Problematika određivanja sortimentne Problematika određivanja sortimentne strukture jednodobnih gospodarskih strukture jednodobnih gospodarskih

bukovih sastojinabukovih sastojinaUŠP Bjelovar, 7. prosinca 2009.UŠP Bjelovar, 7. prosinca 2009.

UŠP Karlovac, 12. ožujka 2010.UŠP Karlovac, 12. ožujka 2010.UŠP Karlovac, 12. ožujka 2010.UŠP Karlovac, 12. ožujka 2010.

Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologijeHrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologijedr.sc. Marinko Prka, dipl.ing.šum. dr.sc. Marinko Prka, dipl.ing.šum. -- znanstveni suradnikznanstveni suradnik

Struktura izlaganja:Struktura izlaganja:1.1. Cilj izlaganjaCilj izlaganja2.2. UvodUvod3.3. Neki čimbenici koji utječu na strukturu drvnih sortimenata Neki čimbenici koji utječu na strukturu drvnih sortimenata

jednodobnih bukovih sastojinajednodobnih bukovih sastojina�� -- Greške bukovog drvaGreške bukovog drva�� -- Utjecaj gospodarenja na sortimentnu strukturu vrste sijekaUtjecaj gospodarenja na sortimentnu strukturu vrste sijeka�� -- Debljina bukove kore (Izvori gubitaka uslijed propisanog načina izmjere oblovine)Debljina bukove kore (Izvori gubitaka uslijed propisanog načina izmjere oblovine)�� -- Visina debla bukovih stabalaVisina debla bukovih stabala�� -- Visina debla bukovih stabalaVisina debla bukovih stabala�� -- Prikrajanje bukove tehničke oblovinePrikrajanje bukove tehničke oblovine�� -- Utrošci vremena u terenskom izmjerama kod određivanja sortimentne strukture bukovih sječinaUtrošci vremena u terenskom izmjerama kod određivanja sortimentne strukture bukovih sječina

4.4. Sortimentna struktura (tablice) prema HRN (1995)Sortimentna struktura (tablice) prema HRN (1995)5.5. Sortimentna struktura (tablice) prema HRN EN 1316Sortimentna struktura (tablice) prema HRN EN 1316--1:19991:19996.6. Usporedba sortimentnih struktura u sortimentnim tablicama Usporedba sortimentnih struktura u sortimentnim tablicama

određenih prema HRN (1995) i HRN EN 1316određenih prema HRN (1995) i HRN EN 1316--1:19991:19997.7. Umjesto zaključkaUmjesto zaključka8.8. RaspravaRasprava

1. Cilj izlaganja1. Cilj izlaganjaIzlaganje je napravljeno na inicijativu HŠD Izlaganje je napravljeno na inicijativu HŠD –– ogranak Bjelovar i Hrvatske komore ogranak Bjelovar i Hrvatske komore

inženjera šumarstva i drvne tehnologije.inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

Cilj je izlaganja hrvatskoj šumarskoj operativi (ovlaštenim inženjerima šumarstva) Cilj je izlaganja hrvatskoj šumarskoj operativi (ovlaštenim inženjerima šumarstva) približiti novije spoznaje vezane uz probleme koji se javljaju pri planiranju i približiti novije spoznaje vezane uz probleme koji se javljaju pri planiranju i realizaciji strukture glavnih šumskih proizvoda jednodobnih gospodarskih bukovih realizaciji strukture glavnih šumskih proizvoda jednodobnih gospodarskih bukovih sastojna.sastojna.

Ove su spoznaje nastale na osnovu:Ove su spoznaje nastale na osnovu:

�� terenskih istraživanja (izmjera) i statističke obrade podataka približno 4000 terenskih istraživanja (izmjera) i statističke obrade podataka približno 4000 doznačenih bukovih stabala u različitim vrstama sijeka (gotovo 60 objekata) na doznačenih bukovih stabala u različitim vrstama sijeka (gotovo 60 objekata) na doznačenih bukovih stabala u različitim vrstama sijeka (gotovo 60 objekata) na doznačenih bukovih stabala u različitim vrstama sijeka (gotovo 60 objekata) na Bjelovarskom području (u razdoblju 1997.Bjelovarskom području (u razdoblju 1997.--2007. godina).2007. godina).

�� objavom 15objavom 15--ak znanstvenih radova u relevantnim domaćim i stranim šumarskim ak znanstvenih radova u relevantnim domaćim i stranim šumarskim publikacijama (u razdoblju 2001.publikacijama (u razdoblju 2001.--2009. godina).2009. godina).

�� korištenjem brojnih objavljenih radova (gotovo 100) domaćih i stranih autora koji se korištenjem brojnih objavljenih radova (gotovo 100) domaćih i stranih autora koji se bave ovom problematikom.bave ovom problematikom.

Jedan je od važnijih ciljeva ovoga izlaganja potaknuti šumarsku operativu na novi Jedan je od važnijih ciljeva ovoga izlaganja potaknuti šumarsku operativu na novi pristup i napore u rješavanju ovoga pristup i napore u rješavanju ovoga (u poslovnom smislu)(u poslovnom smislu) temeljnog problema temeljnog problema gospodarenja šumamagospodarenja šumama..

1. Uvod1. UvodGlavna je zadaća iskorištavanja šuma od stabala koja smo

odlučili posjeći ostvariti najveću moguću vrijednost uz što je moguće manje troškove.

Razvojem ukupne šumarske djelatnosti i spoznaja da je šuma obnovljivi, ali ne i neiscrpan prirodni resurs, raste vrijednost svakog stabla i naša odgovornost da ga po sječi potpuno iskoristimo.iskoristimo.

Tablice udjela šumskih drvnih sortimenata važan su alat potreban šumarskoj operativi, a obična je bukva najzastupljenija vrsta u šumama Hrvatske.

Pouzdane i upotrebljive sortimentne tablice nužne su kod planiranja sječa i vrijednosti etata, ali i za ocjenu učinkovitosti procesa iskorištavanja šuma te usporedbu poslovanja pojedinih dijelova poduzeća.

Gospodarenjem šumama čovjek vrši direktan utjecaj na sortimentnu strukturu sastojina. Prema Matiću treba razlikovati pozitivnu i negativnu selekciju kod provođenja šumskouzgojnih postupaka njege šuma. Njega sastojina i stabala utemeljena je na činjenici da je fenotip stabla rezultat genotipa i utjecaja okoliša, odnosno stanišnih uvjeta.

Njegom se spontana selekcija stabala u sastojini zamjenjuje selekcijom na šumskouzgojnim načelima.

Negativnom se selekcijom uočavaju i uklanjaju iz sastojine sve Negativnom se selekcijom uočavaju i uklanjaju iz sastojine sve nepoželjne jedinke do dobi kada se počinju uočavati stabla budućnosti (nosioci sastojine), a nakon toga se prelazi na pozitivnu selekciju kojom se se iz sastojine uklanja sve ono što ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Negativna selekcijaobuhvaća dovođenje više svjetla mlađem pomlatku i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatku i mlađem mladiku. Pozitivna selekcijaobuhvaća prorede u starijem mladiku, mladim, srednjedobnim, starijim i starim sastojinama.

Sortimentnu strukturu sastojine čine sortimentni udjeli pojedinačnih stabala.Odabir stabala za sječu tijekom ophodnje nije posljedica slučajnosti, nego postupak utemeljen na pravilima i načelima koja proizlaze iz znanosti o uzgoju i gospodarenju šumama (ZG-škola).

Ako postoji znanost i operativa koja se rukovodi znanošću, mora postojati i vidljivi (mjerljivi) rezultat takvoga

operativnog postupka.Iz tih je razloga, kod jednodobnih bukovih sastojina, racionalnije istraživati sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka (sječine) nego sortimentnu strukturu sastojine. Samo kod čiste sječe i u sastojinama pred dovršni sijek ta dva pojma imaju isto značenje.Količina i kakvoća drvnih sortimenata koji se mogu realizirati kod pojedinog sijeka ovisna je i o kvaliteti i intenzitetu pridobivanja drva .Presudan utjecaj na udio drvnih sortimenata stabala i sječina imaju, primjenom minimalnih dimenzija i najvećih dozvoljenih grešaka, standardi (norme) za razvrstavanje drvnih sortimenata prema kakvoći, a oni su podložni promjenama tijekom vremena.

2. Neki čimbenici koji utje ču na 2. Neki čimbenici koji utje ču na strukturu šumskih drvnih strukturu šumskih drvnih sortimenata jednodobnih sortimenata jednodobnih bukovih sastojinabukovih sastojina

Na količinu i kakvoću drvnih sortimenata koja se može ostvariti pojedinim sijekom u sastojini utjecaja imaju brojni i raznovrsni čimbenici, čije je djelovanje, tijekom cijele ophodnje međuzavisno.čimbenici, čije je djelovanje, tijekom cijele ophodnje međuzavisno.

Genetski potencijal, iz kojeg je sastojina nastala, svakako je čimbenik s velikim i trajnim utjecajem.

Abiotski čimbeniciočituju se kroz klimatske, pedološke, hidrološke i atmosferske prilike, a njihov se štetan utjecaj najčešće vidi kod ekstremnih vrijednosti.

Najznačajniji (iako postoje i brojni drugi) biotski utjecajna kvalitetu sastojine čini čovjek. Taj utjecaj može biti štetan (nestručno gospodarenje, štete na tlu i sastojini, promjene hidrografskih prilika, zagađivanje, požari i dr.) i koristan (uzgojne i zaštitne mjere).

Važnost poznavanja sortimentne strukture (Ugrenović: Važnost poznavanja sortimentne strukture (Ugrenović: “Eksploatacija šuma”,“Eksploatacija šuma”,1957.; 1957.; PranjićPranjić--Lukić: Lukić: “Izmjera šuma”,“Izmjera šuma”,1997., trgovački ugovori 19 i 20 st., brojni radovi, 1997., trgovački ugovori 19 i 20 st., brojni radovi, operativni napori i dr.) pri donošenju poslovnih odluka u šumarskoj operativi operativni napori i dr.) pri donošenju poslovnih odluka u šumarskoj operativi naglašavana je oduvijek. Prepreke vezane uz izradu, preciznost i praktičnu primjenu naglašavana je oduvijek. Prepreke vezane uz izradu, preciznost i praktičnu primjenu sortimentnih tablica se najčešće vežu uz sljedeće činjenice:sortimentnih tablica se najčešće vežu uz sljedeće činjenice:

�� kakvoća stabala i cijele sastojine rezultat je djelovanja različitih čimbenika,kakvoća stabala i cijele sastojine rezultat je djelovanja različitih čimbenika,�� ukupni obujam sastojine ne može poslužiti kao osnova za planiranje sječe, izrade i ukupni obujam sastojine ne može poslužiti kao osnova za planiranje sječe, izrade i

privlačenja, a pogotovo ne kao osnovica za računanje financijskog priliva,privlačenja, a pogotovo ne kao osnovica za računanje financijskog priliva,�� upotrebljivi obujam sastojine varira u širokom rasponu vrijednosti od približno 30 % upotrebljivi obujam sastojine varira u širokom rasponu vrijednosti od približno 30 %

do 80 (ili više) % u odnosu na ukupni obujam sastojine,do 80 (ili više) % u odnosu na ukupni obujam sastojine,�� distribucija drvnih sortimenata u pojedinim stablima uvjetovana je raznolikošću distribucija drvnih sortimenata u pojedinim stablima uvjetovana je raznolikošću

njihova habitusa i pojavnošću grešaka na i u stablu,njihova habitusa i pojavnošću grešaka na i u stablu,�� pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost na i u stablu slučajnog je karaktera i pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost na i u stablu slučajnog je karaktera i �� pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost na i u stablu slučajnog je karaktera i pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost na i u stablu slučajnog je karaktera i

teško se dovodi u korelaciju s mjerljivim parametrima stabla,teško se dovodi u korelaciju s mjerljivim parametrima stabla,�� drvni sortimenti iste kakvoće nisu uvijek proizvedeni iz stabala jednakih dimenzija i drvni sortimenti iste kakvoće nisu uvijek proizvedeni iz stabala jednakih dimenzija i

jednakih kakvoćnih značajki,jednakih kakvoćnih značajki,�� postoje razlike između klasifikacije drvnih sortimenata u pojedinim zemljama, a postoje razlike između klasifikacije drvnih sortimenata u pojedinim zemljama, a

norme su razvrstavanja podložne promjenama tijekom vremena,norme su razvrstavanja podložne promjenama tijekom vremena,�� pri određivanju kvalitete drvnih sortimenata pored mjerljivih veličina daje se i niz pri određivanju kvalitete drvnih sortimenata pored mjerljivih veličina daje se i niz

subjektivnih ocjena,subjektivnih ocjena,�� tehnološka razina (sredstva za rad, metode, organizacijski oblici i dr.) pridobivanja tehnološka razina (sredstva za rad, metode, organizacijski oblici i dr.) pridobivanja

drva direktno utječe na moguće ostvarivu sortimentnu strukturu,drva direktno utječe na moguće ostvarivu sortimentnu strukturu,�� sortimentna struktura gospodarskih sastojina dijelom je posljedica čovjekovog sortimentna struktura gospodarskih sastojina dijelom je posljedica čovjekovog

utjecaja, a ti utjecaji nisu dovoljno istraženi niti priznati.utjecaja, a ti utjecaji nisu dovoljno istraženi niti priznati.

Zbog navedenih razloga još nije pronađena metoda određivanja Zbog navedenih razloga još nije pronađena metoda određivanja sortimentne strukture koja bi bila relativno brza, jednostavna i točna. sortimentne strukture koja bi bila relativno brza, jednostavna i točna. Zajedničko svim dosadašnjim metodama je da se primjernim stablima Zajedničko svim dosadašnjim metodama je da se primjernim stablima određuje ukupni obujam i obujam sortimenata sekcioniranjem u određuje ukupni obujam i obujam sortimenata sekcioniranjem u dubećem ili oborenom stanju (Pranjić, Lukić 1997).dubećem ili oborenom stanju (Pranjić, Lukić 1997).

U novije su vrijeme brojni domaći autori (Vondra 1995, Štefančić U novije su vrijeme brojni domaći autori (Vondra 1995, Štefančić 1998, Prka 2001, Krpan i Prka 2002, Paladinić 2005, Paladinić i Vuletić 1998, Prka 2001, Krpan i Prka 2002, Paladinić 2005, Paladinić i Vuletić 2006, Prka i Krpan 2007) istraživali sortimentnu strukturu bukovih 2006, Prka i Krpan 2007) istraživali sortimentnu strukturu bukovih sastojina određenu prema sastojina određenu prema Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma šuma od 1995. godine. Rezultati ovih istraživanja nisu primijenjeni u od 1995. godine. Rezultati ovih istraživanja nisu primijenjeni u šumarskoj operativi. Istraživanja strukture drvnih sortimenata glavnih šumarskoj operativi. Istraživanja strukture drvnih sortimenata glavnih vrsta drveća uz primjenu međunarodnih („europskih“ HRNvrsta drveća uz primjenu međunarodnih („europskih“ HRN--EN) normi EN) normi vrsta drveća uz primjenu međunarodnih („europskih“ HRNvrsta drveća uz primjenu međunarodnih („europskih“ HRN--EN) normi EN) normi znatno su rjeđa (Prka 2005, 2008, Prka i Poršinsky 2009) iako su neke znatno su rjeđa (Prka 2005, 2008, Prka i Poršinsky 2009) iako su neke od tih normi postale dio hrvatske propisnosti.od tih normi postale dio hrvatske propisnosti.

Općenito gledajući, na utvrđivanje udjela trupaca po razredima Općenito gledajući, na utvrđivanje udjela trupaca po razredima kakvoće negativno utječu ona stabla koja ne sadrže sve sortimente koje kakvoće negativno utječu ona stabla koja ne sadrže sve sortimente koje bi po svojim dimenzijama mogla sadržavati. To dovodi do pojave dvaju bi po svojim dimenzijama mogla sadržavati. To dovodi do pojave dvaju odvojenih oblaka podataka, od kojih se jedan nalazi na osi x što odvojenih oblaka podataka, od kojih se jedan nalazi na osi x što onemogućava izjednačavanje (Vuletić 1999).onemogućava izjednačavanje (Vuletić 1999).

Kod drvnih sortimenata koji su sadržani u većini stabala (II i III Kod drvnih sortimenata koji su sadržani u većini stabala (II i III klasa, C i D razred, ogrjev) izjednačavanje podataka dovodi se u pitanje klasa, C i D razred, ogrjev) izjednačavanje podataka dovodi se u pitanje zbog velikog rasipanja vrijednosti tih drvnih sortimenata.zbog velikog rasipanja vrijednosti tih drvnih sortimenata.

Greške bukova drvaGreške bukova drvaU trgovačko U trgovačko -- tehničkom smislu greške drva su nepravilnosti građe, tehničkom smislu greške drva su nepravilnosti građe,

teksture, boje i konzistencije koje smanjuju njegova tehnička teksture, boje i konzistencije koje smanjuju njegova tehnička svojstva, otežavaju obradu i umanjuju stupanj upotrebljivosti drva. svojstva, otežavaju obradu i umanjuju stupanj upotrebljivosti drva. Neke greške drva nastaju kao posljedica same fiziologije rasta stabla, Neke greške drva nastaju kao posljedica same fiziologije rasta stabla, pa je i sam pojam “greške drva” relativan. Greške drva mogu biti pa je i sam pojam “greške drva” relativan. Greške drva mogu biti posljedica nepovoljnih uvjeta rasta stabala, loših uzgojnih zahvata, posljedica nepovoljnih uvjeta rasta stabala, loših uzgojnih zahvata, pogrešaka pri iskorištavanju šuma, grešaka pri obradi drva i napada pogrešaka pri iskorištavanju šuma, grešaka pri obradi drva i napada stranih organizama.stranih organizama.

Postoji više podjela grešaka drva prema veličini, načinu postanka, a s Postoji više podjela grešaka drva prema veličini, načinu postanka, a s praktičnog gledišta mogu se greške podijeliti na greške strukture praktičnog gledišta mogu se greške podijeliti na greške strukture drva, greške fizičke prirode, greške boje drva, greške boje i drva, greške fizičke prirode, greške boje drva, greške boje i drva, greške fizičke prirode, greške boje drva, greške boje i drva, greške fizičke prirode, greške boje drva, greške boje i konzistencije drva i greške izazvane stranim organizmima.konzistencije drva i greške izazvane stranim organizmima.

Francuski prijedlog klasifikacije oblog drva hrasta i bukve (1992) navodi Francuski prijedlog klasifikacije oblog drva hrasta i bukve (1992) navodi pojmove greška, promjena i oštećenje. pojmove greška, promjena i oštećenje.

Pod Pod greškomgreškom se, prema ovoj klasifikaciji, podrazumijevaju sve se, prema ovoj klasifikaciji, podrazumijevaju sve osobitosti u obliku ili građi živog ili oborenog drveta ili piljenice koja osobitosti u obliku ili građi živog ili oborenog drveta ili piljenice koja može utjecati na korištenje ili tehničku obradu materijala.može utjecati na korištenje ili tehničku obradu materijala.

PromjenuPromjenu predstavlja svaka neuobičajena obojenost ili kakva druga predstavlja svaka neuobičajena obojenost ili kakva druga promjena u konzistenciji ili kemijskom sastavu drva nastala promjena u konzistenciji ili kemijskom sastavu drva nastala djelovanjem neke vanjske sile, kao i svako oštećenje nastalo djelovanjem neke vanjske sile, kao i svako oštećenje nastalo napadom gljivanapadom gljiva

OštećenjeOštećenje je promjena nastala kao posljedica napada insekata.je promjena nastala kao posljedica napada insekata.

�� Greške, promjene i oštećenja mogu se podijeliti na:Greške, promjene i oštećenja mogu se podijeliti na:�� Strukturna svojstvaStrukturna svojstva –– To su bjeljika, širina goda i boja drva.To su bjeljika, širina goda i boja drva.�� Strukturne greške Strukturne greške –– To su kvrge, usukanost, ekscentrično srce, To su kvrge, usukanost, ekscentrično srce,

urasla kora i dvostruka bjeljika.urasla kora i dvostruka bjeljika.�� Greške deblaGreške debla–– To su zakrivljenost, srpasti pridanak, grba (izraslina), To su zakrivljenost, srpasti pridanak, grba (izraslina),

zadebljanje, nepravilan presjek i pukotine (pukotine na čelima trupca zadebljanje, nepravilan presjek i pukotine (pukotine na čelima trupca –– pukotine u srcu (jednostruke i višestruke) te okružljivost, bočne pukotine u srcu (jednostruke i višestruke) te okružljivost, bočne pukotine pukotine –– zimotrenost i udar groma, pukotine od utezanja i od zimotrenost i udar groma, pukotine od utezanja i od usušivanja, pukotine od usušivanja na površini trupca).usušivanja, pukotine od usušivanja na površini trupca).usušivanja, pukotine od usušivanja na površini trupca).usušivanja, pukotine od usušivanja na površini trupca).

