Upload
brygid
View
90
Download
5
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Procena vrednosti kapitala. Prinosni pristup. Prinosni pristup se bazira na polaznoj premisi da je vrednost kapitala preduzeća jednaka NSV njegovih budućih novčanih tokova Varijanta kapitalizovanja ostvarenih rezultata Vraijanta diskontovanja budućih rezultata. Primena. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Procena vrednosti kapitala
Prinosni pristupPrinosni pristup se bazira na polaznoj premisi
da je vrednost kapitala preduzeća jednaka NSV njegovih budućih novčanih tokova
Varijanta kapitalizovanja ostvarenih rezultataVraijanta diskontovanja budućih rezultata
PrimenaPreduzeće posluje stabilnom okruženju sa
niskom inflacijom ili bez njeStabilnost u korišćenju kapacitetaStabilizovani finansijski rezultatiStabilna finansijska situacijaNe očekuju se značajne promene u
poslovanju u narednom periodu
Izračunavanje na osnovu ponderisanog novčanog toka
Rednibroj Opis Godina
n-1 n -2 n-3 n
1 Finansijski rezultat posle oporezivanja 1,250.00 1,312.00 1,330.00
2 Amortizacija 4,000.00 4,050.00 4,100.00
3 Novčani tok iz fin. rezultata i amortizacije 5,250.00 5,362.00 5,430.00
4 Prosečan novčani tok 5,347.33
5 Cena kapitala (stopa kapitalizacije) 0.18
6 Vrednost kapitala preduzeća (4/5) 29,707.4
1
Varijanta diskontovanja budućih rezultataPreduzeće je imalo nestabilneuslove
poslovanjaPreduzeće je imalo nepostojane rezultate
poslovanjaMoguće projektovati buduće rezulateOčekivati značajne promene u poslovanju
Podvarijante metode diskontovanjaDiskontovani neto novčani tokDiskontovana buduća dobit
Projekcija neto novčanih tokova nakon servisiranja dugova u odabranom periodu projekcije
Pozicija Godine projekcije
I II III IV V
POSLOVNI DOBITAK 100,331 103,372 105,472 107,656 109,910
Porez na dobitak -14,011 -14,472 -14,766 -15,072 -15,387
Amortizacija 327 541 683 781 850
BRUTO NOVČANI TOK IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI 86,647 89,440 91,389 93,365 95,372
Investiranje/ + dezinvestiranje trajnih obrtnih sredstava 9,394 -75 -53 -54 -55
Investiranje / + dezinvestiranje osnovnih sredstava -327 -541 -683 -781 -850
Povećanje / + smanjenje kratkoročnih finansijskih plasmana 0 0 0 0 0
NOVČANI TOK IZ INVESTICIONE AKTIVNOSTI 9,068 -615 -736 -834 -905
NETO NOVČ NI TOK ZA UKUPNI KAPI TAL 95,715 88,825 90,653 92,530 94,467
Neto finansijski rashodi -253 0 0 0 0
smanjenje kratkoročnih kredita -7,216 0 0 0 0
smanjenje dugoročnih kredita 0 0 0 0 0
NOVČANI TOK IZ FINANSIJSKE AKTIVNOSTI -7,469 0 0 0 0
NETO NOVČANI TOK ZA SOPSTVENI KAPITAL 88,246 88,825 90,653 92,530 94,467
Total novčanih tokova 88,246 177,071 267,724 360,254 454,721
Projektovani budući novčani tokovi ili buduća dobit treba da se diskontuju sa budućih perioda na dan investiranja.
Diskontni faktor kao mera vremenske preferencije novca koju investitor treba da uloži u preduzeće za sve vrste rizika tog investiranja
Diskontna stopa – Stopa prinosa na kapital koja bi zadovoljila potencijalnog investitora i treba da pokrije kompletan rizik ulaganja u konkretno preduzeće
Stopa kapitalizacije
Razlika stope kapitalizacije u odnosu na diskontnu stopu
Stopa kapitalizacije se razlikuje u odnosu na diskontnu stopu zbog faktora kao što su:
Projektovani rast prihodaBroj godina projektovanjaPotencijalne fluktuacije rasta prihoda
Stopa kapitalizacijeMože se dobiti kao razlika diskontne stope i
stope rastaPrimer:Stopa projektovanog rasta 3%Diskontna stopa 24,3476% -Stopa kapitalizacije – 21,3476%
Rezidualna vrednostKada se u projektovanju dostigne
stabilizovana vrednost dobitka tada se pristupa određivanju rezidualne vrednosti
Vrednost novčanog toka u rezidualnom ili preostalom periodu
Izračunavanje rezidualne vrednostiVrednost neto novčanog toka iz poslednje
godine množi sa koeficijentom koji sadrži i odgovarajuću stopu rasta a potom deli sa Gordonovim faktorom
Ovaj faktor predstavlja koeficijent koji nastaje kada se od diskontnog faktora oduzme stopa rasta u rezidualnom perodu
PrimerPozicija Pozicija
Neto novčani tok u godini projekcije ( u 000) 94.467
Stopa rasta neto novčanog toka u rezidualnom periodu
2%
Koeficijent rasta neto novčanog toka u rezidualnom periodu
1.02
Novčani tok za rezidualnu vrednost (u 000) 96.357
Diskontni faktor 21,69%
Stopa rasta u rezidualnom periodu 2%
