UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Optimizacija transportno-komunikacijskih procesa

Tema rada:Problem usmjeravanja prometnih entiteta

Predmetni nastavnik:Red.prof.dr. Samir auevi

Asistent:M.sc. Belma Memi, dipl.ing

Studenti:Dizdar Muamer, Dizdarevi AhmedDeli Harun

Broj indeksa:512/6486, 516/6495, 500/6536

Usmjerenje:Komunikacijske tehnologije

Godina studija:I godina/II ciklus

Rezultat rada:

Sarajevo, mart 2015. godineSadraj

Uvod31. Usmjeravanje u telekomunikacijskom prometu41.1. Usmjeravanje na osnovu zahtjeva za kvalitetom41.1.1. ATM mree i telefonske mree61.1.2. Princip usmjeravanja u IP baziranim mreama61.1.3. QoS bazirano usmjeravanje (QBR)91.1.4. QBR algoritmi112. Usmjeravanje entiteta cestovnog prometa132.1. Pojam usmjeravanja u cestovnom prometu132.2. Opis problema usmjeravanja vozila (VRP)132.3. Sistemi za usmjeravanje prometnih entiteta142.3.1. Odreivanje rute u grafu152.3.2. Problem najkraeg puta152.4. Informacijski algoritmi za usmjeravanje prometnih entiteta162.4.1. Klasini algoritmi162.4.2. Hijerarhijski algoritmi162.4.3. Ciljno usmjereni algoritmi162.5. ICT sistemi za usmjeravanje prometnih entiteta162.5.1. Globalni navigacijski satelitski sustavi172.5.2. Prikupljanje podataka o kretanju prometnih entiteta182.5.3. Aplikativna rjeenja za usmjeravanje prometnih entiteta19Zakljuak24Popis skraenica24Popis tabela i slika25Literatura26

Uvod

Ovaj rad e dati pregled osnovnih pojmova te procesa vezanih sa problemom usmjeravanja prometnih entiteta, obuhvatajui okvirno sve vidove saobraaja ali dajui naglasak telekomunikacijskom prometu, na ijim se primjerima ovaj problem najbolje moe objasniti.

Bilo da se radi o telekomunikacijskom, cestovnom ili bilo kojem drugom vidu prometa, tokom obavljanja komunikacije tj. prijenosa ili prijevoza, prometni entiteti, kao svoje osnovne zadae, zauzimaju odreene resurse mree koju koriste. Te resurse je veoma bitno ravnomjerno iskoristiti, odnosno omoguiti raspoloivim kako ne bi dolo do zaguenja cjelokupne mree. Drugim rijeima, kljuno je optimizirati koritenje prometnih mrea radi poveanja to veeg kvaliteta prijenosa ili prijevoza kroz mreu te postizanja maksimalne mogue uinkovitosti. Stoga se posebna panja posveuje problemu usmjeravanja prometnih entiteta kroz mreu.

Bilo koju mreu moemo predstaviti kao skup vorova koji su povezani granama. Kada se govori o mrei, moe se istovremeno predstavljati vie tipova saobraaja s obzirom da izmeu njih postoji analogija do odreene take. vorovi u stvarnosti predstavljaju mrene ureaje, odnosno mjesta ukrtanja prometnica u cestovnom prometu npr., a grane predstavljaju veze izmeu tih ureaja odnosno prometnice. Kada korisnici u mrei ele komunicirati, tj. kada je potrebno usmjeriti prometne entitete, mrea mora nekako odrediti put kojim e informacijska jedinica ili entitet putovati. Mrea neprestano rauna puteve izmeu svih vorova. Na osnovu izvorine i odredine adrese bira se jedan od unaprijed izraunatih puteva za odreenu informaciju ili entitet, te se komutacija/usmjeravanje obavlja po izabranom putu.

Izbor puta moe biti i najee je uvjetovan trenutnim prometnim stanjem u mrei. Proces prikupljanja informacije o topologiji mree, raunanje puteva (ruta) u mrei zajedno sa svim prateim aktivnostima, naziva se upravljanje usmjeravanjem te se razmatra kao problem usmjeravanja prometnih entiteta. To je jedan od osnovnih upravljakih mehanizama u mrei, budui da se pravilnim usmjeravanjem postie balansiranje prometa u mrei i optimalno koritenje resursa jedne mree. Razliite vrste mrea se koriste usmjeravanjem na razliite naine. Te razlike se odnose kako na razliite vidove saobraaja, tako i na pojedine tipove unutar iste saobraajne grane.

1. Usmjeravanje u telekomunikacijskom prometu

Usmjeravanje je proces odreivanja puteva kojim e se odvijati komunikacija izmeu odreenih taaka shodno svojstvima same komunikacije.[footnoteRef:1] Kada se rije o prometnim entitetima u telekomunikacijskom saobraaju onda se govori o usmjeravanju informacijskih jedinica, odnosno nosioca informacija kroz telekomunikacijsku mreu. [1: Skripta auditornih vjebi: TEORIJA PROMETA, FER, Zagreb, 2001., str. 5. http://www.ieee.hr/_download/repository/Skripta.pdf ]

Razlikuju se razliiti tipovi telekomunikacijskih mrea shodno uslugama koje se nude putem tih mrea. U nepaketskim mreama (npr. telefonska) se protokol usmjeravanja koristi kako bi se saznao put po kojem e se uspostaviti kanal prilikom uspostave poziva. Nakon to je poznat put, na svim vorovima i granama se vri rezervacija kanala i zapoinje komunikacija. Za usmjeravanje u paketskim mreama vrijede druga pravila koja se uspostavljaju na temelju razliitih kriterija, poevi od kvaliteta, prioriteta, dostupnosti samih resursa mree, i sl. a koji e biti predstavljeni u ostatku poglavlja.

1.1. Usmjeravanje na osnovu zahtjeva za kvalitetom

Za prijenos usluga do krajnjih korisnika koriste se razne irokopojasne i transportne tehnologije koje imaju podrku za QoS (Quality of Service - kvalitetom usluge). Mree nove generacije temelje se na paketskom prijenosu te omoguavaju implementaciju raznih telekomunikacijskih multimedijskih, govornih, podatkovnih i video usluga koje su neovisne o transportnim tehnologijama. Rastom i razvojem novih usluga, pred dananje, tehnoloki naprednije komunikacijske sisteme, postavljaju se zahtjevi za podrkom zahtijevane kvalitete usluge. Pred mreu se postavljaju odreeni zahtjevi odnosno svaka vrsta usluge zahtijeva zadovoljavanje odreenih QoS znaajki. Dakle, parametri koji odreuju kvalitetu prijenosa informacija u mreama su: kanjenje paketa, varijacije u kanjenju paketa, gubitak paketa.

