procjena ugrozenosti Opcina DESINIC 2015 final · Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila, a manifestiraju se kao nastajanje potresa, poplave, suše, snježne lavine,

PROCJENA UGROŽENOSTI

STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

ZA PODRUČJE

OPĆINE DESINIĆ Desinić, travanj 2015. godine

PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE DESINIĆ

KR 011-R/1 Planovi i Procjene j.d.o.o. 2

SADRŽAJ: 1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA

PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ ..................................................................................................................................5

1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće .................................................................................5 1.1.1. Poplave ............................................................................................................................6 1.1.2. Potresi ............................................................................................................................10 1.1.3. Ostali prirodni uzroci .....................................................................................................26

1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće ...........................................................38 1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima.........38 1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu – cestovnom,

željezničkom ili zračnom...............................................................................................43 1.2.3. Prolomi hidro akumulacijskih brana..............................................................................44 1.2.4. Procjena učinka nuklearne nesreće I. i II. kategorije te opasnosti u slučaju radioloških

nesreća s opasnim izvorima ionizirajućeg zračenja I., II., III. i IV. kategorije………..44 1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti..............................................................................49

1.2.6. Nesreće na odlagalištima otpada………………….....………………………………..52 1.3. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze, skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupca 2. i 3. i Priloga I.B stupca 2. i 3. Uredbe………………………………………………………………………………..53 1.4. Ratna djelovanja i terorizam……………………………………………………………53 2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ...........................................................................54

2.1. Postojeći kapaciteti snaga za zaštitu i spašavanje .........................................................54 2.2. Potrebne snage zaštite i spašavanja ...............................................................................57

3. ZAKLJUČNE OCJENE ......................................................................................................59

3.1. Poplave i prolomi hidroakumulacijskih brana ...............................................................59 3.2. Potresi.............................................................................................................................59 3.3. Ostali prirodni uzroci .....................................................................................................60 3.4. Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu........................................................61 3.5. Nuklearne i radiološke nesreće…………………………………………………………61 3.6. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija. ............61

4. ZEMLJOVIDI ......................................................................................................................63 PRILOZI



5. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA .............................................................65

5.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja ....................................................................65 5.1.1. Ukupna površina područja............................................................................................65 5.1.2. Rijeke, jezera.................................................................................................................66 5.1.3. Planinski masivi............................................................................................................66 5.1.4. Ostale geografsko-klimatske karakteristike..................................................................67

5.2. Stanovništvo ...................................................................................................................67 5.2.1. Broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika..............................................67 5.2.2. Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih (0-7, 8-50, 51-70, 71 i više godina)..68 5.2.3. Broj i kategorije osoba s posebnim potrebama.............................................................69 5.2.4. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenih planiranih za evakuaciju.70 5.2.5. Gustoća naseljenosti po jedinici površine.....................................................................70

5.3. Materijalna i kulturna dobra, te okoliš ...........................................................................70 5.3.1. Kulturna dobra...............................................................................................................70 5.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine.................................70 5.3.3. Vodoopskrbni objekti....................................................................................................71 5.3.4. Poljoprivredne površine……….....................................................................................72 5.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata, tehnološke karakteristike postrojenja s opasnim tvarima.......................................................................................72 5.3.6. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni objekti u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi...............................................................................72 5.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata………………………………..73 5.3.8. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje..................................................73 5.3.9. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane).........................................73 5.3.10. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)........................................................................73

5.4. Prometno-tehnološka infrastruktura ...............................................................................73 5.4.1. Cestovna i željeznička infrastruktura te plovni putovi na unutarnjim vodama i moru..73 5.4.2. Mostovi, vijadukti i tuneli te prometna čvorišta...........................................................74 5.4.3. Dalekovodi i transformatorske stanice..........................................................................74 5.4.4. Energetski sustavi..........................................................................................................75 5.4.5. Telekomunikacijski sustavi............................................................................................75 5.4.6. Hidrotehnički sustavi......................................................................................................75 5.4.7. Plinovod, naftovodi i sl..................................................................................................76 Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja



UVOD Katastrofe, velike nesreće ili bilo koji izvanredni događaj koji zbog nekontroliranog razvoja može ugroziti živote ljudi, materijalna i kulturna dobra te okoliš, ne biraju niti mjesto niti vrijeme nastupa, o čemu svakodnevno svjedočimo. Republika Hrvatska u tom smislu ne predstavlja izuzetak. Stanovništvo, materijalna i kulturna dobra mogu biti izloženi različitim vrstama ugrožavanja, što je obrađeno Procjenama ugroženosti prije svega jedinica lokalne samouprave, ali i pravnih osoba koje posjeduju ili u proizvodnom procesu koriste opasne tvari. Izvore ugroženosti svrstavamo u dvije skupine:

Prirodne (poplave, potresi, ostali prirodni uzroci) Tehničko - tehnološke opasnosti (nesreće u gospodarskim subjektima, prometu, nuklearne

opasnosti, epidemiološke nesreće). Procjena je, sukladno članku 2. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja. Polazni dokument za izradu Planova a izrađuje se za područje JL(R)S (NN 30/14; 67/14). Općina Desinić ima izrađenu i usvojenu Procjenu ugroženosti 2010. godine. Revizija navedene Procjene vrši se iz slijedećih razloga:

Izrađena je nova Procjena ugroženosti RH sa kojom se usklađuju postojeće Procjene ugroženosti

Na snagu je stupio novi Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14; 67/14)

Došlo je do bitnih izmjena na terenu u pogledu izvora opasnosti, njihovim posljedicama i načinu saniranja posljedica

U odnosu na Procjenu ugroženosti iz 2010. a temeljem iste došlo je do promjena postojećih i potrebnih snaga zaštite i spašavanja kao i njihove opremljenosti

U proteklom četverogodišnjem razdoblju došlo je do promjene pristupa prikazivanja pojedinih podataka, načina dolaska do podataka, primjene pojedinih računskih metoda i sl.

Zbog svega navedenog, svi dijelovi Procjene ugroženosti iz 2010. godine su se djelomično ili u potpunosti izmjenili i ažurirali te se stoga pristupilo izradi Usklađenja cijele Procjene ugroženosti Općine Desinić iz 2010. godine. Usklađenje Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara izrađuje se sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14 i 67/14).



1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO – TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ Sukladno čl. 7 Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja-u daljnjem tekstu „Pravilnik“ (NN 30/14 i 67/14), opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće razvrstavaju se ovisno o uzrocima nastanka na:

Prirodne Tehničko-tehnološke Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze,

skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1.i 2. stupaca 2.i.3. i Priloga I.B stupaca 2.i 3. Uredbe

Ratna djelovanja i terorizam

1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće Sukladno članku 8. Pravilnik, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš i to:

Poplava Nastanka potresa Ostali prirodni uzroci

Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila, a manifestiraju se kao nastajanje potresa, poplave, suše, snježne lavine, olujnog nevremena, odrona i klizanja tla, orkanskih vjetrova, dr. Jedna od zajedničkih karakteristika prirodnih ugrožavanja, koja se odnosi na većinu njih, je iznenadnost nastanka (npr. potresi, odroni i klizanje tla, požari otvorenog prostora i dr.), iako se kroz znanstvena dostignuća i modernu tehnologiju, danas već može predvidjeti nastanak neke od prirodnih katastrofa po mjestu i vremenu (npr. poplave, uragani, niske temperature, suša, tuča i sl.)

Velika nesreća je događaj koji svojim mogućim razvojem može poprimiti značajke katastrofe uzrokovan neutraliziranim razvojem događaja i nesreća koje označavaju pojave poput značajnijih oslobađanja tvari, vatre ili eksplozije u koje su uključene opasne tvari u postrojenjima i kojima se opasne tvari proizvode, koriste ili pohranjuju ili se njima rukuje, a čije oslobađanje može imati izravne ili odgođene posljedice na život i zdravlje ljudi i okoliš.



1.1.1. Poplave Sukladno članku 8. Pravilnik, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš i to:


Poplave su prirodne opasnosti koje mogu rezultirati gubicima ljudskih života, velikim materijalnim štetama, devastiranjem kulturnih dobara i štetama po okoliš. Iako pojavu poplave često nije moguće izbjeći, poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera, rizici od poplavljivanja mogu se smanjiti na prihvatljivu razinu. Na ugroženim dionicama vodotoka se zavisno od hidroloških prilika proglašavaju pripremna stanja, redovne obrane od poplava, izvanredne obrane od poplava ili izvanredna stanja. Oborinski režim U kontinentalnom području Hrvatske godišnja količina oborine se smanjuje od zapada prema istoku. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj najveće količine oborine su u Zagorju, na području Medvednice, Kalnika i Samoborskog gorja (1000-1500 mm).1 Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine u Krapinsko-zagorskoj županiji karakteriziraju količine oborine nešto manje ili nešto veće od 1000 mm što je prikazano klasama količine oborine od 900-1000 mm na visinama od 100-300 m i od 1000-1250 mm na visinama od 200-400 m. Dolina rijeke Krapine može očekivati količine između 800 i 900 mm, dok se na obroncima planine Ivančice mogu očekivati količine oborine veće od 1250 mm godišnje na visinama od 400-1000 m.2 Područje Općine Desinić ispresjecano je gustom mrežom gorskih potoka i potočića koji pripadaju porječu rijeke Krapine. Gorski potoci i potočići kratkog su tijeka, protječu kroz brjegove i slijevaju se u doline većih vodotoka. Od većih vodotoka značajniji su potok Horvatska i Zbiljčica (slika 1.). Potok Horvatska je južno od naselja Desinić, u svom srednjem i donjem toku, u cijelosti reguliran, dok je Zbiljčica reguliran u donjem toku. U dolinama vodotoka djelomično su se održale izvorne asocijacije dolinskih livada, a mjestimice, gdje se voda dulje zadržava, razvila se i sekundarna vegetacija vlažnih i močvarnih staništa. Svi vodotoci protiču od sjevera prema jugu. Kao jedino kvalitetno rješenje zaštite od bujičnih voda je planiranje i izvedba odgovarajućih akumulacijskih i retencijskih građevina.

1 Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH, ožujak 2013. godine 2 Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja



Slika 1. Potok Horvatska i Zbiljčica na području Općine Desinić Izvor podataka: arkod preglednik Legenda: vodotoci granica Općine Na području Općine Desinić nalaze se retencija i akumulacja za obranu od poplava s prostorom za prihvaćanje vodnog vala manjeg od 1x106m³ kao zaštite građevine za zaštitu većih naselja i gospodarskih predjela. Osim uređenja i održavanja regulacije vodotoka provođenjem maksimalnih i katastrofalnih velikih voda posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od zagađenja. Sliv rijeke Krapine (vidi slika 2.) odlikuje se velikim fluktuacijama protoka. Minimalni protoci javljaju se obično u kolovozu i u rujnu, a maksimalni u veljači i u ožujku. Česte poplave i velike štete na slivu inicirale su izradu obimne projektne dokumentacije različitih razina obrade. Većina dokumentacije se odnosi samo na pojedine lokacije od značaja, na građenje obrambenih nasipa uz vodotoke, uređenje korita na kritičnim lokacijama te građenje retencija u brdskim dijelovima sliva.

Potok Horvatska

Zbiljčica



Slika 2. Pregledna situacija sliva rijeke Krapine Izvor podataka: HV-VGI Veliko Trgovišće

Zabilježene poplave

Slika 3. Zabilježene poplave na području Općine Desinić Izvor podataka: arkod preglednik Legenda: zabilježena poplava vodotoci granica Općine



Na kartografskom prikazu - zemljovidi (Rizici od poplava na slivu Krapine - karta zabilježenih poplava) prikazane su zabilježene poplave na području Krapinsko – zagorske županije.

Slika 4. Zaštićenost područja od poplava Krapinsko – zagorska županija

Posljedice po stanovništvo i JLS Zbog potoka različitih veličina, obličja terena, obilježja podneblja postoji opasnost od poplava, erozija i bujica. Povremeno dolazi do manjih ili većih poplava u potočnim nizinama u proljeće i jesen, a prilikom ljetnih kiša dolazi i do erozije tla na padinama. Na području Općine Desinić postoji mogućnost plavljenja bujičnih voda u potočnim nizinama, no kako se na području Općine nalaze retencija i akumulacija za obranu od poplava nema opasnosti za stanovništvo Općine te neće biti dovedeno u pitanje funkcioniranje JLS. Na području Općine Desinić nisu zabilježene ekstremne poplave. Redovitim održavanjem, tehničkim čišćenjem i košnjom te otklanjanjem eventualnih nedostataka kako na cjevovodima tako i na ostalim hidrotehničkim objektima, vodotoci i ostali vodni sustavi mogli bi funkcionirati bez ikakvih opasnosti od poplava i izlijevanja. Važnost istog vrlo je bitna iz razloga što se u posljednjih nekoliko godina na području Općine događaju manje poplave. Poduzimanjem gore navedenih radnji vodni sustav može funkcionirati bez ikakvih opasnosti od poplava te time i bez ugrožavanja stanovništva, gospodarskih objekata i poljoprivrednih površina te poljoprivrednih kultura. Također potrebno je redoviti održavati kanalizacijski sustav odnosno odvodnju oborinskih voda na području Općine Desinić kako ne bi došlo do plavljenja prometnica i drugih objekata.



Posljedice poplava:

� Može doći do štete na usjevima (kod predugog zadržavanja vode na površini tla) � Može se očekuvati šteta na stambenim i gospodarskim objektima

(podrumske prostorije) � Poplave mogu dovesti do pojave zaraznih bolesti (ljudi i životinja) � Može doći do onečišćenja vode za piće iz bunara i vodoopskrbnog sustava

Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju U područjima gdje je prisutna opasnost od plavljenja, a prostorno planskom dokumentacijom je dozvoljena gradnja objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode. Potrebno je zaštiti postojeće lokalne izvore vode, bunare, cisterne koji se moraju održavati i ne smiju zatrpavati ili uništavati na drugi način. Gradnju objekata u inundacijama, poplavnim zonama te u blizini obrambenih nasipa definirati uz suglasnost nadležnog tijela. Osigurati slobodan prostor oko vodotoka (inundacije) kako bi se moglo vršiti redovno održavanje vodotoka i time spriječila opasnost od poplava. U suradnji sa Hrvatskim vodama planirati daljnje uređenje brežnih dijelova vodotoka i bolju odvodnju s terena, te izgradnju potrebitih retencija ili vodenih stepenica. Kontinuirano vršiti čišćenje vodotoka (potoka) i kanala radi očuvanja njihove protočnosti. 1.1.2. Potresi3 Sukladno članku 8. Pravilnika, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš i to:


Potresi se u klasifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na ljudske i materijalne gubitke nalaze pri samom vrhu. Oni su tipična katastrofa s brzim izbijanjem, događaju se u bilo koje doba i izbijaju bez upozorenja. Potresi imaju primarne i sekundarne učinke. Primarni učinci: Rušenje zgrada, štete na infrastrukturi, ljudi zarobljeni u srušenim zgradama, kvarovi komunalnih usluga. Sekundarni učinci: požari, poplave, klizanje tla, bolesti

Za određivanje maksimalnog intenziteta potresa za područje Republike Hrvatske koristi se

"Privremena seizmološka karta SFRJ" od 1982. U "Seizmološkoj karti SFRJ" od 1987. prikazani su očekivani intenziteti potresa za razdoblja od 50, 100, 200, 500, 1000 i 10 000 g. s vjerojatnošću pojave od 63 %.

3 Geofizički zavod-seizmička karta-povratni period 500 godina



Tablica 1. Učestalost potresa Koordinate Čestine intenziteta ºMSK

(Medvedev-Sponheuer-Karnik) OPĆINA

N E I-V VI VII VIII Desinić 46° 08´ 15° 40´

Grad Krapina 20 8 1 0

Izvor podataka: Seizmološka služba RH Prema podacima EMSC4 u posljednjih 100 godina na području Općine Desinić nije bilo zabilježenih potresa jačeg stupnja intenziteta koji bi svojim intenzitetom ugrozio stanovništvo i materijalna dobra. Prema seizmološkoj karti Krapinsko - zagorske županije za povratni period od 500 godina (MSK5), područje Općine Desinić nalazi se u VII° seizmičkoj zoni prema MSK ljestvici6.

4 European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC) je osnovan 1975. godine slijedeći preporuke European Seismological Commission (ESC). 5 Medvedev-Sponheuer Karnik (MSK ili MSK-64) je ljestvica korištena za procjenu potres na temelju promatranih učinaka u području pojave potresa. 6 Izvor podataka: Geofizički zavod-Seizmološka karta za povratni period od 500 godina



Slika 5. Seizmološka karta za povratni period T=50 godina Izvor PMF, Zagreb

DESINIĆ




DESINIĆ




DESINIĆ




Iz seizmičke karte za povratni period:

»od 50 godina (slika 5.) područje Općine Desinić pripada VI° MSK »od 100 godina (slika 6.) područje Općine Desinić pripada VII° MSK »od 200 godina (slika 7.) područje Općine Desinić pripada VII° MSK

DESINIĆ



»od 500 godina (slika 8.) područje Općine Desinić pripada VII° MSK. LJESTVICA MAKROSEIZMIČKOG INTENZITETA MSK-78

(s dopunama i izmjenama iz 1980.) Prilikom analiza posljedica potresa određenog stupnja intenziteta po MSK ljestvici na objekte područja Općine Desinić isto se može vršiti na više načina, a jedan od njih je i uz pomoć Ljestvice makroseizmičkog intenziteta po MSK ljestvici pri čemu je nužno izvršiti klasifikaciju građevina prema tipovima A, B i C. a)Klasifikacija građevina Tipovi građevina

Opis građevina

Tip – A Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline; takvih je zgrada na području Općine oko 10 %

Tip – B Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena; takvih zgrada je na području Općine oko 75 %

Tip – C Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne zgrade, dobro građene drvene zgrade; takvih zgrada je na području Općine oko 15 %

Temeljem statističkih pokazatelja iz popisa stanovništva iz 2011. a vezano uz starost izgradnje stambenih objekata na području općine u pravilu je zastupljena gradnja tipa B prema procjeni u 75 % slučajeva, dok su objekti tipa A i C zastupljeni sa 10 i 15 %. b) Klasifikacija oštećenja građevina Stupanj oštećenja Opis oštećenja 1. Lagana oštećenja -sitne pukotine u žbuci,

-otpadanje manjih komada žbuke 2. Umjerena oštećenja -male pukotine u zidovima,

-otpadanje većih komada žbuke, -klizanje krovnog crijepa, -pukotine u dimnjacima:otpadanje dijelova dimnjaka

3. Teška oštećenja -široke i duboke pukotine u zidovima, -rušenje dimnjaka

4. Razorna oštećenja -otvori u zidovima, -rušenje dijelova zgrade, -razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, -rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune

5. Potpuno rušenje -potpuno rušenje građevina



b)Stupnjevi intenziteta Intenzitet Opis Ustrojstvo ljestvice*

ljudi i njihova okolina

Većina ljudi se prestraši i bježi na otvoreno. Mnogi se teško održavaju na nogama. Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu. Zvone velika zvona.

građevine

U mnogim zgradama tipa C oštećenja 1. stupnja; u mnogim zgradama tipa B oštećenja 2. stupnja. U mnogim zgradama tipa A oštećenja 3. stupnja, u pojedinim četvrtog. U mnogim slučajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima.

