procjena ugrozenosti Opcina MIHOVLJAN 2014 (2).pdf

PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I

OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

ZA PODRUČJE

OPĆINE MIHOVLJAN

Mihovljan, prosinac 2014. godine

PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN

KR 024/5-R Planovi i Procjene j.d.o.o. 2

SADRŽAJ: 1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA

PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH

NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE

OKOLIŠ .................................................................................................................................. 5 1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće ................................................................................. 5

1.1.1. Poplave ............................................................................................................................ 6

1.1.2. Potresi .............................................................................................................................. 8

1.1.3. Ostali prirodni uzroci ..................................................................................................... 23

1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće ........................................................... 29

1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima ........ 29

1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu – cestovnom,

željezničkom ili zračnom ............................................................................................... 30

1.2.3. Prolomi hidro akumulacijskih brana .............................................................................. 30

1.2.4. Procjena učinka nuklearne nesreće I. i II. kategorije te opasnosti u slučaju radioloških

nesreća s opasnim izvorima ionizirajućeg zračenja I., II., III. i IV. kategorije………..30

1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti .............................................................................. 35

1.2.6. Nesreće na odlagalištima otpada………………….....………………………………..38

1.3. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze,

skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih

graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupca 2. i 3. i Priloga I.B stupca 2. i

3. Uredbe………………………………………………………………………………..39

1.4. Ratna djelovanja i terorizam……………………………………………………………39

2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ........................................................................... 40 2.1. Postojeći kapaciteti snaga za zaštitu i spašavanje ......................................................... 40

2.2. Potrebne snage zaštite i spašavanja ............................................................................... 43

3. ZAKLJUČNE OCJENE ...................................................................................................... 45 3.1. Poplave i prolomi hidroakumulacijskih brana ............................................................... 45

3.2. Potresi ............................................................................................................................. 45

3.3. Ostali prirodni uzroci ..................................................................................................... 47

3.4. Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima u

stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu ........................................................ 47

3.5. Nuklearne i radiološke nesreće…………………………………………………………47

3.6. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija. .......... ..48

4. ZEMLJOVIDI ...................................................................................................................... 50

PRILOZI



5. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA ............................................................. 52 5.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja .................................................................... 52

5.1.1. Ukupna površina područja............................................................................................52

5.1.2. Rijeke, jezera.................................................................................................................53

5.1.3. Planinski masivi............................................................................................................53

5.1.4. Ostale geografsko-klimatske karakteristike..................................................................54

5.2. Stanovništvo ................................................................................................................... 56

5.2.1. Broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika..............................................56

5.2.2. Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih (0-7, 8'50, 51-70, 71 i više godina)..56

5.2.3. Broj i kategorije osoba s posebnim potrebama.............................................................57

5.2.4. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenih planiranih za evakuaciju.57

5.2.5. Gustoća naseljenosti po jedinici površine.....................................................................57

5.3. Materijalna i kulturna dobra, te okoliš ........................................................................... 57

5.3.1. Kulturna dobra...............................................................................................................57

5.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine.................................58

5.3.3. Vodoopskrbni objekti....................................................................................................58

5.3.4. Poljoprivredne površine……….....................................................................................58

5.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata, tehnološke karakteristike

postrojenja s opasnim tvarima.......................................................................................59

5.3.6. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni objekti u kojima

može biti ugrožen veliki broj ljudi...............................................................................59

5.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata………………………………..59

5.3.8. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje..................................................59

5.3.9. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane).........................................59

5.3.10. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)........................................................................59

5.4. Prometno-tehnološka infrastruktura ............................................................................... 60

5.4.1. Cestovna i željeznička infrastruktura te plovni putovi na unutarnjim vodama i moru..60

5.4.2. Mostovi, vijadukti i tuneli te prometna čvorišta...........................................................61

5.4.3. Dalekovodi i transformatorske stanice..........................................................................61

5.4.4. Energetski sustavi..........................................................................................................61

5.4.5. Telekomunikacijski sustavi............................................................................................62

5.4.6. Hidrotehnički sustavi......................................................................................................63

5.4.7. Plinovod, naftovodi i sl..................................................................................................63

Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja



UVOD

Katastrofe, velike nesreće ili bilo koji izvanredni događaj koji zbog nekontroliranog razvoja

može ugroziti živote ljudi, materijalna i kulturna dobra te okoliš, ne biraju niti mjesto niti vrijeme

nastupa, o čemu svakodnevno svjedočimo. Republika Hrvatska u tom smislu ne predstavlja

izuzetak.

Stanovništvo, materijalna i kulturna dobra mogu biti izloženi različitim vrstama ugrožavanja, što

je obrađeno Procjenama ugroženosti prije svega jedinica lokalne samouprave, ali i pravnih osoba

koje posjeduju ili u proizvodnom procesu koriste opasne tvari.

Izvore ugroženosti svrstavamo u dvije skupine:

Prirodne (poplave, potresi, ostali prirodni uzroci)

Tehničko - tehnološke opasnosti (nesreće u gospodarskim subjektima, prometu, nuklearne

opasnosti, epidemiološke nesreće).

Procjena je, sukladno članku 2. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova

zaštite i spašavanja. Polazni dokument za izradu Planova a izrađuje se za područje JL(R)S (NN

30/14; 67/14).

Općina Mihovljan ima izrađenu i usvojenu Procjenu ugroženosti 2010. godine.

Revizija navedene Procjene vrši se iz slijedećih razloga:

Izrađena je nova Procjena ugroženosti RH sa kojom se usklađuju postojeće Procjene

ugroženosti

Na snagu je stupio novi Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova

zaštite i spašavanja (NN 30/14; 67/14)

Došlo je do bitnih izmjena na terenu u pogledu izvora opasnosti, njihovim posljedicama i

načinu saniranja posljedica

U odnosu na Procjenu ugroženosti iz 2010. a temeljem iste došlo je do promjena postojećih

i potrebnih snaga zaštite i spašavanja kao i njihove opremljenosti

U proteklom četverogodišnjem razdoblju došlo je do promjene pristupa prikazivanja

pojedinih podataka, načina dolaska do podataka, primjene pojedinih računskih metoda i sl.

Zbog svega navedenog, svi dijelovi Procjene ugroženosti iz 2010. godine su se djelomično ili u

potpunosti izmjenili i ažurirali te se stoga pristupilo izradi Usklađenja cijele Procjene ugroženosti

Općine Mihovljan iz 2010. godine.

Usklađenje Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara izrađuje se

sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja

(NN 30/14 i 67/14).



1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE

DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO – TEHNOLOŠKIH

KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO,

MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

Sukladno čl. 7 Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i

spašavanja-u daljnjem tekstu „Pravilnik“ (NN 30/14 i 67/14), opasnosti i prijetnje koje mogu

izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće razvrstavaju se ovisno o uzrocima nastanka na:

Prirodne

Tehničko-tehnološke

Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze,

skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih

graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1.i 2. stupaca 2.i.3. i Priloga I.B stupaca 2.i 3.

Uredbe

Ratna djelovanja i terorizam

1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće

Sukladno članku 8. Pravilnik, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se

na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te

okoliš i to:

Poplava

Nastanka potresa

Ostali prirodni uzroci

Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila, a manifestiraju se kao nastajanje 0,

poplave, suše, snježne lavine, olujnog nevremena, odrona i klizanja tla, orkanskih vjetrova, dr.

Jedna od zajedničkih karakteristika prirodnih ugrožavanja, koja se odnosi na većinu njih, je

iznenadnost nastanka (npr. potresi, odroni i klizanje tla, požari otvorenog prostora i dr.), iako se

kroz znanstvena dostignuća i modernu tehnologiju, danas već može predvidjeti nastanak neke od

prirodnih katastrofa po mjestu i vremenu (npr. poplave, uragani, niske temperature, suša, tuča i sl.)

Velika nesreća je događaj koji svojim mogućim razvojem može poprimiti značajke katastrofe

uzrokovan neutraliziranim razvojem događaja i nesreća koje označavaju pojave poput značajnijih

oslobađanja tvari, vatre ili eksplozije u koje su uključene opasne tvari u postrojenjima i kojima se

opasne tvari proizvode, koriste ili pohranjuju ili se njima rukuje, a čije oslobađanje može imati

izravne ili odgođene posljedice na život i zdravlje ljudi i okoliš.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Potres

http://hr.wikipedia.org/wiki/Poplava

http://hr.wikipedia.org/wiki/Su%C5%A1a

http://hr.wikipedia.org/wiki/Snje%C5%BEna_lavina

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Odron&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetar

http://hr.wikipedia.org/wiki/Uragan

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tu%C4%8Da



1.1.1. Poplave

Sukladno članku 8. Pravilnik, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se


okoliš i to:

Poplava

Nastanka potresa


Poplave su prirodne opasnosti koje mogu rezultirati gubicima ljudskih života, velikim

materijalnim štetama, devastiranjem kulturnih dobara i štetama po okoliš. Iako pojavu poplave

često nije moguće izbjeći, poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih

mjera, rizici od poplavljivanja mogu se smanjiti na prihvatljivu razinu. Na ugroženim dionicama

vodotoka se zavisno od hidroloških prilika proglašavaju pripremna stanja, redovne obrane od

poplava, izvanredne obrane od poplava ili izvanredna stanja.

Na području Općine razlikujemo :

Tekućice

Podzemne vode

Tekućice pripadaju desnoobalnim pritokama rijeke Krapine (lijevoobalni sliv rijeke Save)

koje se dreniraju sa južnih obronaka Ivanjščice. Glavne tekućice su potoci : Sutinska, Graberje i

Šikad.

