješća o poslovanju tvrtki dosta složenija nego

Stotine tvrtki pred stečajem

Stotine tvrtki u BiH, mahom malih i srednjih poduzeća, nalazi se u predstečajnom stanju zbog recesije i nagomilanih dugova, upozorio je Duljko Hasić, ekonomista u

Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

prošle godine. Zakonska regulativa nije urađena na način da bi se ušlo u sanaciju. Poduzeća se izgladnjuju, ljude šalju kućama. Recesija ne može biti opravdanje za smanjenje kapitala i slanje ljudi kući, a obično jeste», dodao je Hasić.

Nema pomoći koja je morala biti dostupna

Hasić je rekao i kako je problem što tvrtkama nisu na raspolaganju krediti, a vlast ne pomaže gospodarstvo. Smatra kako bi bilo dobro uraditi pretvaranje duga u dionice jer bi Zavod MIO imao dionice koje bi mogao prodati, dugovi bi bili riješeni i došlo bi do ubrzanja gospodarskih aktivnosti. Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, rakao je kako je razina industrijske proizvodnje u BiH pala za 18%, te kako su velika unutarnja dugovanja, kako nema financijske discipline, a male tvrtke ne mogu izdržati konkurenciju pa je i logično kako dolazi do predstečajnih stanja. «Međutim, naša svakodnevica nije opterećena stečajima, a kod nas, kada dođe do stečaja, nije u pitanju sanacija već likvidacija», smatra Bakšić.

Hamdija Muratović, predsjednik Udruge stečajnih upravnika u BiH, pak, očekuje povećan broj zahtjeva za stečaj zbog krize i napominje kako stečaj može tvrtkama pomoći spasiti se, posebno jer je potpisan sporazum o financiranju reorganizacije sa, zasada, Postbankom Sarajevo i Komercijalnom bankom Banjaluka.

«Pokrenuli smo izmjene zakona u pravcu da odredba hitnosti važi za sve postupke koji su u vezi sa stečajem, dakle i parnični, krivični. Zbog parničnih stoji stečajni. I medijacija je način bržeg rješavanja dugova, a niko se ne bori za to», rekao je Muratović.

Ističe kako krizu mnogi koriste «da se riješe radnika i razvoja», kao i da se mnogi boje pokrenuti stečaj jer se “svašta događalo u tvrtkama”.

Prijeti 30.000 novih otkaza

Još oko 30.000 radnika do kraja godine moglo bi ostati bez posla s obzirom na to da vlast ne čini ništa kako bi pomogla tvrtkama i olakšala im poslovanje u kriznim vremenima, upozorio je Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

“Tvrtke zadržavaju radnike na razne načine. Ne plaćaju ih, šalju na čekanje i bojim se kako će na kraju svi dobiti otkaz, a tvrtke otići u stečaj”, rekao je Biber. Dodao je kako oporavak gospodarstva ide sporo, a vlast se ne bavi ekonomijom iako smo u ekonomskoj, gospodarskoj i socijalnoj krizi, te da bi trebalo, između ostalog, otvoriti radove u građevinarstvu.

suton

Documents

Privrednik 71