VII

Oštećenja zgrada-umjerena oštećenja

priroda

Na površini vode stvaraju se valovi; voda se zamuti od izdizanja mulja. Promjena izdašnosti izvora i razine vode u zdencima. U pojedinim slučajevima stvaraju se novi ili nestaju postojeći izvori vode Pojedini slučajevi odrona na pješčanim ili šljunčanim obalama rijeka.

Karakteristike potresa od VIII° do XII° MSK ljestvice nisu opisane, jer su takvi potresi na području Općine malo vjerojatni. Iz navedenih pregleda vidljivo je da će potres intenziteta VIIº po MSK ljestvici imati utjecaj na samo mijenjanje prirodne konfiguracije terena, no neće imati direktan utjecaj na pogibanje velikog broja ljudi. U svakom slučaju može posredno izazvati zatrpavanje, te na taj način i stradavanje određenog broja osoba, napose u objektima tipa A kod kojih može doći do oštećenja 5. stupnja, odnosno do potpunog rušenja građevina. Za izračun mogućeg broja zatrpanih, kao i količine otpadnog materijala do kojega će doći uslijed rušenja ili oštećenja određenog broja objekata, najčešće se koristi matrica izračuna Aničić-Radić iz 1990. godine. Na području Općine evidentirana su prema popisu stanovništva iz 2011. godine 1 551 stambena jedinica od čega je 1 186 stanova za stalno stanovanje dok 365 stambenih jedinica otpada na stanove za odmor, stanove u kojima se odvija djelatnost, privremeno nenastanjene objekte, napuštene stanove, te objekte koji se koriste samo u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi. Tablica 2. Pregled stambenih jedinica i broja stalnih stanovnika na području Općine Desinić

Broj stambenih jedinica

Stanovi za stalno stanovanje

Broj stalnih stanovnika

Gustoća naseljenosti st/km2

UKUPNO 1 551 1 186 2 933 77,7

Izvor podataka: DZS- Popis stanovništva 2011.

Tablica u nastavku (tablica 3) daje matricu za prikaz oštećenja na građevinama po tipu građenja prikazano kroz pet tipova građevina i postotku mogućeg oštećenja u slučaju potresa snage VIIº po MSK ljestvici.



Tablica 3. Prikaz oštećenja na građevinama po tipu građenja i postotku mogućeg oštećenja (matrica) za VIIº

R/B Stupanj oštećenja

Zidane zgrade

Tip I

Zidane zgrade s armirano

betonskim serklažima

Tip II

Armirano betonske skeletne zgrade

Tip III

Zgrade s armirano

betonskim nosivim

zidovima

TIP IV

Skeletne zgrade s armirano

betonskim nosivim

zidovima Tip V

Građe

vins

ka

štet

a u

%

1. Nikakvo 8 % 50% 39% 5 % 30% 0 2. Neznatno 10% 25% 25% 70% 50% 6 3. Umjereno 40% 23% 33% 25% 20% 20 4. Jako 35% 2% 2% 40 5. Totalno 4 % 1% 62 6. Rušenje 3 % 100

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. U donjim tablicama prikazan je izračun mogućih žrtava, kao i količine otpadnog materijala u odnosu na procijenjene tipove gradnje objekata, kao i broja osoba zatečenih u istima. Objekti na području Općine razvrstani su prema tipu gradnje (Tip I; Tip II; Tip III;Tip IV; Tip V;) s napomenom da je tip I jednak tipu A, tip II jednak tipu B dok su tipovi III,IV i V objedinjeni u tipu C . Pregled stupnja oštećenja objekata Na području Općine nalazi se 1 551 objekta za stalno ili povremeno stanovanje: § 5 % zidane zgrade Tip I - 78 § 50 % zidane zgrade Tip II – 776 § 20 % zidane zgrade Tip III – 310 § 15 % zgrade sa sustavom armirano-betonskih nosivih zidova Tip IV – 233 § 10 % skeletne zgrade sa sustavom armirano-betonskih nosivih zidova Tip V- 154 Tablica 4. Zidane zgrade Tip I - ( 5% od ukupnog broja objekata ili 78 objekta)

STUPANJ OŠTEĆENJA Ukupno- 78 objekta Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje

Broj objekata 7 8 31 27 3 2 Građevinska šteta u % 0 6 20 40 62 100 Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. Tablica 5. Zidane zgrade Tip II sa armirano-betonskim serklažima (50% od ukupnog broja objekata ili 776 objekta)

STUPANJ OŠTEĆENJA Ukupno:- 776 objekta Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje Broj objekata 388 194 178 16 0 0

Građevinska šteta u % 0 6 20 40 62 100 Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. Tablica 6. Zgrade Tip III armirano-betonski skeletni objekti (20% od ukupnog broja objekata ili 310 objekta)

STUPANJ OŠTEĆENJA Ukupno: 310 objekta Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje Broj objekata 122 77 102 6 3 0



Građevinska šteta u % 0 6 20 40 62 100 Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. Tablica 7. Zgrade Tipa IV Sustav armirano-betonskih nosivih zidova (15% od ukupnog broja objekata ili 233 objekta)


Građevinska šteta u % 0 6 20 40 62 100 Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. Tablica 8. Skeletne zgrade Tip V sa armirano-betonskim nosivim zidovima (10% od ukupnog broja objekata ili 154 objekta)


Građevinska šteta u % 0 6 20 40 62 100 Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. Tablica 9. Zbirni broj građevinskih objekata prema stupnju oštećenja i građevinskoj šteti

STUPANJ OŠTEĆENJA* Ukupno 1 551 objekata Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje Broj objekata 575 519 400 49 6 2

Građevinska šteta u % 0 6 20 40 62 100 Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143 *Stupanj oštećenja7 izračunava se prema navedenim formulama i predstavlja postotak uništenosti sveukupnog stambenog fonda naspram početnog stanja. Izračun broja stradalih Sustavni podaci ove vrste za sada ne postoje, pa je proračun proveden uz procijenjene veličine. Na području Općine Desinić evidentirana su prema popisu stanovništva iz 2011. godine sveukupno 1 551 stambene jedinice u kojima živi 2 933 stanovnika. Izračun broja poginulih i ozlijeđenih temelji se na maksimalnom broju osoba smještenih u sve stambene jedinice (worst case). 7 Šteta na stambenom fondu izražava se postotkom uništenosti stambenog fonda naspram početnog stanja (preko broja zgrada izraženog postotkom koji obuhvaća ukupan broj zgrada) a izračunava se prema formuli: n m (PU) = ∑ B 1 · ( ∑ C ij · G ij ) i = 1 j = 1 gdje je: - (PU) postotak uništenosti stambenog fonda, - B postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada određene stambene zone, - C postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava (prikazana matrica), - G postotak građevinske štete koji odgovara pojedinom stupnju oštećenja u odnosu prema vrijednosti objekata istog konstruktivnog sustava (prikazana matrica – Aničić i Radić 1990.), - i konstruktivni sustav (A,B,C,D,E), - j stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6), - n = 5, - m = 6.



Iz toga proizlazi da u prosjeku u svakoj stambenoj jedinici žive 1,89 stanovnika (2 933 stanovnika / 1 551 stambenih jedinica). Tablica 10. Zbirni prikaz

STUPANJ OŠTEĆENJA PRIKAZ Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje Broj objekata 575 519 400 49 6 2 Broj stanovnika 1 087 981 756 93 12 4 Poginuli u %** 0 0 0 0,25 1 20 Ranjeni u %** 0 0 1 2 10 100 Zatrpani u % 0 0 1.3 4 8.5 100 Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143 **Broj poginulih i ranjenih izračunava se prema formuli8 Iz preglednih tablica 4-9 proizlaze slijedeći rezultati navedeni u tablici 10. Tablica 11. Zbirni prikaz broja poginulih, ranjenih i zatrpanih.

STUPANJ OŠTEĆENJA Ukupno: 2 933 stanovnika u 1 551 st. jedinica Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje

Broj objekata 575 519 400 49 6 2 Broj stanovnika 1 087 981 756 93 12 4 Poginuli u % 0 0 0 0,25 1 20 Ranjeni u% 0 0 1 2 10 100 Zatrpani u % 0 0 1,3 4 8,5 100 Poginuli 0 0 0 0,23 0,12 0,8 1,15=1 Ranjeni 0 0 7,56 1,86 1,2 4 14,62=15 Zatrpani 0 0 9,83 3,72 1,02 4 18,57=19

8 Broj ranjenih izračunava se prema formuli: n m (BR) = A · ∑ B 1 · ( ∑ C ij · D ij ) i = 1 j = 1 Broj poginulih izračunava se prema formuli: n m (BP) = A · ∑ B 1 · ( ∑ C ij · E ij ) i = 1 j = 1 gdje je: - BR broj ranjenih osoba, - BP broj poginulih osoba, - A ukupan broj osoba koji žive na nekom području, - B,C kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu, - D postotak ranjenih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu - E postotak poginulih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu - i,j,m,n kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu



Procjena količine građevinskog otpada Na temelju proračuna građevinskih šteta može se odrediti količina građevinskog otpada9 i domet ruševina10. Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE). Količina ovog otpada važna je zbog dimenzioniranja i određivanja područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Proračunom u tablici 11 utvrđeno je da će u Općini Desinić doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja kod 8 objekta. Uzimajući u obzir relativno slabu izgrađenost prostora, malu naseljenost po hektaru i ruralni izgled područja Općine (naselje Desinić ima objekte više od P+2 većinom građevinski objekti) dok ostatak naselja nema klasične blokovske izgradnje, objekti su uglavnom visine do 1 kata – P+1), količina otpada se proračunava: Jedan jednokatni objekt prosječnih gabarita 10m L* 10 m W * 6m H ima

9 Izračun količine nastalog građevinskog otpada izračunat je prema USACE, FEMA – IS – 632 10 Članak 11. stavak 1. podstavak 2. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju u uređivanju prostora (NN broj: 29/83) Domet rušenja objekata prema proračunu: d = 0,5 H ili H/2 d = domet ruševina H = visina objekta (od srednje kote terena do vijenca, u metrima) Građevne čestice čija je visina 4,0 m (katnost P) H = 4,0 m d = 0,5 x 4,0 = 2,0 m Građevne čestice čija je visina 10,0 m (katnost P+2k) H = 10,0 m d = 0,5 x 10,0 = 5,0 m Građevne čestice čija je visina 10,5 m (katnost P+2+N) H = 10,5 m d = 0,5 x 10,5 = 5,3 m Građevne čestice čija je visina 11,0 m (katnost Po+P+2k+Pk ili Po/S+P+2k+Pk) H = 11,0 m d = 0,5 x 11,0 = 5,5 m Građevne čestice čija je visina 13,5 m (katnost P+3k+N* ili S+P+3k+N*) H = 13,5 m d = 0,5 x 13,5 = 6,8 m Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara Gdje je: - Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti; - H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj, - H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj. Ako su zgrade okrenute zabatima računaju se visine do krovnog sljemena.



(L* W* H) / 0,02831685 / 27= -------------- 0,7645549m³ * 0,33 = ------------- m³ građevinskog otpada, pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima (10*10*6 )/ 0,02831685 /27 = 784,77 * 0,7645549* 0,33 =198 m³ otpada Za 8 objekta ukupna količina građevinskog otpada iznosi oko 1 584 m³. Od ukupne količine građevinskog otpada prema USACE, predviđa se; 30% drvene građe 70% ostalo (42% gorivi materijal, 43% kamen, beton i žbuka i 15% metal). Dakle od ukupno 1 584 m³, 475 m³ će biti drvene građe, 466 m³ će biti gorivog raznog materijala, 477 m³ građevinskog otpada (kamen, beton, žbuka), a 166 m³ će biti metala. Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine oko 1 000 m². U slijedećim izmjenama i dopunama prostornog plana potrebno je navedeni prostor predvidjeti i ucrtati u kartografskom prikazu namjene prostora. U slučaju potresa intenziteta Vº - VIº MSK skale što je u realnoj procjeni moguće, došlo bi od laganih pa do umjerenih oštećenja kamenih kuća, dok bi za ostale objekte moglo doći samo do laganih oštećenja. Može biti ugroženo oko 5% stanovnika i to uglavnom zbog nastanka panike u zatvorenim prostorima. Moguće posljedice katastrofe po stanovništvo Iz cjelokupnog prikaza proizlazi da će na području Općine Desinić u najgorem slučaju, pri potresu od VII° po MSK biti oko 19 zatrpanih osoba od čega 10 plitko zatrpanih, oko 4 srednje zatrpanih i te oko 5 duboko zatrpane osobe. Ranjeno će biti oko 15 osoba a poginula oko 1 osoba. U slučaju potresa tijekom održavanja određenih manifestacija pri čemu se broj stanovnika tijekom dana može povećati (do 200 osoba) doći će prvenstveno do povećanja broja povrijeđenih i ranjenih osoba (koncentracija većeg broja osoba na otvorenom) kao i poginulih u slučaju urušavanja (sportskih) objekata koji su u određenim manifestacijama mjesto okupljanja večeg broja ljudi. Tom prilikom se gore navedene brojke mogu povećati do 10%. Spašavanje iz ruševina (broj potrebnih spasitelja i MTS-a) Spašavanje iz ruševina podrazumijeva niz postupaka i radnji izvedenih pojedinačno ili organizirano a u smislu pronalaženja, izvlačenja i pružanja prve pomoći nastradalima. Cilj spašavanja u osnovi je smanjenje ljudskih žrtava i očuvanje materijalnih dobara ugroženih ruševinama. Obzirom na predviđeni broj zatrpanih, kao i izračun obima rušenja pojedinih objekata nužno je predvidjeti broj osoba potrebnih za spašavanje zatrpanih (snage za spašavanje iz ruševina) koji će se uključiti u spašavanje zatrpanih. Parametri koji određuju izračun broja spasioca su slijedeći:11

11 Izvor podataka: „Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u izvanrednim situacijama „R. Stojaković



za plitko i srednje zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno 2 radna sata jednog spasitelja uz upotrebu osobne i lake opreme za spašavanje

za duboko zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno utrošiti 20 radnih sati jednog spasitelja uz upotrebu specijalnih radova i građevinskih mašina.

Spašavanje se u pravilu mora provesti u 2-3 dana (što je procijenjeni optimum preživljavanja zatrpanih u ruševinama). Izračun se vrši po formuli S= T/t x a pri čemu je T ukupan broj radnih sati, t je vrijeme potrebno da se izvrše akcije spašavanja iz ruševina nakon njihovog nastanka, dok a označava broj smjena tijekom 24 sata. Obzirom da je izračunato da će na području Općine Desinić biti 14 plitko i srednje zatrpanih osoba (14x2 sata) i 5 duboko zatrpanih osoba (5x20 sati), a iz spasilačke prakse12 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa. Zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period. S=T/t x a S= (28+100)/48x3 S= 128/48x3 S= 8 spasitelja Ako se radi u tri smjene treba 8 osoba uključenih u spašavanje zatrpanih da bi se, najkasnije u 2 dana spasili svi zatrpani. No, ako se zatrpani žele što prije spasiti, što bitno povećava šansu da prežive u slučaju povreda, tada treba promijeniti varijablu t na najviše 1 dan (24 sata), pa dolazimo do slijedećeg broja spasitelja: S=128/24x3 S= 16 spasitelja Izvlačeći zatrpane iz ruševina u tri smjene sa 16 osoba uključene u spašavanje, predviđeni broj zatrpanih trebao bi biti izvučen iz ruševina unutar 24 sata od trenutka rušenja, uz upotrebu osnovne opreme i građevinskih strojeva. Obzirom da se procijenjeni broj potrebnih spasitelja bazira na mnoštvu pretpostavki koje su promjenjive dobro je utvrditi donju i gornju granicu broja spasitelja, pa u okviru toga, prema stvarno raspoloživim snagama odrediti vrijeme, smjene i dinamiku spašavanja. Za područje Općine Desinić, obzirom na mogući stupanj potresa te obim rušenja i izračunatog broja zatrpanih potrebno je oko 30 osoba uključenih u spašavanje, evakuaciju i zbrinjavanje (20 osoba uključena u spašavanje iz ruševina dok ostalih 10-tak uključujemo u evakuaciju, zbrinjavanje i ostale poslove vezane za sustav za zaštite i spašavanja). 12 Izvor podataka: B. D. Phillips: Disaster recovery



Što se tiče potrebite mehanizacije ona se izračunava temeljem izračunate količine građevinskog otpada (1 584 m³) kao i mogućeg broja srušenih objekata. U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem. Tih 20% građevinskog otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih. Sukladno tome treba ukloniti oko 330 m³ otpada. Svaki kamion kiper kapaciteta 10 m³ može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij. Za prijevoz predviđene količine otpada potrebno je oko 2 kamiona no kako kamioni nebi neprestano bili u upotrebi 24 sata a i zbog brzine odvoženja, sigurnosti i mogućnosti upotrebe na raznim lokacijama predlažemo da se za potrebe odvoženja građevinskog otpada osigura 5-7 kamiona-kipera. Potrebno je također osigurati 1 autodizalicu, 3 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona. Moguće posljedice po Općinu Desinić

Zbog oštećenja stambenih građevina, određen broj istih postat će neupotrebljiv za stanovanje (potreba za alternativnim smještajem).

Može doći do pucanja cjevovoda (voda se neće moći koristiti zbog higijenskih uvjeta) Može doći do oštećenja telekomunikacijskih objekata Kao sekundarne posljedice potresa valja očekivati požare stambenih i gospodarskih

građevina te ispuštanje opasnih tvari u zrak, vodu i zemlju. Odroni cesta na strmim kosinama Mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima Objekti od posebnog značaja (prostorije Općine, škole, crkve, pošta, trgovine, itd.) mogu

biti oštećeni, što će otežati normalno funkcioniranje zajednice Doći će do oštećenja prometnica i urušavanja objekata na iste te će biti otežano spašavanje

stanovništva i pristup spasilačkim i ostalim ekipama koje će djelovati na uklanjanju posljedica potresa.

