4

Rezime

Procjena i Plan predstavljaju pregled stanja i preporuke za održivo korišćenje i upravljanje ekosistemom Skadarskog jezera posebno obrađujući pitanja zaštite vodne i šumske vegetacije. Akcioni plan je izrađen uz podršku relevantnih institucija u ovoj oblasti, a kroz saradnju, komunikaciju i posvećenost ka realizaciji zajedničkih aktivnosti. Najvažnije identifikovane mjere za unapređenje ključnih nedostataka postavljene su spram istraživanja, borbe sa antropogenim prijetnjama, unapređenja sistema zaštite na obje strane i formiranja zajedničkih organa upravljanja na duge staze. Kao glavne kočnice u procesu održivog razvoja na jezeru, imajući u vidu ulaganja i pažnju posvećenu ovom regionu, identifikovano je nekoliko pitanja od zajedničkog interesa koja mogu biti dovedena u direktnu vezu sa problemima u realizaciji projekata i održivosti, kao i sa ukupnim rezultatima postignutim u regionu. To su: nezadovoljavajući nivo posvećenosti i odgovornosti, praćen neadekvatnim upravljanjem i rukovodstvom nadležnih institucija kao i nedostatkom koordinacije i mehanizama učešća javnosti. Hitne akcije za poboljšanje trenutnog stanja ekosistema Jezera, dogovorene sa relevantnim institucijama na crnogorskoj strani, su:

Revizija prirodnih rezervata u NP Skadarsko jezero. Borba sa invazivnim vrstama. Praćenje i revitalizacija staništa Skadarskog hrasta, lovora i Marsilea quadrifolia.

Revitalizacija/čišćenje korita rijeka i kanala pogođenih eutrofikacijom.

Na albanskoj strani identifikovane su sledeće hitne akcije:

Ograničavanje ispaše u zaštićenom području jezera.

Ograničavanje poljoprivrednih aktivnosti u zaštićenom području jezera.

Dok je zajednilčka:

Izrada internet prezentacije/portala za razmjenu dokumenata i informacija.

Velika mogućnost leži u razvoju modela za održivo korišćenje resursa i za usklađivanje turizma, poljoprivrede, energije i

zaštite. U tom smislu identifikovani su sledeći prioriteti:

Edukacija lokalnog stanovništva radi uključivanja u problematiku upravljanja Jezerom.

Osnivanje Savjetodavnog odbora NP Skadarsko jezero u cilju podrške komunikaciji, koordinaciji i učešća

javnosti u procesima planiranja i implementacije.

Podrška razvoju i promocija tradicionalnih proizvoda.

Zajedničko i integralno istraživanje i planiranje održivog razvoja cjelokupnog Skadarskog jezera, uključujući i

rijeku Bojanu, predstavlja dugoročan i zahtjevan zadatak, ali jedini koji će dati ozbiljne rezultate.

Priznanje: Ova Procjena i Akcioni plan imali su veliku podršku i pažnju: Agencije za zaštitu životne sredine i to Milene Bataković

i Lidije Šćepanović, kao i Nacionalnih parkova Crne Gore, odnosno Slavice Đurović, Gorana Škatarića i Zorana

Mrdaka.

Velika podrška i pažnja je ostvarena zahvaljući Regionalnoj agenciji za životnu sredinu u distriktu Skadra, posebno Dritan Dhori.

5

Lista skraćenica:

AEF – Agencija za životnu sredinu i šumarstvo Alb - Albanija APA – Agencija za zaštićena područja APALSH – Agencija za zaštitu područja Skadarskog jezera BC – Bernska Konvencija CBD – Konvencija o biološkom diverzitetu CR – Kritično ugoržen CSBL - Očuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta na područjima Prespanskog, Ohridskog i Skadarskoj jezera DFS – Direktorat za šume E/EN – Ugrožen EPA – Agencija za zaštitu životne sredine EUHD - EU Direktive o staništima fAKT – Fond za aktivno građanstvo FD – Uprava za šume FSP – Potpun projekat GEF – Globalni fond za životnu sredinu IPA – Instrument za pretpristupnu pomoć LSIEMP – Projekat Integralno upravljanje ekosistemom Skadarskog jezera MAB BR – Čovjek i biosfera, rezervat biosfere MAFLD - Ministarstvo za poljoprivredu, hranu i lokalnu samoupravu MARD – Ministrstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja MEFWA – Ministarstvo životne sredine, šumarstva i vodoprivrede Mne – Crna Gora MORT – Ministrstvo održivog razvoja i turizma MPSHLPA - Plan upravljanja zaštićenom zonom Skadarskog jezera NAE – Nacionalna agencija za životnu sredinu NBSAP – Nacionalna strategija biodiverziteta i Akcioni Plan NGO – Nevladina organizacija NP – Nacionalni Park NPSL – Nacionalni Park Skadarsko Jezero, Crna Gora PA – Zaštićeno područje PPG - Pripremni Grant RCG – Rješenje o stavljanje pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta Sl. list 76/06 RE (CR) –regionalno ugrožen (kritično ugrožen) REA – Regionalna agencija za životnu sredinu RSRD – Istraživački centar za ruralni razvoj SEA – Strateška procjena uticaja na životnu sredinu SH – Zainteresovana strana ToR – Projektni zadatak UNESCO – Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija UNOPS – Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge VU - Ranjiv WB – Svjetska Banka WRISHR - Institut za istraživanje voda Skadarskog regiona

6

Sadržaj

Uvod: ............................................................................................................................... 7

1. Analiza i opis situacije/problema ............................................................................... 9

2. Uloga i značaj Akcionog plana za planiranje integralnog upravljanja ........................ 11

2.1. Razvoj zajedničkih aktivnosti i inicijativa.................................................................................. 12

2.2. Nalazi i analiza kritičnih pitanja .................................................................................................. 14

2.3. Mjere ............................................................................................................................................... 15

3. Stanje biodiverziteta (vodna i šumska vegetacija) ................................................... 16

3.1. Ključne akcije neophodne za očuvanje vodene i šumske vegetacije ................................... 24

3.2. Identifikovanje problema i praznina ........................................................................................... 26

3.3. Mjere ............................................................................................................................................... 26

4. Identifikacija i procjena prijetnji (za vodnu i šumsku vegetaciju) .............................. 27

4.1. Identifikovanje ključnih oblasti, sektor zaštite/reakcije ......................................................... 33

4.2. Monitoring prijetnji i trendova ..................................................................................................... 35

5. Sistem zaštite i podrška tom sistemu ...................................................................... 36

5.1. Nalazi i analiza kritičnih pitanja (sprovođenje) ........................................................................ 39

5.2. Mjere ............................................................................................................................................... 41

6. Zaštita i poljoprivreda kao i drugi razvojni sektori .................................................... 44

6.1. Nalazi i analiza kritičnih pitanja .................................................................................................. 46

6.2. Mjere ............................................................................................................................................... 47

7. Uspostavljanje ključnih strateških ciljeva o prijetnjama i zaštiti ............................... 50

8. Mobilizacija resursa/finansiranje/budžetiranje aktivnosti ........................................ 51

9. Akcioni plan ............................................................................................................ 53

Lista referenci: ............................................................................................................... 59

ANEKS I: Crvena lista biljnih vrsta na Skadarskom jezeru ............................................... 61

ANEKS II: Lista rijetkih i ugroženih biljnih asocijacija u Skadarskom jezeru .................... 62

7

Uvod: Naziv i cilj dokumenta shodno predlogu projekta je "Procjena ugrožavajućih faktora na biodiverzitet jezera, naročito na vodnu i šumsku vegetaciju i Nacrt akcija koje garantuju njihovu zaštitu". Projekat se realizuje u okviru IPA prekograničnog programa Albanija - Crna Gora, 2007 – 2013 "Bespovratna pomoć za ekonomski, društveni i razvoj životne sredine", Referenca: EuropAid/130-293/L/ACT/IPA pod nazivom: Primjena integralnog plana upravljanja ekosistemom Skadrskog jezera - EMA PLAN. Procjena i Akcioni plan je urađen na osnovu projektnog zadatka (ToR) postavljenog od strane NVO Green Home, u okviru projekta koji je ovdje i predstavljen. Procjena je pripremana u toku 3 meseca: jun, jul i avgust 2013 godine, te verifikovana i predstavljena u toku septembra i oktobra iste godine. Konsultanstki tim iz Albanije, čija stručnost obuhvata staništa, vodne i kopnene vegetacije, pripremiće izveštaj o mjerama koje treba preduzeti za zaštitu tih staništa/vrsta od uznemiravanja i/ili ljudske aktivnosti. Izveštaj će biti usmjeren na definisanje akcionog plana u cilju smanjenja ili eliminisanja faktora koji doprinose uništavanju staništa. Nakon što nacrt bude pripremljen, isti će biti diskutovan u 5 komuna i u opštini Skadar kao i sa Agencijom za zaštićena područja. Nakon unošenja svih primjedbi i sugestija, dokument će biti odobren od strane Ministarstva kroz Direktorat za biodiverzitet. Crnogorski tim će imati važnu ulogu u pripremi plana i diskusijama, što je zasnovano na relevantnom iskustvu. Tim će pokrivati istu problematiku na crnogorskoj strani jezera, koristeći se već odrađenim studijama i kroz konsultativni proces, proveriti nalaze i zaključke sa relevantnim institucijama. Vodeći konsultant će nadgledati rad cijelog tima ali i biti jedina odgovorna osoba prema naručiocu posla.

U skladu sa metodologijom i pristupom datim u projektnom zadatku, zaduženje će biti dodatno ojačano sledećim: Format za EMA Plan će biti urađen od strane vodećeg konsultanta Mr Katnić, u cilju podrške brzo i efikasno izvršenom zadatku kao i olakšanju izrade integralnog dokumenta. Sastanci i intenzivna komunikacija između crnogorskog i albanskog tima konsultanata će se praktikovati. Informacije date u 8 studija na albanskoj strani i 4 na crnogorskoj, proizvedene u okviru ovog projekta, biće pažljivo proučene. Takođe će se proučavati mnoge opšte informacije i detalji koje pružaju različiti dokumenti (pogledajte referentnu listu) kako bi imali sveobuhvatan pregled pritiska na vodnu i šumsku vegetaciju, sumirajući te informaciju i stavljajući ih u praktičan kontekst. Ovo istraživanja će na kraju biti potkrijepljeno konsultativnim procesom, koji će dovesti do važnih diskusija, zaključaka, mjera i identifikacije nedostataka. Neke od tema ove procjene biće pritisak poljoprivrede na biodiverzitet, što je zajednička karakteristika obje zemlje, do sada slabo istražena, i zadržavajući potencijal za razvoj

8

ekološki osetljive industrije, po mogućnosti u kombinaciji sa turizmom, gdje je prisutno zalaganje protiv intenzivne konvencionalne poljoprivrede. U cilju stvaranja zajedničkog vlasništva i unapređenja dokumenta, redovna provjera nalaza i inputa će biti tražena od predstavnika Nacionalnih parkova Crne Gore, NP Skadarsko jezero, Agencije za zaštitu područja Skadarskog jezera u Albaniji, Nacionalne agencija za životnu sredinu u Albaniji, Agencije za zaštitu životne sredine u Crnoj Gori, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja u Crnoj Gori, kao i od drugih organa i relevantnih aktera (koji će biti obavješteni o projektu i obimu ovog zadatka, od kojih će se tražiti da daju podršku u vidu dostupnosi potrebne dokumentacije i pružanju neophodne stručnosti, i da daju vrijedne inpute i podrže dokument u okviru svojih institucija). Zapisnici, liste učesnika, e-mail i drugi izvori komunikacije će se čuvati u NVO Green Home dosijeu. Deljenje i finalizacija rezultata sa širom grupm relevantnih institucija predviđena je u poslednjoj fazi kreiranja dokumenta. Završna aktivnost predviđena projektom, konferencija, biće organizovana u cilju predstavljanja ovog dokumenta široj javnosti ali i ostalih istraživanja, kao i za zatvaranje projekta. Održivost i praćenje akcionog plana biće osigurano kroz uvođenje zaključaka u buduće Planove upravljanja NP Skadarsko jezero, mobilizaciju i obezbjeđivanje resursa kanalima NVO Green Home, NVO Ylber, ali i uzeto u razmatranje od strane Direktorata za šume distrikta Skadar.

9

1. Analiza i opis situacije/problema Basen Skadarskog jezera zajednički pripada Crnoj Gori i Albaniji i to u omjeru 2/3 odnosno

1/3 površine. Skadarsko jezero je najveće na Balkanu, a od posebnog je značaja za zemlje

koje ga dijele, i kao resurs i kao zaštićeno područje.

Crnogorska strana Skadarskog jezera je proglašena Nacionalnim parkom (IUCN kategorija

II) 1983 godine, dok je u Albaniji zaštićeno pod kategorijom "upravljani prirodni rezervat"

(IUCN kategorija IV), od 2005. Jezero je 1996 godine, zahvaljujući bogatstvu i raznovrsnosti

ornitofaune, stavljeno na Ramsarsku listu močvara od međunarodnog značaja (20.000ha na

crnogorskoj i 49.562 ha na albanskoj strani zajedno sa rijekom Bojanom)1. Rijeka Bojana je

takođe nacionalno zaštićena na albanskoj strani sa statusom "zaštićeni vodeni pejzaž"

(IUCN kategorija V), 2005 godine. Region Skadarskog jezera se nalazi na listi međunarodno

značajnih biljnih područja (IPA). Takođe se nalazi i na listi međunarodno značajnih

područja za ptice (IBA). Na osnovu kriterijuma Bernske konvencije, na jezeru je

identifikovano 17 reprezentativnih Emerald staništa. Iako je rad na identifikaciji Natura

2000 staništa, po osnovu EU direktiva o staništima i pticama, u Crnoj Gori započet, spisak

tih staništa još uvek nije kompletan, mada su neka od staništa koja ispunjavaju

odgovarajuće uslove da bi se smatrali Posebno zaštićenim područjem, identifikovana u

regionu Skadarskog jezera2. To su između ostalog: 91E0 - aluvijalne šume (Alnus, Fraxinus i

Salix), 91F0 – priobalne mješovite šume (Quercus, Ulmus i Fraxinus), (Švarc, 2010). Jezero je

predloženo i za nominaciju kao prekogranični UNESCO Čovek i rezervat biosfere (MAB BR).

I pored toga, očigledan je gubitak biodiverziteta prouzrokovan visokim antropogenim

uticajem što je i objavljeno u nekoliko studija.

U regionu jezera živi oko 540.000 stanovnika (310.000 stanovnika na crnogorskoj i

230.000 na albanskoj strani). Ovo predstavlja izazov za određivanje zaštićenih područja

jezera. Lokalno stanovništvo, mala preduzeća i industrije, uglavnom su zainteresovani za

benefite koje Skadarsko jezero pruža kao resurs.

Prema statističkim podacima3, većina naselja na crnogorskoj strani jezera, u okviru ili u

blizini NP Skadarsko jezero, imaju negativan demografski trend. Glavna zanimanja

stanovnika su ribolov, turizam i poljoprivreda malih razmjera. Međutim, gustina

naseljenosti u tampon zoni Parka i šireg regiona jezera je mnogo veća, a samim tim je i

pritisak na resurse izraženiji. To se posebno odnosi na ravnicu Zete, jednu od najvećih

intenzivno obrađivanih poljoprivrednih oblasti u Crnoj Gori, koja se proteže duž sjeverne

1 http://www.ramsar.org

2 Analysis of synergies, gaps and complementarities on integrated environmental management at regional level

Skadar Lake – Montenegro, Marija Vugdelic, 2013: Study 2 3 Study 2

10

obale Skadarskog jezera, a koja ima relativno stabilan demografski trend. Pored intenzivne

poljoprivredne aktivnosti u Zetskoj ravnici (uključuje korišćenje vještačkih đubriva) velika

količina otpada, komunalne i industrijske otpadne vode (preko 69 miliona m3 godišnje),

koja do jezera dolaze Moračom, negativno utiču i intenziviraju eutrofikaciju jezera

(Radujković i Šundić, 2013).

Na albanskoj strani, većina naselja u blizini Skadarskog jezera, (Skadar i Koplik) imaju negativan demografski trend i glavno zanimanje njihovih stanovnika je ribarstvo, turizam i poljoprivreda. Ravnica Mbishkodra, oblast intenzivne poljoprivrede u Albaniji, proteže se duž istočne obale Skadarskog jezera i ima relativno nestabilan demografski trend. Glavne aktivnosti stanovništva u oblasti Skadarskog jezera su poljoprivredni usjevi, povrće i voće, gajenje stoke (goveda, ovce, koze, svinje i konji), kao i veoma intenzivan ribolov. Pored intenzivne poljoprivredne djelatnosti u ravnici Mbishkodra (uključuje korišćenje vještačkih đubriva) velike količine otpada, otpadnih voda, negativno utiču i intenziviraju eutrofikaciju u albanskom dijelu jezera (Dhora i dr., 2012), takođe.

Izazovi zaštite biodiverziteta su različitog porijekla: prirodni, kao što su poplave, zemljotres, eutrofikacija jezera, zatim klimatske promjene, očigledna zagađenja i drugi antropogeni pritisci: hidrološke intervencije, ljudske aktivnosti u jezeru koji su brojni poput saobraćaja, eksploatacije pijeska, sječe drveća, nelegalne gradnje, nelegalnog ribolova, ispašae, turizma i drugih povezanih uznemiravanja, uvođenje i unapređenje invazivnih alohtonih vrsta, vađenje i neodrživo korišćenje vrsta i materijala itd. Uništavanje staništa je najistaknutiji pritisak na biodiverzitet uopšte, a na Skadarskom jezeru je prisutan u vidu širenja ljudske populacije (građevinarstvo, turizam, i širenje poljoprivrednih aktivnosti), uvođenje invazivnih vrsta, vađenje materijala, itd. Pored toga, postoje institucionalna ograničenja zaštite i upravljanja: državna politika u oblasti zaštite životne sredine (dugotrajane i ponovljene revizije i ažuriranje strategija i zakona, slabo sprovođenje i predanost), nepostojanje jasne vizije i pravca, slab institucionalni kapacitet i odgovornost, loša koordinacija i međusektorska saradnja, nedostatak konsultativnih procesa u planiranju i realizaciji, nedostatak obrazovanja, jačanja svijesti i promotivnih aktivnosti. Evidnetne su i slabosti u istraživanju i monitoring sistemu, koje su posljedica nedostatka koherentnih i konzistentnih istraživanja i praćenja. Kada se sve to sabere očuvanje je na veoma deklarativnom nivou. Prekogranične inicijative su sporadične i neodržive, često vođene dostupnošću fondova. Međutim, velika šansa leži u razvoju modela za održivo korišćenje resursa u cilju pomirenja turizma, poljoprivrede, energije i zaštite, unapređenju eko-turizma, agro-ekoloških mjera za podršku, obnovljivim izvorima energije i participativnom upravljanju zaštićenim područjima.