�� Promjene nastale djelovanjem gljivaPromjene nastale djelovanjem gljiva-- Pod ovime se Pod ovime se podrazumijevaju trulež, crveno srce (neprava srž)?!, trula bjeljika i dr.podrazumijevaju trulež, crveno srce (neprava srž)?!, trula bjeljika i dr.

�� Oštećenja nastala djelovanjem insekataOštećenja nastala djelovanjem insekata–– Pod ovime se Pod ovime se podrazumijevaju male i velike bušotine.podrazumijevaju male i velike bušotine.

�� Ostala oštećenjaOstala oštećenja –– Ovdje spadaju nagorena površina, tragovi Ovdje spadaju nagorena površina, tragovi (mehaničkih) ozljeda, suhi dio debla i strana tijela u deblu.(mehaničkih) ozljeda, suhi dio debla i strana tijela u deblu.

Strukturna svojstvaStrukturna svojstvaBjeljika kao strukturno svojstvo ima veću važnost kod hrasta, a boja je važna karakteristika bez izvršene preciznije klasifikacije, te je prepuštena komercijalnim dogovorima.Širina (intenzitet) prirasta utječe na kvalitetu drva. Kod bukve uži godovi uzrokuju veću sklonost drva uzrokuju veću sklonost drva deformiranju kod sušenja i pucanju.

Nepravilnost rasporeda godova u koncentričnim krugovima kao strukturno svojstvo najčešće je povezano s drugim greškama (ekscentrično srce, nepravilnost presjeka).

Strukturne greške Strukturne greške -- KvrgeKvrgeKvrge su prirodna posljedica rasta i razvoja stabla. To su osnovice živih ili dijelovi mrtvih grana obrasli godovima debla. Broj i veličina kvrga ovise o vrsti drva i položaju stabla u sastojini, što znači da se na njihovu veličinu i brojnost može utjecati uzgojnim zahvatima. Stabla u gustom sklopu imaju manji broj sitnijih kvrga od stabala koja su rasla u rjeđem sklopu ili na osami. Na odraslim stablima u sastojini može se razlikovati zona bez kvrga (donji dio debla i to najčešće samo periferni), zona sraslih kvrga (nalazi se oko srca debla od panja do vrha) i zona (nalazi se oko srca debla od panja do vrha) i zona uraslih kvrga (nalazi se na deblu između ove dvije zone).Podjele su kvrga brojne, a mogu se klasificirati prema postanku, sraslosti, uraslosti, veličini, obliku, stupnju zdravlja i konzistenciji.

Prema veličini kvrge listača dijele se na kvržice veličine do 10 mm, male kvrge veličine 10 do 20 mm, srednje kvrge veličine od 20 do 40 mm i velike kvrge preko 40 mm najmanjeg promjera.Prema stupnju uraslosti u deblo razlikuju se neurasle, zarasle (sljepice) i urasle kvrge koje su potpuno prekrivene novim godovima. Prema zdravstvenom stanju kvrge dijelimo na zdrave i trule.

Prema pupovima od kojih su se razvile najveće su kvrge od grana nastale iz aksilarnih pupova. Kvrge nastale od grana koje su se razvile iz spavajućih (proventivnih) i prigodnih (adventivnih) pupova manje su i nazivaju se kvrge od živića. Obzirom da se živići obično pojavljuju u zoni stabla bez kvrga, te da je njihova pojava najčešće posljedica uzgojnih grešaka i ove kvrge mogu umanjiti kakvoću najvrednijih bukovih sortimenata, kao što se vidi na slici.

Po deformacijama na kori bukova stabla posebno su karakteristična mjesta zaraslih i uraslih kvrga s prepoznatljivim tzv. “kineskim brkovima” i “kineskom bradom” (slike lijevo). Dubina prodiranja (početka sljepice pod korom) ove greške u drvo može se približno odrediti da se od radijusa (d/2-na mjestu sljepice) odbije umnožak tog radijusa sa odnosom između visine (h) i širine (a) elipse (usta).

Ove greške ne treba miješati s skupinama manjih i malih sljepica (slike desno) čiji je utjecaj na kakvoću bukove tehničke oblovine daleko manji.

Usukanost žiceUsukanost žice Kod stabala usukane žice aksijalni elementi strukture Kod stabala usukane žice aksijalni elementi strukture drva spiralno se ovijaju oko uzdužne anatomske osi drva spiralno se ovijaju oko uzdužne anatomske osi stabla. Kod nekih vrsta smjer usukanosti žice je stabla. Kod nekih vrsta smjer usukanosti žice je stalan, dok se kod drugih mijenja sa starošću. Stupanj stalan, dok se kod drugih mijenja sa starošću. Stupanj usukanosti nije jednak na cijeloj dužini stabla, usukanosti nije jednak na cijeloj dužini stabla, najčešće je najveći u blizini žilišta.najčešće je najveći u blizini žilišta.

Prema HRN smatra se da je drvo prave žice ako otklon Prema HRN smatra se da je drvo prave žice ako otklon žice u centimetrima na metar dužine nije veći od 1/20 žice u centimetrima na metar dužine nije veći od 1/20 promjera. Malom usukanosti smatra se otklon žice od promjera. Malom usukanosti smatra se otklon žice od 1/20 do 1/10, srednjom ako je otklon u granicama 1/20 do 1/10, srednjom ako je otklon u granicama 1/10 do 1/5, dok se velikom usukanosti smatra otklon 1/10 do 1/5, dok se velikom usukanosti smatra otklon žice veći od 1/5 promjera.žice veći od 1/5 promjera.

HRN EN izražavanju usukanost u cm/m ili kao postotak HRN EN izražavanju usukanost u cm/m ili kao postotak HRN EN izražavanju usukanost u cm/m ili kao postotak HRN EN izražavanju usukanost u cm/m ili kao postotak prema promjeru na mjestu mjerenja. Na dijelu trupca prema promjeru na mjestu mjerenja. Na dijelu trupca dužine jedan metar koji pokazuje najveću usukanost dužine jedan metar koji pokazuje najveću usukanost mjeri se veličina odstupanja žice od paralelne osi mjeri se veličina odstupanja žice od paralelne osi oblog drva na udaljenosti jedan metar. Kod prvoga oblog drva na udaljenosti jedan metar. Kod prvoga trupca (perca) područje mjerenja mora biti udaljeno trupca (perca) područje mjerenja mora biti udaljeno najmanje jedan metar od debljeg kraja.najmanje jedan metar od debljeg kraja.

Usukanost žice predstavlja grešku koja jako smanjuje kvalitetu tehničke Usukanost žice predstavlja grešku koja jako smanjuje kvalitetu tehničke oblovine, jer negativno utječe na mehanička i fizička svojstva drva, čime se oblovine, jer negativno utječe na mehanička i fizička svojstva drva, čime se smanjuje tehnička upotrebljivost drva. Pri piljenju usukana vlakanca se smanjuje tehnička upotrebljivost drva. Pri piljenju usukana vlakanca se presijeku, a time se smanjuje mehanička otpornost kao i mogućnost kvalitetne presijeku, a time se smanjuje mehanička otpornost kao i mogućnost kvalitetne obrade drva. Usukano drvo teže se cijepa, a usukanost je i uzrok deformacija obrade drva. Usukano drvo teže se cijepa, a usukanost je i uzrok deformacija kod sušenja. kod sušenja.

Ekscentrično srceEkscentrično srce

Prema hrvatskim normama oblovina ima ekscentrični Prema hrvatskim normama oblovina ima ekscentrični položaj srca ako je razmak između geometrijskog položaj srca ako je razmak između geometrijskog i anatomskog središta veći od 1/10 srednjeg i anatomskog središta veći od 1/10 srednjeg promjera trupca. Ekscentrično srce nije, prema promjera trupca. Ekscentrično srce nije, prema

Ekscentrično je srce udaljeno od osi debla, a uzrokuje Ekscentrično je srce udaljeno od osi debla, a uzrokuje neravnomjernost gustoće drva određenog stabla, neravnomjernost gustoće drva određenog stabla, zbog čega često dolazi do deformacije proizvoda. zbog čega često dolazi do deformacije proizvoda. Mjeri se utvrđivanjem najveće udaljenosti između srca Mjeri se utvrđivanjem najveće udaljenosti između srca i geometrijskog središta oba čela trupca.i geometrijskog središta oba čela trupca.

promjera trupca. Ekscentrično srce nije, prema promjera trupca. Ekscentrično srce nije, prema hrvatskim normama dozvoljeno kod furnirskih hrvatskim normama dozvoljeno kod furnirskih trupaca, dok je kod ostalih kakvoćnih klasa trupaca, dok je kod ostalih kakvoćnih klasa tehničke oblovine dozvoljeno.tehničke oblovine dozvoljeno.

Europske norme propisuju izmjeru udaljenosti Europske norme propisuju izmjeru udaljenosti između srca i geometrijskog središta na jednom između srca i geometrijskog središta na jednom poprečnom presjeku trupca. Ekscentričnost se, poprečnom presjeku trupca. Ekscentričnost se, prema europskim normama, izražava u prema europskim normama, izražava u centimetrima ili kao postotak najvećeg promjera. centimetrima ili kao postotak najvećeg promjera. Za A razred kakvoće dozvoljena ekscentričnost je Za A razred kakvoće dozvoljena ekscentričnost je 10 %, a za B 20 %, dok za ostale razrede kakvoće 10 %, a za B 20 %, dok za ostale razrede kakvoće ekscentričnost nije ograničavajuća. ekscentričnost nije ograničavajuća.

Urasla koraUrasla kora Dio kore koji je djelomično ili potpuno urastao u Dio kore koji je djelomično ili potpuno urastao u deblo predstavlja strukturnu grešku koja taj deblo predstavlja strukturnu grešku koja taj dio debla čini neupotrebljivim za tehničku dio debla čini neupotrebljivim za tehničku preradbu. Ovaj se čimbenik ne može mjeriti preradbu. Ovaj se čimbenik ne može mjeriti zbog toga što predstavlja unutrašnju grešku, zbog toga što predstavlja unutrašnju grešku, odnosno u pravilu nije vidljiv izvana.odnosno u pravilu nije vidljiv izvana.

U slučaju kada kora urasta kao posljedica većih U slučaju kada kora urasta kao posljedica većih oštećenja na plaštu debla mogu se još oštećenja na plaštu debla mogu se još određeni niz godina prepoznati tragovi određeni niz godina prepoznati tragovi urastanja. Ipak puno je češći slučaj kada se urastanja. Ipak puno je češći slučaj kada se ovakvi znakovi ne vide izvana što ovu ovakvi znakovi ne vide izvana što ovu strukturnu grešku čini još nezgodnijom (T).strukturnu grešku čini još nezgodnijom (T).

Dvostruko srceDvostruko srceNa mjestima gdje se gubi vertikalna os debla i na Na mjestima gdje se gubi vertikalna os debla i na

spoju debla i jačih grana javlja se dvostruko srce. spoju debla i jačih grana javlja se dvostruko srce. Razvoj dvostrukog srca može se vidjeti na slici, Razvoj dvostrukog srca može se vidjeti na slici, gdje su prikazani poprečni presjeci debla uzeti na gdje su prikazani poprečni presjeci debla uzeti na razmaku oko 10 cm.razmaku oko 10 cm.

Dvostruko se srce javlja i kada srastu dva stabla ili Dvostruko se srce javlja i kada srastu dva stabla ili dijelovi istoga stabla koji su se u mladosti nalazili dijelovi istoga stabla koji su se u mladosti nalazili jedno uz drugo. Tada se na presjeku gdje se jedno uz drugo. Tada se na presjeku gdje se dodiruju srasla debla vide ostaci urasle kore. Za dodiruju srasla debla vide ostaci urasle kore. Za bukvu je karakteristično da kod takvoga bukvu je karakteristično da kod takvoga srašćivanja pojava neprave srži i proces smanjenja srašćivanja pojava neprave srži i proces smanjenja srašćivanja pojava neprave srži i proces smanjenja srašćivanja pojava neprave srži i proces smanjenja tehničke upotrebljivosti drva u dva središnja dijela tehničke upotrebljivosti drva u dva središnja dijela ne mora biti identičan. To je najvjerojatnije ne mora biti identičan. To je najvjerojatnije posljedica različite brzine prodora zraka (kisika) posljedica različite brzine prodora zraka (kisika) prilikom srašćivanja dvaju dijelova debla.prilikom srašćivanja dvaju dijelova debla.

Drvo sa dvostrukim srcem ima nehomogenu građu, te Drvo sa dvostrukim srcem ima nehomogenu građu, te se nepravilno uteže, lakše puca i teže se cijepa. se nepravilno uteže, lakše puca i teže se cijepa. Prema hrvatskim normama dvostruko srce se mjeri Prema hrvatskim normama dvostruko srce se mjeri razmakom između dva srca i izražava u postotku razmakom između dva srca i izražava u postotku od srednjeg promjera.od srednjeg promjera.

Dvostruko srce je uobičajena greška bukove tehničke oblovine čiji se značaj Dvostruko srce je uobičajena greška bukove tehničke oblovine čiji se značaj može bitno smanjiti pravilnim prikrajanjem. može bitno smanjiti pravilnim prikrajanjem.

Greške debla Greške debla --Zakrivljenost deblaZakrivljenost deblaDeblo može biti jednostruko i višestruko zakrivljeno. Deblo može biti jednostruko i višestruko zakrivljeno.

Ova pojava posljedica je uvjeta u kojima je stablo Ova pojava posljedica je uvjeta u kojima je stablo raslo, a ponekad je izazvana lošim ili raslo, a ponekad je izazvana lošim ili nepravovremenim uzgojnim zahvatima. nepravovremenim uzgojnim zahvatima. Zakrivljenost debla greška je pri upotrebi tehničke Zakrivljenost debla greška je pri upotrebi tehničke oblovine za pilanske trupce, ali može biti korisno oblovine za pilanske trupce, ali može biti korisno svojstvo pri upotrebi deblovine kao brodske građe.svojstvo pri upotrebi deblovine kao brodske građe.

Prema hrvatskim normama zakrivljenost obloga drva Prema hrvatskim normama zakrivljenost obloga drva mjeri se visinom luka i izražava u postotcima mjeri se visinom luka i izražava u postotcima dužine obloga drva. U praksi se zakrivljenost mjeri dužine obloga drva. U praksi se zakrivljenost mjeri i visinom luka koju čini unutrašnja krivina sa i visinom luka koju čini unutrašnja krivina sa spojnicom krajeva presjeka (čela) trupca.spojnicom krajeva presjeka (čela) trupca.spojnicom krajeva presjeka (čela) trupca.spojnicom krajeva presjeka (čela) trupca.

Prema hrvatskim normama za najkvalitetnije bukove Prema hrvatskim normama za najkvalitetnije bukove sortimente (furnirske trupce, trupce za ljuštenje) sortimente (furnirske trupce, trupce za ljuštenje) najveća jednostrana visina luka iznosi 2 %, dok se najveća jednostrana visina luka iznosi 2 %, dok se za pilanske trupce kreće od 3 % kod I klase do 5 % za pilanske trupce kreće od 3 % kod I klase do 5 % kod III klase pilanskih trupaca. Prema europskim kod III klase pilanskih trupaca. Prema europskim normama najveća dozvoljena zakrivljenost iznosi 2 normama najveća dozvoljena zakrivljenost iznosi 2 cm/m za A razred, 4 cm/m za B razred i 8 cm/m za cm/m za A razred, 4 cm/m za B razred i 8 cm/m za C razred tehničke oblovine.C razred tehničke oblovine.

Zakrivljenost debla je relativno česta Zakrivljenost debla je relativno česta greška, a pravilnim se prikrajanjem tehničke greška, a pravilnim se prikrajanjem tehničke oblovine njezin utjecaj može znatno oblovine njezin utjecaj može znatno umanjiti.umanjiti.

Nepravilan presjek, eliptičnost (ovalnost)Nepravilan presjek, eliptičnost (ovalnost)Idealan poprečni presjek debla predstavlja krug. Kod Idealan poprečni presjek debla predstavlja krug. Kod

bukve i još nekih vrsta poprečni presjeci su manje bukve i još nekih vrsta poprečni presjeci su manje više slični krugu.Oblik poprečnog presjeka debla više slični krugu.Oblik poprečnog presjeka debla ovisi o nasljednim osobinama, vanjskim utjecajima i ovisi o nasljednim osobinama, vanjskim utjecajima i težini stabla. Stabla s nesimetričnom krošnjom, težini stabla. Stabla s nesimetričnom krošnjom, nagnuta i zimotrena stabla redovito imaju eliptične nagnuta i zimotrena stabla redovito imaju eliptične poprečne presjeke debla. Stabla s ovalnim deblom u poprečne presjeke debla. Stabla s ovalnim deblom u pravilu imaju i ekscentrično srce, te se eliptičnost i pravilu imaju i ekscentrično srce, te se eliptičnost i ekscentričnost gotovo uvijek javljaju zajedno kao ekscentričnost gotovo uvijek javljaju zajedno kao greške bukovog oblog drva. Srce se stabla može greške bukovog oblog drva. Srce se stabla može nalaziti izvan geometrijskog središta i kod stabala nalaziti izvan geometrijskog središta i kod stabala koja imaju pravilan poprečni presjek debla.koja imaju pravilan poprečni presjek debla.koja imaju pravilan poprečni presjek debla.koja imaju pravilan poprečni presjek debla.

Hrvatske norme dopuštaju 20 % razlike između najvećeg i najmanjeg promjera Hrvatske norme dopuštaju 20 % razlike između najvećeg i najmanjeg promjera za furnirske trupce, dok je kod trupaca za ljuštenje ovalnost nedozvoljena. Za za furnirske trupce, dok je kod trupaca za ljuštenje ovalnost nedozvoljena. Za pilanske trupce nema ograničenja u pogledu ovalnosti.pilanske trupce nema ograničenja u pogledu ovalnosti.Europske norme za utvrđivanje eliptičnosti propisuju mjerenje najvećeg i Europske norme za utvrđivanje eliptičnosti propisuju mjerenje najvećeg i najmanjeg promjera na mjestu koje je barem jedan metar udaljeno od debljeg najmanjeg promjera na mjestu koje je barem jedan metar udaljeno od debljeg kraja obloga drva.kraja obloga drva.Eliptičnost se izražava kao razlika ta dva promjera u Eliptičnost se izražava kao razlika ta dva promjera u centimetrima ili kao postotak prema najvećem promjeru. centimetrima ili kao postotak prema najvećem promjeru. Za A razred kakvoće dopuštena je eliptičnost do 15 %, dok Za A razred kakvoće dopuštena je eliptičnost do 15 %, dok za ostale razrede kakvoće nema ograničenja.za ostale razrede kakvoće nema ograničenja.

PukotinePukotinePukotine predstavljaju razdvajanje vlakanaca drva u Pukotine predstavljaju razdvajanje vlakanaca drva u

uzdužnom smjeru. Utječu na kvantitativnu uzdužnom smjeru. Utječu na kvantitativnu iskoristivost i predstavljaju povoljno mjesto za razvoj iskoristivost i predstavljaju povoljno mjesto za razvoj gljivi čnih oboljenja. Dijele se na: pukotine na čelima gljivi čnih oboljenja. Dijele se na: pukotine na čelima (čeone raspukline), bočne raspukline, pukotine od (čeone raspukline), bočne raspukline, pukotine od utezanja i od usušivanja i pukotine od usušivanja na utezanja i od usušivanja i pukotine od usušivanja na površini trupca.površini trupca.

Čeone raspuklineČeone raspuklinenastaju kod obaranja i prepiljivanja nastaju kod obaranja i prepiljivanja (trupljenja) debla. Veće raspukline mogu nastati zbog (trupljenja) debla. Veće raspukline mogu nastati zbog pogrešaka kod obaranja stabla. Greške pri obaranju pogrešaka kod obaranja stabla. Greške pri obaranju pogrešaka kod obaranja stabla. Greške pri obaranju pogrešaka kod obaranja stabla. Greške pri obaranju mogu biti tolike da potpuno obezvrijede tehničku mogu biti tolike da potpuno obezvrijede tehničku oblovinu stabla, ili jedan njen dio Kod prepiljivanja oblovinu stabla, ili jedan njen dio Kod prepiljivanja debla obično nastaju manje čeone raspukline koje se debla obično nastaju manje čeone raspukline koje se javljaju zbog različitih naprezanja unutar debla kao i javljaju zbog različitih naprezanja unutar debla kao i položaja samoga debla prilikom obaranja i trupljenja. položaja samoga debla prilikom obaranja i trupljenja. Neposredno nakon prepiljivanja debla raspukline Neposredno nakon prepiljivanja debla raspukline mogu biti neznatne, jedva vidljive, a s promjenom mogu biti neznatne, jedva vidljive, a s promjenom temperature mogu se znatno povećati. Iz tog razloga temperature mogu se znatno povećati. Iz tog razloga neophodno je tehničku oblovinu bukve odmah po neophodno je tehničku oblovinu bukve odmah po završetku izrade zaštiti spojnicama (klanfama), završetku izrade zaštiti spojnicama (klanfama), odnosno spriječiti dalje raspucavanje.odnosno spriječiti dalje raspucavanje.

