Procjena ugroženosti stanovništva,...- Tršćanka, ponornica koja protjeĉe kroz naselje Tršće. Svojim velikim vodama ugroţava naselje, pa je izvršena djelomiĉna regulacija

DLS d.o.o.

Odjel zaštite okoliša M. Baraĉa 19 (RRA Porin), HR-51000 Rijeka

Tel: +385 (0)51 633 400; Fax: +385 (0)51 633 013

e-mail: [email protected]

web: www.dls.hr

Studeni, 2009.

Procjena ugroženosti stanovništva,

materijalnih i kulturnih dobara te

okoliša od katastrofa i velikih nesreća

Grad Čabar

Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara te okoliša

od katastrofa i velikih nesreća na području Grada Čabra

M.Baraĉa 19, 51 000 Rijeka tel. 051/633-400,

fax. 051/633-013

www.dls.hr Stranica 2 od 98

Naruĉitelj: Grad Ĉabar

PREDMET: PROCJENA UGROŢENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA NA PODRUĈJU GRADA ĈABRA

Oznaka dokumenta:

79-09-DKRA

IzraĊivaĉ: DLS d.o.o. Rijeka

Voditelj izrade: Igor Meixner dipl. ing. kem. tehn.

Suradnici: Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol

Adela Grgić dipl. ing. kem. tehn.

Domagoj Krišković dipl. ing. preh. tehn.

Ivana Orlić dipl. ing. pom. prom.

Marko Karašić dipl. ing. stro.

Goran Breulj dipl.ing.graĊ.

Mr. Sci. Jarolim Meixner dipl. ing. kem tehn.

Datum izrade

Rijeka, Studeni, 2010.

M.P

Ovaj dokument u cijelom svom sadrţaju predstavlja vlasništvo Grada Čabra te je zabranjeno kopiranje,

umnoţavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene

suglasnosti odgovorne osobe Grada Čabra.

Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem oblikuna bilo koji način bez prethodne suglasnosti

ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.




fax. 051/633-013


S A D R Ţ A J

1. VRSTE, INTEZITET I UĈINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA

PRIRODNIH I TEHNIĈKO – TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ ........................... 6

1.1 PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE ........................................................ 6

1.1.1. POPLAVE ......................................................................................................... 6

1.1.2. POTRESI ........................................................................................................ 12

1.1.3. OSTALI PRIRODNI UZROCI .......................................................................... 26

1.2 TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE ............................ 37

1.2.1. TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA ....................................... 37

1.2.2. PROCJENA OPASNOSTI OD TEHNIĈKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U PROMETU .............. 40

1.2.3. PROLOMI HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA .................................................... 41

1.2.4. EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI .................................................. 41

2. POSLJEDICE PO KRITIĈNU INFRASTRUKTURU ....................................................... 43

3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE .......................................................................... 54

3.1 POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŢBI I PRAVNIH OSOBA

KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE

DJELATNOSTI ................................................................................................................. 54

3.2 POTREBNE SNAGE ZA SLUĈAJ KATASTROFA ..................................................... 58

4. ZAKLJUĈNE OCJENE................................................................................................... 61

4.1 POPLAVA ................................................................................................................... 61

4.2 POTRES ..................................................................................................................... 62

4.3 OSTALE PRIRODNE OPASNOSTI ............................................................................ 63

4.4 TEHNIĈKO – TEHNOLOŠKE NESREĆE .................................................................. 64

5.ZEMLJOVIDI ..................................................................................................................... 66

6. POLOŢAJ I KARAKTERISTIKE PODRUĈJA ................................................................... 70




fax. 051/633-013


6.1 PODRUĈJE ODGOVORNOSTI NOSITELJA PLANIRANJA .................................... 70

6.1.1. UKUPNA POVRŠINA PODRUĈJA I OSTALE GEOGRAFSKO-KLIMATSKE KARAKTERISTIKE ................................................................................... 70

6.2 STANOVNIŠTVO ........................................................................................................ 77

6.3 KULTURNA I MATERIJALNA DOBRA TE OKOLIŠ ................................................. 77

6.3.1. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA .................................................................... 77

6.3.2. VODOOPSKRBNI OBJEKTI ........................................................................... 79

6.3.3. ZONE POLJOPRIVEDNE PROIZVODNJE TE GOSPODARSKE PROIZVODNJE ............................................................................................................. 81

6.3.4. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ................................................................ 82

6.3.5. SKLONIŠTA S KAPACITETIMA ZA ZBRINJAVANJE STANOVNIŠTVA ........ 83

6.3.5. ZDRAVSTVENI KAPACITETI ......................................................................... 84

6.3.6. FINANCIJSKA INFRASTRUKTURA ............................................................... 85

6.4 PROMETNO - TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA .................................................. 85

6.4.1. PROMETNICE ..................................................................................................... 85

6.4.2. ENERGETSKI SUSTAVI ..................................................................................... 87

6.4.3. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI...................................................................... 88

7. WORST CASE SCENARIJI (Scenariji najgoreg mogućeg sluĉaja) ............................... 89

8. LITERATURA ................................................................................................................. 94

9. OVLAŠTENJE ................................................................................................................ 97




fax. 051/633-013


UVOD

Procjena ugroţenosti predstavlja osnovu za donošenje planova zaštite i

spašavanja , a njen sadrţaj je odreĊen Pravilnikom o metodologiji izrade procjene

ugroţenosti i planova zaštite i spašavanja (N.N. 38/08)

Osnovne smjernice i osnovna planska rješenja zaštite ljudi, prirodnih i

materijalnih vrijednosti na podruĉju Grada Ĉabra, predloţene u ovoj Procjeni,

temelje se na geopolitiĉkom poloţaju, geografskim karakteristikama, demografskim

karakteristikama, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih

društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroţenosti ljudi i podruĉja

prirodnim nepogodama, tehniĉko-tehnološkim i ekološkim nesrećama. Specifiĉne

smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora poradi omogućavanja

što više i što boljih uvjeta za preţivljavanje ljudi, odnosno omogućavanja smanjenja

ljudskih ţrtava u što je moguće većoj mjeri biti će detaljno prikazane u Planu zaštite i

spašavanja Grada Ĉabra.

Podaci su upotrijebljeni za Grad, a tamo gdje nisu postojali upotrijebiti će se podaci

najbliţih naseljenih mjesta pod uvjetom da su primjenjivi i za Grad Ĉabar.




fax. 051/633-013


1. VRSTE, INTEZITET I UČINCI TE MOGUDE POSLJEDICE

DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO – TEHNOLOŠKIH

KATASTROFA I VELIKIH NESREDA PO STANOVNIŠTVO,

MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

1.1 PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

1.1.1. POPLAVE

Karta prostorne raspodjele oborine u Primorsko-goranskoj ţupaniji (sl. 1) dio je

karte srednje godišnje koliĉine oborine u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1961.-

1990.

Koliĉine padalina izmeĊu 1250 i 2000 mm u zaleĊu Gorskog kotara, kojem pripada i

podruĉje Grada Ĉabra, zabiljeţene su na visinama od 500-900 m. Koliĉina padalina

na nekom prostor bitan je parametar kod procjene opasnosti od poplava.




fax. 051/633-013


Slika 1 Karta izohijeta Primorsko-goranske ţupanije, 1961–1990.

Izvor: Drţavni hidrometeorološki zavod

Vodne površine na podruĉju Grada Ĉabra dijele se na :

nadzemne vodotoke (rijeke, potoke, bujiĉne tokove),

jezera (akumulacija – u planu je izgradnja umjetnog jezera u Vodama s

dvojnom namjenom: retencija za prihvat vodnog vala i sportsko-rekreacijska

površina namjenjena rekreaciji i sportovima na vodi),

površine za akvakulturu (ribogojilište u Mandlima - gospodarska površina

namjenjena uzgoju rijeĉnih riba i rakova - akvakulturi).

Grad

Ĉabar




fax. 051/633-013


Glavni vodotoci su rijeke Kupa i Ĉabranka kojima je Prostornim planom Grada

odreĊena slijedeća namjena :

Kupa (vodotok I. kategorije) namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam

i rekreaciju,

Ĉabranka (vodotok I. kategorije od izvora do Ĉabra, a vodotok II. kategorije od

Ĉabra do ušća u Kupu) namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam i

rekreaciju.

Prema Operativnom planu obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko –

goranske ţupanije, podruĉje Grada Ĉabra pripada slivnom podruĉju 'Gorski kotar',

dionici 1 (Lokalne vode sliva Ĉabranke i Gerovske visoravni) i dionici 2 ( Lokalne

vode sliva Kupe i Kupice) (slika 2)




fax. 051/633-013


Slika 2. Pregledna karta obrane od poplava za podruĉje Primorsko – goranske ţupanije – sektor I,

slivno podruĉje 'Gorski kotar'.