Da bi se QoS implementirao u mreu, zahtjevi usluge moraju biti izraeni u mjerljivoj QoS metrici. Najpoznatije metrike ukljuuju pojasnu irinu, kanjenje, varijaciju kanjenja, gubitke paketa. Razliite metrike mogu imati razliita svojstva. Postoje tri tipa metrike: aditivna, mulitplikativna, konkavna.

QoS ogranienja koja se najee uzimaju u obzir kod odabira puta odnosno prilikom razmatranja usmjeravanja su:QOS RESURSI:TIP METRIKE:OPIS:

Dostupna pojasnairina vezeKonkavan(min/max)Oznaava da e odreeni postotak pojasne irine biti dostupan (rezerviran) za QoS tokove. Ovi resursi su min/max zato to minimalnapojasna irina na putu, je dostupna pojasna irina sa kraja na kraj. Cilj usmjeravanjaukljuuje pronalazak puta sa maksimalnom pojasnom irinom.

Kanjenje na linkuAditivanOznaava kanjenje na mrenim linkovima. Za upit o osjetljivosti na kanjenje, neki linkovi mogu biti izdvojeni iz grafa prije odreivanja puta

Varijacija kanjenjaAditivanOznaava varijaciju kanjenjana mrenom putu

Broj skokovaprosljeivanjaAditivanOznaava broj vorova. Kod nekih algoritama minimalni broj vorova na putu se koristi za odabir najkraeg puta. Broj skokova je jedina metrika koji se tipino ne ukljuuje u SLA.

TeinaAditivanOznaava mjeru upotrebe mrenih resursa. Teina moe biti definirana u razliitim mjerama.

Vjerovatnost gubitakaMultiplikativnaOznaava prihvatljivi omjer gubitaka, koji je garantiran putem rezervacije pojasne irine.

Tabela 1. QoS ogranienja promatrana pri odabiru puta[footnoteRef:2] [2: Ines Ramada, Usmjeravanje prometa u sloenim telekomunikacijskim mreama na temelju definiranih parametara kvalitete usluge, Fakultet elektrotehnike, storjarstva i brodogradnje, Split, 2011., str. 11]

1.1.1. ATM mree i telefonske mree

ATM(engl.Asynchronous Transfer Mode) je spojna tehnika komuniciranja (connection oriented CO). To znai da se prije svakog transfera korisnikih informacijaizmeu izvora i odredita mora uspostaviti veza, a po zavretku transfera informacija ta se veza raskida. Unato tome, ATM moe podrati i transport nespojnih usluga (connectionless CL), tj. usluga datagramskog tipa (npr. transfer IP datagrama kroz ATM mreu). Osnovna usluga koju ATM prua viim protokolnim slojevima (ATM bearer service) nazvana je komutacija elija (cell relay). Za razliku od IP mrea, ATM (Asynchronous Transfer Mode) mree podravaju razliite tipove usluga i time osiguravaju razliite klase kvalitete usluge. Tipovi usluga se razlikuju od onih sa CBR kategorijom (Constant Bit Rate) koja garantira pojasnu irinu, kanjenje I varijacije kanjenja, do UBR (Unspecified Bit Rate) koja je zapravo kategorija koja ne garantira kvalitetu usluge, slino kao dananje best-effort IP mree.

Telefonska mrea je postojala puno prije nego raunarska mrea, stoga ne udi da je dobro razvijena i da ima sloenu shemu kontrole. Osnovna telefonska mrea je mrea sa prespajanjem kanala (circuit switched). Kod uspostave poziva, izmjenjuju se poruke kojima se rezervira put. Put se uspostavlja na nain da zadovoljava zahtjeve kvalitete usluge. Odabrani put se koristi iskljuivo za taj poziv. Dakle, korisnik ima kvalitetu usluge nakon to je poziv uspostavljen. Put se oslobaa za drugi poziv nakon to je prethodni poziv na tom putu raskinut. ATM mree i telefonske mree imaju sheme usmjeravanja koje osiguravaju kvalitetu usluge. Iskustvo i znanja steena u ATM i telefonskim mreama omoguavaju uvid u to kako osigurati kvalitetu usluge i usmjeravanje bazirano na kvaliteti usluge.

1.1.2. Princip usmjeravanja u IP baziranim mreama

IP (Internet Protocol) ili Internet protokol je protokol bez uspostave veze, to znai da nema procesa uspostave veze izmeu izvorita i odredita prije nego krene prijenos paketa, kao to to postoji u ATM ili telefonskim mreama. IP protokol je ujedno i stateless protokol (bez stanja), to znai da usmjernici na putu po kojem tee tok podataka nemaju informaciju o stanju toka. Paketi se usmjeravaju iskljuivo na temelju tablice usmjeravanja usmjernika. Ova shema je jednostavna i skalabilna, ali ne moe osigurati kvalitetu usluge. Kod best-effort usluge, svi paketi imaju istu kvalitetu usluge i paketi se prosljeuju upotrebom FIFO discipline redova. Za razliku od best-effort usluga, QoS usluge obino zahtijevaju rezervaciju resursa. Put je predefiniran i resursi na definiranom putu su rezervirani prije stvarnog prijenosa podataka. Drugim rijeima, put ili veza izmeu izvorita i odredita se prvo uspostavlja, pa onda kree prijenos podataka. Kada je prijenos zavren, oslobaa se put i rezervirani resursi. Da bi se rezervirali resursi toka podataka, usmjernici na putu moraju imati informaciju o stanju toka. Ukratko, da bi se osigurala kvaliteta usluge usmjernici moraju imati informacije o vezi i informacije o stanju. Prouavaju se i koriste mnoge tehnike kao to su IntServ, DiffServ, MPLS , Traffic Engineering i Qos-based Routing. 1.1.2.1. Integrated Service i Differentiated Service

IntServ je signalni QoS model, gdje korisnici signaliziraju mrei svoje potrebe za kvalitetom usluge, dok je DiffServ model koji radi na principu QoS klasa, u kojem mreni elementi postavljaju promet za odreene klase na osnovu definisanih zahtjeva. U okviru integriranih usluga kontrola prometa je implementirana pomou tri razliite komponente: Raspored paketa (Packet scheduler), Klasifikacija, Ulazna kontrola (Admission control).

Packet Scheduler upravlja prosljeivanjem razliitih tokova paketa koristei redove i neke druge mehanizme kao to su timeri. Klasifikacija u svrhu kontrole prometa, svaki ulazni paket se rasporeuje u odreenu klasu. Svi paketi koji su unutar iste klase imaju isti tretman u packet scheduler. Admission control ili ulazna kontrolu provode algoritmi odluke koje koriste usmjerivai ili ruteri da bi odredili da li se za novi tok mogu pruiti odreeni zahtjevi kvalitete usluge bez utjecaja na ranije garancije.

