PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARAEkstremne vrijednosti temperature spuštaju se, zimi, do –8 C, a ljeti se penju do + 35 C. 5.2 Insolacija Prosječno godišnje sijanje sunca je 2491

OPDINA TKON - PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKE EKSPLOZIJE - USKLAĐENJE 1 /2015

ZAGREBINSPEKT D.D.

Str. 0 od 78

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA

USKLAĐENJE 1. 2015.god.

ZAGREBINSPEKT d.d.


ZAGREBINSPEKT D.D. Str. 1 od 78

SADRŽAJ I. RJEŠENJA

1. 2. 3. 4.

Rješenje o imenovanju stručnog tima Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za voditelja tima Registracija ovlaštene pravne osobe za izradu procjene Uvod

3

3

II. OPDI PODACI

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Položaj Granice opdine Površina Naselja i broj stanovnika Klimatske značajke Potresi

4 4 4 4 5 7

III. PRIKAZ POSTOJEDEG STANJA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

Građevinska područja – gustoda izgrađenosti Podaci o građevinama Stambeno poslovne građevine Požarno opteredenje Pravne osobe u gospodarstvu Kategorizacija pravnih subjekata prema opasnostima za nastanak požara Pravne osobe u gospodarstvu glede povedane opasnosti za nastajanje I širenje požara Pravne osobe u gospodarstvu glede povedane opasnosti za nastanak i širenje požara Industrijske i turističke zone Građevine u kojima stalno ili povremeno boravi vedi broj osoba Turistički objekti Građevine od posebnog kulturnog I povijesnog značaja Šume i šumsko zemljište Poljoprivredne površine Cestovna mreža Distribucija električne energije Snabdijevanje vodom za gašenje Sustav telekomunikacije Odlagališta otpada

9 13 13 14 14 15 14 16 17 18 19 20 21 25 25 26 27 29 29

IV. STATISTIČKI PODACI O POŽARIMA

30

1. 2.

Indeks opasnosti Broj požara

30 30

V.

VATROGASNI CENTRI, ORGANIZIRANE SNAGE ZA GAŠENJE POŽARA I OBUČENOST PUČANSTVA

32

1. 2. 3.

Vatrogasni domovi i spremišta Javna vatrogasna postrojba Dobrovoljno vatrogasno društvo

32 32 32

VI. OBRADA PODATAKA 35



1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14. 15.

Požarna područja i zone Procjena izgrađenosti Požarno opteredenje Stanje zaštite od požara u poslovnim i industrijskim objektima Ocjena o izgrađenosti prometnica Ocjena stanja opskrbom vodom za gašenje Opasnost i mjere zaštite na i oko sustava za distribuciju električne energije Opasnost kod prijevoza i transporta opasnih tvari Provedba mjera zaštite od požara pri skladištenju Provedba mjera zaštite od požara u građevinama gdje boravi vedi broj osoba Provedba mjera zaštite od požara u šumama i poljoprivrednim površinama Provedba mjera zaštite od požara na deponijima Mišljenje o korištenju sustava veze Organizirane snage za gašenje požara i obučenost pučanstva Izračun potrebnih snaga ( vatrogasaca ) i sredstava za gašenje požara

35 36 38 38 39 40 41 41 40 45 45 50 51 51 55

VII.

PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIČKIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

71

VIII. ZAKLJUČAK

76

IX. PROPISI I STRUČNA LITERATURA

77

X. GRAFIČKI PRILOZI



Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za OPDINU TKON izrađena je 2000.god.,sukladno važedim propisima, što je potvrđeno mišljenjem PolicIjske uprave zadarske, Odjel zaštite od požara i civilne zaštite, pod brojem : 511- 18-09-/247/1-00 MB od 30.lipnja 2000.god. Zakonom o zaštiti od požara (" Narodne novine" br. 92/10) člankom 13. točkom 7. propisana je obveza jedinica lokalne samouprave da najmanje jednom u pet godina Procjenu ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije usklade sa novonastalim uvjetima. Sukladno odredbama Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (Narodne novine 35/94 ; 110/05; 28/10), a temeljem odredbe članka 13.Zakona o zaštiti od požara NN 92/10 izrađeno je:

USKLAĐENJE PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA

I TEHNOLOŠKE EKSPLOZIJE ZA OPDINU TKON

Kojim su obuhvadeni svi novonastali uvjeti u razdoblju od 2004. god. do 2015. god. a koji utječu na promjenu ocjene stanja zaštite od požara na području OPDINE TKON, s posebnim osvrtom na provedbu organizacijskih i tehničkih mjera predloženih u izvornoj procjeni. Usklađenje Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije izrađeno je prema odrednicama članka 6. Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije ("Narodne novine", br. 35 / 94 ; 110 / 05; 28 /10), a njene sastavne dijelove sačinjavaju:

prikaz postojedeg stanja

procjena ugroženosti pravnih osoba na području opdine

stručna obrada činjeničnih podataka

prijedlog tehničkih i organizacijskih mjera koje je potrebno provesti kako bi se opasnost od nastajanja i širenja požara smanjila na najmanju mogudu razinu

zaključak

grafički prilozi

U izradi Usklađenja Procjene ugroženosti od požara korišteni su službeni podaci i stručne informacije: OPDINE TKON, podaci iz Prostornog plana uređenja OPDINE TKON , izmjena i dopuna plana, planova na nižoj razini (UPU ) komunalnog društava "Prvenj", turističke zajednice, Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofalnih i velikih nesreda Zadarske županije, DUSZ, Vatrogasne zajednice županije, Hrvatskih šuma, Dobrovoljnog vatrogasnog društva opdine Tkon, Policijske uprave zadarske, Ureda za statistiku, stručne informacije Državnog hidrometeorološkog zavoda i drugih.



II. OPDI PODACI

1. POLOŽAJ I PRIRODNE ZNAČAJKE PROSTORA Područje OPDINE TKON smješteno je na jugoistočnom dijelu otoka Pašman koji se nalazi u Zadarskoj županiji. Obuhvada naselje Tkon i Ugrinid kao i 13 otočida koji nisu naseljeni. Južnu stranu okružuje niz manjih otočida: Školjid, Gnalid, Žižanj, Lanđinid, Orlid, Veli Ošljak, Mali Ošljak, Vela Kotula, Mala Kotula, Runjava Kotula, Gangaro, Gangarol, Košara, Košarica ili Maslinjak. Najvedi otok je Gangaro, Žižanj i Košara, a najmanji je Orlid. Otoci Plavac i Davatul se nalaze u Pašmanskom kanalu , dok se ostali nalaze na jugoistočnoj strani otoka Pašman prema otoku Vrgada i jugozapadno prema kornatskim otocima.

Slika 1-granice opdine

1.1 Prirodne značajke prostora Osnovno obilježje reljefa je tzv. dalmatinski pravac pružanja: sjeverozapad - jugoistok. Promatranu prirodnu cjelinu čine dvije prostorne zone: jugozapadni i sjeveroistočni dio. Jugozapadni dio otoka karakterizira veda nadmorska visina i krševitost glavnog vapnenačkog bila. Obale su uglavnom strme i nepristupačne na jugozapadnoj strani, dok su na sjeveroistočnoj pitomije i pristupačnije. Interesantna je pojava pješčanih klifova, koji na području naselja Tkon stvaraju atraktivan pejzaž. Sjeveroistočni dio otoka s trošnijom dolomitnom podlogom reljefno je uravnjeniji, s blažim i pitomijim predjelima u kojima su krški oblici znatno manje izraženi. Reljefna diferenciranost između navedenih prostornih zona očituje se u vrlo izraženoj izmjeni vapnenačkih glavica, sitnih polja, suhih transverzalnih dolinica, dolaca, ponikava, itd. Građom dominiraju vapnenci, vapnenačke breče i dolomiti krede i paleogena. Najstarije naslage su dolomitne i obilježavaju sjeveroistočni dio otoka. S obzirom na vedu trošnost dolomitne podloge i mogudnost stvaranja plodnih tala (crvenica, smeđa tla), ovo područje predstavlja osnovu agrarnog vrednovanja i razvitka naseljenosti. Glavnina jugozapadnog dijela opdine vpnenačkog je sastava. Opdina graniči sa :

Gradom Biograd na moru - sjeveroistočno

Opdinom Pašman - zapadno Sa kopnom je povezana trajektnom linijom iz dva pravca:

Pašmanskim kanalom iz Biograda na moru

Državnom cestom Tkon - Ždrelac - Preko i trajektom zadarskim kanalom sa Zadrom



2. GRANICE OPDINE Granice opdine nisu promijenjene. Granice OPDINE TKON određene su u Zakonu o područjima županija gradova i opdina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 86 / 06 ; 125 /06; 16 /07; 95 /08 ; 46 /10 i 37/13).

3. POVRŠINA OPDINE Opdina se prostire na površini od 14,30 km

2, što je 0,40% udjela u površini županije.

4. NASELJA I BROJ STANOVNIKA 4.1 Naselja Opdina ima dva naselja :

Tkon

Ugrinid

Prosječna gustodu naseljenosti je 53 stanovnik/km2.

