35
Procena vrednosti kapitala

Procena vrednosti kapitala

  • Upload
    brygid

  • View
    90

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Procena vrednosti kapitala. Prinosni pristup. Prinosni pristup se bazira na polaznoj premisi da je vrednost kapitala preduzeća jednaka NSV njegovih budućih novčanih tokova Varijanta kapitalizovanja ostvarenih rezultata Vraijanta diskontovanja budućih rezultata. Primena. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Procena vrednosti kapitala

Procena vrednosti kapitala

Page 2: Procena vrednosti kapitala

Prinosni pristupPrinosni pristup se bazira na polaznoj premisi

da je vrednost kapitala preduzeća jednaka NSV njegovih budućih novčanih tokova

Varijanta kapitalizovanja ostvarenih rezultataVraijanta diskontovanja budućih rezultata

Page 3: Procena vrednosti kapitala

PrimenaPreduzeće posluje stabilnom okruženju sa

niskom inflacijom ili bez njeStabilnost u korišćenju kapacitetaStabilizovani finansijski rezultatiStabilna finansijska situacijaNe očekuju se značajne promene u

poslovanju u narednom periodu

Page 4: Procena vrednosti kapitala

Izračunavanje na osnovu ponderisanog novčanog toka

Rednibroj Opis Godina    

n-1 n -2 n-3  n

1 Finansijski rezultat posle oporezivanja 1,250.00 1,312.00 1,330.00  

2 Amortizacija 4,000.00 4,050.00 4,100.00  

3 Novčani tok iz fin. rezultata i amortizacije 5,250.00 5,362.00 5,430.00  

4 Prosečan novčani tok       5,347.33

5 Cena kapitala (stopa kapitalizacije)       0.18

6 Vrednost kapitala preduzeća (4/5)      29,707.4

1

Page 5: Procena vrednosti kapitala

Varijanta diskontovanja budućih rezultataPreduzeće je imalo nestabilneuslove

poslovanjaPreduzeće je imalo nepostojane rezultate

poslovanjaMoguće projektovati buduće rezulateOčekivati značajne promene u poslovanju

Page 6: Procena vrednosti kapitala

Podvarijante metode diskontovanjaDiskontovani neto novčani tokDiskontovana buduća dobit

Page 7: Procena vrednosti kapitala

Projekcija neto novčanih tokova nakon servisiranja dugova u odabranom periodu projekcije

Pozicija Godine projekcije      

I II III IV V

POSLOVNI DOBITAK 100,331 103,372 105,472 107,656 109,910

Porez na dobitak -14,011 -14,472 -14,766 -15,072 -15,387

Amortizacija 327 541 683 781 850

BRUTO NOVČANI TOK IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI 86,647 89,440 91,389 93,365 95,372

           

Investiranje/ + dezinvestiranje trajnih obrtnih sredstava 9,394 -75 -53 -54 -55

Investiranje / + dezinvestiranje osnovnih sredstava -327 -541 -683 -781 -850

Povećanje / + smanjenje kratkoročnih finansijskih plasmana 0 0 0 0 0

NOVČANI TOK IZ INVESTICIONE AKTIVNOSTI 9,068 -615 -736 -834 -905

NETO NOVČ NI TOK ZA UKUPNI KAPI TAL 95,715 88,825 90,653 92,530 94,467

           

Neto finansijski rashodi -253 0 0 0 0

smanjenje kratkoročnih kredita -7,216 0 0 0 0

smanjenje dugoročnih kredita 0 0 0 0 0

NOVČANI TOK IZ FINANSIJSKE AKTIVNOSTI -7,469 0 0 0 0

           

NETO NOVČANI TOK ZA SOPSTVENI KAPITAL 88,246 88,825 90,653 92,530 94,467

           

Total novčanih tokova 88,246 177,071 267,724 360,254 454,721

Page 8: Procena vrednosti kapitala

Projektovani budući novčani tokovi ili buduća dobit treba da se diskontuju sa budućih perioda na dan investiranja.