Podzemne vode dijele se obzirom na hidrogeološke karakteristike na :

Temeljna gorja (krajnji obronci Ivanščice)

Tercijarni sedimentni kompleks (bregoviti predjeli)

Zone kvartarnih naslaga (doline i usjeci)

Prirodna konfiguracija terena omogućila je slijevanje vodenih tokova sa brdskog dijela teritorija

Općine prema dolinama potoka.

Prostor Općine može se podjeliti na dvije osnovne kategorije propusnosti tla : rendzina na laporu u

bregovitim dijelovima Općine i aluvijalno karbonatno tlo u dolinama, te je stoga i formirana

mreža podzemnih voda na bregovitim dijelovima Općine, i potočna mreža u središnjeg prostora

Općine.

Na području Općine Mihovljan poplava je nastupila u 2013. i 2014. godini. Ista nije imala

obilježja katastrofe ili velike nesreće, ali su nastupile materijalne štete na stambenim i

gospodarskim objektima a ponajviše u podrumskim prostorijama te na poljoprivrednim kulturama.



Slika 1. Vodotoci na području Općine Mihovljan

Izvor podataka: arkod preglednik

Legenda:

vodotoci

Posljedice po stanovništvo i JLS

Temeljem analiza Hrvatskih voda može se zaključiti da su poplavama u slivu Krapine, kojem

pripada i Općina Mihovljan, najviše izložene poljoprivredne površine (pašnjaci i livade), a nakon

njih prometnice, šume, naselja sa gospodarskim i stambenim objektima (podrumske prostorije) i

vodovodi.

Na području Općine Mihovljan postoji mogučnost plavljenja bujičnih voda u potočnim nizinama

no nema opasnosti za stanovništvo Općine. Plavljenja nisu takvog obima da bi dovela u pitanje

funkcioniranje stanovništva Općine ili infrastrukture.

Redovitim održavanjem, tehničkim čišćenjem i košnjom te otklanjanjem eventualnih nedostataka

kako na cjevovodima tako i na ostalim hidrotehničkim objektima, vodotoci i ostali vodni sustavi

mogli bi funkcionirati bez ikakvih opasnosti od poplava i izlijevanja. Važnost istog vrlo je bitna iz

razloga što se u posljednjih nekoliko godina na području Općine događaju poplave sa većim ili

manjih štetama.

Poduzimanjem gore navedenih radnji vodni sustav može funkcionirati bez ikakvih opasnosti od

poplava te time i bez ugrožavanja stanovništva, gospodarskih objekata i poljoprivrednih površina

te poljoprivrednih kultura.

Također potrebno je redoviti održavati kanalizacijski sustav odnosno odvodnju oborinskih voda na

području Općine Mihovljan kako ne bi došlo do plavljenja prometnica i drugih objekata.

Posljedice poplava:

Može doći do štete na usjevima (kod predugog zadržavanja vode na površini tla)

Može se očekuvati šteta na stambenim i gospodarskim objektima

(podrumske prostorije)

Poplave mogu dovesti do pojave zaraznih bolesti (ljudi i životinja)

Može doći do onečišćenja vode za piće iz bunara i vodoopskrbnog sustava



Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju

U područjima gdje je prisutna opasnost od plavljenja bujičnih voda, a prostorno planskom

dokumentacijom je dozvoljena gradnja objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da

dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode.

Potrebno je zaštiti postojeće lokalne izvore vode, bunare, cisterne koji se moraju održavati i ne

smiju zatrpavati ili uništavati na drugi način.

Zabranjuje se gradnja objekata u inundacijama (prostor između nasipa i rijeke) te u blizini

obrambenih nasipa. Osigurati slobodan prostor oko vodotoka (inundacije) kako bi se moglo vršiti

redovno održavanje vodotoka i time spriječila opasnost od poplava.

U suradnji sa Hrvatskim vodama VGI Veliko Trgovišće planirati daljne uređenje brežnih dijelova

vodotoka i bolju odvodnju s terena, te izgradnju potrebitih retencija ili vodnih stepenica.

Kontinuirano vrsiti čišćenje vodotoka i kanala radi očuvanja njihove protočnosti. U suradnji sa Hrvatskim vodama planirati izgradnju stepenica, pregrada, i retencija te djelomičnu regulaciju dionica na pojedinim potocima i samoj rijeci Krapini, kao i tehničko održavanje korita, čime će se ublažiti negativno djelovanje tokova na okolna područja.

1.1.2. Potresi1

Sukladno članku 8. Pravilnika, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se


okoliš i to:

Poplava

Nastanka potresa


Potresi se u klasifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na ljudske i materijalne gubitke

nalaze pri samom vrhu. Oni su tipična katastrofa s brzim izbijanjem, događaju se u bilo koje doba

i izbijaju bez upozorenja.

Potresi imaju primarne i sekundarne učinke.

Primarni učinci: Rušenje zgrada, štete na infrastrukturi, ljudi zarobljeni u srušenim zgradama,

kvarovi komunalnih usluga.

Sekundarni učinci: požari, poplave, klizanje tla, bolesti

Za određivanje maksimalnog intenziteta potresa za područje Republike Hrvatske koristi se

"Privremena seizmološka karta SFRJ" od 1982. U "Seizmološkoj karti SFRJ" od 1987. prikazani

su očekivani intenziteti potresa za razdoblja od 50, 100, 200, 500, 1000 i 10 000 g. s

vjerojatnošću pojave od 63 %.

Tablica 1. Učestalost potresa

OPĆINA Koordinate Čestine intenziteta ºMSK

(Medvedev-Sponheuer-Karnik)

N E Grad

Krapina

I-V VI VII VIII

Mihovljan 46° 08´ 15° 58´ 17 3 1 0

Izvor podataka: Seizmološka služba RH

1 Geofizički zavod-seizmička karta-povratni period 500 godina



Prema podacima EMSC2 u posljednjih 100 godina na području Općine Mihovljan nije bilo

zabilježenih potresa jačeg stupnja intenziteta koji bi svojim intenzitetom ugrozio stanovništvo i

materijalna dobra.

Prema seizmološkoj karti Krapinsko - zagorske županije za povratni period od 500 godina

(MSK3), područje Općine Mihovljan nalazi se u VIII° seizmičkoj zoni prema MSK ljestvici

4.

2 European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC) je osnovan 1975. godine slijedeći preporuke European

Seismological Commission (ESC). 3 Medvedev-Sponheuer Karnik (MSK ili MSK-64) je ljestvica korištena za procjenu potres na temelju promatranih

učinaka u području pojave potresa. 4 Izvor podataka: Geofizički zavod-Seizmološka karta za povratni period od 500 godina

http://www.esc.bgs.ac.uk/



Slika 2. Seizmološka karta za povratni period T=50 godina

Izvor PMF, Zagreb

MIHOVLJAN




Izvor PMF, Zagreb

MIHOVLJAN




Izvor PMF, Zagreb

MIHOVLJAN




Izvor PMF, Zagreb

Iz seizmičke karte za povratni period:

»od 50 godina (slika 2.) područje Općine Mihovljan pripada VII° MSK



»od 500 godina (slika 5.) područje Općine Mihovljan pripada VIII° MSK.

MIHOVLJAN



LJESTVICA MAKROSEIZMIČKOG INTENZITETA MSK-78

(s dopunama i izmjenama iz 1980.)

Prilikom analiza posljedica potresa određenog stupnja intenziteta po MSK ljestvici na objekte

područja Općine Mihovljan isto se može vršiti na više načina, a jedan od njih je i uz pomoć

Ljestvice makroseizmičkog intenziteta po MSK ljestvici pri čemu je nužno izvršiti klasifikaciju

građevina prema tipovima A, B i C.

a) Klasifikacija građevina

Tipovi

građevina

Opis građevina

Tip – A Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od

nabijene gline; takvih zgrada na području Općine je oko 10 %

Tip – B Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom,

građevine iz tesanog prirodnog kamena; takvih zgrada na području Općine je oko 65-70

%

Tip – C Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne zgrade, dobro građene

drvene zgrade; takvih zgrada na području Općine je oko 20-25 %

Temeljem statističkih pokazatelja iz popisa stanovništva iz 2011. a vezano uz starost

izgradnje stambenih objekata, kao i izdanih građevinskih dozvola u Jedinstvenom upravnom

odjelu Općine Mihovljan, na području općine u pravilu je zastupljena gradnja tipa B prema

procjeni u 70 % slučajeva, dok su objekti tipa A i C zastupljeni sa 10 i 20 %.

b) Klasifikacija oštećenja građevina Stupanj oštećenja Opis oštećenja

1. Lagana oštećenja -sitne pukotine u žbuci,

-otpadanje manjih komada žbuke

2. Umjerena oštećenja -male pukotine u zidovima,

-otpadanje većih komada žbuke,

-klizanje krovnog crijepa,

-pukotine u dimnjacima:otpadanje dijelova dimnjaka

3. Teška oštećenja -široke i duboke pukotine u zidovima,

-rušenje dimnjaka

4. Razorna oštećenja -otvori u zidovima,

-rušenje dijelova zgrade,

-razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade,

-rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune

5. Potpuno rušenje -potpuno rušenje građevina



c) Stupnjevi intenziteta Intenzitet Opis Ustrojstvo ljestvice

VIII

Razorna

oštećenja

građevina

Ljudi i njihova

okolina

Opći strah i panika. Trešnja se osjeća jako i u automobilima u

pokretu.

građevine

U mnogim zgradama tipa C oštećenja 1. stupnja, na pojedinim

zgradama tipa C oštećenja 3. stupnja; u mnogim zgradama tipa

B oštećenja 2. stupnja, na pojedinim zgradama tipa B

oštećenja 4. stupnja. U mnogim zgradama tipa A oštećenja 4.

stupnja, u pojedinim zgradama tipa A oštećenja 5. stupnja.