OkružljivostOkružljivostje odlupljivanje drva po granici goda. To je zapravo prekid kontinuiteta je odlupljivanje drva po granici goda. To je zapravo prekid kontinuiteta između godova smještenih u srcu koji se znatno proteže duljinom trupca.između godova smještenih u srcu koji se znatno proteže duljinom trupca.

Može se razlikovati potpuna (totalna), djelomična (parcijalna), jednostruka, Može se razlikovati potpuna (totalna), djelomična (parcijalna), jednostruka, dvostruka i višestruka okružljivost. To je nepravilnost rasta koja se najčešće dvostruka i višestruka okružljivost. To je nepravilnost rasta koja se najčešće nalazi samo u deblu, vrlo rijetko u granama stabla. Okružljivost je česta kod nalazi samo u deblu, vrlo rijetko u granama stabla. Okružljivost je česta kod stabala s naglom razlikom u širini godova i kod stabala nejednake širine istih stabala s naglom razlikom u širini godova i kod stabala nejednake širine istih godova. Povećana nehomogenost građe drva na granici godova omogućuje godova. Povećana nehomogenost građe drva na granici godova omogućuje njihovo odlupljivanje. Pojava okružljivosti dovodi se u vezu s razlikom u njihovo odlupljivanje. Pojava okružljivosti dovodi se u vezu s razlikom u naprezanjima unutar debla prilikom obaranja stabla. To su najčešće stabla na naprezanjima unutar debla prilikom obaranja stabla. To su najčešće stabla na nagnutim terenima i stabla na osami.nagnutim terenima i stabla na osami.

Parcijalna okružljivost javlja se u donjem dijelu debla i obično prestaje nakon jednog Parcijalna okružljivost javlja se u donjem dijelu debla i obično prestaje nakon jednog metra ili manje. Potpuna okružljivost je u pravilu duža, pa stabla s potpunom i metra ili manje. Potpuna okružljivost je u pravilu duža, pa stabla s potpunom i višestrukom okružljivosti imaju visok udio otpada jer okružljivi dio nije prikladan višestrukom okružljivosti imaju visok udio otpada jer okružljivi dio nije prikladan za preradu.za preradu.višestrukom okružljivosti imaju visok udio otpada jer okružljivi dio nije prikladan višestrukom okružljivosti imaju visok udio otpada jer okružljivi dio nije prikladan za preradu.za preradu.

U šumarskoj je operativi pri trgovini drvom uobičajeno da se kod najkvalitetnijih U šumarskoj je operativi pri trgovini drvom uobičajeno da se kod najkvalitetnijih bukovih sortimenata (furnirski trupci, trupci za ljuštenje) okružljivi dio trupca bukovih sortimenata (furnirski trupci, trupci za ljuštenje) okružljivi dio trupca bonificira.bonificira.

Okružljivost bukove tehničke oblovine relativno je Okružljivost bukove tehničke oblovine relativno je rijetka greška. Okružljivost kao greška ima daleko rijetka greška. Okružljivost kao greška ima daleko veći značaj kod stabala hrasta kitnjaka, hrasta veći značaj kod stabala hrasta kitnjaka, hrasta lužnjaka, i kestena kod kojeg je redovita pojava lužnjaka, i kestena kod kojeg je redovita pojava često i na cijeloj dužini debla.često i na cijeloj dužini debla.

Zimotrenost ili raspukline od studeniZimotrenost ili raspukline od studenisu radijalne pukotine od su radijalne pukotine od plašta debla gdje su najšire prema srcu gdje se sužavaju. Ova plašta debla gdje su najšire prema srcu gdje se sužavaju. Ova greška nastaje za vrijeme jakog i naglog zahlađivanja, a greška nastaje za vrijeme jakog i naglog zahlađivanja, a naročito za jakih i hladnih vjetrova uz kratak i glasan prasak. naročito za jakih i hladnih vjetrova uz kratak i glasan prasak. Pukotine s vremenom zarašćuju, a ako se raspucavanje ne Pukotine s vremenom zarašćuju, a ako se raspucavanje ne obnovi idućih godina na deblu ostaje izrazit ožiljak, no u obnovi idućih godina na deblu ostaje izrazit ožiljak, no u unutrašnjosti stabla raspuklina je obično i dalje otvorena. unutrašnjosti stabla raspuklina je obično i dalje otvorena. Pukotine su najčešće u donjim dijelovima stabla, a mogu biti Pukotine su najčešće u donjim dijelovima stabla, a mogu biti dugačke i nekoliko metara. Nastajanje zimotrenosti uvjetovano dugačke i nekoliko metara. Nastajanje zimotrenosti uvjetovano je fizikalnim razlozima, odnosno kao posljedica jakog je fizikalnim razlozima, odnosno kao posljedica jakog tangentnog utezanja pri hlađenju drva. Periferni dio debla hladi tangentnog utezanja pri hlađenju drva. Periferni dio debla hladi se jače i brže nego unutrašnji dio, te su na periferiji debla se jače i brže nego unutrašnji dio, te su na periferiji debla pukotine šire, a drvo puca u smjeru najmanjeg otpora, odnosno pukotine šire, a drvo puca u smjeru najmanjeg otpora, odnosno radijalno.radijalno.

PaljivostPaljivost je radijalno raspucavanje u centru donjeg dijela starih stabala. Pukotine počinju u je radijalno raspucavanje u centru donjeg dijela starih stabala. Pukotine počinju u centru debla gdje su najšire i teku prema periferiji debla gdje se sužavaju.centru debla gdje su najšire i teku prema periferiji debla gdje se sužavaju.

Najčešće pukotine ne dolaze do perifernog dijela, ali je drvo Najčešće pukotine ne dolaze do perifernog dijela, ali je drvo oko pukotina uvijek tamnije boje što povećava štetnost ove oko pukotina uvijek tamnije boje što povećava štetnost ove greške. Paljivost može biti jednostrana, unakrsna i greške. Paljivost može biti jednostrana, unakrsna i zvjezdasta, a njezin nastanak se dovodi u vezu s utezanjem zvjezdasta, a njezin nastanak se dovodi u vezu s utezanjem centralnog mrtvoga dijela stabla zbog razlike u širini i centralnog mrtvoga dijela stabla zbog razlike u širini i pravilnosti godova centralnog i perifernog dijela debla.pravilnosti godova centralnog i perifernog dijela debla.

centru debla gdje su najšire i teku prema periferiji debla gdje se sužavaju.centru debla gdje su najšire i teku prema periferiji debla gdje se sužavaju.

Ozljede od udara gromaOzljede od udara gromačine na bukovim stablima čine na bukovim stablima bočnu pukotinu, odnosno brazdu (strehu) koja bočnu pukotinu, odnosno brazdu (strehu) koja teče od vrha stabla prema žilištu. Ovdje se ne teče od vrha stabla prema žilištu. Ovdje se ne radi o izrazito mehaničkom djelovanju prirodnih radi o izrazito mehaničkom djelovanju prirodnih uzroka, no zbog izgleda oštećenja ono se može uzroka, no zbog izgleda oštećenja ono se može zamijeniti s oštećenjima dubećih stabala kod zamijeniti s oštećenjima dubećih stabala kod obaranja u mezgri ili zimotrenih stabala.obaranja u mezgri ili zimotrenih stabala.

Ovakva je ozljeda posljedica tijeka elektriciteta Ovakva je ozljeda posljedica tijeka elektriciteta površinom (plaštem) stabla što je svojstveno površinom (plaštem) stabla što je svojstveno vrstama s glatkom korom. Kod stabala s debelom vrstama s glatkom korom. Kod stabala s debelom i izbrazdanom korom izjednačavanje električnog i izbrazdanom korom izjednačavanje električnog potencijala odvija se kroz samo deblo, te se ono u potencijala odvija se kroz samo deblo, te se ono u pravilu manje ili više uzdužno rascjepi ili pravilu manje ili više uzdužno rascjepi ili pravilu manje ili više uzdužno rascjepi ili pravilu manje ili više uzdužno rascjepi ili raspukne. Ako oštećenje (streha) nije preveliko, raspukne. Ako oštećenje (streha) nije preveliko, pukotina tijekom vremena može zarasti do mjere pukotina tijekom vremena može zarasti do mjere da se ne vidi do obaranja i izrade stabla. da se ne vidi do obaranja i izrade stabla. Truljenje stabla zbog djelovanja vlage i gljiva što Truljenje stabla zbog djelovanja vlage i gljiva što prodiru kroz tako stvorenu pukotinu česta je prodiru kroz tako stvorenu pukotinu česta je posljedica koja povećava obim štete. posljedica koja povećava obim štete.

Kod bukovih stabla razvoj neprave srži povezan je s prodorom kisika u deblo Kod bukovih stabla razvoj neprave srži povezan je s prodorom kisika u deblo što se kod ovakvih ozljeda u pravilu i događa. Ovakva oštećenja, posebno ako što se kod ovakvih ozljeda u pravilu i događa. Ovakva oštećenja, posebno ako su starijeg datuma, mogu znatno umanjiti vrijednost prvenstveno tehničke su starijeg datuma, mogu znatno umanjiti vrijednost prvenstveno tehničke oblovine bukovih stabala. Zbog toga stabla oštećena udarom groma nema oblovine bukovih stabala. Zbog toga stabla oštećena udarom groma nema razloga i dalje ostavljati u sastojini obzirom na to da će se protokom vremena razloga i dalje ostavljati u sastojini obzirom na to da će se protokom vremena povećavati i obim propadanja oštećenoga stabla. povećavati i obim propadanja oštećenoga stabla.

Koničnost Koničnost –– pad promjerapad promjeraPunodrvno deblo ima oblik koji se manje ili više približava obliku Punodrvno deblo ima oblik koji se manje ili više približava obliku

pravilnog valjka. Konično (malodrvno, mišorepo) deblo ima oblik koji pravilnog valjka. Konično (malodrvno, mišorepo) deblo ima oblik koji se približava obliku krnjeg stošca. Koničnost se prema hrvatskim se približava obliku krnjeg stošca. Koničnost se prema hrvatskim normama izražava padom promjera po jedinici duljine. Za listače, normama izražava padom promjera po jedinici duljine. Za listače, smatra se da je deblo punodrvno ako taj pad iznosi manje od 2,5 % smatra se da je deblo punodrvno ako taj pad iznosi manje od 2,5 % promjera trupca ili prsnog promjera po metru duljine. U praksi se kao promjera trupca ili prsnog promjera po metru duljine. U praksi se kao granična vrijednost za punodrvno deblo najčešće uzima pad promjera granična vrijednost za punodrvno deblo najčešće uzima pad promjera od jednog centimetra po metru.od jednog centimetra po metru.

ŽljebovitostŽljebovitostŽljebovitost je kod bukve posljedica fiziološke i anatomske veze između dijelova krošnje i korjenova sistema, te nije česta i izražena pojava. Kod nekih vrsta (grab) žljebovitost je nasljedna osobina, te je u pravilu i jače izražena.

Promjene nastale djelovanjem gljiva Promjene nastale djelovanjem gljiva --Rak bukveRak bukvePromjene nastale djelovanjem gljiva utječu na Promjene nastale djelovanjem gljiva utječu na čvrstoću drva, smanjenu mogućnost mehaničke i čvrstoću drva, smanjenu mogućnost mehaničke i kemijske obrade, iskoristivost drva glede kvalitete kemijske obrade, iskoristivost drva glede kvalitete i smanjenju estetske vrijednost. Rak bukve i smanjenju estetske vrijednost. Rak bukve uzrokuje gljiva uzrokuje gljiva Nectria ditissima Nectria ditissima (Tul.). Kao (Tul.). Kao većina gljiva uzročnika bolesti kore i ova gljiva većina gljiva uzročnika bolesti kore i ova gljiva prodire u koru kroz rane i ožiljke. Zaraza obično prodire u koru kroz rane i ožiljke. Zaraza obično prodire kroz ožiljke listova ili prijelome grana, te prodire kroz ožiljke listova ili prijelome grana, te kroz rane na kori. Razaranje gljive i zarašćivanje kroz rane na kori. Razaranje gljive i zarašćivanje stabla ponavlja se svake godine pa su rak stabla ponavlja se svake godine pa su rak –– rane i rane i hipertrofije sve veće (Glavaš, 1999.).hipertrofije sve veće (Glavaš, 1999.).

Rakaste tvorevine različitih oblika i veličina često se Rakaste tvorevine različitih oblika i veličina često se Rakaste tvorevine različitih oblika i veličina često se Rakaste tvorevine različitih oblika i veličina često se mogu vidjeti duž debla i po granama zaraženih mogu vidjeti duž debla i po granama zaraženih bukovih stabala. Ove tvorevine predstavljaju tkivo bukovih stabala. Ove tvorevine predstavljaju tkivo kojim se stablo želi zaštiti od štetnoga djelovanja gljive. kojim se stablo želi zaštiti od štetnoga djelovanja gljive. Kod jakog napada rakastih tvorevina ima mnogo pa Kod jakog napada rakastih tvorevina ima mnogo pa dolazi do deformacije debla i grana. Kod starijih dolazi do deformacije debla i grana. Kod starijih stabala može se dogoditi da se rak zaliječi, a stablo stabala može se dogoditi da se rak zaliječi, a stablo raste dalje manje više bez posljedica. Uz fiziološko raste dalje manje više bez posljedica. Uz fiziološko slabljenje i smanjenje prirasta stabla zbog poremećaja slabljenje i smanjenje prirasta stabla zbog poremećaja u rasporedu i funkciji provodnih elemenata, rakaste u rasporedu i funkciji provodnih elemenata, rakaste tvorevine smanjuju kvalitetu drvnih sortimenata. Veće tvorevine smanjuju kvalitetu drvnih sortimenata. Veće rakaste tvorevine ne mogu se uklopiti niti u jedan drvni rakaste tvorevine ne mogu se uklopiti niti u jedan drvni sortiment, pa predstavljaju otpad. sortiment, pa predstavljaju otpad.

Upala i nekroza bukove koreUpala i nekroza bukove kore

Upalom kore naziva se sušenje, raspucavanje, izdizanje, Upalom kore naziva se sušenje, raspucavanje, izdizanje, ljuštenje i otpadanje kore kod bukovih stabala, ljuštenje i otpadanje kore kod bukovih stabala, najčešće izraslih u sklopu, a zatim zbog nekoga najčešće izraslih u sklopu, a zatim zbog nekoga razloga izloženih direktnom utjecaju sunca. To su razloga izloženih direktnom utjecaju sunca. To su stabla koja su se barem dijelom našla na osami zbog stabla koja su se barem dijelom našla na osami zbog izgradnje šumskih prometnica, prejakog intenziteta izgradnje šumskih prometnica, prejakog intenziteta sječa, golobrsta ili nekih drugih razloga.sječa, golobrsta ili nekih drugih razloga.

Štetno djelovanje vrućine i hladnoće (ekstremne Štetno djelovanje vrućine i hladnoće (ekstremne temperature) izaziva djelomično ili potpuno temperature) izaziva djelomično ili potpuno temperature) izaziva djelomično ili potpuno temperature) izaziva djelomično ili potpuno odumiranje kore te njezino raspucavanje, pa je takva odumiranje kore te njezino raspucavanje, pa je takva kora podložna napadu kukaca i gljiva. Brojna kora podložna napadu kukaca i gljiva. Brojna istraživanja pokazuju da štitaste uši i gljive iz roda istraživanja pokazuju da štitaste uši i gljive iz roda NectriaNectriate neki predisponirajući okolišni čimbenici te neki predisponirajući okolišni čimbenici snažno utječu na tok bolesti (Glavaš, 1999).snažno utječu na tok bolesti (Glavaš, 1999).

Štete od ove pojave nastaju i u bukovim sastojinama kod kojih proces obnove Štete od ove pojave nastaju i u bukovim sastojinama kod kojih proces obnove (od pripremnog do naplodnog sijeka) trajao predugo. Pukotine na kori oboljelih (od pripremnog do naplodnog sijeka) trajao predugo. Pukotine na kori oboljelih bukovih stabala omogućuju štetno djelovanje vlage, gljiva koje uzrokuju trulež i bukovih stabala omogućuju štetno djelovanje vlage, gljiva koje uzrokuju trulež i kukaca, što dovodi do propadanja stabla, a drvo gubi mehanička svojstva i kukaca, što dovodi do propadanja stabla, a drvo gubi mehanička svojstva i postaje neupotrebljivo u tehničkom smislu.postaje neupotrebljivo u tehničkom smislu.

Kako navode Bakran i dr. 2008. na Bilogori primijećeno pojačano sušenje bukve. Na pojedinim stablima od pridanka do desetak metara visine uočene su tekline na

Promjene djelovanjem gljiva Phytophthora sp. Promjene djelovanjem gljiva Phytophthora sp.

pridanka do desetak metara visine uočene su tekline na deblu, zatim izrazita prorijeđenost krošnje, žućenje lista i smanjenje lisne površine. Na nekim su stablima uočeni i napadi bukovih potkornjaka. Zarezivanjem mjesta teklina uočena je narančasta obojenost eliptičnog oblika te intenzivan voćni miris.

DNA analiza potvrdila je da se radi o vrsti P. cambivora (srećom ne P. ramorum!).

Ako se zaražena stabla bukve ubrzo po pojavi simptoma posijeku sanitarnom sječom drvni sortimenti ne gube značajno tehničku vrijednost.

Radi o primarnom parazitu koji uništava fine dijelove korijena i izaziva njegovo truljenje - invazivnom organizmu - štete su na autohtonim vrstama drveća izrazite.

Životni je ciklus ovoga parazita vrlo kompliciran i nedovoljno istražen, a infekcija započinje i širi se od korijena prema gornjim dijelovima stabla zahvaćajući područje kambija. Nepogodna i sušna razdoblja gljiva preživljava formiranjem trajnih spora sa debelim stjenkama. Smrt zaraženih stabala trajnih spora sa debelim stjenkama. Smrt zaraženih stabala bukve s vidljivim simptomima nastupa za jednu do dvije godine, a tehnička vrijednost drva brzo opada zbog napada sekundarnih štetnika (kukaca) i gljiva truležnica. Smatra se da se stabla s vidljivim simptomima zaraze ne mogu oporaviti te da pojavi i razvoju zaraze pogoduju klimatski ekstremi povezani s izmjenama sušnih i (pre)vlažnih razdoblja.

Za sada ne izaziva zaraze većih razmjera, a pravovremenom sanitarnom sječom zaraženih stabala moguće je njen štetan utjecaj na sortimentnu strukturu bukovih šumskih proizvoda smanjiti. Ipak, imajući u vidu strana iskustva sa gljivama iz roda Phytophthora, kao i činjenicu da su kurativne (kemijske) mjere nemoguće, a jedina su zaštita preventivne mjere, pojavu i širenje ove bolesti potrebno je i dalje pratiti.

Ostala oštećenjaOstala oštećenja

Oštećenja od obaranja na dubećim stablimaOštećenja od obaranja na dubećim stablimanastaju u najvećoj mjeri kod provođenja sječe u mezgri, odnosno na samom početku vegetacije kada su uzlazni tijekovi u stablu najjači, a transpiracija još nije započela zbog

Pod ovim se oštećenjima podrazumijevaju oštećenja nastala djelovanjem vatre Pod ovim se oštećenjima podrazumijevaju oštećenja nastala djelovanjem vatre (pougljena površina), tragovi od ozljeda (ožiljci), suhi dijelovi debla i strana tijela u deblu (pougljena površina), tragovi od ozljeda (ožiljci), suhi dijelovi debla i strana tijela u deblu (ratna djelovanja). Mehaničke su ozljede različite zarasle i nezarasle povrede stabala (ratna djelovanja). Mehaničke su ozljede različite zarasle i nezarasle povrede stabala koje mogu nastati u doba rasta stabala, kao i kod sječe, izrade i privlačenja. Greške drva koje mogu nastati u doba rasta stabala, kao i kod sječe, izrade i privlačenja. Greške drva od mehaničkih povreda sastoje se u promjeni boje, teksture, tvrdoće i čvrstoće oko od mehaničkih povreda sastoje se u promjeni boje, teksture, tvrdoće i čvrstoće oko ozljede i okolnoga staničja, a često ih prate i napadi gljiva što dovodi do još većih ozljede i okolnoga staničja, a često ih prate i napadi gljiva što dovodi do još većih oštećenja, pa i propadanja cijeloga stabla. Mehanička oštećenja nastala zbog grešaka u oštećenja, pa i propadanja cijeloga stabla. Mehanička oštećenja nastala zbog grešaka u procesu sječe, izrade i privlačenja stabala kvantitativno i kvalitativno smanjuju njihovu procesu sječe, izrade i privlačenja stabala kvantitativno i kvalitativno smanjuju njihovu vrijednost zbog različitih raspuklina i uništenih dijelova stabla.vrijednost zbog različitih raspuklina i uništenih dijelova stabla.

stablu najjači, a transpiracija još nije započela zbog nerazvijene lisne mase. Ovakve se štete mogu dogoditi i u drugim razdobljima sječne sezone zbog pogrešaka kod obaranja pri čemu okolna stabla mogu biti znatno oštećena, pa i potpuno uništena. Ipak, najčešća oštećenja predstavljaju uzdužne brazde bez kore na granama i deblu okolnih stabala, te odlomljene grane ili dijelovi krošanja. Ako ozljede nisu suviše velike, rane s vremenom mogu zarasti bez većih posljedica na kvalitetu drvnih sortimenata stabla.