11

2. Uloga i značaj Akcionog plana za planiranje integralnog upravljanja

Integralno upravljanje vodama, kroz niz političkih, socijalnih, ekonomskih, pravnih i ekoloških razlika, zahtjeva značajne ljudske, finansijske i vremenske resurse. To je dugoročan zadatak koji se mijenja tokom vremena i intenzivira resurse. Integralno upravljanje vodama je definisano od strane Globalnog partnerstva za vode (GWP) kao "proces koji promoviše koordinisani razvoj i upravljanje vodom, zemljištem i srodnim resursima, kako bi se povećala rezultanta ekonomskog i socijalnog blagostanja na podjednak način bez ugrožavanja održivosti vitalnih ekosistema". Integralno upravljanje vodama se zasniva na principima definisanim i usvojenim od strane međunarodne zajednice još od samita u Riju i Dablinu 1992 godine. Ovi principi glase: 1) Slatka voda je ograničen i osjetljiv resurs, neophodan za održavanje života, razvoja i životne sredine; 2) Razvoj i upravljanje vodama treba da bude zasnovan na participativnom pristupu, uključujući korisnike, planere i kreatore politika na svim nivoima; 3) Žene igraju centralnu ulogu u pružanju, upravljanju i zaštiti voda; 4) Voda ima ekonomsku vrijednost sa svim konkurentskim odlikama i treba da bude priznata kao ekonomsko dobro. EMA Plan se odnosi na zaštitu biodiverziteta (vodna i šumska vegetacija), u kontekstu ekonomskih, socijalnih i ekoloških različitosti u i između ove dvije zemlje, u cilju održivog integralnog planiranja, korišćenja resursa i minimiziranja prijetnji. Imajući u vidu relativno mali budžet, i vremenski okvir, ovaj dokument ima za cilj da se nadoveže na sledeće ciljeve:

- Identifikacija i dogovor o ključnim pitanjima, mjerama, propustima, ulogama, odgovornostima, finansiranju i pojedinačnim i zajedničkim akcijama dvaju zemalja,

- Obavještavanje nadležnih institucija i jačanje svijesti o rezultatima i kritičnim pitanjima vezanim za integralno upravljanje Skadarskim jezerom;

- Uključivanje različitih institucija (poljoprivreda, turizam, zaštita, itd, ministarstva, agencije, lokalne institucije, pojedinci), u proces planiranja i nadgradnja različitih stručnosti i mandata;

- Podržavanje komunikacije i koordinacije, između različitih zainteresovanih strana. - Uključivanje AP u ostala planska dokumenta (u Plan upravljanja NP, APALSH,

WRISHR); mobilizacija i obezbjeđivanje resursa kanalima NVO Green Home, EPA, NP, AEF, FD, VD, itd)

- Usklađivanje planova i intervencija, projekata, strategija; - Pozivanje na odgovornost, - Edukacija i prenos dobre prakse, razmjene znanja i pristupa.

Plan treba da oslikava pravo stanje u realnom vremenu, da utiče na jačanje svijesti i posvećenosti i da poziva na akciju!

12

2.1. Razvoj zajedničkih aktivnosti i inicijativa

2000 – Započeta implementacija prvog međunarodnog projekta "Promocija mreža i razmjene u zemljama jugoistočne Evrope". Glavni cilj projekta bio je poboljšanje saradnje između susjednih zemalja preko zajedničkih prirodnih resursa. 2003 – Potpisan memorandum o razumjevanju (MoU) od strane resornih ministarstava dvije uključene države u oblasti zaštiti životne sredine i primjene principa održivog razvoja 2000-2009 – Osnovan Prekogranični forum Skadarskog jezera, koji okuplja predstavnike različitih institucija dvaju zemalja relevantnih za upravljanje i zaštitu Skadarskog jezera (Nacionalni park, lokalne vlasti, nevladine organizacije, ministarstva, zavodi za zaštitu prirode, obrazovne institucije). Oni su dodatno poboljšali saradnja između dvije države kroz različite zajednički sprovedene aktivnosti. 2005 – Održana međunarodna radionica "Skadarsko jezero - međunarodne odrednice za teritorijalni razvoj", (oktobar 2005) kada su dva Premijera izrazila potrebu i spremnost da se dalje radi na zajedničkoj zaštiti Skadarskog jezera. Radionicu su organizovale međunarodne organizacije: UNDP, UNESCO i IUCN. 2008-2012 - Projekat Integralno upravljanje ekosistemom Skadarskog jezera (LSIEMP), predstavlja najveći međunarodni projekat na temu upravljanja resursima Skadarskog jezera do sada. U okviru ovog projekta potpisan je Sporazum, između Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore i Ministarstva životne sredine, šumarstva i vodoprivrede Republike Albanije, za zaštitu i održivi razvoj Skadarskog jezera, istovremeno uspostavljajući komisiju Skadarskog jezera. Tekući projekti i inicijative: EU IPA prekogranični program Albanija-Crne Gora – do sada objavljena 3 poziva. U okviru prvog poziva projekti bazirani na ekosistem Skadarskog jezera su: "Podrška predloženom prekograničnom rezervatu biosfere Skadarskog jezera, kroz participativan proces" i "Valorizacija etno-gastronomske baštine Skadarskog jezera". Pod drugim pozivom: EMA Plan i "Regulacija vodnog režima Skadarskog jezera i rijeke Bojane".

Iskorišćavanje raspoloživih sredstava još uvjek nije potpuno što dokazuje nedostatak kapaciteta u ovoj oblasti.

GIZ - Unapređenje upravljanja prekograničnim vodama: Očuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta na područjima Prespanskog, Ohridskog i Skadarskog jezera (CSBL) - Ministarstvo životne sredine, šumarstva i vodoprivrede u Albaniji, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja u Makedoniji i Ministarstvo održivog razvoj i turizma u Crnoj Gori zajednički realizuju ovaj projekat od januara 2012 do juna 2014 godine. CSBL projekat obezbeđuje tehničku pomoć administrativnim tijelima i državnim institucijam koje su odgovorne za praćenje stanja životne sredine i upravljanje zaštićenim područjima, kao i korisnicima bioloških resursa. Cilj je da se poboljša primjena zakona, propisa i planova upravljanja za očuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta Prespanskog, Ohridskog i Skadarskog jezera.

13

Projekat obuhvata četiri glavne teme: monitoring flore i faune u skladu sa Direktivom o staništima Evropske unije (Natura 2000), upravljanje riba i ribarstva, uključujući i uspostavljanje kvota, zaštitu i obnovu močvara, karakterizaciju jezera i definisanje ciljeva zaštite životne sredine u okviru EU Okvirne direktive o vodama. Pored budžeta projekata od dva miliona eura, podrška njemačke vlade se ogleda u dugoročnim i kratkoročnim zadacima stručnjaka, nabavci materijala i opreme, kao i finansijskim aranžmanima, donacijama i subvencijama. NVO Green Home - Ka prekograničnom rezervatu biosfere Skadarskog jezera (TBR) - Glavni cilj predloženog projekta će biti nominacija Skadarskog jezera kao prvog TBR u regionu. Specifični cilj je sprovođenje cjelokupnog procesa predlaganja Skadarskog jezera kao prekograničnog rezervata biosfere na osnovu UNESCO procedura. CEPF, IUCN - Podrška dugoročno održivom prekograničnom upravljanju Skadarskog jezera - Dugoročan uticaj (3+ godina) je definisan kao: omogućavanje efikasnog upravljanja biodiverzitetom prekograničnog Skadarskog jezera koje dijele Crna Gora i Albanija do 2020; Kratkoročni uticaj (1-3 godine): Unaprijediti praksu upravljanja i kapaciteta za upravljanje zaštićenim područjima Skadarskog jezera. Ovo je planirano da se postigne kroz sledeće rezultate: ojačan kapacitet PA organa za planiranje i upravljanje; podignut nivo svijesti lokalnih zajednica o upravljanju zaštićenim područjem; dostupnost javnosti informacija o nezakonitim radnjama u okviru zaštićenog područja; poboljšana prekogranična saradnja između uprava zaštićenih područja uprave. CEPF, Noé Conservation – Zaštita pelikana, ključne biodiverzitetske vrste na Skadarskom jezeru – u trajanju od 3 godine, projekat finansiran od strane CEPF, Konvencija o migratornim vrstama (CMS), EuroNatur i Tour du Valat, teži ka poboljšanju efikasnog upravljanja NP Skadarsko jezero, močvanog staništa od međunarodnog značaja, sa (i) zdravijom populacijom ključnih biodiverzitetskih vrsta posebno Dalmatinskog pelikana, (ii) većim poštovanjem prirodnog nasleđa od strane lokalnih zainteresvanih strana i (iii) ojačanim kapacitetima lokalnih institucija. Basen Drimskog sliva UNOPS projekat - GEF finansira pripremni grant (PPG) za fazu dostizanja kompletnog projekta (FSP) "Omogućavanje prekogranične saradnje, integralnog upravljanja vodnim resursima u proširenom slivu rijeke Drim". Projekat će doprinijeti zajedničkom upravljanju vodnim resursima proširenog prekograničnom basena rijeke Drim. Projekat se oslanja na tekuću saradnju tokova Drima u okviru Memoranduma o razumijevanju za upravljanje proširenog sliva Drima (Drim MoU potpisan u Tirani, 25. novembra 2011) i Akcionog plana za njegovo sprovođenje. Projekat će obuhvatiti sledeće komponente: 1) Konsolidovanje zajedničke baze znanja, 2) stvaranje osnove za međudržavnu saradnju 3) Institucionalno jačanje za integralno upravljanje riječnim slivom, 4) Demonstracija tehnologija i prakse za IWRM i upravljanje ekosistemima; 5) uključivanje zainteresovanih strana, rodnih pitanja i Komunikacione strategije.

14

2.2. Nalazi i analiza kritičnih pitanja Postoje neke krupne razlike između dvije zemlje kada je u pitanju upravljanje zaštićenog područja kakvo je Skadarsko jezero. Naime, ne postoji organ upravljanja na albanskoj strani jezera, iako je proglašen nivo zaštite koji odgovara IV kategoriji IUCNa. Takođe, postoje različiti planovi razvoja nametnuti ovom ekosistemu koji ne uzimaju u obzir njegove kumulativne efekte ali i mnoge zajedničke tačke: lokalno stanovništvo sa obje strane koje ne učestvuje u zaštiti jezera, ali koristi jezerske resursa. Razmjena informacija, znanja i iskustava je problem sa kojim se obje zemlje suočavaju. Nedostatak transparentnosti i participativnih procesa u planiranju i realizaciji je takođe zajednička osobina. Prema tome, postoje mnoga neslaganja u radu različitih organizacija po istom pitanju, dosta preklapanja studija, inicijativa i projekata, pa i mnogih nepotpunih i neodrživih akcija. Primjena iste metodologije za istraživanje i praćenje kako bi podaci bili uporedivi važećim praksama EU je nešto što se praktikuje odnedavno, još uvjek vođeno projektima, čekajući na test održivosti.

Nominaciju jezera pod UNESCO MAB BR program, vodi civilno društvo i tekuća je aktivnost, kojoj još uvjek nedostaje posvećenost i rukovodstvo nadležnih instanci. Region Skadarskog jezera, institucionalna i razvojna postavka je vrlo složena na obje strane, dodajući prekogranične komponente, zahteva zajedničko multidisciplinarno i multisektorsko planiranje i akcije. Formalna partnerstva treba da budu uspostavljena i jasnih smjernica za planiranje svih aktivnosti, jer dosadašnja praksa može dovesti region Skadarskog jezera u nepovratnu opasnost. Osim toga, rijeka Bojana, glavni odliv jezera, predstavlja važnu i osjetljivu vezu jezera sa Jadranskim morem, važan za hidrološki režim jezera i migraciju vrsta. To je, međutim, slabo pokriveno planskim dokumentima i planovima upravljanja. Zajedno sa rijekom Drim, zahtijeva više pažnje u okviru integralnog upravljanja vodama. Konačno, širem regionu Skadarskog jezera nedostaju koordinacija, jasna vizija i pravac razvoja.

15

2.3. Mjere

Postoji velika mogućnost za nadgradnju pređašnjih i postojećih inicijativa. Ovo pri tom ne bi zahtjevalo veće finansijske resurse ali bi zahtjevalo jasnu i snažnu posvećenost obje zemlje i relevantnih institucija u njima. Postoji potreba za boljom saradnjom između institucija i razmjene informacija. Početna tačka ovog procesa bilo bi uspostavljanje zajedničke baze podataka za region jezera što bi istovremeno predstavljalo nastavak projekta Svjetske Banke LSIEMP. Ovo bi doprinijelo razmjeni informacija, razmjenu i kooridnaciju ktivnosti u dvije države i između njih. Agencija za zaštitu životne sredine je zainteresovana da preuzme liderstvo u ovoj aktivnosti uz podršku Nacionalnih parkova i NVO Green Home (koja bi mogla obezbjediti fondove za realizaciju). Uspostavljanje zajedničkih protokola za turizam, poljoprivredu i gradnju, bi predstavljalo značajnu prekograničnu aktivnost ekvivalentnu uvođenju i podršci za mjere održivog razvoja. Takođe u cilju unapređenja istraživanja i tehnika praćenja, potrebno je postići sporazum o zajedničkim protokolima o istraživanju i praćenju, koji bi odgovarao važećim EU standardima u cilju postizanja uporedivosti rezultata. Ovo bi moglo biti podržano implementacijom međunarodnih konvencija obje zemlje potpisnice. Takođe postoji potreba za zajedničkim uključivanjem u proces planiranja što bi se moglo postići sprovođenjem zajedničke javno planirane strategije za Skadarsko jezero. Kao srednjeročni cilj i aktivnost za praćenje mnogih projekata, upravljačko tijelo na crnogorskoj i albanskoj strani bi predstavljao neophodnost za proboj održivog razvoja. Štaviše, trebalo bi se postići dogovor za uspostavljanje trajnog prekograničnog upravljačkog tijela. Ovo bi se moglo izvesti kroz uspostavljanje fokal tačaka na obje strane koje su podržane zajedničkim planskim dokumentom da bi se dalje proširio na formalne strukture. Ove aktivnosti je moguće podržati i realizovati u okviru međunarodne nominacije jezera pod UNESCO MAB rezervat biosfere, za šte je već pokrenuta inicijativa.

16

3. Stanje biodiverziteta (vodna i šumska vegetacija)

STANIŠTA I NJIHOV STATUS Shodno sistemu klasifikacije po direktivi o staništima na Skadarskom jezeru je identifikovano deset glavnih tipova vlažnih staništa: 1. Stalna slatkovodna površina jezera (300 km2), sa bogatom florom i vrlo razvijenim akvatičnim makrofitama tokom ljeta, sastavljene od flotantnih, submerznih i emerznih vrsta, kao što su Nymphea alba, Nuphar luteum, Trapa natans, Najas marina, Potamogeton sp.div., Schoenoplectus lacustris, Typha latifolia, Myriophyllum spicatum, Ceratophyllum demersum, itd. 2. Stalne rijeke/potoci Bojane, Morače, Prevalke i Rijeke Crnojevića, koje karakterišu različite vrste akvatičnih makrofita (Potamogeton sp., Miriophillum sp. itd) i različite vrste fitoplanktona. 3. Sezonske/povremene rijeke/potoci Kiri, Rrjolli, Suvi, Vraka potok itd. 4. Tresetišta u istočnom dijelu jezera, uz nekoliko žbunova i sa otvorenim poljem gdje dominiraju uglavnom higrofite i higromezofite. 5. Stalne slatkovodne močvare/bare u sjevernom i istočnom dijelu jezera (Jubice-Kamice, Gashaj) sa bogatom florom i faunom i razvijenom vegetacijom sastavljenom od flotantnih i submerznih helofita, kao što su Nymphea alba, Hydrocharis morsus-ranae, Myriophullum spicatum, Potamogeton pectinatus, Phragmites australis, Typha latifolia, Schoenoplectus lacustris, Cyperus longus, i zelene alge i cijanobakterije. 6. Sezonske/povremene slatkovodne močvare/jezerca na neorganskom zemljištu na sjevernom, sjevero-istočnom i južnom dijelu jezera (Vranj, Gostilje, Polje, Žabljačke Livade, Kaldrun, Skadarske Livade itd) gdje dominiraju uglavnom helofite i hemikriptofite (Scirpus, Cyperus, Carex itd) 7. Slatkovodi izvori (kriptodepresije), kao Raduš, Viri, Shegan, Hordhana itd sa nekoliko vrsta makro algi (Chara) i dijatomejama (alge kremenjašice) u malim barama oko njih. 8. Slatkovodne močvare u kojima dominira drveće (priobalne šume), sjever i dijelom istočni dio jezera, sastavljene uglavnom od lišćara i četinara poput Populus alba, Salix alba, Salix eleagnus, Alnus glutinosa, Fraxinus angustifolia, Ulmus minor itd. 9. Močvare sa dominacijom grmova na sjeveroistočnom dijelu jezera sastavljene uglavnom od širokog pojasa lišćara, kao što je Vitex agnus-castus, Cornus sanguinea, Amorpha fruticosa itd. 10. Stjenovite obale zapadnog (Taraboš-Virpazar), sjeverozapadnog i djelimično istočnog dijela jezera (Mokset, Žabljak) sa slabom vegetacijom široko lisnog zimzelenog i listopadnog drveća i žbunja, kao što je Phillyrea latifolia, Olea europaea, Punica granatum, Paliurus spina-christi, Prunus spinosa, Prunus muhaleb, Prunus webbi, Crataegus monogyna, Rubus ulmifolius i siromašne zeljaste vegetacije (garrigue) mezo i herofita [pitanje obrađeno u izveštaju].

17

Kopnena vegetacija Vegetacijom oko kompleksa Skadarsko jezero - Delta Bojane uglavnom dominiraju četinarske kerofite i listopadne šume i žbunje poznato kao makija, šibljac, gariga i stepa.

Šume Skadarskog hrasta (Quercus robur ssp. Scutoriensis), koje su bile rasprostranjene u prošlosti, danas su znatno uništene. Najznačajnije šumske zajednice su: domaći kesten i hrast (Querco - costanetum montenegrinum), topli hrast (Quercetum confertae), kao i grab (Corpinetum orientails) sa nekoliko pod-zajednica. Ostala su samo neka stabla od ranije dobro razvijenih šuma posebno engleski ili francuski hrast (Quercus robur) poznatiji kao Skadarski hrast (Quercus robur susbsp. scutariensis).

Prema Direktivi o staništima, na obali jezera šume jasena, hrasta i jove su veoma važne za teritoriju Nacionalnog parka Skadarsko jezero.