Izvor: Vodno gospodarstvo PGŢ

Lokalne vode sliva Čabranke i Gerovske visoravni

Pod dionica 1.1. obuhvaća vodotoke i bujice pritoke meĊudrţavnog vodotoka

Ĉabranka.

- Bujice izvorišta Čabranke uglavnom prolaze kroz nenaseljeno šumsko

podruĉje pa ne predstavljaju posebnu opasnost. Izuzetak je Sušica Goraĉi

koja za vrijeme velikih voda plavi neureĊenu inundanciju u podruĉju naselja

Grad Ĉabar




fax. 051/633-013


Goraĉi i ugroţava stambene i gospodarske objekte. Posebnu pozornost treba

posvetiti propustu na prometnici Parg – Prezid.

- Paklenski jarak, desna pritoka Čabranke u centru Čabra. Zbog štete koju je

nanosio stambenim i gospodarskim objektima izvršena je regulacija dijela koji

prolazi kroz naseljeni dio izgradnjom obaloutvrda i stepenice.

- Mandli, desna pritoka Čabranke u naselju Mandli. Dionica kroz naselje do

ušća je regulirana naslagom kamenja u ţiĉanim gabionima. Pozornost treba

obratiti na regulirani dio i na propust ispod prometnice Zamost – Ĉabar.

- Kamenski potok, desna pritoka Čabranke izmeĊu naselja Mandli i Plešci.

Pozornost treba obratiti na propust ispod prometnice Zamost – Ĉabar.

- Pleški potok, desna pritoka Čabranke u naselju Plešci. Kroz naselje je

izvršena regulacija slaganim kamenjem u cementnom mortu. Pozornost treba

obratiti na regulirani dio i na propust ispod prometnice Zamost – Ĉabar.

Poddionicu treba obilaziti prometnicom: S. Kupa ( Delnice) – Brod na Kupi –

Gašparci – Zamost – Plešci – Kamenski potok – Mandli – Čabar – Gorači.

Pod dionica 1.2. obuhvaća vodotoke i bujice Gerovske visoravni, Tršća i Prezida.

- Trbuhovica, ponornica na Prezidanskoj zaravni. Većim dijelom prelazi kroz

naselje Prezid i to uglavnom reguliranim tokom – betonskim obaloutvrdama, a

jednim dijelom tunelom. Kod drvne industrije razdvaja se u dva kraka na ĉijim

krajevima su ponori

- Gerovčica I, svoj tok formira od bujice Gerovske visoravni. Na jugozapadnoj

strani naselja Gerovo razdvaja se u dva kraka i tako okruţuje naselje. Svojim

velikim vodama plavi cijelo podruĉje. Jednim dijelom je izvršena regulacija

betonskim obaloutvrdama, a jedan dio produbljivanjem korita.

- Kramarski potok

- Sokolica

- Bresni potok, ove bujice sakupljaju vodu iz podruĉja naselja Vode, Sokoli i

Smreĉje. Spajaju se u moĉvarnom predjelu Sušica, istoĉno od Malog Luga i

poniru ispod mosta zajedno s Gerovĉicom I. Kramarski potok i Sokolica svojim




fax. 051/633-013


velikim vodama ugroţavaju prometnicu Smreĉje- Vode kao i samo naselje

Vode. Bresni potok ugroţava prometnicu Gerovo – Tršće u naselju Smreĉje u

podruĉju propusta na što treba posebno obratiti pozornost kao i na prometnicu

Smreĉje – Vode.

- Tršćanka, ponornica koja protjeĉe kroz naselje Tršće. Svojim velikim vodama

ugroţava naselje, pa je izvršena djelomiĉna regulacija. Na svom toku ima

nekoliko propusta na koje treba obratiti pozornost, kao i na regulirani dio.

- Gerovčica II, izvire ispod Svete gore istoĉno od Zamosta. Tok je jednim

dijelom reguliran

Za obilazak poddionice koristiti prometnicu: S. Kupa ( Delnice) – Brod na Kupi –

Gašparci – Zamost – Mali Lug – Gerovo – Smrečje – Vode – Tršće – Prezid.

Podruĉje Grada Ĉabra nije ugroţeno od lokalnih voda sliva Kupe i Kupice.

Zakljuĉak

Problem štetnog djelovanja vode na podruĉju Grada Ĉabra javlja se u vrijeme

velikih kiša ili otapanja snijega, odnosno u vrijeme visokih voda na pojedinim

podruĉjima (podruĉje Mlake u Prezidu, djelovi Gerova, Tršća, moĉvarni predio Sušica

u blizini Voda, Smreĉja i Malog Luga, dio Ravnica, dio Ĉabra uz Ĉabranku).

MeĊutim, poplave na podruĉjima koja su im izloţena nisu takvih razmjera da bi

ugroţavale sigurnost ljudi, ali mogu nanijeti štetu prirodnim i materijalnim

dobrima. Štete su evidentne u pojaĉanoj eroziji zemljišta naroĉito na većim nagibima

terena, mogući su odroni cesta, pojave klizišta i sl.




fax. 051/633-013


1.1.2. POTRESI

Osnovna znaĉajka seizmiĉnosti u podruĉju Kvarnera i Gorskog kotara je pojava

većeg broja slabijih potresa u seizmiĉki aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno

ţarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato

su potresi lokalni i obiĉno ne zahvaćaju šire podruĉje.

Na temelju dosadašnjih podataka teritorij Grada Ĉabra ima slijedeće maksimalne

oĉekivane intenzitete seizmiĉnosti:

- Io = 60 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.);

- Io = 7-80 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);

- Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);



- Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).

Na priloţenim kartama prikazani su maksimalni intenziteti oĉekivanih potresa izraţeni

u stupnjevima MCS ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63%, i za povratna razdoblja

50, 100, 200 i 500 godina.




fax. 051/633-013


Slika 3. Intenzitet potresa za povratno razdoblje 50 godina

Izvor: Seizmološka sluţba, Geofiziĉki odsjek Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta

Grad Ĉabar




fax. 051/633-013




Grad Ĉabar




fax. 051/633-013




U tablici 1. prikazana je uĉestalost inenziteta potresa na podruĉju Grada Ĉabra za

125-godišnje razdoblje (od 1879 do 2003. god.)

Grad Ĉabar




fax. 051/633-013


Tablica 1. Uĉestalost inenziteta potresa u pojedinim gradovima Primorsko-goranske ţupanije

za 125-godišnje razdoblje (od 1879 do 2003. god.)

Grad /mjesto φ (o N) λ (o E)

Intenzitet

potresa (o MSK)

V VI VII VIII

Gerovo 45.514 14.644 15 6 0 0

Ĉabar 45.596 14.651 17 5 0 0

Izvor: Seizmološka sluţba Republike Hrvatske

Iz tablice je vidljivo da je na podruĉju Grada Ĉabra zabiljeţeno 17 potresa u Ĉabru i

15 potresa u Gerovu intenziteta V oMSK (priliĉno jak potres), 5 potresa u Ĉabru i 6 u

Gerovu intenziteta VI oMSK (jak potres). Potresa VII oMSK jakosti (vrlo jak potres) i

potresa intenziteta VIII oMSK (razoran potres) nije bilo.

Prognoza štete na stambenom fondu1

Prognoza štete na stambenom fondu napravljena je u sluĉaju potresa od 7° (razorni

potresi) koji se realno moţe oĉekivati na podruĉju Grada Ĉabra.

1 Proraĉun potresa DLS d.o.o. baziranom na D. Aniĉić: Civilna zaštita 1(1992)2, 135-143




fax. 051/633-013


Tablica 2: Podaci o broju stanovnika i stanova na podruĉju Grada Ĉabra (popis stanovništva

2001.godine

Broj stanovnika

2001. godine Broj stanova 2001. godine

Grad Ĉabar 4387 1522

Izvor: Prostorni plan Grada Ĉabra

Tablica je izraĊena na osnovu podataka preuzetih iz Prostornog plana Grada Ĉabra.

Prognoza štete na stambenom fondu u Gradu Ĉabru izraditi će se uz slijedeće

pretpostavke:

- Potres jaĉine VII stupnjeva MSK-64 ljestvice pogodio je Grad Ĉabar

- Akceleracija za VII st. Iznosi 1.5 m/s2 i jednaka je na cijelom podruĉju

- Trajanje potresa je 15 sek

- U trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama




fax. 051/633-013


Slika 7. Zoniranje podruĉja

DLS d.o.o

I – zidane zgrade

II – zidane zgrade s armirano betonskim serklaţima

III – armiranobetonske skeletne zgrade

IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova

V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima

U ZONI 1 preteţno su objekti kategorije I , II i III.

U ZONI 2 preteţno su objekti kategorije IV i V.