Gordonov faktor 19,69%
Rezidualn vrednost 489.431.30
Procenjena vrednost kapitala kao zbir diskontovane
vrednosti budućih rezultata i rezidualne vrednosti
Pozicija Godine projekcije Rezidualni period
I II III IV V
Neto novčani tok nakon servisiranja dugova
88,246 88,825 90,653 92,530 94,467 96,357
Rezidualna vrednost 489,431
Diskontni faktori 0,9065 0,7450 0,6122 0,5031 0,4134 0,3748
Sadašnja vrednost neto novčanih tokova
79,997 66,171 55,497 46,550 39,055 183,426
Ukupna vrednost kapitala
470,696
Faze prinosnog pristupa 10 faza ili koraka1) Polazna aktivnost-unošenje finansisjkih
izveštaja za protekli period2) Korigovanje finansijskih izveštaja za
eventualna odstupanja od GAAP i MRS3) Na bazi planova poslovnih aktivnosti za 5
do 10 narednih godina treba obaviti projektovanje svih pozicija bilansa stanja i uspeha za isti vremenski period i obaviti test realnosti istih
Faze prinosnog pristupa 10 faza ili koraka1) Polazna aktivnost-unošenje finansisjkih
izveštaja za protekli period2) Korigovanje finansijskih izveštaja za
eventualna odstupanja od GAAP i MRS3) Na bazi planova poslovnih aktivnosti za 5
do 10 narednih godina treba obaviti projektovanje svih pozicija bilansa stanja i uspeha za isti vremenski period i obaviti test realnosti istih
4) Obračun poreza na projektovani, korigovani iznos ddobiti nakon čega se dobija neto dobit
5) Ako se umesto diskontovanja projektovanog i korigovanog finansijskog rezultata primenjuje diskontovanje projektovanog ili diskontovanog neto novčanog toka neophodno je u ovoj fazi utvrditi vrednost projektovanog ili diskontovanog neto novčanog toka
6) Određivanje stope kapitalizacije ili diskontne stope stvara uslove za diskontovanje na dan procene ili ulaganja
7)Izračunavanje NSV budućih ili korigovanih novčanih tokova-procenjena vrednost kapitala preduzeća
8) Provera postupka procene i analiza ostvarenih rezultata
9) Ukoliko je radjena korekcija za neposlovna sredstva li višak odnosno nedostatak sredstava, potrebno je proceniti ta sredsva i dodati ili oduzeti ih od procenjene vrednosti poslovnih sredstava
10) Obavljanje diskontovanja za nivo vlasničkog interesa koji se procenjuje ili za slabost utrživosti
Izračunavanje diskontne stopeMera vremenske preferencije NT budućih
perioda kojima procenitelj te vrednosti iz budućih perioda vrednosno usaglašava i iskazuje na dan procene
Prihvatljiva očekivana stopa prinosa koju kupac ili investitor očekuje od inicijalnog ulaganja u skladu sa visinom rizika datog ulaganja
Diskontna stopa i vrednost kapitala imaju preduzeća imaju obrnutu korelaciju
Metode za izračunavanje cene kapitalaDiskontna stopa kao cena sopstvenog
kapitala u postupku procene može se izračunati primenom jednog od dva osnovna modela
CAPMMetod ”zidanja”
CAPMOsnovna metodaPodrazumeva razvijeno tržište novca i
kapitalaDostupnost informacija
Metod “zidanja”Lakša primenaNiži stepen ubeđivanja investitora usled
subjektivnostiZa cene investiranog kapitala koristi se
metod prosečne ponderisane cene kapitala ili WACC
CAPMUslovi tržištaRazlika između CAPM i “metoda zidanja “ je
u beta koeficijentu kao sastavnom delu cene kapitala po metodu CAPM
Beta koeficijent predstavlja meru kolebanja ukupne stope povrata za uporedive kompanije čije se akcije kotiraju na berzi
UsloviPripadnost istoj privrednoj grani ili delatnosti
(proizvodi, tržište, kupci)Približan stepen finansijskog rizika
( struktura kapitala, likvidnost)Uporedivost veličina( obim prodaje, dobit)Lokacija ili geografska rasprostranjenost
FazePrva faza određivanja diskontne stope
metodom CAPM je definisanje stope bez rizika Rf-Risk free rate
II PRISTUPA:I) Stopa prinosa na nisko rizična ulaganja- Izvori: Wall Street Journal, New York Times,
US Financial dataII)Kratkoročna kamatna stopa na državne HOV
Druga faza – Izračunavanje dodatnog tržišnog rizika koa prati ulaganje prosečnog investitora-marginalni prinos na tržištu kapitala
Razlika tekuće kamatne stope na berzi akcija i kamate na dugoročne državne obveznice
Izvor: Ibbotson Associates Stocks, Bonds, Bills and Inflation Yearbooks
Treća faza – Dodavanje ili oduzimanje odgovarajućeg faktora kojim se kompenzuje rizik ulaganja u konkretno preduzeće u odnosu na rizik ulaganja u uporediva preduzeća
Ključni finansijski pokazatelji stepen zaduženost, likvidnosti , profitabilnosti, aktivnosti , rast...