4.2 Broj stanovnika Na području opdine živi 763

1stanovnika, što je 0,44 % udjela u županiji. Prosječna gustodu

naseljenosti je 53 stanovnik/km2.

Od 2001-2011.god.bilježi se pozitivna promjena u rastu broja stanovnika . 4.2.1. Broj stanovnika po mjestima : Tablica 1.

NASELJE BROJ STANOVNIKA

1. Tkon i Ugrinid 2 763

UKUPNO

763

Broj stanovnika po starosnim skupinama i spolu Tablica 2.

0-19 20-59 >60 m Ž

Tkon 163 395 205 387 376

4.2.2. Naselja i područje za razvoj naselja (neizgrađeni dio) sa iskazom ukupne površine GP Tablica 3.

Tablica 4.

1 Prema popisu iz 2011. god. 2 Ugrinič je dobilo status naselja 2013,te nema podataka o broju stanovnika

NASELJA IZGRAĐENI DIO NASELJA NEIZGRAĐEN DIO NASELJA

UKUPNO GP

Tkon i Ugrinid

65,67 ha 78% 18,21 ha 22% 83,88 ha 100%



NASELJA GRAĐEVINE ZA STALNO STANOVANJE GRAĐEVINE ZA POVREMENO STANOVANJE

Tkon 64% 36%

Stambene zgrade su tipa A i B,što je određeno Prostornim planom uređenja.

5. KLIMATSKA OBILJEŽJA Klimatska obilježja ovog prostora su vruda i suha ljeta, te blage i vlažne zime sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca višom od 22°C, a najhladnijeg mjeseca do -3°C, te neravnomjernim rasporedom padalina. Navedeni parametri ukazuju na obilježja mediteranske klime. Klimu obilježavaju tri tipa vremena:

stabilno i lijepo vrijeme: ljeto i rana jesen

burno, suho i hladno vrijeme: hladnija polovica godine

jugo, vlažno i kišovito: hladnija polovica godine. Bitno je naglasiti izražen maritimni utjecaj. Kako u samoj Opdini nema mjerne postaje, koriste se podaci meteorološke postaje u Biogradu na Moru. Temperatura zraka naglašava ugodnost mediteranskog podneblja. U najhladnijim mjesecima, siječnju i veljači, temperatura se krede u prosjeku od 6,5 do 7,0°C. U najtoplijim mjesecima, srpnju i kolovozu, temperatura prosječno dosiže vrijednosti između 24 i 24,5°C, pa prosječne amplitude iznose oko 17 do 18°C. Ekstremne vrijednosti temperature spuštaju se, zimi, do –8°C, a ljeti se penju do + 35°C. Navedeni ekstremi su doista rijetki tako da nema značajnijeg ugrožavanja autohtonog biljnog pokrova i opdenito života na otoku s aspekta temperature zraka kao klimatskog elementa. Bitno je spomenuti i značenje mora kao termoregulatora koji utječe na klimu otoka.

5.1 Temperatura Temperatura zraka naglašava ugodnost mediteranskog podneblja. U najhladnijim mjesecima, siječnju i veljači, temperatura se krede u prosjeku od 6,5 do 7,0°C. U najtoplijim mjesecima, srpnju i kolovozu, temperatura prosječno dosiže vrijednosti između 24 i 24,5°C, pa prosječne amplitude iznose oko 17 do 18°C. Ekstremne vrijednosti temperature spuštaju se, zimi, do –8°C, a ljeti se penju do + 35°C.

5.2 Insolacija Prosječno godišnje sijanje sunca je 2491 sati, te je to najsunčanije srednjodalmatinsko područje. Srednja dnevna insolacija je 6,8 sati.



5.3 Vjetrovi

Prosječne vrijednosti tlaka 1013,5 hP i 1014,0 hP. Razmjerno nizak tlak vlada u razdoblju veljača-kolovoz, u rujnu se naglo penje, zatim do prosinca blago pada da bi u višegodišnjem nizu promatranja iznosio prosječno 1014,5 hP. Bura i jugo su dominantni u zimskoj polovici godine. Anticiklonalna bura je vjetar koji sa sobom nosi suho i svježe vrijeme, za razliku od ciklonalnog juga koje sa sobom nosi vlagu i padaline, najčešde u obliku kiše. Broj tihih dana krede se oko 40 godišnje. S vjetrom iznad 6 Beaufort-a ima manje od 20 dana godišnje. Vjetar doseže orkansku jačinu samo u kratkim i prilično nepravilnim intervalima. Prema 20-godišnjem razdoblju jak vjetar zabilježen je prosječno 39 dana u godini, a olujni 5. Na karti prostorne raspodjele osnovne brzine vjetra ( preuzeta iz rada "Prostorna raspodjela očekivanih maksimalnih brzina vjetrova na složenom terenu hrvatske kao podloga za ocjenu opteredenje vjetrom " - PMF -geofizički odjel ), vidljivo je da područje opdine Tkon je u II i manjim dijelom u I grupi, što znači da jačina vjetra na tom području može dostidi brzinu i od 25-30 m/s , što je prema Bf tablici umjereno jak vjetar . Zabilježena su i odstupanja od navedenih vrijednosti , no ona nisu česta.

Slika 2-Prostorna raspodjela očekivanih maksimalnih brzina vjetre

Beaufortova ljestvica jačine vjetra Tabela 5.

Jačina (Bf) Naziv

Brzina Km/h m/s

0 Tišina 118 >32,7



Ruže vjetrova

Slika 3-Ruža vjetrova

Izvor podataka : Podaci preuzeti iz Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije Zadarske županije (2014.god.).

6. POTRESI

Istraživanjima Građevinskog instituta Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno je da je zadarsko-šibensko područje cjelina koja je omeđena riječkim, biokovskim, banjalučkim i ankonsko-pesarskim epicentralnim područjima. Uz obalu se nalazi tzv. Zadarski rasjed, a postoji i čitav niz reversnih i drugih rasjeda koji utječu na seizmičnost ovog područja. Velebit koji je u zoni visokog krša, uzdignut je više od 1.000 m, Jadranski bazen je spušten oko 2.500 m, a Ravni Kotari su uzdignuti oko 200 m. Velebit se godišnje uzdiže u prosjeku oko 2,0 mm dok se Ravni Kotari spuštaju od 04-0,5 mm godišnje. Procjenom ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih nesreda (svibanj 2009 , zaključak vlade RH klasa :351-01/09-02/02 ; 5030109-09-1) područje zadarske županije svrstano je u VI

0 i VII

0 sezmičkog područja .

Prema PUP-u opdina TKON se nalazi u seizmološkoj zoni od 7 MCS.

Izvor Izvod iz PUP-a : Seizmotektonika , otok Pašman predstavlja jednu od bora dinarskog pružanja. Ima više rasjeda, od kojih se tri pružaju duž otoka, ali bez vedeg utjecaja na seizmičnost. Seizmički, ovaj prostor spada u područje od 7° MCS



ljestvice. Intenzitet očitan s karte znači maksimalno zapažen stupanj na srednjim uvjetima tla u vremenu nastajanja potresa. Izdvojeni prostori sa stupnjem seizmičnosti iznad 7°MCS su seizmički aktivna područja. Izvod iz procjene RH : Seizmičko područje VIIº - Vrlo jaki potresi Proteže se ukupno na više od polovice državnog teritorija. Površina iznosi 31.820 km2 , ili 56,22 % površine Hrvatske. Na tom području živi 1.633.529 stanovnika ili 36,55 % stanovništva Hrvatske, a obuhvada dio 20 županija i to: Grad Zagreb,Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Sisačko-moslavačku, Karlovačku, Varaždinsku, Koprivničko križevačku,Bjelovarsko-bilogorsku,Primorsko-goransku, Ličko- senjsku, Virovitičko-podravsku,Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Zadarsku, Osječko-baranjsku, Šibensko-kninsku,Vukovarsko-srijemsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Međimursku županiju. Seizmičko područje VIº - Jaki potresi U to područje ulazi dio 5 županija i to: Primorsko-goranska, Karlovačka, Ličko-senjska,Zadarska i Šibensko-kninska.