Sustavni podaci za broj zgrada u pojedinoj kategoriji za sada ne postoje pa je

proraĉun proveden uz procjenjene veliĉine .




fax. 051/633-013


Analizom iz Prostornog Plana kartografa sa tipovima gradnje odredilo se koliko

pribliţno objekata spada u odreĊenu kategoriju ( I do V) po vremenu gradnje i došlo

se do slijedećih najbliţih aproksimacija :

40 % zidane zgrade Tip I

40% zidane zgrade s armirano betonskim serklaţima Tip II( od 1945-tih

godina do 1960-tih godina)

10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III ( od 1960-tih godina do danas)

5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV ( od 1960-tih

godina do danas)

5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V ( od 1960-tih

godina do danas)

U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata što predstavlja cca 609

zidanih objekata - stare jezgre.

Od tih 609 objekata:

8% ili 49 objekata neće imati nikakvih oštećenja

10% ili 61 objekta će imati neznatna oštećenja i 6% graĊevinske štete

40% ili 244 objekata imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% graĊevinske

štete

35% ili 213 objekata imati će jaka oštećenja i 40% graĊevinske štete

4% ili 24 objekata imati će totalni stupanj oštećenja i 62% graĊevinske štete

3% ili 18 objekata biti će srušeno uz 100% graĊevinsku štetu

U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim serklaţima) svrstano je

40% ili cca 609 objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama , pa do

devedesetih godina.


50% ili 304 objekata neće doţivjeti nikakova oštećenja

25% ili 152 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% graĊevinske

štete




fax. 051/633-013


23% ili 140 objekata će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% graĊevinske

štete

2% ili 12 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% graĊevinske štete

U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili cca 152

objekta


39% ili 59 objekta neće doţivjeti nikakova oštećenja

25% ili 38 objekata će doţivjeti neznatna oštećenja uz 6% graĊevinske štete

33% ili 50 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % graĊevinske

štete

2% ili 3 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% graĊevinske štete

2% ili 3 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% graĊevinske štete

1% ili 2 objekta će biti srušeno

U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 5% ili 76

objekata

Od tih 76 objekata:

5% ili 4 objekta neće doţivjeti nikakva oštećenja



štete

U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima)

svrstano je 5% ili 76 objekta

Od tih 76 objekata:

30% ili 23 objekta neće doţivjeti nikakva oštećenja



štete




fax. 051/633-013


Tablica 3 : Prikaz stupnjeva oštećenja u postocima za svaku kategoriju zgrade, te nastala

graĊevinska šteta

Red. broj

Stupanj oštećenja

I II III IV V GraĊevinska

šteta %

1. nikakvo-

nema 8% 50% 39% 5% 30% 0

2. neznatno 10% 25% 25% 70% 50% 6

3. umjereno 40% 23% 33% 25% 20% 20

4. jako 35% 2% 2% 40

5. totalno 4% 2% 62

6. rušenje 3% 1% 100

Aniĉić : Civilna zaštita I i II(1992)2, 135-143

Prognoza broja ţrtava2

U ţrtve potresa ubrajamo poginule i ranjene osobe.

Tablica 4: Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim brojem zgrada, brojem ranjenih i

poginulih

KATEGORIJA GRAĐEVINE

Stupanj

oštedenja

I II III IV V

BZ BR BP BZ BR BP BZ BR BP BZ BR BP BZ BR BP

nikakvo - 49 / / 304 / / 59 / / 4 / / 23 / /

2 Proraĉun broja ranjenih i mrtvih u potresu DLS d.o.o. prema Aniĉić : Civilna zaštita I i II (1992) str 135 do 143




fax. 051/633-013


nema

neznatno 61 / / 152 / / 38 / / 53 / / 38 / /

Umjereno 244 7 / 140 4 / 50 1 / 19 1 / 15 0 /

Jako 213 12 2 12 1 / 3 0 / / / / 0 0 /

totalno 24 7 1 / / / 3 1 0 / / / / / /

rušenje 18 53 11 / / 0 2 4 1 / / / / / /

UKUPNO 609 79 14 609 5 0 155 6 1 76 1 / 76 0 /

BZ – broj zgrada

BR – broj ranjenih ososba

BP – broj poginulih osoba

Izraĉunom dobiven ukupan broj ranjenih i poginulih (prognoza ţrtava):

- Ranjenih 91

- Poginulih 15

Procjena količine graĎevinskog otpada

Gore navedenim proraĉunom graĊevinskih šteta potrebno je odrediti koliĉinu

graĊevinskog otpada koji će nastati kod totalnog rušenja objekata. Koliĉina ovog

otpada vaţna je da bi se dimenzioniralo i odredilo podruĉje gdje će taj graĊevinski

otpad biti privremeno pohranjen. Otpad će se proraĉunati metodom koju upotrebljava

US Army Corps of Engineers (USACE)3.

3 USACE vidi FEMA IS-632




fax. 051/633-013


Gore navedenim proraĉunom utvrĊeno je da će u Gradu Ĉabru doći do potpunog

rušenja i totalnog oštećenja kod 47 objekta. Kako su to uglavnom jednokatni objekti u

ZONI 1 i ZONI 2 starog dijela koliĉina otpada se proraĉunava:

Jedan jednokatni objekt prosjeĉnih gabarita 8m L* 8 m W * 6m H ima

(L* W* H) / 0,02831685 / 27= -------------- 0,7645549m3 * 0,33 = ------------- m3

graĊevinskog otpada

pa prema izraĉunu proizlazi da jedan objekt ima

(8*8*6 )* 0,02831685 /27 = 502,25 * 07645549* 0,33 = 126,71 m3 otpada

Za 47 objekta ukupna koliĉina graĊevinskog otpada iznosi 5955 m3

Od ove koliĉine USACE predviĊa da će 30% biti drvena graĊa koja se kasnije moţe

lako reciklirati. Od ostalih 70% predviĊa se da je 42% gorivi materijal koji zahtijeva

sortiranje

43% graĊevinski otpad( kamen, beton, ţbuka)

15% metal

Dakle od ukupno 5955 m3, 1786 m3 će biti drvene graĊe, 1751 m3 će biti gorivog

raznog materijala, 1792 m3 graĊevinskog otpada (kamen,beton,ţbuka), a 625 m3 će

biti metala.

Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti podruĉje za privremeno

deponiranje veliĉine 2410 m2. Podruĉje treba odrediti te u slijedećoj reviziji

Prostornog plana ucrtati u kartografe.




fax. 051/633-013


Procjena graĊevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela

ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa:

Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se

spasili ljudski ţivoti. Iz spasilaĉke prakse4 poznato je da se najviše ţivota spasi u

prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski ţivoti mogu spasiti unutar 48

sati nakon potresa. Zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja

raĉuna za ovaj period.

U prvih 24 sata ukloni se pribliţno 20% graĊevinskog otpada od ukupne koliĉine

otpada koji je nastao rušenjem. Tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja

zbog spašavanja zatrpanih.

Koliĉina otpada koja se treba ukloniti iznosi 1190 m3.

Svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 moţe u 24 sata prosjeĉno napraviti 20 prijevoza

na deponij.

Za prijevoz gore specificirane koliĉine potrebna su 6 kamiona.

Potrebno je takoĊer osigurati 1 autodizalicu, 2 utovarivaĉa i 1 stroj za razbijanje

betona. Za opsluţivanje graĊevinske mehanizacije predviĊa se 20 ljudi.

Potrebe u ostalom ljudstvu biti će prikazane u dijelu Snaga za zaštitu i spašavanje

U sluĉaju potresa intenziteta 5-6º MCS skale što je u realnoj procjeni moguće, došlo

bi od laganih pa do umjerenih oštećenja kamenih kuća, dok bi za ostale objekte u

starim djelovima grada moglo doći samo do laganih oštećenja. Moţe biti ugroţeno

oko 5 % stanovnika, i to uglavnom zbog nastanka panike u zatvorenim prostorima.

4 B. D. Phillips: Disaster recovery




fax. 051/633-013


U sluĉaju nastanka potresa od 7º MCS ( mala vjerojatnost) moguća su teška

oštećenja sa rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta kao i

pukotina na cestama.

Na podruĉju Grada Ĉabra postoji više objekata u kojima je moguće okupljanje većeg

broja osoba, to su poglavito vrtići, škole i sliĉno (objekti su navedeni u Prilogu).

Zaključna ocjena o ugroţenosti područja u odnosu na

potres

Obzirom da ovo podruĉje spada u podruĉja ugroţena od potresa mora se predvidjeti

da će se potresi snage VII st. MCS ponoviti. Najugroţeniji dijelovi su stare jezgre,

gdje su kuće graĊene kroz povijest bez urbanistiĉkih planova i poštivanja standarda

graĊevinarske struke.