Moguće posljedice katastrofe po stanovništvo prilikom potresa intenziteta VII° po MSK skali Procjenjuje se: Na području Općine Desinić biti će 5 duboko zatrpanih osoba, 4 srednje zatrpane osobe i 10 plitko zatrpanih osoba, poginula će biti 1 osoba, ranjenih 15 osoba. Biti će potrebno smjestiti određeni broj osoba i u tu svrhu će se koristiti Sportska dvorana Osnovne škole Đure Prejca, Vatrogasni dom Desinić, Taborgradska 6 i Lovački dom Desinić, Turnišće Desinićko 13/2, Desinić. U slučaju nedostatka vode, higijene i ostalih uvjeta moguća je pojava zaraznih bolesti. Socijalne i psihičke posljedice uvelike će utjecat na stanovništvo. ZAKLJUČAK



Uzevši u obzir sve činjenice, mogućnosti i procijenjene vjerojatnosti na području Općine Desinić ugrožena su sva naselja dok je u naseljima koja imaju gospodarski značaj ugroženost povećana. Sama cestovna povezanost naselja Općine Desinić je dobra, sa nizom alternativnih pravaca i mogučnost dostupa spasilačkih ekipa, uspostave evakuacije i dostave pomoći. Procijenjeni maksimalni intenzitet potresa za područje Općine može imati razmjere katastrofe ili velike nesreće. U najgorem slučaju izbijanja potresa doći će do pogibije 1 osobe, ranjavanja do 15 osoba te zatrpane oko 19 osoba. Uzevši u obzir sve čimbenike vezane za broj ljudi, gustoću naseljenosti, starosnu dob, fizičku pokretljivost, broj ljudi koji povremeno borave na prostoru Općine, stanovništvo koje radi ili se školuje na području Općine, konfiguraciju terena, postojeću infrastrukturu, način i materijal za gradnju, razvedenost naselja i objekte kritične infrastrukture procijenjeni intenzitet potresa će imati posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš, odnosno posljedice po uobičajeni način života na području Općine. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu. Projektiranje, proračun i konstruiranje armirano-betonskih konstrukcija zgrada i inženjerskih objekata se kod nas računa prema Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (SL 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90 u daljem tekstu HRN). Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima. Iz Pravilnika o mjerama zaštitite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju (Sl. list broj, 29/83., 36/85. i 42/86.) treba preuzeti:

•članak 25. st. 1.: - Međusobni razmak stambenih, osim objekata niske stambene izgradnje, odnosno poslovnih objekata ne može biti manji od H1/2 + H2/2 +5m, gdje je H1 visina vijenca jednog objekta, a H2 visina vijenca susjednog objekta pod uvjetom da krovište nema nagib veći od 60º, a sljedeća uvučena etaža da ne prelazi liniju nagiba od 45º.

•članak 25. st. 4.: - Izgrađivati se mogu samo otvoreni blokovi koji imaju najmanje dva otvora čija širina ne može biti manja od H1/2 + H2/2 +5m,

•članak 28.:- Neizgrađene površine za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva moraju biti udaljene od susjednih objekata najmanje za polovinu visine (H/2) tih objekata. Veličina neizgrađene površine iz stavka 1. Ovog članka ne može biti manja od st./4 računano u m2, gdje je St broj stanovnika.

•članak 34. st. 2: - Uvjeti uređenja prostora za građevnu parcelu moraju sadržavati i stupanj seizmičnosti područja u kojem se parcela nalazi.



Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koji koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. U građevinama društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti. 1.1.3. Ostali prirodni uzroci13 Sukladno članku 8. Pravilnika, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš i to:


Suše Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodnom gospodarstvu te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za vodom od opskrbe.14 Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na području Krapinsko – zagorske županije analizirani su podaci s glavne meteorološke postaje Krapina. U tablici 12. prikazani su srednji mjesečni i godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama, te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u raspoloživom razdoblju 1993–2000. Treba napomenuti da su zbog kratkog niza podataka, karakteristike broja dana bez oborine za ovu županiju uspoređene s onima u susjednim županijama. Analiza temeljena na kratkom nizu podataka pokazuje da na području Krapine u prosjeku godišnje ima oko 212 dana bez oborine. U usporedbi sa susjednim županijama, može se očekivati i nešto veći godišnji broj bezoborinskih dana (oko 230 dana). 15 Tablica 12. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Krapina, 1993. – 2000.* MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJA DANA BEZ OBORINE SRED 20 21 20 16 17 17 18 20 15 18 15 15 212 STD 5 4 4 3 3 3 3 3 6 5 3 2 13 MIN 13 16 17 12 14 11 13 17 8 13 10 13 195

MAKS 27 27 26 21 21 21 22 25 25 25 21 18 230 *Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja 13 Izvor podataka: Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Općina Desinić 14 Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH, ožujak 2013. godine 15 Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja



Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke: - poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u težim slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (vinogradi i voćnjaci), - vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, - zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice, - uništavanje (sušenje) višegodišnjih nasada te ostale poljoprivredne proizvodnje kao i do uginuća stoke i do 40%. U protekle 4 (četiri) godine na području Općine Desinić nije proglašena elementarna nepogoda – suša. Zaključak S obzirom na klimatske promjene koje su nastupile posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetni sušni periodi, kao i zbog promjene vodnog režima u budućnosti se mogu očekivati češće suše s velikom materijalnom štetom. Najveće š tete suša izaziva na poljoprivredi, posebno u početnoj fazi rasta kulture. Može doći i do poteškoća u opskrbi pitkom vodom. Stoga valja osigurati poljoprivredne usjeve koji pretrpe najveću štetu uslijed suše te održavati i redovito kontrolirati izvorišta vode. Kako se na području Općine nalaze dva potoka, njihov vodni potencijal potrebno je iskoristiti za natapanje poljoprivrednih površina gdje je to moguće. U nedostatku vode za piće potrebno je osigurati opskrbu stanovništva vodom. Najveći rizik za sušu obzirom na pojavu bezoborinskih dana je od siječnja do ožujka, te u kolovozu. Općina Desinić, prema katastarskoj evidenciji poljodjelskog zemljišta, raspolaže s 1 069,81 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta odnosno 1 683,94 ha ukupne raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta te 2 958 parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta. Općina Desinić je zemljišno – proizvodna poljodjelska osnovica ali istodobno i pokazatelj maksimalnih poljodjelskih mogućnosti glede zemljišnog resursa. Njezin proizvodno – intenzivni dio čine obradive površine (opširnije u poglavlju 5.3.4.). Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju U mjerama zaštite od suše i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina u smislu da stanovnici općine na svoje poljoprivredne površine postave vodene pumpe kako bi sami navodnjavali svoje poljoprivredne površine te time spriječili uništavanje poljoprivrednih kultura za vrijeme sušnih razdoblja. Olujno i orkansko nevrijeme To je vjetar jačine više od 8 bofora prema Beanfortovoj ljestvici čija brzina iznosi preko 74 km/h. Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborine ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i



šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. Tablica 13. Beaufortova ljestvica Tablica 13. Beaufortova ljestvica

Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH, ožujak 2013. godine U kontinentalnom dijelu Hrvatske olujno nevrijeme koje uzrokuje materijalne štete najčešće se javlja u vremenskim situacijama s pojavom oblaka jakog vertikalnog razvoja uz olujni vjetar, veliku količinu oborine kratkog trajanja, a ponekad i tuču. U unutrašnjosti Hrvatske vjetar ne doseže granicu koja odgovara jačini 8 ili više bofora (olujni ili orkanski vjetar), a u malom broju 10-minutnih intervala brzina vjetra prelazi granicu od 17.1 m/s što odgovara jačini vjetra od 8 bofora.16 16 Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja



Kako je brzina vjetra vremenski vrlo promjenjiva veličina (posebno u slučaju mahovitog vjetra kao što je bura), njene vrijednosti tijekom 10 minuta mogu osjetno varirati, a najveći udar vjetra (trenutna brzina vjetra) može doseći i nekoliko puta veće vrijednosti od srednje desetominutne brzine. Tako se u kontinentalnoj Hrvatskoj najveće izmjerene trenutne brzine vjetra kreću od 21.3 m/s (76.7 km/h) u Gotalovu do 39.6 m/s (142.6 m/s) u Varaždinu (Slika 9.).17

Slika 9. Maksimalni izmjereni udari vjetra (trenutne brzine vjetra) na meteorološkim postajama u Hrvatskoj Izvor podataka: Izmjene i dopune studije meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti RH od prirodnih i tehničko-ehnoloških katastrofa i velikih nesreća, prosinac 2011. godine Tablica 14. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Krapina, 1993. – 2000.* MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJA DANA S JAKIM VJETROM SRED 3.3 3.7 5.4 4.7 2.1 2.3 2.4 3.0 1.6 1.8 1.6 1.3 32.9 STD 2.5 2.8 2.2 2.6 0.7 1.5 1.8 2.7 1.4 1.6 1.3 0.9 7.8 MIN 0 0 3 1 1 0 0 0 0 0 0 0 20

MAKS 6 7 9 9 3 5 5 8 4 4 4 3 43 *Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja Tablica 15. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Krapina, 1993. – 2000.* MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJA DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 1.1 0.3 1.0 0.3 0.1 1.0 0.7 0.4 0.1 0.3 0.4 0.0 5.7 STD 1.1 0.5 0.8 0.5 0.4 1.2 1.0 0.5 0.4 0.5 0.5 0.0 2.1

17 Izvor podataka: Procjena ugrožernosti RH, ožujak 2013. godine



MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 MAKS 3 1 2 1 1 3 2 1 1 1 1 0 8

*Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja



Slika 10. Godišnja i sezonske ruže vjetra, Krapina, 1993–2000.

Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja



U 2008. godini olujno nevrijeme pračeno olujnim vjetrom, kišom i tučom zahvatilo je područje Općine Desinić i susjedne Općine i Gradove te su nastupile štete na krovovima stambenih i gospodarskih objekata, komunalnoj infrastrukturi, na poljoprivrednim površinama, vinogradima, voćnjacima i vrtovima. Došlo je do prekida u distribuciji električne energije (porušeni el. stupovi, pad stabla na el. vodove), otežan promet na prometnicama (srušena stabla na prometnice). U protekle 4 (četiri) godine na području Općine Desinić nije proglašena elementarna nepogoda – olujnog nevremena. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja. Pijavice To je iznenadna pojava atmosferskog vrtloga neobično velike snage koji se u obliku lijevka pruža između olujnog oblaka i tla. Područje oko kojeg prođe obično opustoši. Najveća razaranja izaziva u duljini dva do tri kilometara i širini oko 100 metara. Kao ni za jednu prirodnu pojavu pa tako ni za pijavicu ne možemo predvidjeti kada će nastati, kojom će brzinom doći i na kojem će se mjestu dogoditi, no možemo pretpostaviti koji je uzrok pojave pijavice. Za njihov nastanak nužna je velika nestabilnost atmosfere, pojava olujnih oblaka kumulonimbusa (Cb) i visoka relativna vlažnost zraka. Zbog toga pijavice najčešće nastaju u jugozapadnom sektoru ciklone, gdje su temperatura i vlaga zraka visoki, ili nešto ispred hladne fronte. Trajanje pijavice najčešće je do 10-ak minuta, no ponekad i znatno duže. Pijavica najčešće nastaje najprije kao ispupčenje iz baze Cb-oblaka (funnel cloud). U posljednje 4 (četiri) godine na području Općine nije bilo pijavica. Pijavice su razorne i posebno ugrožavaju stambene i druge građevine te voćnjake i vinograde.



Slika 11. Pijavica Izvor podataka: web preglednik Toplinski val Na predmetnom području nije zabilježena pojava toplinskog vala. Klizišta Pojave klizišta (nestabilnog tla) pod utjecajem su geološke građe, geomorfoloških procesa, fizičkih procesa sezonskog karaktera (npr. oborine), te ljudskih aktivnosti (sječa vegetacije, način obrade tla, izgradnja ceste i dr.). Zbog konfiguracije terena na području Općine nalaze se područja erozije i nestabilnog tla te se na tim površinama utvrđuju sljedeća ograničenja i obveze:

� šumsko zemljište se ne smije pretvarati u voćnjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade ili u građevinsko zemljište

� ne smije se kopati jame, zdence, jarke, usjeke za putove i slično � dozvole za gradnju ili rekonstrukciju objekata mogu se izdati samo ako su prethodno

provedena geomehanička istraživanja kojima su utvrđene mjere sanacije klizišta � dozvole za gradnju ili rekonstrukciju objekata moraju obavezno sadržavati vodopravne

uvjete Zbog konfiguracije terena na području Općine, u slučaju obilnijih oborina, dolazi do aktiviranja klizišta koja ugrožavaju: »stambene objekte (blizina stambenih objekata do 10 m, ugroženo cca 10 osoba), »gospodarske objekte, »ceste na lokacijama: Stara Ves Košnička, Trnovec Desinički, Dubravica, Desinić Gora i Jazbina. Na području Općine Desinić trenutno postoje dva aktivna klizišta: •Jedno klizište nalazi se u Gabru kod gospodarstva obitelji Hajduk koje se sastoji od obiteljske kuće te gospodarske zgrade. Tokom vremena u neposrednoj okolici objekata zamijećeni su pomaci u konfiguraciji terena koji su danas vidljivi u formi nabiranja te manjih vlačnih pukotina. Nestabilnošću je zahvaćena gospodarska zgrada gdje je vidljivo podizanje betonske ploče uslijed klizanja tla te nabiranja klizne mase.



•Drugo klizište nalazi se neposredno kraj same obiteljske kuće Kranjčec Stanka i Jožice u Zbilju Gornjem. Uslijed velikih količina kiše koja je neposredno padala u rujnu 2014. kraj obiteljske kuće otvorilo se klizište oko cca 45 metara, dakle cijelom dužinom kuće i više, dubine puknuća preko pola metra, sve oko 7 metara od same kuće. Na području Općine trenutno postoje dva klizišta na nerazvrstanim cestama na kojima je potrebna sanacija. Klizišta se nalaze na lokacijama Zbilj Donji i Dubravica Desinićka te za njih ne postoji projektne dokumentacije. Obadvije ceste prohodne su samo kroz jedan trak uz nepostojanje obilaznog pravca iste ili više kategorije ceste. Također, ne postoje prepreke za izvođenje radova na imovinsko-pravnoj osnovi.

Slika 12. Klizište u Općini Desinić – naselje Trnovec Desinički Izvor podataka: web preglednik Posljedice po stanovništvo i JLS Iz svega navedenog vidljivo je da na području Općine postoji opasnost od pojava klizišta pogotovo u slučaju ekstremnijih vremenskih neprilika ili potresa. Prilikom pojava novih, ili aktiviranja starih već saniranih klizišta bile bi ugrožene lokalne ceste ali i određeni broj kuća te stanovništvo. Ova elementarna nepogoda i u svojoj najgoroj varijanti neće dovesti u pitanje funkcioniranje Općine Desinić. Prometna povezanost naselja Općine Desinić je dobra, pa aktiviranjem klizišta na



pojedinim lokalnim cestama neće biti izoliranih dijelova do kojih se ne bi moglo doći. U slučaju aktiviranja klizišta i opasnosti za stanovništvo, iste će biti potrebno evakuirati, za što Općina Desinić ima dovoljno snaga (vatrogasci, postrojba CZ opće namjene i ostale snage). Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Potrebno je postojeća klizišta na području Općine Desinić sanirati. Ukoliko se u zoni zahvata prostornog plana u kojem je predviđeno građenje nalaze klizišta ili mjesta velikih erozija, nužno ih je označiti u kartografskom prikazu. Za zone klizanja i erozije potrebno je predvidjeti urbanističke mjere zaštite. U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području postoječih te potencijalnih klizišta, u slučaju gradnje, propisati obavezu geološkog ispitivanja tla, te zabraniti izgradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina na područjima bilo potencijalnih ili postojećih klizišta, ili prije početka izgradnje uvjetovati sanaciju klizišta. Snježne oborine Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.). Za prvu ocjenu ugroženosti od snijega analizira se učestalost padanja snijega, maksimalna visina novog snijega, maksimalna visina snježnog pokrivača po mjesecima, te procjena očekivane godišnje maksimalne visine snježnog pokrivača za povratni period od 50 godina. Za prikaz godišnjeg hoda navedenih parametara snijega na području Krapinsko-zagorske županije koriste se podaci s glavne meteorološke postaje Krapina za raspoloživo razdoblje 1993-2000. U prosjeku godišnje ima oko 28 dana s padanjem snijega i to u razdoblju od listopada do travnja. Od studenog do ožujka snijeg pada gotovo svake godine i to prosječno 4 do 8 dana u pojedinom mjesecu. Najdulje je padao 14 dana u siječnju, 13 dana u prosincu i 11 dana u veljači. Početkom snježne zime u studenom rjeđa je pojava i prosječno pada 3 dana, no 1993. je padao čak 10 dana. S pojavom snijega u travnju treba računati, iako snježna zima češće završi s ožujkom. Samo je jednom zabilježeno padanje snijega u listopadu i to 1997. U tablici 16. prikazani su srednji mjesečni i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega koji je zabilježen u promatranom razdoblju. Slijede podaci o najvećoj visini novog snijega i najvećoj visini snježnog pokrivača izmjereni u pojedinom mjesecu u istom višegodišnjem razdoblju, te procjena maksimalne visine snježnog pokrivača, koji se može očekivati u prosjeku jednom u 50 godina.18 Tablica 16. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Krapina, 1993. – 2000.*

MJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA

SRED 0.0 0.0 0.0 0.1 4.4 6.6 7.1 4.1 3.9 1.4 0.0 0.0 27.6 STD 0.0 0.0. 0.0 0.4 3.4 3.6 4.4 4.2 2.8 2.2 0.0 0.0 12.6 MIN 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 0 0 15

18 Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja



MAKS 0 0 0 1 10 13 14 11 8 6 0 0 53 MAKSIMALNA VISINA NOVOG SNIJEGA (cm)

MAKS 0 0 0 0 24 25 9 24 9 6 0 0 25 MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm)