Neke od ovakvih grešaka, nažalost ne mogu se izbjeći, no pravilnim utvrđivanjem Neke od ovakvih grešaka, nažalost ne mogu se izbjeći, no pravilnim utvrđivanjem smjera obaranja i ispravnim obaranjem stabla mogu se znatno smanjiti. Kod jako smjera obaranja i ispravnim obaranjem stabla mogu se znatno smanjiti. Kod jako oštećenih dubećih stabala potrebno je odmah utvrditi stupanj oštećenja, te ih po potrebi oštećenih dubećih stabala potrebno je odmah utvrditi stupanj oštećenja, te ih po potrebi doznačiti i, ako je moguće, što prije posjeći.doznačiti i, ako je moguće, što prije posjeći.

Oštećenja od privlačenja na dubećim stablimaOštećenja od privlačenja na dubećim stablimanastaju nastaju kao posljedica izvođenja ove faze rada bez kao posljedica izvođenja ove faze rada bez odgovarajuće, a najčešće bez ikakve zaštite dubećih odgovarajuće, a najčešće bez ikakve zaštite dubećih stabala uz putove i traktorske vlake. Druga, velika stabala uz putove i traktorske vlake. Druga, velika pogreška koja dovodi do ovakvih oštećenja je pogreška koja dovodi do ovakvih oštećenja je privlačenje predugih sortimenata posebno deblovine i privlačenje predugih sortimenata posebno deblovine i višemetarskog drva dužine 8 višemetarskog drva dužine 8 –– 12 metara, gdje 12 metara, gdje dijelovi višemetarskog drva uzrokuju štete na dubećim dijelovi višemetarskog drva uzrokuju štete na dubećim stablima i na dva metra visine od žilišta. Dodatna stablima i na dva metra visine od žilišta. Dodatna štetnost ovakvoga postupka je u tome što se oštećuje štetnost ovakvoga postupka je u tome što se oštećuje donji dio debla gdje se u pravilu nalaze najkvalitetniji donji dio debla gdje se u pravilu nalaze najkvalitetniji drvni sortimenti, a posebno kada se time oštećuju drvni sortimenti, a posebno kada se time oštećuju elitna stabla koja bi trebala dočekati kraj ophodnje u elitna stabla koja bi trebala dočekati kraj ophodnje u elitna stabla koja bi trebala dočekati kraj ophodnje u elitna stabla koja bi trebala dočekati kraj ophodnje u nekoj sastojini. Štete su time veće ako se radi o nekoj sastojini. Štete su time veće ako se radi o srednjedobnim sastojinama koje su u fazi prethodnog srednjedobnim sastojinama koje su u fazi prethodnog prihoda, odnosno proreda kada bi se na takvim prihoda, odnosno proreda kada bi se na takvim stablima trebao akumulirati najvredniji prirast drvne stablima trebao akumulirati najvredniji prirast drvne mase. Zbog manjeg razmaka između stabala u mase. Zbog manjeg razmaka između stabala u ovakvim sastojinama štete su, nažalost najčešće.ovakvim sastojinama štete su, nažalost najčešće.

Optimalnom organizacijom šumskog radilišta i Optimalnom organizacijom šumskog radilišta i izborom primjerene tehnologije sječe izrade i izborom primjerene tehnologije sječe izrade i privlačenja ovakve štete se mogu znatno umanjiti, privlačenja ovakve štete se mogu znatno umanjiti, pa i sasvim izbjeći barem na stablima koja pa i sasvim izbjeći barem na stablima koja predstavljaju nosioce sastojine. predstavljaju nosioce sastojine.

PAUZA (15 min)PAUZA (15 min)

Utjecaj gospodarenja (doznake stabala) na sortimentnu Utjecaj gospodarenja (doznake stabala) na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijekastrukturu pojedine vrste sijeka�� Grupa A Grupa A -- neoštećena stabla normalna uzrastaneoštećena stabla normalna uzrasta�� Grupa B Grupa B -- neoštećena stabla nenormalna uzrastaneoštećena stabla nenormalna uzrasta�� Grupa C Grupa C -- oštećena stabla kod privlačenjaoštećena stabla kod privlačenja�� Grupa D Grupa D -- oštećena stabla pri obaranju okolnih stabalaoštećena stabla pri obaranju okolnih stabala�� Grupa E Grupa E -- oštećena stabla od obje faze radaoštećena stabla od obje faze rada�� Grupa F Grupa F -- oštećena stabla od prirodnih uzrokaoštećena stabla od prirodnih uzroka�� Grupa G Grupa G –– stabla predrasta stabla predrasta �� Grupa H Grupa H -- prirodno izlučena (izrazito potisnuta) stabla prirodno izlučena (izrazito potisnuta) stabla �� Grupa I Grupa I -- stabla uništena prilikom obaranjastabla uništena prilikom obaranja

Grupu opisne oznake primjernih stabala odredili smo prema najizraženijim značajkama Grupu opisne oznake primjernih stabala odredili smo prema najizraženijim značajkama Grupu opisne oznake primjernih stabala odredili smo prema najizraženijim značajkama Grupu opisne oznake primjernih stabala odredili smo prema najizraženijim značajkama stabla, stupnju oštećenosti stabla zbog različitih uzroka i položaju stabla u sastojini. stabla, stupnju oštećenosti stabla zbog različitih uzroka i položaju stabla u sastojini. Ovakav je postupak za cilj imao prikupljanje spoznaja o čimbenicima koji utječu na Ovakav je postupak za cilj imao prikupljanje spoznaja o čimbenicima koji utječu na sortimentnu strukturu sastojina kao i kompletiranje informacija o principima i sortimentnu strukturu sastojina kao i kompletiranje informacija o principima i načinu gospodarenja tijekom prošlosti i danas.načinu gospodarenja tijekom prošlosti i danas.

Kod prikaza broja doznačenih stabala i postotnog udjela pojedine grupe stabala u vrsti Kod prikaza broja doznačenih stabala i postotnog udjela pojedine grupe stabala u vrsti sijeka stabla smo prema prsnom promjeru podijelili u debljinske razrede na tanja sijeka stabla smo prema prsnom promjeru podijelili u debljinske razrede na tanja stabla (do 40 cm), srednje debela stabla (od 41 do 60 cm) i debela stabla (preko 61 stabla (do 40 cm), srednje debela stabla (od 41 do 60 cm) i debela stabla (preko 61 cm). Iz distribucije ovako razvrstanih stabala prema opisnim oznakama, vrsti sijeka i cm). Iz distribucije ovako razvrstanih stabala prema opisnim oznakama, vrsti sijeka i debljinskim razredima pokušali smo dobiti više informacija o utjecaju vlastita debljinskim razredima pokušali smo dobiti više informacija o utjecaju vlastita gospodarenja (uzgojnim i drugim zahvatima) na sortimentu strukturu pojedine vrste gospodarenja (uzgojnim i drugim zahvatima) na sortimentu strukturu pojedine vrste sijeka.sijeka.

Slika 3: Postotna zastupljenost stabala grupe A po deblj inskim razredima i vrsti sijeka

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%

Deblj inski razred - Diameter class (cm)

Bro

j sta

bala

- N

umbe

r of

tree

s (%

)

Prorede 55,3% 21,8% 0,0%

Pripremni 52,1% 51,7% 28,6%

Naplodni 55,3% 59,8% 65,5%

Dovršni 42,9% 62,3% 62,9%

do 40 cm od 41 do 60 cm preko 61 cm

Slika 7: Razlika postotne zastupljenosti stabala pr snog promjera ve ćeg od 41 cm s pozitivnim i negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu prema vrsti sijeka

0,9%

17,8%

22,9%

-2,9%-5,0%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

Vrsta sij eka - Type of felling

Raz

lika

post

otne

zas

tupl

jeno

sti)

-

Per

cent

age

diffe

renc

e (%

)

Prorede Pripremni Naplodni Dovršni

Na strukturu drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka najveći utjecaj imaju srednje debela i debela stabla, odnosno stabla iz debljinskih razreda od 41 do 60 cm i preko 61 cm prsnog promjera. Razlog tomu je činjenica da samo ta stabla potencijalno mogu sadržavati najkvalitetnije drvne sortimente (prema HRN 1995.) zbog minimalnih dimenzija propisanih za najkvalitetnije drvne Može se ustvrditi da postotna propisanih za najkvalitetnije drvne sortimente. Postotna zastupljenost tih stabala s pozitivnim i negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu gotovo je identična kod proreda i pripremnog sijeka dok je kod naplodnog i dovršnog sijeka udio stabala sa pozitivnim utjecajem značajno veći od postotnog udjela stabala s negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu.

Može se ustvrditi da postotna zastupljenost stabala prsnog promjera većeg od 41 cm s pozitivnim utjecajem na sortimentnu strukturu raste od 5,7 % kod proreda do 57,5 % kod dovršnog sijeka. Ako se promatra odnos (razlika) stabala prsnog promjera većeg od 41 cm s pozitivnim i negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu, može se reći da se ta vrijednost kreće od – 2,9 % kod proreda do 22,9 % kod dovršnoga sijeka (slika 7).

11,2%

13,1%

15,8%

23,3%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

Pos

totn

i udi

o oš

teć

enih

sta

bala

- P

erce

ntag

e of

dam

aged

tree

s

(%)

Prorede Pripremni Naplodni Dovršni

Stabla koja su oštećena kao posljedica naših aktivnosti sadržana su u grupama C, D, E te I. Postotak tako oštećenih stabala u odnosu na ukupan broj stabala uzorka pojedine vrste sijeka vidi se iz slike 8. Vidljivo je da postotak zastupljenosti od strane čovjeka oštećenih stabala raste od proreda prema dovršnim sjekovima. U proredama taj

Slika 8: Postotna zastupljenost broja stabala ošte ćenih djelovanjem čovjeka po vrsti sijeka

0,0%

Vrsta sij eka - Type of felling sjekovima. U proredama taj postotak iznosi 11,2 %, u pripremnim sjekovima 13,1 %, u naplodnim sjekovima 15,8 %, u dovršnim sjekovima 23,3 %. Porast zastupljenosti broja ovako oštećenih stabala prema kraju ophodnje može se povezati s intenziviranjem radova iskorištavanja šuma u vrijeme oplodnih sječa.

Ipak, 23,3 % oštećenih stabala od dozna čenih stabala dovršnog sijeka , odnosno gotovo jedna četvrtina više ili manje oštećenih stabala koja su dočekala dovršni sijek, podatak je koji navodi na zabrinutost.

Neprava srž (kern) bukveNeprava srž (kern) bukve Neprava bukova srž, kao pojavnost od Neprava bukova srž, kao pojavnost od značajnog uticaja na kakvoću značajnog uticaja na kakvoću tehničkoga drva, izaziva stručni i tehničkoga drva, izaziva stručni i znanstveni interes unazad više od 100 znanstveni interes unazad više od 100 godina (Krpan i dr. 2006). Kako navodi godina (Krpan i dr. 2006). Kako navodi Glavaš, Tusson (1905) pretpostavlja da Glavaš, Tusson (1905) pretpostavlja da neprava srž bukve nastaje kao reakcija neprava srž bukve nastaje kao reakcija drvnih stanica na napad gljiva. Kasnije drvnih stanica na napad gljiva. Kasnije (Zycha 1958) je utvrđeno da primarni (Zycha 1958) je utvrđeno da primarni uzrok nastanka neprave srži kod bukve uzrok nastanka neprave srži kod bukve nije biotski već abiotski činitelj. nije biotski već abiotski činitelj. Nastanak neprave srži bukve posljedica Nastanak neprave srži bukve posljedica je reakcije živih drvnih stanica na je reakcije živih drvnih stanica na je reakcije živih drvnih stanica na je reakcije živih drvnih stanica na prodor zraka odnosno kisika u deblo. prodor zraka odnosno kisika u deblo. Kisik na žive stanice djeluje kao otrov, Kisik na žive stanice djeluje kao otrov, a one se brane anatomskim i kemijskim a one se brane anatomskim i kemijskim promjenama (tile, oksidacija, tvorba promjenama (tile, oksidacija, tvorba obojenih tvari) u pokušaju da spriječe obojenih tvari) u pokušaju da spriječe daljnje prodiranje zraka. Tvari nastale daljnje prodiranje zraka. Tvari nastale kao rezultat ovakvih staničnih reakcija kao rezultat ovakvih staničnih reakcija ne ulažu se u stanične stjenke, nego su ne ulažu se u stanične stjenke, nego su uz njih prilegnute, a to je osnovna uz njih prilegnute, a to je osnovna razlika između prave i neprave srži razlika između prave i neprave srži (Glavaš 1999).(Glavaš 1999).

Čimbenici postanka svih tipova srži dijele Čimbenici postanka svih tipova srži dijele se na obligatne i fakultativne. Za stvaranje se na obligatne i fakultativne. Za stvaranje je neprave srži potreban prodor određene je neprave srži potreban prodor određene količine zraka u unutrašnjost stabla. količine zraka u unutrašnjost stabla. Pojava i razvoj pojedinog tipa neprave srži Pojava i razvoj pojedinog tipa neprave srži nije uvijek uvjetovana utjecajem jednoga nije uvijek uvjetovana utjecajem jednoga čimbenika, nego je to obično kombinacija čimbenika, nego je to obično kombinacija više njih.više njih.

Potvrđeno je da postoji veza između postanka i Potvrđeno je da postoji veza između postanka i stupnja razvoja neprave srži i fiziološkog stupnja razvoja neprave srži i fiziološkog stanja u unutrašnjosti stabla. Neprava srž stanja u unutrašnjosti stabla. Neprava srž bukve (Torelli 1984, 1994) uzrokovana je bukve (Torelli 1984, 1994) uzrokovana je djelovanjem okoliša, a svi čimbenici koji djelovanjem okoliša, a svi čimbenici koji izazivaju smanjenje sadržaja vode u izazivaju smanjenje sadržaja vode u središnjem dijelu debla odgovorni su za središnjem dijelu debla odgovorni su za njezin nastanak. U dobi od 80 do 90 godina njezin nastanak. U dobi od 80 do 90 godina života bukovih stabala (što ovisi o uvjetima života bukovih stabala (što ovisi o uvjetima rasta) dolazi do određenog narušavanja rasta) dolazi do određenog narušavanja fiziološke ravnoteže. U toj dobi lisna se fiziološke ravnoteže. U toj dobi lisna se površina i korijenski sustav bukovih stabala površina i korijenski sustav bukovih stabala više ne povećavaju, iako stabla i dalje više ne povećavaju, iako stabla i dalje debljinski prirašćuju. To dovodi do debljinski prirašćuju. To dovodi do narušavanja ravnoteže vodnog režima unutar narušavanja ravnoteže vodnog režima unutar stabla te središnji dio debla dehidrira. Proces stabla te središnji dio debla dehidrira. Proces stabla te središnji dio debla dehidrira. Proces stabla te središnji dio debla dehidrira. Proces dehidracije središnjeg dijela debla, fiziološki dehidracije središnjeg dijela debla, fiziološki gledano, sličan je genetski uvjetovanom gledano, sličan je genetski uvjetovanom osržavanju. Za razvoj neprave srži bukve osržavanju. Za razvoj neprave srži bukve presudni su veličina krošnje i promjer stabla, presudni su veličina krošnje i promjer stabla, odnosno brzi rast stabla i intenzitet redukcije odnosno brzi rast stabla i intenzitet redukcije krošnje. Uz to utjecaj na razvoj neprave srži krošnje. Uz to utjecaj na razvoj neprave srži imaju još i stanje tla, pozicija, socijalni imaju još i stanje tla, pozicija, socijalni status stabla i visina krošnje. Na lošijim status stabla i visina krošnje. Na lošijim tlima proces stvaranja neprave srži započinje tlima proces stvaranja neprave srži započinje znatno kasnije. Bilo kakva mehanička znatno kasnije. Bilo kakva mehanička oštećenja stabala s dehidriranim središnjim oštećenja stabala s dehidriranim središnjim dijelom dovode do prodora kisika u stablo dijelom dovode do prodora kisika u stablo čime započinje enzimatski proces stvaranja čime započinje enzimatski proces stvaranja tila. tila.

Udio neprave srži u tehničkoj Udio neprave srži u tehničkoj oblovini bukve ima velik oblovini bukve ima velik utjecaj na kvalitetu utjecaj na kvalitetu bukovih trupaca. Granica bukovih trupaca. Granica se neprave srži ne se neprave srži ne poklapa s granicom goda. poklapa s granicom goda. Na poprečnom presjeku Na poprečnom presjeku granica neprave srži granica neprave srži može biti zrakasta, može biti zrakasta, zvjezdasta i posve zvjezdasta i posve nepravilnoga oblika. nepravilnoga oblika. Sama neprava srž može Sama neprava srž može biti različito nijansirana biti različito nijansirana te nije nužno simetrična te nije nužno simetrična obzirom na uzdužnu os obzirom na uzdužnu os obzirom na uzdužnu os obzirom na uzdužnu os debla, a sušenjem ne debla, a sušenjem ne mijenja značajno boju.mijenja značajno boju.

Kulminacija promjera neprave srži bukve nastupa između 1. i 4. metra od panja, odakle Kulminacija promjera neprave srži bukve nastupa između 1. i 4. metra od panja, odakle opada prema panju i prema krošnji. Postoji još jedno, iako manje povećanje promjera opada prema panju i prema krošnji. Postoji još jedno, iako manje povećanje promjera crvene srži između 6. i 8. metra debla. Neprava srž ima u deblu bukve oblik dva bazama crvene srži između 6. i 8. metra debla. Neprava srž ima u deblu bukve oblik dva bazama međusobno spojena stošca, ali taj oblik nije uvijek pravilan. Najšira je na mjestu gdje se međusobno spojena stošca, ali taj oblik nije uvijek pravilan. Najšira je na mjestu gdje se počela stvarati (Tomaševski 1958).počela stvarati (Tomaševski 1958).Provodni su elementi u osrženom dijelu začepljeni tilama, pa zbog toga impregnacijsko Provodni su elementi u osrženom dijelu začepljeni tilama, pa zbog toga impregnacijsko sredstvo teško prodire u drvo (Govorčin i dr. 2003) te impregnirano bukovo drvo s sredstvo teško prodire u drvo (Govorčin i dr. 2003) te impregnirano bukovo drvo s nepravom srži brzo podliježe truleži. Upravo zbog podložnosti truleži bukova drva s nepravom srži brzo podliježe truleži. Upravo zbog podložnosti truleži bukova drva s nepravom srži ta pojava ima u praksi i trgovini drvom veliko značenje (Glavaš 1999, nepravom srži ta pojava ima u praksi i trgovini drvom veliko značenje (Glavaš 1999, 2003). 2003).

Utjecaj na sortimentnu strukturu Utjecaj na sortimentnu strukturu bukovih sječina pojedine vrste bukovih sječina pojedine vrste sijeka ovisiti će prije svega o sijeka ovisiti će prije svega o broju stabala koja su zahvaćena broju stabala koja su zahvaćena procesom razvoja neprave srži. procesom razvoja neprave srži. Dakle, s povećanjem prsnog Dakle, s povećanjem prsnog promjera stabla (starosti) promjera stabla (starosti) povećava se broj osrženih povećava se broj osrženih stabala, zatim duljina osrženog stabala, zatim duljina osrženog dijela tehničke oblovine kao i dijela tehničke oblovine kao i obujam crvenog srca u obujmu obujam crvenog srca u obujmu tehničke oblovine stabla. tehničke oblovine stabla.

Pojava neprave srži nema većeg Pojava neprave srži nema većeg značenja kod planiranja značenja kod planiranja značenja kod planiranja značenja kod planiranja sortimentne strukture u sortimentne strukture u proredama jednodobnih proredama jednodobnih bukovih sastojina obzirom na bukovih sastojina obzirom na činjenicu da u starijim činjenicu da u starijim proredama možemo očekivatiproredama možemo očekivatioko 10 % do 15 % stabalaoko 10 % do 15 % stabalas s nepravom srži. S druge strane, nepravom srži. S druge strane, kod planiranja sortimentne kod planiranja sortimentne strukture pripremnih, naplodnih strukture pripremnih, naplodnih i dovršnih sijekova pojavu i dovršnih sijekova pojavu neprave srži možemo očekivati neprave srži možemo očekivati kodkodpribližno 55 % do 85 %približno 55 % do 85 %doznačenih stabala. doznačenih stabala.