Kako se na ovom podruĉju oĉekuje oko 91 ranjenih i 15 poginulih, a ovakav potres

se smatra najvećom mogućom katastrofom, analizirane su snage za zaštitu i

spašavanje i utvrĊene su potrebe za odreĊenim korekcijama.

Potrebno je osnovati postrojbe civilne zaštite sukladno Pravilniku o ustrojstvu, popuni

i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje.

Vatrogasne snage su dostatne po broju ljudstva ali nisu opremljene kako bi to bilo

potrebno. Naroĉito je nedostatna oprema DVD-ova, te je potrebno izvršiti kontrolu

opreme i opskrbiti postrojbe da se mogu nositi sa katastrofom.

1.1.3. OSTALI PRIRODNI UZROCI

Za izradu Procjene ugroţenosti od ostalih prirodnih uzroka korišteni su podaci

o klimatskim uvjetima na podruĉju Grada Ĉabra preuzeti iz Prostornog plana Grada.

Tamo gdje podaci nisu dostupni korišteni su podaci iz Meteorološke podloge za




fax. 051/633-013


izradu procjene ugroţenosti stanovništva i materijalnih dobara Primorsko-goranske

ţupanije izraĊene od strane Drţavnog hidrometeorološkog zavod

SUŠA

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine analizirani su podaci s

meteorološke postaje Skrad. Na podruĉju Grada Ĉabra prosjeĉno godišnje ima 208

dana bez oborine. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u srpnju i kolovozu (22

dana mjeseĉno) dok u ostalim mjesecima ima od 15 do 18 dana bez oborine.

Vrijednosti standardnih devijacija, upućuju na nešto manju stabilnost u hladnom

dijelu godine (od listopada do veljaĉe). U analiziranom 13-godišnjem razdoblju

najveći broj dana bez oborine najĉešće je bio u kolovozu (29% sluĉajeva) i sijeĉnju

(25% sluĉajeva). Najsušniji mjesec bio je sijeĉanj 1989. godine koji je cijeli bio bez

oborine. U analiziranom razdoblju najmanji broj dana bez oborine najĉešće je bio u

veljaĉi i prosincu (25% sluĉajeva). Najmanje bezoborinskih dana zabiljeţeno je u

veljaĉi 1986. godine kada je bilo samo 2 dana bez oborine.

Podruĉje Grada Ĉabra je ugroţeno od suše ali ne u tolikoj mjeri da bi izazvalo

katastrofu ili veliku nesreću. U posljednjih 10 godina na podruĉju Grada Ĉabra

zabiljeţena su ekstremno sušna razdoblja i to u ljeto 2001. i 2003., te proljeće 2003.

Vrlo sušna razdoblja zabiljeţena su u ljeto 2000. i 2007., te jesen 2006. S obzirom da

nije proglašena elementarna nepogoda, ne moţemo govoriti o novĉanim iznosima

nastalih šteta.




fax. 051/633-013


Tablica 5: Broj dana bez oborine

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINE

SRED 18.2 15.9 17.4 15.1 16.8 14.9 21.8 22.4 20.2 15.6 15.3 14.9 208.4

STD 6.6 6.6 3.6 3.1 2.7 2.7 2.6 1.9 3.7 6.6 4.7 6.5 13.8

MIN 9 2 11 9 11 11 19 20 14 3 8 3 182

Izvor: DHMZ – podaci za odstupanje koliĉina oborina

Na sljedećim slikama dana je karta Hrvatske s prikazom ekstremno sušnih

razdoblja5.

Slika 8. Karta Hrvatske s prikazom odstupanja koliĉina oborina za ljeto 2001.

Izvor: Drţavni hidrometeorološki zavod

5 Drţavni hidrometeorološki zavod

Grad Ĉabar




fax. 051/633-013


Slika 9Karta Hrvatske s prikazom odstupanja koliĉina oborina za ljeto 2003.

Drţavni hidrometeorološki zavod

Grad Ĉabar




fax. 051/633-013


Slika 10. Karta Hrvatske s prikazom odstupanja koliĉina oborina za proljeće 2003.

Drţavni hidrometeorološki zavod

Zakljuĉak

Najveće bi štete suša prouzroĉila poljoprivrednim površinama i na malim

obiteljskim poljoprivrednim nasadima. Dovesti će do isušivanja tla i raspucavanja

zemljišta. Doći će do dubinskog rasušivanja i dodatnog uništavanja korijenja biljaka.

Obrada takvog zemljišta zahtijevati će povećani rad i sredstva za ponovnu sadnju.

Od posljedica suše mogu se oĉekivati i slabiji prinosi voća i povrća u toj godini, a

dugoroĉno gledano zbog sušenja tla i sušenje voćaka te drugih višegodišnjih nasada.

Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju moţe, s odreĊenim faznim

pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se oĉituje smanjenjem površinskih i

dubinskih zaliha vode. Hidrološka suša moţe ugroziti snabdijevanje vodom onog

Grad

Ĉabar




fax. 051/633-013


dijela stanovnika Grada, koji nisu prikljuĉeni na zajedniĉki vodoopskrbni sustav. Za

sigurno korištenje vode iz njih potrebno formirati zone sanitarne zaštite kako bi se

vode zaštitile od sluĉajnih ili namjernih zagaĊivaĉa.

Od posljedica duţe suše, pogotovo povezane s povišenim temperaturama i sušnim

tlom, moţe se oĉekivati stradavanje dijela stanovnika, naroĉito starije dobi

(dehidracija). Nedostatak ĉiste vode za piće i potrebe osobne higijene moţe dovesti

do širenja širokog spektra po ţivot opasnih bolesti.

TOPLINSKI VAL

Podruĉje Grada Ĉabra nije ugroţeno od toplinskog vala.

OLUJNO ILI ORKANSKO NEVRIJEME

Vjetar se analizira kao jedan od ĉimbenika olujnog nevremena na podruĉju

Primorsko-goranske ţupanije a time i Grada Ĉabra. Za prikaz strujnog reţima na

podruĉju Grada koristimo analize s meteorološke postaje Parg.

Kako je ĉabarsko podruĉje planinsko s nadmorskim visinama od oko 1000 m,

strujanje zraka je u velikoj mjeri uvjetovano visinskim cirkulacijama koje su obiĉno

pravilnije od prizemnih. Stoga je najĉešći vjetar iz juţnog kvadranta: jugoistoĉni, juţni

i jugozapadni dok su svi ostali vjetrovi znatno manje zastupljeni. MeĊu najznaĉajnijim

pokazateljima o vjetru za mnoge djelatnosti je broj dana s jakim odnosno olujnim

vjetrom. Jak vjetar je vjetar jaĉine 6 i 7 Beauforta, odnosno s brzinama izmeĊu 10,8 i

17,1 m/s. Olujni vjetar je vjetar brzine 17,2 m/s ili veće i vrlo ĉesto ĉini dosta štete.

Prosjeĉan mjeseĉni broj dana s jakim vjetrom je 2-3 s tim da ih najmanje ima u

najtoplijem dijelu godine. Prosjeĉan mjeseĉni broj dana s olujnim vjetrom manji je od

jedan odnosno takvi se vjetrovi javljaju jednom u dvije do pet godina u svakom




fax. 051/633-013


pojedinom mjesecu, ovisno o mjesecu, no ipak ĉešće u hladnijem dijelu godine, od

listopada do oţujka. Da su olujni vjetrovi rijetki dovoljno govori i podatak da u godini

prosjeĉno ima samo oko 4 takva dana

Zakljuĉak

Na podruĉju Grada Ĉabra vjetar ne predstavlja elementarnu nepogodu koja bi

mogla napraviti veće štete. Godišnje se javlja 14 dana sa jakim vjetrom i svega 3

dana sa olujnim.

KLIZIŠTA

Klizišta na podruĉju Grada Ĉabra prikazana su u poglavlju Zemljovidi, na

kartografskom prikazu „Podruĉja posebnih ograniĉenja u prostoru‟. Kako je vidljivo na

karti, najugroţeniji djelovi su:

- dio ţupanijske ceste Ţ 5031 koja prati tok rijeke Kupe,

- dionica drţavne ceste D32 iznad Smreĉja,

- dionica ţupanijske ceste Ţ5185 Mali Lug – Zamost

- dionica lokalne ceste na dijelu Tršće-Sokoli

Zakljuĉak

Klizišta se nalaze izvan granica graĊevinskog podruĉja tako da ne

predstavljaju opasnost po stambene objekte. Od posljedica klizišta ugroţena je

jedino prometna infrastruktura.




fax. 051/633-013


TUČA

Na meteorološkoj postaji Skrad srednji godišnji broj dana s krutom oborinom

iznosi 1.5 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u srpnju 0.4 dana dok je

srednji broj dana u ostalim mjesecima izmeĊu 0.1 i 0.3 dana. U razdoblju oţujak–

svibanj nije zabiljeţen ni jedan dan s krutom oborinom. Posljedice tuĉe je teško

predvidjeti, ali mogu se pretpostaviti s obzirom na prijašnja iskustva.