MAKS 0 0 0 0 32 27 32 9 6 0 0 0 32 MAKS-T50 68

*Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja U posljednje 4 godine snježne oborine nisu predstavljale veći problem. Snijeg do visine 50 cm može izazvati poremećaje u opskrbi, cestovnom prometu, osobito u radu hitnih službi (hitna medicinska pomoć, vatrogasci itd.). Ugroženi su svi prometni pravci, a osobito nerazvrstane prometnice kroz naselja Jazbinu, Desinić Goru i na relaciji Trnovec – Grohot. Na području Općine Desinić sniježni pokrivač sa nerazvrstanih prometnica čisti: » „LIDA“, izrada predmeta od betona, niskogradnja, prijevoz, trgovina i ugostiteljstvo, vl. Lidija Žučko, Košnica 12/2, Desinić. Održavanje županijskih i lokalnih prometnica na području Općine Desinić vrši „Županijska uprava za cestu Krapinsko – zagorske županije“ a prema njihovom programu i prioritetu. O otklanjanju snijega i leda s pješačkih staza (nogostupa) uz zgrade i zemljišta koja pripadaju tim zgradama brinu se vlasnici. Poledice Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi republike Hrvatske opažaju se i bilježe. Ledena kiša odnosi se na kišu sačinjenu od prehladnih kapljica koje se u doticaju s hladnim predmetima i tlom zamrzavaju, te tvore glatku ledenu koru na zemlji meteorološkog naziva poledica. Ta poledica kao meteorološka pojava se ne smije zamijeniti s površinskim ledom koji pokriva tlo te nastaje otapanjem snijega i stvaranjem ledene kore ili smrzavanjem kišnih barica. Opisane pojave vezane uz zaleđivanje kolnika u daljnjem tekstu će se nazivati zajedničkim imenom poledica.19 Tablica 17. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Krapina, 1993. – 2000.* MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJA DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1 mm i tmin5cm≤0.0°C) SRED 8.9 4.9 6.1 3.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.8 5.0 12.3 41.1 STD 6.1 3.4 2.2 2.9 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 1.1 3.0 4.5 10.9 MIN 2 0 3 1 0 0 0 0 0 0 1 6 22

MAKS 18 11 10 10 0 0 0 0 0 3 10 22 55 *Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja Ugrožene su sve prometnice na području Općine. Najugroženije su nerazvrstane ceste kroz naselja Jazbinu, Desinić Goru i na relaciji Trnovec – Grohot, zbog 19 Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja



otežanog čišć enja zimi. Posljedice poledica su otežano odvijanje prometa (spori dolazak Hitne pomoći te redovnih službi) i povećana vjerojatnost pojedinačnih prometnih nesreća. U pojedinačnim prometnim nesrećama može biti lako povrijeđenih osoba sa manjim materijalnim štetama na vozilima. Poledice nisu tako velikog i dugotrajnog obima da bi spriječile dolazak Hitne pomoći, dolazak redovnih službi, veterinara i dr. Posljedice su neznatne uzimajući u obzir i alternativne pravce. Najkritičniji period je od 15. studenog do 15. veljače. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Preventivne mjere su u odgovarajućoj službi koja u svojoj redovnoj djelatnosti vodi računa o sigurnosti prometne infrastrukture (održavanje i čišćenje prometnica te adekvatno označeno prometnim znakovima opasnost od poledica ili snježnog nanosa), zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća pripravnosti operativnih snaga i materijalnih resursa. Tuče Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka kumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina, sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim stanicama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 00C. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi. Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i smanjile štete nastale od tuče, prije više od 30 godina u kontinentalnom dijelu Hrvatske osnovana je obrana od tuče. Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče na ukupnoj površini od 24 100 km2. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini.20 Tablica 18. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Krapina, 1993. – 2000.* MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJA DANA S TUČOM SRED 1.0 0.4 0.9 0.5 0.6 0.8 0.4 0.0 0.3 0.1 0.5 0.9 6.3 STD 2.1 0.5 0.6 0.5 0.7 1.0 0.5 0.0 0.5 0.4 1.1 1.1 2.6 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2

MAKS 6 1 2 1 2 3 1 0 1 1 3 3 11 *Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja 20 Izvor podataka: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja



U posljednje vrijeme sve češće su zabilježene tuče u različito doba godine, a njena pojava može nanjeti štete do 70 % u gospodarstvu (poljoprivreda i gospodarskim građevinama) te stambenim građevinama.

Tuča se na području Općine pojavila 2008. godine nakon olujnog nevremena praćenog kišom pri čemi je nastala šteta na stambenim i gospodarskim objektima, rušenje stabala na prometnice, uništenje poljoprivrednim usjeva i dr. Šteta od tuče iznosila je 3.965.078,00 kn. Na području Općine ne djeluje stanica za obranu od tuče.

Slika 13. Prostorna raspodjela indeksa ugroženosti od pojave tuče sa štetom na branjenom području Hrvatske za vrijeme sezone obrane od tuče od 1.svibnja do 30.rujna u razdoblju 1981.-2000.


Slika 14. Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče. Krapinsko-zagorska županija, 1981.–2000.




Mraz Pojava mraza, osobito u proljeće početkom vegetacijskog perioda, može izazvati velike pa i katastrofalne štete na poljoprivrednim kulturama. U posljednje četiri (4) godine na području Općine mraz nije poprimio karakteristike elementarne nepogode, međutim ovu opasnost se ne smije podcijeniti. 1.2. Tehničko – tehnološke katastrofe i velike nesreće Tehničko-tehnološke katastrofe nastaju kao iznenadni i nekontrolirani događaji prilikom upravljanja određenim sredstvima i obavljanja aktivnosti sa opasnim tvarima. U današnje vrijeme intenzivnog razvoja tehnologije, korištenja novih materijala i supstanci u proizvodnom procesu, ali i s druge strane zanemarivanja već prevaziđenih tehnologija i materijala koji se neadekvatno skladište ili pohranjuju realna su i sveprisutna mogućnost. Obzirom na moguće izvore dijelimo ih na: (članak 9. Pravilnika)

one koje su izazvane nesrećom u gospodarskim objektima one koje su izazvane nesrećama u prometu prolome hidroakumulacijskih brana kao tehničke tvorevine čije potpuno ili djelomično

oštećenje može dovesti do katastrofe ili velike nesreće nuklearne i radiološke nesreće epidemiološke i sanitarne opasnosti nesreće na odlagalištima otpada

Prilikom izvanrednog onečišćavanja tla, zraka, biljnog i životinjskog svijeta te kulturne baštine, kada ekološka nesreća ili drugi izvanredni događaj po svom obimu i mogućim posljedicama prelazi granice (izvanlokacijske posljedice) i mogućnosti obuzdavanja gospodarskog subjekta, grada ili općine na čijem se području događaj dogodio Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari21. 1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima22 Gospodarski objekt na području Općine Desinić gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima, određene količine opasnih tvari prikazane su u tablici 19.

21 Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari NN 44/14



Tablica 19. Popis gospodarskih objekata s opasnim tvarima na području Općine Desinić

M

aksi

mal

na

konc

entr

acija

(A

psol

utni

do

seg)

Ben

zins

ka g

oriv

a (3

7,5t

) 310

m

(TN

T m

odel

pu

njen

je

spre

mni

ka,

Diz

el g

oriv

a (4

2,5t

) 192

m

(Poo

l fire

pun

jenj

e sp

rem

nika

)

25 m

(Poo

l fire

pu

njen

je

spre

mni

ka)

50 m

(RM

P)

U

dalje

nost

od

na

selje

nog

podr

učja

10

0 m

In

deks

op

asno

sti

D

=2

opas

nost

po

okol

iš,

zapa

ljivo

st,

eksp

lozi

vnos

t

D=4

za

palji

vost

, ek

splo

zivn

ost

N

ačin

sk

ladišt

enja

2 po

dzem

na

spre

mni

ka

podz

emni

sp

rem

nik

podz

emni

sp

rem

nik

podz

emni

sp

rem

nik

met

alni

kav

ez

velik

e ko

ličin

e

25 0

00

200

G

raničn

e ko

ličin

e op

asni

h tv

ari u

tona

ma

(Ure

dba

o sp

reča

vanj

u ve

likih

nes

reća

koj

e uk

ljuču

ju o

pasn

e tv

ari N

N

44/1

4)

mal

e ko

ličin

e

2

500

50

*K

olič

ina

tvar

i (li

tre)

10 0

00

15 0

00

50 0

00

35 0

00

40 b

oca

po

10

kg



*O

pasn

a tv

ar

euro

dize

l B

S

euro

supe

r 95

euro

dize

l pl

avi

ulje

za

lože

nje

priro

dni p

lin

G

auss

-K

rüge

rove

ko

ordi

nate

op

asne

tv

ari

X

5551

641,

02

Y

5111

765,

32

G

ospo

dars

ki

obje

kt

TRG

OV

INA

ŠU

RB

EK

d.o.

o.

BEN

ZIN

SKA

PO

STA

JA

DES

INIĆ

, Tr

g sv

etog

Ju

rja 1

1,

Des

inić

*Izvor podataka: Podatke o vrsti i količinama opasne tvari dostavila je TRGOVINA ŠURBEK d.o.o. Benzinska postaja Desinić BENZINSKE POSTAJE Sukladno članku 3. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 67/14) benzinske postaje obvezne su izraditi procjene te iste dostaviti JL(R)S za potrebe izrade Procjene i Planova. Obvezu odnosno dostavu podataka iz članka 3. Pravilnika Benzinska postaja Šurbek nije izvršila. Benzinska postaja Najgori mogući slučaj, za benzinsku postaju, predstavlja istjecanje benzina iz podzemnog spremnika i/ili autocisterne na površinu, zapaljenje i/ili eksploziju. Takva pretpostavka je nemoguća u slučaju podzemnih spremnika, ali je moguća u slučaju izlijevanja benzina iz autocisterne prilikom punjenja podzemnog spremnika. Istakanje naftnih derivata odvija se pod nadzorom radnika benzinske postaje i vozača, sukladno izrađenim Priručnicima za poslovanje benzinskih postaja i organizacijskoj uputi o provođenju mjera zaštite na radu, ekološke zaštite i zaštite od požara. Pretpostavka je da će prilikom pretakanja benzina iz autocisterne (kapaciteta 30 m3) u spremnik, doći do istjecanja goriva zbog odspajanja istakačkog crijeva. Prosječni protok benzina prilikom istakanja autocisterne u spremnike benzinske postaje iznosi 450 l/min, što znači da u roku od 10 minuta može isteći oko 3.375 kg benzina. Period od 10 minuta je dovoljan da radnik benzinske postaje i/ili vozač zaustave daljnje istjecanje. Navedena količina benzina bi stvorila «lokvu», površine od oko 450 m2, odnosno radijusa od oko 12 m. U slučaju prisutnosti izvora zapaljenja, može doći do eksplozije oblaka para, koji može izazvati eksploziju spremnika autocisterne s preostalom količinom benzina (oko 19 t benzina). Naime, uslijed izloženosti spremnika autocisterne visokim temperaturama, može doći do naglog povećanja tlaka te na kraju puknuća odnosno raspada spremnika autocisterne. U tom trenutku nastaje eksplozija i požar benzina u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Posljedica te pojave je vatrena kugla u obliku gljive, koja se naglo digne u vis i kratko traje. Posljedice eksplozije autocisterne mogu se očekivati na udaljenosti i do 310 m.



TRGOVINA ŠURBEK d.o.o., BENZINSKA POSTAJA DESINIĆ, Trg svetog Jurja 11, Desinić (slika 15.) Lokacija: benzinska postaja Šurbek u Desiniću smještena je u samom centru naselja Desinić Radijus ugroženosti: » 192 m – ugroženi objekti: • oko 40-tak obiteljskih kuća i gospodarskih zgrada, stambene zgrade • zgrada Osnovne škole Đure Prejca, Desinić • gospodarski objekti u kojima se odvijaju manje uslužne djelatnosti (trgovine, pekare, mesnica, ugostiteljski objekti i dr.) • zgrada Hrvatske pošte • autobusno stajalište • zadruga Desinić, poljoprivredna zadruga Desinić, poljoprivredni centar • poslovnica kladionice • zgrada Općine • mini mljekara „Veronika“ • crkva Svetog Jurja • ugroženo oko 150-200-tinjak osoba (stanovnika, slučajnih prolaznika) • zagađenje okoliša » 310 m – ugroženi objekti: • svi objekti iz radijusa ugroženosti od 192 m • oko 70-tak obiteljskih kuća i gospodarskih zgrada • vatrogasni dom Desinić • ugroženo oko 200-300-tinjak osoba (stanovnika, slučajnih prolaznika) • zagađenje okoliša, vodotoka Ugrožena je i prometna infrastruktura te prilazni pravci.



Slika 15. Radijus ugroženosti TRGOVINA ŠURBEK d.o.o., Benzinska postaja Desinić u slučaju eksplozije cisterne i punjenja spremnika Izvor podataka: arkod preglednik

Slika 16. TRGOVINA ŠURBEK d.o.o., Benzinska postaja Desinić - lokacija Izvor podataka: Planovi i Procjene j.d.o.o. (vlastita obrada)

BP Šurbek d.o.o.,

Desinić



Slika 17. Određivanje Gauss-krügerove koordinate TRGOVINA ŠURBEK d.o.o., BP Desinić Gauss-krügerove koordinate lokacije su: X 5551641,02 Y 5111765,32 Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju

U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.). Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obvezati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112. Udaljenost gradnje ovisi o scenariju najgoreg mogućeg slučaja koji je dani u Procjeni ugroženosti Općine Desinić. Također u svoje prostorno planiranje Općine Desinić mora ugraditi mjere zaštite od tehničko-tehnološke katastrofe ili velike nesreće izazvane nesrećama u gospodarskim objektima sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86). 1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom,



željezničkom ili zračnom)23 Cestovni promet Prema Odluci o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama ( NN 114/12), određeno je da se prijevoz opasnih tvari prometnicama na području Općine Desinić (popis prometnica naveden u poglavlju 5.4.1.) ne smije vršiti osim u slučajevima snabdijevanja lokalnog stanovništva i gospodarskih subjekata. Kako se na području Općine Desinić nalazi benzinska postaja do iste se vrši dostava naftnih derivata i to županijskom cestom ŽC 2151 (iz smjera Pregrade). Za pretpostaviti je da zbog prometnih nesreća može doći do eksplozija, požara, istjecanja opasnih tvari, ugrožavanja stanovništva u krugu od 150 metara od eksplozije i sagorijevanja goriva, te do kontaminiranja tla, vodotoka i zraka. Uslijed istjecanja naftnih derivata moglo bi doći do zagađenja okoliša i odvodnih kanala. SCENARIJ BENZINSKA I DIZEL GORIVA U PROMETU Ukoliko dođe do prometne nesreće (autocisterne koja prevozi gorivo) u slučaju prisutnosti izvora zapaljenja, može doći do eksplozije oblaka para, koji može izazvati eksploziju spremnika autocisterne s preostalom količinom benzina (ukoliko je dio goriva već isteklo iz cisterne). Naime, uslijed izloženosti spremnika autocisterne visokim temperaturama, može doći do naglog povećanja tlaka te na kraju puknuća odnosno raspada spremnika autocisterne. U tom trenutku nastaje eksplozija i požar benzina u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Posljedica te pojave je vatrena kugla u obliku gljive, koja se naglo digne u vis i kratko traje. Posljedice eksplozije autocisterne mogu se očekivati na udaljenosti i do 310 m. Zaključak Vjerojatnost nastanka iznenadnog događaja u cestovnom prometu znatno je veća na prometnicama nižeg ranga. Temeljem navedenog, od prijevoznika opasnih tvari treba zahtijevati korištenje sigurnih i adekvatno označenih prometnica, a u granicama njihovih mogućnosti obzirom na nužnost korištenja prilaznih prometnica. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Potrebno je zahtijevati da se mogućnost nesreća pri prijevozu opasnih tvari tehničkim i drugim dostignućima smanji na najmanju moguću mjeru. Zakon o prijevozu opasnih tvari (Narodne novine, broj 97/93 i 151/03), kao i drugi podzakonski akti propisuju norme sigurnog djelovanja pri transportu opasnih tvari. Preventivne mjere za izbjegavanje nastanka cestovnih nesreća su: izgradnja kvalitetne i odgovarajuće cestovne mreže i poboljšanje voznog parka. Prometnice prilikom rekonstrukcije, ili nove prometnice graditi na način da udovoljavaju sigurnosnim zahtjevima i standardima, i da osiguravaju nesmetan promet svih vrsta vozila. 1.2.3. Prolomi hidro akumulacijskih brana24

23 Izvor podataka: Hrvatske ceste, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 24 Izvor podataka: Općina Desinić



Na području Općine Desinić nema opasnosti od proloma ili pucanja hidroakumulacijskih brana. 1.2.4. Procjena učinka nuklearne nesreće I. i II. kategorije te opasnosti u slučaju radioloških nesreća s opasnim izvorima ionizirajućeg zračenja I., II., III. i IV. kategorije Nuklearne nesreće25 Na području RH nema izgrađenih nuklearnih elektrana (NE), ali u susjednim državama su dvije, nama najbliže: NE Krško u Republici Sloveniji (10,6 km od državne granice) i NE Pakš u Republici Mađarskoj (74, 1 km od državne granice).

Slika 18. Nuklearne elektrane na udaljenosti do 1000 km Izvor: Tehnički potporni centar

U cilju razumljivijeg i primjerenijeg prikazivanja rezultata procjene posljedica koje mogu nastupiti uslijed potencijalne nuklearne nesreće i u cilju provođenja mjera zaštite i spašavanja stanovništva, područje u bližoj i daljoj okolici nuklearnih postrojenja dijeli se na sektore.

Sektorizacija područja oko nuklearnog postrojenja uobičajeno se provodi njegovom aksijalnim i radijalnom podjelom, pri tome se samo nuklearno postrojenje smješta u središte podjele. Procjenom ugroženosti RH procijenjeno je, temeljem izračuna da, srednje doze koji bi primilo stanovništvo zahvaćeno radioaktivnim oblakom u slučaju akcidenta NE Krško, bile bi oko 2,8

25 Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH od ožujka 2013. godine



puta manje od procijenjenih maksimalnih doza.

Slika 19. Karte zona i sektora nuklearnih nesreća Izvor: Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, 2009. godina.