Izvod iz Procjene ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofalnih i velikih nesreda Zadarske županije (2011.god.). Str-40.i 41. Zadarska županija se nalazi u 3 seizmička područja i to VIo (jaki potresi), VIIo (vrlo jaki potresi) te VIIIo (razorni potresi). VIo potresa se očekuje na samom sjeveru županije. Vedi dio županije se nalazi u VIIo intenziteta potresa, dok na otocima i užem obalnom području možemo očekivati VIIo intenziteta potresa. S obzirom navedene intenzitete te učestalost potresa najugroženija su područja sljededih gradova i opdina na području Zadarske županije, naime na ovom području možemo očekivati potrese VIIo intenziteta- u popisu navedena opdinaTkon

Slika 4-očekivana jakost potresa (vrlo jaki do VIIi



III. PRIKAZ POSTOJEDEG STANJA 1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA – GUSTODA IZGRAĐENOSTI Urbano središte je mjesto Tkon u kojemu živi najvedi broj stanovnika. Drugo naselje je Urginid koje je status naselja dobilo 2013.god. Mjesto Tkon je upravno, školsko, kulturno i stambeno središte. Tu je najvedi broj obiteljskih kuda, poslovnih subjekata i kulturnih dobara. Mjesto Ugrinid je ruralno mjesto. Naselja su više rastresitog tipa, gdje prevladavaju privatne kude s okudnicama. Visina kuda je do dva kata. Okudnice su male,tako da je prostor između kuda u mnogim predjelima manji od 3 m, a između kuda i otvorenog prostora (šume )do 10m. Grijanje kuda je uglavnom na kruta goriva, a poslovnih prostora klima uređajima tipa "split" ili na tekude gorivo (lož ulje ). Rubno od centra mjesta su privatne, samostojede kude, izgrađene u nekoliko vremenskih razdoblja. Glavna prometna povezanost između mjesta je državna cesta D 110, širine 4-6 m. Kroz mjesta promet se odvija lokalnim i nerazvrstanim cestama širine 3-4m, a u starim jezgrama i manje. Svako mjesto ima staru jezgru u kojoj su kude uglavnom u nizu ili s vrlo malim okudnicama. Ulice su uske širine do 3 m. Stare jezgre pojedinih mjesta su:

Tkon -najstariji dijelovi su tipične kamene kude koje se sastoje od gospodarskog prostora u prizemlju i stambenog na katu (Palestra i Rudida dvori). Središte stare jezgre je koledište ( trg na kojemu je mjesni bunar s gusternom )

Ugrinid – dvori

U proteklih 10 godina slika mjesta se je promijenila. Izgrađen je velik broj objekata uglavnom obiteljskih kuda i kuda apartmanskog tipa, stambeno poslovnih objekata, prošireni su autokampovi, uređene su poljoprivredne površine i zasađeni su maslinici. Na južnoj ekspoziciji izgrađeno je cca 70 kuda za odmor ili turizam koje administrativno pripadaju jednom ili drugom mjestu. Promijenjena je slika infrastrukturnih objekata (ceste, vodovod, pristupi šumskim i poljoprivrednim površinama), što je pridonijelo boljoj povezanosti između mjesta i prostora unutar opdine i susjednih opdina što ujedno utječe i na brzinu vatrogasne intervencije (smanjeno je vrijeme dolaska na mjesto požara ) Tabela 6.

Prostorni pokazatelji za namjenu površinu Ukupno ha % od površine opdine Stan/ha

Građevinska područja ukupno 83,34 5,82 8,48

Izgrađeni dio GP 65,26 4,56 10,83

Izgrađene strukture van građevinskog područja

2,407

0,17

293,72

Kretanje vatrogasnim vozilima omogudeno je glavnim prometnicama kroz mjesta, ali ne i kroz sve prostore unutar naselja, zbog nezadovoljavajudih horizontalnih i vertikalnih tehničkih elemenata cesta. Ulice su uske ( na nekim mjestima < 3m, a ima i sa usponom vedim od 12%. )



1.1 Veličina naselja Tabela 7.

VELIČINA NASELJA BROJ NASELJA

500 - 1000 st. 2

Tabela 8.

NASELJA BROJ KUDANSTVA

BROJ STAMBENIH JEDINICA

Tkon i Ugrinid 3 250 249/333 za stalno

stanovanje

1.2 Površina i izgrađenost Prema uvjetima gradnje, područje gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina razgraničeno je na sljedede prostorne cjeline:

stara jezgra naselja

gusto izgrađeni dijelovi naselja

zona gradnje stambenih građevina tipa A

zona gradnje stambenih građevina tipa A i B

zona gradnje stambenih građevina tipa A i B i stambeno-poslovnih građevina

Na području opdine određene su dvije cjeline stare jezgre i pet gusto izgrađenog dijela naselja.

Izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja određene su površine građevinskog područja naselja (GP) koje sadrže prostor izgrađenog dijela naselja i područja za razvoj naselja (neizgrađeni dio) sa iskazom njihovog udjela u postocima u odnosu na ukupnu površinu GP pojedinog naselja. Tabela 9.

Naselje GP Izgrađeni dio% Neizgrađen dio%

Tkon 100% 69 27

Ugrinid 100% 73 31

Slika 5 Gustoda izgrađenosti Tkon Slika 6 Gustoda izgrađenosti Ugrinid

3 Ugrinid je dobio status mjesta 2013.god. Statistički podaci su od 2011.god.



Slika 7- prostor između naselja

Slika 8- Južna strana otoka –izgrađen dio (kude za odmor)

stari dio mjesta

gusto izgrađeni dijelovi naselja Izvor podataka : Podaci su preuzeti iz PUP-a izmjene i dopune

1.3 Udaljenosti između naselja Udaljenost između naselja je 2,2km (kraj mjesta-ulaz u drugo mjesto). Mjesta su povezana državnom i županijskom cestom širine 5 -6 m. Kude su samostojede sa vedim okudnicama, osim starih jezgra. U oba mjesta imamo više predjela koji su međusobno odvojeni neizgrađenim prostorom u dužini od 20 -70m.

Prostor između naselja je šumsko i poljoprivredno zemljište. Šumsko zemljište je makija, šikara, borova šuma i čistina, a poljoprivredne površine su uglavnom maslinici ili vrtovi. Kude na južnoj ekspoziciji su uglavnom u maslinicimima.



Slika 9- Prostor oko naselja

Posebno ugrožena područja su :

Stare jezgre

Gusto izgrađeni dijelovi naselja

Vikend naselje Vrhovine

Šumski kompleks između naselja

Auto kampovi

Svi vanjski prostori naročitu u zonama kretanja ljudi

Objekti i otvoreni prostor gdje nema pristupa (uvala Božansk i Lanđin )

2. PODACI O GRAĐEVINA

Najstariji dijelovi današnjeg Tkona i Ugrinida , sa tipičnim dalmatinskim kudama od kamena koje se sastoje od gospodarskog prostora u prizemlju i stambenog na katu, mogu se vidjeti u predjelu Pelastra i Rudida dvora u Tkonu i dvora u Ugrinidu. (Nekada je središte mjesta Tkon bilo tzv. Koledište, u lokalnom dijalektu Kolešde, gdje se nalazi mjesni bunar i veliki plac sa gusternom ). Kude su u starim dijelovima mjesta uglavnom u nizu.Izrađene od kamena sa drvenom međukatnom konstrukcijom. Krovišta su drvena. Kude izgrađene u zadnjih 20 god su uglavnom samostojede, čvrste gradnje. Vedi broj starih kuda je obnovljen. Zamijenjena su krovišta, elektro instalacija, međukatna konstrukcija i kude su zaštidene od djelovanja munje. Građevine u nizu kod kojih je rekonstrukcija rađena prema projektu i građevinskoj dozvoli požarno su odvojene od susjednih po horizontali i vertikali. Posljednjih 10 god. izgrađeno je mnogo zgrada apartmanskog tipa, kuda za odmor i obiteljskih kuda , te stambeno poslovnih građevina ( poslovni prostori u prizemlju ). Prema PUP-u dozvoljena gradnja su kude tipa A i B. Maksimalna visina dozvoljene gradnje je 7,5 ( tipA) i 9 m (tip B). Opasnosti od izbijanja požara u svakom mjestu prisutna je u svim objektima bez obzira da li se radi o stambenom, stambeno poslovnom ili poslovnom objektu. Brzina širenja požara ovisi o više faktora a najviše o međusobnoj udaljenosti građevina, te načinu gradnje, izvedbi dimnjaka i drugih instalacija. Građevine u nizu koje nisu požarno odijeljene predstavljaju posebno veliku opasnost za širenje požara. Kude sagrađene na južnoj ekspoziciji mjesta su u neposrednoj blizini šume. Kako uz svaku kudu imamo roštilj prisutna je velika opasnost da dođe do požara, te da se isti proširi na okolni prostor.



U svim naseljima požari najčešde izbijaju zbog neispravnih električnih instalacija, neodržavanja ili neočišdenih dimnjaka te nepravilnog korištenja otvorene vatre. Također se ne može zanemariti ni izbijanje požara uslijed udara groma, pogotovo kod objekata koji su na izdignutim terenima.

Slika 10 Ugrinid - Stara jezgra (dvodi)

Slika 11 - Tkon stare jezgre mjesta

3. STAMBENO POSLOVNE GRAĐEVINE U vedem broju stambenih objekata prizemni prostori su uređeni za poslovne prostore raznih namjena . To su manje trgovine, restorani, caffe barovi, pizzerije, zanatske radnje, poslovnice, suvenirnice i sl. U svakom mjestu je trgovina mješovitom robom. U dvije trgovina prodaje se plin za kudanstvo (UNP) gostiteljski objekti su uglavnom manji prostori u kojima može boraviti max 50 osoba. U ljetnim mjesecima prostor za goste proširuje se na terase , kada se povedava i broj ljudi u svim objektima. Ugostiteljski prostori rade uglavnom sezonski . Zanatske radnje su manji samostalni objekti ili su u prizemlju stambenog .