Slika 1. Implementacijski referentni model za usmjeriva [footnoteRef:3] [3: Ines Ramada, Usmjeravanje prometa u sloenim telekomunikacijskim mreama na temelju definiranih parametara kvalitete usluge, Fakultet elektrotehnike, storjarstva i brodogradnje, Split, 2011., str. 15]

Routing agent (agent usmjeravanja) implementira protokol usmjeravanja i gradi tablicu usmjeravanja. Agent za rezervaciju (reservation setup agent) implementira protokol koji se koristi da odradi rezervaciju resursa. Ako ulazna kontrola za novi zahtjev vrati OK, obavlja se klasifikacija i gradi baza packet schedulera da bi se zadovoljili parametri kvalitete. Konano, svaki usmjeriva podrava agenta za nadzor mree. Agent mora biti u stanju modificirati klasifikaciju i packet scheduler bazu kako bi mogao obavljati kontrolu i nadzor, te postavljati pravila ulazne kontrole.

DiffServ radi na principu veoma jednostavne metode klasifikacije prometa u razliite klase, koje se zovu Class of Services (CoS), te primjenjuje QoS parametre na ove klase. Kada su paketi klasificirani na rubu mree, tada ima posebne tretmane prosljeivanja koji se formalno nazivaju Per-Hop Behavior (PHB), primijenjeni su na sve elemente mree osiguravajui da svaki paket ima definirano kanjenje, varijaciju kanjenja, pojasnu irinu.

1.1.2.2. Multi-Protocol Label Switching (MPLS)

Multi-Protocol Label Switching (MPLS)ili vieprotokolno komutiranje labela je tehnologija koja osigurava tradicionalni model prosljeivanja paketa kroz mreu, ali na efikasniji i bri nain, nego to je to omogueno putem protokola ATM ili Frame Relay. Kao to je poznato, u postojeem modelu usmjeravanja (FR, ATM) zaglavlje svakog paketa koji prolazi mreom se analizira pri svakom koraku na njegovom putu od usmjeritelja (routera) do usmjeritelja. Za razliku od tog naina, MPLS tehnologija prilikom transporta paketa kroz mreu koristi postupak zamjene labela (label swapping). Bitna prednost tog postupka je da se informacije iz zaglavlja paketa analiziraju samo jednom, i to na ulaznom LER-u (Label Edge Router), a dalje se postupak usmjeravanja paketa zasniva samo na provjeravanju labela koje zapravo predstavljaju identifikacijske oznake paketa. Svaki vor u MPLS mrei prespaja paket samo na osnovu njegove labele, ne analizirajui sadraj zaglavlja paketa. Label-Switched Path (LSP) je unaprijed odreeni put, ekvivalentan sa virtualnim krugom, jer definira put od ulazne do izlazne take MPLS mree kojim prolaze svi paketi svrstani u odreeni FEC.

Slika 2. Tradicionalna IP mrea[footnoteRef:4] [4: Ines Ramada, Usmjeravanje prometa u sloenim telekomunikacijskim mreama na temelju definiranih parametara kvalitete usluge, Fakultet elektrotehnike, storjarstva i brodogradnje, Split, 2011., str. 22]

Postoje dva razliita puta izmeu korisnikih usmjernika CE1-A i CE2-A preko mree pruatelja usluga. Ako su sve veze izmeu usmjernika iste teine, preferirani put e biti onaj sa manjom teinom (preko PE1-AS1, P3-AS1 i PE2-AS1) odnosno PUT1. Isti put e biti odabran i za korisnike usmjernike CE1-B i CE2-B koji pripadaju korisniku B.

1.1.3. QoS bazirano usmjeravanje (QBR)

Usmjeravanje bazirano na kvaliteti usluge (QoS-based routing, QBR) se definie kao dinamiki protokol umjeravanja koji proiruje odabir puta na osnovu parametara kvalitete usluge. Takoe moem se definisati kao skup mehanizama usmjeravanja iji su putevi za tok podataka odreeni na temelju znanja i slobodnih resursa mree kao i na osnovu zahtjeva kvalitete usluge odreenog toka podataka. Trenutni protokoli usmjeravanja kao to su OSPF, BGP, EIGRP i ostali, nazivaju se best-effort protokoli usmjeravanja. Oni koriste najkrai put do odredita (najkrai put ne znai put sa najkraom fizikom udaljenou). Navedeni protokoli koriste algoritme koji promatraju samo jednu metriku (pojasnu irinu, broj skokova, teinu) i cijeli promet se usmjerava preko najkraeg puta, odnosno preko smjera koju protokol odredi najboljom. ak i kada postoji alternativni put, protokol ga ne koristi dok nije proglaen kao najbolji/najkrai put.

QBR je puno tei za dizajniranje i implementaciju od best-effort usmjeravanja. Dva glavna problema QBRa su : kako izraunati i sakupiti informacije o stanju mree, kako izraunati smjerove bazirano na sakupljenim informacijama.

Odabir metrike je jako vaan iz razloga to metrika prikazuje glavni interes mrenih performansi. Takoer, metrika definira tip kvalitete usluge koju mrea moe osigurati. Treba uzeti u obzir i sloenost izrauna, to znai da izraun puta, baziran na nekoj metrici ili kombinaciji metrika, ne smije biti presloen. Naalost, QBR je uvijek unutar vie ogranienja i izraun puta se uvijek bazira na kombinaciji metrika i treba biti efikasan. Jedan od problema je koliko esto treba izmjenjivati informacije o usmjeravanju izmeu usmjerivaa. QBR mora razmjenjivati vie informacija od best effort usmjeravanja. Metrike koritene u QBR usmjeravanju mogu se mijenjati vrlo brzo. Daljnji problem je kako odravati prikupljene informacije. Ako se odravaju informacije za svaki prometni tok u usmjerivaima, veliina tablice usmjeravanja znaajno raste. Jedan od prijedloga je drati tablicu usmjeravanja samo za best-effort promet i raunati put za QoS tokove na zahtjev. Druga mogunost je sakupljanje tokova. Umjesto da uvaju informacije o individualnim tokovima, mogue ih je spojiti zajedno te drati samo informacije o agregiranim tokovima, to je brojano mnogo manje.

U zadnjih nekoliko godina predloeno je mnogo razliitih QBR za unicast i multicast usmjeravanje. Postoje dvije razine: QoS usmjeravanje unutar jedne domene, QoS usmjeravanje izmeu razliitih domena.