Općina Desinić nalazi se u zoni B2- zona potencijalne ugroženosti od nuklearne elektrane Krško. Učinci štetnog djelovanja radioaktivnog zračenja na stanovništvo mogu se umanjiti provedbom zaštitnih mjera. U Republici Hrvatskoj na snazi je Pravilnik o granicama izlaganja ionizirajućem zračenju te o uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju

Desinić



(„Narodne novine“, broj 125/06) Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, kojim se generičke intervencijske razine preporučene od IAEA usvajaju kao nacionalne. Intervencijske razine iz Pravilnika koje se odnose na hitne zaštitne mjere (i na koje se ova procjena isključivo odnosi) daje sljedeća tablica:

Generičke intervencijske razine za hitne zaštitne mjere

Zaštitna mjera Intervencijska razina Zaklanjanje 10 mSv Evakuacija 50 mSv Jodna profilaksa 100mGy (štitna žlijezda)

Učinci nuklearne nesreće I. i II. kategorije ugroze Analizom rezultata za NE Krško i zaštitne mjere zaklanjanja, uočava se da bi u slučaju najtežih nesreća provođenje te zaštitne mjere gotovo sigurno bilo opravdano u sva četiri radijalna sektora. Ako se najteže nesreće izuzmu iz razmatranja (zbog veoma male vjerojatnosti njihove realizacije) pokazuje se da bi zaštitnu mjeru zaklanjanja u određenim slučajevima bilo opravdano primijeniti u radijalnim sektorima 1 i 2. Obzirom da se Općina Desinić nalazi u 2. radijalnom sektoru zaklanjanje ima smisla u slučaju najtežih nesreća. Razmatra li se zaštitna mjera evakuacije stanovništva u slučaju nesreće u NE Krško, pokazuje se kako je opravdano provesti ovu mjeru u radijalnim sektorima 1 i 2 u slučaju nesreća prilikom kojih bi došlo do oštećenja jezgre i potpunog otkaza (gubitka integriteta) zaštitne zgrade ili pak do oštećenja jezgre te do kontaminacije i intenzivnog ispuštanja iz sekundarnog kruga elektrane. Primjena ove mjere u radijalnim sektorima 3 i 4 nije opravdana čak i u slučaju najtežih nesreća. Opravdanost provedbe jodne profilakse procijenjena je vrlo slično kao i provedba zaštitne mjere zaklanjanja. To znači da bi u slučaju najtežih analiziranih nesreća provođenje jodne profilakse bilo opravdano u sva četiri radijalna sektora. Ukoliko se rezultati najtežih sljedova događaja izuzmu iz razmatranja, onda bi provođenje zaštitne mjere jodne profilakse bilo u određenim slučajevima opravdano u radijalnim sektorima 1 i 2. Kada su u pitanju nesreće u NE Pakš i udaljenosti relevantne za područja Republike Hrvatske, pokazuje se da bi zaštitnu mjeru zaklanjanja bilo gotovo sigurno opravdano provesti samo u slučaju realizacije scenarija oštećenja reaktorske jezgre, zaobilaska rashladnog tornja i potpunog otkaza reaktorske zgrade uz brzinu ispuštanja od 100%/h. Ovisno o vremenskom trenutku i o stupnju organiziranosti za provedbu zaštitne mjere, zaklanjanje bi moglo biti opravdano i za druge analizirane nuklearne nesreće. Usporedba maksimalnih doza procijenjenih za nesreće u NE Pakš s intervencijskom razinom za evakuaciju u iznosu od 50 mSv ukazuje na to da bi provedba evakuacije na područjima Republike Hrvatske bila opravdana samo za najteže analizirane nesreće i to pod pretpostavkom veoma visoke razine uvježbanosti za provedbu ove mjere zaštite. Jodnu profilaksu bilo bi gotovo sigurno opravdano provesti ako bi došlo do oštećenja jezgre i otkaza reaktorske zgrade ili intenzivnog ispuštanja iz prethodno kontaminiranog sekundarnog kruga. Općina Desinić ne nalazi se u radijalnim sektorima NE Pakš.



Radiološke nesreće26 Posljedice izvanrednih događaja (ID) s izvorima ionizirajućeg zračenja, tzv. opasnim izvorima, znatno su manjeg intenziteta od posljedica koje nastaju od ID s nuklearnim materijalom. Temeljem Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti („Narodne novine“, 28/10) i Uredbe o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja („Narodne novine“, 102/12), Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost je obvezan izraditi i ažurirati popis opasnih izvora u Republici Hrvatskoj s njihovim lokacijama, kao i distribuirati te podatke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za njihovo područje. Radiološke nesreće s opasnim izvorima ionizirajućeg zračenja U objektima, u kojima se opasni izvori koriste, ID s opasnim izvorima mogu imati za posljedicu doze ionizirajućeg zračenja zbog kojih može biti potrebno primijeniti hitne mjere zaštite i spašavanja unutar lokacije/objekta s opasnim tvarima, a samo iznimno posljedice ID s nekim kategorijama opasnih izvora mogu zahtijevati provođenje mjera zaštite i spašavanja na ograničenom području izvan lokacije/objekta ID. Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja odgovoran je za provedbu mjera radiološke sigurnosti, a JLP(R)S, u suradnji s nositeljima odobrenja za korištenje opasnih izvora na njihovom području, koristeći podatke iz sigurnosnih planova nositelja odobrenja, ima za cilj izvršiti aktivnosti usmjerene na bolju pripravnost za moguće ID. Dakle, JLP(R)S planira mjere zaštite i spašavanja u planovima zaštite i spašavanja JLP(R)S, odnosno planira provođenje adekvatnih hitnih i daljnjih mjera zaštite i spašavanja u slučaju akcidenata s opasnim izvorima određenih kategorija. Obveza JLP(R)S je i informiranje žurnih službi o postojanju opasnih izvora i njihovoj lokaciji, za potrebe zaštite njihovih pripadnika koji bi se angažirali na mjestu akcidenta, te informiranje stanovništva, na području povećanog rizika, o opasnosti i mjerama za zaštitu.

Opasnosti od opasnih izvora ionizirajućeg zračenja u RH analizirat će se na lokalnoj razini u JLP(R)S, temeljem podataka dostavljenih od nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja.

Zaključak: Općina Desinić nalazi se u 2. radijalnom sektoru NE Krško dok je u odnosu na radijalne sektore NE Pakš izvan dometa. Provođenje zaštitnih mjera zaklanjanja i jodne profilakse opravdano je u slučaju najtežih nesreća. Provođenje evakuacije na području Općine Desinić (2. radijalni sektor) je opravdana. Opasnosti od ionizirajućeg zračenja proizlaze iz sigurnosnih planova nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja s kojima su isti dužni upoznati čelnike JLS. Načelnik Općine Desinić, trenutno nema saznanja o imaocima, odnosno korisnicima ovakovog izvora opasnosti. 26 Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH od ožujka 2013. godine



1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti Mogućnost pojave zaraznih bolesti ljudi27 Na području Općine Desinić zdravstveno- preventivnu i sanitarnu zaštitu provodi Zavod za javno zdravstvo Krapinsko - zagorske županije. Na području čitave Krapinsko zagorske županije u posljednjih 10 godina javljale su se neke od ovih bolesti: Tuberkuloza, Salmonelloza, Krpeljni meningoencefalitis, Leptospirosis, Tetanus, Hepatitis virosa B i nosilaštvo HBV - antigena (HBsAg) i Hepatitis virosa C. U ordinacijama opće medicine Općine Desinić nema registriranih većih i težih zaraznih bolesti ljudi. Na području Općine Desinić ne možemo konkretno govoriti o broju oboljelih osoba, jer ordinacije opće medicine posjećuju i pacijenti iz drugih Općina, dok mnogi pacijenti s područja općine, odlaze na lječenje u susjedne općine i gradove. Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti Veterinarska stanica Pregrada d.o.o., Ulica Stjepana Radića 35, Pregrada provodi propisana preventivna cijepljenja, propisane dijagnostičke i druge pretrage radi zaštite zdravlja životinja i ljudi te mjere za otkrivanje, suzbijanje, sprečavanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i zoonoza, provodi mjere veterinarske zaštite okoliša radi sprečavanja širenja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija) na području za koje je ovlaštena. Na području Općine Desinić veterinarske usluge vrši: » Veterinarska stanica Pregrada d.o.o., Ulica Stjepana Radića 35, Pregrada, » Veterinarska ambulanta Desinić, Ulica Stjepana Radića 1, Desinić. Sve navedene bolesti ljudi i životinja mogu se pojaviti u nešto većem obimu u slučaju velikih nesreća ili katastrofa, no obzirom na educiranost liječničkog i veterinarskog kadra, blizine većih gradova (Pregrada i Klanjec) te dobre prometne povezanosti sa okolnim općinama, iste neće bitno utjecati na funkcioniranje jedinice lokalne samouprave. Ukoliko dođe do zarazne bolesti životinja nesmije se isključiti karantena za oboljele životinje i za njihovim prisilnim klanjem. Stanovništvo Općine pretežito se bavi stočarstvom i peradarstvom koja za vrijeme sušnih razdoblja (pomanjkanja tekućine ili bolesti) mogu uginuti. 27 Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo



Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda28 Bolesti koje su prisutne na području Krapinsko - zagorske županije, dakle čija je pojava moguća i na području Općine Desinić su:

- bolesti kupusa: »kupusni buhači - kornjaši izgrizu brojne okrugle rupice na lišću; »kupusna muha – vrlo slična kućnoj muhi, napadnutoj biljci potamni vrat korijena i korijenje, napadnuti dijelovi gnjile; »kupusna lisna uš – uzrokuje kovrčnje lista koje se deformira i suši; »kupusni moljac – gusjenica napada list; »lisne sovice, »kupusna nematoda, »plemenjača kupusa, »bijela hrđa i dr.

Slika 20. Lisne sovice-bolest kupusa

- bolesti vinove loze: plemenjača vinove loze: bolest se javlja za toplog i kišnog razdoblja, pepelnica: pepelnica je bolest koja se javlja već u fazi pupanja najčešće za sunčanih, toplih i suhih dana, siva plijesan: uzrokuje najveće probleme u periodu zriobe grožđa, osobito za vlažnog vremena, crna pjegavost: zročnik bolesti patogena je gljivica koja prezimi u staroj rozgvi na trsu ili u ostacima rozgve na tlu, crvena palež lista vinove loze, crna trulež grožđa, infektivna žutica vinove loze, apoplektično venuće.

28 Izvor podataka: Poljoprivredna savjetodavna služba Krapinsko - zagorske županije



Slika 21. Crna pjegavost vinove loze

- gljivice koju uzrokuju pjegavost lišća žitarica, bolesti klasa. - unatrag nekoliko godina pojavilo se gljivično oboljenje smrdljiva snijet, opasna bolest

koja napada nervni i probavni sistem u životinja i ljudi, stoga su pod ingerencijom poljoprivredne inspekcije bile poduzete mjere uništavanja zaraženih žita, ukopavanjem.

Slika 22. Smrdljiva snijet pšenice

- kukuruzna zlatica je kukac malih dimenzija, dobro leti pa ga nekad u polju nije lako uočiti. Kod mužjaka su ticala dulja od tijela, a kod ženki dosežu trećinu duljine tijela. Nitastog su oblika. Boja tijela varira od žute do zelene. Ticala su boje cimeta. Gornja krila su žuta s uzdužnim tamnim prugama. Širina pruga može varirati. Jaje je dugo oko 0,5 mm, ovalnog oblika i blijedožute boje. Nalazi se u tlu od kolovoza do svibnja iduće godine. Glavne štete uzrokuju ličinke kukuruzne zlatice ishranom na korijenu. U početku se ubušuju u korijen potom ga pregrizaju u blizini glavne stabljike.



Slika 23. Kukuruzna zlatica

- zbog izuzetne osjetljivosti na bolest plamenjaču krumpira - Phytophtora infestans često je proizvodnja ove kulture u potpunosti ugrožena. Osim plamenjače aktualna bolest je Alternaria solani – koncentrična pjegavost krumpira. Bolest je karakteristična za toplije krajeve no iznimno visoke temperature tijekom vegetacije uzrokuju sve veću pojavu i problematiku u rješavanju ove bolesti u proizvodnim regijama.

Slika 24. Plamenjača krumpira

Na području Krapinsko - zagorske županije pa tako i na području Općine Desinić poljoprivredni proizvodi su na nivou individualne proizvodnje ali i u svrhu prodaje te se bolesti istih mogu manifestirati kao katastrofa te mogu prouzročiti do 70 % štete na poljoprivrednom urodu (najveće štete mogu nastupiti uslijed suše, olujnog vjetra i tuče). Općina Desinić, prema katastarskoj evidenciji poljodjelskog zemljišta, raspolaže s 1 069,81 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta odnosno 1 683,94 ha ukupne raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta te 2 958 parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta. Sve navedene bolesti ljudi i životinja mogu se pojaviti u nešto većem obimu u slučaju velikih nesreća ili katastrofa, no obzirom na educiranost liječničkog i veterinarskog kadra, blizine većih gradova te dobre prometne povezanosti sa okolnim općinama, gradovima i županijama, iste neće bitno utjecati na funkcioniranje JLS. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju



Izgradnju gospodarskih građevina za uzgoj životinja udaljiti od pojasa stambenog i stambeno – poslovnog objekta. Gospodarske građevine za uzgoj životinja ne smiju se graditi u radijusu od 500 m oko potencijalne lokacije vodocrpilišta. Obzirom na pojavu bolesti kao što su ptičja gripa a posebno svinjska kuga tamo gdje je to još moguće potrebno je u vangradskim naseljima spriječiti širenje istih i njihovo spajanje, odnosno ostaviti razmake koji omogućavaju stvaranje dezinfekcijskih barijera – koridora. 1.2.6. Nesreće na odlagalištima otpada Na području Općine Desinić nema registriranog odlagališta otpada. Odvoz komunalnog otpada iz kućanstava na području Općine Desinić vrši Komunalno poduzeće Zelenjak d.o.o., za obavljanje komunalnih usluga, Trg Antuna Mihanovića 1, Klanjec. 1.3. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze, skupljaju i obavljaju radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupca 2. i 3. i Priloga I.B stupca 2. i 3. Uredbe Sukladno članku 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika (NN 67/14) potrebno je: »locirati opasnosti i prijetnje koje mogu uzazvati nastanak katastrofe i velike nesreće. Na području Općine Desinić nema subjekata u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze, skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupaca 2. i 3. i Priloga I.B stupaca 2. i 3. Uredbe. 1.4. Ratna djelovanja i terorizam Sukladno članku 7. Pravilnika potrebno je: »locirati opasnosti i prijetnje koje mogu uzazvati nastanak katastrofe i velike nesreće. Prema modernim shvaćanjima (tzv. teorija ratnog čina na osnovi asimilacije) u pojam ratnog čina ulaze sve one radnje i događaji koji, premda u uskoj vezi s ratom, ipak nemaju izravnu vezu s pojedinim vojnim operacijama, nego se izjednačuju s ratnim činom po svojim učincima odnosno po općim okolnostima vremena i prostora određenog ratnim stanjem. Posebice se u tom kontekstu podrazumijevaju djelovanja izravno izazvana neredima i dezorganizacijom kao posljedicama ratnih događaja.



Riječ je o inače deliktnim ponašanjima koja prate pojave meteža, panike, egzodusa ili evakuacije, a smatra ih se ratnim činom ne po njihovom unutrašnjem karakteru, nego na osnovi općih okolnosti vremena i mjesta u kojima su ostvarena. Za područje Općine Desinić posljedice od ratnih djelovanja i terorizma obradit će Procjena ugroženosti Republike Hrvatske, a temeljem strategijskih dokumenata Republike Hrvatske te javno dostupnih dokumenata koje izrađuje Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova. Snage zaštite i spašavanja Općine Desinić koje Općina ima na svojem području biti će uključene u moguće opasnosti odnosno u evakuaciju, sklanjanje i zbrinjavanje te sanaciju terena. 2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE29 Sukladno članku 12. Pravilnika u Procjeni je potrebno odrediti: » Postojeće kapacitete i snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite, fizičkih osoba i sveukupno raspoloživih materijalnih resursa koji se mogu angažirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće, na području za koje se Procjena izrađuje, » Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zaštitu i spašavanje. 2.1. Postojeći kapaciteti snaga za zaštitu i spašavanje 2.1.1. Stožer zaštite i spašavanja Stožeri zaštite i spašavanja osnivaju se za upravljanje i usklađivanje aktivnosti operativnih snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih resursa zajednice u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe i veće nesreće s ciljem sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica katastrofe i veće nesreće.

29 Izvor podataka: Općina Desinić



Stožer zaštite i spašavanja je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi općinski načelnik, gradonačelnik, župan i ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Stožer zaštite i spašavanja Općine Desinić ima ukupno 7 članova, a imenovan je „Odlukom o osnivanju i imenovanju Stožera zaštite i spašavanja Općine Desinić“ KLASA: 021-04/13-01/31, URBROJ: 2214/01-13-01 od stane općinskog vijeća dana 05.09.2013. godine (objava „Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije“, broj 22/13, od 17.09.2013. godine). 2.1.2. Službe i postrojbe središnjih tijela državne uprave koja se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti Središnja tijela državne uprave (ministarstva i državne upravne organizacije) uključene su u zaštitu i spašavanje na području županije kroz svoje sudjelovanje u Stožerima zaštite i spašavanja (djelatnici DUZS PUZS Krapina svojim odjelima: Županijski centar 112, Odjel za preventivu, planiranje i nadzor, MUP-a PP Pregrada) kao savjetodavna tijela, ali i kao operativna u provođenju određenih zakonom propisanih radnji kojima se bave i u svojoj redovnoj djelatnosti (MUP-regulacija prometa, sprečavanje nereda, državne inspekcijske službe i sl.). 2.1.3. Zapovjedništva i postrojbe vatrogastva Općina Desinić ima jedno (1) vatrogasno društvo: - DVD Desinić Tablica 20. Pregled DVD-a*

Predsjednik Adresa Red. br.