4. POŽARNO OPTEREDENJE4 Starije građevine, s drvenom međukatnom i krovnom konstrukcijom, sukladno usvojenoj tehničkoj praksi kao

što su proračunske metode TRVB 126, Gretene, AEAI 115-03d imaju:

Stalno (imobilno) požarno opteredenje od 1100 MJ/m2.

Građevine izgrađene unazad 20 god građene su od betonskih blokova ili opeke sa ab stropnim pločama i krovom od bijelog betona, fert gredica ili sličnog materijala te im je :

stalno (imobilno)požarno opteredenje 100MJ/m2

ako je krovište drveno ili 0 MJ/m2 ako je krovna

konstrukcija od bijelog betona, fert ili ravna ab ploča.

4 Pod pojmom požarno opteredenje smatra se ukupna toplina sagorivih predmeta u požarnom odjeljku, na 1 m2



Ukupno specifično požarno opteredenje istih (mobilno i imobilno), na temelju navedenih metoda i procjeni na temelju stručnog iskustva, krede se oko 300 MJ/m

2. Požarno opteredenje objekata ili prostora poslovnih

subjekata uglavnom je > 1000MJ/m2,što znači sa se poslovni prostori uglavnom svrstavaju u nisko požarno

opteredenje, a manji dio u srednje osim prostora trgovačkih radnja gdje se prodaje plin za kudanstvo koji se svrstavaju u visoko požarno opteredenje.

5. PRAVNE OSOBE U GOSPODARSTVU Najrazvijenija grana gospodarstva je turizam, zatim ugostiteljstvo,marikultura i ribarstvo te poljoprivreda. Broj poslovnih subjekata u odnosu navedenog u izvornoj procjeni povedan je za 485%.

Najvede povedane je u turističkoj djelatnosti i to u smještajnim jedinicama u privatnom sektoru, zatim u ribolovu i ugostiteljstvu. Više od 70% objekata koji su vezani uz turizam rade sezonski.

Poslovni subjekti po djelatnostima: Tabela 10

GRANA DJELATNOSTI BROJ MJESTO

Turizam

TZO

Hoteli

Autokampovi

Apartmani i sobe za iznajmljivanje

1 1 6

220

Tkon Tkon Tkon ,Ugrinid Tkon,Ugrinid

Trgovina naftnim derivatima

Trgovine plina UNP-a

2

U sklopu trgovine mješovite robe

Zanatske radnje - servisi (obrti)

Brodska elektronika

Brodski mehaničar

Elektroinstalater

Soboslikar

Stolar

Vodoinstalater

Građevinarstvo

Keramičar

Servis za čišdenje

1 1 2 1 1 1 1 1 1

Tkon Tkon Tkon Tkon Tkon Tkon Tkon Tkon Tkon

0Proizvodni pogoni

Uzgajalište ribe Cromaris (Košara)

Proizvodnja i popravak brodova

1 1

Tkon Ugrinid ?? Tkon

Trgovine

Mješovite robe

Mesa

6 1

Tkon ,Ugrinid

Ugostiteljski objekti (restorani, konobe, pizzerije, caffe barovi i sl.)

12

Tkon,Ugrinid

Morski ribolov i uzgoj ribe 13 Tkon ,Ugrinid

Poljoprivredna zadruga 1 Tkon



Zdravstvene ustanove

Opda medicina

Stomatolog

Ljekarne

1 1

Tkon Tkon Tkon

Putničke agencije 3 Tkon

Iznajmljivanje plovila 3 Tkon Ugrinid

Distribucija električne energije 1

Uslužne djelatnosti u turizmu (prijevoz i sl.) 2

Prijevoz putnika,usluge sidrišta i sl. 2 Tkon ,Ugrinid

Nautičke marine 1 Tkon

3 Tkon

Pošta 1

Trgovačka društva (d.o.o. i j.do.o.)

Posredovanje kod prodaje nekretnina

Trgovina

Građevinarstvo

Proizvodnja ribe

Servis motornih vozila

Popravak kudanskih aparata

Iznajmljivanje plovila (charter)

ostalo

2 6 1 2 1 1 3 9

Tkon Tkon,Ugrinid Tkon Tkon,Ugrinid Tkon Tkon Tkon,Ugrinid Tkon,Ugrinid

Luka nautičkog turizma i marina (sportska lučica ) 2 Tkon

6. KATEGORIZACIJA PRAVNIH SUBJEKATA PREMA OPASNOSTIMA NASTANKA POŽARA Prema odredbama Pravilnika o razvrstavanju građevina građevinskih dijelova i prostora u kategoriju ugroženosti od požara NN br. 62/94 i 32/ 97, građevine i prostori vedih pravnih subjekata razvrstavaju se u jednu od četiri kategorije ugroženosti od požara. Na području opdine nema kategoriziranih objekata i prostora u I. kategoriju ugroženosti od požara. Rješenjem MUP RH, PU zadarske,u postupku ocjene pravnih osoba glede opasnosti od požara i tehnološke eksplozije izvršena je kategorizacija slijededih pravnih osoba: Tabela 11

PRAVNA OSOBA

KATEGORIJA

UGROŽENOSTI

PLAN I PROCJENA UGROŽENOSTI

JUK Prvenj IV Nije propisano

Škola IV Nije propisano

Cromaris IV Nije propisano

Ostali pravni subjekti nisu kategorizirani.



7. PRAVNE OSOBE U GOSPODARSTVU GLEDE POVEDANE OPASNOSTI ZA NASTANAK I ŠIRENJE POŽARA

Povedana opasnost od nastanka požara ili tehnološke eksplozije povezana je s uporabom i korištenjem zapaljivih tekudina i plinova, njihovim skladištenjem te vrstom tehnološkog procesa kod kojega se primjenjuje jedna ili više zapaljivih tekudina ili plina. Takvih objekata na području opdine ima malo, no bez obzira na manji broj lokacija isti predstavljaju opasnost za nastanak i širenje požara. Najveda količina zapaljivih tekudina i plina drži se u pogonu Cromaris -Košara i u trgovinama u kojima se prodaje plin UNP.

8. LOKACIJA SKLADIŠTA I PRETAKALIŠTA ZAPALJIVIH TEKUDINA, PLINOVA I DRUGIH OPASNIH TVARI

Skladište zapaljivih tekudina je samo u uzgajalištu ribe ( Košara) poduzeda Cromaris d.o.o. Zapaljiva tekudina je dizel gorivo koje se koristi za rad agregata. Spremnik je nadzemni . Uz trgovine mješovite robe imamo skladišta plina za kudanstvo. Pravne osobe imaju potrebne dozvole za držanje i prodaju plina. Uz nekoliko kuda imamo spremike UNP-a od 1m

3, koji se koristi kao pogonski plin za kudne kotlovnice.

Spremnici su postavljeni na mjestima odobrenim od nadležne inspekcije. Tabela 12

SKLADIŠTA I PRETAKALIŠTA ZAPALJIVIH TEKUDINA I PLINOVA

PRAVNA OSOBA

LOKACIJA

VRSTA

KOLIČINE

Bure d.o.o Tkon plin UNP – za kudanstvo 30 x10

TO Laura

Tkon

plin UNP – za kudanstvo

30x10

Cromaris

Pogon KOŠARA

plin UNP – za kudanstvo dizel gorivo za rad agregata

Plinske boce od 35 kg x4 Nadzemni spremnik 2000 l

Osnovna škola Tkon Lož ulje 2000 l ( za rad kotlovnice)

Spremnici UNP-a

Tkon

UNP -spremnik 1 m

3 Uz privatne kude - o broju nema podataka

9. GOSPODARSKE I TURISTIČKE ZONE Na području opdine nema gospodarskih zona i posebno izdvojenih turističkih zona. Prostornim planom predviđene su manje zone ugostiteljsko-turističke i gospodarske namjene. Nisu predviđena velika turistička naselja, hotelski kompleksi i drugi vedi turistički sadržaji, a ni industrijski pogoni.



zone namjene ugostiteljsko - turističke i gospodarske u užem centru mjesta Tkon Izmjenom i dopunom PPU-a predviđeno je nekoliko cjelina za Ugostiteljsko -turističku djelatnost ukupne površine 47 ha i zona gospodarske namjene kao i komunalno servisna zona. Predviđeno je pet ugostiteljsko –turističkih zona . Neke su ved djelomično izgrađene . Tabela 13

Naselje Lokacija i vrsta Površina /ha Kapacitet

Tkon Uvala Bartovica /T1 15 800

Tkon Uvala Sovinje /T3 2 200

Tkon Južni Pašman – Prvenj/T2 10 500

Tkon Pustograd/T2 20 1000

Gospodarske zone predviđene su u Ugrinidu i manja zona u Tkonu .