Debljina bukove koreDebljina bukove koreJedna od vrlo uočljivih morfoloških značajki Jedna od vrlo uočljivih morfoloških značajki

bukve je njezina izrazito glatka kora bukve je njezina izrazito glatka kora Bukova se kora na površini ne ljušti, a Bukova se kora na površini ne ljušti, a zbog osobitoga djelovanja plutnoga zbog osobitoga djelovanja plutnoga kambija (felogena) može uspješno pratiti kambija (felogena) može uspješno pratiti debljinski prirast a da ne raspuca debljinski prirast a da ne raspuca (Trinajstić 2003).(Trinajstić 2003).

Istraživanja su kore u Hrvatskoj započela Istraživanja su kore u Hrvatskoj započela pedesetih godina prošloga stoljeća, pri pedesetih godina prošloga stoljeća, pri čemu su u početku veću pozornost čemu su u početku veću pozornost zaokupljale vrste s debljom korom. Bez zaokupljale vrste s debljom korom. Bez obzira na aspekt, koru domaćih vrsta obzira na aspekt, koru domaćih vrsta potrebno je poznavati jer ima važnu ulogu potrebno je poznavati jer ima važnu ulogu

Slika 1: Detalj kore stabla hrastovokore bukve (Maly 1934)Figure 1: Detail of the tree bark of an

Slika 2: Glatka kora bukveFigure 2: Smooth beech bark obzira na aspekt, koru domaćih vrsta obzira na aspekt, koru domaćih vrsta

potrebno je poznavati jer ima važnu ulogu potrebno je poznavati jer ima važnu ulogu u proizvodnji, manipulaciji i preradi u proizvodnji, manipulaciji i preradi šumskih sortimenata javljajući se kao šumskih sortimenata javljajući se kao balast ili sirovina za neku drugu balast ili sirovina za neku drugu proizvodnju (Krpan 1986).proizvodnju (Krpan 1986).

Figure 1: Detail of the tree bark of an oak-bark beech (Maly 1934)Izvor -Source: Trinajstić 2003., Taksonomija morfologija i rasprostranjenost obične bukve, Obična bukva u Hrvatskoj, str. 38, Zagreb

Slika 3: Izbrazdana kora bukveFigure 3: Furrowed beech bark

Građa i izgled kore često znatno variraju i kod stabala iste Građa i izgled kore često znatno variraju i kod stabala iste vrste, ako se ona razvijaju u različitim uvjetima. Određena su vrste, ako se ona razvijaju u različitim uvjetima. Određena su svojstva varijabilnosti kore uvjetovana i genetski. svojstva varijabilnosti kore uvjetovana i genetski. Raznolikost morfologije bukove kore povećavaju različite Raznolikost morfologije bukove kore povećavaju različite tvorevine na kori bukve koje su kod ove vrste izraženije tvorevine na kori bukve koje su kod ove vrste izraženije nego kod bilo koje druge. Gotovo sve su one patološkog nego kod bilo koje druge. Gotovo sve su one patološkog porijekla, odnosno javljaju se kao posljedice bolesti ili porijekla, odnosno javljaju se kao posljedice bolesti ili mehaničkih oštećenja, te ih ne treba miješati s morfološkim mehaničkih oštećenja, te ih ne treba miješati s morfološkim oblicima zdrave i neoštećene bukove kore.oblicima zdrave i neoštećene bukove kore.

Od svih značajki kore najvažnija je njezina debljina. To, uz prije navedeno, proizlazi iz Od svih značajki kore najvažnija je njezina debljina. To, uz prije navedeno, proizlazi iz činjenice da tehničku oblovinu kod listača izrađujemo, privlačimo i prevozimo s činjenice da tehničku oblovinu kod listača izrađujemo, privlačimo i prevozimo s

Slike 4, 5 i 6: Tvorevine na kori bukovih stabalaFigure 4, 5, 6: Formations on the bark of beech

trees

Uz morfološku, važnost značajki kore Uz morfološku, važnost značajki kore najizraženija je u iskorištavanju šuma. najizraženija je u iskorištavanju šuma. Debljina i tvrdoća kore nisu bez Debljina i tvrdoća kore nisu bez značaja u fazi sječe i izrade, a njezin značaja u fazi sječe i izrade, a njezin izgled, odnosno vanjska površina izgled, odnosno vanjska površina odlučna je za veličinu koeficijenta odlučna je za veličinu koeficijenta trenja kod privlačenja. Isto tako, trenja kod privlačenja. Isto tako, specifična masa (težina) kore veća je specifična masa (težina) kore veća je od specifične mase drva, što djeluje od specifične mase drva, što djeluje kao negativan čimbenik kod kao negativan čimbenik kod privlačenja, utovara, prijevoza i privlačenja, utovara, prijevoza i istovara tehničke oblovine (Krpan istovara tehničke oblovine (Krpan 1986).1986).

činjenice da tehničku oblovinu kod listača izrađujemo, privlačimo i prevozimo s činjenice da tehničku oblovinu kod listača izrađujemo, privlačimo i prevozimo s korom, ali je mjerimo (preuzimamo) i otpremamo bez kore. Na taj je način kora korom, ali je mjerimo (preuzimamo) i otpremamo bez kore. Na taj je način kora listača kod tehničke oblovine svojevrstan balast u proizvodnji, koji nema listača kod tehničke oblovine svojevrstan balast u proizvodnji, koji nema financijskog rezultata. Debljina kore svakog pojedinog stabla ovisi o više čimbenika financijskog rezultata. Debljina kore svakog pojedinog stabla ovisi o više čimbenika od kojih su najznačajniji debljina stabla, ekološke prilike i položaj stabla u sastojini. od kojih su najznačajniji debljina stabla, ekološke prilike i položaj stabla u sastojini. Dosadašnja istraživanja (prema Krpanu 1986) utvrdila su neke opće prihvaćene Dosadašnja istraživanja (prema Krpanu 1986) utvrdila su neke opće prihvaćene zakonitosti:zakonitosti:

�� debljina kore upravo je proporcionalna promjeru stabla ili oblovinedebljina kore upravo je proporcionalna promjeru stabla ili oblovine�� debljina kore opada od panja prema vrhu debladebljina kore opada od panja prema vrhu debla�� debljina kore povećava se s debljinom oblovine, dok postotak debljine i obujma kore debljina kore povećava se s debljinom oblovine, dok postotak debljine i obujma kore

opadaopada�� isto tako smatra se da lošija životna sredina (nadmorska visina) uvjetuje veću isto tako smatra se da lošija životna sredina (nadmorska visina) uvjetuje veću

debljinu kore.debljinu kore.

Prosječna se dvostruka Prosječna se dvostruka debljina kore bukove debljina kore bukove tehničke oblovine (za tehničke oblovine (za sastojinesastojine-- sječine do cca sječine do cca 300 m n.v.) u odnosu na 300 m n.v.) u odnosu na promjer može preciznije promjer može preciznije izračunati primjenom izračunati primjenom jednadžbe:jednadžbe:

y = 0,014x + 0,4y = 0,014x + 0,4

Navedena jednadžba određena je kao posljedica istraživanja, izmjera i statističke obrade Navedena jednadžba određena je kao posljedica istraživanja, izmjera i statističke obrade završenih 2001. godine, a nakon toga je (daljim istraživanjima) u više navrata potvrđena.završenih 2001. godine, a nakon toga je (daljim istraživanjima) u više navrata potvrđena.

y = 0,0142 x + 0,394 y = 0,0142 x + 0,394 (693 primjerna stabla (693 primjerna stabla -- 7.402 parova kora/promjer, R=0,8751)7.402 parova kora/promjer, R=0,8751)y = 0,0134 x + 0,4123y = 0,0134 x + 0,4123(2.106 primjernih stabala (2.106 primjernih stabala -- 18.381 parova kora/promjer, R=0,8160)18.381 parova kora/promjer, R=0,8160)

y = 0,0141 + 0,3978y = 0,0141 + 0,3978(3.001 primjerno stablo (3.001 primjerno stablo -- 27.959 parova kora/promjer, R=0,8110)27.959 parova kora/promjer, R=0,8110)Prosječni postotni udjeli kore bukove tehničke oblovine po vrsti sijeka kreću se u vrlo uskom Prosječni postotni udjeli kore bukove tehničke oblovine po vrsti sijeka kreću se u vrlo uskom

rasponu te iznose: 4,85 % kod proreda, 5,26 % kod pripremnih sjekova, 4,82 % kod rasponu te iznose: 4,85 % kod proreda, 5,26 % kod pripremnih sjekova, 4,82 % kod naplodnih sjekova, 4,88 % kod dovršnih sjekova, dok za ukupno istraživani uzorak primjernih naplodnih sjekova, 4,88 % kod dovršnih sjekova, dok za ukupno istraživani uzorak primjernih stabala prosječni postotak kore u tehničkoj oblovini stabla iznosi 4,99 %. Iz ovoga je vidljivo stabala prosječni postotak kore u tehničkoj oblovini stabla iznosi 4,99 %. Iz ovoga je vidljivo da se u operativnom smislu može računati s da se u operativnom smislu može računati s približno 5 približno 5 –– 6 % udjela kore u bukovoj 6 % udjela kore u bukovoj tehničkoj oblovini stablatehničkoj oblovini stabla, bez obzira na vrstu sijeka (Prka 2001, 2004, 2005). , bez obzira na vrstu sijeka (Prka 2001, 2004, 2005).

Uspoređujući rezultate ovih istraživanja s uzancama koje se koriste pri trgovini Uspoređujući rezultate ovih istraživanja s uzancama koje se koriste pri trgovini bukovom tehničkom oblovinom, možemo navesti da smo na izmjerenom uzorku bukovom tehničkom oblovinom, možemo navesti da smo na izmjerenom uzorku (ukupno 27.959 parova: promjer/debljina kore) vrijednosti debljine kore veće od 2 (ukupno 27.959 parova: promjer/debljina kore) vrijednosti debljine kore veće od 2 cm izmjerili u samo nekoliko mjerenja i to na promjerima tehničke oblovine većim cm izmjerili u samo nekoliko mjerenja i to na promjerima tehničke oblovine većim od 65 cm. U tom je pogledu na području istraživanja (do približno 300 metara od 65 cm. U tom je pogledu na području istraživanja (do približno 300 metara nadmorske visine) operativna procjena debljine bukove kore znatno precijenjena.nadmorske visine) operativna procjena debljine bukove kore znatno precijenjena.

Procjena gospodarske koristi može se ilustrirati simulacijom stvarnih zbivanja u dvije Procjena gospodarske koristi može se ilustrirati simulacijom stvarnih zbivanja u dvije (2006. i 2007.) godine na istraživanom području (Šumarija Bjelovar, U.Š.P. (2006. i 2007.) godine na istraživanom području (Šumarija Bjelovar, U.Š.P. Bjelovar). Primjenom predloženog tehničkog rješenja, odnosno smanjenjem Bjelovar). Primjenom predloženog tehničkog rješenja, odnosno smanjenjem postotnog udjela kore u bukovoj tehničkoj oblovini za približno 2 % koliko ono postotnog udjela kore u bukovoj tehničkoj oblovini za približno 2 % koliko ono iznosi, postižu se velike gospodarske koristi.iznosi, postižu se velike gospodarske koristi.

Uz pretpostavku smanjenja postotnog udjela kore u tehničkoj oblovini s 6Uz pretpostavku smanjenja postotnog udjela kore u tehničkoj oblovini s 6--9 % (koliko 9 % (koliko se sada odbija) na 5se sada odbija) na 5--7 % koliko predviđa primjena ovoga tehničkog rješenja, 7 % koliko predviđa primjena ovoga tehničkog rješenja, se sada odbija) na 5se sada odbija) na 5--7 % koliko predviđa primjena ovoga tehničkog rješenja, 7 % koliko predviđa primjena ovoga tehničkog rješenja, godišnja proizvodnja bukove tehničke oblovine za Šumariju Bjelovar „raste“ za godišnja proizvodnja bukove tehničke oblovine za Šumariju Bjelovar „raste“ za približno približno 400 m400 m33 (cca 460 m(cca 460 m33 u 2006. i cca 360 mu 2006. i cca 360 m33 u 2007.)u 2007.), a financijski rezultat , a financijski rezultat za približno za približno 160.000 kn (cca 190.000 kn u 2006. i cca 140.000 u 2007.)160.000 kn (cca 190.000 kn u 2006. i cca 140.000 u 2007.)godišnje.godišnje.

Uz pretpostavku da približno 60 % bukovih sastojina ima ove značajke (odnosno da se Uz pretpostavku da približno 60 % bukovih sastojina ima ove značajke (odnosno da se nalazi na nadmorskim visinama do 300 m) za cijelu Upravu šuma Podružnica nalazi na nadmorskim visinama do 300 m) za cijelu Upravu šuma Podružnica Bjelovar količinsko „povećanje“ proizvodnje bukove tehničke oblovine iznosi Bjelovar količinsko „povećanje“ proizvodnje bukove tehničke oblovine iznosi približno približno 1.700 m1.700 m33, a financijsko gotovo 650.000 kn., a financijsko gotovo 650.000 kn.

Imajući u vidu da se razlike postignute primjenom ovoga rješenja odnose ponajprije na Imajući u vidu da se razlike postignute primjenom ovoga rješenja odnose ponajprije na bukovu tehničku oblovinu većih promjera, koja je (po cjenovnim razredima, a bukovu tehničku oblovinu većih promjera, koja je (po cjenovnim razredima, a najčešće i po razredima kakvoće) financijski vrjednija, može se zaključiti da su najčešće i po razredima kakvoće) financijski vrjednija, može se zaključiti da su moguće ostvarive gospodarske koristi i veće.moguće ostvarive gospodarske koristi i veće.

Izvori gubitaka uslijed propisanog načina izmjere oblovineIzvori gubitaka uslijed propisanog načina izmjere oblovine

Utvrđeni su slijedeći izvori gubitaka:� propisanog izraza za izračun obujma (Huberov izraz), � propisanoga načina izmjere promjera,

odbijanja dvostruke debljine kore,

Gubitak zbog odbijanja dvostruke debljine kore nije jedini gubitak koji nastaje Gubitak zbog odbijanja dvostruke debljine kore nije jedini gubitak koji nastaje uslijed propisanoga načina izmjere i izračuna obujma tehničke oblovine. Neki uslijed propisanoga načina izmjere i izračuna obujma tehničke oblovine. Neki autori (Krpan, 2009) navode procjene da se uslijed propisanog načina izmjere autori (Krpan, 2009) navode procjene da se uslijed propisanog načina izmjere u šumarstvu Hrvatske godišnje “izgubi” približno 20.000 do 30.000 mu šumarstvu Hrvatske godišnje “izgubi” približno 20.000 do 30.000 m33..

� odbijanja dvostruke debljine kore,� propisanoga načina izmjere duljine.Kod svih navedenih izvora gubitaka, prisutan je pad vrijednosti gubitka volumena

porastom debljinskoga razreda obloga drva. Kao izvor najvećeg gubitka obujma oblog drva utvrđen je (Poršinsky T., Vujeva J., 2007, za smreku):

� odbitak zbog odbijanja dvostruke debljine kore (od 16,9 vol. % do 5,8 vol. %),� propisani način izmjere promjera (od 10,1 vol. % do 1,8 vol. %),� propisani izraza za izračun obujma (od 3,9 vol. % do 0,3 vol. %),� propisani način izmjere duljine (od 0,7 vol. % do 0,4 vol. %).

Pri planiranju i upotrebi određenih tablica treba razlikovati termine:Pri planiranju i upotrebi određenih tablica treba razlikovati termine:�� gubitakgubitak -- obujma kod tehničke oblovine odnosi se na razliku između stvarnoga obujma kod tehničke oblovine odnosi se na razliku između stvarnoga

obujma tehničke oblovine i obujma koji određujemo primjenjujući propisani način obujma tehničke oblovine i obujma koji određujemo primjenjujući propisani način izmjere i izračuna.izmjere i izračuna.

�� otpadotpad -- koji šumarska operativa najčešće koristi za iskazivanje razlike bruto obujma koji šumarska operativa najčešće koristi za iskazivanje razlike bruto obujma (drvni obujam po tarifama) i neto obujma (izrađeni obujam drvnih sortimenata) (drvni obujam po tarifama) i neto obujma (izrađeni obujam drvnih sortimenata) stabla stabla –– debljina kore tehničke oblovine, panjevina, širina prereza, neizrađeni debljina kore tehničke oblovine, panjevina, širina prereza, neizrađeni dijelovi stabla (truli i natruli komadi, eventualno gule) i sl. dijelovi stabla (truli i natruli komadi, eventualno gule) i sl.

�� tzv. tzv. šumskog ostatkašumskog ostatka-- koji predstavlja drvni obujam koji nije obuhvaćen tablicama koji predstavlja drvni obujam koji nije obuhvaćen tablicama (tarifama, dvoulaznim tablicama i sl) za krupno drvo (do 7 cm promjera) ili drugim (tarifama, dvoulaznim tablicama i sl) za krupno drvo (do 7 cm promjera) ili drugim tablicama (npr. do 3 cm promjera). Iz razloga što nije obuhvaćen izmjerama tablicama (npr. do 3 cm promjera). Iz razloga što nije obuhvaćen izmjerama prilikom izrade određenih tablica šumski ostatak ni na koji način ne treba obuhvatiti prilikom izrade određenih tablica šumski ostatak ni na koji način ne treba obuhvatiti prilikom izrade određenih tablica šumski ostatak ni na koji način ne treba obuhvatiti prilikom izrade određenih tablica šumski ostatak ni na koji način ne treba obuhvatiti primjenom istih tih tablica.primjenom istih tih tablica.

Primjera radi, debljina kore kod bukove tehničke oblovine odbija se u šumarstvu Primjera radi, debljina kore kod bukove tehničke oblovine odbija se u šumarstvu Hrvatske prema “uzancama” (trgovačkim dogovorima) nepoznatog porijekla. Za Hrvatske prema “uzancama” (trgovačkim dogovorima) nepoznatog porijekla. Za tehničku oblovinu promjera na sredini s korom od 12 do 39 cm odbija se 1 cm tehničku oblovinu promjera na sredini s korom od 12 do 39 cm odbija se 1 cm debljine kore, a za srednji promjer tehničke oblovine iznad 40 cm odbija se 2 cm debljine kore, a za srednji promjer tehničke oblovine iznad 40 cm odbija se 2 cm debljine kore i taj dio obujma stabla ulazi u kategoriju debljine kore i taj dio obujma stabla ulazi u kategoriju otpadaotpada..

GubitakGubitak zbog propisanog načina izmjere u ovome slučaju predstavlja razlika između zbog propisanog načina izmjere u ovome slučaju predstavlja razlika između odbitka kore prema „propisanim“ uzancama i stvarno utvrđene debljine kore (ako je odbitka kore prema „propisanim“ uzancama i stvarno utvrđene debljine kore (ako je kora tanja) za određeni promjer na sredini tehničke oblovine.kora tanja) za određeni promjer na sredini tehničke oblovine.

Šumski ostatakŠumski ostatak–– nije dio ove pričenije dio ove priče

Izvor: M. Fonseca UNECE/FAO Tibmer Section

Visina deblaVisina deblaDeblovina je stabla, u pogledu pridobivanja šumskih Deblovina je stabla, u pogledu pridobivanja šumskih

drvnih sortimenata, najznačajniji njegov dio, pri čemu drvnih sortimenata, najznačajniji njegov dio, pri čemu (uz pojavnost grešaka) na kakvoću stabla značajan (uz pojavnost grešaka) na kakvoću stabla značajan utjecaj ima visina debla.utjecaj ima visina debla.

Čistoća deblaČistoća debladistribuirana je u velikom rasponu i bez distribuirana je u velikom rasponu i bez neke pravilnosti obzirom na debljinski stupanj i vrstu neke pravilnosti obzirom na debljinski stupanj i vrstu sijeka. Na čistoću debla pojavnost grešaka ima sijeka. Na čistoću debla pojavnost grešaka ima presudan utjecaj. Pojavnost grešaka, njihova veličina i presudan utjecaj. Pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost, na i u stablu slučajnog je karaktera i nije u brojnost, na i u stablu slučajnog je karaktera i nije u korelaciji ni sa jednim mjerljivim parametrom stabla.korelaciji ni sa jednim mjerljivim parametrom stabla.

Čistoća debla obično je definirana kao dužina debla od Čistoća debla obično je definirana kao dužina debla od Čistoća debla obično je definirana kao dužina debla od Čistoća debla obično je definirana kao dužina debla od perca do prve žive ili urasle grane te ostalih grešaka perca do prve žive ili urasle grane te ostalih grešaka koje nisu površinske naravi, a veće su od 15 % prsnog koje nisu površinske naravi, a veće su od 15 % prsnog promjera.promjera.