Dolazi do odrona u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim

nagibom. Nadgrobni kameni se prevrću, ruše se kamene ograde i

zidovi

priroda

Ponegdje se lome grane stabala,. Pukotine u tlu dosežu i

nekoliko centimetara. Voda u jezerima se muti, stvaraju se novi

bazeni vode. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom ili

postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost

izvora i razine vode u zdencima.

Karakteristike potresa od IX. do XII. stupnja MSK ljestvice nisu opisane, jer su takvi potresi na

području Općine malo vjerojatni.

Iz navedenih pregleda vidljivo je da će potres intenziteta VIIIº po MSK ljestvici imati utjecaj na

samo mijenjanje prirodne konfiguracije terena, no neće imati direktan utjecaj na pogibanje velikog

broja ljudi. U svakom slučaju može posredno izazvati zatrpavanje, te na taj način i stradavanje

određenog broja osoba, napose u objektima tipa A kod kojih može doći do oštećenja 5. stupnja,

odnosno do potpunog rušenja građevina.

No za izračun mogućeg broja zatrpanih, kao i količine otpadnog materijala do kojega će doći

uslijed rušenja ili oštećenja određenog broja objekata, najčešće se koristi matrica izračuna

Aničić-Radić iz 1990. godine.

Iz dolje navedenih tabela proizlaze posljedice po stanovništvo i objekte a temeljem podataka

dobivenih u Općini Mihovljan kao i iz računskog modela o izračunu oštećenja objekata, te

sukladno tome i potencijalnom broju žrtava u istima.

Na području Općine Mihovljan evidentirana su prema popisu stanovništva iz 2011. godine 949

stambena objekta od čega je 791 stanova za stalno stanovanje dok 158 stambenih jedinica otpada

na objekte za odmor, stanove u kojima se odvija djelatnost, privremeno nenastanjene objekte te

napuštene stanove.



Tablica 2. Prikaz oštećenja na građevinama po tipu građenja i postotku mogućeg oštećenja (matrica)

R/B Stupanj

oštećenja

Zidane

zgrade

Tip I

Zidane

zgrade s

armirano

betonskim

serklažima

Tip II

Armirano

betonske

skeletne

zgrade

Tip III

Zgrade s

armirano

betonskim

nosivim

zidovima

TIP IV

Skeletne

zgrade s

armirano

betonskim

nosivim

zidovima

Tip V

Gra

đev

insk

a

štet

a u

%

1. Nikakvo 8 % 50% 15% 5 % 15% 0

2. Neznatno 10% 25% 25% 70% 20% 6

3. Umjereno 30% 15% 35% 25% 50% 20

4. Jako 45% 10% 17% 15% 40

5. Totalno 4 % 6% 62

6. Rušenje 3 % 2% 100

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992.

Objekti na području Općine razvrstani su prema tipu gradnje (Tip I; Tip II; Tip III;Tip IV; Tip V;)

s napomenom da je tip I jednak tipu A, tip II jednak tipu B dok su tipovi III,IV i V objedinjeni u

tipu C. Temelj za izračun pojedinih kategorija na području Općine je podatak dobiven od Općine

Mihovljan o broju objekata u pojedinim kategorijama, odnosno tipovima.

Na području Općine nalazi se 949 objekta za stalno ili povremeno stanovanje.5

15 % zidane zgrade Tip I – 142 objekta

70 % zidane zgrade Tip II – 664 objekta

4 % zidane zgrade Tip III - 38 objekta

8 % zgrade sa sustavom armirano-betonskih nosivih zidova Tip IV – 76 objekta

3 % skeletne zgrade sa sustavom armirano-betonskih nosivih zidova Tip V- 29 objekta

Tablica 3. Zidane zgrade Tip I ( 15% od ukupnog broja objekata ili 142 objekta)-Stari objekti

Ukupno: 142

objekta

STUPANJ OŠTEĆENJA

Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje

Broj objekata 11 14 43 64 6 4

Građevinska

šteta u % 0 6 20 40 62 100

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143

Tablica 4. Zidane zgrade Tip II sa armirano-betonskim serklažima (70% od ukupnog broja objekata ili 664 objekta).

Građene od 1962 do 1990.

Ukupno: 664

objekta

STUPANJ OŠTEĆENJA


Broj objekata 332 166 100 66 0 0

Građevinska

šteta u % 0 6 20 40 62 100


Tablica 5. Zgrade Tip III armirano-betonski skeletni objekti (4% od ukupnog broja objekata ili 38 objekta).

Ukupno: 38

objekta

STUPANJ OŠTEĆENJA



Građevinska

šteta u % 0 6 20 40 62 100


5 Izvor podataka: DZS-Popis stanovništva 2011.



Tablica 6. Zgrade Tipa IV Sustav armirano-betonskih nosivih zidova (8% od ukupnog broja ili 76 objekta).

Ukupno: 76

objekta

STUPANJ OŠTEĆENJA



Građevinska

šteta u % 0 6 20 40 62 100


Tablica 7. Skeletne zgrade Tip V sa armirano-betonskim nosivim zidovima (3% od ukupnog broja objekata ili 29

objekta)

Ukupno: 29

objekta

STUPANJ OŠTEĆENJA6



Građevinska

šteta u % 0 6 20 40 62 100


Tablica 8. Zbirni broj građevinskih objekata prema stupnju oštećenja i građevinskoj šteti

Ukupno: 949

objekata

STUPANJ OŠTEĆENJA


Broj objekata 357 249 190 140 8 5

Građevinska

šteta u % 0 6 20 40 62 100


Podaci u gornjim tablicama, odnosno prikaz stupnjeva oštećenja i građevinske štete prema

kategorijama gradnje temeljeni su na matrici za izračun oštećenja na građevinama po tipu građenja

i postotku mogućeg oštećenja za procijenjeni intenzitet potresa od VIII stupanja MSK ljestvice.

Izračun broja poginulih i ozlijeđenih temelji se na broju svih objekata (worst case). U prosjeku u

svakoj stambenoj jedinici živi 2,04 stanovnika ( 1 938 stanovnika / 949 stambenih jedinica).

6 Šteta na stambenom fondu izražava se postotkom uništenosti stambenog fonda naspram početnog stanja (preko broja

zgrada izraženog postotkom koji obuhvaća ukupan broj zgrada) a izračunava se prema formuli:

n m

(PU) = ∑ B 1 · ( ∑ C ij · G ij )

i = 1 j = 1

gdje je:

- (PU) postotak uništenosti stambenog fonda,

- B postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada određene

stambene zone,

- C postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet

potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava (prikazana matrica),

- G postotak građevinske štete koji odgovara pojedinom stupnju oštećenja u odnosu prema vrijednosti objekata

istog konstruktivnog sustava (prikazana matrica – Aničić i Radić 1990.),

- i konstruktivni sustav (A,B,C,D,E),

- j stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6),

- n = 5,

- m = 6.



Tablica 9. Posljedice potresa VIII stupnja MSK na građevinske objekte Tipa I - V i ljude

Ukupno:

949 objekata

1 938 stanovnika

STUPANJ OŠTEĆENJA


Broj objekata 357 249 190 140 8 5

Broj stanovnika 729 508 388 287 16 10

Poginuli u % 0 0 0 0,25 1 20

Ranjeni u % 0 0 1 2 10 100

Zatrpani u % 0 0 1,3 4 8.5 100


Tablica 10. Zbirni prikaz (domicilno stanovništvo)

Ukupno:

949 objekata

1 938 stanovnika

STUPANJ OŠTEĆENJA7


Broj objekata 357 249 190 140 8 5

Broj

stanovnika 729 508 388 287 16 10

Poginuli u % 0 0 0 0,25 1 20

Ranjeni u% 0 0 1 2 10 100

Zatrpani u % 0 0 1,3 4 8,5 100

Poginuli 0 0 0 0,717 0,16 2 2,877=3

Ranjeni 0 0 3,88 5,74 1,6 10 21,11=11

Zatrpani 0 0 5,044 11,48 1,36 10 27,88=28


Procjena količine građevinskog otpada

Na temelju proračuna građevinskih šteta može se odrediti količina građevinskog otpada8 i

domet ruševina9. Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of

Engineers (USACE).

7 Broj ranjenih izračunava se prema formuli:

n m

(BR) = A ∙ ∑ B 1 · ( ∑ C ij · D ij )

i = 1 j = 1

Broj poginulih izračunava se prema formuli:

n m

(BP) = A ∙ ∑ B 1 · ( ∑ C ij · E ij )

i = 1 j = 1

gdje je:

- BR broj ranjenih osoba,

- BP broj poginulih osoba,

- A ukupan broj osoba koji žive na nekom području,

- B,C kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu,

- D postotak ranjenih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu

- E postotak poginulih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu

- i,j,m,n kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu 8 Izračun količine nastalog građevinskog otpada izračunat je prema USACE, FEMA – IS – 632

9 Člank 11. stavak 1. podstavak 2. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u

prostornom planiranju u uređivanju prostora (NN broj: 29/83)

Domet rušenja objekata prema proračunu:

d = 0,5 H ili H/2

d = domet ruševina

H = visina objekta (od srednje kote terena do vijenca, u metrima)

Građevne čestice čija je visina 4,0 m (katnost P)

H = 4,0 m

d = 0,5 x 4,0 = 2,0 m

Građevne čestice čija je visina 10,0 m (katnost P+2k)

H = 10,0 m



Količina ovog otpada važna je zbog dimenzioniranja i određivanja područja gdje će taj

građevinski otpad biti privremeno pohranjen.