Diskontni faktor kao mera vremenske preferencije novca koju investitor treba da uloži u preduzeće za sve vrste rizika tog investiranja

Diskontna stopa – Stopa prinosa na kapital koja bi zadovoljila potencijalnog investitora i treba da pokrije kompletan rizik ulaganja u konkretno preduzeće

Stopa kapitalizacije

Page 9: Procena vrednosti kapitala

Razlika stope kapitalizacije u odnosu na diskontnu stopu

Stopa kapitalizacije se razlikuje u odnosu na diskontnu stopu zbog faktora kao što su:

Projektovani rast prihodaBroj godina projektovanjaPotencijalne fluktuacije rasta prihoda

Page 10: Procena vrednosti kapitala

Stopa kapitalizacijeMože se dobiti kao razlika diskontne stope i

stope rastaPrimer:Stopa projektovanog rasta 3%Diskontna stopa 24,3476% -Stopa kapitalizacije – 21,3476%

Page 11: Procena vrednosti kapitala

Rezidualna vrednostKada se u projektovanju dostigne

stabilizovana vrednost dobitka tada se pristupa određivanju rezidualne vrednosti

Vrednost novčanog toka u rezidualnom ili preostalom periodu

Page 12: Procena vrednosti kapitala

Izračunavanje rezidualne vrednostiVrednost neto novčanog toka iz poslednje

godine množi sa koeficijentom koji sadrži i odgovarajuću stopu rasta a potom deli sa Gordonovim faktorom

Ovaj faktor predstavlja koeficijent koji nastaje kada se od diskontnog faktora oduzme stopa rasta u rezidualnom perodu

Page 13: Procena vrednosti kapitala

PrimerPozicija Pozicija

Neto novčani tok u godini projekcije ( u 000) 94.467

Stopa rasta neto novčanog toka u rezidualnom periodu

2%

Koeficijent rasta neto novčanog toka u rezidualnom periodu

1.02

Novčani tok za rezidualnu vrednost (u 000) 96.357

Diskontni faktor 21,69%

Stopa rasta u rezidualnom periodu 2%

Gordonov faktor 19,69%

Rezidualn vrednost 489.431.30

Page 14: Procena vrednosti kapitala

Procenjena vrednost kapitala kao zbir diskontovane

vrednosti budućih rezultata i rezidualne vrednosti

Pozicija Godine projekcije Rezidualni period

I II III IV V

Neto novčani tok nakon servisiranja dugova

88,246 88,825 90,653 92,530 94,467 96,357

Rezidualna vrednost 489,431

Diskontni faktori 0,9065 0,7450 0,6122 0,5031 0,4134 0,3748

Sadašnja vrednost neto novčanih tokova

79,997 66,171 55,497 46,550 39,055 183,426

Ukupna vrednost kapitala

470,696

Page 15: Procena vrednosti kapitala

Faze prinosnog pristupa 10 faza ili koraka1) Polazna aktivnost-unošenje finansisjkih

izveštaja za protekli period2) Korigovanje finansijskih izveštaja za

eventualna odstupanja od GAAP i MRS3) Na bazi planova poslovnih aktivnosti za 5

do 10 narednih godina treba obaviti projektovanje svih pozicija bilansa stanja i uspeha za isti vremenski period i obaviti test realnosti istih

Page 16: Procena vrednosti kapitala

Faze prinosnog pristupa 10 faza ili koraka1) Polazna aktivnost-unošenje finansisjkih

izveštaja za protekli period2) Korigovanje finansijskih izveštaja za

eventualna odstupanja od GAAP i MRS3) Na bazi planova poslovnih aktivnosti za 5

do 10 narednih godina treba obaviti projektovanje svih pozicija bilansa stanja i uspeha za isti vremenski period i obaviti test realnosti istih

Page 17: Procena vrednosti kapitala

4) Obračun poreza na projektovani, korigovani iznos ddobiti nakon čega se dobija neto dobit

5) Ako se umesto diskontovanja projektovanog i korigovanog finansijskog rezultata primenjuje diskontovanje projektovanog ili diskontovanog neto novčanog toka neophodno je u ovoj fazi utvrditi vrednost projektovanog ili diskontovanog neto novčanog toka

Page 18: Procena vrednosti kapitala

6) Određivanje stope kapitalizacije ili diskontne stope stvara uslove za diskontovanje na dan procene ili ulaganja

7)Izračunavanje NSV budućih ili korigovanih novčanih tokova-procenjena vrednost kapitala preduzeća