Slika 3. prikazuje dvije razine strukture usmjeravanja. Usmjeravanje izmenu A, B i C pripadaju usmjeravanju unutar iste domene, dok usmjeravanje izmenu D, E i F pripadaju usmjeravanju izmenu razliitih domena.

Slika 3. Usmjeravanje unutar iste domene i izmeu razliitih domena

QBR unutar jedne domene je namijenjen za smjetaj razliitih algoritamskih shema u jednu domenu. Potrebno je nekoliko zajednikih svojstava QBRa unutar domene: Shema usmjeravanja treba pronai put koji moe zadovoljiti QoS zahtjeve potrebne toku podatka, ukoliko takav put postoji. U suprotnom treba indicirati da tok podataka ne moe biti primljen, Optimizacija upotrebe resursa, Shema usmjeravanja mora oznaavati izmjene puta kad god na put utjeu promjene u topologiji mree, Sheme usmjeravanja podravaju best-effort tokove, koji nemaju nikakve potrebe za rezervacijom resursa.

Od QBRa izmeu razliitih domena se oekuje da bude to je mogue jednostavniji, te stabilni i skalabilni. Usmjeravanje ne moe biti bazirano na vrlo dinaminim stanjima mree. Sheme QBR usmjeravanja izmeu domena treba imati slijedee funkcije: Odreivanje da li je odredite dohvatljivo, Izbjegavanje petlji u usmjeravanju, Podrku za agregiranje odredita, Odreivanje da li QoS zahtjevi mogu biti ostvareni na putu do odredita, Odreivanje vie puteva do zadanog odredita bazirano na klasama, Preslikavanje pravila usmjeravanja i metrika toka.

1.1.4. QBR algoritmi

Trenutni protokoli usmjeravanja bazirani su na dva algoritma: Algoritmi vektora udaljenosti i Algoritmi stanja veze.

QBR algoritmi mogu biti podijeljeni u tri kategorije: Usmjeravanje bazirano na izvoritu (Source based routing), Usmjeravanje od vora do vora (Hop-by-hop routing) i Hijerarhijsko usmjeravanje (Hierarchical routing)

U usmjeravanju baziranom na izvoritu, svaki usmjernik ima globalne informacije stanja mree i put se odabire lokalno na osnovu informacija o stanju. Nakon to je put odabran, izvorini usmjeriva obavjetava druge usmjerivae po tom putu kako da proslijede prometni tok, nakon ega e tok biti usmjeren do odredita. Centralizirani algoritmi za izraun puta su pogodni za izvorino usmjeravanje.

U usmjeravanju od vora do vora, svaki usmjernik zna samo idui skok prema odreditu. Kada paket doe, usmjernik ga samo proslijedi slijedeem usmjerniku. Korak po korak, paket stie do odredita. RIP koristi ovakvu metodu.

Hijerarhijsko usmjeravanje je najpogodnije za velike mree. Struktura usmjeravanja se sastoji od nekoliko razina. Najnia razina sadri usmjerivae. Ovi usmjerivai organizirani su u logike grupe, koje tvore slijedeu razinu. Svaka grupa je logiki vor u slijedeoj razini. Grupe dalje mogu biti organizirane u grupu vie razine.

PREDLOENI ALGORITAM

WC- Wang-Crowcroft

DBCTE - Delay and Bandwidth Constrained with TE

LARAC - Lagrange Relaxation based Aggregation Cost

DCMCR - Delay Coerced Multi Constrained Quality ofService Routing Algorithm

DCUR - Delay-Constrained Unicast Routing

CBR Credit Based Routing

QBR QoS Based Routing

QoSGA QoS Routing using Genetic Algorithm

Tabela 2. Predloeni algoritmi [footnoteRef:5] [5: Ines Ramada, Usmjeravanje prometa u sloenim telekomunikacijskim mreama na temelju definiranih parametara kvalitete usluge, Fakultet elektrotehnike, storjarstva i brodogradnje, Split, 2011., str. 41]

1.1.4.1. Algoritam Bellman-Ford

U algoritmima vektora udaljenosti, susjedni usmjerivai periodiki razmjenjuju informacije. Na taj nain usmjeriva naui informacije usmjeravanja od drugog usmjerivaa. Na osnovu tih informacija, rauna se najkrai put do svakog odredita. Ovaj algoritam se naziva Bellman-Ford algoritam. Bellman-Ford algoritam koristi jednostavnu ideju da izrauna najkrai put izmeu dva vora na centraliziran nain. U distribuiranom okruenju koristi se pristup vektora udaljenosti.

Da bi se razmatrala centralizirana verzija Bellman-Ford algoritma koriste se dva opa vora - vor i i vor j u mrei s N vorova. Ti vorovi mogu, a i ne moraju biti direktno povezani. U sluaju kada vorovi nisu direktno povezani, da bi se nala udaljenost izmeu dva vora moraju se koristiti i drugi vorove i veze. Zato se uvodi slijedea notacija: dij cijena veze izmenu vora i i j, Dij cijena izraunate minimalne cijene puta od vora i do vora j.

Ako su dva vora direktno vezana, onda cijena veze dij ima konanu vrijednost, u suprotnom ona je beskonana. Put sa minimalnom cijenom izmeu vorova u mrei se moe nai bez obzira da li su oni direktno povezani ili ne, sve dok jedan od krajnjih vorova nije kompletno izoliran od ostatka mree. Algoritam najkraeg puta se koristi da se izrauna minimalna cijena izmeu dva vora.

1.1.4.2. Algoritam Dijkstra

Dijkstra algoritam je algoritam za izraun najkraeg puta usmjeravanja. To je algoritam stanja veze. U algoritmima stanja veze, svaki usmjeriva oglaava svoje stanje cijeloj mrei, tako da svaki usmjeriva moe primiti informacije o stanju veze. Ove informacije se pohranjuju u lokalnu bazu svakog usmjerivaa iz koje se rauna tablica usmjeravanja upotrebom Dijkstra algoritma. Radi na nain da odabere skup susjednih vorova da bi odredio najkrai put do odredita. Jedna od znaajnih osobina ovog algoritma je da rauna najkrai put od izvora do svih odredita, umjesto za odreeni par izvorinog do odredinog vora. Ovaj nain je vrlo koristan u komunikacijskim mreama.

Kod ovog algoritma moe se uzeti u obzir opi vor i u mrei od N vorova u kojoj se ele izraunati najkrai putevi od svih vorova u mrei. Opi odredini vor e biti oznaen s j (j i). Dijkstra algoritam dijeli skup od N vorova u dvije grupe. Prva grupa S predstavlja vorove koji su ve razmatrani, dok je druga grupa S' vorove koji jo nisu razmatrani. Pri primjeni algoritama grupa S se iri novim vorovima dok se grupa S' smanjuje, jer vorovi koji se ukljuuju u grupu S se briu iz S'. Algoritam se zavrava kada grupa S' ostane prazna.