Gospodarska zona Ugrinid -neizgrađeno Nove ugostiteljsko - turističke zone

10. GRAĐEVINE U KOJIMA STALNO ILI POVREMENO BORAVI VEDI BROJ OSOBA Vedi broj osoba može se okupiti u sakralnim objektima, opdinskoj dvorani za skupove, ugostiteljskim objektima, školi . Prostori za okupljanje su mali tako da se u istima može okupiti do 50 osoba osim u župnoj crkvi Sv.Tome u kojoj se može okupiti i > 100 osoba.



Na području opdine nema disko clubova. Druženje mladih je uglavnom u ugostiteljskim objektima (caffe barovima). U izvornoj procjeni naveden disco club "Đigi-ban" koji više ne radi. 10.1 Škole i dječji vrtid

Na području opdine je jedna školska ustanova.Broj učenika je smanjen. Tabela 14

ŠKOLA

BROJ

UČENIKA

Podaci iz izvorne

procjene

O.Š. Biograd n/m područna škola TKON

24

nema

Dječji vrtid Dok 25 nema

11. TURISTIČKI OBJEKTI Vedi turistički objekti su autokampovi i apartmani (nekoliko pansion) jedan hotel i tri odmarališta. Najvedi autokamp je FKK Sovinje koji se nalazi 2 km istočno od centra mjesta Tkon. Smješten je u borovoj šumi a manji dio u masliniku. Kamp zauzima prostor od 2 ha. Kapacitet kampa je 200 osoba ( 100 kamp jedinica). U kampu su dva objekta (na ulazu recepcija i manji cafe bar i u campu sanitarni čvor). Zaštita od požara je vatrogasnim aparatima i jednim podzemnim hidrantom. Tabela 15

AUTOKAMP

SMJEŠTAJNE JEDINICE

MJESTO

FKK Sovije 100 Tkon

Brist 10 Tkon

Oliva 7 Tkon

Adriana 10 Tkon

Ugrin 10 Ugrinid

Pinija 10 Ugrinid

12. GRAĐEVINE OD POSEBNOG KULTURNOG ZNAČAJA O brojnim spomenicima kulturno-povijesne i graditeljske baštine na području opdine Tkon, koji su zaštideni Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) vodi brigu Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Zadru. Među najstarije spomenike važno je uvrstiti i parapet koji se nalazi u luci Tkon sagrađen sredinom 19. stoljeda koji je u svojoj funkciji ostao i do danas obnavljajudi se s vremena na vrijeme. Od važnijih građevna treba spomenuti i ostatke ladanjskog sklopa plemičke obitelji De Erco iz 18/19 st. s gospodarskim objektima, mlinom i perivojem koji se nalaze u samome centru naselja. Stara jezgra današnjeg naselja Ugrinid također je vrijedan primjer pučke gospodarske i stambene arhitekture.



Tabela 16

MJESTO

POVJESNA GRAĐEVINA I ARHEOLOŠKI LOKALITETI

RAZINA ZAŠTITE

NIN

TKON

Utvrda Pustograd datira iz 6 st. Nalazi se na brdu iznad uvale Zaklopica.

Obrambeni zid koji okružuje vrh brda ima oblik nepravilnog kruga (oko 85x75m). Sačuvan je djelom tek u temelju, a djelom u visini od pola do jednog metra. Na sjevernoj strani sačuvani su temelji jedne kule, a na južnoj gotovo cijela kula. Unutar prstena zidina su tragovi dviju građevina, vjerojatno stambene zgrade i cisterne za vodu. Danas je Pustograd vrijedno arheološko nalazište.

Arheološko nalazište Poljana –nalazi se uz samu morsku obalu cca 1,5 km južno od centra mjesta Tkon

Pedina Pečnje ,južno od Tkona -željljezno doba

Rt Sovinje s ostacima gospodarskog imanja

Brdo Gomilica sa dva sačuvana humka s južne strane brda

Ostaci ladanjskog perivoja obitelji De Erco s gospodarskim objektima,mlinom i perivojem 18/19 st.

Ruralna cjelina naselja Tkon

Samostan sv.Kuzme i Damjana na Dokovcu

Sagradio ga je biogradski biskup Teodorik 1059.god.na temeljima ranije bizantske Utvrde i starokršdanske crkve. To je jedini aktivni samostan benediktinaca u Hrvatskoj i poznato je glagoljaško središte .

Crkva sv. Antuna Opata –vrijedan spomenik graditeljstva s kraja 17.st.

Crkva Gospe Žalosne –nalazi se na brdu Kalvarija

To je spomenik graditeljstva iz 18.st.

Župna crkva sv.Tome Apostola –najstariji dio je iz 1742. god. uz crkvu je i staro groblje .Zbog bazilikalnog oblika i monumentalnog izgleda jedinstvena je na zadarskom otočju.

E E E E E PZ E

R Kulturno dobro RH –br.registra 37 E E E Oltari u crkvi upisan je u registar kulrurnih dobara RH –br.registra P-359;P-358



u

UGRINID

Veliki tor ili Dvorac Ugrinid u šumi Crnike, sagrađen u 16. st., na putu za sidrišta s donje (južne strane) otoka, ostavština su Ugrinida iz plemena Šubida. Dvorac Ugrinid je zapravo kamena utvrda na dvije etaže okružena modnim i visokim zidom. Utvrda je koristila za smještaj vojne posade s obiteljima i predaka današnjih stanovnika mjesta Ugrinid, a po svemu sudedi u njoj je moglo istodobno živjeti oko 50 ljudi. Cijela utvrda je prepuna manjih i vedih prostorija, a pomnijim pregledavanjem još i danas se može lijepo vidjeti gdje je bila kuhinja, radni prostor ili prostor za čuvanje domadih životinja. Na katu utvrde ostala je ne srušena velika kula.

Kulturno dobro

Ugrinid vrijedni primjer pučke gospodarske i stambene arhitekture

PZ

Pojedina kulturna dobra ugrožena su od prijenosa požara s vanjskog prostora. Naročito je ugrožen samostan Dokovac koji se nalazi u borovoj šumi.

Slika 12- Samostan sv.Kuzme i Damjana na Dokovcu i okolni prostor

Izvor

Prostorni plan uređenja opdine Tkon i Procjena ugroženosti stanovništva,materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Razine zaštite R –registrirano dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara PZ – preventivno zaštideno E – evidentirani spomenici i arheloška nalazišta koja treba istražiti i odrediti im površinu

12.1 Muzeji i riznice

U opdini Tkon postoji vrijedna riznica koja se nalazi u sklopu samostana Dokovac .



13. ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Na području opdine Tkon ima 698,11ha šumske površine što je 48,14 % površine opdine i 7,1 % od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta kojim gospodari Šumarija Biograd. Najvedi prostor zauzima makija (cca 85% ) zatim površine s alepskim borom, hrasta crnike, šikara, a ostalo je garig i kamenjar te degradirana šikara ( otvorena šikara,niska dalmatinska smreka,nisko raslinje ). U novije vrijeme došlo je do regeneracijskih procesa i obnove autohtone vegetacije. Autohtoni pokrov predstavlja šuma hrasta crnike s pripadajudim vrstama ( planikom, zelenikom, brnistrom , smrdljikom, tršljom, smrčom, maslinicom, ružmarinom, lovorom, mirtom, narom,oštrikom vrijesom, šparožinom) Zone šumskog zemljišta zauzimaju znatan dio nekadašnjih pašnjačkih površina, krških goleti, a šume se mjestimično šire i na manji dio zapuštenih agrarnih površina. Između vedih šumskih kompleksa protežu se privatne površine uglavnom maslinici i obrađivane poljoprivredne površine, te neplodno i neobrađeno poljoprivredno područje. Pristup do vedih šumskih kompleksa je mogud šumskim cestama, šumskim prosjekama,putovima i stazama.