Na podruĉju Primorsko-goranske ţupanije ne provodi se obrana od tuĉe. U Tablici 6

dan je pregled godišnjeg broja dana s tuĉom.

Svojim intezitetom krute oborine mogu nanijeti velike štete pokretnoj i nepokretnoj

imovini, kao i poljoprivredi. Mjesta na kojima su ugroţene poljoprivredne kulture, na

podruĉju Grada Ĉabra, uglavnom se nalaze u blizini naselja, a prikazane su na karti

„Korištenje i namjena površina“ (oznaĉene su slovima P2, P3 i PŠ).

Osim poljoprivrede, tuĉa nanosi štete šumarstvu, graĊevinama, vozilima u vlasništvu

privatnih i fiziĉkih osoba.

Na području Grada u zadnjih 10 godina nisu zabilježene elementarne nepogode

uzrokovane tučom.

Tabela 6 : Broj dana s tuĉom i/ili sugradicom

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S TUĈOM

SRED 0.2 0.1 0.0 0.0 0.0 0.3 0.4 0.1 0.1 0.1 0.2 0.1 1.5

STD 0.4 0.3 0.0 0.0 0.0 0.5 0.9 0.3 0.3 0.3 0.2 0.3 1.5

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 1 1 0 0 0 1 3 1 1 1 3 1 4

DHMZ – podaci za odstupanje koliĉina oborina




fax. 051/633-013


Zakljuĉak:

Grad Ĉabar nije ugroţen od tuĉe, pa nije potrebno predvidjetni posebne mjere

obrane od tuĉe.

SNJEŢNE OBORINE

Snjeţne prilike na podruĉju Grada Ĉabra prikazane su sukladno dostupnim

podacima s meteorološke postaje Parg.

Zbog niskih temperatura zraka snijeg koji pada zadrţava se ne tlu pa je bitan

podatak o broju dana s razliĉitim visinama snjeţnog pokrivaĉa.

Od prosinca do oţujka veći dio mjeseca tlo je pokriveno snjeţnim pokrivaĉem makar

minimalne debljine s tim da se u većini sluĉajeva radi o snijegu višem od 10 cm.

Snjeţni pokrivaĉ viši od 30 cm izraţen je samo u sijeĉnju, veljaĉi i oţujku kada je broj

takvih dana 7-9 što predstavlja 30-40% ukupnog broja dana sa snijegom na tlu. U

odnosu na kišu snijeg prevladava samo u sijeĉnju i veljaĉi, u oţujku i prosincu broj

snjeţnih i kišnih dana je sliĉan dok u preostalim mjesecima prevladava kiša.

Na području Grada u zadnjih 10 godina nisu zabilježene elementarne nepogode

uzrokovane snježnim oborinama.

Zakljuĉak:

Grad Ĉabar ugroţen je od elementarne nepogode snijeg, jer se nalazi u

podruĉju gdje tijekom zime padnu velike koliĉine snijega. Snijeg i snjeţne oborine

mogu uvelike utjecati na normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti. Snjeţne

oborine koje se oĉekuju svake godine mogu uzrokovati zastoj u prometu (poglavito




fax. 051/633-013


na drţavnim cestama D32 i D305 koje povezuju najveća mjesta na podruĉju Grada i

kojima je Grad povezan s ostalim podruĉjima), ĉime bi se uzrokovali:

izolacija cijelog podruĉja

nepravodoban dolazak medicinske zaštite

problemi u snabdijevanju hranom, vodom i lijekovima

opterećenje na graĊevinskoj infrastruktur (dalekovodi, zgrade i dr.)

nemogućnost dolaska interventnih sluţbi u sluĉaju kvarova na kritiĉnoj

infrastrukturi

neodrţavanje nastave

Zimska sluţba će u sklopu redovnih akcija ĉišćenja ukloniti snijeg sa prometnica

stoga nije potrebno predvidjeti dodatne snage za ĉišćenje.

POLEDICA

U hladno doba godine na podruĉju Grada Ĉabra moţe se oĉekivati pojave

ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleĊeno i klizavo tlo) koje mogu dovesti do

pojave zaleĊenih kolnika ĉime u znatnoj mjeri ugroţavaju promet i ljudske ţivote..

Za analizu rizika od poledice odabrani su klimatološki podaci meteorološke postaje

Skrad. Godišnji prosjek broja dana s mogućom poledicom na podruĉju Grada Ĉabra

je 71 dan, najviše je zabiljeţeno 94 takva dana 1984. godine, a najmanje 32 dana

1989. godine. Iz godišnjeg hoda broja dana s mogućom poledicom na meteorološkoj

postaji Skrad (tab. 6) u razdoblju 1981.-1993. moţe se zakljuĉiti da je rizik od

poledice vrlo velik u zimskim mjesecima prosincu, sijeĉnju i veljaĉi, ali i u oţujku i

studenom, kada se srednji broj povoljnih dana kreće od 11 do 14. U prosjeku najviše

dana s mogućom poledicom ima u prosincu, a najveće varijacije u broju dana

pojavljuju se u veljaĉi. Veljaĉa s maksimalnim brojem od 26 i oţujak sa 20

zabiljeţenih dana s poledicom prosjeĉno gledano riziĉniji su i od sijeĉnja. U cijelom




fax. 051/633-013


razdoblju najveći broj povoljnih dana za poledicu zabiljeţen je u prosincu 1981.

godine, te iznosi 27 dana, a najmanji 2 u sijeĉnju 1989. godine. Rizik za poledicu

postoji još u travnju sa srednjim brojem dana 7 i maksimalnim 14, te nešto manji u

listopadu (srednji broj 3, maksimalni 8 dana). U svibnju je ugroţenost od poledice

mala, dok u ostalim mjesecima rizika od poledice gotovo nema. Godišnji broj dana s

poledicom prikazan je u Tablici 7.

Tablica 7: Broj dana s poledicom

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m3.0°C)

SRED 10.8 11.2 11.9 7.1 1.9 0.1 0.0 0.0 0.0 3.2 10.6 13.6 70.8

STD 5.6 6.9 4.0 3.2 1.7 0.3 0.0 0.0 0.0 2.2 4.8 6.7 16.4

MIN 2 3 6 3 0 0 0 0 0 0 4 6 32

MAKS 21 26 20 14 5 1 0 0 0 8 20 27 94

Izvor: DHMZ – podaci za odstupanje koliĉina oborina

Zakljuĉak:

Grad Ĉabar je ugroţen od poledice. Poledica izaziva štete u prometu i na

poljoprivrednim kulturama. Zaštita od poledice je zasoljavanje prometnica od strane

zimske sluţbe, a u poljoprivredi zatvaranje vrijednih kultura u staklenike ili prostore

pod polietilenskom folijom.

Zimska sluţba je dostatna za zasoljavanje podruĉja Grada Ĉabra.

Poledica, uz navedeno, moţe uzrokovati i stradavanje ljudi (prijelomi, uganuća,

išĉašenja).




fax. 051/633-013


1.2 TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

1.2.1. TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE

NESREĆAMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA

Mogućnost nastanka tehniĉko tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost

prerastanja u veliku nesreću ili katastrofu ovisi o vrsti, koncentraciji i koliĉini opasne

tvari na lokaciji. Posljedice i utjecaji ovakvih katastrofa na okolinu mogu biti

raznovrsne. Najvaţniji utjecaj koji mogu imati je ponajprije na ţivot i zdravlje ljudi

nastanjenih u bliţoj i daljoj okolini, zatim na stanje u okolišu te na okolno

gospodarstvo i objekte kritiĉne infrastrukture. Jaĉina utjecaja katastrofe ovisi o vrsti,

koncentraciji i koliĉini opasne tvari u postrojenju, geofiziĉkom poloţaju, njegovoj

udaljenosti od najbliţeg naselja te brzini reagiranja snaga spašavanja.

Nesreća u tehnološkom postrojenju moţe nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije

opasne tvari koje moţe biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada

ili namjerne diverzije. Duţnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji

koriste opasne tvari u svom radu, je provoĊenje preventivnih mjera za sprjeĉavanje

nesreće, ograniĉavanje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima samo

ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema okolini u vidu upoznavanja

lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim mjerama za sprjeĉavanje

nesreća te metodama samozaštite, do dolaska snaga zaštite i spašavanja, u sluĉaju

nesreće.