2. Usmjeravanje entiteta cestovnog prometa

2.1. Pojam usmjeravanja u cestovnom prometu

Transport kao znaajna aktivnost ljudske zajednice omoguava i podupire mnoge druge drutvene djelatnosti. Za jasno razumijevanje funkcionisanja transportnog sistema potrebno je poznavati sloene meuovisnosti sudionika transporta kao i karakteristike potrebnih ljudskih i materijalnih potencijala. Uspjeno organizovanje transporta zahtijeva rjeavanje raznovrsnih problema na stratekoj, taktikoj i operativnoj razini. U transportnom sistemu upravo je operativna razina odraz uspjenosti cijelog sistema. Uspjeno izvedeno unapreenje prijevoznih procesa na operativnoj razini pri distribuciji dobara i usluga donosi znaajne utede trokova prijevoza. Odabirom povoljnijih ruta vozila postiu se direktne utede smanjenjem prijeenog puta i utroenog vremena. Novim planom ruta esto je mogue obaviti isti posao uz manji broj vozila, a optereenja pojedinih vozila ujednaiti.

Egzaktni odabir optimalnih planova ruta zahtijeva intenzivno raunanje gdje za realne situacije vrijeme raunanja znaajno nadilazi vremenski period u kojem se donosi odluka o novim planovima ruta. Postupak pronalaenja novog plana ruta vozila zasniva se na podacima koje preuzimamo iz postojeeg transportnog sistema. Osim tih podataka u praktinim situacijama nuno je pribaviti podatke o geografskim i prometnim karakteristikama prostora na kojem se odvija transport. Proces sagledavanja problema, pribavljanja podataka, stvaranja radne okoline za evaluaciju postojeeg stanja plana ruta i dizajniranje novih planova ruta predstavlja zahtijevan zadatak koji se moe uspjeno rijeiti jedino poznavanjem multidisciplinarnog pristupa prometne grane.

Jezgra problema usmjeravanja vozila kao prometnih entiteta je kombinatoriki problem optimizacije problema, pa je za samo sagledavanje problema potrebna matematika apstrakcija problema. Za praktino pronalaenje novih planova ruta nuno je konstruirati i kodirati algoritme te povezati stvarne prostorne podatke s apstraktnim nainom rjeavanja, za to su potrebna znanja i vjetine raunarstva.

2.2. Opis problema usmjeravanja vozila (VRP)

Odreivanje najpovoljnijeg puta, kojeg koristi grupa vozila prilikom posluivanja skupa korisnika predstavlja problem usmjeravanja vozila, za koji se koristi engleski akronim VRP (Vehicle Routing Problem). Prvo spominjanje ovog prometnog problema zabiljeeno je 1959. godine. Povod prouavanja ovog problema bio je unapreenje organizacije dostave goriva benzinskim pumpama.

Tada su Dantzig i Ramser prvi put predloili matematiku interpretaciju problema i algoritamski pristup rjeavanju. Na tragu ovih pristupa razvijeno je vie od stotinu modela i algoritama za dobivanje optimalnih i aproksimativnih rjeenja. Sa dananjim stanjem tehnologije i s trenutno najdjelotvornijim egzaktnim algoritmima mogue je rijeiti problem usmjeravanja vozila samo u sluajevima gdje imamo manje od 50 korisnika, i to na nain da se do optimuma kod najveih problema moe doi samo za pojedine sluajeve. Realni problemi koje je potrebno rjeavati imaju znatno vie korisnika, pa se pomou egzaktnog pristupa ne mogu rijeiti u prihvatljivom vremenu.

Na osnovu iskustava u Europi i Sjevernoj Americi moe se procijeniti da je uvoenjem planiranja distribucijskih procesa raunarima ostvarena uteda od 5% do 20% ukupnih transportnih trokova. Sistemi koji implementiraju neko od rjeenja VRP-a ne rjeavaju samo probleme dostave i prikupljanje dobara, ve i probleme kao to su usmjeravanje autobusa, prijevoz hendikepiranih osoba, usmjeravanje trgovakih putnika, servisnih ekipa itd. Da bi definirali VRP za distribuciju ili prikupljanje dobara, potrebno je dati osnovna ogranienja problema. U zadanom vremenu, skup vozila posluuje skup korisnika. Vozila kreu iz skladita i pri transportu koriste mreu prometnica.

Rjeenje problema predstavlja skup ruta. Svaka ruta ima polaznu i zavrnu taku u skladitu vozila koje koristi rutu. Svi zahtjevi korisnika moraju biti ispunjeni, a sva nametnuta ogranienja potovana. Cilj je da ukupni transportni troak bude minimalan. Mogue je uvoditi razliita ogranienja i ciljeve koji mogu izravno utjecati na konstrukciju ruta prilikom optimizacijskog procesa. Mrea prometnica koja se koristi za transport dobara najee se opisuje grafom iji lukovi predstavljaju prometnice, a take raskrsnice, skladita ili korisnike. Putanje mogu biti jednosmjerne ili dvosmjerne, a uz svaka putanja postoji cijena koja najee korespondira sa udaljenou i vremenom putovanja koje je ovisno o tipu vozila.[footnoteRef:6] [6: Toni Cari, Unapreenje organizacije transporta primjenom heuristikih metoda, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2004. str. 8-10.]

2.3. Sistemi za usmjeravanje prometnih entiteta

Sistemi za usmjeravanje prometnih entiteta veinom su specijalizirani ureaji poput runih ureaja (eng. Personal Navigation Device, PND) ili ureaja integriranih u vozilo (eng. In-Dash Navigation Device). Danas gotovo svi smartphone mobilni terminalni ureaji sadre prijemnike globalnih navigacijskih satelitskih sistema te imaju mogunost pokretanja aplikativnih rjeenja za pozicioniranje i usmjeravanje. Smartphone ureaji, uz mogunost koritenja aplikativnih rjeenja za usmjeravanje prometnih entiteta, imaju mogunost rada u informacijsko komunikacijskom sistemu u obliku pristupa savremenim informacijsko komunikacijskim sistemima putem Interneta.

Pristup sve veeg broja ureaja prema informacijsko komunikacijskim sistemima doveo je do razvoja savremenih informacijsko komunikacijskih sistema u cilju potrebe za pouzdanom isporukom raznih usluga koje zahtijevaju raunarsku obradu. Jedna od tih usluga je i usmjeravanje prometnih entiteta.