Proračunom u tablici 10 utvrđeno je da će u Općini Mihovljan doći do potpunog rušenja i

totalnog oštećenja kod 13 objekata. Kako su to uglavnom jednokatni objekti količina otpada se

proračunava:

Jedan jednokatni objekt prosječnih gabarita 8m L* 8 m W * 6m H ima

(L* W* H) / 0,02831685 / 27= -------------- 0,7645549m³ * 0,33 = ------------- m³ građevinskog

otpada, pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima (8*8*6 )/ 0,02831685 /27 = 502,25 *

0,7645549* 0,33 =126,71 m³ otpada

Za 13 objekta ukupna količina građevinskog otpada iznosi 1 647 m³.

Od ukupne količine građevinskog otpada prema USACE, predviđa se;

30% drvene građe

70% ostalo (42% gorivi materijal, 43% kamen, beton i žbuka i 15% metal).

Dakle od ukupno 1 647 m³, 494 m³ će biti drvene građe, 484 m³ će biti gorivog raznog

materijala, 496 m³ građevinskog otpada (kamen, beton, žbuka), a 173m³ će biti metala.

Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje

veličine oko 1 000 m². U slijedećim izmjenama i dopunama prostornog plana potrebno je

navedeni prostor predvidjeti i ucrtati u kartografskom prikazu namjene prostora.

U slučaju potresa intenziteta Vº - VIIº MSK skale što je u realnoj procjeni moguće, došlo bi od

laganih pa do umjerenih oštećenja kamenih kuća, dok bi za ostale objekte u starim dijelovima

Općine moglo doći samo do laganih oštećenja. Može biti ugroženo oko 5% stanovnika i to

uglavnom zbog nastanka panike u zatvorenim prostorima.

Moguće posljedice od potresa po stanovništvo su:

oko 28 zatrpanih osoba od čega 5 plitko zatrpanih, oko 11 srednje zatrpanih i te oko 12

duboko zatrpanih osoba

ranjeno će biti oko 11 a poginulih oko 3 osobe

najgušće naseljeno područje je naselje Mihovljan (1 095 st.), Kuzminec (424 st.) i

Gregurovec (332 st.), te se na tim područjima očekuje najveći broj žrtava uslijed potresa

objekti u kojima može boraviti veći broj ljudi su crkve na području Općine, zgrada Općine,

trgovine na području općine, zgrada poštanskog ureda HP, osnovna i područna škola te

d = 0,5 x 10,0 = 5,0 m

Građevne čestice čija je visina 10,5 m (katnost P+2+N)

H = 10,5 m

d = 0,5 x 10,5 = 5,3 m

Građevne čestice čija je visina 11,0 m (katnost Po+P+2k+Pk ili Po/S+P+2k+Pk)

H = 11,0 m

d = 0,5 x 11,0 = 5,5 m

Građevne čestice čija je visina 13,5 m (katnost P+3k+N* ili S+P+3k+N*)

H = 13,5 m

d = 0,5 x 13,5 = 6,8 m

Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara

Gdje je:

- Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti;

- H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj,

- H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj. Ako su zgrade

okrenute zabatima računaju se visine do krovnog sljemena.



ordinacija opće medicine, i dr. (u slučaju rušenja u navedenim objektima biti će najviše

ozlijeđenih odnosno ranjenih osoba)

Spašavanje iz ruševina (broj potrebnih ljudi za spašavanje i MTS-a)

Spašavanje iz ruševina podrazumijeva niz postupaka i radnji izvedenih pojedinačno ili

organizirano a u smislu pronalaženja, izvlačenja i pružanja prve pomoći nastradalima.

Cilj spašavanja u osnovi je smanjenje ljudskih žrtava i očuvanje materijalnih dobara ugroženih

ruševinama.

Obzirom na predviđeni broj zatrpanih, kao i izračun obima rušenja pojedinih objekata nužno je

predvidjeti broj potrebnih ljudi koji će se uključiti u spašavanje zatrpanih.

Parametri koji određuju izračun broja spasioca su slijedeći:10

za plitko i srednje zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u

ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno 2 radna sata jednog

čovjeka uz upotrebu osobne i lake opreme za spašavanje

za duboko zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je

za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno utrošiti 20 radnih sati jednog čovjeka uz

upotrebu specijalnih radova i građevinskih mašina.

Spašavanje se u pravilu mora provesti u 2-3 dana (što je procijenjeni optimum preživljavanja

zatrpanih u ruševinama).

Izračun se vrši po formuli S= T/t x a

pri čemu je T ukupan broj radnih sati, t je vrijeme potrebno da se izvrše akcije spašavanja iz

ruševina nakon njihovog nastanka, a označava broj smjena tijekom 24 sata.

Obzirom da je izračunato da će na području Općine Mihovljan biti 16 plitko i srednje zatrpanih

osoba (16x2 sata) i 12 duboko zatrpanih osoba (12x20 sati), a iz spasilačke prakse11

poznato je da

se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti

unutar 48 sati nakon potresa. Zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja ljudi koji će

pomoći pri spašavanju iz ruševina, računa za ovaj period.

S=272/48x3

S=17 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševina

Ako se radi u tri smjene treba 17 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševina da bi se,

najkasnije u 2 dana spasili svi zatrpani. No, ako se zatrpani žele što prije spasiti, što bitno

povećava šansu da prežive u slučaju povreda, tada treba promijeniti varijablu t na najviše 1 dan

(24 sata), pa dolazimo do slijedećeg broja ljudi koji će pomoći pri spašavanju iz ruševina:

S=272/24x3

S= 34 osobe koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševina

Isti bi predviđeni broj zatrpanih trebali izvući iz ruševina unutar 24 sata od trenutka rušenja, uz

upotrebu osnovne opreme i građevinskih strojeva.

10

Izvor podataka: „Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u izvanrednim situacijama „R. Stojaković 11

Izvor podataka: B. D. Phillips: Disaster recovery



Obzirom da se procijenjena brojka potrebnih ljudi koji će pomoći pri spašavanju iz ruševina bazira

na mnoštvu pretpostavki koje su promjenjive dobro je utvrditi donju i gornju granicu broja

istih, pa u okviru toga, prema stvarno raspoloživim snagama odrediti vrijeme, smjene i dinamiku

spašavanja.

Za područje Općine Mihovljan, obzirom na mogući stupanj potresa te obim rušenja i

izračunatog broja zatrpanih potrebno je od 20-40 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz

ruševina odnosno 50 do 90 osoba za ukupnu sanaciju područja.

Što se tiče potrebite mehanizacije ona se izračunava temeljem izračunate količine građevinskog

otpada (1 647 m³) kao i mogućeg broja srušenih objekata.

U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada od ukupne količine otpada koji je

nastao rušenjem. Tih 20% građevinskog otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog

spašavanja zatrpanih. Sukladno tome treba ukloniti oko 350 m³ otpada.

Svaki kamion kiper kapaciteta 10 m³ može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij.

Za prijevoz predviđene količine otpada potrebno je oko 4 kamiona (kako jedan ne bi bio u

upotrebi 24 sata a i zbog brzine odvoženja, sigurnosti i mogućnosti upotrebe na raznim

lokacijama).

Potrebno je također osigurati 2 autodizalice, 3 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona.

ZAKLJUČAK

Uzevši u obzir sve činjenice, mogućnosti i procijenjene vjerojatnosti na području Općine

Mihovljan najugroženija naselja su Mihovljan, Kuzminec i Gregurovec, gdje će u slučaju jačeg

potresa (VIIIº MSK) biti ugrožen najveći broj ljudi ali i objekata kritične infrastrukture koji su od

vitalnog značaja za Općinu. Sama cestovna povezanost naselja je dobra te postoje alternativni

pravci za opskrbu i/ili evakuaciju stanovništva. Procijenjeni maksimalni intenzitet potresa za

područje Općine može imati razmjere katastrofe ili velike nesreće.

U najgorem slučaju izbijanja potresa doći će do pogibije oko 3, te ranjavanja oko 11 osoba.

Zatrpanih će biti oko 28 (5 plitko, 11 srednje i 12 duboko zatrpanih osoba).

Za potrebe spašavanja zatrpanih potrebno je osigurati do oko 40 spasitelja, 4 kamiona (kipera) te 2

autodizalice, 3 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona.

Uzevši u obzir sve čimbenike vezane za broj ljudi, gustoću naseljenosti, starosnu dob, fizičku

pokretljivost, broj ljudi koji povremeno borave na prostoru Općine, stanovništvo koje radi ili se

školuje na području Općine, konfiguraciju terena, postojeću infrastrukturu, način i materijal za

gradnju, razvedenost naselja i objekte kritične infrastrukture procijenjeni intenzitet potresa imat

će posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš, odnosno posljedice po

uobičajeni način života na području Općine.



Slika 6. Najugroženiji dio Općine Mihovljan (naselje Mihovljan, Kuzminec i Gregurovec) Izvor podataka: web preglednik


Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim

propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu.

Projektiranje, proračun i konstruiranje armirano-betonskih konstrukcija zgrada i inženjerskih

objekata se kod nas računa prema Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata

visokogradnje u seizmičkim područjima (SL 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90 u daljem tekstu

HRN).

Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup

svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima. Iz Pravilnika o mjerama zaštitite od elementarnih

nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju (Sl. list broj, 29/83., 36/85. i 42/86.) treba

preuzeti:

•članak 25. st. 1.: - Međusobni razmak stambenih, osim objekata niske stambene izgradnje,

odnosno poslovnih objekata ne može biti manji od H1/2 + H2/2 +5m, gdje je H1 visina vijenca

jednog objekta, a H2 visina vijenca susjednog objekta pod uvjetom da krovište nema nagib veći od

60º, a sljedeća uvučena etaža da ne prelazi liniju nagiba od 45º.