Popis tvrtki koje u svom poslovanju koriste opasne tvari (otrovne, eksplozivne i

zapaljive):

1. INA - industrija nafte d.d. Zagreb, Benzinska postaja Ĉabar, Franje Oţbolta

bb, tel. 051 821 185

2. PROTEKTOR BANDAG KATALINIĆ D.O.O. Gerovo, Benzinska postaja

Gerovo, Snjeţniĉka 34, tel. 051 823 053




fax. 051/633-013


3. LOŢ METALPRES D.O.O., proizvodnja metala i plastiĉnih proizvoda d.o.o.

Plešce, Antuna Muhvića 52, tel. 825 102

Benzinske postaje u gospodarstvu:

1. FinvestCorp d.d. Ĉabar, PC 1 Gerovo, Pilanska 7, tel. 051 283 260 ili 224 –

Benzinska postaja za vlastite potrebe

2. FinvestCorp d.d. Ĉabar, PC 4 Gerovo, Goranska, tel. 051 822 128 –

Benzinska postaja za vlastite potrebe

Prema Planu intervenicija u zaštiti okoliša Primorsko –goranske ţupanije

sljedeći gospodarski subjekti posluju opasnim tvarima u znaĉajnim koliĉinama:

Tablica 8.: Popis gospodarskih subjekata koji postupaju s opasnim tvarima s vrstom opasnosti i

učincima u slučaju izvanrednog događaja

Naziv gospodarskog subjekta

Vrsta opasne tvari

Masa/ volumen opasne tvari

Indeks opasnosti

Kategorija uĉinka (IAEA)

Vrsta opasnosti

Naĉin skladištenja

Max. doseg uĉinka (m)

INA d.d.

benzinske stanice u Primorsko-goranskoj Županiji

Benzin 50m3 D=3

Ozbiljne

posljedice

Zapaljiva

tekudina

Istjecanje,

požar

spremnik 150*

Dizel 50m3 D=3

Ozbiljne

posljedice

Zapaljiva

tekudina

Istjecanje,

požar

spremnik

Finvest-corp d.d.

Pilana Gerovo

Čabar

nafta 27t D=2

značajne

posljedice

Zapaljiva

tekudina

Istjecanje,

požar

spremnik 25*




fax. 051/633-013


Finvest-corp d.d.

Tvornica namještaja Prezid

Čabar

mazut 200 t D=3

Ozbiljne

posljedice

Zapaljiva

tekudina

Istjecanje,

požar

spremnik 25*

Finvest-corp d.d.

Tvornica namještaja Tršde

Čabar

mazut 50 t D=3

Ozbiljne

posljedice

Zapaljiva

tekudina

Istjecanje,

požar

spremnik

Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske ţupanije

U Gradu Ĉabru nema izvora tehniĉko tehnoloških opasnosti kod kojih bi moglo

doći do velike nesreće ili nesreće sa katastrofalnim posljedicama. Tvrtke koje

upotrebljavaju opasne kemikalije ne posjeduju ih u koliĉinama iznad koliĉina koje

definira SEVESO II direktiva, no meĊutim mora se biti dovoljno obazriv pri rukovanju

s navedenim tvarima i u navedenim, relativno malim, koliĉinama. Dominantnu ulogu

meĊu navedenim opasnim tvarima ima mazut.

Moguće posljedice uslijed tehniĉko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća izazvanih

iznenadnim dogaĊajem u gospodarskim objektima

Tablica 9.: Podaci o procjeni rizika za pravne/fiziĉke osobe s podruĉja Grada Ĉabra

Gospodarski

subjekt

Procjena

rizika

Gustoća

naseljenosti

Vanlokacijsk

e posljedice

izvanrednog

dogaĊaja

Procjena

rizika u

okruţenju

RazraĊenost

postupaka u

sluĉaju

izvanrednog

dogaĊaja

Obuka i

opremljenost

Finvest-corp

d.d.

srednji mala male mala loša loša

INA d.d.. niski mala

Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske ţupanije




fax. 051/633-013


Privredni subjekti koji su prisutni u Gradu Ĉabru po koliĉinama opasnih tvari u svojim

postrojenjima ne pripadaju u podruĉje koje pokriva SEVESO II direktiva. No, prisutne,

i u ovom dokumentu navedene koliĉine opasnih tvari mogu ugroziti djelatnike koji s

njima rukuju, a u krajnjim (worst case) sluĉajevima moguće su i ugroze okolnog

stanovništva i okoliša. Shodno zakonskoj regulativi kao i pravnim aktima zaposlenici

koji koriste, upravljaju, rukuju itd. s opasnim tvarima moraju biti adekvatno educirani

te upoznati i uvjeţbani prema svim pravilima o postupcima za izbjegavanje velikih

nesreća i katastrofa, a po potrebi i za brzo saniranje nesreća manjih razmjera.

Na podruĉju Grada Ĉabra ne skladište se velike koliĉine zapaljivih tekućina, plinova,

eksplozivnih i drugih tvari, te smatramo da je relativno sigurno od nastanka velikih

nesreća, odnosno nesreća s katastrofalnim posljedicama. Smatramo da u sluĉaju

nesreće u gospodarskim objektima neće biti ugrţen velik broj ljudi budući da je

gustoća naseljenosti na tim lokacijama mala.

1.2.2. PROCJENA OPASNOSTI OD TEHNIĈKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE

NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U PROMETU

Prometni sustav na podruĉju Grada Ĉabra prikazan je u Prilogu Procjene.

Prema zakonima i pravilnicima Republike Hrvatske, kod transporta opasnih tvari

potrebno je prijaviti samo radioaktivne i eksplozivne tvari, stoga je teško procijeniti

koliĉinu opasnih tvari koja se prevozi podruĉjem Grada. Kroz glavnu Ĉabarsku

prometnicu dnevno prolaze autocisterne sa opasnim kemikalijama. Tim putem se vrši

snabdijevanje benzinskih postaja kao i gospodarskih subjekata koji u svojim

skladištima imaju opasne kemikalije za vlastite potrebe. U Worst case scenariju zbog

toga je i obraĊena nesreća autocisterne sa benzinom. ObraĊen je sluĉaj zapaljenja i

samo izlijevanja.

Spoznaja da se 2/3 svih akcidenata s opasnim tvarima dogaĊa pri transportu istih

dodatno treba motivirati jedinice lokalne zajednice da se mogućnosti katastrofa i

velikih nesreća svedu na minimum.




fax. 051/633-013


Ugroţena mjesta, na podruĉju Grada, nalaze se u blizini drţavne ceste D32 i

ţupanijske ceste Ţ5031. Uz cestu D32 ugoţeni su vodotoci uz akumulaciju na

podruĉju Malog Luga i Smreĉja, vodocrpilište Kamenje, vodocrpilište Potok Luka,

cjevovodi koji prolaze uz cestu na dionicama Goraĉi – Parg i Smreĉje – Gerovo. Uz

cestu Ţ5031 ugroţen je vodotok Ĉabranke, te cjevovovdi na dionicama Parg – Ĉabar

i Mandli-Plešce-Zamost.

Moguće posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa

izazvanih nesrećama u prometu

Postotak ugroţenosti ovisit će o mjestu nesreće. Najteţe posljedice bile bi na

lokalitetima na kojima se zadrţava veći broj ljudi (škole, crkve..), stoga je potrebno

vršiti edukacije o ponašanju u sluĉaju nesreće. Veća opasnost nastala bi i u sluĉaju

istjecanja opasnih tvari u sustav vodoopskrbe (zagaĊenje vodocrpilišta, izvorišta

pitke vode..) i tada postoji mogućnost ugroţenosti stanovništva u smislu prekida u

vodoopskrbi te je nuţno osigurati alternativne izvore pitke vode (cisterne s vodom i

sliĉno).

1.2.3. PROLOMI HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA

Na podruĉju Grada ne postoje postrojenja s hidroakumulacijskim branama.

1.2.4. EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI

Higijensko-epidemiološkom skrbi na podruĉju Grada Ĉabra obuhvaćeno je

4387 stanovnika (Zdravstveno statistiĉki ljetopis Primorsko-goranske ţupanije za

2007. godinu).




fax. 051/633-013


Epidemiološki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske

ţupanije – Ispostava Delnice kontinuirano provodi nadzor nad kretanjem zaraznih

bolesti za podruĉje Grada Ĉabra.

Zarazne bolesti na podruĉju Primorsko-goranske ţupanije pa tako i Grada Ĉabra

karakterizira:

- Sezonska pojavnost (sukladno epidemiologiji pojedine zarazne bolesti)

- Ujednaĉenost u ukupnom broju oboljelih kroz godinu

- Ujednaĉenost u redosljedu vodećih zaraznih bolesti

- Mali broj epidemijskih incidenata kroz godinu, koji su karakterizirani malim

opsegom u broju oboljelih osoba zahvaćenih objekata (crijevne zarazne

bolesti, ljeti – salmoneloze najuĉestalije, influenza, zimi – variĉele).