8) Provera postupka procene i analiza ostvarenih rezultata

9) Ukoliko je radjena korekcija za neposlovna sredstva li višak odnosno nedostatak sredstava, potrebno je proceniti ta sredsva i dodati ili oduzeti ih od procenjene vrednosti poslovnih sredstava

10) Obavljanje diskontovanja za nivo vlasničkog interesa koji se procenjuje ili za slabost utrživosti

Page 19: Procena vrednosti kapitala

Izračunavanje diskontne stopeMera vremenske preferencije NT budućih

perioda kojima procenitelj te vrednosti iz budućih perioda vrednosno usaglašava i iskazuje na dan procene

Prihvatljiva očekivana stopa prinosa koju kupac ili investitor očekuje od inicijalnog ulaganja u skladu sa visinom rizika datog ulaganja

Diskontna stopa i vrednost kapitala imaju preduzeća imaju obrnutu korelaciju

Page 20: Procena vrednosti kapitala

Metode za izračunavanje cene kapitalaDiskontna stopa kao cena sopstvenog

kapitala u postupku procene može se izračunati primenom jednog od dva osnovna modela

CAPMMetod ”zidanja”

Page 21: Procena vrednosti kapitala

CAPMOsnovna metodaPodrazumeva razvijeno tržište novca i

kapitalaDostupnost informacija

Page 22: Procena vrednosti kapitala

Metod “zidanja”Lakša primenaNiži stepen ubeđivanja investitora usled

subjektivnostiZa cene investiranog kapitala koristi se

metod prosečne ponderisane cene kapitala ili WACC

Page 23: Procena vrednosti kapitala

CAPMUslovi tržištaRazlika između CAPM i “metoda zidanja “ je

u beta koeficijentu kao sastavnom delu cene kapitala po metodu CAPM

Beta koeficijent predstavlja meru kolebanja ukupne stope povrata za uporedive kompanije čije se akcije kotiraju na berzi

Page 24: Procena vrednosti kapitala

UsloviPripadnost istoj privrednoj grani ili delatnosti

(proizvodi, tržište, kupci)Približan stepen finansijskog rizika

( struktura kapitala, likvidnost)Uporedivost veličina( obim prodaje, dobit)Lokacija ili geografska rasprostranjenost

Page 25: Procena vrednosti kapitala

FazePrva faza određivanja diskontne stope

metodom CAPM je definisanje stope bez rizika Rf-Risk free rate

II PRISTUPA:I) Stopa prinosa na nisko rizična ulaganja- Izvori: Wall Street Journal, New York Times,

US Financial dataII)Kratkoročna kamatna stopa na državne HOV

Page 26: Procena vrednosti kapitala

Druga faza – Izračunavanje dodatnog tržišnog rizika koa prati ulaganje prosečnog investitora-marginalni prinos na tržištu kapitala

Razlika tekuće kamatne stope na berzi akcija i kamate na dugoročne državne obveznice

Izvor: Ibbotson Associates Stocks, Bonds, Bills and Inflation Yearbooks

Page 27: Procena vrednosti kapitala

Treća faza – Dodavanje ili oduzimanje odgovarajućeg faktora kojim se kompenzuje rizik ulaganja u konkretno preduzeće u odnosu na rizik ulaganja u uporediva preduzeća

Ključni finansijski pokazatelji stepen zaduženost, likvidnosti , profitabilnosti, aktivnosti , rast...

Page 28: Procena vrednosti kapitala

Zbir prosečne tržišne stope prinosa na korigovane faktorima specifičnog rizika ulaganja u konkretno preduzeće predstavlja cenu sopstevenog kapitala po metodu CAPM

Iako je CAPM primarni metod za određivanje diskontne stope u svetskoj praksi, kod nas nije primenjivan, usled nefunkcionisanja tržišta akcija i nedostatka pouzdane baze podataka.

Page 29: Procena vrednosti kapitala

Primer

Pristup IKamatna stopa na dugoročne državne obveznice 10%

+ Dodatni tržišni rizik ( kamata na tržisšzu akcija –kamata na dugoročne državne obveznice)

6%

* Beta koeficijent 1.25

= Prosečna tržišna stopa prinosa 20%

+/- Specifični rizici ulagaja u konkretno preduzeće -1.25%

= Diskontna stopa za ulaganje u konkretno preduzeće po CAPM Metodu

20.25%

Page 30: Procena vrednosti kapitala

Metod “zidanja”Metod “zidanja” se zasniva na detektovanju

rizika ulaganja u konkretno preduzeće imajući u vidu pored svih vrsta rizika tog ulaganja koji proističu iz okvira samog preduzeća kao i rizik poslovnog okruženja.