•članak 25. st. 4.: - Izgrađivati se mogu samo otvoreni blokovi koji imaju najmanje dva otvora čija

širina ne može biti manja od H1/2 + H2/2 +5m,

•članak 28.:- Neizgrađene površine za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva moraju biti

udaljene od susjednih objekata najmanje za polovinu visine (H/2) tih objekata. Veličina

neizgrađene površine iz stavka 1. Ovog članka ne može biti manja od st./4 računano u m2, gdje je

St broj stanovnika.



•članak 34. st. 2: - Uvjeti uređenja prostora za građevnu parcelu moraju sadržavati i stupanj

seizmičnosti područja u kojem se parcela nalazi.

Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koji

koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na

način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera.

U građevinama društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje

koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112

o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

U građevinama društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje

koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112

o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

1.1.3. Ostali prirodni uzroci12

Sukladno članku 8. Pravilnika, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se


okoliš i to:

Poplava

Nastanka potresa


Suše

Kao meteorološka pojava nastaje uslijed dugotrajnog pomanjkanja oborina i izaziva tzv.

Hidrološku sušu – pomanjkanje podzemne vode.

Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke:

- poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u težim

slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (vinogradi i voćnjaci),

- vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, viši dijelovi naselja prvi

ostaju bez vode,

- zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, manje količine

opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice.

Na području Općine Mihovljan nisu zabilježene značajnije suše, ali nije isključeno da ona

nemože nastupiti (suša nastupa od svibnja do rujna uslijed bezoborinskih razdoblja).

Posljedice suše nisu takove da bi dovele u pitanje funkcioniranje JLS.

Općina Mihovljan, prema katastarskoj evidenciji poljodjelskog zemljišta, raspolaže s 504,41 ha

korištenog poljoprivrednog zemljišta odnosno 763,62 ha ukupne raspoložive površine

poljoprivrednog zemljišta te 2 505 parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta (opširnije u

poglavlju 5.3.4.).

12

Izvor podataka: Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Općina Mihovljan



Zaključak

S obzirom na klimatske promjene koje su nastupile posljednjih godina, a koje karakteriziraju

dugi ljetni sušni periodi, kao i zbog promjene vodnog režima u budućnosti se mogu očekivati veće

i češće suše s velikom materijalnom štetom.

Najveće štete suša izaziva na poljoprivredi, posebno u početnoj fazi rasta kulture. Može doći i do

poteškoća u opskrbi pitkom vodom.

Stoga valja osigurati poljoprivredne usjeve koji pretrpe najveću štetu uslijed suše te održavati i

redovito kontrolirati izvorišta vode. Najviše bezoborinskih dana javlja se uglavnom u ljetnim

mjesecima (srpnju i kolovozu).


U mjerama zaštite od suše i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost

izgradnje sustava navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina u smislu da stanovnici općine

na svoje poljoprivredne površine postave vodene pumpe kako bi sami navodnjavali svoje

poljoprivredne površine te time spriječili uništavanje poljoprivrednih kultura za vrijeme sušnih

razdoblja.

Olujno i orkansko nevrijeme

To je vjetar jačine više od 8 bofora prema Beanfortovoj ljestvici čija brzina iznosi preko 74 km/h.

Oluje i nevremena na području Općine Mihovljan najčešća su u ljetnim mjesecima i to od

svibnja do rujna.

Na području Općine Mihovljan olujno nevrijeme (jak vjetar) zabilježen je u 2013. godini i to

tri (3) puta (3.6.2013. i 11. i 12. 11. 2013.)

Olujno nevrijeme - vjetar stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima,

raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i

odnosi ljudske živote.


Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih

turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati

posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja.

Pijavice

U posljednje 4 (četiri) godine na području Općine nije bilo pijavica. Pijavice su razorne i posebno

ugrožavaju stambene i druge građevine te voćnjake i vinograde.



Slika 7. Pijavica

Izvor podataka: web preglednik

Toplinski val

Na predmetnom području nije zabilježena pojava toplinskog vala.

Klizišta

Pojave klizišta pod utjecajem su geološke građe, geomorfoloških procesa, fizičkih procesa

sezonskog karaktera (npr. oborine), te ljudskih aktivnosti (sječa vegetacije, način obrade tla,

izgradnja ceste i dr.).

Zbog konfiguracije terena na području Općine u slučaju obilnijih oborina može doći do aktiviranja

klizišta na pojedinim izdvojenim lokacijama brdovitog dijela Općine Mihovljan.

Može doći do ugrožavanja stambenih objekata, gospodarskih objekata te prometnica.

Značajnija klizišta na području Općine Mihovljan:

»klizište u dvorištu obiteljske kuće Josipa Hustića iz Mihovljan 387 u dužini od 30 metara;

»klizište na nerazvrstanoj cesti u neposrednoj blizini stambenog objekta u vlasništvu Josipa

Hustića, Mihovljan 387 u dužini od 50 m;

»došlo je do povećanja već nastalog klizišta u naselju Komorčeci-Kralji koje već sada opasno

prijeti stambenim objektima;

»tijekom klizanja zemlje došlo je do velikog oštećenja trupa nerazvrstane ceste Martinci-Pintek i

to u dužini od 40 m, cesta je neprohodna;

»u naselju Gregurovec došlo je do klizanja terena, tj. napukao je izgrađeni potporni zid kojemu

prijeti zarušavanje u blizini obiteljske kuće vlasnika Ivana Plukavec, Gregurovec 76;

»nastalo je klizanje tla sa parcele br. 904 – Smreče vlasnika Franje Pavleka u dužini od 30 m na

nerazvrstanu cestu koja vodi prema Klanečnici;

»nastalo je klizište u voćnjaku na adresi Kuzminec 27, vlasnice Biškup Dragice. Klizište je

dimenzije 60 m sa 30 m;

»klizanje zemlje u Frkuljevcu Mihovljanskom opasno prijeti urušavanju mosta, jedinog

prohodnoga puta koji povezuje stambenu kuću obitelji Korenić sa cestom;



»došlo je i do klizanja zemlje ispod asfalta na ŽC2125;

»zbog proklizavanja tla na dionici nerazvrstane ceste Dačnik-Oraić došlo je do puknuća asfalta po

dužini ceste na oko 20 metara te postoji opasnost od urušavanja, također prilikom pucanja asfalta

došlo je i do velikih izbočina na cesti;

»klizanje tla na lokaciji Mihovljan 382 opasno ugrožava vikend kuću vlasnika Josipa Šanteka,

došlo je do puknuća terena, dio dvorišta otklizalo je na nerazvrstanu cestu kojeg sada dobar dio

ne postoji;

»klizanje na lokaciji u Kuzmincu na kat. česticama 717/4 i 717/5 (vinograd), vlasnika Vladimira

Filip Novak oštećena je škarpa (odnosno otklizala je) u većem dijelu oronulo se puno zemlje u

dužini od 80 m klizanje brijega;

»došlo je do odrona zemlje na nerazvrstanu cestu Golubi;

»došlo je do napuknuća asfalta i klizanja nerazvrstane ceste Klarići-Ferketini u dužini od 20 m,

prijeti urušavanje ceste;

»nastalo je veliko klizište uz nerazvrstanu cestu Kovačići – Klanečnica koje je od bitne važnosti za

mještane općine – navedeno klizište je sanirano.

Slika 8. Klizište

Izvor podataka: web preglednik

Posljedice po stanovništvo i JLS

Iz svega navedenog vidljivo je da na području Općine postoji opasnost od pojava klizišta

pogotovo u slučaju ekstremnijih vremenskih neprilika (obilnijih oborina) ili potresa. Prilikom

pojava novih, ili aktiviranja starih već saniranih klizišta bile bi ugrožene županijske, lokalne te

nerazvrstane ceste ali i određeni broj kuća te stanovništvo.

Ova elementarna nepogoda i u svojoj najgoroj varijanti neće dovesti u pitanje funkcioniranje

Općine Mihovljan. Prometna povezanost naselja Općine Mihovljan je dobra, međutim

aktiviranjem klizišta na pojedinim lokalnim i nerazvrstanim cestama mogu izolirati dijelove



naselja (ulica) do kojih se ne bi moglo doći. U slučaju aktiviranja klizišta i opasnosti za

stanovništvo, iste će biti potrebno evakuirati, za što Općina Mihovljan ima dovoljno snaga

(vatrogasci, postrojba CZ opće namjene i ostale snage).


Potrebno je postojeća klizišta na području Općine Mihovljan sanirati.

Ukoliko se u zoni zahvata prostornog plana u kojem je predviđeno građenje nalaze klizišta ili

mjesta velikih erozija, nužno ih je označiti u kartografskom prikazu. Za zone klizanja i erozije

potrebno je predvidjeti urbanističke mjere zaštite.

U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području postoječih te potencijalnih klizišta, u slučaju

gradnje, propisati obavezu geološkog ispitivanja tla, te zabraniti izgradnju stambenih, poslovnih i

drugih građevina na područjima bilo potencijalnih ili postojećih klizišta, ili prije početka izgradnje

uvjetovati sanaciju klizišta.

Snježne oborine

U posljednjih 10 godina snježne oborine nisu predstavljale veći problem. Snijeg do visine 50 cm

može izazvati poremećaje u opskrbi, cestovnom prometu, osobito u radu hitnih službi (hitna

medicinska pomoć, vatrogasci itd.). Ugroženi su svi prometni pravci, a osobito prometnice

državna cesta DC 35, županijske ceste ŽC 2125, ŽC 2126 i lokalna cesta LC 22015 te sve ostale

nerazvrstene ceste.

Na području Općine Mihovljan sniježni pokrivač sa nerazvrstanih prometnica čisti:

» naselje Kuzminec – Benko Zlatko, Kuzminec 55/1, Mihovljan,

» naselje Gregurovec i dio Mihovljana – „AUTOMEHANIKA I KOMUNALNE USLUGE“

vl. Stjepan Pavlek, Mihovljan 30, Mihovljan,

» dio Mihovljana i naselje Frkuljevec Mihovljanski – „ZEMLJANI RADOVI U

GRADITELJSTVU I AUTOPRIJEVOZ“ vl. Vinko Erdelja, Mihovljan 382, Mihovljan.