Epidemiološka situacija u Gradu Čabru je mirna, uobičajenih

karakteristika godinama.

U svezi oĉekivanih opasnosti i posljedica po zdravlje stanovništva od prirodnih

katastrofa i velikih nesreća koje bi se mogle dogoditi u Primorsko-goranskoj ţupaniji,

rizik je vezan uz ugroţavanje zdravstvene ispravnosti vode i hrane (pojava hidriĉne

epidemije ĉija je karakteristika velik broj oboljelih u kratkom vremenskom razdoblju)

Realni rizik za preduvjete nastanka zaraznih bolesti predstavljaju divlja odlagališta

otpada, posebno ako se nalaze uz naseljena mjesta te vodozaštitne zone.

Na podruĉju Grada Ĉabra u posljednjih deset godina nisu zabiljeţene velike

epidemije ni ljudi ni ţivotinja. Poljoprivredna proizvodnja je dosta ograniĉena: najviše

se proizvodi krumpir, kupusnjaĉe, grah i krmno bilje. Biljni i voćarski proizvodi sluţe

uglavnom za vlastite potrebe i proizvode se na ekstenzivan naĉin, s malim prinosima

pojedinih kultura. To uvjetuju i klimatske prilike koje omogućuju uzgoj samo onih

kultura i sorti koje podnose obilan snijeg, hladne i duge oštre zime te kratka i topla

ljeta s nešto više oborina. Ovĉarstvo, kozarstvo i svinjogojstvo ekstenzivnog je

karaktera, s malim brojem grla u stadima i sluţe uglavnom za vlastite potrebe. Sliĉno

je s kunićarstvom i pĉelarstvom.




fax. 051/633-013


2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU

Posljedice po kritiĉnu infrastrukturu, radi preglednosti, prikazane su sljedećom

tablicom.

Tablica 10.: Posljedice po kritiĉnu infrastrukturu

VRSTA UGROZE

UČINAK PO OBJEKTIMA

UGROŽENI SUSTAV

POSLJEDICA IMA NEMA

POTRES Oštedenja na TS

35/20 kV “Gerovo”

Distribucija

električne

energije

Prekid u napajanju

električnom energijom

cijelog područja Grada

Čabra

Nema vode

Staje

proizvodnja

bez

pomoćnog

napajanja

POTRES Oštedenja na

nekoj/nekim od 59

TS 20/04 kV 6

Distribucija

električne

energije

Prekid u napajanju


užeg područja Grada

(ovisno o tome koja je TS

oštedena)

Nema vode

Staje

proizvodnja

POTRES Oštedenja na mini

hidroelektrani

jakosti 1100 kVA

Distribucija

električne

energije

Smanjenje u napajanju

električnom energijom na

dijelu naselja Čabar


hidroelektrani

jakosti 160 kVA

Distribucija

električne

energije

Smanjenje u napajanju

električnom energijom na

lokaciji tvornice Finvestcorp

u Čabru


hidroelektrani

jakosti 10 kVA

Distribucija

električne

energije

Prekid u napajanju


pogona investitora

POTRES Oštedena

vodosprema

Distribucija

pitke vode

Nestanak pitke vode- voda

zamudena i zagađena,

prekid distribucije na

Nema vode

6 Lokacija svih TS prikazana je na karti 'Infrastrukturni sustavi i mreţe', poglavlje Zemljovidi




fax. 051/633-013


„Trbuhovica“ području više zone Prezida

POTRES Oštedena

vodosprema

„Prezid“

Distribucija

pitke vode




području cijelog Prezida.

Nema vode

POTRES Oštedena

vodosprema

„Mlake“

Distribucija

pitke vode




području niže zone Prezida.

Nema vode

POTRES Oštedena

vodosprema

„Lazi“

Distribucija

pitke vode




područja Tršda i Gerova.

Nema vode

POTRES Oštedena

vodosprema

„Gag-Parg“

Distribucija

pitke vode




području Parga, Tršda i

Gerova.

Nema vode

POTRES Oštedena

vodosprema

„Sokoli“

Distribucija

pitke vode




području zaselka Sokoli.

Nema vode

POTRES Oštedena

vodosprema

„Vode“

Distribucija

pitke vode




području Smrečja i Malog

Luga.

Nema vode

POTRES Oštedene neke od

vodosprema

„Gerovo“, „Klanc“,

„Hrib I“,

„Hrib II“

Distribucija

pitke vode




području Gerova.

Nema vode

POTRES Oštedena

vodosprema

Distribucija

pitke vode

Prekid distribucije za

tvornicu Lož Metalpres

Nema vode




fax. 051/633-013


„Požarnica“

POTRES Oštedena

vodosprema

„Podstene“

Distribucija

pitke vode




području Plešca i Zamosta.

Nema vode

POTRES Oštedena

vodosprema

„Mandli“

Distribucija

pitke vode




području Mandli.

Nema vode

POTRES Oštedena

vodosprema

„D. Žagari“

Distribucija

pitke vode




području Donji Žagari.

Nema vode

POTRES Oštedena

vodosprema

„Tropeti“, „P.

Jarak“

Distribucija

pitke vode




području gornje zone Čabra

Nema vode

POTRES

Oštedena

vodosprema

„Lijevi izvor

Čabranke“

Distribucija

pitke vode




području donje zone Čabra.

Nema vode

POTRES

Oštedena

vodosprema

„CVS - Tropeti“

Distribucija

pitke vode




području Parga, Tršda i

Gerova.

Nema vode

POTRES

Oštedena

vodosprema

„Prezid“

Distribucija

pitke vode





Nema vode

POTRES

Oštedena

vodosprema

„Prezid“

Distribucija

pitke vode





Nema vode




fax. 051/633-013


POTRES

Oštedene prekidne

komore Sokoli I i

Sokoli II

Distribucija

pitke vode

Prekid distribucije vode na

području Gerova.

Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Trbuhovica“

Distribucija

pitke vode


zamudena i zagađena

Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Mlake“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Sušica“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Žikovci I“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Žikovci II“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Sokoli I“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Sokoli II“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES Oštedeno Distribucija Nestanak pitke vode- voda Nema vode




fax. 051/633-013


vodocrpilište

„Klanc“

pitke vode zamudena i zagađena

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Hrib I“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Požarnica“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Podstene“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Donji Žagari“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Mandli“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„P. Jarak“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Tropeti I“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

Distribucija

pitke vode



Nema vode




fax. 051/633-013


„Tropeti II“

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Čabranka lijevo“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Oštedeno

vodocrpilište

„Čabranka desno“

Distribucija

pitke vode



Nema vode

POTRES

Ošteden uređaj za

pročišdavanje

otpadnih voda

Sustav

odvodnje

Zaštopavanje sustava,

opasnost od zaraznih

bolesti

POTRES Srušen

Poštanski ured 51

306 Čabar

Sustav

pošte i

telekomuni

kacija

Prestanak distribucije

poštanskih pošiljaka,

prestanak rada centale

nema fiksne

telefonije

,smanjen

signal

mobilne

telefonije

POTRES Srušen

Poštanski ured 51

303 Plešce

Sustav

pošte i

telekomuni

kacija




nema fiksne

telefonije

,smanjen

signal

mobilne

telefonije

POTRES Srušen

Poštanski ured 51

304 Gerovo

Sustav

pošte i

telekomuni

kacija




nema fiksne

telefonije

,smanjen

signal

mobilne

telefonije

POTRES

Srušen

Poštanski ured 51

305 Tršde

Sustav

pošte i

telekomuni

kacija




nema fiksne

telefonije

,smanjen

signal

mobilne




fax. 051/633-013


telefonije

POTRES Srušen

Poštanski ured 51

307 Prezid

Sustav

pošte i

telekomuni

kacija




nema fiksne

telefonije

,smanjen

signal

mobilne

telefonije

POTRES Oštedenje

telekomunikacijsko

g sustava

Sustav

telekomuni

kacija

Prestanak rada fiksne

telefonske mreže,

prestanak rada TV

odašiljača i nestanak TV

signala

nema fiksne

telefonije

,smanjen

signal

mobilne

telefonije

POTRES Ošteden Autobusni

kolodvor

Promet Prekid javnog prijevoza.

Uspostava javnog prometa

bi se organizirala sa

centralnim stajalištem na

drugoj lokaciji.

nema

stajališta

koja su

oštedena

Pijevoza

POTRES Pukotine i odroni

na cestama D32 i

D305

Promet Prekid javnog prijevoza,

izolacija, prekid u

distribuciji hrane i lijekova,

povedan broj prometnih

nesreda

Nema

prometa

Nema

dostave

hrane i pida

POTRES Oštedena

Ambulanta opde

medicine, Tršde

Zdravstven

a skrb

Onemogudavanje i prekid

pružanja medicinskih

usluga. Uspostava pružanja

medicinskih usluga bi se

organizirala na drugoj

lokaciji.