2.3.1. Odreivanje rute u grafu

Teorija grafova je jedna od grana matematike koja nalazi veliku primjenu u prometu. Grafom je mogue opisivati modele odreenog realnog sistema, kao to su gradovi povezani cestama, rafinerije i potroai spojeni naftovodima, plinovodi, elektrini sklopovi i sl. Grafom se mogu opisivati i apstraktni objekti, kao to su: baze podataka, tok raunarskom programa, prikaz aktivnosti u projektu, socijalni odnosi, hijerarhija u radnoj organizaciji i dr. Radi boljeg razumijevanja problema usmjeravanja prometnih entiteta dat je opis problematike grafova te problema najkraeg puta na kojim su razvijeni brojni algoritmi.

2.3.2. Problem najkraeg puta

Iako istraivai i znanstvenici grupiraju problem najkraeg puta (eng. Shortest Path Problem - SPP) na razliite naine, problem najkraeg puta moe se proraunati kao jedan-na-jedan, jedan-na-sve ili svi-na-sve. Jedan-na-jedan (eng. Single-Pair Shortest Path SPSP) najjednostavniji je problem izrauna puta. Izraunava se optimalan put od odredinog vora s do ciljanog vora t. Jedan-na-sve (eng. Single-Source Shortest Path SSSP) je problem izrauna puta od jednog izvorinog vora s prema svim vorovima u grafu. Svi-na-sve (eng. All Pairs Shorthest Path APSP) je problem izrauna puta izmeu svih vorova u grafu.

Slika 4. Graf s teinskim vrijednostima bridova

Problem pronalaska rute na karti moe biti prikazan na jednostavan nain koristei graf, kao na slici 4. Ovdje, vorovi (A do F) predstavljaju raskrsnice a bridovi predstavljaju ulice izmeu raskrija. Svaki brid ima teinu koja moe predstavljati udaljenost ili predvieno vrijeme potrebno za prolazak te udaljenosti, togod je prikladnije. Za pronalazak najkraeg puta od, npr. A do F, potrebno je pronai skup bridova koji povezuju od A do F kroz bilo koji drugi vor, za koje je suma teina to je mogue nia.

2.4. Informacijski algoritmi za usmjeravanje prometnih entiteta

Usmjeravanje prometnih entiteta u prometnom sistemu bazira se na primjeni jednog ili vie algoritama za izraune optimalne rute u grafu. Kroz historiju razvijeno je i u upotebi je vrlo velik broj algoritama koji se mogu grupirati u etiri osnovne kategorije: klasini, hijerarhijski, cilju usmjereni i kombinirani.

2.4.1. Klasini algoritmi

Dijkstra algoritam je fundamentalni algoritam za problem izrauna najkraeg puta. Algoritam izraunava najkrai put od jednog izvorinog vora prema svim vorovima u grafu odravajui uvjetne udaljenosti prema kriteriju minimalno zbroja teina grana unutar grafa. Algoritam posjeuje sve vorove po redoslijedu njihove najkrae udaljenosti. Nakon to su obraeni svi vorovi algoritam zavrava s radom. Brzina i preciznost rada svih ostalih algoritama usporeuje se s ovim algoritmom.

2.4.2. Hijerarhijski algoritmi

Neki algoritmi usmjeravanja djeluju na jednoj razini dok drugi provode hijerarhijsko usmjeravanje. Hijerarhijsko usmjeravanje u veini sluajeva znai i kompleksniji postupak.

2.4.3. Ciljno usmjereni algoritmi

ALT funkcionira na principu trokutaste nejednakosti, te se mogu dobiti poprilino stroge granice za udaljenosti najkraeg puta pred izraunavajui udaljenosti za skupove landmark vorova (20) koji su dobro rasporeeni po udaljenim krajevima mree. Koristei razuman prostor i puno manje vremena za predobradbu nego za rubne oznake, ove nie granice donose poprilino ubrzanje kod planiranja ruta.

2.5. ICT sistemi za usmjeravanje prometnih entiteta

Primjena savremenih informacijsko-komunikacijskih sistema u svrhu pruanja usluge usmjeravanja prometnih entiteta u stalnom je razvoju. Danas je dostupno tek nekolicina komercijalnih usluga koje su slabo primjenjive u svakodnevnoj upotrebi. U svrhu usmjeravanja jo uvijek se preteno koriste samostalni navigacijski ureaji. Za ostvarivanje funkcije usmjeravanja prometnih entiteta pomou informacijsko komunikacijskih sistema potrebno je odrediti trenutnu lokaciju korisnika sistema primjenom globalnih navigacijskih satelitskih sustava. Na temelju podataka o trenutnoj lokaciji i odreditu mogue je predloiti rutu kretanja.2.5.1. Globalni navigacijski satelitski sustavi

Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS), standardni generiki termin zasatelitske navigacijske sustave(Sat Nav) koji pruaju autonomno geoprostorno pozicioniranje s globalnom pokrivenou. GNSS omoguuje malimelektronikimprijamnicima determinaciju njihove lokacije (longitude, latitude i altitude) s odmakom od samo nekoliko metara koristeivremenske signalekoje dulinije vidatransmitira radio sasatelita. Prijemnici raunaju precizno vrijeme i poziciju koji se mogu koristiti u naunim eksperimentima.

Do 2009. godine jedini potpuno operativni globalni navigacijski satelitski sistem (GNSS) je bio ameriki NAVSTAR GPS. Danas su potpuno operativna dva GNSS-a: ameriki NAVSTAR Global Positioning System (GPS) i ruski GLObalnaya NAvigatsionnaya Sputnikovaya Sistema (GLONASS).Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS) omoguavaju pouzdano pozicioniranje, navigaciju i vremenske usluge korisnicima irom Svijeta. GNSS sustavi koriste se kao uporite transportnih sistema irom svijeta, osiguravajui navigaciju za avijaciju, kopnene i pomorske operacije. Pomo u katastrofama i usluge hitnih slubi ovise o GNSS-u u smislu lokacijskih i vremenskih mogunosti nuno potrebnih u njihovim misijama spaavanja ivota.

Slika 5. Globalni sistem pozicioniranja[footnoteRef:7] [7: http://www.spantana.com/pages/Menu%20Items/Products/GpsTracking.gif ]

Kao to je ve navedeno GNSS ima irok raspon upotrebe te se koristi za sljedee djelatnosti: Navigacija, s rasponom od osobnih prirunih ureaja zaplaninarenjedo ureaja prikladnih za automobile, kamione, brodove i zrakoplove Geodezija Unos podataka ugeografski informacijski sustav Traganje i spaavanje Geofizike znanosti Ureaji za lociranje koriteni u upravljanju divljim svijetom Lociranje pokretnina, primjerice u upravljanju voznim parkom Naplata cestarine Mediji bazirani na lokaciji itd..