Vatrogasno društvo

Broj vatrogasaca Zapovjednik Kontakt

MTS

Krešimir Kralj

Gaber 32, Desinić 091 527 0139

1. DVD DESINIĆ

30

Tomislav Fiket Desinić Gora 34/1, Desinić 099 796 7993

-navalno vozilo TAM 110 T 7 BV -vozilo TAM 125 T 10 -vozilo za prijevoz vatrogasaca FIAT DUCATO -ostala vatrogasna oprema prema Zakonu

*Izvor podataka: DVD-o Desinić, Općina Desinić 2.1.4. Postrojbe CZ Civilna zaštita (CZ) je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih osoba, državnih upravnih tijela i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša od rizika i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja. Ustrojena je zbog opasnosti da Republika Hrvatska ili njezini dijelovi budu ugroženi



iznenadnim događajima koji bi imali opseg elementarne nepogode ili ratom, čije posljedice mogu ugroziti ljude, materijalna dobra i okoliš. Na području Općine Desinić osnovana je Postrojba CZ-e opće namjene koja broji ukupno 15 pripadnika („Odluka o osnivanju i organiziranju postrojbe civilne zaštite opće namjene Općine Desinić“ KLASA: 022-05/12-01, URBROJ: 2214/03-12-1 od 23.siječnja 2012. godine). Postrojba CZ-e opće namjene nije osposobljena za provođenje složenih zadaća zaštite i spašavanja, tako da može provoditi manje složene zadaće (koji ne traže specijalističko znanje) kao što su logistički poslovi, organizacija i provođenje evakuacije, zbrinjavanja i sklanjanja, spašavati plitko zatrpane osobe ili pružati pomoć specijalističkom timu prema uputama specijalista. Općinski načelnik Općine Desinić imenovao je „Odlukom o imenovanju povjerenika i zamjenika povjerenika Civilne zaštite Općine Desinić“ KLASA: 022-05/13-01/247; URBROJ: 2214/02-13-01, dana 19.lipnja 2013. godine 9 (devet) povjerenika CZ i 9 (devet) zamjenika povjerenika CZ za područje Općine Desinić. Dužnosti Povjerenika CZ su:

Sudjeluje u pripremanju i osposobljavanju građana za uzajamnu i osobnu zaštitu Obavješćuju stanovništvo o poduzimanju mjera zaštite i spašavanja U slučaju evakuacije obavješćuju građane o mjestu prikupljanja, načinu evakuacije, mjestu

razmještaja, prihvaćanja i sl. 2.1.5. Snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti

a) Dom zdravlja Krapinsko zagorske županije, ordinacija opće medicine Hani Sanuri dr.med, Ivanić Desinički 30, Desinić i Nela Perović-Čondrić, dr.med. Taborgradska 8, Desinić

b) Udruge građana 2.1.6. Druge organizirane snage koje se mogu uključiti u zaštitu i spašavanje Sukladno članku 12. stavak 3 Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14 i 67/14) druge operativne snage i sudionicic zaštite i spašavanja, kako bi se izbjeglo preklapanje nadležnosti pojedinih tijela i razina unutar jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja, u otklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća uključit će se na rješenjima razvijenim implementacijom načela solidarnosti.

c) Društvo Crvenog križa Krapinsko zagorske županije, GDCK Pregrada, Kostelgradska 18, ravnateljica Štefica Pasarić

d) Centar za socijalnu skrb Krapinsko zagorske županije, Centar za socijalnu skrb podružnica Pregrada, Kostelgradska 5, Pregrada, predstojnica Mihael Horvat, dipl.soc.radnica



e) Veterinarska stanica Pregrada, Ulica Stjepana Radića 35, Pregrada; Veterinarska ambulanta Desinić, Ulica Stjepana Radića 1, Desinić

f) Zavod za hitnu medicinu Krapinsko zagorske županije, Dr. Mirka Crkvenca 1, 49 000 Krapina, dežurstvo Pregrada, Augusta Cesarca 1, Pregrada

g) Poljoprivredno savjetodavna služba Pregrada, Karla Tuškana 2, Pregrada, Nenad Kantoci, dipl.ing.agr.

h) Hrvatska gorska služba spašavanja, stanica Krapina Vladimira Nazora 56, Zlatar Bistrica, pročelnik Darko Berljak

i) HV VGI Veliko Trgovišće j) HEP-interventne službe HEP ODS d.o.o. Elektra Zabok, pogon Pregrada k) HŠ UŠP Zagreb – Šumarija Krapina l) Komunalno poduzeće Zelenjak d.o.o., za obavljanje komunalnih usluga, Trg Antuna

Mihanovića 1, Klanjec 2.1.7. Materijalni resursi koji se mogu angažirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća Na području Općine Desinić djeluju građevinska poduzeća koja raspolažu s traktorima, kamionima i građevinskom mehanizacijom te se mogu angažirati u svim akcijama zaštite i spašavanja. Građevinska poduzeća sa mehanizacijom na području Općine Desinić:

„LIDA“, vl. Lidija Žučko, Košnica 12/2, Desinić; mehanizacija: bager ICB, traktor 86 KS, unimog, traktor 75 KS, kamion Mercedes;

TRGOVINA ŠURBEK d.o.o., Vojvodići 6, Sveta Nedelja; mehanizacija: kamion s 3 osovine za prijevoz šljunka i sličnih tereta, jedan rovokopač marke JCB, jedan veliki rovokopač - gusjeničar.

Osim navedene tvrtke mogu se angažirati manja poduzeća i obrtnici koji raspolažu alatima i sredstvima koja mogu poslužiti u otklanjanju posljedica od velikih nesreća ili katastrofa (tesarski i stolarski alati, ljestve, užad, škare za sječenje armature, veće auto dizalice i sl.). Angažirati će se i stanovništvo sa svojim traktorima kojih na području Općine ima do 10-tak komada30 (radni strojevi do minimun 100 KS), prikolicama, strojevima i drugim poljoprivrednim strojevima kao što su: kosačice, kopačice i sl. Pumpe i agregate posjeduju DVD – a. Zaključak Općina Desinić donjet će, a sukladno Izmjenama i dopunama Procjene ugroženosti Općine Desinić, „Odluku o određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanja na području Općine Desinić“ te s istima sklopiti ugovor ili neki drugi akt (sporazum) kao organizacijom za zaštitu i spašavanje. 2.2. Potrebne snage zaštite i spašavanja 2.2.1. Potrebne snage CZ te njihova struktura i veličina 30 Izvor podataka: Općina Desinić



Postojeće snage za zaštitu i spašavanje sa područja Općine Desinić koja provode zadaće zaštite i spašavanja u slučaju nesreća, potrebno je redovito educirati i osposobljavati za nadolazeće opasnosti kroz pokazne vježbe, osposobljavanja i educiranja. Potrebno je postojeću Postrojbu CZ-e opće namjene Općine Desinić (15 pripadnika), donjeta Odlukom KLASA: 022-05/12-01, URBROJ: 2214/03-12-1 od 23.siječnja 2012. godine , a sukladno članku 3. Pravilnika o ustrojstvu, popuni opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN 111/07), smotrirati te prema potrebi redovito vršiti ažuriranje pripadnika (u suradnji sa DUZS PUZS Krapina). Također, potrebno je sa povjerenicima CZ održati sastanak odnosno edukaciju i osposobljavanje (u suradnji sa DUZS PUZS Krapina) te ih upoznati sa zadaćama i obvezama koje imaju kao snaga zaštite i spašavanja na području svojeg djelovanja. U slučaju većih nesreća katastrofalnih razmjera, u pomoć se mogu pozvati vatrogasne postrojbe županije, javna vatrogasna postrojba i specijalističke postrojbe CZ-e Krapinsko zagorske županije, MUP Policijska postaja Pregrada, Centar za socijalnu skrb podružnica Pregrada, HGSS Krapina te sve ostale operativne snage sa područja županije koje imaju zadaće u zaštiti i spašavanju. U slučaju katastrofe tih razmjera da snage Krapinsko zagroske županije nisu dostatne za uključenje u zadaće zaštite i spašavanja može biti uključen i Stožer ZiS RH, službe DUZS (Služba za vatrogastvo, Služba za civilnu zaštitu i Služba za sustav 112) te specijalističke interventne postrojbe CZ-e. 2.2.2. Struktura i veličina potrebnih operativnih snaga Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su naprijed navedene potrebno je razvijati u kvalitativnom smislu kao što su edukacije i osposobljavanje za spašavanje iz poplava, potresa, tehničko- tehnoloških katastrofa i drugim prirodnih ugroza, liječnička edukacija, a naročito snage koje nisu osposobljene za navedene radnje. U slučaju velikih nesreća katastrofalnih razmjera, u pomoć će biti pozvane vatrogasne postrojbe susjednih općina, gradova i županije, javne vatrogasne postrojbe susjednih gradova, GDCK Pregrada, HGSS stanica Krapina i ekipe hitne medicinske pomoći sa područja Županije te sve ostale operativne snage sa područja županije koje imaju zadaće u zaštiti i spašavanju. U slučaju katastrofe tih razmjera da snage Krapinsko zagroske županije nisu dostatne, u zadaće zaštite i spašavanja može biti uključen i Stožer ZiS RH, i službe DUZS (Služba za vatrogastvo, Služba za civilnu zaštitu i Služba za sustav 112). 2.2.3. Drugi personalni i organizacijski resursi te materijalni resursi za zaštitu i spašavanje U zaštitu i spašavanje pored navedenih snaga u slučaju velikih nesreća i katastrofa mogu biti uključene i operativne snage RH, a po potrebi i postrojbe HV-a.



3. ZAKLJUČNE OCJENE Sukladno članku 13. Pravilnika o metodologiji izrade Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 30/14; 67/14) zaključne ocjene se donose za svaku mjeru zaštite i spašavanja za opasnosti i prijetnje iz članka 23. Pravilnika. Temeljem navedenog donose se zaključne ocjene u odnosu na raspoložive mogućnosti za zaštitu i spašavanje, te procijenjene ljudske i materijalne resurse potrebne za nošenje s posljedicama katastrofa i velikih nesreća koje bi se mogle dogoditi na području Općine Desinić. Sukladno istim, utvrđuju se prioriteti i smjernice razvoja sustava zaštite i spašavanja. U odnosu na moguće katastrofe i velike nesreće koje bi se mogle dogoditi na području Općine Desinić proizlaze slijedeće zaključne ocijene u odnosu na : 3.1. Poplave i prolomi hidro akumulacijskih brana Na području Općine Desinić nema opasnosti od katastrofalnih poplava, ali je



moguća pojava plavljenja poljoprivrednih površina i gospodarskih objekata uslijed velikih oborina i topljenja snijega te izlijevanja potoka. Sve raspoložive snage zaštite i spašavanja navedene u poglavlju 2. (DVD Desinić, postrojba CZ, povjerenici CZ, Hrvatske vode, Komunalno poduzeće Zelenjak d.o.o. i dr.) pristupit će otklanjanju posljedica od mogućih poplava. Snage koje uključujemo u zaštitu i spašvanje uslije plavljenja treba obučiti (educirati) o radnjama i postupcima koje će tijekom provođenja spašavanja provoditi. 3.2. Potresi Prema privremenoj seizmološkoj karti RH, za Općinu Desinić opasnost od potresa postoji (predviđa se potres najveće jačine od VIIº MSK). Sve nove građevine izgrađene su tako da neće biti većih oštećenja. Moguće posljedice katastrofe po stanovništvo prilikom potresa intenziteta VII° po MSK skali Procjenjuje se: Na području Općine Desinić biti će 5 duboko zatrpanih osoba, 4 srednje zatrpane osobe i 10 plitko zatrpanih osoba, poginula će biti 1 osoba, ranjenih 15 osoba. Obzirom da se procijenjeni broj potrebnih spasitelja bazira na mnoštvu pretpostavki koje su promjenjive dobro je utvrditi donju i gornju granicu broja spasitelja, pa u okviru toga, prema stvarno raspoloživim snagama odrediti vrijeme, smjene i dinamiku spašavanja. Za područje Općine Desinić, obzirom na mogući stupanj potresa te obim rušenja i izračunatog broja zatrpanih potrebno je oko 30 osoba uključenih u spašavanje, evakuaciju i zbrinjavanje (20 osoba uključena u spašavanje iz ruševina dok ostalih 10-tak uključujemo u evakuaciju, zbrinjavanje i ostale poslove vezane za sustav za zaštite i spašavanja). Što se tiče potrebite mehanizacije ona se izračunava temeljem izračunate količine građevinskog otpada (1 584 m³) kao i mogućeg broja srušenih objekata. U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem. Tih 20% građevinskog otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih. Sukladno tome treba ukloniti oko 330 m³ otpada. Svaki kamion kiper kapaciteta 10 m³ može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij. Za prijevoz predviđene količine otpada potrebno je oko 2 kamiona no kako kamioni nebi neprestano bili u upotrebi 24 sata a i zbog brzine odvoženja, sigurnosti i mogućnosti upotrebe na raznim lokacijama predlažemo da se za potrebe odvoženja građevinskog otpada osigura 5-7 kamiona-kipera. Potrebno je također osigurati 1 autodizalicu, 3 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona. Uzevši u obzir sve činjenice, mogućnosti i procijenjene vjerojatnosti na području Općine Desinić ugrožena su sva naselja dok je u naseljima koja imaju gospodarski značaj ugroženost povećana.



Sama cestovna povezanost naselja Općine Desinić je dobra, sa nizom alternativnih pravaca i mogučnost dostupa spasilačkih ekipa, uspostave evakuacije i dostave pomoći. Procijenjeni maksimalni intenzitet potresa za područje Općine može imati razmjere katastrofe ili velike nesreće. U najgorem slučaju izbijanja potresa doći će do pogibije 1 osobe, ranjavanja do 15 osoba te zatrpane oko 19 osoba. Uzevši u obzir sve čimbenike vezane za broj ljudi, gustoću naseljenosti, starosnu dob, fizičku pokretljivost, broj ljudi koji povremeno borave na prostoru Općine, stanovništvo koje radi ili se školuje na području Općine, konfiguraciju terena, postojeću infrastrukturu, način i materijal za gradnju, razvedenost naselja i objekte kritične infrastrukture procijenjeni intenzitet potresa će imati posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš, odnosno posljedice po uobičajeni način života na području Općine. Za otklanjanje posljedica mogućih potresa angažirat ć e se DVD-o Općine Desinić (DVD Desinić), postrojba CZ, povjerenici CZ, tvrtke s građevinskom mehanizacijom, HGSS stanica Krapina, GDCK Pregrada, Centar za socijalnu skrb podružnica Pregrada, Ustanova za hitnu medicinsku pomoć i svi ostali građani koji ć e kroz osobnu i uzajamnu zaštitu moći učinkovito provesti sve mjere zaštite i spašavanja. Sve snage koje se mogu angažirati u otklanjanju posljedica navedene su u poglavlju 2. U slučaju katastrofe tih razmjera da snage Krapinsko zagorske županije nisu dostatne za uključenje u zadaće zaštite i spašavanja može biti uključen i Stožer ZiS RH, službe DUZS (Služba za vatrogastvo, Služba za civilnu zaštitu i Služba za sustav 112) te specijalističke interventne postrojbe CZ-e. 3.3. Ostali prirodni uzroci (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica) Zadnjih godina zbog klimatskih promjena javljaju se suše te sve jače olujno nevrijeme s tučom koja ruši drveće, nosi krovove te uništava stambene i gospodarske građevine i sl. te se kod dolaska oluje preporuča obavijestiti stanovništvo da ne izlazi iz domova. Prilikom izgradnje kompleksnih objekata potrebno je izvršiti detaljna geotehnička istraživanja, kako bi se utvrdio sastav tla i svi geotehnički parametri za određivanje stabilnosti tla. Navedeni prirodni uzroci ne ugrožavaju u većoj mjeri stanovništvo i materijalna dobra Općine Desinić. Građani Općine Desinić, uz pomoć angažiranih snaga vatrogasne postrojbe, JVP, GDCK Pregrada, Hitne medicinske pomoći, poduzeća s mehanizacijom te ostalih snaga za zaštitu i spašavanje (navedene u poglavlju 2.) vrlo brzo će otkloniti sve posljedice izazvane prirodnim uzrocima. 3.4.Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu



Na području Općine Desinić djeluje Trgovina Š urbek d.o.o. Benzinska postaja Desinić koja skladišti i rukuje opasnim tvarima odnosno naftnim derivatima te UNP (za domaćinstvo). Glavnom i drugim prometnicama prevoze se cisterne s opasnim tvarima za potrebe snabdijevanja gospodarskih subjekata sa susjednih Gradova i Općina ili stanovništva. U slučaju prometnih nesreća može biti ugroženo stanovništvo ili drugi sudionici u prometu. Posljedice za okoliš bile bi zagađenje tla i vodotoka s manjim posljedicama. Pripadnici Vatrogasne postrojbe Općine ne mogu provesti složene zadaće zaštite i spašavanja od opasnosti izazvanih s opasnim tvarima u prometu. Stoga ć e prva interventna snaga biti pripadnici JVP, koji ć e obaviti složene poslove detekcije, mjera zaštite i sprečavanja š irenja opasne tvari, gašenja eventualnih požara i drugo. 3.5. Nuklearne i radiološke nesreće Općina Desinić nalazi se u II zoni ugroženosti. Obzirom na ispuštanje radioaktivne materije u okoliš nesreće u nuklearnim elektranama mogu se podijeliti na: • nesreće s ispuštanjem u atmosferu, • nesreće s ispuštanjem u površinske vode (vodotoke, jezera ili mora) i • nesreće s ispuštanjem u tlo, odnosno u podzemni vodotok. 3.6. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija

Zarazne bolesti na području Općine Desinić u uvjetima prirodnih i civilizacijskih katastrofa: S epidemiološkog stanovišta negativne posljedice takvih situacija koje se mogu očekivati su slijedeće:

a) masovne migracije i masovno okupljanje stanovništva b) improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi c) oskudna opskrba pitkom vodom d) oskudna i kvalitetna manjkava prehrana e) improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari f) nedostatna osobna higijena

Negativne posljedice mogu biti izražene kod potresa: rušenje stambenih i gospodarskih objekata



gdje će se stanovništvo ali i turisti privremeno zbrinuti odnosno okupiti na mjestu zbrinjavanja; puknuće cjevovoda te prekid pitke vode u kojem dolazi u pitanje i higijena; oštećena prometnih puteva kroz koja je planirana ili se provodi distribucija prehrane i dr. Svaka od pojava (poplava, prirodni uzroci ili tehničko – tehnološke nesreće) mogu prouzročiti iste ili slične negativne posljedice. Posljedice takvih zbivanja očitovati će se u prvom redu u mortalitetu stanovništva vezano slijedeće zarazne bolesti: crijevne zarazne bolesti, bolesti manjkave osobne higijene, bolesti respiratornog sustava, bolesti prirodnih žarišta, bolesti masovnog traumatizma, ostale zarazne bolesti.

Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti

Veterinarska služba u Krapinsko – zagorskoj županiji je dobro organizirana. U posljednjih deset godina nije zabilježena pojava zaraznih bolesti životinja koja bi imala teže posljedice te razmjer epidemije.

Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda

U posljednjih 10 godina nije zabilježena pojava biljnih bolesti širih razmjera. Pojava bolesti se prati redovito, te se povremeno poduzimaju mjere za zaštitu bilja i biljnih proizvoda na odgovarajući način.

U slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti te pojave stočnih zaraznih bolesti i biljnih bolesti mjere zaštite i spašavanja provodit će ZZJZ Krapinsko – zagorske županije i Veterinarska stanica Pregrada te Veterinarska ambulanta Desinić, uz pomoć svih građana. Po potrebi angažirat će se i DVD-o Općine Desinić i JVP, savjetodavna poljoprivredna služba Krapinsko – zagorske županije te nadležne inspekcijske službe. PRIORITETI I SMJERNICE Snage zaštite i spašavanja sa područja Općine Desinić, a koje Općina koristi za otklanjanje posljedica koje su nanjele prirodne i tehničko tehnološke katastrofe (plavljenje, potres, elementarne nepogode te tehničko tehnološke nesreće), a koje nisu obučene i osposobljene za otklanjanje posljedica od navedenih radnji potrebno je educirati odnosno upoznati sa radnjama i postupcima o postupanju u slučaju katastrofa i velikih nesreća ovo se naročito odnosi na Postrojbu CZ opće namjene Općine Desinić te povjerenike CZ Općine Desinić. S obzirom na dobru opremljenost i educiranost DVD-a Desinić te snaga CZ Općine Desinić nema potrebe za formiranjem drugih operativnih snaga no ukoliko se ukaže potreba (kroz vježbe) da snage nisu dostatne potrebno je snage dodatno povećati ili formirati poseban timove za određena područja spašavanja. Navedeno osposobljavanje i educiranje Općina Desinić planira u Smjernicama za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svojem području tijekom godine.