DIVERZITET VRSTA I NJIHOV STATUS

- Fitoplankstonske zajednice Skadarsko jezero se odlikuje bogatim zajednicama fitoplanktona. Oko 214 rodova sa 1069 vrsta i taksona je pronađeno do sada (RAKAJ, et al., 2007, 2010). Fitoplanktonom dominira bacilarioficea (421 vrsta), zatim hlorofite (237), harofite (241), euglenoza (107), Chrisopphicea (20), Dinoflagjelata (17) Ksanthiphiceae (12) i Criptophiceae sa 6 vrsta i taksona. U jezeru su identifikovane dvije endemske vrste: Cyclotella scadanensis i Cymbella scutariana. Što se tiče trofičkih valenci bioindikatorskih vrsta dijatoma Skadarskog jezera, najveći broj pripada oligo-mezotrofičnim i tolerantnim grupama, što pokazuje da je jezero u dobrom stanju za žive organizme.

- Makrofite Vodna i močvarna vegetacija Skadarskog jezera je veoma bogata. Poznato je oko 242 vrste makrofita na Skadarskom jezeru, od toga: 10 vrsta su alge (Characeae), 1 vrsta mahovine, 7 preslice, 1 vrsta paprati, dok su druge biljke sa cvetovima (Angjiosperma), 115 vrsta Monokotiledonih biljaka i 107 Dikotiledonih.

Oko 62 vrste su akvatične dok 180 zeljastih vrsta su vlažne ili mokre pripadnosti sa promjenama na vodu do kopna. Od toga, oko 21 vrsta su rijetko drveće i žbunje, ili oni zajedno formiraju šumu, kao vrbe, bijela topola, jova, tamarisk, vitek ili invazivni žbun i čivitnjača (amorfa).

18

Od 62 akvatične vrste, oko 17 vrsta je akvatično (hidrofite) sa korijenom ili bez u sedimentu i plutajući po površini vode, a 45 vrsta je uronjeno u vodu (submerzne) ili potopljeno u vodu, ali imaju dio biljke iznad vode (emerze). Najdominantnije vrste su: Phragmites communis, Scirpus lacustris, Nuphar filtea, Nymphea alba i Trapa natans. Makrofitne vegetacije u jezeru igraju važnu ulogu u lancu ishrane i pružaju utočište i podlogu za razvoj većine životinjskih i biljnih vrsta. Makrofitne vrste sa većom frekventnošću i rasprostranjenošću u močvarnomi vodnom dijelu Skadarskog jezera su: Schoenoplectus lacustris, Phragmites australis, Typha sp. div., Sparganium erectum, Potamogeton perfoliatus, Potamogeton lucens, Potamogeton crispus, Ceratophyllum demersum, Miryophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Trapa natans, Valisneria spiralis, Najas marina, Najas minor, Ranunculus trichophyllus, Gratiola officinalis, Sagittaria sagittifolia, Fontinalis antipyretica. U jezeru razlikujemo dominantne plutajuće makrofite: Nymphaea alba, Nuphar lute, Nymphoides peltata, Traria natans, Polygonum amphibium erectum, Potamogeton natans, Lemna minor, Lemna major, Lemna trisulca , etc.; dominant submerged macrophytes are: Potamogeton perfoliatus L., Potamogeton lucens L., Potamogeton crispus L., Potamogeton pectinatus L., Potamogeton pusilus, Myriophillum spicatum L., Myriophillum verticilatum L., Ceratophyllum demersum L., Ceratophyllum submersum L., Vallisneria spiralis L., Najas marina All., Najas minor All., Chara sp., Nitella sp. etj., dok su dominentne emerzne biljke: Phragmites communis, Scirpus lacuster, Typha angustipholia. U močvarnim područjima sjeverne, istočne i jugoistočne obale jezera rastu vrbove šume (Salicetum alba), šume jove (Alnetum glutinosa) ili mješovite šume (vrbe, jasen i vodena jova, itd). U odnosu na njih endemske vrste Trapa longicarpa subsp. Scutariensis i Quercus robur subsp. scutariensis lokalno stanovništvo koristi za proizvodnju drveta za toplane. Za sad postoji samo predlog Crvene liste u Crnoj Gori. U međuvremenu, opis vodne vegetacije je dat u nastavku. Skadarsko jezero obuhvata skoro sva staništa i vodene ekosisteme koji su prisutni u Jadranskom slivu. Na horzontalnom profilu samog jezera smjenjuju se poplavna zona livada (veoma bitna za mrijest mnogih šaranskih vrsta), zatim poplavna zona sa vrbama, priobalna zona sa plavljenom vegetacijom, priobalna zona sa emerznom i flotantnom vegetacijom, pa zona sa flotantnom vegetacijom i harama, zona sa harama i zona bubine bez vegetacije sa nekoliko tipova substrata. Uz sve ovo postoje brojni podvodni izvori kao i kriptodepresije sa izvorima što vodenim organizmima pa i ribama garantuje prostore sa relativno stabilnim ekološkim faktorima. Na kraju u okviru NP Skadarsko jezero ulaze i

19

riječni sistemi sa pastrmskim vrstama. Sve ovo je i razlog usled čega ovdje srećemo 99 % riblje faune jadranskog sliva4. Vodena vegetacija: submerzne, flotantne i emerzne makrofite su dominantna karakteristika Skadarskog jezera. Zbog male dubine jezera vertikalna diferencijacija tih zajednica nije oštra i očigledna, ali ipak možemo razlikovati nekoliko zona vegetacije. Zoniranje dominantno zavisi od raspoložive svjetlosti (svjetlosno zavisna zonacija) i termičke stratifikacije koja je slabo izražena. Poplavno područje Skadarskog jezera karakteriše razvoj rastinja i šumskih ekosistema sa sledećim vrstama kao dominantnim: Viticetum agni-casti, Salicetum albae, Salicetum albae-fragilis, Periploco-Quercetum scutariensis, Salicetum incanae, Salicetum purpurae, Fraxinetum oxycarpae, Alnetum glutinosae. Kopneni ekosistemi su predstavljeni sa degradiranim fazama šumskog drveća (ostaci šikare - makija, žbunja - garig i završna faza vegetacije na kamenitom području). Vrbe koje okružuju jezero (Solicetum alba) su najzastupljenije šume oko jezera, uglavnom na sjevernoj obali i poplavnim oblastima. Oni se koriste od strane lokalnog stanovništva za proizvodnju drva, za izgradnju i za drvene zanatskih proizvoda. Šume Skadarskog hrasta (Quercus robur ssp. Scutoriensis), koje su bile raširene u prošlosti, su danas znatno degradirane. Najznačajnije šumske zajednice su domaći kesten (Castanea sativa) i hrast (Querceto castonetum montenegrinum), topli hrast (Quercetum confertae ceris), kao i grab (Corpinetum orientalis) sa nekoliko pod-zajednica. Samo degradirana stabla stoje tamo gdje se nekada nalazila dobro razvijena šume. Prema direktivi o staništima, vlažne šume na obali jezera (šume crnogorskog jasena, hrasta i jove) sačinjene od endemskog Skadarskog hrasta Oak Quercus robur ssp. Scutoriensis su veoma važni na području NP Skadarsko jezero5. Distribucija: sjeverne i južne strane jezera na mnogo načina. Skadarsko jezero se odlikuje velikom količinom močvarne vegetacije duž sjevernog dijela, jer je jezersko dno tu ravno, blago nagnuto prema jugu i jugo-zapadnoj obali, koja je strma, ali sa mnogo zaliva duž južne obale ova vegetacija je i dalje prisutna. Vrbove šume su posebno razvijena na ušću rijeka. Najprostranija i najraširenija vrbova šuma nalazi se u "Manastirskoj tapiji" (prirodni rezervat, IUCN I kategorija), na ušću rijeke Morače. To je najveći prostor u zaleđu poplavnih livada gdje je Skadarski hrast sa jasenom pokrivao najveći dio šumske zajednice. Danas ova vrsta hrasta postoji u vidu pojedinačnog drveća ili u malim grupama. Kopneni ekosistemi su razvijeni na stjenovitim krečnjačkim padinama na južnoj obali i dijelovima severozapadne oblasti (Rijeka Crnojevića - Žabljak Crnojevića). Degradirani šumske zajednice su u procesu obnavljanja iz šipražja u šumsko šipražje. Prave šume gotovo da ne postoje. Neke su očuvane u Lipoviku (izvan granica NP) i djelimično na privatnom zemljištu. Visoko gore u Krajini i dalje se čuva i reliktna šume 4 EPA report 2011.

5 Monitoring program development WB

20

divljeg kestena (Aesculus hypocastanum). Na ostrvima i dalje postoji relikt lovorove zajednice sa crnim hrastom (Quercus ilex).

Zajednica makrofita u Skadarskom jezeru, kao i ostali organizmi, se promjenila u posljednjih 30 godina. Površina pod makrofitskom vegetacijom je iznosila 33.5 km2 (Ristić & Vizi, 1981), dok je danas ona znatno veća i zauzima približno 56.52 km2 (Schneider-Jacoby M. et al, 2006)). Na kraju je 6 značajnih biljnih asocijacija označeno ugroženim (Dhora & Sokoli, 2000): Nymphoidetum peltatea, Potameto – Vallisnerietum, Myriophyllo – Nupharetum lutei, Trapetum natans, Phragmitetum australis and Leucojo – Fraxinetum angustifolia. 20 vaskularnih biljaka, većinom makrofita, je ugrožena u jezeru i na njegovim obalama. Najugroženijima se smatraju: Marsilea quadrifolia, Hydrocotile vulgaris, Hidrocharis morsus – ranae, Butomus umbellatus, Cladium mariscus, Nuphar luteum, Nymphaea alba, Nymphoides peltata, Sagittaria sagittifolia and Trapa natans.

Međutim, status biljaka Skadarskog jezera u Albaniji, je preciziran na Crvenoj listi flore Albanije (Anonymous, 1997, 2007; Vangjeli et al., 1995, Rakaj & Kashta 2010), po IUCN kategorizaciji (Walter & Gillet, 1998) i njihova stvarna situacija je provjerena izlaskom na teren. U močvarnim ekosistema Skadarskog jezera nalazi se 23 retke i ugrožene biljne vrsta ili 7,7% na Crvenoj listi Albanije, od čega 12 vrste pripada hidrofitama i helofitama, 5 fanerofitama, 4 geofitama i 2 hemikriptofitama. Dvije vrste pripadaju paprati a 21 vrsta pripada skrivenosjemenjačama, od čega ima 18 zeljastih i 5 drvenastih i žbunastih vrsta (sl. 1, 2, Tabela 1). Tri globalno i u Evropi ugrožene vrste rastu na ispitivanom području: Trapa natans, Marsilea quadrifolia i Caldesia parnassifolia, koje su obuhvaćene Bernskom konvencijom kao regionalno ugrožene.

Gotovo izumrlom vrstom na tom području smatra se Marsilea quadrifolia, jer ista nije nađena proteklih godina na izvještavanom području od 1945 godine (Schütt, 1945). Quercus robur [subsp. scutariensis] se smatrao kritično ugroženom vrstom zbog štete i uniptenja njegovog staništa, koji je rezultat ljudske aktivnosti. On ne stvara grupe šuma, već raste u vidu usamljenih stabala u regionu.

Tri vrste (Anacamptis palustris, Leucojum aestivum i Hyacinthela dalmatica) su predložene da se uvrste na Crvenu listu biljaka, zbog njihovog veoma ograničenog broja u Albaniji (Rakaj & Kashta, 2010). Tabela 1 u Aneksu I ovog dokumenta daje pregled biljnih vrsta Skadarskog jezera koje se nalaze na Crvenoj listi Albanije.

21

Od 76 biljnih zajednica koje su identifikovane u kompleksu močvara Skadarskog jezera, njih 17 se smatraju ugroženim i uvrštene su na Crvenu listu biljaka i biljnih zajednica flore Albanije. Oko 5 asocijacija pripada žbunastim i drvenstim biljkama, 11 zeljastim ili korjenastim vaskularnim biljkama, 6 stalno emerznim i flotantnim lisnatim biljkama. Od toga, 9 asocijacija raste na otvorenoj vodi, 2 u močvarama i plitkim vodama i 1 asocijacija u kanalima (slika 1, 2, Tabela 2). Rijetke i ugrožene asocijacije biljaka, vodenih i močvarnih ekosistema Skadarskog jezera pripadaju grupama navedenim ispod: - Asocijacije submerznih biljaka: Potameto-Najadetum, Potameto-Vallisnerietum,

Potamogetum perfoliati, Ruppietum cirrhosae. - Asocijacije flotantnih biljaka: Nympheaetum albo-luteae, Trapetum natantis,

Nymphoidetum peltatae, Hydrochari-Nymphoidetum peltatae, Hydrochari-Nymphoidetum peltatae.

- Asocijacije submerznih i flotantnih biljaka: Myriophyllo-Nupharetum Myriophyllo-Nympheaetum, itd.

- Asocijacije helofita koje imaju korijenje i dio stabla pod vodom (persistent emergent): Typhetum latifolia Cypero-Paspaletum distichi, Butomo-Sagittarietum angustifoliae itd.

- Asocijacije šiblja, žbunja i drveća močvarnih staništa (priobalje) na strani jezera koje je sezonski plavljeno (temporarily emergents): Alno-Fraxinetum angustifoliae, Populetum albae, Salicetum triandro-eleagni, Querco-Fraxinetum angustifoliae, Quercetum roboris (scutariensis), Tamarici-Salicetum purpureae, itd.

Slika 1. a - Distribucija vrsta u Skadarskom jezeru Adianthum capillus-veneris (krug), Caldesia parnassifolia, Hippuris vulgaris, Nymphoides peltata, (trougao 1), Marsilea quadrifolia (trougao 2) Hydrocotyle vulgaris, Oenanthe tenuifolia, Gladiolus palustris, Anacamptis palustris, Quercus robur (scutariensis), Laurus nobilis (trougao). b – Distribucija asocijacija u Skadarskom jezeru Nymphoidetum peltatae, Querco-Fraxinetum angustifoliae (trougao 1), Potameto-Najadetum, Potameto-Vallisnerietu, Hydrocotile-Caricetum elatae, Cypero-Paspaletum distichi, Leucojo-Fraxinetum angustifoliae (trougao).

22

Slika 2. a - Distribucija vrsta u Skadarskom jezeru Ranunculus lingua (trougao 1), Trapa natans, Nuphar lutea, Nymphea alba, Butomus umbelatus, Sagittaria sagittifolia, (trougao) Hydrocharis morsus-ranae (trougao 2). b - Distribucija asocijacija u Skadarskom jezeru Nympheaetum albo-luteae, Myriophyllo-Nupharetum, Myriophyllo-Nympheaetum, Potamogetum perfoliati, Trapetum natantis, Butomo-Sagittarietum angustifoliae Typhetum latifolia, Populetum albae (trougao), Hydrochari-Nymphoidetum peltatae, Lemnetum minoris, Salicetum triandro-eleagni, Tamarici-Salicetum purpureae, (trougao 2).

Hidrofite su više ugrožene s obzirom da njihov opstanak zavisi od očuvanja ekosistema, često veoma osjetljive na klimatske promjene i uticaj čovjeka.

Rijeka Bojana nastaje u jugo-istočnom dijelu Skadarskog jezera i ispušta vodu u Jadransko more, oko 44 km udaljenost od Skadra. Rijeka Bojana se pridružuje rijeci Drim 1.3km nizvodno od Skadarskog jezera, što dovodi do dupliranja protoka vode od 320 m3 s-1 do 680 m3 s-1. Ova činjenica stavlja rijeku Bojanu na treće mijesto, poslije rijeke Rone i rijeke Po u severnom mediteranu. Karakteristika ove rijeke je njeno grananje, 16 km uzvodno od ušća, koje formira ostrva (ade), pješčane zidove i pritoke, sa naizmjeničnim fazama plavnih šuma unutar prostora od 4 km2. Uz rijeku Bojanu nalazi se šest močvara (tri u Crnoj Gori i tri u Albaniji) kao i Šasko jezero. Močvare karakterišu plutajuće livade, submerzna i emerzna vegetaciju kao i trska. Ta posebna staništa jako utiču na pojave nekoliko ptičijih vrsta kao što je kudravi pelikan, ali predstavljaju i važno mrijestilište, posebno za jesetru. Osim toga, rijeka Bojana deluje kao filter za gradske otpadne vode koje se u nju nemarno izlivaju. Aluvijalne plavne šume rijeke Bojane pokrivaju oko 7.5km2 (6.7km2 u CG) koje uglavnom čini meko drveće (Salix sp., Fraxinus angustifolia, Alnus glutinosa, Populus alba itd). Plavne šume rijeke Bojane se odlikuju za bogatstvom flore i faune ali i mnogih ekoloških funkcija, naročito kao zaštita od poplava. Tabela 2. Aneksa II predstavlja Crvenu listu Albanije za rijetke i ugrožene biljne vrste u Skadarskom jezeru.

23

Rijetke, endemične i ugroženih biljne vrste Skadarskog jezera su pod rizikom izumiranja što je rezultat njihove direktne ugroženosti zbog nestanka šuma, ispaša, intenzivne eksploatacije i uvođenja invazivnih vrsta ili je rezultat gubitka u uništavanja staništa usljed promjene vodnog režima, erozije, irigacije i zagađenja urbanim i čvrstim otpadom. Unapređenje i doslovna primjena zakona, zajedno sa uspostavljanjem trajne strukture za upravljanje i praćenje zaštićenih područja Skadarskog jezera i rijeke Bojane, su važne pretpostavke njihovog očuvanja i održivog razvoja.

24

3.1. Ključne akcije neophodne za očuvanje vodene i šumske vegetacije Praćenje stanja biodiverziteta svih taksonomskih grupa je vrlo složen i skup proces. Iz tog razloga bi trebalo vršiti monitoring specifičnih vrsta (grupa) koje predstavljaju biodiverzitet u cjelini (krovne vrste) i koje su istovremeno ugrožene (Quercus robur subsp. scutariensis, Trapa natans, Anacamptis palustris, Caldesia parnasifolia). Među velikim brojem vrsta, neophodno je napraviti izbor onih za koje se smatra da su od interesa za očuvanje, takozvane "ciljne vrste". Ciljne vrste su definisane kao vrste od evropskog značaja, a koje ispunjavaju najmanje jedan kriterijum: Bernske konvencije (Emerald mreža), Direktive o staništima za zaštitu divljih životinja, biljnih vrsta i prirodnih staništa (Natura 2000), koje su navedene u IUCN Crvenim listam i koje su endemizmi. Iz tog razloga su izabrane makrofite, fitoplankton, ribe, ptica i nekoliko vrsta ovih grupa kao indikatori stanja. Predložene aktivnosti za nekoliko ugroženih vrsta i zajednica nacionalno i međunarodno važnih ali i od značaja za obje zemlje (prekogranična implementacija) su navedene u nastavku.

1. Monitoring i revitalizacija staništa Skadarskog hrasta(Quercus robur subsp. scutariensis)

2. Determinisanje statusa i monitoring vrste Marsilea quadrifolia 3. Monitoring i revitalizacija staništa lovora (Laurus nobilis) i hrasta.