Održavanje državnih, županijskih i lokalnih prometnica na području Općine Mihovljan vrše

„Hrvatske cestu d.o.o.“ i „Županijska uprava za cestu Krapinsko – zagorske županije“ a prema

njihovom programu i prioritetu.

O otklanjanju snijega i leda s pješačkih staza (nogostupa) uz zgrade i zemljišta koja pripadaju tim

zgradama brinu se vlasnici.

Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao

što je npr. cestovni promet ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi

(dalekovodi, zgrade i dr.).

Za prvu procjenu ugroženosti od snijega analizira se učestalost padanja snijega, maksimalna visina

novog snijega, maksimalna visina snježnog pokrivača, te procjena očekivane godišnje maksimalne

visine snježnog pokrivača za povratni period od 50 godina.

Na području Općine Mihovljan snježni pokrivač pojavljuje se svake godine.

Poledice

Učestalost padalina koje su izazvale poledicu, a koja se nije mogla promptno riješiti je 4 dana u

godini, i to samo kada pada kiša na pothlađeno tlo, pa se zaledi ili kada pada kiša koja se odmah

ledi na tlu, te se unatoč neprekidnoj intervenciji u tim prilikama radi poštivanja prioriteta ne može

spriječiti zaleđenost cesta. Ugrožene su sve prometnice na području Općine.



Najugroženija prometnica je DC 35 te županijske i lokalne prometnice. Posljedice poledica su

otežano odvijanje prometa (spori dolazak Hitne pomoći te redovnih službi) i povećana vjerojatnost

pojedinačnih prometnih nesreća. U pojedinačnim prometnim nesrećama može biti lako

povrijeđenih osoba sa manjim materijalnim štetama na vozilima. Poledice nisu tako velikog i

dugotrajnog obima da bi spriječile dolazak Hitne pomoći, dolazak redovnih službi, veterinara i dr.

Posljedice su neznatne uzimajući u obzir i alternativne pravce.

Najkritičniji period je od 15. studenog do 15. veljače.


Preventivne mjere su u odgovarajućoj službi koja u svojoj redovnoj djelatnosti vodi računa o

sigurnosti prometne infrastrukture, zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća pripravnosti

operativnih snaga i materijalnih resursa.

Tuče

Tuča je prirodna pojava koja se dešava na području Općine u prosjeku jednom godišnje i uzrokuje

veće ili manje ekonomske štete.

Oborina oblika ledenih kuglica i komada leda različitog oblika, promjera 5-50 mm, a najčešće 5-

20 mm. To je rijetka oborina koja pada 2-3 puta godišnje, isključivo u toplijem dijelu godine.

Tuča najviše štete pričinjava poljoprivrednim usjevima, voćarstvu, te povrtlarskim kulturama i

znatno utječe na smanjenje prinosa tih kultura. Osim poljoprivrede, vinogradarstva i voćarstva

tuča nanosi štete šumarstvu, građevinama, vozilima, a u svijetu su zabilježene i ljudske žrtve. U

posljednje vrijeme sve češće su zabilježene tuče u različito doba godine, a njena pojava može

nanjeti štete do 70 % u gospodarstvu (poljoprivreda i gospodarskim građevinama) te stambenim

građevinama.

Na području Općine Mihovljan u 2006. godini proglašena je elementarna nepogoda za tuču

koja je uzrokovala velike štete na poljoprivrednim kulturama, voćnjacima i vinogradima.

Zabilježene su velike materijalne štete na poljoprivrednim kulturama i stambenim objektima (od

30 do 70%).

Pojava tuče na području Općine Mihovljan zabilježena je svake godine no njezin intenzitet nije

toliko značajan da bi bila proglašena elementarna nepogoda.

Sezona operativnog provođenja djelovanja na tučonosne oblake na području Krapinsko – zagorske

županije provodi se od 1. svibnja do zaključno 30. rujna. Na području Općine djeluje stanica za

obranu od tuče u naselju Mihovljan (kod kapele sv. Marije Magdalene) dok je za puštanje reketa

zadužen Josip Bočkaj iz Mihovljana.

Mraz

Pojava mraza, osobito u proljeće početkom vegetacijskog perioda, može izazvati velike pa i

katastrofalne štete na poljoprivrednim kulturama. U posljednjih četiri (4) godine na području

Općine mraz nije poprimio karakteristike elementarne nepogode, međutim ovu opasnost se ne

smije podcijeniti.



1.2. Tehničko – tehnološke katastrofe i velike nesreće

Tehničko-tehnološke katastrofe nastaju kao iznenadni i nekontrolirani događaji prilikom

upravljanja određenim sredstvima i obavljanja aktivnosti sa opasnim materijama. U današnje

vrijeme intenzivnog razvoja tehnologije, korištenja novih materijala i supstanci u proizvodnom

procesu, ali i s druge strane zanemarivanja već prevaziđenih tehnologija i materijala koji se

neadekvatno skladište ili pohranjuju realna su i sveprisutna mogućnost.

Obzirom na moguće izvore dijelimo ih na: (članak 9. Pravilnika)

one koje su izazvane nesrećom u gospodarskim objektima

one koje su izazvane nesrećama u prometu

prolome hidroakumulacijskih brana kao tehničke tvorevine čije potpuno ili djelomično

oštećenje može dovesti do katastrofe ili velike nesreće

nuklearne i radiološke nesreće

epidemiološke i sanitarne opasnosti

nesreće na odlagalištima otpada

Prilikom izvanrednog onečišćavanja tla, zraka, biljnog i životinjskog svijeta te kulturne baštine,

kada ekološka nesreća ili drugi izvanredni događaj po svom obimu i mogućim posljedicama

prelazi granice (izvanlokacijske posljedice) i mogućnosti obuzdavanja gospodarskog subjekta,

grada ili općine na čijem se području događaj dogodio Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje

uključuju opasne tvari13

.

1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim

objektima14

Na području Općine Mihovljan nema gospodarskih objekata koji skladište ili rukuju opasnim

tvarima.


U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge

radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba

(dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.).

Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na

način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona ili naseljenih

mjesta) te obvezati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112. Udaljenost gradnje

ovisi o scenariju najgoreg mogućeg slučaja.

Također u svoje prostorno planiranje Općina Mihovljan mora ugraditi mjere zaštite od tehničko-

tehnološke katastrofe ili velike nesreće izazvane nesrećama u gospodarskim objektima sukladno

Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju

i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86).

13

Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari NN 44/14



1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom,

željezničkom ili zračnom)15

Cestovni promet

Prema Odluci o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim

cestama ( NN 114/12), određeno je da se prijevoz opasnih tvari prometnicama na području Općine

Mihovljan (popis prometnica naveden u poglavlju 5.4.1.) ne smije vršiti osim u slučajevima

snabdijevanja lokalnog stanovništva i gospodarskih subjekata.

Kako se na području Općine Mihovljan ne nalaze objekti koji bi skladištili ili rukovali opasnim

tvarima (osim moguća prodaja UNP boca u prehrambenim trgovinama) ne može se isključiti

opasnost od istih jer se državnom cestom vrši tranzit opasnih tvari (nisu pozate vrste i količine

opasnih tvari) za susjedne Općine i Gradove.

Zaključak

Vjerojatnost nastanka iznenadnog događaja u cestovnom prometu znatno je veća na prometnicama

nižeg ranga. Temeljem navedenog, od prijevoznika opasnih tvari treba zahtijevati korištenje

sigurnih i adekvatno označenih prometnica, a u granicama njihovih mogućnosti obzirom na

nužnost korištenja prilaznih prometnica.


Planiranje ili rekonstrukcija novih prometnica, a kojima će se omogućiti prijevoz opasnih tvari,

potrebno je locirati izvan naseljenog mjesta a uz postojeće prometnice (kojima je dozvoljen

prijevoz opasnih tvari) gradnju novih građevina omogućiti uz minimalnu udaljenost od

prometnice.

1.2.3. Prolomi hidro akumulacijskih brana16

Na području Općine Mihovljan nema opasnosti od proloma hidroakomulacijskih brana.

1.2.4. Procjena učinka nuklearne nesreće I. i II. kategorije te opasnosti u slučaju

radioloških nesreća s opasnim izvorima ionizirajućeg zračenja I., II., III. i IV.

kategorije

Nuklearne nesreće17

Na području RH nema izgrađenih nuklearnih elektrana (NE), ali u susjednim državama su dvije,

nama najbliže: NE Krško u Republici Sloveniji (10,6 km od državne granice) i NE Pakš u

Republici Mađarskoj (74, 1 km od državne granice).

15

Izvor podataka: Hrvatske ceste, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 16

Izvor podataka: Općina Mihovljan 17

Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH od ožujka 2013. godine



Slika 9. Nuklearne elektrane na udaljenosti do 1000 km

Izvor: Tehnički potporni centar

U cilju razumljivijeg i primjerenijeg prikazivanja rezultata procjene posljedica koje mogu nastupiti

uslijed potencijalne nuklearne nesreće i u cilju provođenja mjera zaštite i spašavanja stanovništva,

područje u bližoj i daljoj okolici nuklearnih postrojenja dijeli se na sektore.

Sektorizacija područja oko nuklearnog postrojenja uobičajeno se provodi njegovom aksijalnim i

radijalnom podjelom, pri tome se samo nuklearno postrojenje smješta u središte podjele.