Smanjena

zdravstvena

skrb

POTRES Oštedena

Ambulanta opde

medicine, Gerovo

Zdravstven

a skrb






lokaciji.

Smanjena

zdravstvena

skrb




fax. 051/633-013


POTRES Oštedena

Ambulanta opde

medicine, Prezid

Zdravstven

a skrb






lokaciji.

Smanjena

zdravstvena

skrb

POTRES Oštedena

Ambulanta opde

medicine, Čabar

Zdravstven

a skrb






lokaciji.

Smanjena

zdravstvena

skrb

POTRES Oštedena stara

gradska jezgra

Spomenici

kulture

(stare

građevine,

crkve)

Rušenje, pucanje

prozorskih stakala,

oštedenja krovišta

POPLAVA Bujice izvorišta

Čabranke

Stambeni i

gospodarski

objekti,

promet

Poplavljeni stambeni i

gospodarski objekti u

naselju Gorači.

Propusti na prometnici

Parg-Prezid

POPLAVA Mandli, desna

pritoka Čabranke

Promet propust ispod prometnice

Zamost – Čabar.

Nema

prometa

Nema

dostave

hrane i pida

POPLAVA Kamenski potok,

desna pritoka

Čabranke


Zamost – Čabar.

Nema

prometa

Nema

dostave

hrane i pida

POPLAVA Pleški potok, desna

pritoka Čabranke


Zamost – Čabar.

Nema

prometa

Nema




fax. 051/633-013


dostave

hrane i pida

POPLAVA Kramarski potok i

Sokolica

Promet Velikim vodama ugrožavaju

prometnicu Smrečje- Vode i

naselje Vode

Nema

prometa

Nema

dostave

hrane i pida

POPLAVA Bresni potok Promet Ugrožena prometnica

Gerovo – Tršde i

prometnica Smrečje- Vode

Nema

prometa

Nema

dostave

hrane i pida

POPLAVA Poplavljena

poljoprivredna

zemljišta koja se

nalaze uglavnom

uz veda naselja

Štete na

usjevima

Voda de se zadržavati

predugo, očekuje se znatno

manji prinos

smanjeni

prinosi,

dio usjeva

uništen

SUŠA Oštedene

poljoprivredne

površine na

prostoru Grada

Poljoprivre

da

Štete na usjevima, sušenje

biljaka. Gubitak

jednogodišnjih i

višegodišnjih uroda

smanjeni

prinosi,

dio usjeva

uništen

SNJEŽNE

OBORINE

Krovovi starih

objekata na

prostoru cijelog

Grada

Objekti

stare

gradnje

mogu imati

ozbiljna

oštedenja

zbog

rušenja

krovova i

nadstrešnic

a usklijed

težine

snijega.

Individualne štete




fax. 051/633-013


SNJEŽNE

OBORINE I

POLEDICA

Velika količina

snijega i leda na

svim

prometnicama(pos

ebice D32 I D305)

Promet Izolacija, snijeg i poledica

uzrok su čestih

saobradajnih nesreda u

kojima nastaje materijalna

šteta.

Nema

prometa

Nema

dostave

hrane i pida

KLIZIŠTA Odroni na

dionicama cesta:

D32, Ž 5031, Ž

5185 te dionici

ceste Tršde-Sokoli

Promet Izolacija, prometne

nesrede u kojima nastaje

materijalna šteta.

Nema

prometa

Nema

dostave

hrane i pida

TUČA Oštedene

poljoprivredne

površine, objekti

na prostoru Grada

Čabra

Poljoprivre

da, štete na

objektima

Štete na poljoprivrednim

kulturama, štete na

objektima i automobilima

Individualne štete obzirom

da je vedina poljoprivrednih

površina u vlasništvu malih

poljoprivrednika.

OLUJNO ILI

ORKANSKO

NEVRIJEME

Oštedeni krovovi

kuda, rušenje

stabala, zakrčenje

prometnica

Promet,

stambeni

objekti,

elektroopsk

rba

Štete na objektima i

prometnoj infrastrukturi,

materijalne štete.

Nestanak električne

energije.

Nestanak TV signala

OLUJNO ILI

ORKANSKO

NEVRIJEME

Oštedena stara

gradska jezgra

Spomenici

kulture

(stare

građevine,

crkve)

Pucanje prozorskih stakala,

oštedenja krovišta

TEHNIČKO-

TEHNOLOŠK

E VELIKE

NESREĆE I

KATASTROFE

Eksplozija ili

istjecanje opasnih

tvari iz

autocisterni.

Ugroženo područje

oko prometnica

D32i D 305 koje

prolaze kroz

Prometna

infrastruktu

ra,

stambeni i

gospodarski

objekti uz

cestu

Materijalne štete,

Ljudske žrtve




fax. 051/633-013


naseljena područja

TEHNIČKO-

TEHNOLOŠK

E VELIKE

NESREĆE I

KATASTROFE

Eksplozija ili

istjecanje na

lokaciji benzinske

postaje INA d.d.

Prometna

infrastruktu

ra

Požar, štete na prometnoj

infrastrukturi, benzinskoj

postaji, ljudske žrtve

Nema

naftnih

derivata

TEHNIČKO-

TEHNOLOŠK

E VELIKE

NESREĆE I

KATASTROFE

Finvest-corp d.d.

Objekti uz

tvornicu

Rušenje objekata u krugu i

okolo tvornice, materijalne

štete, ljudske žrtve

DLS d.o.o.

Posljedice po kritičnu infrastrukturu - zaključak

Posljedice po kritiĉnu infrastrukturu bi najteţe bile nakon katastrofalnog potresa. Kod

takve katastrofe došlo bi do oštećenja gotovo svih infrastrukturnih objekata što bi se

oĉitovalo u nestanku elektriĉne energije, vode. Ceste bi bilie oštećene, pa bi se

smanjila mogućnost transporta u pojedine dijelove Grada. Stale bi s radom sve

funkcije, a smanjio bi se i broj djelatnika na poslu.

Zbog nestanka elektriĉne energije stalo bi grijanje, došlo bi do novih povrjeĊivanja

stanovništva zbog rušenja vodova pod naponom.

Prirodne katastrofe koje bi mogle nanijeti veliku štetu su olujno ili orkansko

nevrijeme, te velike koliĉine snijega. Posljedice bi se oĉitovale u rušenju stabala na

prometnice, rušenju krovova i štetama na poljoprivredi površinama, izolaciji podruĉja

Grada..

Podruĉje Grada Ĉabra nije ugroţeno od tehniĉko – tehnoloških opasnosti koje mogu

dovesti do katastrofalnih poljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te

okoliš.




fax. 051/633-013


3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

3.1 POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŢBI I PRAVNIH OSOBA

KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE

DJELATNOSTI

REDOVNE SLUŢBE

1. Vatrogasna zajednica Grada Ĉabra

2. Gradsko društvo Crvenog kriţa Ĉabar- sanitetski materijal, ukupno moguće

angaţirati do 15 ljudi

3. HGSS stanica Delnice - 23 ĉlana , 3 terenska vozila i motorne sanjke

4. Dom zdravlja – ambulante u Ĉabru, Gerovu i Tršću (3 lijeĉnika i 3 medicinske

sestre)

5. Hitna pomoć (deţurne sluţbe se naizmjeniĉno nalaze po ambulantama Ĉabra,

Gerova i Tršća) 2 vozila

Vatrogasne postrojbe

Vatrogasnu zajednicu Grada Ĉabra ĉini Vatrogasno zapovjedništvo Ĉabar (sa

7 ĉlanova) i pet dobrovoljnih vatrogasnih društava na mjesnim podruĉjima Ĉabar,

Tršće, Prezid, Plešce i Gerovo.

Središnje vatrogasno društvo temeljem Procjene ugroţenosti od poţara i

tehnološke eksplozije Grada Ĉabra je DVD Ĉabar.

DVD Čabar broji 20 operativnih vatrogasaca. Vozila kojima raspolaţu su:

- Citroen Jumper (800 l)

- Cisterna za vodu (5000 l)

DVD Tršće broji 30 operativnih vatrogasaca. Vozila kojima raspolaţu su:

- Mazda (300 l + hidraulika)

- Navalno vozilo TAM 5500 (2200 l)

DVD Prezid broji 25 operativnih vatrogasaca. Vozila kojima raspolaţu su:

Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kult

Documents

Procjena ugroženosti stanovništva,...- Tršćanka, ponornica koja protjeĉe kroz naselje Tršće. Svojim velikim vodama ugroţava naselje, pa je izvršena djelomiĉna regulacija