1. Skadarski hrast (Quercus robur ssp. scutariensis) - CR, E/EN, VU; Crna Gora (endemska

vrsta), EUHD. Nekada rasprostranjena šumska vrsta, pod pritiskom pretvaranja staništa u obradivo zemljište, sada je smanjena na manje grupe i pojedinačna stabla. Potrebno je utvrditi trenutnu situaciju na terenu u slivu Gostiljske i Crmničke rijeke. Neophodno je prikupiti bazičnu populaciju i dendrometrjske parametre, GPS koordinate staništa i vrsta. Takođe je neophodno identifikovati imovinske odnose na lokalitetima na kojima se javlja ovaj hrast. Ako je potrebno, treba izvršiti kupovinu privatnog zemljišta da bi se revitalizovala zajednica šuma skadarskog hrasta. Potrebna je i saradnja sa lokalnim zajednicama kroz edukaciju i sprovođenje mera zaštite. 2. Marsilea quadrifolia – RE (CR); RCG, BC, Emerald, IPA, EUHD.

Postoje indicije da je brz urbani i turistički razvoj na lokalitetu Plavnice, doprinio nestanku ove močvarne vrste. Potrebno ispitati postojanje ove močvarne vrste na Plavnici. Ukoliko bi bilo pozitivnih nalaza na terenu neophodno je dalje praćenje vrste i primjena mjera očuvanja.

25

3. Zajednica lovora (Laurus nobilis) i crnog hrasta (Quercus ilex) – EUHD

Na području Krajine duž južne obale, preovlađujuće reliktne zajednice lovora i crnog hrasta su smanjene na fragmente i ostrva uglavnom zbog prekomjerne sječe i ispaše. Prvenstveno je potrebno determinisanje stanja na terenu, uzimanje GPS koordinata, identifikovanje imovinskih odnose na lokalitetima gdje lovor i crni hrast raste. Ako je potrebno, kupovinom privatnog zemljišta izvršiti spajanje i revitalizovati zajednicu šuma. U tom smislu potrebna je i saradnja sa lokalnim zajednicama kroz edukaciju i sprovođenje mera zaštite.

26

3.2. Identifikovanje problema i praznina

Postoji opšti problem u nedostatku strateške, organizovane, objektivne aktivnosti istraživanja i monitoringa na obje strane jezera. Sredstva i zalaganje za ove aktivnosti su vrlo male u veoma dugom vremenskom periodu, posebno uzimajući u obzir vrijeme ratova, krize, diktatura, sankcija, pretjerane upotrebe i neodržive eksploatacije. Poslednja dobra i koherentna istraživanja datiraju nekoliko decenija unazad ali su još uvek u upotrebi za analizu i podršku procesima donošenja odluka. Danas, mnoga istraživanja i aktivnosti monitoringa koje podržavaju znanje i očuvanje su vođeni kroz projekte, naučne teze, kratkoročno i neodrživo. Takođe postoji opšti nedostatak kapaciteta u multidisciplinarnom pristupu i naučnoj primjeni što se vidi iz istraživačke dokumentace koja je uglavnom zasnovana na staromodnim tehnikama, pristupima i metodologiji, slabih hipoteza i kriterijuma za kvalitetan dokument, čak i kada se radi na akademskom nivou . Na kraju, ne postoji upravljačka i institucionalna volja da se istraživanja, monitoring i druga sredstva za očuvanje stave u prvi plan i obezbjede smjernice i sredstva u tu svrhu. Štaviše, nedostatak razmjene informacija, znanja, posredovanje unutar i između institucija koje imaju mandat je od velike važnosti. Edukacija i promocija dolazi vrlo sporadično ili targetira pitanja biodiverziteta i očuvanja deklarativno i površno. Uključivanje, edukacija i osnaživanje lokalnih zajednica po tim pitanjima ima negativne trendove, čak ne zadovoljavajući ni minimum poput održavanja javne rasprave kada je to neophodno i obavezno.

3.3. Mjere

- Preispitati rezervate prirode u NP, što će zahtjevati poboljšanje i razjašnjenje zakona, uvođenje protokola za izvršenje ove i sličnih aktivnosti i opravdati studije lokacija.

- Razviti program za identifikaciju rijetkih i ugroženih biljnih vrsta i asocijacija, kao i za kvantitativnu procjenu upravljanja.

- Uspostaviti i održavati željenu situaciju ponovnim oživljavanjem autohtonim vrstama smanjujući štetnu egzotičnu vegetacija koja se pojavljuje u jezeru.

- Sprovesti mjere kako bi se revitalizovale i očistile važne zone od pritisaka koji izazivaju eutrofikaciju, ovdje posebno pozivajući na korita rijeka sjeverne obale jezera.

- Iskoristiti doprinos javnosti svih relevantnih strana za uspostavljanje prioritetnih područja za upravljanje vegetacijom.

- Razviti edukaciju javnosti i program prevencije, kako bi se spriječilo izumiranje rijetkih i endogenih vrsta, sječa šuma, uvođenje alohtonih vrsta i ispaša nadomak jezera (za dvije posljednje mjere minimum 400-500m daleko od obale jezera).

27

4. Identifikacija i procjena prijetnji (za vodnu i šumsku vegetaciju)

Podaci za ovo poglavlje se znatno oslanjaju na studiju 2, urađenu u okviru ovog projekta, autorke Marije Vugdelić, ali i inpute eksperata iz Nacionalnih Parkova Crne Gore. Pored toga, korišćene su i informacije dobijene od kolega iz Skadra, Albanija. 1. Promjene namjene zemljišta (fragmentacija i uništenje staništa) kreiranjem novih

antropogenih predjela (poljoprivreda, infrastruktura, itd), su postojale i u prošlosti dok su danas najčešće primjeri nelegalne gradnje. U posljednjih nekoliko decenija u regionu Skadarskog jezera se sve više napuštaju tradicionalni oblici upotrebe zemljišta (poput malog obima poljoprivredne proizvodnje, ispaše, kosidbe) dok se s druge strane vrši prenamjena poljoprivrednog zemljišta i prirodnih staništa u građevinsko zemljište za turističke i druge infrastrukturne objekte. Najviše pogođen region, u tom pogledu je sjeverna obala jezera (Virpazar i Crmnica, sela u Krajini i Riječka nahija), mada i istočni i južni dijelovi jezera u Albaniji (od Bajze do Dobrac), gdje se intenzivna upotreba zemljišta praktikuje od 1990 godine. Takva praksa je izazvala gubitak prirodnih ili antropogenih staništa visokog stepena biodiverziteta, istovremeno uništavajući pejzaž što je dovelo do umanjenja estetske vrijednosti jezera. Napuštanje određenih staništa, kao i plavna područja duž sjeverne obale tradicionalno korišćena za ispašu i kosidbu, ostavila su put za prirodne sukcesije stabala (topola, vrba), što je dovelo do gubitka vrsta koje zahtjevaju otvorene i sezonski plavljene zelene livade. U Albaniji, Skadarsko jezero je popularna turistička destinacija, a tu su i regionalni planovi za razvoj orijentisan na prirodu i seoski turizam. Takođe, ima mnogo aktivnosti kroz koje su prirodna i polu-prirodna staništa modifikovana i uništena, prenamjenom staništa u gradilišta, poljoprivredna zemljišta (istočni dio Skadarskog jezera ili Mbishkodra polje od Dobrac do Vukpalaj), ili za potrebe saobraćajne infrastrukture (izgradnja od krivine do mosta na Bojani do Štoja i Vjetera).

2. Eksploatacija minerala i drugih prirodnih dobara: Eksploatacija šljunka i pijeska (i u manjoj mjeri treseta) je stalna aktivnost na jezeru. Velike količine se vade na nizvodnim dijelovima Morače, uključujući i njeno ušće u jezero, kao i iz manjih rijeka i pritoka. Neke od tih aktivnosti se sprovode u vidu koncesija pod kontrolom Nacionalnog parka, dok su one manje na rijekama nezakonite. Kumulativno, sve one su prouzrokovale vidljive modifikacije riječnih korita. To je posebno vidljivo na rijeci Morači, nekoliko kilometara uzvodno od Nacionalnog parka, gde je njen prirodni kanal značajno modifikovan (Prostorni plan posebne namjene za Nacionalni park Skadarsko jezero 2001; Katnić, 2007; i sadašnja zapažanja). Tokom perioda niskog vodostaja, u određenim dijelovima rijeke dolazi do potpunog prekida što dovodi do zarobljavanja velikih jata riba u bazenima koji ubrzo ostanu bez kiseonika. Izveštaji o tim događajima su sporadični i anegdotske prirode, a ne postoji ni adekvatno sprovedeno istraživanje u cilju procjene stepena modifikacije prirodne dinamike toka rijeke ili uticaja na hidrološki režim i ekosistem jezera.

28

Eksploatacija šljunka i pijeska iz rijeka i potoka sa različitih mjesta na albanskoj strani jezera (sjeverno i južno od mosta na Bojani, Kamice) je takođe prisutna i dovela je do vidljivih modifikacija na rijekama, pritokama i obroncima jezera.

Eksploatacija vode se vrši putem regionalnog vodovoda za Crnogorsko primorje, od izvorišta Bolje Sestre, koje je izgraženo ne uzimajući u obzir koncept ekosistemskih usluga. Eksploatacija vode, posebno podzemnih voda je prisutna i u Albaniji preko sistema za navodnjavanje. Ovo je dovelo do smanjenja podzemnih voda koje obogaćuju jezero, utičući dalje na plitkost jezera tokom ljeta i izazivajući povećanje nivoa trofičnosti jezerske vode i promjene u sastavu vegetacije.

Prisutna je i ozbiljna prijetnja od vađenja treseta, kao ideja za ostvarenje prihoda, čak i u okviru upravljačkih struktura NP.

3. Deforestacija/Krčenje šuma koja se u regionu dešava već duže vrijeme, uslovljena je prije svega prikupljanjem drveća za ogrijev i prenamjenom prirodnih staništa u poljoprivredno ili građevinsko zemljište. Efekat je takav, da su šume u neposrednoj okolini jezera, uglavnom uništene ili fragmentirane. Ovo je trend i u širem slivnom području jezera i u tom pogledu ne samo da prouzrokuje direktan gubitak biodiverziteta, već može da izazove eroziju, naročito plitkih zemljišta na kosim terenima, kao što su ona duž južne obale jezera. Sječa drveća je smanjila širenje šuma, a direktno je uticala i na brojnost pojedinih vrsta, pogotovo endemske podvrste hrasta - Quercus robur scuteriensis, koji se sada javlja samo kao mali uzorak ili par izolovanih stabala razbacanih po regionu6. Na albanskoj strani jezerskog sliva, deforestacija je ozbiljan problem. Krčenje šuma oko jezera i njegovog sliva je bila praksa u vrijeme kolektivizacije u cilju povećanja poljoprivrednog zemljišta. Međutim, sejča šuma se nastavila i poslije '90 i to uglavnom za ogrijev. Sječa se organizuje tokom zime, posebno u šumi Dobrac (Pilli i Dobracit), 3-4 km sjeverno od grada Skadra.

Pored deforestacije, u nekim oblastima jezerskog basena bilo je i požara. Sječa drveća je smanjila površinu šuma, a direktno je uticala i na brojnost pojedinih vrsta, hrasta, jasena, vrbe, itd. To je takođe izazvalo zamjenu autohtonih vrsta alohtonim, kao što je Amorpha fruticosa. Uništavanje šuma, erozija i intenzivna ispaša izazvali su povećanje zagađenja voda, akumulaciju sedimenta, popunjavanje sliva jezera nanosima, a vjerovatno i do izumiranja nekih rijetkih biljnih vrsta, kao što su Marsilea quadrifolia.

6 Special Purpose Spatial Plan for NP Skadar Lake, 2001

29

4. Eksploatacija vrsta: Jedna od osnovnih ekonomskih aktivnosti u regionu jezera obje zemlje je ribolov. Nezakoniti ribolov na albanskoj strani je veoma ozbiljna stvar, kao jedan od glavnih ekoloških prijetnji jezerskoj fauni, kao i eksploatacija ptica (nezakonita aktivnost u Crnoj Gori, od 2002 godine postoji zvanična zabrana), zmija i drugih životinjskih vrsta ovdje neće biti uzeta u obzir prvenstveno zbog fokusa projekta na vodnu vegetaciju. Nekontrolisana upotreba i iskorišćavanje biljnih resursa (drveće, bilje, treset) - dovodi do značajnih promjena u brojnosti i sastavu vrsta, što dovodi do narušavanja biološke raznovrsnosti i stabilnost ekosistema. Posljednja faza je potpuno uništenje staništa praćeno erozijom.

Na području NP je prisutna ilegalna sječa, nekontrolisano branje trske i eksploatacija treseta, kao i pretjerano branje ljekovitog bilja (žalfija, Salvia officinalis) sa erodiranog zemljišta, što je česta pojava sa Albanskim državljanima na Crnogorskoj strani (narativni izvori i mediji). Uzgoj stoke (koza i ovaca) i ispaša na ostrvima gdje raste lovor i zimzeleni hrast, ugrožava opstanak tih reliktnih zajednica.

5. Uvođenje vrsta - Invazivne vrste su zbog svoje široke ekološke amplitude i brzine

prostiranja velika prijetnja, potiskujući autohtone vrste na prirodnom staništu, što može da dovede do nestanka pojedinih vrsta, čak i čitavih zajednica, zbog čega su i prepoznate kao druga najveća prijetnja biodiverzitetu na globalnom nivou, i kao takve predstavljaju važan deo Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, Bonske i Bernske konvencije. Nema dovoljno detaljnih podataka i istraživanja o invazivnim vrstama u oblasti Skadarskog jezera. Najviše zabrinjava činjenica širenja kiselog drveta ili pajasena (Ailanthus altissima) u blizini sela i duž puteva i čivitnjače (Amorpha fruticosa) na obalama jezera, rijeka i pritoka.

Najopasnija invazivna biljna vrsta u oblasti Skadarskog jezera, u ovom trenutku, koja se evidentno širi u posljednjih nekoliko godina, i to vrlo intenzivno, je Amorpha fruticosa. Sa svojim snažnim takmičarskim sposobnostima u koridorima močvarnih šuma ova vrsta zahvata sve veći prostor u obalnim područjima jezera, pritoka i kanala. Smatra se invazivnom vrstom tipičnom za šume bijele vrbe (Salik alba), meke vrbe (Salik eleagnus) i crne topole (Populus nigra). Na nekim mjestima je formirana skoro mono-dominantna zajednica u radijusu od nekoliko stotina kvadratnih metara. Širenje ove vrste je pokazatelj povećane koncentracije fosfora. Neke invazivne vrsta korova, kao Xanthium strumarium takođe su zauzele veliku površinu jezerske obale. U posljednjih nekoliko godina neke invazivne vrste korova, ranije manje ili potpuno nepoznate na jezeru, su identifikovane: Bidens frondosa, Elodea canadensis (južni dio jezera) i Paspalum distichum. Mada je ova vrsta, trenutno ograničenog širenja, neophodno je sprovesti sistematsko proučavanje invazivnih vrsta, u cilju prepoznavanja i upravljanja, kako bi se spriječilo njihovo dalje širenje, s obzirom da ne postoje posebni planovi za kontrolu/eliminisanje glavne alohtone vrste u ovom trenutku.

30

Potrebno je uraditi mapiranje populacija na jezeru i preduzeti mjere za borbu protiv njegovog širenja. Osim toga, važno je da se identifikovati i raditi monitoring i drugih invazivnih vrsta. Opšte mjere za invazivne vrste bile bi: identifikovanje lokaliteta i preduzimanje mjera za njihovo uklanjanje i rehabilitaciju prirodnih staništa. U tom pogledu neophodna je saradnja sa lokalnim stanovništvom kroz edukaciju i sprovođenje mjera zaštite. Česta je pojava uvođenja ribljih vrsta, ali se ovdje neće dalje razrađivati.

6. Zagađenje vazduha, vode i zemljišta - direktno utiče na staništa i vrste koje izazivaju strukturalne promjene u ekosistemima, posebno u osetljivim vodenim ekosistema.

U slivu Skadarskog jezera (industrijski centri, poljoprivredne površine, otpadne vode) zagađenje vazduha, vode i zemljišta, je stalno prisutna pojava, što se ogleda u kvalitetu zemljišta i vode duž sjeverne obale jezera i dovodi do povećane eutrofikacije i širenja močvarnih staništa na račun drugih vrsta. Odlaganje čvrstog otpada van dozvoljenih mjesta od strane lokalnog stanovništva, kao i od strane velikog broja turista tokom ljetnje sezone, predstavlja direktan pritisak na staništa, ugrožavajući postojećih populacije. Pitanje industrijskog i komunalnog zagađenja vode neće biti obrađeno ovdje, s obzirom da se njim bavio projekat Svjetske Banke i sanacija ovih problema je već dogovorena. Međutim, otpust otpadnih voda, iz urbanih i ruralnih sredina, direktno u jezero, prouzrokovao je prihranjivanje vode nutrijentima i hemijskim deterdžentima povećavajući eutrofikaciju jezera kao i nagomilavanje štetnih hemikalija u lancu ishrane.

7. Odlaganje čvrstog otpada: Brojne divlje deponije, posebno duž pritoka i u blizini sela,

doprinose velikim količinama čvrstog otpada (najčešće plastični) u jezeru. Istraživanje o uticaju na zdravlje ljudi, floru, faunu i staništa nije urađeno, ali svakako stvara estetsko zagađenje, što je najčešći prigovor posjetilaca jezera i kao takav može imati negativan efekat na razvoj turizma.

31

U neposrednoj blizini Skadarskog jezera, u opštinama Golubovci i Tuzi, nalazi se oko petnaestak nelegalnih odlagališta, gdje se odlaže građevinski, komunalni čvrsti i tzv "baštenski otpad", sa ukupnim obimom od 12.300m3. U "baštenskom otpadu" se često nalaze i plastika, staklo i papir za pakovanje toksičnih herbicida i pesticida, sa ostacima istih. Iako nadležne inspekcije i službe uklanjaju ovaj otpad, stanovništvo stvara nove deponije, sa istom vrstom otpada. U Albaniji ovakva situacija doprinosi velikim količinama neprijatnih materijala na obalama jezera. Glavni zagađivač čvrstog otpada i otpadnih voda je grad Skadar sa oko 110.000 stanovnika, ali i sela Zogaj i Široka na zapadnom dijelu jezera, kao i Gril, Koplik, Sterbeq, Kamice i Gashaj na istočnoj strani jezera. Određene toksične pa čak i opasne materije mogu se isprati na odlagalištu slivajući se u jezero. Ukupna godišnja količina takvog otpada nije poznata, ali je veliki problem zagađenja jezera na albanskoj strani.

Zato je od izuzetne važnosti uspostavljanje sistema za prikupljanje informacija sa terena u vidu CRMS.

8. Poljoprivredne površine: poplave, ispiranje ili navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i što je najvažnije tačkasti izvori zagađenja, dovode do uvođenja vještačkih đubriva, pesticida, herbicida, biostimulatora i drugih hemikalija u vodu, po površini ili u podzemnim vodotocima.