Procjenom ugroženosti RH procijenjeno je, temeljem izračuna da, srednje doze koji bi primilo

stanovništvo zahvaćeno radioaktivnim oblakom u slučaju akcidenta NE Krško, bile bi oko 2,8

puta manje od procijenjenih maksimalnih doza.



Slika 10. Karte zona i sektora nuklearnih nesreća

Izvor: Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, 2009. godina.

Općina Mihovljan nalazi se u zoni C2- zona potencijalne ugroženosti od nuklearne elektrane

Krško.

Učinci štetnog djelovanja radioaktivnog zračenja na stanovništvo mogu se umanjiti provedbom

zaštitnih mjera.

U Republici Hrvatskoj je na snazi Pravilnik o granicama izlaganja ionizirajućem zračenju te o

uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju

(„Narodne novine“, broj 125/06) Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, kojim se generičke

intervencijske razine preporučene od IAEA usvajaju kao nacionalne.

Intervencijske razine iz Pravilnika koje se odnose na hitne zaštitne mjere (i na koje se ova

procjena isključivo odnosi) daje sljedeća tablica:

Generičke intervencijske razine za hitne zaštitne mjere

Mihovljan



Zaštitna mjera Intervencijska razina

Zaklanjanje 10 mSv

Evakuacija 50 mSv

Jodna profilaksa 100mGy (štitna žlijezda)

Analizom rezultata za NE Krško i zaštitne mjere zaklanjanja, uočava se da bi u slučaju najtežih

nesreća provođenje te zaštitne mjere gotovo sigurno bilo opravdano u sva četiri radijalna sektora.

Ako se najteže nesreće izuzmu iz razmatranja (zbog veoma male vjerojatnosti njihove realizacije)

pokazuje se da bi zaštitnu mjeru zaklanjanja u određenim slučajevima bilo opravdano primijeniti u

radijalnim sektorima 1 i 2. Obzirom da se Općina Mihovljan nalazi u 2. radijalnom sektoru

zaklanjanje ima smisla u slučaju najtežih nesreća.

Razmatra li se zaštitna mjera evakuacije stanovništva u slučaju nesreće u NE Krško, pokazuje

se kako je opravdano provesti ovu mjeru u radijalnim sektorima 1 i 2 u slučaju nesreća prilikom

kojih bi došlo do oštećenja jezgre i potpunog otkaza (gubitka integriteta) zaštitne zgrade ili pak do

oštećenja jezgre te do kontaminacije i intenzivnog ispuštanja iz sekundarnog kruga elektrane.

Primjena ove mjere u radijalnim sektorima 3 i 4 nije opravdana čak i u slučaju najtežih

nesreća.

Opravdanost provedbe jodne profilakse procijenjena je vrlo slično kao i provedba zaštitne mjere

zaklanjanja. To znači da bi u slučaju najtežih analiziranih nesreća provođenje jodne profilakse bilo

opravdano u sva četiri radijalna sektora. Ukoliko se rezultati najtežih sljedova događaja izuzmu iz

razmatranja, onda bi provođenje zaštitne mjere jodne profilakse bilo u određenim slučajevima

opravdano u radijalnim sektorima 1 i 2.

Kada su u pitanju nesreće u NE Pakš i udaljenosti relevantne za područja Republike Hrvatske,

pokazuje se da bi zaštitnu mjeru zaklanjanja bilo gotovo sigurno opravdano provesti samo u

slučaju realizacije scenarija oštećenja reaktorske jezgre, zaobilaska rashladnog tornja i potpunog

otkaza reaktorske zgrade uz brzinu ispuštanja od 100%/h. Ovisno o vremenskom trenutku i o

stupnju organiziranosti za provedbu zaštitne mjere, zaklanjanje bi moglo biti opravdano i za druge

analizirane nuklearne nesreće.

Usporedba maksimalnih doza procijenjenih za nesreće u NE Pakš s intervencijskom razinom za

evakuaciju u iznosu od 50 mSv ukazuje na to da bi provedba evakuacije na područjima Republike

Hrvatske bila opravdana samo za najteže analizirane nesreće i to pod pretpostavkom veoma visoke

razine uvježbanosti za provedbu ove mjere zaštite.

Jodnu profilaksu bilo bi gotovo sigurno opravdano provesti ako bi došlo do oštećenja jezgre i

otkaza reaktorske zgrade ili intenzivnog ispuštanja iz prethodno kontaminiranog sekundarnog

kruga.

Općina Mihovljan se ne nalazi u radijalnim sektorima NE Pakš



Radiološke nesreće18

Posljedice izvanrednih događaja (ID) s izvorima ionizirajućeg zračenja, tzv. opasnim izvorima,

znatno su manjeg intenziteta od posljedica koje nastaju od ID s nuklearnim materijalom.

Temeljem Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti („Narodne novine“, 28/10) i Uredbe o

mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja

(„Narodne novine“, 102/12), Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost je obvezan izraditi

i ažurirati popis opasnih izvora u Republici Hrvatskoj s njihovim lokacijama, kao i distribuirati

te podatke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za njihovo područje.

U objektima, u kojima se opasni izvori koriste, ID s opasnim izvorima mogu imati za posljedicu

doze ionizirajućeg zračenja zbog kojih može biti potrebno primijeniti hitne mjere zaštite i

spašavanja unutar lokacije/objekta s opasnim tvarima, a samo iznimno posljedice ID s nekim

kategorijama opasnih izvora mogu zahtijevati provođenje mjera zaštite i spašavanja na

ograničenom području izvan lokacije/objekta ID.

Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja odgovoran je za

provedbu mjera radiološke sigurnosti, a JLP(R)S, u suradnji s nositeljima odobrenja za korištenje

opasnih izvora na njihovom području, koristeći podatke iz sigurnosnih planova nositelja

odobrenja, ima za cilj izvršiti aktivnosti usmjerene na bolju pripravnost za moguće ID.

Dakle, JLP(R)S planira mjere zaštite i spašavanja u planovima zaštite i spašavanja JLP(R)S,

odnosno planira provođenje adekvatnih hitnih i daljnjih mjera zaštite i spašavanja u slučaju

akcidenata s opasnim izvorima određenih kategorija. Obveza JLP(R)S je i informiranje žurnih

službi o postojanju opasnih izvora i njihovoj lokaciji, za potrebe zaštite njihovih pripadnika koji bi

se angažirali na mjestu akcidenta, te informiranje stanovništva, na području povećanog rizika, o

opasnosti i mjerama za zaštitu.

Opasnosti od opasnih izvora ionizirajućeg zračenja u RH analizirat će se na lokalnoj razini u

JLP(R)S, temeljem podataka dostavljenih od nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti s

izvorima ionizirajućeg zračenja.

Zaključak:

Općina Mihovljan nalazi se u 2. radijalnom sektoru NE Krško dok je u odnosu na radijalne sektore

NE Pakš izvan dometa. Provođenje zaštitnih mjera zaklanjanja i jodne profilakse opravdano je u

slučaju najtežih nesreća. Provođenje evakuacije na području Općine Mihovljan (2. radijalni sektor)

je opravdana.

Opasnosti od ionizirajućeg zračenja proizlaze iz sigurnosnih planova nositelja odobrenja za

obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja s kojima su isti dužni upoznati čelnike

JLS. Načelnik Općine Mihovljan, trenutno nema saznanja o imaocima, odnosno korisnicima

ovakovog izvora opasnosti.

18

Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH od ožujka 2013. godine



1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti

Mogućnost pojave zaraznih bolesti ljudi19

Na području Općine Mihovljan zdravstveno preventivnu i sanitarnu zaštitu provodi Zavod za

javno zdravstvo Krapinsko - zagorske županije.

Na području čitave Krapinsko zagorske županije u posljednjih 10 godina javljale su se neke od

ovih bolesti: Tuberkuloza, Salmonelloza, Krpeljni meningoencefalitis, Leptospirosis,

Tetanus, Hepatitis virosa B i nosilaštvo HBV - antigena (HBsAg) i Hepatitis virosa C. U

ordinaciji opće medicine Općine Mihovljan nema registriranih većih i težih zaraznih bolesti ljudi.

Na području Općine Mihovljan ne možemo konkretno govoriti o broju oboljelih osoba, jer

ordinaciju opće medicine posjećuju i pacijenti iz drugih Općina, dok mnogi pacijenti s područja

općine, odlaze na lječenje u susjedne općine i gradove.

Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti

Veterinarska stanica Zlatar Bistrica provodi propisana preventivna cijepljenja, propisane

dijagnostičke i druge pretrage radi zaštite zdravlja životinja i ljudi te mjere za otkrivanje,

suzbijanje, sprečavanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i zoonoza, provodi mjere veterinarske

zaštite okoliša radi sprečavanja širenja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja (dezinfekcija,

dezinsekcija, deratizacija) na području za koje je ovlaštena.

Na području Općine Mihovljan veterinarske usluge vrši:

» Veterinarska ambulanta Mihovljan, Mihovljan 48, Mihovljan, 049/435-425.

Ukoliko dođe do zarazne bolesti životinja nesmije se isključiti karantena za oboljele životinje i za

njihovim prisilnim klanjem. Stanovništvo Općine pretežito se bavi stočarstvom i peradarstvom

koja za vrijeme sušnih razdoblja (pomanjkanja tekućine ili bolesti) mogu uginuti.

19

Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo



Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda20

Bolesti koje su prisutne na području Krapinsko - zagorske županije, dakle čija je pojava moguća i

na području Općine Mihovljan su:

- bolesti kupusa: »kupusni buhači - kornjaši izgrizu brojne okrugle rupice na lišću;

»kupusna muha – vrlo slična kućnoj muhi, napadnutoj biljci potamni vrat korijena i

korijenje, napadnuti dijelovi gnjile; »kupusna lisna uš – uzrokuje kovrčnje lista koje se

deformira i suši; »kupusni moljac – gusjenica napada list; »lisne sovice, »kupusna

nematoda, »plemenjača kupusa, »bijela hrđa i dr.