Visinu deblaVisinu debla smo, kako bi smanjili subjektivne utjecaje prilikom mjerenja ove smo, kako bi smanjili subjektivne utjecaje prilikom mjerenja ove veličine, definirali pomoću dva kriterija kao:veličine, definirali pomoću dva kriterija kao:••dužinu debla od perca do mjesta gdje se gubi jednostruka uzdužna os stabla,dužinu debla od perca do mjesta gdje se gubi jednostruka uzdužna os stabla,••dužinu debla od perca do prve deblje žive grane koja suvislo tvori krošnju (za dužinu debla od perca do prve deblje žive grane koja suvislo tvori krošnju (za stabla kod kojih deblo prati uzdužnu os visoko u krošnju, odnosno gotovo do stabla kod kojih deblo prati uzdužnu os visoko u krošnju, odnosno gotovo do vrha stabla).vrha stabla).

Srednje su vrijednosti visine debla veće od Srednje su vrijednosti visine debla veće od srednjih vrijednosti čistoće debla za sve srednjih vrijednosti čistoće debla za sve debljinske stupnjeve i vrste sijeka. debljinske stupnjeve i vrste sijeka. Srednja visina debla po debljinskim Srednja visina debla po debljinskim stupnjevima raste od proreda prema stupnjevima raste od proreda prema dovršnim sjekovima. dovršnim sjekovima.

Padajući trend srednjih postotnih udjela Padajući trend srednjih postotnih udjela tehničke oblovine u deblima primjernih tehničke oblovine u deblima primjernih stabala posljedica je povećanja tehničke stabala posljedica je povećanja tehničke oblovine izrađene iz krošnji s porastom oblovine izrađene iz krošnji s porastom prsnoga promjera stabala.prsnoga promjera stabala.

Ovo nije posljedica slučajnosti. Visina debla Ovo nije posljedica slučajnosti. Visina debla stabala u stabala u sastojinisastojini uvjetovana je nizom uvjetovana je nizom

y = -0,0282x2 - 0,9014x + 16,733R2 = 0,8664

y = -0,1801x2 + 1,8091x + 9,9104R2 = 0,8616

y = -0,1296x2 + 1,3877x + 10,887R2 = 0,8256

y = -0,1279x2 + 1,5587x + 12,075R2 = 0,7459

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

16,0

18,0

20,0

Debljinski stupanj - Diameter class (cm)

Vis

ina

debl

a -

Tru

nk h

eigh

t (m

)

Prorede 15,4 14,9 13,3 14,3 12,4 7,6 10,0 9,4 3,9 4,2

Pripremni sijek 9,2 14,9 15,0 14,6 14,6 13,5 12,7 12,9 11,6 10,0 7,8 6,2

Naplodni sijek 12,3 14,3 15,7 14,4 14,5 14,1 13,2 12,5 12,0 10,8

Dovršni sijek 14,6 14,5 16,9 17,8 17,8 16,2 15,9 14,7 14,2 14,8 12,5

22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5

stabala u stabala u sastojinisastojini uvjetovana je nizom uvjetovana je nizom čimbenika od nasljednih (genetskih) čimbenika od nasljednih (genetskih) predispozicija stabala, preko uvjeta rasta predispozicija stabala, preko uvjeta rasta do položaja stabla u sastojini. Raspored do položaja stabla u sastojini. Raspored srednjih visina debla u srednjih visina debla u sječinamasječinamaodređene vrste sijeka u velikoj je mjeri određene vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših odluka kojima se posljedica naših odluka kojima se rukovodimo prilikom odabira stabala za rukovodimo prilikom odabira stabala za sječu u pojedinoj vrsti sijeka.sječu u pojedinoj vrsti sijeka.

Veće vrijednosti postotnih udjela tehničke Veće vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine u deblima stabala kod primjene oblovine u deblima stabala kod primjene HRN (1995) mogu se protumačiti većom HRN (1995) mogu se protumačiti većom količinom izrađene tehničke oblovine iz količinom izrađene tehničke oblovine iz krošnji stabala kod primjene HRNkrošnji stabala kod primjene HRN--EN.EN.

y = -0,028x + 1,0355

R2 = 0,9575

y = -0,0319x + 0,9945

R2 = 0,9535

50,00%

55,00%

60,00%

65,00%

70,00%

75,00%

80,00%

85,00%

90,00%

95,00%

100,00%

Debljinski stupanj - Diameter class (cm)

Pos

totn

i udi

o te

hni

čke

obl

ovin

e u

debl

u -

Per

cent

age

of t

echn

ical

ro

und

woo

d in

the

trun

k

% tehničke oblovine (HRN) u deblu 99,43 99,29 97,26 92,41 89,84 85,65 82,01 79,92 80,23 74,34 69,28 74,23

% tehn. oblovine (HRN-EN) u deblu 100,00 95,83 89,44 83,95 81,36 77,37 75,10 72,78 72,07 68,05 62,86 65,53

22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5

Vrijednosne značajke bukovih stabalaVrijednosne značajke bukovih stabala

0,1000

0,2000

0,3000

0,4000

0,5000

0,6000

0,7000

0,8000

0,9000

1,0000

Inde

ks v

rijed

nost

i-Ind

ex v

alue

s

Praktičnu vrijednost rezultata ovih istraživanja nalazimo u mogućnosti smanjenja broja primjernih stabala koja je na terenu potrebno izmjeriti, kako bi

0,0000

0,1000

Debljinski stupanj - Diameter class (cm)

Inde

ks v

rijed

nost

i-Ind

ex v

alue

s

Prorede (spacing) 0,2494 0,4128 0,5335 0,6115 0,6468 0,6395 0,5894 0,4967 0,3613

Pripremni sijek (preparatory ) 0,2752 0,4044 0,5167 0,6118 0,6898 0,7508 0,7947 0,8215

Naplodni sijek (seeding) 0,1850 0,3902 0,5608 0,6969 0,7984 0,8654 0,8978 0,8957 0,8590 0,7878

Dov ršni sijek (f inal) 0,2775 0,4461 0,5886 0,7051 0,7955 0,8598 0,8980 0,9101 0,8962 0,8562

22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5

terenu potrebno izmjeriti, kako bi se oblikovala baza podataka za izradu sortimentnih tablica prema vrsti sijeka. Vidi se da se stabla prsnog promjera od 10 do 30 cm mogu uvrstiti u baze podataka svih vrsta sijekova. Za prsne promjere od 31 do 40 cm moraju se oblikovati dvije baze podataka, a za vrijednosti prsnih promjera preko 41 cm tri baze podataka.

Pri odabiru stabala za sječu u naplodnom i dovršnom sijeku ne rukovodimo se kriterijem selekcije, već naplođenjem i stanjem pomlatka. Stabla koja su dočekala naplodni i dovršni sijek tijekom stotinjak godina svoga životnog vijeka “preživjela” su desetak odabira primjenom kriterija selekcije te je za očekivati njihova veća kakvoća.

Prikrajanje (krojenje) i razvrstavanje Prikrajanje (krojenje) i razvrstavanje (klasiranje) tehničke oblovine(klasiranje) tehničke oblovine

PRIKRAJANJE TEHNI ČKE OBLOVINEPRIKRAJANJE TEHNI ČKE OBLOVINEpredstavlja određivanje mjesta trupljenja predstavlja određivanje mjesta trupljenja (prepiljivanja) debla. Započinje (prepiljivanja) debla. Započinje razmjeravanjem debla, odnosno izmjerom razmjeravanjem debla, odnosno izmjerom debla s ciljem utvrđivanja njegove ukupne debla s ciljem utvrđivanja njegove ukupne duljine i uporabljivosti za izradu tehničke duljine i uporabljivosti za izradu tehničke oblovine. oblovine. Prikrajanje tehni čke oblovine Prikrajanje tehni čke oblovine složen je i odgovoran posao o kojem ovisi složen je i odgovoran posao o kojem ovisi kvalitativna i kvantitativna iskorištenost kvalitativna i kvantitativna iskorištenost kvalitativna i kvantitativna iskorištenost kvalitativna i kvantitativna iskorištenost stabla, a samim time i ukupna vrijednost stabla, a samim time i ukupna vrijednost svakoga stabla.svakoga stabla.

Pri tome je nužno koristiti Pri tome je nužno koristiti PROMJERKU, VRPCU ZA MJERENJE PROMJERKU, VRPCU ZA MJERENJE DULJINA (ILI ŠPICMETAR), ZADIRA Č (RAJZER) I OSTALE DULJINA (ILI ŠPICMETAR), ZADIRA Č (RAJZER) I OSTALE “ALATE”“ALATE” (podsjetnik na norme, sprej, kreda i sl.). Norme za kakvoću obloga (podsjetnik na norme, sprej, kreda i sl.). Norme za kakvoću obloga drva propisuju najmanje dimenzije (promjer i duljinu) i dozvoljene greške na i drva propisuju najmanje dimenzije (promjer i duljinu) i dozvoljene greške na i u drvu za pojedini razred kakvoće te ih je nužno dobro poznavati. Uz norme u drvu za pojedini razred kakvoće te ih je nužno dobro poznavati. Uz norme određene odredbe kvalitete tehničke oblovine mogu biti određene određene odredbe kvalitete tehničke oblovine mogu biti određene trgovačkim trgovačkim ugovorimaugovorima..

Postupak prikrajanja bukovih drvnih sortimenata određen je nizom zakona (npr. ZOŠ), Postupak prikrajanja bukovih drvnih sortimenata određen je nizom zakona (npr. ZOŠ), pravilnika (Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici pravilnika (Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu 2006) te cijelim nizom hrvatskih normi:i šumskom redu 2006) te cijelim nizom hrvatskih normi:i šumskom redu 2006) te cijelim nizom hrvatskih normi:i šumskom redu 2006) te cijelim nizom hrvatskih normi:

�� HRVATSKE NORME PROIZVODA ISKORIŠTAVANJA ŠUMA; II izdanje, HRVATSKE NORME PROIZVODA ISKORIŠTAVANJA ŠUMA; II izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 1995. (“stari” sustav normi)Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 1995. (“stari” sustav normi)

�� HRVATSKA NORMA Oblo i piljeno drvo HRVATSKA NORMA Oblo i piljeno drvo ––Metoda mjerenja dimenzijaMetoda mjerenja dimenzija –– 2 dio 2 dio (HRN EN (HRN EN 13091309--22:1999); I izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, :1999); I izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb.Zagreb.

�� HRVATSKA NORMA Oblo i piljeno drvo HRVATSKA NORMA Oblo i piljeno drvo ––Metoda mjerenja svojstvaMetoda mjerenja svojstva(HRN EN (HRN EN 13101310--:1999); Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb.:1999); Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb.

�� HRVATSKA NORMA HRVATSKA NORMA Razredba dimenzijaRazredba dimenzija–– 1. dio: Oblo drvo listača (HRN EN 1. dio: Oblo drvo listača (HRN EN 13151315--11:1999); Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb.:1999); Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb.

�� HRVATSKA NORMA Oblo drvo listača HRVATSKA NORMA Oblo drvo listača –– Razvrstavanje po kakvoći Razvrstavanje po kakvoći –– 1. dio: Hrast 1. dio: Hrast i bukva (HRN EN i bukva (HRN EN 13161316--11:1999); I izdanje, Državni zavod za normizaciju i :1999); I izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 1999.mjeriteljstvo, Zagreb, 1999.

Ne postoji univerzalni modelNe postoji univerzalni modelkoji bi se jednoznačno mogao koji bi se jednoznačno mogao primijeniti na svako stablo, već je svako pojedino stablo primijeniti na svako stablo, već je svako pojedino stablo zaseban slučaj („problem“). zaseban slučaj („problem“). Osnovne smjernice za Osnovne smjernice za prikrajanja drva (tehni čke oblovine) mogu biti:prikrajanja drva (tehni čke oblovine) mogu biti:

•• prikrajanje započeti od debljeg dijela stabla (pridanak, perac, prikrajanje započeti od debljeg dijela stabla (pridanak, perac, prvi trupac) jer je to najčešće najkvalitetniji i najvrjedniji dio prvi trupac) jer je to najčešće najkvalitetniji i najvrjedniji dio debla (ne nužno prvi trupac), najčešće i najvećeg debla (ne nužno prvi trupac), najčešće i najvećeg kvantitativnog dijela u obujmu stabla te jer je to jedino mjesto kvantitativnog dijela u obujmu stabla te jer je to jedino mjesto gdje se u početku prikrajanja vide greške u drvu (kern, gdje se u početku prikrajanja vide greške u drvu (kern, okružljivost, greške u srcu i sl.)okružljivost, greške u srcu i sl.)

•• razdvajati dijelove stabla jednake kakvoćerazdvajati dijelove stabla jednake kakvoće•• razdvajati zdravo od na(truloga) drvarazdvajati zdravo od na(truloga) drva•• razdvajati zdravo od na(truloga) drvarazdvajati zdravo od na(truloga) drva•• ravne dijelove razdvajati od zakrivljenih (dvostruka ravne dijelove razdvajati od zakrivljenih (dvostruka

zakrivljenost)zakrivljenost)•• težiti što većoj duljini gdje je to mogućetežiti što većoj duljini gdje je to moguće•• zakrivljene dijelove prikrajati u kraćim duljinama jer se na taj zakrivljene dijelove prikrajati u kraćim duljinama jer se na taj

način „smanjuje“ visina luka, odnosno zakrivljenost oblovinenačin „smanjuje“ visina luka, odnosno zakrivljenost oblovine•• prikrajanje (i kasnije trupljenje) izvršiti u vrhu luka prikrajanje (i kasnije trupljenje) izvršiti u vrhu luka

zakrivljenosti i mjestu promjene smjera zakrivljenostizakrivljenosti i mjestu promjene smjera zakrivljenosti•• razdvajati jedre punodrvne od nejedrih (mišorepih) dijelova razdvajati jedre punodrvne od nejedrih (mišorepih) dijelova

debla debla •• razdvajati kvrgave od nekvrgavih dijelova debla, kvrge razdvajati kvrgave od nekvrgavih dijelova debla, kvrge

uklapati prema dozvoljenim greškama propisanim normomuklapati prema dozvoljenim greškama propisanim normom

•• ako je moguće izrađivati kombinirane trupce zbog manjeg ako je moguće izrađivati kombinirane trupce zbog manjeg broja rezova, veće duljine, ali i smanjenog raspucavanja na broja rezova, veće duljine, ali i smanjenog raspucavanja na čelimačelima

•• po mogućnosti krojiti preko kvrge ili neke druge greške čime po mogućnosti krojiti preko kvrge ili neke druge greške čime ona pada u područje nadmjere duljine, ako je nadmjera ona pada u područje nadmjere duljine, ako je nadmjera ugovorenaugovorena

•• odlučiti „izbaciti“ dio debla u manje vrijedan sortiment odlučiti „izbaciti“ dio debla u manje vrijedan sortiment (prostorno, krupni otpad, gule i sl.) ako se time postiže znatno (prostorno, krupni otpad, gule i sl.) ako se time postiže znatno povećanje kakvoće susjednih sortimenatapovećanje kakvoće susjednih sortimenata

•• posebno voditi računa o debljinskim razredima jer porastom posebno voditi računa o debljinskim razredima jer porastom debljinskog razreda unutar istoga razreda kakvoće tehničke debljinskog razreda unutar istoga razreda kakvoće tehničke oblovine vrijednost drva znatno raste te je zbog toga oblovine vrijednost drva znatno raste te je zbog toga oblovine vrijednost drva znatno raste te je zbog toga oblovine vrijednost drva znatno raste te je zbog toga prikrajanje nemoguće obavljati bez navedenog alataprikrajanje nemoguće obavljati bez navedenog alata

•• označavanje mjesta prereza na deblu obaviti trajno rajzerom označavanje mjesta prereza na deblu obaviti trajno rajzerom (zadiračem) ili sprejem na način (oblik *) koji se kasnije može (zadiračem) ili sprejem na način (oblik *) koji se kasnije može provjeriti (kontrolirati).provjeriti (kontrolirati).

Važnost prikrajanja drva ovisi o potencijalnoj Važnost prikrajanja drva ovisi o potencijalnoj vrijednost drvnih sortimenata te ovisno o vrsti drva, vrijednost drvnih sortimenata te ovisno o vrsti drva, sijeka i ugovorenim načinima prodaje može biti sijeka i ugovorenim načinima prodaje može biti ogromna (oplodne sječe, vrijedne vrste drva) ili ogromna (oplodne sječe, vrijedne vrste drva) ili potpuno izostati (rane prorede, brzorastući nasadi potpuno izostati (rane prorede, brzorastući nasadi plantaže za biomasu).plantaže za biomasu).

�� Operativa HŠ d.o.o prikrajanju i razvrstavanju tehničke Operativa HŠ d.o.o prikrajanju i razvrstavanju tehničke oblovine posvećuje ZNAČAJNU POZORNOST I oblovine posvećuje ZNAČAJNU POZORNOST I NAPORE.NAPORE.

�� Te bi radne zadatke na terenu morali obavljati ISKLJUČIVO Te bi radne zadatke na terenu morali obavljati ISKLJUČIVO KVALIFICIRANI I STRUČNO OSPOSOBLJENI KVALIFICIRANI I STRUČNO OSPOSOBLJENI ZPOSLENICI ZPOSLENICI –– tehničari i inženjeri.tehničari i inženjeri.

�� U posljednjih 10U posljednjih 10--ak godina održano je doslovno na stotine ak godina održano je doslovno na stotine instruktaža, radionica te ostalih oblika osposobljavanja i instruktaža, radionica te ostalih oblika osposobljavanja i usavršavanja na svim razinama Poduzeća.usavršavanja na svim razinama Poduzeća.

�� Izrađene su operativne upute za prikrajanje trupaca, terenski Izrađene su operativne upute za prikrajanje trupaca, terenski podsjetnici za primjenu HRN i HRN EN, te je (još početkom podsjetnici za primjenu HRN i HRN EN, te je (još početkom 20002000--ih) proveden postupak edukacije za primjenu HRN EN ih) proveden postupak edukacije za primjenu HRN EN na svim razinama poduzeća.na svim razinama poduzeća.na svim razinama poduzeća.na svim razinama poduzeća.

�� Izrađene su JEDINSTVENE SORTIMENTNE TABLICE Izrađene su JEDINSTVENE SORTIMENTNE TABLICE prema zahtjevima HRN koje je potrebno kontinuirano prema zahtjevima HRN koje je potrebno kontinuirano dopunjavati i mijenjati novim spoznajama. dopunjavati i mijenjati novim spoznajama.

••Proces edukacije i osposobljavanja trebao bi biti kontinuiran gotovo svakodnevnim Proces edukacije i osposobljavanja trebao bi biti kontinuiran gotovo svakodnevnim sudjelovanjem viših razina poduzeća (proizvodna služba i odjeli UŠP) u rješavanju problema sudjelovanjem viših razina poduzeća (proizvodna služba i odjeli UŠP) u rješavanju problema šumarija i svakodnevnom kontrolom stanja na terenu od strane šumarija (upravitelji, revirnici).šumarija i svakodnevnom kontrolom stanja na terenu od strane šumarija (upravitelji, revirnici).••Usprkos svemu i dalje u operativnom smislu POSTOJE ZNAČAJNI PROBLEMI VEZANI UZ Usprkos svemu i dalje u operativnom smislu POSTOJE ZNAČAJNI PROBLEMI VEZANI UZ PROCES PLANIRANJA I REALIZACIJE SORTIMENTNE STRUKTURE te rješavanje tog PROCES PLANIRANJA I REALIZACIJE SORTIMENTNE STRUKTURE te rješavanje tog problema zahtijeva dodatne i trajne resurse i napore.problema zahtijeva dodatne i trajne resurse i napore.

Vrijeme potrebno za terenske izmjere Vrijeme potrebno za terenske izmjere -- Što smo sve mjerili?Što smo sve mjerili?Na svakom su primjernom stablu izmjerene i određene brojne veličine:

prsni promjer, visina stabla, visina debla, dužine trupaca, promjeri trupca, dužine oblica metrice ili višemetrice, promjeri oblica metrice ili višemetrice, dužine i promjeri ogrjeva kraćeg od 4 m kod izrade višemetarskog ogrjeva, dužina gula, promjeri gula, debljina kore, neprava srž (kern) i opisne oznake stabala.

Prikrajanje tehničke oblovine izvršeno je prema zahtjevima dvaju standarda (HRN i HRN-EN). Iako je obavljeno na istim stablima, zbog suštinskih razlika između ova dva standarda, prikrajanje prema zahtjevima svake norme obavljeno je neovisno. Zadiračem su označena mjesta prereza tehničke oblovine prema HRN, a bojom je označena “simulacija krojenja” tehničke oblovine prema HRN-EN.