Poljoprivredni uticaji na ekosistem jezera su: (1) povećanje unosa nutrijenata i pesticida sa poljoprivrednih površina, posebno vinograda, (2) povećan unos ogromne količine hranljivih materija koje izazivaju povećanje eutrofikacije jezera koja se ogleda u cvjetanju algi, kao i (3) povećanje brojnosti vodenih korova (makrofita) duž obala jezera. Nivo zagađenja se može pratiti vršenjem analize tih jedinjenja u živim organizmima, kao što su fitoplanktoni i bentosni organizmi.

U Zetskoj ravnici, oko 9.000ha zemljišta se koristi u poljoprivredne svrhe: oko 4000ha vinograda i voćnjaka (uglavnom AD Plantaže) i oko 5000ha drugih usjeva. Nema preciznih podataka o količini đubriva koja se koristi iako se procenjuje oko 2970t godišnje. Poljoprivreda koristi oko 80t po godini herbicida, insekticida, fungicida i pesticida. Dobar dio ovih hemikalija (od kojih su neki otrovi iz kategorije III i IV), dospijeva u jezero. Ukupna poplavljena površina poljoprivrednog zemljišta procenjena je na oko 5000ha, a količina vode za navodnjavanje iznosi oko 1,500.000m3 godišnje (Radujković i Šundić, 2012).

Promjene u poljoprivrednoj praksi, kao i promjene sorti (autohtono genetski fond) takođe utiču na gubitak biodiverziteta.

32

9. Uznemiravanja: Iako postoji opšti trend smanjenja broja stanovnika u ruralnim područjima oko jezera, promjene u načinu korišćenja zemljišta i povećanje posjeta doveli su do većeg prisustva ljudi u udaljenim i osetljivim oblastima jezerskog ekosistema. Turistički i ribarski čamci uplovljavaju u močvarna područja uništavajući flotantnu vegetaciju, itd. Postoje inicijative da se ovaj problem riješi kroz zonaciju jezera i stvaranje plovinh koridora u kojoj se kontrolišu saobraćaj i prolaz za plovila.

33

4.1. Identifikovanje ključnih oblasti, sektor zaštite/reakcije

Tabela 1: Predložene mjere za remedijaciju identifikovanih prijetnji

Prijetnja Odgovorno tijelo Zaštita/reakcija Predlog

1.1. Prenamjena zemljišta

NP, opštine, inspekcije, lokalno stanovništvo

Bolji monitoring i reakcija

Razvoj i primjena CRMS Izrada mapa upotrebe zemljišta, Podrška razvoju održive proizvodnje medicinskog bilja.

1.2. Migracije NP, opštine, MORT , MPRR, MAFLD Alb

Pozitivna motivacija Zelena radna mjesta

Subvencije/grantovi za razvoj eko prihvatljive ekonomije Uspostavljanje kriterijuma i fondova

2.1. Eksploatacija šljunka i pijeska7

NP, Generalni direktorat za šumarstvo i Uprave za šume direktorata u Albaniji

Bolja kontrola aktivnosti

Istraživanje i identifikacija modifikacija na riječnim kanalima. Procjena uticaja eksploatacije na životnu sredinu. Određene mjere revitalizacije. Odobrene koncesije putem tendera. Razvoj CRMS, za potrebe transparentnosti i monitoringa.

2.2. Regionalno snadbjevanje vodom

NP, opštine, Uprava za vode u Crnoj Gori, Uprava za vode u Albaniji

Uvod u naplatu ekosistemskih usluga

Uvod u plaćanje nadoknade NP za korišćenje pripadajućih resursa.

3.0. Krčenje šuma

NP, Generalni direktorat za šumarstvo i Uprave za šume direktorata u Albaniji

Revitalizacija Sprovođenje zakona

Istraživanje i revitalizacija Jačanje zakona i propisa Jačanje kapaciteta administracije Edukacija i podizanje svijesti

4.0. Eksploatacija vrsta

NP, Generalni direktorat za šumarstvo i Uprave za šume direktorata u Albaniji

Revitalizacija Podizanje svijesti

Istraživanje i revitalizacija Obuke i edukacija

5.0. Invazivne vrste

NP, AEF, FDS Revitalizacija Podizanje svijesti

Identifikacija lokaliteta i revitalizacija zauzetih sajtova Edukacija, volonterizam, promotivne aktivnosti

7 As this activity is not going to be banned any time soon, as it is important contribution to NP budget inflow, the

corrections and better management has to be introduced.

34

6.0. Odlaganje komunalnog otpada

NP, opštine, lokalno stanovništvo

Monitoring Podizanje svijesti

Uvođenje CRMS Uspostavljanje sistema deponovanja i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Uvođenje kazni

7.0. Zagađenja poljoprivredom

MARD, NPs, MEFWA, MAFLD APASHL

Subvencije agro-ekološkim mjerama Podizanje svijesti Promocija

Promocija subvencija/razvoj grant šema GAP KOD Podrška agro-ekološkim mjerama Podrška zajedničkim poduhvatima (joint ventures) turizma i poljoprivrede Izgrađen brend ekološki prihvatljivih proizvoda

8.0. Uznemiravanja

NPs, AEF, APASHL, DF, FDS, WD

Promocija Edukacija i podizanje svijesti Protokol o buci, plovnim putevima, itd

35

4.2. Monitoring prijetnji i trendova

Kao što je pomenuto i ranije, praćenje stanja statusa svih taksonomskih grupa u okviru monitoringa biodiverziteta, bilo bi izuztno složen i finansijski zahtjevan proces. Iz tog razloga posebne vrste (grupe), koje se koriste kao predstavnici biodiverziteta u cjelini, treba identifikovati. Koncept kišobran/krovne (umbrella) vrste može biti korišćen u tu svrhu s obzirom da služi zaštiti čitavog ekosistema ali sa fokusom na jednu vrstu. One mogu biti harizmatične, primamljive široj javnosti, usmjerene ka očuvanju i potom nazvane flagship vrstama. Riječ je o vrlo atraktivnim vrstama za podizanje svijesti o očuvanju i jačanju razumjevanja za prirodu i vrste. To bi mogao biti slučaj sa Pelikanima. Pored njih i vidra je jedna od vrsta sisara, veoma osjetljiva na uznemiravanja i zagađenje životne sredine, te bi upravo iz tog razloga mogla poslužiti kao indikator zagađenja i flagship vrsta. Caldesia parnasifolia i Anacamptis palustris su biljne vrste osjetljive na uznemiravanja životne sredine i krčenje šuma, a može biti poslužiti ovom konceptu. Ovaj koncept može da se razvija u detalje kao i da pokriva nekoliko aspekata: istraživanje, monitoring i odlučivanje, obrazovanje, promociju i uključivanje građana. Kada vrste imaju sposobnost da odgovore na prijetnje na određeni način, onda mogu da se koriste kao indikatorske vrste, štaviše, objektivne indikatorske vrste. Nacionalno i međunarodno značajne vrste i populacije takođe treba pratiti. Takođe, veoma važna i efikasna može biti uloga građana kroz razvoj sistema za prijave i monitoring: sistem izvjestavanja i monitoringa od strane stanovnistva (CRMS - citizens reporting and monitoring system). S obzirom da monitoring hemijskog statusa jezera zahtjeva obrazovani kadar i specijalnu opremu, ovakav vid monitoringa ne mogu sprovoditi građani. Isti zaključak se može izvesti i za monitoring biodiverziteta u ovom trenutku. Međutim, monitoring biodiverziteta dugoročno gledano bi mogao da se osloni na građane/turiste, kada bi se u obrazovni program uveo predmet monitoring biodiverziteta (na dobrovoljnoj osnovi). U ovom trenutku građani i turisti mogu biti uključeni u monitoring posebno u identifikaciji prijetnji kao što su: identifikacija ilegalnih deponija, nelegalna gradnja, krčenje šuma, uvođenje i širenje invazivnih vrsta, itd. Ovaj sistem je veoma koristan realno vrijeme i mjesto vršenja monitoringa, ali i lak i jeftin za uvođenje i održavanje. Mogu se razviti aplikacije za pametne telefone i računare, kao i sistem podrške za procjenu, analizu i prezentaciju podataka uspostavljenu od strane NP, EPA ili NVO (ili u saradnji). Sve ovo nosi različite prednosti, između ostalog, jačanje svijesti i odgovornosti građana i primjenu u obje zemlje. Postoji mnogo primjera takvog sistema koji su se pokazali izuzetno efikasnim.

36

Sistem zaštite i podrška tom sistemu

Zakonodavni okvir za zaštitu i upravljanje regionom Skadarskog jezera i njegovih prirodnih resursa u Crnoj Gori je uspostavljen. U tom pogledu, u prošlosti mada i nedavno, usvojen je značajan broj pravnih instrumenata, u kontekstu evropskih integracija, pri čemu je neophodan uslov usaglašavanje nacionalnog zakonodavstva sa direktivama Evropske unije. U Crnoj Gori taj zakonodavni okvir čine: Zakon o nacionalnim parkovima (u postupku revizije), Zakon o zaštiti prirode (u postupku revizije), zatim relevantni strateški dokumenti kao što je Nacionalna strategija biodiverziteta sa Akcionim planom 2010-2015 (u fazi ažurirannja), Nacionalna strategija održivog razvoja (u postupku revizije), Strategija razvoja turizma do 2020, itd. Donešeni pravilnici usvojeni na nacionalnom nivou su: Pravilnik o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe, Pravilnik o mjerama zaštite i načinima održavanja prelaza za divlje životinje; Pravilnik o načinu praćenja brojnosti i stanja populacije zaštićenih divljih ptica; Pravilnik o bližem sadržaju i načinu

vođenja registra zaštićenih prirodnih dobara; Pravilnik o procjeni rizika za uvođenje stranih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva; Spisak zaštićenih vrsta (koje ne mogu biti lovljene, prikupljane u juvenilnoj i/ili zreloj fazi, čija staništa, gnijezda i mrijestilišta ne mogu biti uznemiravana). Relevantni propisi usvojeni od strane JPNP na osnovu Zakona o nacionalnim parkovima i Statuta JPNP su sledeći: Odluka o načinu obavljanja sportskog ribolova, Odluka o načinu i uslovima za turistički saobraćaj na vodama Skadarskog jezera, Odluka o načinu i uslovima za posmatranje ptica u NP Skadarsko jezero. Na nivou Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore i Nacionalni park Skadarsko jezero, značajna su sledeća dokumenta: Prostorni plan posebne namjene za Nacionalni park Skadarsko jezero (koji će se ažurirati), Plan upravljanja (2010-2015) i Programi upravljanja (Godišnji program proizilazi iz petogodišnjeg Plana upravljanja). Glavni cilj izrade Plana upravljanja iz ugla rukovodstva NP je da obezbjedi kvalitetan, praktičan i pragmatičan dokument koji predstavlja osnovu za upravljanje ovog zaštićenog područja, kao i racionalnu i strogo kontrolisan valorizaciju prirodnih potencijala u NP u funkciji održivosti. Glavni ciljevi Plana su: - Zaštita, korišćenje i upravljanje zaštićenim prirodnim područjem; - Očuvanje, održavanje i praćenje prirodnih i drugih vrijednosti iz oblasti životne sredine; - Održivo korišćenje prirodnih resursa, razvoj i uređenje prostora; - Promocija i valorizacija zaštićenog prirodnog područja; - Saradnja i partnerstvo za lokalnim zajednicama, vlasnicima i korisnicima posjeda.

Shodno mišljenju konsultanta iz JPNPCG dobro i efikasno upravljanje zaštićenog područja NP Skadarsko jezero, zahtjeva dobru saradnju između rukovodstva NP, tri gravitirajuće opštine, njihovih pripadajućih lokalnih jedinica, zainteresovanih strana i svih građana kako bi se omogućilo efikasnije upravljanje putem zajedničkih aktivnosti, identifikacije glavnih izazova i rješenja za očuvanje biodiverziteta i ekosistema.

37

U Albaniji je usvojen značajan broj pravnih instrumenata nakon političkih promjena 1991 godine ali i nedavno u kontekstu evropskih integracija, gdje nacionalno zakonodavstvo mora biti usaglašeno sa direktivama Evropske unije. Parlament u Albaniji je takođe odobrio nekoliko modernih zakona u cilju zaštite prirodnih resursa zemlje, uključujući međunarodne vode: Zakon o izgradnji, administraciji, održavanju i funkcionisanju sistema za drenažni sistem 1994, Zakon o zaštiti divlje faune i lovstvu 1994, Zakon o ribarstvu i akvakulturi 1995 i 2000, Zakon o vodama 1996, Zakon o regulatornom okviru za vodosnabdevanje i tretman otpadnih voda 1996, Zakon o zaštiti životne sredine 1993 i 2002, Zakon o zaštićenim područjima 2002 i 2008, Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu 2003, Zakon o zaštiti prekograničnih jezera 2003, Zakon o ratifikaciji Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore 2003, Zakon o proglašenju Skadarskog jezera upravljanim prirodnim rezervatom 2005, Zakon o zaštiti biodiverziteta 2006, Zakon o integralnom upravljanju otpadom 2011. Relevantna strateška dokumenta koja imaju uticaj na zaštitu i upravljanje tranzitnim vodama, odobrena od strane Savjeta ministara su: Usvajanje zone prioriteta za razvoj turizma 1993, Konvencija o biološkoj raznovrsnosti - Nacionalna strategija i akcioni plan za očuvanje biodiverziteta 1999; Monitoring životne sredine u Republici Albaniji 2002, Usvajanje nove liste prirodnih spomenika u Albaniji 2002, Upravljanje zaštićenim područjima 2003, Proglašenje rijeke Bojane i močvara u njenoj okolini zaštićenim pejzažom 2005, Proglašenje Skadarskog jezera močvarnim staništem, a rijeka Bojana specijalno zaštićenim područjem 2005; Proglašenje Skadarskog jezera upravljanim prirodnim rezervatom 2005, Nalog za odobrenjem Crvene listi albanske flore i faune 2007. Odgovorna rijela za upravljanje tranzitnim vodama u Albaniji su: - Ministarstvo zaštite životne sredine, šumarstva i uprave za vode, odgovorno za

pripremu i izradu politika zaštite životne sredine i zakona; - Ministarstvo poljoprivrede, hrane i lokalne samouprave sa odgovornostima za

poljoprivredu; - Ministarstvo turizma i prostornog planiranja sa odgovornostima za razvoj turizma i

strategiju vodosnabdjevanja; - Ministarstvo prosvjete i istraživanja sa odgovornostima za obrazovanje i podizanje

svijesti javnosti; - Generalni direktorat za šume, Uprava za šume okruga Skadar sa odgovornostima

priobalnih šuma i zaštićenih područja; - Generalni direktorat za ribarstvo, inspektorat za ribarstvo okruga Skadar sa

odgovornostima ribolova i akvakulture; - Nacionalni savjet za vode, rječne slivove sa odgovornostima upravljanja vodnim

resursima; - Agencija za zaštitu životne sredine i šumarstva sa zadatkom da obnovi i poboljša zaštitu

životne sredine, uz obezbjeđivanje održivog razvoja; - Regionalne agencije za životnu sredinu koje imaju odgovornost za primjenu

zakonodavstva o životnoj sredini i zaštiti životne sredine u lokalnoj zajednici;

- Institut za vode grada Skadra, Univerzitet u Skadru "Luigj Gurakuqi" sa odgovornostima naučnog istraživanja i obrazovanja.

38

- Ekološke NVO sa odgovornošću u pogledu edukacije i jačanja građanske osvještenosti. Što se tiče albanske strane, uzimajući u obzir status zaštite područja Skadarskog jezera (kat. IV), „Ramsarsko područje“, „Skadarsko jezero, kao rezervat biosfere“ (budući status), ali bez upravljačkog mehanizma, nekoliko aktivnosti je predloženo i odobreno za poboljšanje situacije. Zoniranje: Centralna zona (Core Area) - koja traži pravnu zaštitu, ili strogo zaštićena zona - Površina floatantnih makrofita u Jubice-Kamice i Gashaj (Nymphoidetum peltatea,

Nympheaetum albo-luteae, Trapetum natans, Myriophyllo – nupharetum lutei, Myriophyllo-nympheaetum albae);

- Površina kopnenih šuma u Zogaju i planini Taraboshi uključujući „Selo mira”, koji je poznat po bogatstvu flore (obje centralne zone sa slobodnim pristupom i korišćenjem od strane čoveka);

- 20 sublakustrčnih izvora ili oka koji se prostiru duž istočne obale jezera, koji su važni za staništa nekih rijetkih i zanimljivih biljnih (i životinjskih) vrsta (Potamogeton sp., Gamarus, Salmonids itd);

- Mala ostrva na zapadnom dijelu jezera kao i ispust jezerske vode i začetak rijeke Bojane (Shiroka, most na Bojani, Zuse) – značajna za šumsku vegetaciju (Alno-fraxinetum angustifoliae, Leucojo-fraxinetum angustifoliae) i ptice.

- Površina obalnih šuma i močvara na potezu Skadar – Gril (Pylli i Dobracit) i Kamice – Kosan koje podrazumjevaju bogatstvo flore i ptica (Quercus robur, Salix triandra, populus alba, Hydrocotile vulgaris, Sagittaria sagittifolia, Hydrocharis morsus-ranae, Utricularia australis itd.)

Tampon zona (Buffer zone) – gdje se aktivnosti sprovoda ali uz izvjesna ograničenja - Fitolitoralna zona (isključuje gornje površine vode) kao važno stanište za submerzne

makrofite (ali i ribe i ptice); - Močvarne površine sa zanimljivim vlažnim livadama bogatim emerznim biljnim

vrstama i asocijacijama (Hydrocotile vulgaris, Marsilea quadrifolia, Orchis sp. itd).

Tri kategorije zaštite: a. Glavno područje sastoji se od: obale jezera, počev od udaljenog ruba na zapadu i sela Zogaj do granice između Republike Albanije i Crne Gore; padina planine Tarabosh sa 494m nadmorske visine i 200m južno u jezerske vode ka granici na sjeveru, Zogaj, Albanija i Crna Gora. Drugi nivo zaštite se primenjuje u oblasti zaštićenog područja. Ovo područje je od najvažnijeg značaja za biodiverzitet. b. Oblast upravljanja staništem čine: cijela vodena površina (izuzev oblasti opisane u prethodnom dijelu) od zapadne obale mosta na Bojani do Zogaja na istoku (granično područje ove tačke), uključujući sve segmente širinama do visine od 300m na padinama planine Tarabosh na jugu. Treći nivo zaštite se primenjuje u ovoj oblasti zaštićenog područja. c. Tradicionaln razvojna zona sastoji se od: cijele površine jezera, na istočnoj granici, zapadno od već pomenute oblasti (b), od ove tačke do autoputa Skadar - Hani i Hotit na istoku i pograničnom gradu Skadru na jugoistoku. Četvrti nivo zaštite se primenjuje u ovoj oblasti.