4. ZEMLJOVIDI Sukladno članku 14. Pravilnika: »podatke iz Procjene potrebno je prikazati na odgovarajućim zemljovidima

● Seizmološka karta za povratni period od 500 godina31

● Karte sliva rijeke Krapine32 ● hidrografska karta 1:100 000 ● veći planirani objekti zaštitnog sustava 1:100 000 ● postojeći zaštiti sustav 1:100 000 ● Infrastrukturni sustavi33

� Uvjeti korištenja, uređanja i zaštite 1:100.000 � Infrastrukturni sustavi 1:100.000 � Korištenje i namjena prostora 1:100.000

31 Izvor podataka: Geofizički zavod RH 32 Izvor podataka: Studija HV-Rizici od poplava na slivu Krapine 33 Izvor podataka: PPUO Desinić, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 17/06, 1. Dopuna odluke, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 6/07, 2. Ispravak greške u Odluci o donošenju, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 17/08, 3. Izmjene i dopune, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 14/09, 4. II. Ciljane izmjene i dopune, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 28/13



PRILOZI



5.POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE DESINIĆ34 Sukladno članku 15. Pravilnika u opisu položaja i karakteristika područja, kao prilogu Procjene, raščlanjuje se sljedeće:

5.1.Područje odgovornosti nositelja planiranja

5.1.1.Ukupna površina područja Površina Općine Desinić obuhvaća cca 45,04 km². Obuhvaća 28 naselja, a to su: Desinić, Desinić Gora, Donji Jalšovec, Donji Zbilj, Dubravica Desnićka, Ivanić Desnićki, Ivanić Košnički, Jazbina, Jelenjak, Gaber, Gornji Zbilj, Gornji Jalšovec, Gostenje, Gora Košnička, Grohot, Hum Košnički, Klanječno, Košnica, Nebojse, Osredek Desnićki, Ravnice Desnićke, Stara Ves Košnička, Šimunci, Škalić Zagorski, Trnovec Desinićki, Turnovo, Turnišće Desinićko i Velika Horvatska.

Slika 25. Položaj Općine Desinić u Krapinsko – zagorskoj županiji Izvor podataka: arkod preglednik

34 Izvor podataka: PPUO Desinić, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 17/06, 1. Dopuna odluke, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 6/07, 2. Ispravak greške u Odluci o donošenju, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 17/08, 3. Izmjene i dopune, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 14/09, 4. II. Ciljane izmjene i dopune, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 28/13



5.1.2. Rijeke i jezera Zbog brojnih vodotoka različitih vličina, obličja terena, obilježja podneblja te nepostojanja sustavne zaštite, postoji opasnost od poplava, erozija i bujica. Do manjih ili već poplava u potočnim nizinama povremeno dolazi u proljeće i jesen, a prolikom ljetnih kiša dolazi i do erozije tla na padinama. Najniže područje Općine u dolinama je potoka Horvatske i Zbiljskog potoka. Visine se u tom dijelu kreću od 160 m/nv i ne prelaze visinu od 200 m/nv. Područje Općine Desinić ispresjecano je gustom mrežom gorskih potoka i potočića koji pripadaju porječu rijeke Krapine. Gorski potoci i potočići kratkog su tijeka, protječu kroz brjegove i slijevaju se u doline većih vodotoka. Od većih vodotoka značajniji su potok Horvatska i Zbiljčica. Potok Horvatska je južno od naselja Desinić, u svom srednjem i donjem toku, u cijelosti reguliran, dok je Zbiljčica reguliran u donjem toku. U dolinama vodotoka djelomično su se održale izvorne asocijacije dolinskih livada, a mjestimice, gdje se voda dulje zadržava, razvila se i sekundarna vegetacija vlažnih i močvarnih staništa. Svi vodotoci protiču od sjevera prema jugu.

5.1.3. Planinski masivi Reljef područja Općine Desinić ističe se brdovitim brežuljcima Kostelskoga gorja i blažim brjegovima koji se nastavljaju na južnoj položini Kostelskoga gorja uz doline potoka Horvatska i Zbiljčica. U sjevernom djelu prema matičnom trupu Kostelskoga gorja gotovo je u cjelosti brdovit teren s visinskim razlikama koje ne prelaze visinu od 500 m/nv. Kostelsko gorje pruža se od istoka prema zapadu u dužini od dvadesetak kilometara, sve do Sutle na Slovenskoj granici. Iako je Kostelsko gorje u blizini Alpa nema obilježje alpskoga značaja, jer visina gorja ne prelaze 500 metara. Na području Općine dio ogranaka Kostelskoga gorja čine Desinička gora, Sunčana gora i Košnička gora. Visinske razlike u sjeverozapadnom dijelu gorja kreću se od 340-436 m/nv. Na 70% teritorija Općine nepovoljna je konfiguracija terena. 19% površine Općine nalazi se izbad 300 metara nadmorske visine. Veći dio Općine pretežito je do izrazito brdovit: Žolekov breg (499 m, dio), Koštrunov breg (474 m, dio), Sunčana gora (434 m), Štruklečev breg (485 m, dio), Jazbina (395 m), Gora Košnička (318 m), Desinić Gora (418 m), Grohot (371 m), Osredek Desnićki (362 m), Tabor grad (362 m), Hum Košnički (399 m), Sv. Magdalena (381 m), Ivanić Košnički (336 m), Klanječko (311 m), Ivanić Desinićki (303 m) i dr. Smjer pružanja navedenih gora je najčešće okomit na smjer pružanja matične planine, to jest Kostelskoga gorja. U središnjem južnom dijelu ogranaka ovoga gorja ističe se srednjovjekovni dvor Veliki Tabor. Sklop grda Veliki Tabor smješten je na vrhu vizualno izloženog brijega, iznad doline Horvatske, na visini od 362 m/nv. S Velikog Tabora pružaju se panoramske vizure na položitije i razvedenije južne brežiljke u dolini potoka Horvatska. Od Tabora grada i Desinića, sjeverno i istočno prema Vinagora, na osunčanim padinama gorja pružaju se u neprekidnom nizu vinorodni brežuljci. Gorski potoci i potočići duboko su usječeni u brjegove ovoga gorja koje nije kompaktno kao planinski niz, što je prepoznatljiva značajka reljefa Kostelskoga gorja i njegovih južnih ogranaka. Nastavno na južne ogranke gorja između vodotoka razvedeni su brjegovi koji se izmjenjuju s obradivim površinama. Nagibi su strmi, primjena mahenizacije je otežana radi nagnutosti terena, koji na većem dijelu



Općine prelaze 25-40 stupnjeva. To je tipični reljef zagorskoga humlja, koje visinske razlike ne prelaze visinu od 300 metara. Na vrhovima pojedinih brežuljaka nalaze se tragovi nekadašnjih dvoraca i kurija, zatim zaseoci i sakralne građevine. Zagorsko humlje s pretežito pitomom brjegovima i brežiljcima čine tipični krajobraz Hrvatskoga zagorja, po čemu se ono razlikuje i prepoznaje.

5.1.4. Ostale geografsko-klimatske karakteristike Područje Općine Desinić, kao i cjelokupno područje sjeverozapadnoga dijela Hrvatskoga Zagorja, pripada kontinentalnom – toplo umjerenom kišnom tipu klime. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se iznad -3ºC, jeta su svježa sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC. Oborine su jednoliko razdijeljene tijeko godine. Maksimum padalina je ljeti (lipanj-kolovoz) te u jesen (rujan-studeni). U zimskom razdoblju padne najmanje oborina. Tijekom zime, proljeća i jeseni češće su pojave mraza i to uglavnom u dolinama potoka Horvatska i Zbiljčica, kao i u gorskim potočnim dolinama. U tijeku godine padne do 952 mm oborina što ukazujr na humidu, a u višim predjelima i na prehumidu klimu. Prevladavju vjetrovi iz jugozapadnog i sjeverozspsdnog kvadranta.

5.2. Stanovništvo

5.2.1. Broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika Broj stanovnika Ukupno je na području Općine Desinić, po popisu stanovništva iz 2011. godine, živjelo 2 933 stanovnika u 1 186 stana za stalno stanovanje. Tablica 21. Broj stanovnika po naseljima 2011. godine

Naselje Stanovnika 2011. Stanovi za stalno stanovanje

Desinić 367 158 Desinić Gora 123 64

Donji Jalšovec 70 36 Donji Zbilj 132 62

Dubravica Desinićka 41 15 Gaber 115 43

Gora Košnička 100 48 Gornji Jalšovec 64 37

Gornji Zbilj 59 24 Gostenje 87 32 Grohot 21 10

Hum Košnički 75 41 Ivanić Desinićki 439 78 Ivanić Košnički 23 16

Jazbina 36 25 Jelenjak 102 49

Klanječno 42 19 Košnica 98 33 Nebojse 79 23

Osredek Desinićki 40 18 Ravnice Desinićke 161 898 Stara Ves Košnička 16 7

Šimunci 95 47



Škalić Zagorski 22 20 Trnovec Desinićki 114 38 Turnišće Desinićko 114 53

Turnovo 27 9 Velika Horvatska 271 93

UKUPNO 2 933 1 186 Izvor: DZS, popis stanovništva 2011. 5.2.2.Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih (0-7, 8-50, 51-70, 71 i više godina) Prema popisu iz 2011. godine u Općini Desinić bilo je 1 453 muškog stanovništva i 1 480 ženskog stanovništva. U postocima muškaraca je 49,54%, a ženskog stanovništva 50,46%. Prisutna je dominacija ženskog stanovništva nad muškim. Najveća koncentracija stanovništva je u naseljima Ivanić Desinićki, Desinić i Velika Horvatska. Navedeni podaci ukazuju na slabu naseljenost naselja Stara Ves Košnička, svega 16 stanovnika, kao i na starosnu strukturu koja u budućnosti može rezultirati još manjim brojem naseljenosti na ovom području (2 stanovnika od 20-24 godine i 1 stanovnik od 80-84 godine). Tablica 22. Dobna i spolna struktura stanovništva po naseljima 0-7 g. 8-50 g. 51-70 g. 71 i više Svega

M 16 97 54 17 184 Desinić Ž 19 83 49 32 183 M 5 39 15 3 62 Desinić

Gora Ž 7 31 15 8 61 M 3 12 17 5 37 Donji

Jalšovec Z 1 20 5 7 33 M 2 32 22 3 59 Donji Zbilj Ž 4 39 18 12 73 M 3 12 7 - 22 Dubravica

Desinićka Ž 1 7 6 5 19 M 4 31 15 10 60 Gaber Ž 3 33 11 8 55 M 1 25 19 2 47 Gora

Košnička Ž 3 25 16 9 53 Gornji Jalšovec

M 2 19 9 4 34

Ž 4 12 10 4 30 M 6 13 8 2 29 Gornji

Zbilj Ž 6 11 6 7 30 M 3 19 15 5 42 Gostenje

Ž 4 20 12 9 45 M 1 6 4 2 13 Grohot Ž - 4 2 2 8 M 1 23 8 4 36 Hum

Košnički

Ž - 17 13 9 39

M 7 65 112 33 214 Ivanić Desinićki Ž 2 59 77 84 222

M 2 6 3 1 12 Ivanić Košnički Ž - 5 5 1 11



M 1 11 7 2 21 Jazbina Ž 1 9 4 1 15 M 2 29 12 6 49 Jelenjak Ž 6 25 12 10 53 M 1 12 6 2 21 Klanječko Ž 1 9 5 6 21 M 6 19 19 4 48 Košnica Ž 7 23 12 8 50 M 6 28 6 4 44 Nebojse Ž 18 18 6 8 35 M 3 12 3 2 20 Osredek

Desinićki Ž 1 13 4 2 20 M 6 41 24 10 82 Ravnice

Desinićke Ž 11 32 20 16 79 M - 8 1 3 12 Stara Ves

Košnička Ž - - 3 1 4 M 9 26 9 5 49 Šimunci Ž 4 23 11 8 46 M - 4 5 3 12 Škalić

Zagorski Ž - 3 2 5 10 M 6 37 14 5 62 Trnovec

Desinićki Ž 4 30 10 8 52 M 1 26 18 1 46 Turnišće

Desinićko Ž 5 27 19 17 68 M - 6 1 4 11 Turnovo Ž - 9 5 2 16 M 8 67 34 13 122 Velika

Horvatska Ž 16 75 26 32 149 M 105 725 467 156 1 453 SVEGA: Ž 113 662 384 321 1 480

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011.

5.2.3.Broj i kategorije osoba s posebnim potrebama (ranjive skupine) Evakuaciji u slučaju katastrofe i velike nesreće podliježu stanovnici slijedećih kategorija: trudnice (oko 20-tak), majke s djecom do 7 godina starosti (oko 200-tinjak), djeca od 9 do 15 godina (oko 150-tak), žene preko 60 godina (514), muški preko 65 godina (244), bolesni, nemoćni i invalidne osobe (oko 960-tak). To je na području Općine Desinić oko 2 088 stanovnika35. Tablica 23. Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju Kategorije osoba koje podliježu evakuaciji Broj osoba Trudnice* Oko 20-tak Majke s djecom do 7 godina Oko 200-tinjak Djeca od 9 do 15 godina Oko 150-tak Žene preko 60 godina 514 Muškarci preko 65 godina 244 Invalidne osobe* Oko 480-tak

35 Izvor podataka: DZS-Popis stanovništva 2011. godine



Bolesni i nemoćni* Oko 480-tak Svega Oko 2 088 osoba Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011. godine *stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevne aktivnosti prema starosti i spolu, popis 2011.godine stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevne aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju pomoći druge osobe, popis 2011. godine

5.2.4.Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranje Na području Općine Desinić, zaposlenici koji se planiraju za evakuaciju su prije svega u slučaju potresa iz objekata u kojima rade, a ovisno o vrsti izgradnje, tu pripadaju zaposlenici u općinskoj zgradi, djelatnici pošte, djelatnici ordinacije opće medicine, uslužnim djelatnostima (trgovina, pekara) u užem dijelu Općine Desinić. To je sveukupno oko 300-tinjak osoba.

5.2.5.Gustoća naseljenosti po jedinici površine Gustoća naseljenosti na području Općine Desinić je cca 77,7 stanovnika po km2.

5.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš 5.3.1. Kulturna dobra36 Od kulturnih dobara na području Općine Desinić najznačajnija su:

stari dvor Veliki Tabor dvorac Velika Horvatska kapela sv. Marije Magdalene, Hum Košnički župna crkva sv. Jurja, Desinić kapela poklonac Pieta, Ivanić Desinićki pil Majke Božje, Turnišće Desinićko kurija Jelenjak dvorac Bidružnica, Desinić kurija (samostan), Desinić kapela sv. Ane, Desinić raspelo Desinić raspelo, Ivanić Desinićki tradicijske kuće, Jelenjak-Ravnica-Velika Horvatska arheološki lokalitet Vinkovićev Breg, Velika Horvatska

5.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine Prirodni i kultivirani krajobraz Kostelskoga gorja u sjevernom dijelu područja Općine čine Desinička gora, Sunčana gora i Košnička gora. Najviši vrh je u Sunčanoj gori na 436 m/nv. U središnjem dijelu južnih ogranaka ovoga gorja ističe se srednjovjekovni dvor Valiki Tabor na vrhu izloženog platoa brijega, na visini od 342 m/nv. S Velikog Tabora se panoramske vizure na položitije i razvedenije južne brežuljke u dolini potoka Horvatska. Od Tabor grada i Desinića, 36 Izvor podataka: Općina Desinić



sjeverno i istočno prema Vinagori, na osunčanim padinama brjegova pružaju se u neprekidnom nizu vinorodni brežuljci. Gorski potoci i potočići duboko su usječeni u brjegove ovoga gorja, kojeg rasčlanjuju, te ovo gorje nije kompaktno kao planinski niz, što je prepoznatljiva značajka reljefa Kostelskoga gorja. U sjeverozapadnom i sjevernom dijelu gorja očuvane su prirodne šumske zajednice kao i brdske livade na manjim proplancima, te prirodni tokovi gorskih potoka i potočića. Od flore zastupljene su i vrste koje su posebno zaštićene Zakonom kao i biljne vrste, npr. božikovina, salamunov pečat i dr. Po svom geološkom sastavu i tektonici ovo je gorje vrlo zanimljivo, ali nedovoljno istraženo u odnosu na floru i biljne zajednice, a niti su do danas izrađene fitocenološke karte koje ovo područje zaslužuje. Najkvalitetnija vizura na ovo gorje jest sa slikovite doline potoka Horvatske s livadama koje se izmjenjuju s manjim obradivim površinama oranica te brežuljcima koji se izdižu iznad doline, a na okolnim vrhovima brežuljaka još su očuvani pojedini dvorci i kurije te manji zaseoci. Svojom većom duljinom toka potok Horvtska je reguliran, osim u svom gornjem dijelu prema Velikom Taboru. Dolina Zbiljčice pruža se od doline potoka Horvatska, a svojom manjom duljinom svoga toka graniči s gradom Pregrada. Znatno većom površinom je pod livadama koje se pružaju s obje strane toka potoka, sve do podnožja padina brjegova. Livadne površine ove doline su gotovo u cjelosti zadržale izvorna prirodna obilježja dolinskih livadnih zajednica s razmjerno velikom zastupljenošću florinih vrsta koje tu zajednicu čine stabilnom. Šumske površine pružaju se na sjevernim ekspozicijama na strmijim padinama brjegova i brežuljaka i u dubokim jarcima. Šume su pretežito panjače i u privatnom posjedu. Šumske zajednice Općine Desinić, kao i Hrvatskog zagorja u cjelini pripadaju eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji. Od šumskih zajednica zastupljene su na osunčanim padinama brjegova klimazonalna zajednica hasta kitnjaka i običnog graba. To je rasprostranjena šumska zajednica koja pridolazi na brdskim terenima, nižim gorjima i u podnožju gorja. Vertikalna rasprostranjenost ove šumske zajednice je do 500 metara nadmorske visine. Odlikuje se bogatim flornim sastavom i vrstama koje su znakovite za ilirski fkorbi element. Tlo u šumi hasta kitnjaka i graba u proljeće je pokriveno i brojnim šumskim cvijećem, među kojima se najviše ističu šafran, biskupska kapica, Salamonov pečat, obična šumarica, pasji zub, jaglac, plučnjak procjepak, visibaba i dr. Kitnjakove šume danas su znatno prorijeđene stoljetnim krčenjem za obradive površine, pretežito za vinograde i voćnjake. Šume, bilo državne ili privatne, veliko su prirodno bogatstvo. Iako one uzmiču pred izgradnjom i potrebom za poljodjelskim zemljištem, još uvijek su sačuvane razmjerno velike površine. Šumama bi trebalo daleko bolje gospodariti nego što se to čini, osobito u cilju gospodarskoga probitka. Treba usmjeriti pozornost na sve prateće koristi os šuma i razvijati gospodarske djelatnosti s tim u svezi. Na području Općine Desinić od 4.508 hektara površine Općine na šume otpada oko 1430 ha ili 31,7%. Iako šume površinom zauzimaju znatnu površinu, učinci od gospodarenja šumama su gtovo zanemarivi. Oko 75% šuma je u državnom vlasništvu, dosta su devastirane i pretvorene su većim dijelom u šume panjače. Šume u državnom vlasništvu su u razmjerno dobrom stanju. Lovstvo je razmjerno dobro razvijeno. Postoji zadovoljavajući broj divaljči, ali lovni turizam nije razvijen.