Vrijeme potrebno za terenske izmjereVrijeme potrebno za terenske izmjere

y = 0,0504x - 0,513

R2 = 0,2591

y = 0,082x - 1,6313

R2 = 0,2876

y = 0,109x - 3,0491

R2 = 0,3048

y = 0,0697x - 1,4741

R2 = 0,7159

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

4,00

25,0 30,0 35,0 40,0 45,0 50,0 55,0 60,0 65,0

Utr

ošen

o vr

ijem

e po

sta

blu

(sat

i po

stab

lu)

Utvrđeno je da prosječno potrebno vrijeme izrade i izmjere primjernih stabala kod istraživanja sortimentne strukture raste od proreda (1,11 radnih sati po stablu) prema dovršnim sjekovima (2,31 radnih sati po stablu). To je posljedica povećanja srednjeg prsnog promjera istraživanih objekata koji raste od proreda (33,1 cm)

Srednj i prsni promj er primj ernih stabala u obj ektu istraživ anj a (cm)

Prorede Pripremni Naplodni Dovršni

Linija trenda-prorede Linija trenda-pripremni Linija trenda-naplodni Linija trenda-dovršni

koji raste od proreda (33,1 cm) prema dovršnim sjekovima (53,8 cm), kao i odabrane metode izrade šumskih drvnih sortimenata.Najveći utjecaj na utrošak vremena izrade i izmjere primjernog stabla ima način izrade ogrjevnog drva odnosno izrada metarskog ili višemetarskog ogrjeva.primjernih stabla.

Iskustveno se može reći da su radni učinci direktnih izvršitelja (sjekača) kod provođenja ovakvog istraživanja približno 20 do 30 % manji od onih u normalnom proizvodnom procesu. Taj iznos gubitka prvenstveno ovisi o organizaciji i predviđenoj metodi rada te o prsnim promjerima stabala, kao i konfiguraciji terena u sječini.

Istraživanja ovoga tipa moguće je provoditi usporedno s normalnim proizvodnim procesom organizacijske jedinice šumarstva, a odabirom režijskih i direktnih izvršitelja (sjekača) s obzirom na objekte na objekte istraživanja može se utjecati na učinkovitost grupe za terenske izmjere.

Iako su kod ovakvih istraživanja potrebni relativno veliki uzorci primjernih stabla, ona se mogu provoditi uz ne tako velika naprezanja i troškove. Kod primjene samo jednoga sustava normi (npr. HRN-EN) utrošci vremena su znatno manji.To nameće zaklju čak da nema realnih razloga da šumarska znanost i operativa problem strukture šumskih drvnih sortimen ata glavnih vrsta drve ća ne riješe na kvalitetniji na čin.

PAUZA (15 min)PAUZA (15 min)

Tablice šumskih drvnih sortimenata (sortimentne tablice)Tablice šumskih drvnih sortimenata (sortimentne tablice)Izmjerama se za svaki objekt istraživanja

nastojalo obuhvatiti oko 10 % populacije doznačenih stabala. Najčešće smo u svakom objektu istraživanja polagali po dvije primjerne pruge od kojih je jedna okomita na slojnice terena. Po unaprijed određenim azimutima u uzorak primjernih stabala uvrštena su sva doznačena stabla na pravcu kretanja ili doznačena stabla najbliža pravcu kretanja.

Veličina uzorka primjernih stabala obzirom na Veličina uzorka primjernih stabala obzirom na vrstu sijeka i standard za razvrstavanje šumskih drvnih sortimenata po kakvoći iznosila je:

HRN HRN-ENProrede: 787 stabala 787 stabalaPripremni sijek: 1025 stabala 788 stabalaNaplodni sijek: 606 stabala 862 stabalaDovršni sijek: 583 stabala 645 stabalaUkupno: 3001 stablo 3082 stabalaTehničke oblovineTehničke oblovine10.098 kom10.098 kom 13.50713.507Tehničke oblovineTehničke oblovine4.337 m4.337 m33 6.010 m6.010 m33

Ukupni neto obujam Ukupni neto obujam 7.469 m7.469 m33 8.931 m8.931 m33

Zašto dvojake (prorede/pripremni Zašto dvojake (prorede/pripremni ––naplodni/dovršni) sortimentne tablice?naplodni/dovršni) sortimentne tablice?Razloge nalazimo u sljedećem:Razloge nalazimo u sljedećem:�� Proredne sječine i sječine pripremnoga sijeka ističu se Proredne sječine i sječine pripremnoga sijeka ističu se većim postotnim udjelom stabala s većim postotnim udjelom stabala s

negativnim utjecajem na sortimentnu strukturunegativnim utjecajem na sortimentnu strukturu sječine u odnosu na naplodne i dovršne sječine u odnosu na naplodne i dovršne sječine (Prka 2006).sječine (Prka 2006).

�� Doznačena stabla proreda i pripremnoga sijeka Doznačena stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju prosječno manju visinu deblaimaju prosječno manju visinu deblai u vezi i u vezi s time s time manji udio tehničke oblovine koja potječe iz debla stabalamanji udio tehničke oblovine koja potječe iz debla stabalau usporedbi sa stablima u usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog sijeka (Prka 2005, 2006).naplodnog i dovršnog sijeka (Prka 2005, 2006).

�� Stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju Stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju manje indeksne vrijednostimanje indeksne vrijednostiu usporedbi sa u usporedbi sa stablima dovršnog i naplodnog sijeka (Prka 2003, 2005).stablima dovršnog i naplodnog sijeka (Prka 2003, 2005).

�� Ukupni Ukupni postotni udio tehničke oblovine u neto obujmu stabla manji jepostotni udio tehničke oblovine u neto obujmu stabla manji jekod prorednih kod prorednih sječina u odnosu na ostale vrste sijeka (Prka 2005).sječina u odnosu na ostale vrste sijeka (Prka 2005).

�� Analiza ukupnih odstupanja postotnih udjela najkvalitetnijih drvnih sortimenata od plana Analiza ukupnih odstupanja postotnih udjela najkvalitetnijih drvnih sortimenata od plana ukazuje da ukazuje da tablice drvnih sortimenata koje su trenutno u upotrebi značajno precjenjuju tablice drvnih sortimenata koje su trenutno u upotrebi značajno precjenjuju ukazuje da ukazuje da tablice drvnih sortimenata koje su trenutno u upotrebi značajno precjenjuju tablice drvnih sortimenata koje su trenutno u upotrebi značajno precjenjuju postotni udio furnirskih trupaca i trupaca za ljuštenjepostotni udio furnirskih trupaca i trupaca za ljuštenje u proredama i pripremnim u proredama i pripremnim sječinama (Prka 2003).sječinama (Prka 2003).

�� U proredama i pripremnim sjekovima U proredama i pripremnim sjekovima manja je vjerojatnost pojave stabala s manja je vjerojatnost pojave stabala s najkvalitetnijim sortimentimanajkvalitetnijim sortimentima tehničke oblovine (F, L trupci tehničke oblovine (F, L trupci -- A, B razred kakvoće) i s tim A, B razred kakvoće) i s tim u vezi u vezi manji postotni udio najkvalitetnijih drvnih sortimenatamanji postotni udio najkvalitetnijih drvnih sortimenata u obujmu krupnoga drva u u obujmu krupnoga drva u usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog sijeka (Prka 2005, 2008, Prka i Krpan 2007).usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog sijeka (Prka 2005, 2008, Prka i Krpan 2007).

�� Pojava neprave srži nema većeg značenja u sječinama do približno 90 godina starostiPojava neprave srži nema većeg značenja u sječinama do približno 90 godina starostizbog činjenice da u starijim proredama možemo očekivati oko 15 % stabala s nepravom srži. zbog činjenice da u starijim proredama možemo očekivati oko 15 % stabala s nepravom srži. S druge strane S druge strane u sječinama starosti 100 do 110 godina neprava srž ima veliko značenjeu sječinama starosti 100 do 110 godina neprava srž ima veliko značenje s s obzirom na to da je možemo očekivati kod 55obzirom na to da je možemo očekivati kod 55--85% doznačenih stabala (Prka 2003).85% doznačenih stabala (Prka 2003).

�� Od proreda prema dovršnim sjekovima uz broj stabala s nepravom srži, Od proreda prema dovršnim sjekovima uz broj stabala s nepravom srži, raste duljina raste duljina tehničke oblovine s nepravom srži kao i apsolutni udjeli tehničke oblovine zahvaćeni tehničke oblovine s nepravom srži kao i apsolutni udjeli tehničke oblovine zahvaćeni nepravom sržinepravom srži (Krpan, Prka, Zečić 2006, Prka i dr. 2009).(Krpan, Prka, Zečić 2006, Prka i dr. 2009).

Sortimentne tablice HRN (1995)Sortimentne tablice HRN (1995)Vjerojatnost pojave stabala s FVjerojatnost pojave stabala s F--

trupcima se bitno razlikuje za trupcima se bitno razlikuje za prorede i pripremni (cca 10%) prorede i pripremni (cca 10%) sijek u odnosu na naplodni i sijek u odnosu na naplodni i dovršni sijek (cca 45%). dovršni sijek (cca 45%). Vjerojatnost pojave stabla s Vjerojatnost pojave stabla s udjelom trupaca za ljuštenje udjelom trupaca za ljuštenje dvostruko je veća kod dvostruko je veća kod naplodnog i dovršnog sijeka u naplodnog i dovršnog sijeka u kojima iznosi oko 60 %, nego kojima iznosi oko 60 %, nego kod proreda i pripremnog kod proreda i pripremnog sijeka gdje je ta vjerojatnost sijeka gdje je ta vjerojatnost oko 30 %. oko 30 %. 70,00% oko 30 %. oko 30 %.

Razdvajanje vrijednosti postotnih Razdvajanje vrijednosti postotnih udjela furnirskih trupaca udjela furnirskih trupaca posljedica je primjene kriterija posljedica je primjene kriterija selekcije prilikom doznake selekcije prilikom doznake stabala u proredama i stabala u proredama i pripremnom sijeku. Pri odabiru pripremnom sijeku. Pri odabiru stabala u naplodnom sijeku stabala u naplodnom sijeku dotadašnji se kriteriji selekcije dotadašnji se kriteriji selekcije više ne primjenjuju, što više ne primjenjuju, što pogotovo vrijedi za dovršni pogotovo vrijedi za dovršni sijek.sijek.

Postotna zastuplj enost stabala s furnirskim trupcim a po deblj inskim stupnj ev ima i v rsti sij eka

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

Debljinski stupanj (cm)

Po

sto

tak

stab

ala

s fu

rnirs

kim

tru

pci

ma

Prorede 6,78% 10,53% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

Pripremni 6,93% 12,93% 18,46% 28,21% 11,11% 33,33% 0,00%

Naplodni 30,00% 42,14% 45,10% 45,90% 46,67% 61,54% 50,00% 50,00%

Dovršni 24,32% 48,25% 42,24% 56,70% 59,02% 57,14% 47,06% 66,67% 66,67%

42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5

Dosadašnji je pristup određivanja Dosadašnji je pristup određivanja sortimentne strukture sortimentne strukture jednodobnih bukovih jednodobnih bukovih sastojina sastojina u velikoj mjeri u velikoj mjeri pogrešanpogrešan. Operativne . Operativne sortimentne tablice daju sortimentne tablice daju previsoke procjene za previsoke procjene za najkvalitetnije drvne najkvalitetnije drvne sortimente svih vrsta sjekova sortimente svih vrsta sjekova osim zadnjih sjekova osim zadnjih sjekova (najkvalitetnijih) oplodnih (najkvalitetnijih) oplodnih bukovih sječina. Izvršenje bukovih sječina. Izvršenje tako planiranih veličina tako planiranih veličina pojedine organizacijske pojedine organizacijske jedinice ovisi o omjeru vrsta jedinice ovisi o omjeru vrsta pojedine organizacijske pojedine organizacijske jedinice ovisi o omjeru vrsta jedinice ovisi o omjeru vrsta sjekova kod bukovih sječina, sjekova kod bukovih sječina, odnosno udjelu naplodnih, odnosno udjelu naplodnih, naknadnih i dovršnih sjekova naknadnih i dovršnih sjekova u godišnjem sječivom etatu u godišnjem sječivom etatu bukve.bukve.

Naplodni i dovršni sjekovi u Naplodni i dovršni sjekovi u odnosu na prorede i odnosu na prorede i pripremne sjekove iskazuju pripremne sjekove iskazuju približno od približno od 8 do 14 % veće 8 do 14 % veće udjele najkvalitetnijih udjele najkvalitetnijih drvnih sortimenata (F i L)drvnih sortimenata (F i L) . .

S druge strane, prorede i S druge strane, prorede i S druge strane, prorede i S druge strane, prorede i pripremni sjekovi imaju pripremni sjekovi imaju približno od približno od 4 do 15 % 4 do 15 % veće udjele manje veće udjele manje kvalitetnih sortimenata kvalitetnih sortimenata tehničke oblovinetehničke oblovine(II i (II i III klasa) od naplodnih i III klasa) od naplodnih i dovršnih sjekova.dovršnih sjekova.

Pod ogrjevnim drvom podrazumijevaju se drvni Pod ogrjevnim drvom podrazumijevaju se drvni sortimenti ogrjevnog, celuloznog i drva za sortimenti ogrjevnog, celuloznog i drva za drvene ploče (M i VM) do najmanjeg drvene ploče (M i VM) do najmanjeg promjera s korom od 7 cm propisani HRN promjera s korom od 7 cm propisani HRN (1995). i obuhvaćeni (1995). i obuhvaćeni Cjenikom glavnih Cjenikom glavnih šumskih proizvodašumskih proizvodaHŠ d.o.o. HŠ d.o.o.

Kod izrade VM ogrjeva sa stalnim i unaprijed zadanim višekratnikom dužine jednoga metra (npr. 4 metra) uvijek određeni dio ogrjevnog drva ostaje neizrađen primijenjenom metodom. Teoretski, s porastom fiksne dužine VM ogrjeva trebao bi rasti i njegov dužine VM ogrjeva trebao bi rasti i njegov neizrađeni udio. Već kod stabala debljinskog stupnja od 42,5 cm primjenom metode izrade 4-metarskog ogrjevnog drva nismo u mogućnosti iskoristiti približno 15 % ogrjevnog drva stabla. S porastom prsnoga promjera stabla raste i udio ogrjevnog drva koji primjenom ove metode izrade nije moguće iskoristiti, te za prsne promjere stabala preko 70 cm dostiže približno 25 % ili četvrtinu ukupnog ogrjevnog drva stabla.

Uz biološka (uzgojna) ograničenja, primjena sječe i izrade višemetarskog ogrjeva kod većih prsnih promjera ograničena je i ovim činjenicama koje utječu na ukupnu iskoristivost debljih stabala primjenom ove metode.

Pod energetskim drvom Pod energetskim drvom podrazumijevaju se dijelovi stabla podrazumijevaju se dijelovi stabla preostali nakon izrade sortimenata preostali nakon izrade sortimenata u redovitoj proizvodnji najmanjeg u redovitoj proizvodnji najmanjeg promjera do 7 cm s korom od promjera do 7 cm s korom od kojih nije moguće ili nije kojih nije moguće ili nije racionalno izraditi ogrjevno drvo racionalno izraditi ogrjevno drvo prema propisima HRN (1995). prema propisima HRN (1995). godine. To se prije svega odnosi godine. To se prije svega odnosi na dijelove stabla koji su svrstani u na dijelove stabla koji su svrstani u kategoriju gula ili tzv. „krupnog kategoriju gula ili tzv. „krupnog otpada“ (gule, polomljeni komadi otpada“ (gule, polomljeni komadi

U proizvodnom i komercijalnom U proizvodnom i komercijalnom smislu termin „energetsko drvo“ smislu termin „energetsko drvo“ otpada“ (gule, polomljeni komadi otpada“ (gule, polomljeni komadi

duljine manje od 1 m i sl.).duljine manje od 1 m i sl.).Ovim sortimentnim tablicama nije Ovim sortimentnim tablicama nije

obuhvaćeno energetsko drvo obuhvaćeno energetsko drvo promjera 2 do 7 cm (sitna promjera 2 do 7 cm (sitna granjevina), no ono u ukupno granjevina), no ono u ukupno iskoristivom obujmu stabla iskoristivom obujmu stabla sudjeluje u zanemarivom postotku, sudjeluje u zanemarivom postotku, a upitna je i tehnološki moguća a upitna je i tehnološki moguća količina njegove realizacije.količina njegove realizacije.

smislu termin „energetsko drvo“ smislu termin „energetsko drvo“ ima znatno širi pojam te može ima znatno širi pojam te može (uz dijelove stabla promjera (uz dijelove stabla promjera manjeg od 7 cm) obuhvatiti uz manjeg od 7 cm) obuhvatiti uz ogrjevno drvo i manje kvalitetne ogrjevno drvo i manje kvalitetne sortimente tehničke oblovine (III sortimente tehničke oblovine (III klasa, D razred kakvoće) što je klasa, D razred kakvoće) što je stvar poslovnih odluka, odnosno stvar poslovnih odluka, odnosno isplativosti same proizvodnje i isplativosti same proizvodnje i mogućnosti prodaje.mogućnosti prodaje.

Sortimentna struktura sastojineSortimentna struktura sastojinevarira varira u širokom rasponu. Primarni je interes u širokom rasponu. Primarni je interes šumarske operative spoznaja o šumarske operative spoznaja o sortimentnoj strukturi koja se može sortimentnoj strukturi koja se može ostvariti provođenjem određene vrste ostvariti provođenjem određene vrste sijeka po šumskouzgojnim načelima.sijeka po šumskouzgojnim načelima.

SSortimentna struktura sječineortimentna struktura sječine u u značajnoj je mjeri pod utjecajem značajnoj je mjeri pod utjecajem naših odluka prilikom doznake stabala naših odluka prilikom doznake stabala za sječu, kojima provodimo cilj i za sječu, kojima provodimo cilj i smjernice gospodarenja sastojinom. smjernice gospodarenja sastojinom. Zbog toga je nužno razlučiti Zbog toga je nužno razlučiti sortimentnu strukturu sastojinesortimentnu strukturu sastojineod od

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Debljinski stupanj - Diameter class (cm)

Udi

o dr

vnih

sor

timen

ata

- pr

ored

e i p

ripre

mni

sje

kovi

(%

)

Gule 0,00% 0,25% 1,06% 1,88% 2,69% 3,51% 4,32% 5,14% 5,95% 6,77% 7,58%

Ogrjev 100,00% 99,75% 69,49% 46,02% 37,31% 36,29% 36,03% 35,56% 34,90% 34,23% 33,27%

III klasa 0,00% 0,00% 13,85% 18,75% 20,95% 21,15% 20,50% 19,40% 19,00% 19,15% 20,60%

II klasa 0,00% 0,00% 15,60% 24,15% 21,40% 17,60% 16,25% 15,50% 15,00% 14,50% 14,00%

I klasa 0,00% 0,00% 0,00% 9,20% 13,90% 13,80% 12,70% 12,40% 12,35% 12,40% 12,45%

L 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 3,75% 6,50% 8,00% 8,60% 8,30% 7,30% 5,20%

F 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 1,15% 2,20% 3,40% 4,50% 5,65% 6,90%

17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5

sortimentnu strukturu sastojinesortimentnu strukturu sastojineod od sortimentne strukture sječine sortimentne strukture sječine (određene vrste sijeka).(određene vrste sijeka).

Tablice šumskih drvnih sortimenata koje Tablice šumskih drvnih sortimenata koje uvažavaju vrstu sijeka kao jedan od uvažavaju vrstu sijeka kao jedan od ulazaulazaomogućuju pouzdaniju omogućuju pouzdaniju procjenu sortimentne strukture sječine procjenu sortimentne strukture sječine i preciznije planiranje sječivog etata. i preciznije planiranje sječivog etata. Pri tome je kao Pri tome je kao čimbenik čimbenik razdvajanja uzet kriterij (pozitivne) razdvajanja uzet kriterij (pozitivne) selekcijeselekcijeprilikom doznake stabala za prilikom doznake stabala za sječu koji se primjenjuje do uključivo sječu koji se primjenjuje do uključivo pripremnog sijeka.pripremnog sijeka.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Debljinski stupanj - Diameter class (cm)

Udi

o dr

vnih

sor

timen

ata

- na

plod

ni i

dovr

šni s

jeko

vi (

%)

Gule 0,00% 0,25% 1,06% 1,88% 2,69% 3,51% 4,32% 5,14% 5,95% 6,77% 7,58% 8,29% 9,08% 9,87%

Ogrjev 100,00% 99,75% 69,74% 43,32% 32,26% 29,34% 30,33% 33,36% 34,55% 35,98% 37,12% 37,96% 38,57% 38,58%

III klasa 0,00% 0,00% 21,50% 19,50% 17,90% 16,40% 15,30% 14,25% 13,70% 13,35% 13,20% 13,20% 13,60% 14,30%

II kasa 0,00% 0,00% 7,70% 22,55% 20,00% 16,70% 15,10% 13,60% 12,00% 10,40% 9,00% 7,60% 6,40% 5,50%

I klasa 0,00% 0,00% 0,00% 12,75% 19,80% 15,60% 13,00% 12,00% 11,35% 10,55% 9,70% 9,00% 8,20% 7,60%

L 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 7,35% 13,30% 13,80% 11,50% 11,00% 10,75% 10,60% 10,55% 10,45% 10,35%

F 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 5,15% 8,15% 10,15% 11,45% 12,20% 12,80% 13,40% 13,70% 13,80%

17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5

Sortimentne tablice HRN EN 1316Sortimentne tablice HRN EN 1316--19991999 Zastupljenost stabala s udjelom Zastupljenost stabala s udjelom trupaca A razreda bitno se trupaca A razreda bitno se razlikuje za prorede i razlikuje za prorede i pripremni sijek (gdje ne pripremni sijek (gdje ne prelazi 10 %) u odnosu na prelazi 10 %) u odnosu na naplodni i dovršni sijek (gdje naplodni i dovršni sijek (gdje iznosi više od 40 %).iznosi više od 40 %).