39

5.1. Nalazi i analiza kritičnih pitanja (sprovođenje)

Institucija Nacionalnih parkova je konzervativna, hijerarhijski struktuirana, politički određena, sa slabim kapacitetima i velikim potrebama. Sve do nedavno, NP su se oslanjali na državni budžet (≈ 30%), ali sada se nameće pitanje finansijske samoodrživosti. Nacionalni parkovi se nalaze u procesu restruktuiranja od javnog preduzeća do novog organizacionog okvira (akcionarsko društvo), koji ipak neće donijeti značajnije promjena u strukturi ili operativnosti. Posebno jer kompanija može prodati akcije iz vlade drugoj zainteresovanoj strani. Planiranje i implementacija se vrše na konvencionalnom pristupu, sa malo ili nimalo koordinacije i komunikacije sa drugim relevantnim institucijama i lokalnim stanovništvom.

Neka od pitanja vezana za upravljanje NP su navedena ovdje: Centralizacija NP, nedostatak vizije, jasnih strateskih pravaca, jasan proces donošenja odluka, niski kapaciteti u relevantnim institucijama i konvencionalan menadžment, a samim tim i rješenja; Slaba posvećenost nadležnih organa vlasti za pitanja zaštite prirode; Nedostatak učešća javnosti u zvaničnim procesima, saradnje i koordinacije planova i akcija; Konzervativno i kratkovidno finansijsko upravljanje i planiranje; Slab kapacitet zaposlenih i sistema za kreativne i inovativne prakse; Nizak nivo proaktivnog i adaptivnog upravljanja i inicijativa.

Na osnovu propisa, NP je dat mandat da ih sprovede kroz pravno odeljenje i servis čuvara NP Skadarsko jezero, uz podršku ostalih relevantnih nacionalnih institucija (razne inspekcijske službe, policija, itd). Međutim, iako je pravni okvir obiman, sprovođenje je prilično manjkavo. Neka od glavnih pitanja koja postoje u tom pogledu su: nedovoljan broj čuvara i tehničke opreme za adekvatan monitoring Parka; nedovoljni kapaciteta čuvara u smislu poznavanja pravnog okvira, tehničkih vještina za pripremu odgovarajućih prijava, sprovođenje zakonskih izvršnih odredbi itd; Pravosudni sistem je veoma spor i prijave vezane za zaštitu prirode nemaju prednost; Sudstvo nema dovoljno razumjevanja za ekološke procese za efikasnu zaštitu prirode; Nizak nivo uključivanja NP u sam proces 8.

8 Ova pitanja će biti targetirana projektom CEPF-IUCN.

40

Pošto su lokalne zajednice važan dio procesa ruralnog razvoja evo nekoliko segmenata u kojima je potrebno poboljšanje u cilju podsticanja interesa u održive akcije, prikupljenih tokom pripreme dijagnostičkog dokumenta (koji nikada nije objavljen) u okviru pilot projekta za razvoj lokalne zajednice: Saradnja lokalnog stanovništva koji koristi resurse jezera sa upravom Nacionalnog parka i lokalnih vlasti nije zadovoljavajuća. Problem je nedostatak (i) udruženja ribolovaca (sada su osnovana tri u okviru projekta Svjetske Banke), turističkih radnika, preduzetnika i zemljoradničkih zadruga, (ii) nedovoljna transparentnost NP (iii) nizak nivo učešća lokalnih zajednica u donošenju odlučivanju i planiranju unutar NP. Rješavanje problema komunalne infrastrukture i pravilno odlaganje čvrstog otpada je jedan od osnovnih problema u svim lokalnim zajednicama. Loša ekonomska situacija i mogućnost lake zarade putem prodaje ribolovnih ulova, dovela je do ekspanzije i porasta broja ribolovaca na ovim prostorima, samim tim stvarajući pritisak na jezerski riblji fond ali i na druge biodiverzitetske grupe.

Shodno subjektivnim stavovima stanovništva rukovodstvo nacionalnog parka je procjenjeno na sledeći način: - „Uprava NP Skadarsko jezero se još nije dobro pokazala“. - Postoji slaba organizacija kontrole turističkih posjeta jezeru, nelegalne gradnje, koja je

dozvoljena samo određenim vlasnicima zemljišta. - Pozitivna ocjena uprave Nacionalnog parka za nedavne aktivnosti na jezeru u vidu

obilježavanja plovila i izletničkih staza, čišćenje jezera. - Građani su izrazili nepovjerenje u rezultate Centra za ekotoksikološka istraživanja i

podatke o zagađenju u Zetskoj ravnici. - Stanovnici su izrazili potrebu uspostavljanja profesionalnih udruženja da bi zaštitili

svoje interese i prava.

U upravi NP takođe vidi nedostatke lokalnih zajednica po nekim pitanjima: - Nedostatak motivacije za učešće u donošenju odluka/planskih dokumenata; - Nedostatak obrazovanja o značaju i prednostima koje dolazi sa životom u zaštićenim

područjima; - Nespremnost da volontiraju

41

5.2. Mjere

U nedostatku adekvatnih razvojnih i upravljačkih politika u regionu, sledeće hitne mjere za očuvanje će se primjeniti, ukoliko su u skladu sa SEA preporukama za Masterplan turizma do 2020: - Opšta zabrana razvoja na jezeru, - Strogi uslovi za novu gradnju - Uključivanje i obuka lokalnih zajednica, - Ograničenje proširenja puteva, - Stroga uputstva u vezi sa plovilima i sportovima na vodi na jezeru.

Effektivan nadzor je potreban, između ostalog, za procjenu: - Uticaja od vađenja kamena, šljunka, pjeska, skretanja vodnog toka, izvlačenja treseta. - Društvenih uticaja: gubitak zaštićenih vrsta zbog krivolova sa implikacijama na turizam

i rekreaciju, i bespravne gradnje. - Zagađenja: eutrofikacija, otpadne vode, industrijski otpad, neodređen poljoprivredni

oticaj, trovanje olovom kao i uticaji vezani za razvoj turizma.

Primjena ovih smernica je odgovornost Vlade, lokalne samouprave i uprave Nacionalnog parka. Kako pravci održivog razvoja regiona Skadarskog jezera nisu dovoljno definisani, a mnogi ad hoc inicijative prijete da ugroze budućnost, postoji potreba za boljim planiranjem i upravljanjem. U tom smislu NP bi trebalo da poboljšaju prostorno planiranje, kao i proces planiranja i Planove upravljanja koji bi odražavali realno stanje i mandate širokog spektra zainteresovanih strana. Neke od inicijativa za unapređenje Plana upravljanja za Skadarsko jezero realizuje IUCN. Pitanje ostaje kada je reč o kapacitetima zaposlenih u parkovima. Unapređenje upravljanja i planiranja u praksi su dugoročni ciljevi ali i krucijalne promjene neophodne za unapređenje sistema zaštite u Skadarskom jezeru. Međutim, vrlo je vjerovatno da se promjena menadžmenta neće desiti u bliskoj budućnosti. U tom smislu, postoji potreba za regionalnim modelom upravljanja koji treba uvesti da bi se preuzelo vođstvo u domenu prakse održivog razvoja. Čak i sada NP idu ka centralizovanijem sistemu koji oduzima NPSJ jedinice stručnog kadra, a samim tim i mogućnost da bude konkretniji u svojim mandatima za upravljanje i zaštitu. Do poboljšanja situacije može doći osnivanjem organizacije/agencije regionalnog upravljanja koja bi sprovodila održivi regionalni razvoj i lobirala za interese lokalnog stanovništva. Kao što je ranije pomenuto u svakom slučaju postoji potreba za izradom Strategije za region, sa vlasničkim udjelima unutar opunomoćenih lokalnih organizacija, pojedinaca i drugih relevantnih institucija vođenih od strane NP ili drugim alternativnim upravljačkim organizacijama u regionu Skadarskog jezera.

42

Korak naprijed za poboljšanje planiranja i sprovođenja u Nacionalnim parkovima može biti uspostavljanje (prvog i po mogućnosti na dobrovoljnoj osnovi) strukture savjetodavnog tijela. Savjetodavno tijelo bi bilo sastavljeno od predstavnika relevantnih institucija koje pokrivaju nacionalni, regionalni i lokalni nivo, kao i subjekte iz javnog, privatnog i civilnog sektora te pojedinaca. To bi pomoglo unapređenju kapaciteta NP, kao i lokalnom stanovništvu koje bi bilo u mogućnosti da značajno doprinese u procesu planiranja i implementacije, i to uvođenjem pristupa javnog učešća. To bi zapravo doprinijelo poboljšanju mnogih pitanja: upravljanje promjenama, koordinacija, transparentnost, uključivanje i osnaživanje mještana, ublažavanje nedostatka apsorpcionih kapaciteta zaposlenih u NP i nedostatak znanja i interesa lokalnog stanovništva da učestvuju u planiranju i upravljanju. To bi izgradilo solidnu mrežu za NP kako bi se oslanjali na znanja i pitanjima od značaja za finansiranje. Finansijsko planiranje i sprovođenje moraju da budu u skladu sa poboljšanim sistemom planiranja upravljanja. Upravljanje finansijama treba da bude procjenjeno a modeli poslovnog planiranja uvedeni i praktikovati. Jasan pravac treba da se postavi u vidu dugoročnih i kratkoročnih ciljeva. Pristup plaćanja za ekosistemske usluge, počeo je biti glavna tema za menadžmenta NP i pravni poredak i potrebno ga je inkorporirati u novi Zakon o NP. Velika šansa leži u primjeni ovog pristupa i prihodima od njega. Obuka lokalnih aktera, je prepoznata kao prioritet koji će se u budućnosti sprovoditi u cilju jačanja razvojnih kapaciteta ali i u iskorišćavanja svih mogućnosti koje nudi Vlada i opštine da podrže preduzetništvo, firme, mala i srednja preduzeća. Postojeće zakonodavstvo pokriva najvažnije oblasti koje treba da targetiraju Plan upravljanja i Monitoring program za Skadarsko jezero. Međutim, primjena zakona u praksi nije dovoljno efikasna, što je posao za inspekcijske službe i podizanje svijesti javnosti o važnosti zajedničkih napora ka održivom pristupu konzervacije i eksploatacije jezera. Svakako, biće neophodno da se donesu podsticajne mjere za razvoj organske poljoprivrede, održivog turizma i građevinarstva. Takođe, postoji neophodnost uključivanja lokalnih zainteresovanih strana, što se može učiniti kroz mnogobrojne aktivnosti: - Uključenost u proces monitoringa. - Razvoj komunikacionih sredstava (bilteni, portali, itd.) - Podizanje osjecaja ponosa mještana po pitanju ovog lokaliteta i vrijednosti koje sadrzi. - Razvoj volonterske mreže za region pa i šire.

- Organizacija javnih kampanja, edukacija, obuke. Posebne mjere su predložene za poboljšanje upravljanja u Albaniji: Uspostavljanje tehničkih savjetodavnih grupa (TAG): Ove grupe imenuje Odbor zainteresovanih strana Skadarskog jezera za preporuke u cilju efikasnog upravljanja vegetacijom na osnovu petogodišnjeg ciklusa. TAG treba da sadrži, ali nije ograničeno na, predstavnike državnih agencija za ribarstvo i kvalitet vode, upravljanje akvatičnim

43

biljkama, univerzitetske istraživače, predstavnike industrije i privatnog sektora. TAG će dati preporuke koje će omogućiti ispunjenje ciljeva plana. Komponente Plana će obuhvatiti: specifične strategije upravljanja jezerom koje donosi Odbor zainteresovanih strana o mjerama koje će se koristiti, vremenu njihovog sprovođenja, mjerljive komponente, evaluaciju i unošenje domaćih biljnih vrsta, istraživanja koja treba sprovesti u toku petogodišnjeg ciklusa. Petogodišnji ciklus će omogućiti bolje planiranje i ostaviti dovoljno vremena za procjenu mjera.

Članovi TAG-a bi se sastajali godišnje u cilju evaluacije situacije, procjene troškova i davanja preporuka za adekvatne korektivne akcije. Adaptivno upravljanje bi omogućilo promjene neophodne za smjernice u upravljanju u narednim godinama. Menadžment i sa tim povezani troškovi bi se obezbjedili nadležnim institucijama sa ocjenom upravljačke šeme iz prethodne godine. Zainteresovane strane će izabrati prioritetne oblasti u kojima će se praktikovati upravljanje vegetacije. Sredstva za prvu godinu upravljanja obezbediće Ministarstvo životne sredine, šumarstva i vodoprivrede (sada transformisana u Ministarstvo životne sredine) i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. TAG-ovi će biti uspostavljeni od strane Ministarstva životne sredine i finansirani od oba gore pomenuta ministarstva. Adaptivno upravljanje: vodnom vegetacijom u Skadarskom jezeru će se upravljati pomoću naučno utvrđenog pristupa adaptivnog upravljanja. Adaptivno upravljanje je alatka koja omogućava upravljačima da prilagode mjere za poboljšanje i da se prilagode promjenama ekoloških i ekonomskih uslova. To obuhvata intenzivno praćenje promjena jezerske vegetacije da bi se bolje razumjeli odnosi između upravljačkih akcija i rezultirajućih promjena u prirodnim resursima. Upravljačke akcije se potom mogu prilagoditi, pratiti i podesiti da bi se postigao željeni cilj. Adaptivno upravljanje je veoma popularno jer obezbjeđuje mehanizam za korigovanje planova upravljanja kada neželjene posljedice postanu očigledne ili kada nepredviđeni događaji (kao što su poplave, suše, itd) prouzrokuju promjene u sistemu. Dalje, adaptivno upravljanje omogućava sprovođenje korektivnih upravljačkih aktivnosti kao odgovor na sistemske promjene nastale usljed različitih faktora. Iako je adaptivno upravljanje istorijski prvenstveno bilo korišćeno za upravljanje resursima životne sredine, ono može da uključi i socijalne i ekonomske ciljeve. Na ovaj način, balansiranje ciljeva, može se postići zdrava životna sredina. Za sada, postoje ljetnje škole za učenike sa Kosova, iz Crne Gore i Albanije na čelu sa nacionalnim i međunarodnim profesorima, održane u Thethi, a obuhvataju kurseve o adaptivnom upravljanju kao važnom sredstvu za unapređenje kapaciteta u oblasti zaštite životne sredine. Ipak, adaptivno upravljanje predstavlja novi koncept i većina institucija u Albaniji nije upoznata sa njim. Međutim, neophodno je da se uvede kao koncept i pristup od strane Ministarstva životne sredine, da se primenjuje od strane svih relevantnih organizacija upravljanja životnom sredinom. Ovdje organizacije civilnog društva namjeravaju da preuzmu važnu ulogu.

44

6. Zaštita i poljoprivreda kao i drugi razvojni sektori

Poljoprivreda je vjekovima bila osnovna djelatnost za stanovništvo na Skadarskom jezeru. To je drugi glavni izvor prihoda za stanovništvo u ovoj oblasti, uz ribarstvo i turizam. Razvojni okvir postepeno pozicionira poljoprivredu kao glavnu industriju posebno u ruralnim područjima. Međutim, tokom vremena, ova situacija se znatno promjenila. Broj stanovnika u ruralnim naseljima Crne Gore je znatno smanjen, a samim tim smanjen je i interes za ovu djelatnost. To je u velikoj meri doprinijelo drugačijoj orijentaciji stanovništva. Priobalni pojas jezera ima skromne poljoprivredne potencijale, koji se sastoji od mnoštva malih parcela formiranih na tankoj podlozi. Nizija Mbishkodra u Albaniji i region Zetske ravnice ima najkvalitetnija poljoprivredna aluvijalna zemljišta, od kojih Zeti pripada površina od 17.000ha, a prestavljaju jedina naselja na ovom području koja se bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda za tržište. Ostali stanovnici iz regiona proizvode poljoprivredne proizvode samo za sopstvene potrebe. Za sela u sredini Nacionalnog parka kao što su Vranjina, Rijeka Crnojevića, mala mjesta duž obale jezera i sela na jugozapadu na albanskoj strani, ne postoji mogućnost za poljoprivrednu proizvodnju. Ne postoji poljoprivredno zemljište pogodno za proizvodnju a interesovanje za ovu aktivnost je smanjeno u poslednjem periodu tranzicije (CEED, 2010). Gajenje ljekovitog bilja (naročito Salvia officinalis) je počelo da uzima maha tokom posljednje decenije u Albaniji. Razvoj poljoprivrede razlikuje se od oblasti do oblasti, što u velikoj mjeri zavisi od prirodnih predispozicija pojedinih područja. Osim pomenutih poljoprivrednih aktivnosti i onoga što je navedeno u CEED-ovoj studiji, postoji značajno povećanje u razvoju proizvoda koji se koriste za trgovinu i turizam iz prirodnog nasljeđa koje nudi ovaj region. U tom smislu specifičnosti se ogledaju u činjenici da se ova oblast bavi proizvodnjom kvalitetnog vina, sira, meda, grožđa, maslina, kestenja, aromatičnog i ljekovitog bilja, nara, itd. Ovi proizvodi su uglavnom valorizovani na domaćem tržištu, a tokom turističke sezone i po restoranima i lokalnim tržnicama, najviše u regionu Skadarskog jezera. Maslina, po kojima je ova region nadaleko poznat, pokriva trećinu površine pod voćkama, mada dominiraju starija drveća i domaće sorte, koje se uglavnom koriste za proizvodnju ulja, ali i proizvodnju konzerviranog voća na tradicionalan način. Proizvodnja i prerada maslina je tipična za zajednice koje pripadaju primorskom regionu, kao što su Ostros, Murići i Limljani gdje su stabla maslina uglavnom i distribuirana. Region Skadarskog jezera ima registrovano udruženje maslinara. Takođe, iako postoji mogućnost za preradu i prodaju aromatičnog i ljekovitog bilja, ne postoji organizovan otkup i proizvodnja. Mještani Ostrosa su zainteresovani za aktiviranje stare fabriku za preradu, koja je nekada pripadala u ovoj zajednici. Proizvodnja vina je gotovo najstarija i dominantna ekonomska aktivnost u ovoj oblasti. Vino se proizvodi u regionu Crmnice, gdje je i najpoznatije Crmničko vino ali se proizvedi i u drugim djelovima jezerskog regiona. Postoje dva aktivna udruženja vinara Crmnice i Drušići. Istovremeno, udruženja vinogradara rade na marketinškom predstavljanju svojih proizvoda, ali uglavnom na domaćem tržištu.

45

U regionu Skadarskog jezera postoji udruženje pčelara, koji, kroz obrazovanje i obezbeđivanje opreme po povoljnim cenama, ima dobru proizvodnju bez većih problema po pitanju marketinga i prodaje svojih proizvoda. Što se tiče Albanije, proizvodnja i prerada maslina je tipična za zajednice koje pripadaju primorskom regionu, kao što su Zus, Shiroke i Zogaj, gdje su stabla maslina uglavnom distribuirana. Region Skadarskog jezera ima registrovano udruženje maslinara. Proizvodnja vina i rakije je skoro najstarija i najdominantnija ekonomska aktivnost u ovoj oblasti. Poljoprivredu u oblasti Mbishkodra karakteriše visoka produktivnost, visok unos vještačkih đubriva i pesticida, stabilna demografska kretanja, visoka ekonomska koristi od poljoprivredne proizvodnje. Iako je istorijski prisutno, čuvanje stoke je nedavno smanjeno i mada lokalno stanovništvo i dalje čuva krave, ovce, koze, konje i magarce, ovaj vid poljoprivrede se ne smatra prioritetom.