Slika 13- HŠ šumski odjeili (neoznačeno privatno zemljište)

13.1 Vrste šume Šumske površina sačinjavaju :

alepski bor

primorski bor

panjača medunac, šikara i šibljaci

makija

planika

garig



Najvedi dio je makija a zatim šuma primorskog bora. Najugroženija šumska područja su :

oko samostana Dokovac - borova šuma

Tkon -Crnike - prostor crnike

Prostor iza auto kampa Sovinje do uvale Zaklopica - borova šuma uz more

Tkom - prostor oko Crkve od sedam žalosti (Kalvarija)

Nova naselja Vrhovine, Plažine, Dražice (vršni dio Tkona) - naselja u borovoj šumi

predio Gnala -uvala Želine najistočniji dio otoka - borova šuma

južna zona otoka -izgrađeni dio -maslinici i makija

Slika 14 - borova šuma samostan Dokovac Slika 15 - šuma crnike iznad Ugrinida

Slika 16 - Borova šuma centar mjesta -Kalvarija

Slika 17 - najistočniji dio opdine borova šuma GNALA Slika 18-borova šuma uvala Zaklapica



Slika 19-borova šumau more istočno od kampa Sovinje i iznad kampa

Slika 20 - borova šuma u mjestu Glavičine i Vrhovine

13.2. Mjere zaštite šuma od požara Hrvatske šume d.o.o - Šumarija Biograd n/m , za svoje područje djelovanja svake godine donose Plan zaštite šuma od požara i procjenu opasnosti šuma i šumskog zemljišta od požara. Plan se usklađuje s odredbama Pravilnika o zaštiti šuma od požara. Prema planu se provode preventivne mjere zaštite od požara, a u slučaju požara djelatnici se uključuju u gašenje požara. Privatne šume su obuhvadene postojedim Planom zaštite od požara opdine Tkon. 13.3. Ustroj motriteljsko - dojavne službe Motriteljsko dojavna služba uspostavlja se u periodu ljetne požarne sezone koja traje od 1.06. do 15.09. tekude godine a na temelju prosudbe sezona se može i produljiti, što se čini uz koordinaciju nadležnih ministarstava. U vrijeme velike opasnosti od nastanka požara u šumama i šumskom zemljištu I stupnja opasnosti od požara motriteljsko - dojavna služba radi danonodno ( 0 --24 sata). Motriteljsko dojavnu službu obavljaju osposobljene osobe koje su ovlaštene od strane upravitelja šumarije. Motriteljsko dojavna služba nadgleda i privatni prostor.



13.3.1 Motrionice i motriteljska mjesta Motrenje prostora opdine Tkon obavlja se sa nekoliko motrionica s kopna i jednom na otoku i to : Motrionica "Slanica 2" Nalazi na brdu Debela Glavica -kopno. Konstrukcija motrionice je čelična s drvenim nadgrađem. Radius vidljivosti : 10km Motrenje se obavlja sezonski u vremenu od 06 do 22 sata. Radnici su opremljeni dalekozorima, preglednim zemljovidom, dojavnim sustavom( mobilnom vezom) Motrionica je opremljena osnovnim priručnim alatom za gašenje početnog požara i to :

naprtnjača V 25 -1kom

metle za gašenje šumskih požara - 1 kom

lopata -1 kom Pokrivenost prostora opdine Tkon - predio Pustograd Motrionica "Slanica 4" Nalazi se na vrhu brda Straža (172 mndv) - TKon. Konstrukcija je betonska visine - 4 m. Radius vidljivosti : 10km Motrenje se obavlja sezonski u vremenu od 06 do 22 sata. Radnici su opremljeni dalekozorima, preglednim zemljovidom, dojavnim sustavom( mobilnom vezom) Motrionica je opremljena osnovnim priručnim alatom za gašenje početnog požara i to :



lopata -1 kom Vidljivost u radiusu : prostor koji je na nižoj koti od motrionice cca 85 % prostora opdine

Slika 21-motrionica Straža

Motrionica "Slanica 5" Nalazi se na brdu Čelinka -kopno Radius vidljivosti : 10km (zatvara spojnice vrha Štandarac i Petrim na kopnu i Veliki Bokolj i Pustograd na Pašmanu, vrh otoka Murvanjak ) Motrionica ima telemetrijsko nadgledanje i opremljena je osnovnim priručnim alatom za gašenje početnog požara i to :



lopata -1 kom

sjekira -1kom Pokrivenost prostora opdine - cijela k.o. Tkon.



13.3.2 Čuvarsko -motriteljska služba Provodi se od 1.lipnja do 15.rujna. Požarno čuvarsku službu obavljaju čuvari u odorama u vremenu od 7-15 sati.Čuvari su opremljeni mobitelom. Kretanje -po svim prohodnim cestama i protupožarnim prosjekama kroz otvoren prostor opdine Tkon.

13.4 Protupožarne prosjeke

Po vrhu otoka Pašmana izgrađena je šumska cesta širine 4-4,5 m. Kroz opdinu Tkon prolazi u dužini od 3,3 km. Ostali putovi i protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta nadovezuju se na glavnu šumsku cestu. Protupožarne prosjeke sagrađene su u najugroženijim kompleksu posebno ugroženih šumama. Širina prosjeka je 3,5-4m. Prilikom pošumljavanja vođeno je računa o prosjekama. Osim ceste koja ide po vrhu otoka imamo ceste širine do 4 m koje povezuju mjesto Tkon s južnim djelom otoka. Prohodnost šumskih prosjeka s elementima šumske ceste : Tabela 17

Trasa /opdina Tkon Vrsta prometnice Dužina km Prohodnost km

Triluke - Crnike (zapadna granica opdine )

PP prosjeka s elementima šumske ceste

5,85

5,85

Krušovo -Artid (cesta za košaru)

Djelomično betonirana cesta (put prema Košari )

1,71 1,71

Tkon - Krušovo 1,82 1,82

Straža Šumska cesta 0,40 0,40

Vatrogasi dom - Crnika Šumska cesta 1,8 1,8 neizgrađen dio 100m - vrlo bitna cesta jer se skračuje put do južne strane otoka i do Dokovca

Slika 22 - nedovršen dio put u dužini cca 100m



13.5 Ceste putovi i staze Pristup otvorenim prostorima mogud je iz više pravaca , a mogud je i do nekoliko uvala na južnoj strani otoka ali ne i do svih izgrađenih prostora (uvala Božanska i Vitane ). Izgrađene ceste su proširene staze koje sve nisu prohodne za vatrogasna vozila jer su na više mjesta suženi radiusi zaokretanja ( zidovi od mocira kamenjar i sl), a neke nisu povezane .Širina putova je 3,5 -4 m. Stazama se mogu kretati vatrogasci bez vozila. Najznačajniji putovi i staze su : Tabela 18

Trasa

Dužina puta/ m staza/put Prohodnost za vatrogasno vozilo

Kruševo - Pedine 1827 P Širina -2,5 m Prohodnost - za osobna vozila ne i vatrogasna

Pedine -Druce 897 P Širina -2,5-3,5 m Prohodnost - za osobna vozila ne i za vatrogassna (velika suženje puta i smanjenje radiusa zaokretanja )

Vinodol 743 S Širina - 2,5 m Prohodnost - ne za vatrogasno vozilo (staza)

Triluke – Vrijanje –uvala Bartovica

1609 P Širina - 3 Asfaltna cesta Prohodnost- prohodno za vatrogasno vozilo

Poljica - vrh Druca 1360 S Širina ->3 m Prohodnost - ne za vatrogasna vozila

Paunje 470 P Širina - 3-4 m Prohodnost - prohodno za vatrogasno vozilo

Kaštelec 675 S Širina - 3 m Prohodnost -nije prohodno za vatrogasno vozilo

Slika 23-glavni požarni putovi



Slika 24- glavni požarni putovi 2.

Slika 25 -izgled glavnih protupožarnih putova

14. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Prema podacima iz PUP-a poljoprivredne površine zauzimaju prostor od 1409,71ha. Obradivo je 265,357ha, a neplodno (pašnjaci) 1144,37 ha. Poljoprivredno zemljište obuhvada maslinike i vinograde u poljima i na krškim padinama te pašnjake na kamenjarima. Najvedi dio kultiviranih površina nalaze se u privatnom vlasništvu ( vodnjaci, vinogradi,maslinici, vrtovi ). Dio površina se ne obrađuje pa ga je preuzela šuma ili makija. Obradive površine su na sjeveroistočnom djelu prostora opdine. Tabela 19

Površina prema namjeni Obradiva površina / ha

Oranice 97,58

Vodnjaci 3,04

Vinogradi 5,409

Maslinici i ostalo 159,32

265,34

Izvor podataka : PUP-a

Uređene poljoprivredne površine su ograđene (uglavnom suhozidom). Do svih površina može se dodi vozilom.



15. CESTOVNA MREŽA Na području opdine imamo državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste. Ceste su razvrstane prema Zakonu o javnim cestama (NN 180/04) i Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN /79/99, 111/00, 98/01, 143/02 ). Karakter državne otočke ceste ima glavna otočka prometnica koja povezuje sva naselja ovog otoka od Tkona do Ždrelca. Ova državna cesta D-110 nastavlja se preko mosta koji spaja otok Pašman i otok Ugljan i duž cijelog otoka Ugljana sve do naselja Muline. Ukupna dužina ove ceste je 41,5 km. Cesta slijedi obalnu crtu duž sjeverne strane otoka Pašmana i prolazi kroz vedinu otočkih naselja, odnosno u njihovoj neposrednoj blizini. U opdini Tkon povezuje Tkon i Ugrinid . Prometnica je od posebne važnosti za vatrogasce jer zbog svojih profila osigurava brže kretanje vatrogasnih vozila i znatno smanjuje vrijeme dolaska na mjesto požara što je vrlo bitno za ishod svake vatrogasne intervencije.

Ukupna dužina cestovnih prometnica iznosi 63,26 km od čega je :

državne ceste ( « D « ) 2 km

županijske ceste (« Ž» ) 2,5 km

lokalne ceste ( « L « ) 2,0 km

nerazvrstane 53,86 km Dužina prometnica je povedana u odnosu na prikazano izvornom procjenom.