Diskontna stopa se izračunava kao zbir tri osnovne vrste rizika:

1) Stopa bez rizika2) Stopa tržišnog rizika3) Stopa specifičnih rizika za preduzeće

Page 31: Procena vrednosti kapitala

Izračunavanje diskontne stope po metodu “zidanja”

Aktivnost 1 Stopa bez rizika ( kamatna stopa na dugoročne državne obveznice)

Aktivnost 2 + Dodatni rizik tržišta ( kamata na tržištu akcija-kamata na dugoročne državne obveznice)

= Prosečna tržišna stopa prinosa na dan procene

Aktivnost 3 Specifični rizik za preduzeće koje se procenjuje

+ Rizik veličine preduzeća

+ Rizik kvaliteta organizacije, rukovodstva i kadrova

+ Rizik finansisjkog položaja

+ Rizik proizvodno-prodajnog potencijala

+ Rizik mohućnosti pouzdanog predviđanja poslovanja

= Diskontna stopa neto novčanog toka

Aktivnost 4 Diskontna stopa neto novčanog toka

+ Razlika između diskntne stope novčanog toka i diskontne stope za neto dobit

= Diskontna stopa za neto dobit

Page 32: Procena vrednosti kapitala

Stopa bez rizika prezentuje sigurno ulaganje koje se identifikuje sa ulaganjem u obveznice

Visoko likvidna i sigurna investicijaProsečna stopa bez rizika u razvijenim zemljama kreće se u

intervalu od 1%-6%Prema našim zakonskim propisima iz prethodnog perioda

szopa rizika je mogla da se kreće u intervalu od 3,5% do 6%Bez obzira na promene u okruženju, Direkcija nije menjala

prvobitno utvrđenu stopu bez rizika od 4% u periodu od 1997-2001

Stopa rizika, premija za rizik ulaganja u konkretno preduzeće predstavlja nivo poslovno i finansisjkog rizika ulaganja u konkretno preduzeće na bazi određenih rizka

Pet nivoa rizika, mogu biti ocenjeni u rangu od 0%-5% što znači da maksimalna stopa rizika ulaganja u preduzeće može biti 25% a minimalna definisana 5%

Page 33: Procena vrednosti kapitala

Izračunavanje ponderisane prosečne cene kapitala WACC predstavlja diskontnu stopu koja se koristi za procenu

ukupno investiranog kapitala u preduzeće Komponente: Cena sopstvenog kapitala i cena kreditnih izvora finansiranja, koje

se ponderišu u skladu sa utvrđenom strukturom sopstvenog i pozajmljenog kapitala

Cena sopstvenog kapitala se izračunava putem CAPM ili Metoda “zidanja”, a cena pozajmljenog kapitala na bazi realnih kamatnih stopa za postojeće kredite prosečne tržiše kamatne stope za buduće ili nove kredte

WACC= (CSK*SSK)+(CPK(1-T)+SPK) CSK-cena sopstvenog kapitala CPK- cena pozajmljenog kapitala SSK- procenat učešća sopstvenog kapitala u strukturi kapitala SPK- procenat učešća dugoročnog duga u strukturi kapitala T-poreska stopa na dobit

Page 34: Procena vrednosti kapitala

Obračun ponderisane prosečne cene kapitala za konkretno preduzeće

1 Stopa ulaganja bez rizika 4.5

2 Stopa rizika ulaganja u konkretno preduzeće 11.75

3 Stopa rizika ulaganja u SRJ 7

4 Stopa rizika ulaganja za državljanje posle servisiranja dugova 23.2470238

5 Obračun stope za sopstveni i pozajmljeni kapital

6 Sopstveni kapital 77.889,00 0.98450357 23.2470238

7 Pozajmljeni kapital 1.226,00 0.01549643 5.25

79.155,00

8 Stopa rizika ulaganja za državljane pre servisiranja dugova 22.9681342

Page 35: Procena vrednosti kapitala