SustavZemljaKodiranjeOrbitalna visina i periodBroj satelitaStatus

GPSSADCDMA20.200 km, 12,0 h24operativan

GLONASSRusijaFDMA19.100 km, 11,3 h20operativan uz restrikcije, CDMA u pripremi

GalileoEuropaCDMA23.222 km, 14,1 h27u pripremi

CompassKinaCDMA21.150 km, 12,6 h35u pripremi

Tabela 3. Usporedba razliitih GNSS-a[footnoteRef:8] [8: http://hr.wikipedia.org/wiki/Globalni_navigacijski_satelitski_sustavi]

2.5.2. Prikupljanje podataka o kretanju prometnih entiteta

Za potrebe izrade modela prometnog sistema, potrebno je prikupiti i obraditi podatke o prometnicama te o kretanju prometnih entiteta. Na temelju prikupljenih podataka baziranih na GNSS zapisima iz stvarnog prometnog sistema autori u analiziraju mogunosti odreivanja i praenja ruta kretanja prometnih entiteta te njihovih varijacija u odnosu na predloene rute.

Iako postoji nemali broj rjeenja za prikupljanje podataka o kretanju prometnih entiteta primjenom svakodnevnih ureaja, kao to su mobilni terminalni ureaji, niti jedna dostupna aplikacija nije zadovoljila kriterije efikasnog rada. Ranije navedena aplikativna rjeenja zahtijevaju korisniku interakciju u vidu pokretanja procedure pohranjivanja GNSS podataka. Osnovni kriterij je da se aplikacija mora pokrenuti u trenutku paljenja vozila, kreirati novu datoteku u koju e se zapisivati podaci o kretanju te se nakon gaenja vozila mora prekinuti snimanje kretanja i aplikacija se mora staviti u stanje pripravnosti. Svi podaci moraju se moi pohraniti u standardnom NMEA zapisu i/ili u vlastito definiranom zapisu. Takav rad aplikativnog rjeenja osigurava da prilikom pokretanja vozila se kreira datoteka u koju e se zapisivati podaci o tom kretanju (ruta).

Slika 6. Pojednostavljeni prikaz rada aplikacije za prikupljanje podataka o kretanju[footnoteRef:9] [9: Vladimir Remenar, Suvremeni informacijsko komunikacijski sustavi za usmjeravanje prometnih entiteta, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2013. str. 12]

2.5.3. Aplikativna rjeenja za usmjeravanje prometnih entiteta

Postoji veliki broj aplikativnih rjeenja za usmjeravanje vozila, besplatnih i komercijalnih, kako za mobilne ureaje tako i kao sastavni dio vozila. Meutim, samo je nekolicina aplikativnih rjeenja bazirano na CC platformi. Sva dostupna rjeenja izvedena su prema SaaS modelu gdje krajnji korisnik ima veoma malo ili gotovo nikakvu moguost upravljanja ili kontribucije sistemom usmjeravanja. 2.5.3.1. Google MapsGoogle Maps je aplikativno rjeenje tvrtke Google koje omoguava brojne usluge kao to su Google Maps web stranica, Google Ride Finder, Google Transit i brojne druge. Omoguava kartografski prikaz (topografski, satelitski, pogled iz ulice) te mogunost usmjeravanja prometnih entiteta (vozila, pjeaka, bicikala, javni transport). Na slici 7. prikazana je predloena ruta kretanja kako ju predlae Google Maps.

Slika 7. Google Maps predloena ruta kretanja

2.5.3.2. Bing MapsBing Maps je proizvod tvrtke Microsoft gotovo identinih mogunosti kao to omoguava rjeenje Google Maps. Korisnici mogu pregledavati i pretraivati karte koje sadre take interesa (eng.Point Of Interest POI) kao to su bolnice, kazalita, kina, itd. Bing Maps omoguava pregledavanjekarata na nekoliko naina: topografske karte, detaljan topografski prikaz, satelitski prikaz i ptijaperspektiva. Takoer, Bing Maps omoguava usmjeravanje prometnih entiteta (vozila, pjeaka, javniprijevoz). Na slici 8. prikazana je predloena ruta kretanja kako predlae Bing Maps.

Slika 8. Bing Maps predloena ruta kretanja

2.5.3.3. Nokia MapsNokia Maps je kartografsko aplikativno rjeenje s mogunou usmjeravanja prometnih entiteta firme Nokia. Nokia Maps omoguava kartografski pregled u topografskom pregledu,trodimenzionalnom topografskom pregledu i satelitskom pregledu. Nokia Maps omoguava usmjeravanje preometnih entiteta kao to su vozila, pjeaci, javni gradski prevoz. Na slici 9. prikazana je ruta kretanja kako predlae Nokia Maps.

Slika 9. Nokia Maps predloena ruta kretanja

2.5.3.4. Mireo Web MapsMireo Web Maps je proizvod hrvatske firme Mireo. Firma Mireo specijalizirana je za telematske, navigacijske i geoinformacijske tehnologije. Izmeu brojnih proizvoda, kao to je Don't Panic navigacijska aplikacija za mobilne ureaje, tvrtka Mireo nudi i besplatnu web aplikaciju Mireo Web Maps koja omoguava pregledavanje topografskih karata i usluge usmjeravanja vozila. Kao to je sluaj i kod konkurentskih proizvoda, mogue je usmjeravati vozila prema kriteriju najkrae ili najbre rute.

Slika 10. Mireo Maps predloena ruta kretanja

2.5.3.5. ViaMichelinViaMichelin je u stopostotnom vlasnitvu Michelin Group grupacije. ViaMichelin dizajnira, razvija i prodaje proizvode i usluge za pomo na putovanjima za korisnike u cijeloj Europi. Pokrenut 2001. godine, ViaMichelin nudi irok spektar usluga, ukljuujui i planiranje ruta kretanja prometnih entiteta te izvjea o vremenskim prilikama i stanja u prometu. ViaMichelin ima mogunost planiranja ruta za vozila, motocikle i pjeake s mogunou kreiranja ruta prema kriterijima najkrae, najbre, ekonomine, turistike i Michelin preporuene rute.

Slika 11. ViaMichelin predloena ruta kretanja

2.5.3.6. TomTom Route PlannerTomTom je Danski proizvoa navigacijskih ureaja za automobile za samostalne ureaje ili mobilne terminalne ureaje. Firma TomTom je najvei europski proizvoa sistema za usmjeravanje prometnih entiteta. TomTom Route Planner omoguava kreiranje ruta za usmjeravanje prometnih entiteta. Prijedlog rute prema TomTom Route Planner prikazan je na slici 12.