Dio cesta unutar naselja ima neprimjerene poprečne profile i nepovoljne horizontalne i vertikalne tehničke elemente, te dotrajalu kolničku konstrukciju, što otežava pristup vatrogasnim vozilima do svih dijelova naselja.

Ostale nekategorizirane mjesne prometnice unutar pojedinih naselja opdine uglavnom su minimalnih profila i nepovoljnih tehničkih elemenata, što je uvjetovano postojedom stambenom izgradnjom i vlasničkim odnosima na terenu, pa nisu pogodne za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa. 15.1 Državne ceste

Tabela 20 BR. CESTE NAZIV DUŽINA KM/ DUŽINA

KROZ OPDINU ŠIRINA / M

D 110

Tkon -Ugrinid

2

6,5

UKUPNO 2

15.2 Županijske ceste Tabela 21

BR. CESTE NAZIV DUŽINA /KM ŠIRINA/M

Ž- 6248 na pravcu D110- Dokovac 0,5 4

Ž- 6249 na pravcu Tkon (D 110) -TN Sovinje 2 4

UKUPNO 2,5

15.3 Lokalne ceste Tabela 22

BR. CESTE NAZIV DUŽINA/ KM ŠIRINA / M

L - 63140 Na pravcu Kraj (D110) -Ugrinid-Tkon (D110)

2,9 3

UKUPNO 2,9



15.4 Nerazvrstane ceste

Ukupna duljina nerazvrstanih cesta je 53,860 km Gustoda mreže nerazvrstanih cesta je 3590,69 m/km

2

Opdina Tkon vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama na svom području na način da u bazu unosi naziv i površinu nerazvrstane ceste te broj katastarske čestice i naziv katastarske opdine. Odluka o nerazvrstanim cestama je donesena. izvor podataka : Izvješde o obavljenoj reviziji -studeni 2013.god.

15.5 Prijevoz opasnog tereta Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama NN 114/12, dozvoljen je prijevoz opasnog tereta za gospodarske subjekte, benzinske postaje i stanovništvo državnom cestom D 110. Državnom cestom D110 vrši se prijevoz nafte i naftnih derivata. U prijevozu postoji opasnost od akcidenta ( prevrtanja cisterne, istjecanja zapaljivih tekudina u okoliš , prometne nezgode i dr.) uslijed čega može dodi do vedeg onečišdenja okoliša,požara ili eksplozije. U slučaju požara došlo bi do brzog širenja požara u okoliš.

Kada bi došlo do prevrtanja cisterne i istjecanja opasnog tereta ( benzina , dizel goriva i sl) došlo bi do stvaranja lokve površine 450 m

2, (odnosno radijusa oko 12 m). U slučaju prisutnosti izvora zapaljenje može dodi do

eksplozije oblaka para,te proširenja požara na cijelu cisternu. Posljedice eksplozije mogu se očekivati na udaljenosti od 310 m. Vjerojatnost akcidenta je mala.

Na drugim cestama mogude su prometne nezgode kod kojih isto može dodi do izlijevanja goriva, požara i eksplozije te proširenja onečišdenja i požara na okoliš . Izvor Opdina Tkon - Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okliša -usklađenje 1 /2014.god.točka 3.2.2.1. Proračun rizika prema metodi IAEA -Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje priroiteta među rizicima velikim nesredama u procesnoj i srodnim industrijama.

15.6 Pomorski promet

Pomorski promet odvija se direktnom trajektnom vezom sa Biograd na moru i to 10 puta dnevno, moguda je veza sa Zadrom preko trajektnog pristaništa u Preku do kojega se dolazi državnom cestom D 110. Brodskih linija za povezivanje sa susjednim otocima nema. Vrijeme puta trajektom traje je 15 min. 15.6 Sportska lučica

Sjeverozapadno od trajektnog pristaništa ( 150m )nalazi se sportska lučica sa 100 vezova za brodice i manje jahte. Dio lučice koriste mještani , a dio se iznajmljuje. Lučicom upravlaj JKU "Prvenj" . Prostor lučice nije zaštiden od požara. Nema hidranata ni vatrogasnih aparata za početno gašenje požara. Najbliži hidrant na mjesnoj mreži je neispravan.



Slika 26- Lokacija sportske lučice

16. DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Elektroopskrba mjesta rješavana je u sklopu jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarske županije. Opskrba električnom energijom vrši se iz dva smjera:

110 kV-nim podmorskim kabelom – TS 35/10 Zadar 4 - TS 35/10 Kukljica

10 kV-nim podmorskim kabelom iz pravca Biograda Elektroopskrba sjevernog dijela otoka je iz pravca Kukljice, a južnog iz pravca Biograda.

Otokom je položen 10 kV dalekovod (AČ 35 mm2

) koji je vedim djelom kabliran. Kabliranje nije izvršeno u pravcu Sovinja (kampa i plaže) u dužini od 1,5 km. Na tom dijelu vedi dio stupova vodova je drveni a dio je metalni. Niskonaponska mreža je 10kV uglavnom na drvenim stupovima. Vedim djelom prolazi kroz šumski prostor iznad samog mjesta Tkon, a isto tako i iznad Ugrinida. Čišdenje i održavanje sigurnosnog koridora, provodi se prema potrebi svake godine. Trafostanice Na području opdine imamo četiri TS 10Kv/0,4 u zidanim objektima (tipske TS) i dvije na stupovima. Sigurnosni prostor oko trafostanica se održava. Nije evidentiran niti jedan požar na elektroenergetskim postrojenjima .

17. SNABDJEVANJE VODOM ZA GAŠENJE Vodoopskrba opdine Tkon je povezana sa vodoopskrbnim sustavom grada Biograd na moru. Distribuciju vode vrši poduzede Komunalac d.o.o.

Voda se dobiva iz dva crpilišta :

Crpilište Kakam koje ima tri crpna uređaja kapaciteta 240 l/s

Crpilište Biba koje ima dva crpna uređaja kapaciteta 20 l/s

Vodoopskrbni sustav je gravitaciono tlačni s tri vodospreme ukupne zapremina 6500 m2.

Vodoopskrba otoka vrši se iz vodospreme Straža zapremine 4000 m 3 s kotom dna 70,95 mnm. Iz ove

vodospreme voda dolazi, izgrađenim azbest cementnim cjevovodom Ø 400mm koji prolazi prometnicom sa sjevernog dijela naselja Sv. Filip i Jakov do glavne račve u naselju Turanj, te podmorskim cjevovodom Ø 175 mm preko zapadne strane otoka Babac, na otoku Pašman u istoimenom naselju. Trasa vodosprovodnika uglavnom slijedi postojedu glavnu otočku cestu D-110.

Ugrađene su lijevano željezne cijevi „Ductile“. Na početnom dijelu kroz naselje Pašman ugrađene su cijevi s dodatnom polietilenskom zaštitom zbog zaštite od djelovanja morske vode. .

Od postojedeg hidranta u Pašmanu do račve prema Tkonu i Ždrelcu položene su cijevi Ø 400 mm. Ogranak prema Ždrelcu izveden je Ø 300mm, a ogranak prema Tkonu je Ø 250 mm.



Također je ostavljen ogranak Ø 250 mm za izgradnju vodosprovodnika prema bududoj vodospremi „Tkon“, odnosno ogranak Ø 300mm za izgradnju vodosprovodnika prema bududoj vodospremi „Mrljane“. Tijekom izgradnje vodoospkrbnih mreža veliki broj korisnika priključio se direktno na magistralni cjevovod čime je on izgubio tu funkciju, nisu izgrađene vodospreme te je trenutno stanje vodoopskrbe za vrijeme vedih potrošnja (u ljeti ) loše. Velika potrošnja vode u tijeku ljeta uzrokuje i poremedaj propisanih parametara za hidrantsku mrežu ( smanjenje količine vode i tlaka), što je nepovoljno u slučaju požara.

Ostali izvori vode

Vedina otoka je uska i izduženog oblika, i s obzirom na građu tla nemamo kvalitetnih podzemnih akumulacija . Rijetki su primjeri gdje postoje slatke podzemne vode koje nisu pod utjecajem mora. Takav slučaj pronalazimo na jugozapadnom i jugoistočnom dijelu ruba opdine. Izdašnost ove akumulacije slatke vode nije ispitana, ali se pretpostavlja da se ne može koristiti. U Tkon postoji mjesna cisterna koja se ne koristi .