46

6.1. Nalazi i analiza kritičnih pitanja

Poljoprivredu u okviru granica NP karakteriše niska produktivnost, uglavnom zbog malih parcela zemljišta i fragmentacije, depopulacije ruralnih područja, nepovoljne starosne i kvalifikacione strukture poljoprivrednog stanovništva. Poljoprivredu u dolini Zete van NP karakteriše visoka produktivnost, visok unos vještačkih đubriva i pesticida, stabilna demografska kretanja, visoka ekonomska korist od poljoprivredne proizvodnje. Intenzivna poljoprivreda na granicama NP zahtjeva posebnu i stalnu pažnju uprave NP jer stvara značajan uticaj na životnu sredinu. Obiman razvoj poljoprivrede na Albanskoj strani jezera, nedostatak strategije i nizak nivo brige za zaštitu životne sredine u periodu od 50 godina praćene demografskim rastom i lošim upravljanjem u posljednje dvije decenije, doprinijeli su gubitku, fragmentaciji i degradaciji staništa i biodiverziteta u regionu. Hidrofite i helofite čine oko 8% flore u Albaniji, a većina je u opasnosti da umanji brojnost svoje populacije ili da izumre zbog ovih i sličnih aktivnosti i efekata. Eutrofikacija (još uvjek) nije problem kao rezultat visoke stope obrta jezerske vode ali stajaći uglovi u blizini ušća Morače i Zete su u opasnosti. U posljednjih nekoliko godina širenje makrofita je detektovano, posebno u području ušća rijeke Morače (porast površina pod plutajućim Vrbama) i u zalivu Huma (rezervati Pančeva oka i Crni žar). Razlog za ovu pojavu može biti povećana eutrofikacija.

Jedan od stalnih problema kada je riječ o ovim pitanjima je da ne postoji istraživanje i monitorig kako bi bili sigurni u oblik, stepen i posljedice poljoprivrednog zagađenja.

Jedan od glavnih izvora zagađenja na crnogorskoj strani, dolazi sa Zetske ravnice. Tačka uzorkovanja na Plavnici bi pokazala zagađivače koji dolaze iz otpadnih voda sa Plavnice i podvodne zagađivača9. Na Gostiljskoj rijeci, postoje dokazi o zagađenju koje dolazi sa podzemnim vodama iz Zetske ravnice. Selo Koplik i Sterbek: poljoprivreda je razvijena u istočnom dijelu jezera (sela Sterbeq, Vrake). Tu je takođe depozit pesticida, gotovo organohlorinskih, u naselju Bajze, koji je legalizovan još od 1990 godine. Prošle godine jedna je kompanija očistila zgradu od pesticida, ali zbog njihove otpornosti pesticidi ili derivati mogu biti prisutni u sedimentima jezera ili bioti. Tokom posljednjih 20 godina, ljudi koji žive u toj oblasti ispuštali su pesticide u i oko jezera bez ikakvih zaštitnih kontejnera. U zapadnom dijelu jezera postojao je samo ribolov10.

9 Monitoring program Svjetske Banke

10 Lake monitoring program development, WB

47

Dobro definisan trend zagađenja sliva u cjelini je teško utvrditi na osnovu fragmentiranog i nedosljednog skupa podataka u Albaniji i Crnoj Gori. U Crnoj Gori, Agencija za zaštitu životne sredine namjerava da izmjeri sektorski uticaj ali se fokusira na turizam dok je monitoring uticaja poljoprivrede zanemaren.

6.2. Mjere

Imajući u vidu zagađenja iz poljoprivrede postoji hitna potreba za procjenu poljoprivrednog oticanja i zagađenja koja dolaze iz doline Zete. Takođe, uvođenje Nitratne direktive i onih srodnih koje regulišu zagađivanje voda iz poljoprivrednih aktivnosti treba da bude neophodno u narednom periodu. Postoji velika šansa za razvoj ekološki prihvatljive poljoprivrede, povezane sa turizmom. U Strategiji za poljoprivredu i ruralni razvoj iz 2006 godine, takođe je notirano da bi diversifikacija ekonomskih aktivnosti, trebalo da generiše značajan prihod seoskog stanovništva, što se posebno odnosi na određene oblike turizma (agro i seoskog). Takođe, postoji program za pozitivno sprovođenje dobre poljoprivredne prakse promovisan od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (KOD dokument i MIDAS fondovi). Počelo je usklađivanje i ažuriranje zakona o turizmu i poljoprivredi, kao zajedničko ulaganje. Ipak još uvek postoji potreba za marketingom organske i ekološki proizvedene robe, kao i za podsicajem potražnje, a time i interesa proizvođača da usmjere svoju praksu ka uvođenju eko-poljoprivrednih mjera. Marketing i brending takvih proizvoda tek dolazi. Veliki broj stanovnika, popisanog na poljoprivrednim farmama u blizini Nacionalnog parka Skadarsko jezero, kao i na farmama na teritoriji parka, nije dovoljno edukovan o značaju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, koji obuhvata kompletan ekološki princip, što znači da se postigne nivo konkurentnosti i standarda koji će biti brendirani u sistemu održivo zdrave poljoprivredne i ekološke proizvodnje. Edukacija poljoprivrednih proizvođača treba da uključi obuku za velike, srednje i male porodične biznise, koja će ispunjavati standarde EU unutar postavljenih procesa na njihovim posjedima koji gravitiraju Nacionalnim parkom Skadarsko jezero, bilo da su vlasnici farme i/ili obradivog poljoprivrednog zemljišta. Stručni kadar Nacionalnih parkova Crne Gore, poljoprivredni ili NVO eksperti, nezavisni proizvođači ili predstavnici udruženja trebaju organizovati obuke. U planiranju ovih aktivnosti neophodno je početi sa sprovođenjem ovih programa pod okriljem zvaničnih dokumentima, kao što su Plan upravljanja za Nacionalni park Skadarsko jezero (za period od 5 godina) i Programe upravljanja (period od 1 godine). Takvi dokumenti treba da sadrže tri glavne aktivnosti u vezi sa obrazovanjem iz ovog segmenta, i to: opis stanja, npr. katastar svih poljoprivrednika na području Nacionalnog parka Skadarsko jezero kao i u kontaktnoj zoni, način poljoprivredne proizvodnje (tradicionalni, moderni), opis proizvoda, plasman itd; definisanje ciljeva, kao što su: smanjenje upotrebe đubriva u slivu Skadarskog jezera i treća aktivnost vezana za promociju koja obuhvata promociju održivog i ekološkog principa.

48

Razvoj poljoprivrede u budućnosti podrazumjeva povećanje značaja autohtonih kultura na području koje je prirodno i geografski pogodno i na kojem bi očuvanje i preorijentacija mogla biti profitabilna. Takav razvoj situacije će svakako doprinijeti konkurentnosti sada jedinstvenog tržišta u odnosu na Strategiju razvoja turizma i planirane trendove. Specijalizacija u proizvodnji i snabdijevanju će postati uslov za poboljšanje i očuvanje tradicionalnog načina koji se oslanja na održivosti. Ovaj pristup se odnosi na očuvanje genetskih varijacija, životne sredine, a uključuje i razvoj koji je prilagođen svim zainteresovanim stranama edukacijom i promocijom na način koji odgovara ekonomiji i kulturama koje se uzgajaju. Standard seoskog stanovništva, koje gravitira Nacionalnim parkom Skadarsko jezero, bi imao uzlazni trend tokom dugotrajnog procesa u sinergiji sa poboljšanjem upravljanja ovim područjem, što uostalom pokazuju i primjeri iz regiona, a takođe bi se postigla pozitivna motivacija za mobilizaciju novih proizvođača, što bi u krajnjem dovelo do pozitivnih demografskih trendova. Stimulisanje ovih mogućnosti, kroz dijalog i saradnju sa lokalnim stanovništvom i udruženjima, uz podršku Nacionalnih parkova Crne Gore kroz obuke, bi doveo do novih prilika za razvoj malih porodičnih firmi koji bi brendirali zdravu hranu kao svoje ponudu a Nacionalni parkovi Crne Gore obezbjedili marketing i promociju. Takođe, apliciranjem za EU fondove od strane rukovodilaca zaštićenih područja mogu se tražiti sredstva za podršku razvoju kapaciteta prerade. Poljoprivreda i ribarstvo, sa finalnim proizvodima, pored toga što su osnovni ili dodatni izvor prihoda za stanovnike regiona Skadarskog jezera, takođe su i predmet postojećeg privlačenja i promocije regiona. Postoje mnoge mogućnosti za razvoj, ali i na nacionalnom i na lokalnom nivou mora da postoji plan za intervenciju i pomoć, kako bi se razvili ova grana industrije, sa što manje uticaja na životnu sredinu. Potrebno je usmjeriti aktivnosti klasteringa, udruženja poljoprivrednika i ribara, da budu organizovani na način da se pristupi razvoju i promociji hrane, i jedan od brend potencijala regiona. Kontrola kvaliteta i brendiranje proizvoda, sa ciljem plasiranja na strana tržišta su istaknuti kao prilike za razvoj, dok se od lokalnih preduzetnika očekuje da daju prioritet domaćim proizvodima. Usklađivanje razvoja poljoprivrede i klastera turizma i preduzeća, kao i poboljšanje zakonodavstva u cilju podrške predstavlja budući trend koji treba podržati i realizovati u Crnoj Gori, poznat po svom pozitivnom uticaju na obje industrije i usklađivanje sa zaštićenim područjima.11 U svijetlu pridruživanja EU postoji velika prilika za podršku i razvoj ruralnih područja i izgradnju kapaciteta lokalnog stanovništva. U okviru LEADER pristupa će biti moguće uspostaviti Lokalne Akcione Grupe i osnažiti ih, kako bi mogli apsorbovati fondove namjenjene ruralnom razvoju i usmjeravati dalji tok razvoja.

11

MPRR već sarađuje sa MORT na prilagođavanju legislative za registraciju agro-turističkih preduzeća.

49

Neke od mjera za unapređenje poljoprivrede u ovom regionu su sledeće: - Dalje jačanje udruženja različitih poljoprivrednih proizvođača u regionu jezera - Rad na sertifikaciji tradicionalnih proizvoda iz Skadarskog jezera - Podrška marketingu i prodaji proizvoda iz ovog regiona - Kreiranje eko-brenda za region i proizvode - Kontinuirano praćenje zagađenja koje dolazi od pretjerane poljoprivredne aktivnosti u

Zetskoj ravnici - Mjerenje/monitoring zagađenja i njegovih posljedica - Identifikovanje i opis ranjivih/ ugroženih zona - Smanjenje nivoa poljoprivrednog zagađenja vode - Postavljanje filtera za pročišćavanje vodecija - Promocija KOD dokumenta i obezbjeđeni nalazi za podršku MIDAS a kasnije IPARD

fondovima usmjerenim ka dobrim poljoprivrednim praksama - Jačanje sradanje između upravljača Nacionalnim parkom i udruženja poljoprivrednih

proizvođača u regionu Skadarskog jezera - Kontinuirana podrška agro-ekološkim mjerama - Planski razvoj obaveznog uključivanja ekološki prihvatljivih mjera u poljoprivredi - Podrška turizmu i agro-ekološkim mjerama - Agro-turizam klaster za podršku preduzetništvu - Tradicionalna podrška poljoprivredi - Uspostavljanje Lokalnih Akcionih Grupa, LAG-ova.

50

7. Uspostavljanje ključnih strateških ciljeva o prijetnjama i zaštiti

I. Poboljšati planiranje i teritorijalno upravljanje 1. Uspostaviti i održavati bazu za Skadarsko jezero u obje zemlje (Crna Gora I

Albanija) 2. Uspostaviti i ažurirati mapu korišćenja zemljišta 3. Poboljšati zonaciju 4. Uvesti učešće javnosti kao praksu prilikom planiranja u NPSJ

II. Poboljšati istraživanje, monitoring, očuvanje i zaštitu 1. Identifikovati ciljeve i vodeće bioindikatore 2. Definisati i uspostaviti plan za promociju umbrella i flagship vrsta 3. Uvesti CRMS 4. Uvesti mjere za revitalizaciju ugroženih vrsta i staništa 5. Boriti se protiv uvođenja i širenja invazivnih vrsta 6. Poboljšati kontrolu eksploatacije šljunka i pijeska i zagađenja pritoka 7. Obezbjediti sredstva za istraživanja

III. Podrška održivom korišćenju i razvoju 1. Primjena protokola u poljoprivredi (Kodeks dobre poljoprivredne prakse- KOD)

(replicirati ih i u Albaniji) da bi se smanjila poljoprivredna zagađenja 2. Primjena protokola za turizam i izgradnju (prekogranično) 3. Podrška razvoju agro-turizma. 4. Podrška razvoju zelenih radnih mjesta (NP u Crnoj Gori i Albaniji) 5. Kreiranje eko brenda za region

IV. Uvesti komunikaciju, promociju, obuku i jačanje lokalnih zainteresovanih strana 1. Izgradnja zajedničke baze znanja i postavljanje problema i postizanje

konsenzusa (komunikacioni portal za korisnike) 2. Povećati prihode u lokalnoj sredini i načine na koji se upravlja 3. Sprovoditi mjere očuvanja na bazi volonterskog rada 4. Razviti Strategiju lokalnog razvoja i LAG-ove

V. Poboljšati finansijsku održivost upravljanja zaštićenim područjem Skadarskog jezera i tampon zonom 1. Reorganizovati budžet 2. Praktikvati plaćanja za ekosistemske usluge 3. Uspostaviti fond za očuvanje (NP-Crna Gora, Ministarstvo-Albanija)

VI. Održivo prekogranično upravljanje 1. Razviti zajedničku bazu podataka nadograđenu na već postojeće 2. Uvesti zajedničko (prekogranično) planiranje održivog integralnog razvoja

Skadarskog jezera 3. Uspostaviti zajedničko tijelo za planiranje 4. Izgraditi međunarodno priznanje

Upravljanje biodiverzitetom počinje od ljudi, ne od prirode.

51

8. Mobilizacija resursa/finansiranje/budžetiranje aktivnosti

Tabela 2: Aktueni pregled fondova Finansije Implement

acija Rokovi Tema Podobnos

t Budžet

Crna Gora

GEF MORT Kontinuirano

Aktivnosti NBSAP i CBD12

UNDP /

GEF UNDP Kontinuirano

Aktivnosti PES Zaštićena područja

/

GEF UNOPS Pripremna faza pokrenuta

Sliv rijeke Drim / /

IPARD LEDER

MARD 2014, 2015 Ruralni razvoj Jačanje lokalnih zajednica u ruralnim područjima

LAG-ovi TBD

MIDAS MARD 2013-2015 Ekološki prihvatljive prakse definisane KOD dokumentom

Poljoprivredni proizvođači

4.000000

Norveški fondovi

Otvoreni pozivi

Dva puta godišnje

Životna sredina, klimatske promjene Ekonomija, preduzetništvo

Civilni, Javni sektor

<100.000

fACT

Otvoreni pozivi

Redovno Aktivizam/volonterizam Zelene ideje

Civilni sektor

<4.000

Rastimo zajedno 2

Otvoreni pozivi

Jul-Avgust, i povremeno

Promocija značaja EU pristupnih procesa

Civilni sektor, mediji

<50.000

IPA 2013 Civil Society Facility program, Crna Gora

Otvoreni pozivi

Do Decembra 2013

Unapređenje životne sredine i mehanizmi komunikacije između države i civilnog društva i saradnja na svim nivoima

Organizacije civilnog društva

100.000 – 200.000

12

CBD je ratifikovao dogovor o ulaganju finansijskih sredstava za zemlje u razvoju, stranke u implementaciji obaveza, .Trenutno GEF Program podržava aktivnosti u okviru Nacionalne strategije biodiverziteta i akcionog plana.

52

Albanija

GEF UNDP Kontinuirano

Zaštita i razvoj marinskih zaštićenih područja

Civilni, Javni sektor

/

GEF UNOPS – PASARP ili TEULEDA

Kontinuirano

Razvoj preduzetništva Civilni, Javni sektor

/

SNV MEFWA, FD Kontinuirano

Strateški akcioni program, podrška turizmu

Opštinski kapaciteti

/

Vlada Italije RIVA Kontinuirano

Ekološki i održivi razvoj

Civilni, Javni sektor

/

Crna Gora – Albanija IPA 2007 – 2013 poziv

/ Još dva poziva

Program poziva: Ekonomija, životna sredina

Prekogranična partnerstva

Program

CEPF poziv / Jul, i još drugih u narednom periodu

Sliv rijeke Bojane Još drugih u narednom periodu

Civilni, javni sektor, pojedinci

<20.000 <100.000

IPA-CSF-2012: ETNAR

IPA poziv, NVO GH, mali grantovi

08 Oktobar Mreža NVO a zastupanje održivog korišćenja energije i prirodnih resursa

Civilno društvo u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj

5.000 – 10.000

53

9. Akcioni plan

Aktivnost Pod aktivnosti Odgovorna strana

Partneri Vrijeme/ Ciljevi

I. Poboljšati planiranje, teritorijalno upravljanje

Uspostaviti i ažurirati bazu podataka za Skadarsko jezero na obje strane

Saglasiti se o korišćenju web platforme koja je kreirana u oviru projekta SB LSIEMP, za obje zemlje

MORT NPEPA, Septembar 2013

Saglasiti se oko vlasništva, administriranja i ažuriranja za obje zemlje nezavisno

MORT - WB prekogranični forum

EPA, NP, Oktobar 2013

Poboljšati performanse baze podataka (opciono)

EPA, NGO GH / Oktobar 2013

Postaviti, pokrenuti i održavati bazu

Saglasne odgovorne str.

Saglasni partneri

2014

Kreirati i ažurirati mapu korišćenja zemljišta

Početi sa pilot projektom Koristiti postojeću dokumentaciju, uraditi aerofotografije

NPSJ APA

MPRR, Biotehnički institut, Direktorat za nekretnine, Uprava za šume

2015

Poboljšati zonaciju za rezervate prirode (core zones)

Prilagoditi zakonodavni okvir za uvođenje protokola (pristupanje, mandati i finansijski instrumenti) za proceduru procjene

MORT EPA, NPs, IUCN, UNDP

2014

Procjena i revizija dokumentacije i informacija već postojećih i predloženih zona.

MORT EPA, NPs 2014

Izrada studija za imenovanje i predlaganje zona kao i za verifikaciju već postojećih.

TBD shodno protokolu

2015

Kreirati listu rezervata koji ispunjavaju uslove.