Zbir prosečne tržišne stope prinosa na korigovane faktorima specifičnog rizika ulaganja u konkretno preduzeće predstavlja cenu sopstevenog kapitala po metodu CAPM
Iako je CAPM primarni metod za određivanje diskontne stope u svetskoj praksi, kod nas nije primenjivan, usled nefunkcionisanja tržišta akcija i nedostatka pouzdane baze podataka.
Primer
Pristup IKamatna stopa na dugoročne državne obveznice 10%
+ Dodatni tržišni rizik ( kamata na tržisšzu akcija –kamata na dugoročne državne obveznice)
6%
* Beta koeficijent 1.25
= Prosečna tržišna stopa prinosa 20%
+/- Specifični rizici ulagaja u konkretno preduzeće -1.25%
= Diskontna stopa za ulaganje u konkretno preduzeće po CAPM Metodu
20.25%
Metod “zidanja”Metod “zidanja” se zasniva na detektovanju
rizika ulaganja u konkretno preduzeće imajući u vidu pored svih vrsta rizika tog ulaganja koji proističu iz okvira samog preduzeća kao i rizik poslovnog okruženja.
Diskontna stopa se izračunava kao zbir tri osnovne vrste rizika:
1) Stopa bez rizika2) Stopa tržišnog rizika3) Stopa specifičnih rizika za preduzeće
Izračunavanje diskontne stope po metodu “zidanja”
Aktivnost 1 Stopa bez rizika ( kamatna stopa na dugoročne državne obveznice)
Aktivnost 2 + Dodatni rizik tržišta ( kamata na tržištu akcija-kamata na dugoročne državne obveznice)
= Prosečna tržišna stopa prinosa na dan procene
Aktivnost 3 Specifični rizik za preduzeće koje se procenjuje
+ Rizik veličine preduzeća
+ Rizik kvaliteta organizacije, rukovodstva i kadrova
+ Rizik finansisjkog položaja
+ Rizik proizvodno-prodajnog potencijala
+ Rizik mohućnosti pouzdanog predviđanja poslovanja
= Diskontna stopa neto novčanog toka
Aktivnost 4 Diskontna stopa neto novčanog toka
+ Razlika između diskntne stope novčanog toka i diskontne stope za neto dobit
= Diskontna stopa za neto dobit
Stopa bez rizika prezentuje sigurno ulaganje koje se identifikuje sa ulaganjem u obveznice
Visoko likvidna i sigurna investicijaProsečna stopa bez rizika u razvijenim zemljama kreće se u
intervalu od 1%-6%Prema našim zakonskim propisima iz prethodnog perioda
szopa rizika je mogla da se kreće u intervalu od 3,5% do 6%Bez obzira na promene u okruženju, Direkcija nije menjala
prvobitno utvrđenu stopu bez rizika od 4% u periodu od 1997-2001
Stopa rizika, premija za rizik ulaganja u konkretno preduzeće predstavlja nivo poslovno i finansisjkog rizika ulaganja u konkretno preduzeće na bazi određenih rizka
Pet nivoa rizika, mogu biti ocenjeni u rangu od 0%-5% što znači da maksimalna stopa rizika ulaganja u preduzeće može biti 25% a minimalna definisana 5%
Izračunavanje ponderisane prosečne cene kapitala WACC predstavlja diskontnu stopu koja se koristi za procenu
ukupno investiranog kapitala u preduzeće Komponente: Cena sopstvenog kapitala i cena kreditnih izvora finansiranja, koje
se ponderišu u skladu sa utvrđenom strukturom sopstvenog i pozajmljenog kapitala
Cena sopstvenog kapitala se izračunava putem CAPM ili Metoda “zidanja”, a cena pozajmljenog kapitala na bazi realnih kamatnih stopa za postojeće kredite prosečne tržiše kamatne stope za buduće ili nove kredte
WACC= (CSK*SSK)+(CPK(1-T)+SPK) CSK-cena sopstvenog kapitala CPK- cena pozajmljenog kapitala SSK- procenat učešća sopstvenog kapitala u strukturi kapitala SPK- procenat učešća dugoročnog duga u strukturi kapitala T-poreska stopa na dobit
Obračun ponderisane prosečne cene kapitala za konkretno preduzeće
1 Stopa ulaganja bez rizika 4.5
2 Stopa rizika ulaganja u konkretno preduzeće 11.75
3 Stopa rizika ulaganja u SRJ 7
4 Stopa rizika ulaganja za državljanje posle servisiranja dugova 23.2470238
5 Obračun stope za sopstveni i pozajmljeni kapital
6 Sopstveni kapital 77.889,00 0.98450357 23.2470238
7 Pozajmljeni kapital 1.226,00 0.01549643 5.25
79.155,00
8 Stopa rizika ulaganja za državljane pre servisiranja dugova 22.9681342