Izvori vode za gašenje je mjesna mreža (hidranti ) i more ( korištenjem mobilne vatrogasne opreme - pumpa)

17.1 Hidrantska mreža

Na postojedem vodosprovodniku postavljeni su hidranti. Vedina hidranata je nadzemna. Razmak između hidranata djelomično zadovoljava propisano (razmak između hidranata može biti max 300 m u naseljima gdje su uglavnom obiteljske kude i gdje nije velika gustoda izgrađenosti). Velik broj hidranata je neispravan, nekima se ne može pristupiti a ima mjesta gdje su hidranti skinuti iz nepoznatog razloga. Podzemni hidranti su neoznačeni, vedina je uz prometnice i slabo su uočljivi. Ispitivanje funkcionalnosti prema propisanim pravilima nije rađeno više od 10 god. Komunalne službe opdine (komunalni redar i DVD ) imaju popis ispravnih hidranata, bez podataka o tlaku i količini vode. Tabela 23

MJESTO

BROJ HIDRANATA /staro stanje

Broj hidranata /novo Tlak ( bar )

Tkon

Nije bilo

28

Do 3,5

Ugrinid

Nije bio

2

Do 3,5

Tabela 24

Broj hidranta Lokacija Ispravan/neispravan

1.

Put Mrviska -kraj kude Mušdeta Marka

Neispravan



2.

Put Mrviska -kraj kude Radovid Zorana

Ispravan

3. -4.

Odmaralište Daruvar Dva nadzemna hidranta Napomena : hidranti su vlasništvo odmarališta ,koje vodi brigu o ispravnosti hidranata. U slučaju požara u okolnom prostoru mogu se koristiti

Ispravni

5.

Kužine Neispravan

6.

Ugrinid riva Hidrant skunut

7.

Put Ugrinida -kraj kude Mušdet Mirka

Ispravan

8.

Put Ugrinida - nije na mjesnoj mreži Apartmani - privatni posjed (lokacija -preko puta hidranta br.7)

Nema podataka



9. Pašmanska cesta na skretanju u naselje Ugrinid ulica Put Volta

Podzemni -nema podataka

10.-11.

Put Dokovca

Neispravni

12.-13.

Vatrogasni dom -Put Starišnjaka Dva hidranta

Ispravni

14. Vrulje - kraj groblja Podzemni - nema podataka na privatnom terenu

15.

Lamprada /Sv.Toma

Neispravan

16.

Furlnalije kod kude Lukačid Ljubomira

Nadzemni hidrant -neispravan Napomena: Viši predio Tkona u ljeti nema vode

17.

Dražice - staro igralište (Kušnja)

Skinut



18.

Put Vitana-kod kude Mileta Domirada

Nadzemni- neispravan

19.

Put Pelastar - kraj kude Smoljan Stjepana

Nadzemni -neispravan

20.

Trg Koledišde - stara jezgra

Nadzemni- neispravan

21.

Kuntrata (kod Pošte)

Nadzemni -neispravan

22. Na Mulu Podzemni- neispravan

23.

Put Mirišda -kraj kude Brzid Vladimira

Nadzemni -neispravan (puknut)

24. Put Studenca križ Podzemni- nema podataka

25. Put Studenca -kraj kude Bojmid Mira

Nadzemni - ispravan



26. Svastinje Podzemni - skinut

27. Glavičine Podzemni - skinut

28.

Plažine- kraj kude Kujundžid Ive

Nadzemni - Ispravan

29. Plažine -na kraju ulice Podzemni -skinut

30.

Glavičine -nove

Nadzemni Napomena : u ljetnim mjesecima nama vode

(viša kota )

Katastar hidranata je napravljen no nije ažuriran od strane distributera vode Komunalac d.o.o. Biograd na moru Podzemni hidranti su neoznačeni, vedina je uz prometnice slabo uočljiva. Nema podataka da li su ispravni.

Izvor podataka za hidrantsku mrežu: Podaci u tabeli dobiveni su od komunalnog odjela opdine Tkon i uvidom na licu mjesta

17.2 Izvori, bunari i cisterne

Katastar pravog stanja izvora, bunara i cisterna nije napravljen. Nije poznato da li su podaci s kojima se raspolaže o količinama vode, odnosno kapacitetu izvorišta točni, jer godinama nitko nije provjeravao stanje cisterna bunara i izvorišta. Pretpostavka ja da su cisterne prazne od kada je napravljena vodovod. Vatrogasci koriste vodu iz mjesne mreže ( hidrante ).More se ne koristi jer dobrovoljno vatrogasno društvo nema prijenosnu protupožarnu pumpu i opremu. Podaci navedeni u izvornoj procjeni nisu promijenjeni.



18. SUSTAV TELKOMUNIKACIJA I RADIO VEZA Na području otoka Pašmana izgrađena je digitalna komutacija RSS/RSM u Tkonu. Komutacija je RSS/RSM, digitalnog tipa, i stupanj je nadređene AXE Zadar. Komutacija je povezana na nadređenu komutaciju u Zadru, digitalnim sustavima prijenosa. Fiksnom i mobilnom telefonskom mrežom pokriveno je cijelo područje opdine. Dobrovoljno vatrogasno društvo ima radio i mobilnu vezu sa Vatrogasnim centrom u Zadru i DUZS (112) Dojavni broj požara je 193.

19. ODLAGALIŠTA OTPADA

Odlaganje komunalnog otpada od 2013.god. vrši se na deponiji Baštijunski brig u Biograd na moru. Odlagalište otpada Triluke u Tkonu nije još u potpunosti sanirano. Još uvijek služi za odlaganje krupnog otpada i građevinskog materijala. O istom brine JKU Prvenj. Na odlagalište se stavlja i stari namještaj te razni drugi zapaljiv otpad. Okolni prostor je makija i kamenjar. Oko odlagališta nema sigurnosnog pojasa.



IV. STATISTIČKI PODACI O POŽARIMA

1. INDEKS OPASNOSTI OD POŽARA

Statistički podaci pokazuju da najvedi broj požara nastaje u tijeku ljeta ili u sušnim zimskim mjesecima.

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u tijeku ljetnih mjeseci kada je i povedana opasnost za nastanak požara, velik broj dana je s indeksom opasnosti za nastanak šumskih požara - velike i vrlo velike opasnosti od požara izuzev ekstremnih vremenskih pojava kao što je bila 2014.god sa velikim brojem kišnih dana i kad nije niti jedan dan nije bio index vrlo velike opasnosti od požara. Iz podataka indeksa opasnosti od nastanka požara na otvorenom prostoru za četiri godine ( 2010.- 2014 god.)

5

vidljivo da je najviše dana velike opasnosti. Izrazito velik broj dana indeksa opasnosti «vrlo velika opasnost» bio je 2012. god., u kojoj su se klimatske značajke znatno razlikovale od srednjih promatranih u desetgodišnjem razdoblju.

Indeks opasnosti za promatrano razdoblje ( lipanj- rujan 2010.-2014.god ) izražen u % .

Tabela 25

Mala opasnost 11

Umjerena opasnost 24

Velika opasnost 31

Vrlo velika opasnost 28

2. BROJ POŽARA U vremenskom razdoblju od 2010. do 2016. god. bilo je 70 požara, što je manje u odnosu na promatrano razdoblje navedeno u izvornoj procjeni. Najvedi broj požara nastao je na otvorenom prostoru i to na šumskom zemljištu (požari šikara, čistina hrastova šuma), a zatim na poljoprivrednim površinama. Na smanjenje požara utjecali su klimatski uvjeti i povedane aktivnosti na preventivnom djelovanju članova dobrovoljnog vatrogasnog društva, a i samih mještana. Evidencija požara po vrstama se ne vodi te se ne može u potpunosti prikazati analiza požara po vrstama. Tabela 26

BROJ POŽARA PO GODINAMA - opdina TKON

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

OPDINA TKON

11

8

14

23

8

6

ŽUPANIJA ZADARSKA

6

440

924

670

333

688

821

Podaci od DHMZ 6 Podaci o vatrogasnim intervencijama VZZŽ i DVD -a Tkon



BROJ POŽARA OPDINA TKON -ŽUPANJA

Broj požara u opdini Tkon je 1,8 % od ukupnog broja požara u županiji.

0

5

10

15

20

25

bro

j po

žara

godinana

broj požara

0

200

400

600

800

1000

2010. 2012. 2014.

TKON

ŽUPANIJA



V. VATROGASNI CENTRI, ORGANIZIRANE SNAGE ZA GAŠENJE POŽARA I OBUČENOST PUČANSTVA Izvornom procjenom bilo je predloženo da se izvrši popuna dobrovoljne vatrogasne postrojbe do punog sastava od najmanje 20 operativnih dobrovoljnih vatrogasaca. Popuna je izvršena što se vidi iz navedenog u točkama ovog poglavlja. DVD Tkon ima Opdi akt DVD-a kojim su uređena sva pitanja unutarnjeg ustroja. Nema zaposlenih. Brigu o vozilima i opremi vode članovi DVD-a.

1. VATROGASNI DOMOVI I SPREMIŠTA Vatrogasni dom sagrađen 2010.god. Dom prostornim sadržajem i lokacijom u potpunosti zadovoljavaju potrebe za duže vrijeme. Sastoji se od garaže za 3 vatrogasna vozila , ureda i društvenih prostora (višenamjenska dvorana ) i drugih pratedih prostora.

Documents

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARAEkstremne vrijednosti temperature spuštaju se, zimi, do –8 C, a ljeti se penju do + 35 C. 5.2 Insolacija Prosječno godišnje sijanje sunca je 2491