TBD shodno protokolu

2015

Uvesti učešće javnosti kao plansku praksu u NPSJ: osnovati savjetodavno tijelo

Organizovati radnu grupu na volonterskoj osnovi sačinjenu od predstavnika relevantnog javnog, civilnog i privatnog sektora, nacionalnog, lokalnog i međunarodnog nivoa, zainteresovanih pojedinaca sa određenim znanjima...

NP, NPSL,

IUCN Univerziteti (UDG, Fakultet prirodnih nauka) UNDP Ministarstva NVO (Green Home) Lokalni predstavnici

2013

54

Lokalna udruženja

Saglasiti se o članovima i aktivnostima unutar strukture NP: savjetodavno tijelo

NP, NPSJ,

Članovi radne grupe

2014

Formalizovati strukturu, definisati opis poslova

NP, NPSJ,

Savjetodavno tijelo

2014

Proširiti strukturu i mandate NP, NPSJ Savjetodavno tijelo

2014

II. Poboljšati istraživanje, monitoring, očuvanje, zaštitu

Identifikovati ciljeve i vodeće bioindikatore

Identifikovati probleme i predložiti indikatore

NP

EPA, MARD, MEFWA, Univerzitet (UDG, USH Fakultet prirodnih nauka), WRISHL

2015

Verifikovati situaciju na terenu i izrditi polazne studije/procjene

NP Partneri 2016

Uvesti monitoring program sa postavljenom metodologijom, vremenskim okvirom.

NP Partneri 2016

Raditi monitoring na osnovu identifikovanih indikatora

NP Partneri 2016

Prilagođavati prema potrebi NP Partneri 2016

Definisati i usvojiti plan za identifikaciju, monitoring i promociju umbrella i flagship vrste

Istraživanje i identifikacija umbrella i flagship vrsta

NP EPA, istraživačke institucije i pojedinci

2015

Saglasiti se oko prioriteta i ključnih ciljeva

NP Partneri 2016

Predložiti plan komunikacije i promocije

NP Partneri 2016

Uvesti mjere revitalizacije ugroženih vrsta i staništa

Monitoring i revitalizacija Skadarskog hrasta

2014 - 2016

Determinacija statusa i monitoring vrste Marsilea quadrifolia

Monitoring i revitalizacija staništa lovora i hrasta

Borba sa invazivnim vrstama, njihovim uvođenjem i

Istraživanja

Mjere kontrole

Podizanje svijesti

55

širenjem

uvesti CRMS (građansko prijavljivanje i sistem monitoringa)

Saglasiti se sa sistemom i pitanjem vlasništva

NVO Green Home, IUCN

EPA NP

2014

Postaviti softver NVO GH Tehnički koordinator

2014

Saglasiti se o podacima, transparentnosti i prijavama

NP Partneri TBD 2015

Informisati i ohrabriti građane da se uključe (nagradni fond, titula lokalnih heroja...)

NP, NGOGH Partneri 2016

Pokrenuti i voditi sistem NPs / 2016

Poboljšati kontrolu eksploatacije šljunka i pjeska i zagađenja pritoka

Istraživanje i identifikovanje modifikovanih riječnih kanala

NP Partneri

Čišćenje riječnih korita NPSJ Partneri 2014

Procjeniti uticaj eksploatacije i zagađenja

NPSJ Istraživački instituti

2014-2015

Predložiti mjere revitalizacije NPSJ Partneri 2015

Implementirati mjere revitalizacije

NPSJ Partneri 2015-2016

Uvesti CRMS, za transparentnost i monitoring

NP Partneri 2016

III. Podrška održivom korišćenju i razvoju

Pojačati upotrebu protokola o poljoprivredi (KOD), kako bi se smanjili uticaji zagađenja, ali i drugi ekološki prihvatljivih instrumenata

Uspostaviti saradnju između NP i MPRR

NP, NPSL MPRR 2014

Promovisati dokument i njegovu primjenu među proizvođačima iz regiona Skadarskog jezera

NP-ovi MPRR 2014-2015

Podrška i promocija organskim proizvođačima i uvođenje edukativnih programa za djecu o organskoj hrani

NP AEF Univerziteti

Monteorganica, MPRR, MAFLD, MASH

2014-2015

Podrška i lobiranje za uvođenje Nitratne direktive

NP MPRR 2016

Uvođenje filtera za prečišćavanje voda koje otiču sa poljoprivrednog zemljišta

NP MPRR 2016

Istraživanje poljoprivrednog zagađenja i mjere za

Uraditi analize zagašenja koja dolaze od poljoprivrednih aktivnosti

NP EPA, istraživanje i monitoring institutcije

2015

Procjena njihovog uticaja NP Partneri 2016

56

poboljšanje stanja

Uvođenje indikatora koji bi ukazivali na poljoprivredno zagađenje

NP Partneri 2016

Predložiti mjere za poboljšanje i remedijaciju

NP Partneri 2015-2016

Uvođenje protokola za turizam i izgradnju (prekogranično)

Saglasiti se oko kriterijuma za “biznis” u zaštičenom području DJ

NP Partneri Dugoročno

Podržati razvoj zelenih poslova (NP i Min u Albaniji)

Uspostavljanje kriterijuma podrška i finansiranje zelenih radnih mjesta i zelenog poslovanja

NP NVO GH

Partners, Foundations

2015

Razvoj projekata i malih grantove za zelene inicijative u poslovanju

NP Partneri 2016

IV. Uvođenje komunikacije, promocije, obuka za jačanje lokalnih zajednica

Jačanje svijesti o životnoj sredini i načinu upravljanja

Ojačati lokalce za obilježavanje Dana biodiverziteta, Dana vode, Ramsar dana, jačanje ekonomije, proizvodnja od strane lokalaca i za njih

NP, NVO Opštine

MEFWA 2015

Uvođenje sistema nagrada za ekološki prihvatljive aktivnosti lokalaca (akcije čišćenja, podrška monitoringu, itd.)

NP, NVO Partneri 2015

Implementacija koncepta flagship (harizmatičnih) vrsta

NP, APA , WRISHR ?

Partneri 2016

Uvesti takmičenje heroja lokalnih zajednica

NP, NVO Partneri 2016

Razvoj očuvanja na volonterskoj bazi

Uvođenje CRMS i drugih sredstava za uključivanje građana u istraživanja i monitoring

NP, Partneri Partneri 2016

Monitoring biodiverziteta, obuka za omladinu

NP, Partneri

Partneri 2016

Ohrabriti volontersko prijavljivanje o stanju biodiverziteta i ekoloških problema u SJ

NP, NVO Partneri 2016

Podrška uspostavljanju Volonterske grupe za SJ i njihovo umrežavanje sa međunarodnim grupama

NP , Partneri

NVO GH ADP Zid Lokalci

2016

57

Razvoj Lokalne strategije i LAG-ova (Lokalna Akciona Grupa)

Priprema LAG-ova (jačanje kapaciteta i razmjena informacija)

MPRR UNDP

Lokalci NVO GH

2014

Strategija biodiverziteta NP Partneri 2015

Strategija ruralnog razvoja za Crnu Goru i Albaniju

NP, LAG-ovi Partneri 2016

Uspostavljanje LAG-ova TBD TBD 2016

V. Poboljšati finansijsku održivost i upravljanje zaštićenog područja Skadarskog jezera i tampon zone:

Poboljšanje budžeta zaštićenog područja, planiranje i trošenje

Transparentnost u planiranju NP Podrška institucija

2014

Povratne investicije (sektoru koji novčano doprinosi)

NP Podrška institucija

2015

Uvođenje biznis planova i prakse

NP Podrška institucija

2015

Promovisanje održavanja očuvanja, edukacije, istraživanja, monitoringa

NP Podrška institucija

2016

Uspostavljanje fonda za zaštitu (NP-CG, Ministarstvo-Alb) i podrška fondova za istraživanje

NP Podrška institucija

2016

Praksa plaćanja ekosistemskih usluga

Naknada za regionalno snabdjevanje vodom iz NP

NP TBD 2015

VI. Održivo, integralno i prekogranično upravljanje:

Razvoj zajedničke baze podataka

Razvoj postojeće baze iz projekta SB

TBD TBD 2016

Uvođenje zajedničkog (prekograničnog) planiranja za održivi integralni razvoj SJ

Rad na strategiji održivog razvoja za prekogranični region SJ

TBD / 2016

Zajedničko (prekogranično) Tijelo za planiranje- JTBPB

Uspostavljanje fokalnih tačaka na obje strane sa definisanom strukturom podrške

TBD / 2016

Saglasnost o opisu poslova zajedničkog tijela

TBD / 2016

Izrada i implementacija Zajedničkog akcionog plana

TBD / 2016

Jačanje veza sa međunarodnim

JTBPB / U kontinuitet

58

organizacijama za očuvanje kao što su: Ramsar, Bird Life International, IUCN, WWF, itd.

u

Rad na međunarodnom priznanju

Konektovanje i saradnja sa svim relevantnim međunarodnim mrežama

TBD / 2013-2016

59

Lista referenci: Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, 2011. Informacija o stanju životne sredine. Association for Protection of Aquatic Wildlife of Albania, GR Albania & Faculty of natural sciences University of shkodra “Luigj Gurakuqi”, 2012. Preparation of the management plan for Shkodra Lake Managed Nature Reserve, Report. Bušković, V., Hodžić, Dž., Kalezić, L. & Krivokapić, M. 2013. Pregled stanja poljoprivrede i sa njom poveznim aktivnostima na zagađenje Skadarskog jezera. CEED, 2010. Skadar Lake social analysis Montenegro. Shkoder/skadar Lake integrated ecosystem management. CEPF, http://www.cepf.net/grants/Pages/default.aspx Dhora, Dh., Bekteshi, A. & Rakaj, M. 2012. Consideration on the eutrophication in the Lake of Shkodra. International Conference, 16-17 November 2012, Shkoder, Albania. LUC – Land Use Consultant, 2008. SEA - Strategic Environmental Assessment of the Montenegro tourism Masterplan 2008. Ministarstvo Poljoprivrede i održivog razvoja, 2013. Kodeks dobre poljoprivredne prakse. Ministry of tourism and environment, 2008. Montenegro tourism development strategy to 2020. Ministry of tourism and environmental protection, 2007. National strategy of sustainable development of Montenegro MONSTAT, 2010, 2011, 2012 Statistical Annual Report of Montenegro. MORT, 2009. National biodiversity strategy and action plan for period 2010 – 2015. National Parks, 2010. Management plan for Lake Skadar national park 2011-2015. National Parks, 2011. Management plan for Lake Skadar National Park for 2012. Pilot project office for development of local communities, 2011. Teritorial diagnosis for Lake Skadar. Radujković, B. & Šundić, D. 2012. Pollution of the Skadar Lake. Rakaj, M. & Kashta, L. 2010. Rare and threatened plant associations and species of Shkodra lake – Buna DeltaWetland Complex. Međunarodni naučni skup – Skadarsko Jezero – Stanjie i Perspektive, 19-21 Jun 2010., Podgorica-Skadar. REC Country office Montenegro, 2012. Development of Skadar – Shkoder Management Strategy and National Fishery Action Plan. Schneider-Jacoby M., Schwarz U., Sackl P., Dhora D., Saveljic D. and Stumberger B. (2006): Rapid assessment of the Ecological Value of the Bojana-Buna Delta (Albania/Montenegro). Euronatur, Radolfzell. Vugdelić, M. 2012. Analysis of synergies, gaps and complementarities on integrated environmental management at regional level Skadar Lake –Montenegro, Study1 and Study2. World Bank, 2007. SAP - the Strategic Action Plan for Skadar/Shkodra lake Albania & Montenegro. (. Washington dc, World Bank and Global Environment Facility (GEF). World Bank, 2008. PAD - Project Appraisal Document Lake Skadar-Shkoder integrated ecosystem management project. Washington dc, World Bank and global environment facility (GEF).

60

CEED, 2006. Social assessment for Skadar Lake. Shkoder/Skadar Lake integrated ecosystem management. Egelyng, H. & Hansen, F. 2007. Supporting local innovation for rural development, analysis and review of five innovation support funds, Danish institute for international studies, diis report. ERICo, 2012. Skadar – Shkoder Lake Monitoring Programme development. EU rural development policy 2007–2013, fact sheet. Government of Montenegro, 2008. National program for integration of Montenegro into the EU (npi) for the period 2008 – 2012 Government of Montenegro, 2008. Spatial plan of Montenegro until 2020 IFAD, 2009. Guidance notes for institutional analysis in rural development programmes, Iorio, M. and Corsale, A. 2010. Rural tourism and livelihood strategies in Romania. Journal of rural studies 26 (2010) 152–162 Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management of Montenegro, 2006. Montenegro and EU, Strategy for food production and rural development. Ministry of spatial planning and environment, 2001. Report on risks and potentials of Skadar/Shkodra Lake Ministry of Spatial planning and environment, 2010. Fourth national report of Montenegro to the Convention on biological diversity, Ministry of spatial planning and environment. 2006. Annual report of Lake Skadar National Park. Nikolić, J. 2013 .Priprema i organizacija radionice najbolje prakse u poloprivredi, izvještaj. REC, 2001. Bibliography on Lake Skhkodra/Skadar. REC, 2001. Biodiversity data base of Shkodra/Skadar Lake (check list of species registered for skadar/shkodra lake). REC, 2004. Study on roles and responsibilities of Skadar Lake stakeholders. Saveljić D. 2009. Environmental risk assessment of the Morača dams: ornithofauna of morača river canyon and Skadar Lake. Thomson K. (1993) Quantitative techniques for rural development, with particular reference to input-output analysis. Options kféditerranéennes, sir. A /n0 23, 1993 - strengthening endogenous developmentpatterns in european agriculture.

61

ANEKS I: Crvena lista biljnih vrsta na Skadarskom jezeru

PODJELA BR. NAUČNI NAZIV FAMILIJA IUCN STATUS

LOKALITET

PTERIDOPH. 1. Adianthum capillus-veneris LINNAEUS 1753

Adiantaceae VU A1b Mokset

2. Marsilea quadrifolia LINNAEUS 1753

Marsileaceae EN A1c Grude-Fushe,

PARANGIOSP. 3. Nuphar lutea (L.) SMITH 1809 Nympheaceae VU A1b Littoral and Palustrin habitats

4. Nymphea alba LINNAEUS 1753 Nympheaceae VU A1b Littoral and Palustrin habitats

5. Ranunculus lingua LINNAEUS 1822

Ranunculaceae VU A1b Littoral babitats ?

6. Caltha palustris Ranunculaceae VU A1b Palustrin habitats EU-DICOTS 7. Nymphoides peltata(S.GMELIN)

O.KUNTZE 1891 Menyanthaceae

VU A1b Sterbeq, Kaldrun

8. Hydrocotyle vulgaris LINNAEUS 1753

Apiaceae VU A2b Grude-Fushe, Jubice, Kosan

9. Oenanthe tenuifolia BOISSIER ET ORPHANIDES 1859

Apiaceae VU A1b Palustrin and wet meadows

10. Hippuris vulgaris LINNAEUS 1753

Hippuridaceae VU A1b Palustrin and wet meadows

11. Trapa natans LINNAEUS 1753 Lythraceae EN A1b Shiroke, Shegan, on Bottam of “Rozafa” Castle

12. Quercus robur (scutariensis) LINNAEUS 1753

Fagaceae VU A1b Culaj, Kosan

13. Laurus nobilis LINNAEUS 1753 Lauraceae EN A1b Cultivated 14. Salix triandra LINNAEUS 1753 Salicaceae VU A1b Grile, Pylli i Dobracit,

Bishti i Qenise, Bahcallek

15. Prunus webbii (SPACH) VIERH. 1915

Rosaceae VU A1b Zogaj

16. Petteria ramentacea (SIEBER) C. PRESLE 1845

Fabaceae Lr nt Zogaj

MONOCOTS 17. Butomus umbelatus LINNAEUS 1753

Butomaceae VU A1b Palustrin and wet meadows

18. Caldesia parnassifolia (BASSI) PARLATORE 1860

Alismataceae VU A1b Kosan, Gashaj

19. Sagittaria sagittifolia L. 1753 Alismataceae VU A1b Pylli i Dobracit, Kamice, Kosan

20. Hydrocharis morsus-ranae LINNAEUS 1753

Hydrocharitaceae

VU A1b Grude-Fushe, Bishti i Qenise,

21. Gladiolus palustris GAUDIN 1828

Iridaceae LR nt Wet meadows,

22. Anacamptis palustris (JACQUIN) R.M.BATEMAN 1997

Orchidaceae EN A1b* Wet meadows,

23. Cladium mariscus (L.) POHL 1809

Cyperaceae VU A1b Dobrac, Jubice

62

ANEKS II: Lista rijetkih i ugroženih biljnih asocijacija u Skadarskom jezeru

BR. NAZIV ASOCIJACIJE KLASA/ALLEANCA LOKALITET

1. Lemnetum minoris SOÓ 1947 LEMNETEA Lemnion Lemnion

Livadhe te Shkoders

2. Nymphoidetum peltatae (ALL. 1922) OBERD. ET TH. MULL. 1960

POTAMETEA Nymphaeion

Kaldrun , Jubice

3. Nympheaetum albo-luteae NOWINSKI. 1928

Littorala and Palustrin habitats of Pylli i Dobracit, Jubice-Kamice, Shegan (Gashaj)

4. Myriophyllo-Nupharetum lutei W. KOCH 1926

Littorala and Palustrin habitats of Livadhe Shkoder, Pylli i Dobracit, Jubice-Kamice, Shegan (Gashaj), Lake Hoti

5. Myriophyllo-Nympheaetum albae W. KOCH 1926

Littorala and Palustrin habitats of Livadhe Shkode, Bishti i Qenise, Jubice-Kamice, Shegan (Gashaj)

6. Trapetum natantis MÜLL. et GÖRS. 1969

On bottom of “Rozafa” Castle, Shiroke, Shegan (Gashaj)

7. Potameto-Najadetum HIORVATIĆ ET MICEVSKI 1960

Potamion Limnetic habitats

8. Potameto-Vallisnerietum BR.-BL. 1931

Limnetic and littoral habitats

9. Potamogetum perfoliati KAKUSIĆ ET PAVLOVIĆ 1976

Limnetic habitats

10. Typhetum latifolia SOÓ 1927 PHRAGMITI – MAGNOCARICETEA Phragmition australis

Littoral and palustrin habittas

11. Hydrocotile-Caricetum elatae HORVATIĆ 54

Palustrin habitats

12. Alno-Fraxinetum angustifoliae TCHOU 1947

Kaldrun, Jubice, Shegan

13. Leucojo-Fraxinetum angustifoliae GLAVAC. 1959

Pylli Dobracit, Kosan, on bottom of “Rozafa” Castle

14. Popolo - Salicetum albae (BR.-BL.) TCHOU 1947

Populion albae Dobraç, Jubice-Kamice, Flake-Shegan

15. Salicetum triandro-eleagni RIVAS-MARTÍNEZ 1964

Pylli i Dobracit, Bahcallek

16. Tamarici-Salicetum purpureae DE FOUCAULT 1992

Bishti i Qenise, Livadhe Shkoder, Bahcallek