5.3.3. Vodoopskrbni objekti

Magistralni vodoopskrbni cjevovod, s kojim se provodi sadašnja opskrba vodom najvećega dijela Općine, ulazi na područje Općine Desinićs juga (preko Općine Tuhelj). Jedan ulaz magistralnoga cjevovoda ulazi s jugozapada (iz Općine Zagorska Sela), a drugi s istoka (iz Grada Pregrada). Ulaz iz Zagorskih Sela nema postojeću razvodnu mrežu, ali je ona planirana za opskrbu zapadnog dijela Općine (za naselja Košnica, Stara Ves Košnička i Jazbina). Ulaz iz Grada Pregrade omogućit će



vodoopskrbu naselja Nebojse, Gostenje, Gornji Zbilj i Donji Zbilj te će se spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu u Velikoj Horvatskoj. U Općini postoje dvije vodospreme i crpna postaja u mjestu Desinić. Planirane su dvije vodospreme u zapadnom dijelu Općine te četiri crpne postaje-tri u zapadnom dijelu a jedna u sjevernom dijeli Općine. Vodoopskrbni cjevovodi planirani su u zapadnom dijelu Općine (za naselja Košnica, Stara Ves Košnička i Jazbina) te u istočnom dijelu Općine (za naselja Nebojse, Gostenje, Gornji Zbilj i Donji Zbilj). Na području Općine Desinić vodoopskrba je u sustavu „Zagorskog vodovoda“. Postojeći kapaciteti vodospreme i crpne stanice: Osredek V=65 m³ - stara vodosprema; Osredek V=200 m³ - nova vodosprema; crpna stnica ima kapacitet Q= 61 l/s i nalazi se sjeverno od mjesta Osredek. 5.3.4. Poljoprivredne površine Tablica 24. Prikaz posebno tretiranih poljoprivrednih površina u KZŽ, Općina Desinić

Površina tretirana zaštitnim sredstvima [ha]

Površina tretirana gnojivima [ha] Općina

Korišteno poljop.

zemljište [ha]

Ukupno raspoloživa

površina zemljišta [ha] Ukupno Herbicidi Insekticidi Mineralna Organska

Desinić 1 069,81 1 683,94 359,43 288,41 20,26 488,60 406,40

Izvor: Popis poljoprivrede 2003, DZS. Poljodjelsko zemljište zauzima razmjerno velike površine na području Općine Desinić. Livade se prostiru u dolinama rijeke Horvatske i potoka i većim su dijelom s visokom podzemnom vodom i najčešće su poplavne. Glede kakvoće i pogodnosti za poljodjelske kulture, prevladavju tri vrste zemljišta: za ratarske kulture, za livade te za vinograde i voćnjake. Obilježja kakvoće tla, te usitnjenost i rascjepkanost zemljišta povoljni su za vinogradarstvo, voćarstvo i za proizvodnju tzv. zdrave hrane u manjim količinama. Te mogućnosti nisu se još ni započele iskorištavati. Prvi pokušaji tek se bilježe u vinogradarstvu. Poljodjelstvo nije jako razvijeno osobito ne u smislu osnovne gospodarske djelatnosti. Većina zaposlenoga stanovništva u industriji i drugim djelatnostim bave se poljodjelstvom kao dopunskom djelatnošću. Osnovno obilježje poljodjelskih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost. Od ratarskih kultura najviše se uzgaja pšenica, ječam i kukuruz; od povrća krumpir, kupus, kelj, mahune, grah i crveni luk; od voća jabuke, šljive, trešnje, višnje i marelice. Tradicija vinogradarstva posljednjih godina se unapređuje sadnjom plemenitih sorta grožđa i proizvodnjom vrsnih vina, a zamjetna je i proizvodnja rakije. U stočarstvu je uzgoj sitne i krupne stoke. Vrijedno je spomenuti proizvodnju mlijeka i jaja. 5.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata, tehnološke karakteristike postrojenja s opasnim tvarima Poduzetničke zone na području Općine su: Turnišće Desiničko i Velika Horvatska, smještene su u istoimenim naseljima, ali nema otvorenih tvrtki. Na području Općine Desinić nalazi se i djeluje Benzinska postaja TRGOVINA ŠURBEK d.o.o. (više u poglavlju 1.2.1.).



5.3.6. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni objekti u kojima može biti ugrožen velik broj ljudi37 U Općini Desinić ima izgrađenih stambenih zgrada, stanovništvo Općine živi u obiteljskim kućama. Značajnijih sportskih objekata ima. Značajniji kulturni objekti u kojima može biti ugrožen veći broj ljudi su:

� župne crkve na području Općine � ordinacije opće medicine, stomatološka ordinacija, ljekarna � osnovna i područna škola na području Općine � starački dom, Ivanić Desinićki

5.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata Vidi poglavlje 5.3.5. 5.3.8. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje U Općini Desinić nema skloništa pojačane zaštite, kao ni skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara vršiti će se u Sportskoj dvorani Osnovne škole Đure Prejca, Vatrogasnom domu Desinić, Taborgradska 6 i Lovačkom domu Desinić, Turnišće Desiničko 13/2. 5.3.9. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane)38 Zbrinjavanje je moguće provesti u domovima, sportskim dvoranama, ugostiteljskim objektima te vikendicama. Hranu će osigurati trgovine s područja Općine (lunch paketi).

5.3.10. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)39 Na području Općine Desinić nalaze se: » ordinacija opće medicine Nela Perović-Čondrić, dr.med., Taborgradska 8, Desinić, » ordinacija opće medicine Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Hani Sanuri, dr.med., Ivanić Desinički 30, Desinić, » ordinacija dentalne medicine Vedran Feratović, dr.stom., Taborgradska 8, Desinić, » ljekarna „Ivanka Kovačević-Jakić“, mr.ph., Taborgradska 8, Desinić, » starački dom u naselju Ivanić Desinićki 30, oko 350 štićenika i 20 osoba medicinskog osoblja

5.4. Prometno-tehnološka infrastruktura 5.4.1.Cestovna i željeznička infrastruktura te plovni putovi na unutarnjim vodama i moru

37 Izvor podataka: Jedinstveni upravni odjel Općine Desinić 38 Izvor podataka: Jedinstveni upravni odjel Općine Desinić 39 Izvor podataka: Jedinstveni upravni odjel Općine Desinić



Prometno je područje Općine vezano za Pregradu i Krapinu, preko Tuhlja i Gubaševa za Grad Zagreb, preko Miljane za Republiku Sloveniju. Postojeće prometnice nisu zadovoljavajuće. Potrebno ih je prometno tehnički obnoviti i omogućiti brzu i sigurnu povezanost s državnim cestama, te s većim gradovima kao što su Krapina i Zagreb. Posebno se to odnosi na prometnice u usjecima gdje bi trebalo osigurati i provjeriti stabilnost svih usjeka. Ostale ceste su nerazvrstane. Dio postojećih prometnica i križanja nisu tehnički odgovarajuće izvedene i opremljene, što uz nedovoljnu regulaciju prometa ugrožava sigurnost sudionika u prometu. Moguća povezanost i kontinuitet prometnih pravaca te izgradnja novih premetnih trasa u svrhu omogućavanja što bržeg i nesmetanog kretanja od ishodišta do cilja, nije pratila stupanj motorizacije stanovništva. Na prostoru Općine Desinić ima ukupno 58,2 km razvrstanih cesta, od toga 49,7 km županijskih, te 8,5 km lokalnih. Zabilježeno je još 120 km nerazvrstanih cesta koje su predviđene kao „vinske“ i „ekološke“ ceste. Od važnijih cestovnih pravaca teritorijom Općine Desinić prolazi: Županijske ceste Tablica 25. Županijske ceste

Red. broj

Broj ceste ŽUPANIJSKE CESTE Duljina u km

1.

ŽC 2093 Prišlin (D229) – Poredje – Desinić (Ž2151)

10,5 km*

2.

ŽC 2117 Sopot (Ž2151) – Marinec – Velika Horvatska (Ž2248)

7,8 km*

3.

ŽC 2151 D229 – Desinić – Sopot – Pregrada (D206)

14,7 km*

4.

ŽC 2248 Desinić(Ž2151) – V.Horvatska – Tuhelj – D205

16,7 km*

*km se odnose na područje Općine Lokalne ceste Tablica 26. Lokalne ceste

Red. broj

Broj ceste LOKALNE CESTE Duljina u km

1.

LC 22005

Tabor Grad – Hum Košnički (Ž2151)

0,8 km*

2.

LC 22006

Gaber(Ž2151) – G.Zbilj – D.Zbilj – Velika Horvatska (Ž2117)

7,7 km*

*km se odnose na područje Općine Željeznica Na području Općine Desinić nema željezničkog prometa. 5.4.2. Mostovi, vijadukti i tuneli te prometna čvorišta



Na području Općine nema značajnijih mostova.

5.4.3. Dalekovodi i transformatorske stanice Općinom Desinić ne prolaze visokonaponski vodovi. Postoji samo mreža nadzemnih elektroenergetskih vodova 10(20) kV između trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i krajnjih malih potrošaća. Na području Općine ne postoje kapitalne proizvodne energetske građevine. Potreba za električnom energijom Općine Desinić podmiruje se iz pojnih točaka TS 35/10kV, 2x2,5MVA Pregrada (Sopot) i TS 35/10kV, 1,8MVA Tuhelj (Sv. Križ). Navedena TS 35/10 kV napaja se električnom energijom iz pojnih točaka TS 110/35 kV, 2x40 MVA, Straža i TS 110/35 kV, 2x40 MVA Zabok preko odgovarajućeg 35 kV dalekovoda. Postojeći nadzemni vodovi 10(20) kV dobro su razmješteni područjem Općine i omogućuju ugradnju novih distribucijskih TS 10(20)/0,4 kV na cijelom području Općine. Na području Općine Desinić trenutno je u pogonu 27 distrubucijskih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV (TS 10(20)/0,4 kV) s ukupnom instaliranom snagom transformatora 2950 kVA. Od toga za potrebe gospodarstva koristi se jedna TS, s kombiniranim konzumom jedne TS, a ostalih 25 transformatorskih stanica su za potrebe široke potrošnje, potrebe raznih ustanova i poslovnih sadržaja. Razmještaj postojećih transformatorskih stanica je pretežito zadovoljavajući. Iz nabrojenih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV napravljena je niskonaponska mreža (NNM) koja je većim dijelom nezadovoljavajućega presjeka i tehničkoga stanja. Niskonaponska mreža izrađena je većim dijelom kod prve elektrifikacije (1940.-1952. godine) na drvenim stupovima i s vodičima starije generacije, koja je mjestimično obnovljena. Trasa postojeće NNM izvedena je uz postojeće prometnice, a jednim dijelom prolazi preko poljodjelskih površina i ne zadovoljava razvoj naselja. Javna rasvjeta na području Općine nije ujednačena. U središnjem dijelu mjesta Desinić javna rasvjeta je izvedena s razmjerno kvalitetno novijim svjetiljkama. U ostalim naseljima Općine izvedena je u manjem opsegu uz glavne ulice i to stupnim svjetiljkama sa starijim modelom žarulja i međusobnimrazmakom od oko 60 do 90 metara. Taj dio javne rasvjete ne zadovoljava te je potrebno njezino proširenje i zamjena modernijim rasjetnim svjtiljkama koje su ekonomičnije s kvalitetnijim svjetlotehničkim rješenjima.

5.4.4. Energetski sustavi Na području Općine Desinić nema izgrađenih termoelektrana, hidroelektrana ni drugih energetskih sustava odnosno objekata. 5.4.5. Telekomunikacijski sustavi Na području Općine Desinić telekomunikacijske usluge fiksne telefonije obavlja HT- Telekomunikacijski centar Zabok (T-com), a mobilnu telefoniju pokrivaju tri dobavljača preko pozivnih brojeva 091, 098, 099 sa svojim baznim postjama. Unatoč svemu, fiksna telefonija ima veću prisutnost i korištenje od mobilne. Postoji jedna telefonska centrala (u Desiniću) koja svojim postojećim kapacitetom zadovoljava trenutne potrebe za prihvat novih potencijalnih pretplatnika. Trenutni kapacitet priključnih točaka je 1152, a osim toga je ukopčano (aktivno) 944 pretplatničkih točaka (što odgovara broju telefonskih priključaka). Također postoji mogućnost proširenja do krajnjeg kapaciteta od 2048 priključenih točaka što osigurava dugotrajnu kvalitetu ponudu za realizaciju novih zahtjeva budućih korisnika.



Područje Općine Desinić pokriveno je mjesnim mrežama, koje po svoje kapacitetu zadovoljavaju faktor kvalitete za navedeno područje (Q) od 0,8 do 1,6 parice po stanu. U budućnosti je za očekivati provedbu pojedinačnih zahtjeva za telekomunikacijskim priključkom što iziskuje manji obim radova, tj. Zračno ili podzemno priključenje na postojeću telekomunikacijsku mrežu. Na području Općine Desinič nalazi se u mjestu Desinić TV pretvarač. Prema podacima HT mobile (Sektor za planiranje i razvoj sustava) na području Desinića i GSM CRONET mreži izrađene su dvije osnovne postaje Desinić i Koštrunov brijeg. Na području Općine Desinić nalazi se i djeluje Poštanski ured, Jurice Prejca 1, 49216 DESINIĆ.

5.4.6. Hidrotehnički sustavi Na području Općine Desinić nema značajnijih i većih jezera stoga hidrotehnički sustav nije razvijen.

5.4.7. Plinovod, naftovodi i sl. Dobavljač i distributer prirodnog plina na području cijele Krapinsko-zagorske županije je „INA – industrija nafte“ d.d. Zagreb, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. Na području Općine Desinić, preko odgovarajućih mjerno-redukcijskih stanica, do potrošača provodi poduzeće za komunalne usluge „Plinacro“ d.o.o. iz Zagreba. Općinom Desinić ne prolazi magistralni plinovod već samo razvodna mreža cjevovoda. Za područje Općine Desinić postoje dvije glavne plinske (mjerno-redukcijske) stanice:

1. u Humu na Sutli- distributer je Humkom d.o.o. iz Huma na Sutli 2. u Tuheljskim toplicama- distributer je „Zelenjak“ d.o.o. iz Klanjca.

Lokalnom plinskom mrežom opskrbljena su sva naselja Općine Desinić. Kapaciteti plina su takvi da mogu zadovoljiti sve planirane potrebe i stanovanja i gospodarskih sadržaja. Plinifikacija je obavljena prirodnim plinom s minimalnim tlakom (predtlakom) od 3,0 bara, a maksimalnim 4,0 bara. Plinovod je riješen granski.



Popis propisa i stručne literature korištenih u izradi Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Desinić

Zakon o zaštiti i spašavanju NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10 Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda NN 73/97 Zakon o Hrvatskoj Gorskoj Službi Spašavanja NN 79/06 Zakon o Hrvatskom Crvenom križu NN 71/10 Zakon o prijevozu opasnih tvari NN 79/07 Zakon o seizmološkim poslovima NN 44/85 Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07,

125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13

Pravilnik o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja NN 30/14, 67/14

Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi CZ i postrojbi za uzbunjivanje NN 111/07

Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja NN 40/08, 44/08

Pravilnik o načinu prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu NN 53/06, 15/10 Odluka o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari

javnim cestama NN 114/12 Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari NN 44/14 Pravilnik o registru postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari i o

očevidniku prijavljenih velikih nesreća (NN 113/08) PPUO Desinić, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 17/06, 1. Dopuna odluke, “Službeni

glasnik KZŽ”, broj 6/07, 2. Ispravak greške u Odluci o donošenju, “Službeni glasnik



KZŽ”, broj 17/08, 3. Izmjene i dopune, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 14/09, 4. II. Ciljane izmjene i dopune, “Službeni glasnik KZŽ”, broj 28/13

Metodologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda NN 96/98 Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom

financiranju u 2014. godini Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko – tehnološke katastrofa i

velikih nesreća; ožujak, 2013. godine Državni plan obane od poplava NN 84/10

Odluku o donošenju Procjene ugroženosti donosi općinsko vijeće Općine Desinić Klasa: Ur.broj: Desinić, (NAZIV SLUŽBENE OSOBE) (POTPIS SLUŽBENE OSOBE) Procjenu ugroženosti izradila tvrtka Planovi i Procjene j.d.o.o., Ognjena Price 34, Varaždin koja je aktom Državne uprave za zaštitu i spašavanje KLASA: UP/I-053-02/13-01/32 URBROJ: 543-01-04-01-14-9 od 28.ožujka 2014. godine izdana suglasnost za obavljanje stručnih poslova u području zaštite i spašavanja, te joj je temeljem Odluke Općine Desinić o izradi Revizije Procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja povjerena izrada istog. Nacrt Revizije Procjene ugroženosti dostavljen je DUZS - PUZS Krapina na uvid i suglasnost sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04) te Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 79/07, 38/09 i 127/10). Na Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i



velikih nesreća za područje Općine Desinić izdana je suglasnost DUZS PUZS Krapina: KLASA: 810-03/15-03/06 URBROJ: 543-08-01-15-2 Krapina, 17.travanj 2015. Procjenu ugroženosti izradila tvrtka Planovi i Procjene j.d.o.o.: Direktor: Nina Vidović, bacc.ing.admin.chris.

Documents

procjena ugrozenosti Opcina DESINIC 2015 final · Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila, a manifestiraju se kao nastajanje potresa, poplave, suše, snježne lavine,