Slika 12. TomTom predloena ruta kretanja

2.5.2.7. OpenRouteServiceOpenRouteService je web bazirano aplikativno rjeenje za usmjeravanje prometnih entiteta. Sistem se zasniva na otvorenim standardima, kao to su Open Standards, Open Geodata. Kartografska podloga zasniva se na OpenStreetMap GIS rjeenju. OpenRouteService ima mogunost predlaganja rute kretanja prometnih entiteta prema kriterijima najbre i najkrae ruta za vozila, bicikle te pjeake. Prijedlog odabrane rute prema OpenRouteService prikazan je na slici 13.

Slika 13. OpenRouteService predloena ruta kretanja

Analizirana rjeenja jedina su rjeenja koja rade na CC platformi iskljuivo prema SaaS modelu. Kako je vidljivo na slikama od 6 do 12 postoje znatna odstupanja u predloenim rutama kretanja te je nekoliko razloga tome. Prvi razlog su razliite kvalitete digitalnih karata koje nisu tane a drugi razlog je primjena razliitih algoritama za odreivanje rute kretanja. Za gotovo sva prikazana rjeenja nisu poznati primijenjeni algoritmi usmjeravanja osim za OpenRouteService koji koristi algoritam A*.

Navedene usluge bazirane na savremenim informacijsko-komunikacijskim sustavima, predlau vrlo razliite rute kretanja uz istu poetnu i zavrnu taku. Neka rjeenja, poput OpenRouteService i Bing Maps, predlau rutu kretanja po prometnicama u suprotnom i nedozvoljenom smjeru te nedozvoljenim skretanjima. Razlog tome su nekonzistentne i netane digitalne karte, primjena razliitih algoritama za usmjeravanje te djelomino ukljuivanje povijesnih i stvarnih podataka o prometnom sustavu. Krajnji korisnik u svim analiziranim uslugama nema nikakve mogunosti svjesnog sudjelovanja u dodavanju vrijednosti u odreivanju rute kretanja.

Zakljuak

Konstantno aktuelan problem u svim mrenim sistemima koji se bavi optimizacijom performansi mrea je problem usmjeravanja prometnih entiteta. On podrazumjeva tehnologiju i naune principe za mjerenje, modeliranje, karakteristike i kontrolu prometa te primjenu tih znanja i tehnika za postizanje odreenih performansi u vidu idreenog kvaliteta.

Osnovni cilj je kako postii pouzdani rad mree, a istovremeno optimalno koristiti mrene resurse, te performanse prometa. Upravljanje problemom usmjeravanja je postalo neophodna funkcija u mnogim velikim autonomnim sistemima zbog visokih cijena mrenih ureaja i zbog komercijalne i konkurentske prirode mrenih sistema, kada je rije o telekomunikacijskom saobraaju. Zbog ovih faktora naglaena je potreba za maksimalnom uinkovitou mree.

Posmatrajui druge vidove prometa, posebno cestovni saobraaj, djelotvorno unapreenje takvog transporta ostvaruje se osmiljavanjem tehnolokog modela zasnovanog na koritenju geografskog informacijskog sistema, matematikih metoda optimiziranja i sistema za upravljanje bazama podataka. Nuna je upotreba digitalnih karti, primjena razliitih algoritama za usmjeravanje te djelomino ukljuivanje historijskih i stvarnih podataka o prometnom sistemu. Krajnji korisnik u svim analiziranim uslugama nema nikakve mogunosti svjesnog sudjelovanja u dodavanju vrijednosti u odreivanju rute kretanja.

Uz savremene mobilne terminalne ureaje, kao to su smartphone ureaji, koji pristupaju Internetu, mogue je znatno doprinijeti kvaliteti usluga za usmjeravanje prometnih entiteta. Primjenom navedenih ureaja, mogue je prikupiti i pohraniti podatke o kretanju prometnih entiteta. Prikupljene podatke mogue je analizirati te izvesti zakljuke o relevantnim parametrima kretanja u cilju poboljanja usluge za usmjeravanje prometnih entiteta.

Popis skraenica

ATM Asynchronous Transfer Model (Asinhroni model prijenosa)COS Class of Service (Klasa usluge)CBR Constant Bit Rate (Konstantna brzina bita)DiffServ Differentiated Service (Diferencijalna usluga)IntServ Inategratiated Service (Integrisana usluga)IP Internet Protocol (Internet protokol)GPS - Global Positioning System (Globalni sistem za pozicioniranje)LSP Label Switched Path (Put s unaprijed odreenom labelom)MPLS Multi Protocol Label Switching (Vieprotokolno prospajanje labela)POI - Point Of Interest (Taka interesa) QBR QoS Based Routing (Usmjeravanje bazirano na kvalitetu usluge) QOS - Quality of Service (Kvalitet usluge)UBR Unspecifed Bit Rate (Neodreena brzina bita)VRP - Vehicle Routing Problem (Problem usmjeravanja vozila)

Popis tabela i slika

SLIKE:Slika 1. Implementacijski referentni model za usmjerivaSlika 2. Tradicionalna IP mreaSlika 3. Usmjeravanje unutar iste domene i izmeu razliitih domenaSlika 4. Graf s teinskim vrijednostima bridovaSlika 5. Globalni sistem pozicioniranjaSlika 6. Pojednostavljeni prikaz rada aplikacije za prikupljanje podataka o kretanjuSlika 7. Google Maps predloena ruta kretanjaSlika 8. Bing Maps predloena ruta kretanjaSlika 9. Nokia Maps predloena ruta kretanjaSlika 10. Mireo Maps predloena ruta kretanjaSlika 11. ViaMichelin predloena ruta kretanjaSlika 12. TomTom predloena ruta kretanjaSlika 13. OpenRouteService predloena ruta kretanja

TABELE:Tabela 1. QoS ogranienja promatrana pri odabiru putaTabela 2. Predloeni algoritmiTabela 3. Usporedba razliitih GNSS-a

Literatura

1. Vladimir Remenar, SUVREMENI INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI ZA USMJERAVANJE PROMETNIH ENTITETA, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2013.

2. Doktorska disertacija: Toni Cari, UNAPREENJE ORGANIZACIJE TRANSPORTA PRIMJENOM HEURISTIKIH METODA, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2004.

3. Skripta auditornih vjebi: TEORIJA PROMETA, FER, Zagreb, 2001.

4. Kvalifikacioni ispit: Ines Ramada, USMJERAVANJE PROMETA U SLOENIM TELEKOMUNIKACIJSKIM MREAMA NA TEMELJU DEFINIRANIH PARAMETARA KVALITETE USLUGE, Fakultet elektrotehnike, storjarstva i brodogradnje, Split, 2011.