Vjerojatnost pojave stabala s Vjerojatnost pojave stabala s udjelom trupaca B razreda udjelom trupaca B razreda gotovo je dvostruko veća kod gotovo je dvostruko veća kod naplodnog i dovršnog sijeka naplodnog i dovršnog sijeka u kojima iznosi oko 80 %, u kojima iznosi oko 80 %, nego kod proreda i nego kod proreda i pripremnog sijeka gdje je ta pripremnog sijeka gdje je ta vjerojatnost oko 40 %. vjerojatnost oko 40 %. vjerojatnost oko 40 %. vjerojatnost oko 40 %.

Vjerojatnost pojave stabala koja Vjerojatnost pojave stabala koja sadrže trupce C i D razreda sadrže trupce C i D razreda kakvoće pokazuje isti trend kakvoće pokazuje isti trend kod svih vrsta sjekova. kod svih vrsta sjekova. Vjerojatnost pojave stabala s Vjerojatnost pojave stabala s trupcima C razreda kakvoće trupcima C razreda kakvoće kreće se od 90 % do 95 %, a kreće se od 90 % do 95 %, a vjerojatnost pojave stabala s vjerojatnost pojave stabala s trupcima D razreda kakvoće trupcima D razreda kakvoće je gotovo 100 % kod svih je gotovo 100 % kod svih vrsta sjekova.vrsta sjekova.

Vjerojatnost pojave određenog razreda kakvoće u stablu po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka kao što se vidi iz slika pokazuje iste trendove

Pri planiranju udjela trupaca A i B razreda kakvoće treba znati da Hrvatska norma Pri planiranju udjela trupaca A i B razreda kakvoće treba znati da Hrvatska norma HRN HRN EN 1316EN 1316--1:19991:1999(i njene strane inačice) za bukvu(i njene strane inačice) za bukvu predviđa mogućnost primjene predviđa mogućnost primjene podrazreda podrazreda AA--crvena (Acrvena (A--s) i Bs) i B--crvena (Bcrvena (B--s)s)što ovisi o trgovačkim dogovorima. U što ovisi o trgovačkim dogovorima. U podrazreda podrazreda AA--crvena (Acrvena (A--s) i Bs) i B--crvena (Bcrvena (B--s)s)što ovisi o trgovačkim dogovorima. U što ovisi o trgovačkim dogovorima. U ovim podrazredima dozvoljena je neograničena (do 100 %) prisutnost homogene i ovim podrazredima dozvoljena je neograničena (do 100 %) prisutnost homogene i zdrave neprave srži. Pojava, razvoj i udio neprave srži kod proreda i pripremnih zdrave neprave srži. Pojava, razvoj i udio neprave srži kod proreda i pripremnih sjekova nema veliko značenje te ovi podrazredi najkvalitetnijih drvnih sortimenata sjekova nema veliko značenje te ovi podrazredi najkvalitetnijih drvnih sortimenata nemaju značajniji utjecaj na sortimentnu strukturu proreda i pripremnih sjekova. nemaju značajniji utjecaj na sortimentnu strukturu proreda i pripremnih sjekova. Njihovu smo zastupljenost istražili na 519 stabala naplodnog i dovršnog sijeka.Njihovu smo zastupljenost istražili na 519 stabala naplodnog i dovršnog sijeka.

Može se zaključiti da približno 15 % od obujma najkvalitetnijih drvnih sortimenata (A i B razreda) kod naplodnih i dovršnih sjekova ima ove značajke s čime treba računati u komercijalnom smislu.

Naplodni i dovršni sjekovi u odnosu na prorede i pripremne sjekove Naplodni i dovršni sjekovi u odnosu na prorede i pripremne sjekove iskazuju približno od iskazuju približno od 10,5 do 12,8 % (prosječno 11 %) veće udjele 10,5 do 12,8 % (prosječno 11 %) veće udjele iskazuju približno od iskazuju približno od 10,5 do 12,8 % (prosječno 11 %) veće udjele 10,5 do 12,8 % (prosječno 11 %) veće udjele najkvalitetnijih drvnih sortimenatanajkvalitetnijih drvnih sortimenata (A i B razred kakvoće), što (A i B razred kakvoće), što ovisi o debljinskom stupnju. S druge strane, prorede i pripremni ovisi o debljinskom stupnju. S druge strane, prorede i pripremni sjekovi imaju približno od sjekovi imaju približno od 6,8 do 13 % (prosječno 11%) veće udjele 6,8 do 13 % (prosječno 11%) veće udjele manje kvalitetnih sortimenata tehničke oblovine manje kvalitetnih sortimenata tehničke oblovine (C i D razred (C i D razred kakvoće) po debljinskom stupnju od naplodnih i dovršnih sjekova.kakvoće) po debljinskom stupnju od naplodnih i dovršnih sjekova.

Srednji postotni udjeli drvnih sortimenata po razredima kakvoće Srednji postotni udjeli drvnih sortimenata po razredima kakvoće zadržavaju iste odnose (naravno ne i iste postotne vrijednosti) bez zadržavaju iste odnose (naravno ne i iste postotne vrijednosti) bez obzira na primijenjeni standard (HRN ili HRN EN) odnosno obzira na primijenjeni standard (HRN ili HRN EN) odnosno normu. normu.

U hrvatskom je šumarstvu započeo proces suštinskih, brojnih i neminovnih U hrvatskom je šumarstvu započeo proces suštinskih, brojnih i neminovnih promjenapromjenačiji utjecaj u značajnoj mjeri čiji utjecaj u značajnoj mjeri prelazi granice šumarske operativeprelazi granice šumarske operative. Utjecaj . Utjecaj promjena šumarske zakonske regulative mora se odraziti na drvnoindustrijski promjena šumarske zakonske regulative mora se odraziti na drvnoindustrijski kompleks, šumoposjednike kao i na ostale sudionike u šumarskom sektoru.kompleks, šumoposjednike kao i na ostale sudionike u šumarskom sektoru.

Svjetsko tržište počiva na sustavu slobodnog i javnog nadmetanja te stoga prisutnost Svjetsko tržište počiva na sustavu slobodnog i javnog nadmetanja te stoga prisutnost proizvoda na tržištu zahtijeva prihvaćene međunarodne norme proizvoda ili proizvoda na tržištu zahtijeva prihvaćene međunarodne norme proizvoda ili nacionalne norme proizvoda usklađene s međunarodnom regulativom.nacionalne norme proizvoda usklađene s međunarodnom regulativom.

Usporedba strukture tehničke oblovine jednodobnih bukovih sječina u Usporedba strukture tehničke oblovine jednodobnih bukovih sječina u sortimentnim tablicama izrađenim primjenom normi HRN (1995) i HRN EN sortimentnim tablicama izrađenim primjenom normi HRN (1995) i HRN EN 13161316--1: 19991: 1999

Sadržaji Sadržaji europskih normi europskih normi razlikuju se od važećih razlikuju se od važećih hrvatskih normihrvatskih normi te će njihovo te će njihovo prihvaćanje uvjetovati promjenu prihvaćanje uvjetovati promjenu načina rada. Promjene će se načina rada. Promjene će se očitovati u radovima prikrajanja, očitovati u radovima prikrajanja, preuzimanja i evidencije šumskih preuzimanja i evidencije šumskih proizvoda te trgovini drvom.proizvoda te trgovini drvom.

Partneri suprotnih interesa Partneri suprotnih interesa ((šumarstvo i drvna šumarstvo i drvna tehnologijatehnologija) promjene propisnosti hrvatskih normi ) promjene propisnosti hrvatskih normi za mjerenje i razvrstavanje neobrađenog drva za mjerenje i razvrstavanje neobrađenog drva dočekuju s nepovjerenjem i zbog „nespretnosti“ pri dočekuju s nepovjerenjem i zbog „nespretnosti“ pri donošenju novih pravilnika, ali ponajprije zbog donošenju novih pravilnika, ali ponajprije zbog bojazni od poremećaja u vlastitom poslovanju. bojazni od poremećaja u vlastitom poslovanju.

Ipak, situacija podsjeća na onu u kojoj Ipak, situacija podsjeća na onu u kojoj se oba boje se oba boje

Imajući u vidu da promjene u tržišnim odnosima treba stvarati slobodno i transparentno Imajući u vidu da promjene u tržišnim odnosima treba stvarati slobodno i transparentno tržište, a ne (samo) promjene zakonske regulative, ta se zabrinutost može shvatiti. tržište, a ne (samo) promjene zakonske regulative, ta se zabrinutost može shvatiti. Ipak, situacija podsjeća na onu u kojoj Ipak, situacija podsjeća na onu u kojoj se oba boje se oba boje prazne puškeprazne puške, a puška je prazna jer , a puška je prazna jer ni jedna ni jedna strana nema dovoljno informacija kojima bi strana nema dovoljno informacija kojima bi napravila projekciju budu ćeg stanjanapravila projekciju budu ćeg stanja. . Šumarstvo ne raspolaže dovoljno kvalitetnim Šumarstvo ne raspolaže dovoljno kvalitetnim sortimentnim tablicama (ili ih ne koristi), a drvna sortimentnim tablicama (ili ih ne koristi), a drvna tehnologija nema podataka o mogućem tehnologija nema podataka o mogućem iskorištenju tehničke oblovine razvrstane prema iskorištenju tehničke oblovine razvrstane prema „novim” hrvatskim normama. Iskustva drugih „novim” hrvatskim normama. Iskustva drugih zbog njihovih posebnosti, ne pomažu dovoljno te zbog njihovih posebnosti, ne pomažu dovoljno te obje strane čekaju i odgađaju rješenje.obje strane čekaju i odgađaju rješenje.

Usporedba: Furnirski trupci Usporedba: Furnirski trupci –– A razredA razred

Usporedba: L/I klasa Usporedba: L/I klasa ––B razredB razred

Usporedba II klasa Usporedba II klasa ––C razredC razred

Usporedba: III klasa Usporedba: III klasa –– D razredD razred

Usporedba: ukupna tehnička oblovinaUsporedba: ukupna tehnička oblovina

RazlikeRazlike između između HRN (1995)HRN (1995), koje se još uvijek , koje se još uvijek primjenjuju u šumarstvu Hrvatske i međunarodne primjenjuju u šumarstvu Hrvatske i međunarodne norme norme HRN EN 1316HRN EN 1316--1:19991:1999, čija primjena , čija primjena predstoji, predstoji, brojne su i značajnebrojne su i značajne. Razlike se odnose . Razlike se odnose na na broj razreda kakvoće, najmanje propisane broj razreda kakvoće, najmanje propisane dimenzije, raspon dozvoljenih grešaka, kao i dimenzije, raspon dozvoljenih grešaka, kao i način izmjere tehničke oblovinenačin izmjere tehničke oblovinete uvjetuju te uvjetuju različitu zastupljenost drvnih sortimenata (razreda različitu zastupljenost drvnih sortimenata (razreda kakvoće) određenih prema zahtjevima pojedinog kakvoće) određenih prema zahtjevima pojedinog standarda. Iz navedenih je razloga, usporedba standarda. Iz navedenih je razloga, usporedba strukture tehničke oblovine u sortimentnim strukture tehničke oblovine u sortimentnim strukture tehničke oblovine u sortimentnim strukture tehničke oblovine u sortimentnim tablicama znatno otežana, a donošenje tablicama znatno otežana, a donošenje jednoznačnih zaključaka (osim za najkvalitetnije i jednoznačnih zaključaka (osim za najkvalitetnije i najmanje trupce) upitno.najmanje trupce) upitno.

Bitnu razliku između ova dva standarda nalazimo u Bitnu razliku između ova dva standarda nalazimo u činjenici da tehničku oblovinu „stare” činjenici da tehničku oblovinu „stare” HRN HRN razvrstavaju razvrstavaju prema njezinoj namjeniprema njezinoj namjeni, a „nove” , a „nove” norme tehničku oblovinu razvrstavaju norme tehničku oblovinu razvrstavaju prema prema kakvoći ne prejudiciraju ći njezinu buduću kakvoći ne prejudiciraju ći njezinu buduću namjenunamjenu..

Treba napomenuti da norma Treba napomenuti da norma HRN EN 1316HRN EN 1316--1:1999, 1:1999, odnosno njene strane inačice, odnosno njene strane inačice, nisu uvijek obvezne u nisu uvijek obvezne u primjeniprimjeni ni u zemljama u kojima su nastale, jer su ni u zemljama u kojima su nastale, jer su trgovački odnosi šumoposjednika (proizvođača, trgovački odnosi šumoposjednika (proizvođača, prodavatelja) i drvoprerađivača (kupca) regulirani prodavatelja) i drvoprerađivača (kupca) regulirani ugovorima koji se ne moraju nužno pozivati na ugovorima koji se ne moraju nužno pozivati na normu.normu.

Razlike u sadržajima ova dva standarda neminovno Razlike u sadržajima ova dva standarda neminovno moraju dovesti do moraju dovesti do promjene načina rada kod promjene načina rada kod prikrajanja, preuzimanja, evidencije i trgovine prikrajanja, preuzimanja, evidencije i trgovine šumskim proizvodimašumskim proizvodima. Promjene u načinu rada . Promjene u načinu rada (dijelom uvjetovane prihvaćanjem međunarodne (dijelom uvjetovane prihvaćanjem međunarodne zakonske regulative) nužno će zakonske regulative) nužno će pratiti i odre đene pratiti i odre đene promjene u odnosima unutar šumarskoga sektorapromjene u odnosima unutar šumarskoga sektora..

Umjesto zaključkaUmjesto zaključka

Proizvodnja najvrjednijih drvnih sortimenata (F1, F2/L) glavnih vrsta drveća za 2009. godinu u odnosu na plan naturalno iznosi:Lužnjak F1=80% F2=100% trupci=97%Kitnjak F1=47% F2=98% trupci=85%

Proizvodnja (HŠ d.o.o.) u odnosu na plan F i L – trupaca bukve u razdoblju 2006. – 2008. godina vidi se iz tablice 1.

Kitnjak F1=47% F2=98% trupci=85%Bukva F1=43% L=69% trupci=96%Jasen F1=55% -------- trupci=93%Jela F1=19% -------- trupci=107%Smreka F1=22% -------- trupci=90%HŠ d.o.o. F1=56% F2/L=78% trupci=94%Ovo upućuje na zaključak da je problem planiranja i realizacije Ovo upućuje na zaključak da je problem planiranja i realizacije

sortimentne strukture, kao jedan od temeljnih operativnih problema sortimentne strukture, kao jedan od temeljnih operativnih problema poduzeća koje gospodari šumama, još daleko od zadovoljavajućeg poduzeća koje gospodari šumama, još daleko od zadovoljavajućeg rješenja za gotovo sve glavne vrste drveća, a posebno za bukvu. rješenja za gotovo sve glavne vrste drveća, a posebno za bukvu.

Evidentno je da dosadašnji pristup i uloženi napori nisu omogućili Evidentno je da dosadašnji pristup i uloženi napori nisu omogućili zadovoljavajuće rješenje. Jedino što se može učiniti je zadovoljavajuće rješenje. Jedino što se može učiniti je promijeniti promijeniti (proširiti) pristup problemu i poja čati napore(proširiti) pristup problemu i poja čati napore..

Treba jasno istaknuti da ni ove, ni bilo koje buduće tablice drvnih Treba jasno istaknuti da ni ove, ni bilo koje buduće tablice drvnih sortimenata, neće biti apsolutno precizne u svakom pojedinačnom sortimenata, neće biti apsolutno precizne u svakom pojedinačnom slučaju (odjelu/odsjeku). Pri slučaju (odjelu/odsjeku). Pri zakonu velikih brojevazakonu velikih brojeva, odnosno , odnosno planiranju na nivou organizacijskih jedinica HŠ, njihova će primjena planiranju na nivou organizacijskih jedinica HŠ, njihova će primjena doprinijeti preciznijem planiranju moguće ostvarive sortimentne doprinijeti preciznijem planiranju moguće ostvarive sortimentne strukture jednodobnih bukovih sječina (približno 20% etata HŠ d.o.o.) strukture jednodobnih bukovih sječina (približno 20% etata HŠ d.o.o.) te smanjiti troškove i napore koji su trenutno (bez trajnijih rezultata) te smanjiti troškove i napore koji su trenutno (bez trajnijih rezultata) angažirani na rješavanju ovoga problema.angažirani na rješavanju ovoga problema.

Drugim riječima, eventualnom primjenom ovdje predloženih Drugim riječima, eventualnom primjenom ovdje predloženih Drugim riječima, eventualnom primjenom ovdje predloženih Drugim riječima, eventualnom primjenom ovdje predloženih sortimentnih tablica za bukvu problem planiranja proizvodnje drvnih sortimentnih tablica za bukvu problem planiranja proizvodnje drvnih sortimenata bukove tehničke oblovine neće „nestati“, ali će njihova sortimenata bukove tehničke oblovine neće „nestati“, ali će njihova primjena doprinijeti objektivnijem planiranju i „olakšati“ realizaciju primjena doprinijeti objektivnijem planiranju i „olakšati“ realizaciju proizvodnje planiranih bukovih sortimenata na terenu.proizvodnje planiranih bukovih sortimenata na terenu.

Primjena ovih tablica ne može unaprijediti postupke planiranja bukove Primjena ovih tablica ne može unaprijediti postupke planiranja bukove sortimentne strukture prebornih sastojina, kao ni sastojina značajno sortimentne strukture prebornih sastojina, kao ni sastojina značajno starijih od propisane ophodnje (100 godina) zbog veće prisutnosti starijih od propisane ophodnje (100 godina) zbog veće prisutnosti neprave srži kod bukovih stabala. Isto tako, ovdje predložene neprave srži kod bukovih stabala. Isto tako, ovdje predložene sortimentne tablice, ne odnose se na tuturine, bukove sušce (sanitar) i sortimentne tablice, ne odnose se na tuturine, bukove sušce (sanitar) i ostale oblike „degradacija“ bukovih stabala i sastojina. ostale oblike „degradacija“ bukovih stabala i sastojina.

Sve ovdje izneseno može poslužiti kao svojevrstan “putokaz” u traganju Sve ovdje izneseno može poslužiti kao svojevrstan “putokaz” u traganju za novim i boljim rješenjima ovih problema. Pri tome je nužno da za novim i boljim rješenjima ovih problema. Pri tome je nužno da napokon priznamo vlastiti utjecaj (gospodarenjem) na sortimentnu napokon priznamo vlastiti utjecaj (gospodarenjem) na sortimentnu strukturu, prihvatimo specifičnosti svake vrste i načina gospodarenja strukturu, prihvatimo specifičnosti svake vrste i načina gospodarenja (odustanemo od (odustanemo od jedinstvenihjedinstvenihsortimentnih tablica) i odreknemo se sortimentnih tablica) i odreknemo se utjecaja tržišta kod traženja rješenja ovoga problema.utjecaja tržišta kod traženja rješenja ovoga problema.

Proizvodne mogućnosti staništa gospodarskih sastojina nisu bez limita. S Proizvodne mogućnosti staništa gospodarskih sastojina nisu bez limita. S našega stanovišta (trenutno živuće šumarske operative) one su manjenašega stanovišta (trenutno živuće šumarske operative) one su manje--više stalne. Mi u kratkom roku ne možemo značajno (uopće) povećati više stalne. Mi u kratkom roku ne možemo značajno (uopće) povećati više stalne. Mi u kratkom roku ne možemo značajno (uopće) povećati više stalne. Mi u kratkom roku ne možemo značajno (uopće) povećati produkciju drva gospodarskih sastojina. Svojim produkciju drva gospodarskih sastojina. Svojim odlukamaodlukama utječemo utječemo na to na to gdje (na kojim stablima) će se akumulirati prirastgdje (na kojim stablima) će se akumulirati prirast drvnog drvnog obujma i obujma i kada ćemo ga prihodovatikada ćemo ga prihodovati. Vlastitim kratkoročnim . Vlastitim kratkoročnim operativnim operativnim postupcimapostupcima(uzgojni, radovi pridobivanja drva) možemo (uzgojni, radovi pridobivanja drva) možemo samo samo optimalno iskoristitioptimalno iskoristiti i sačuvatii sačuvati proizvodne mogućnosti proizvodne mogućnosti staništa.staništa.

Možda bi bilo dobro da to shvatimo, prihvatimo i primijenimo…?Možda bi bilo dobro da to shvatimo, prihvatimo i primijenimo…?

NE TREBA ZAVRŠITI BAŠ OVAKO !

HVALA VAM NA POZORNOSTIHVALA VAM NA POZORNOSTI