Slika 11. Lisne sovice-bolest kupusa

- bolesti vinove loze: plemenjača vinove loze: bolest se javlja za toplog i kišnog razdoblja,

pepelnica: pepelnica je bolest koja se javlja već u fazi pupanja najčešće za sunčanih,

toplih i suhih dana, siva plijesan: uzrokuje najveće probleme u periodu zriobe grožđa,

osobito za vlažnog vremena, crna pjegavost: zročnik bolesti patogena je gljivica koja

prezimi u staroj rozgvi na trsu ili u ostacima rozgve na tlu, crvena palež lista vinove loze,

crna trulež grožđa, infektivna žutica vinove loze, apoplektično venuće.

Slika 12. Crna pjegavost vinove loze

- gljivice koju uzrokuju pjegavost lišća žitarica, bolesti klasa.

- unatrag nekoliko godina pojavilo se gljivično oboljenje smrdljiva snijet, opasna bolest

koja napada nervni i probavni sistem u životinja i ljudi, stoga su pod ingerencijom

poljoprivredne inspekcije bile poduzete mjere uništavanja zaraženih žita, ukopavanjem.

20

Izvor podataka: Poljoprivredna savjetodavna služba Krapinsko - zagorske županije



Slika 13. Smrdljiva snijet pšenice

- kukuruzna zlatica je kukac malih dimenzija, dobro leti pa ga nekad u polju nije lako

uočiti. Kod mužjaka su ticala dulja od tijela, a kod ženki dosežu trećinu duljine tijela.

Nitastog su oblika. Boja tijela varira od žute do zelene. Ticala su boje cimeta. Gornja krila

su žuta s uzdužnim tamnim prugama. Širina pruga može varirati. Jaje je dugo oko 0,5 mm,

ovalnog oblika i blijedožute boje. Nalazi se u tlu od kolovoza do svibnja iduće godine.

Glavne štete uzrokuju ličinke kukuruzne zlatice ishranom na korijenu. U početku se

ubušuju u korijen potom ga pregrizaju u blizini glavne stabljike.

Slika 14. Kukuruzna zlatica

- zbog izuzetne osjetljivosti na bolest plamenjaču krumpira - Phytophtora infestans često

je proizvodnja ove kulture u potpunosti ugrožena. Osim plamenjače aktualna bolest je

Alternaria solani – koncentrična pjegavost krumpira. Bolest je karakteristična za

toplije krajeve no iznimno visoke temperature tijekom vegetacije uzrokuju sve veću pojavu

i problematiku u rješavanju ove bolesti u proizvodnim regijama.



Slika 15. Plamenjača krumpira

Na području Krapinsko - zagorske županije pa tako i na području Općine Mihovljan

poljoprivredni proizvodi su na nivou individualne proizvodnje ali i u svrhu prodaje te se bolesti

istih mogu manifestirati kao katastrofa te mogu prouzročiti do 70 % štete na poljoprivrednom

urodu (najveće štete mogu nastupiti uslijed suše, olujnog vjetra i tuče). Općina Mihovljan, prema

katastarskoj evidenciji poljodjelskog zemljišta, raspolaže s 504,41 ha korištenog poljoprivrednog

zemljišta odnosno 763,62 ha ukupne raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta te 2 505

parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta.

Sve navedene bolesti ljudi i životinja mogu se pojaviti u nešto većem obimu u slučaju velikih

nesreća ili katastrofa, no obzirom na educiranost liječničkog i veterinarskog kadra, blizine većih

gradova te dobre prometne povezanosti sa okolnim općinama, gradovima i županijama, iste neće

bitno utjecati na funkcioniranje JLS.


Izgradnju gospodarskih građevina za uzgoj životinja udaljiti od pojasa stambenog i stambeno –

poslovnog objekta. Gospodarske građevine za uzgoj životinja ne smiju se graditi u radijusu od 500

m oko potencijalne lokacije vodocrpilišta.

Obzirom na pojavu bolesti kao što su ptičja gripa a posebno svinjska kuga tamo gdje je to još

moguće potrebno je u vangradskim naseljima spriječiti širenje istih i njihovo spajanje, odnosno

ostaviti razmake koji omogućavaju stvaranje dezinfekcijskih barijera – koridora.

1.2.6. Nesreće na odlagalištima otpada

Na području Općine Mihovljan nema registriranog odlagališta otpada.

Odvoz komunalnog otpada iz kućanstava na području Općine Mihovljan vrši „EKO-FLOR

PLUS“ d.o.o., Mokrice 180 c, 49 243 Oroslavje.

1.3. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju,



rukuje, prevoze, skupljaju i obavljaju radnje s opasnim tvarima jednakim ili

iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupca 2. i

3. i Priloga I.B stupca 2. i 3. Uredbe

Sukladno članku 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika (NN 67/14) potrebno je:

»locirati opasnosti i prijetnje koje mogu uzazvati nastanak katastrofe i velike nesreće.

Na području Općine Mihovljan nema subjekata u kojima u kojima se proizvode, skladište,

prerađuju, rukuje, prevoze, skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad

propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupaca 2. i 3. i Priloga I.B stupaca

2. i 3. Uredbe.

1.4. Ratna djelovanja i terorizam

Sukladno članku 7. Pravilnika potrebno je:

»locirati opasnosti i prijetnje koje mogu uzazvati nastanak katastrofe i velike nesreće.

Prema modernim shvaćanjima (tzv. teorija ratnog čina na osnovi asimilacije) u pojam ratnog čina

ulaze sve one radnje i događaji koji, premda u uskoj vezi s ratom, ipak nemaju izravnu vezu s

pojedinim vojnim operacijama, nego se izjednačuju s ratnim činom po svojim učincima odnosno

po općim okolnostima vremena i prostora određenog ratnim stanjem. Posebice se u tom kontekstu

podrazumijevaju djelovanja izravno izazvana neredima i dezorganizacijom kao posljedicama

ratnih događaja.

Riječ je o inače deliktnim ponašanjima koja prate pojave meteža, panike, egzodusa ili evakuacije,

a smatra ih se ratnim činom ne po njihovom unutrašnjem karakteru, nego na osnovi općih

okolnosti vremena i mjesta u kojima su ostvarena.

Za područje Općine Mihovljan posljedice od ratnih djelovanja i terorizma obradit će Procjena

ugroženosti Republike Hrvatske, a temeljem strategijskih dokumenata Republike Hrvatske te

javno dostupnih dokumenata koje izrađuje Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Snage zaštite i spašavanja Općine Mihovljan koje ista ima na svojem području biti će uključene u

moguće opasnosti odnosno u evakuaciju, sklanjanje i zbrinjavanje te sanaciju terena.



2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE21

Sukladno članku 12. Pravilnika u Procjeni je potrebno odrediti:

» Postojeće kapacitete i snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave

u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite,

fizičkih osoba i sveukupno raspoloživih materijalnih resursa koji se mogu angažirati na

sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće, na području za koje se

Procjena izrađuje,

» Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i

veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih

resursa za zaštitu i spašavanje.

2.1. Postojeći kapaciteti snaga za zaštitu i spašavanje

2.1.1. Stožer zaštite i spašavanja

Stožeri zaštite i spašavanja osnivaju se za upravljanje i usklađivanje aktivnosti operativnih

snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih resursa zajednice u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe

i veće nesreće s ciljem sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica katastrofe i veće nesreće.

Stožer Zaštite i spašavanja je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža

stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi općinski načelnik,

gradonačelnik, župan i ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Stožer Zaštite i spašavanja Općine Mihovljan ima ukupno 9 članova, a imenovan je „Odlukom o

osnivanju i imenovanju Stožera zaštite i spašavanja Općine Mihovljan“ KLASA: 810-01/13-01/05

URBROJ: 2211/07-13-2 od stane općinskog vijeća dana 23.08.2013. godine (objava „Službeni

glasnik Krapinsko zagorske županije“, broj 22/13).

2.1.2. Službe i postrojbe središnjih tijela državne uprave koja se zaštitom i spašavanjem

bave u svojoj redovnoj djelatnosti

Središnja tijela državne uprave (ministarstva i državne upravne organizacije) uključene su u

zaštitu i spašavanje na području županije kroz svoje sudjelovanje u Stožerima zaštite i spašavanja

(djelatnici DUZS PUZS Krapina svojim odjelima: Županijski centar 112, Odjel za preventivu,

planiranje i nadzor, MUP-a PP Zlatar Bistrica) kao savjetodavna tijela, ali i kao operativna u

provođenju određenih zakonom propisanih radnji kojima se bave i u svojoj redovnoj djelatnosti

(MUP-regulacija prometa, sprečavanje nereda, državne inspekcijske službe i sl.).

2.1.3. Zapovjedništva i postrojbe vatrogastva

Na području Općine Mihovljan osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Mihovljan (DVD

Mihovljan).

Tablica 11. Pregled DVD-a

21

Izvor podataka: Općina Mihovljan



*Izvor podataka: DVD-a Općine Mihovljan, Općina Mihovljan

Općina Mihovljan i JVP Krapina imaju potpisani međusobni sporazum o suradnji.

2.1.4. Postrojbe CZ

Civilna zaštita (CZ) je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih osoba,

državnih upravnih tijela i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja ljudi,

dobara i okoliša od rizika i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih

razaranja. Ustrojena je zbog opasnosti da Republika Hrvatska ili njezini dijelovi budu ugroženi

iznenadnim događajima koji bi imali opseg elementarne nepogode ili ratom, čije posljedice mogu

ugroziti ljude, materijalna dobra i okoliš.

Na području Općine Mihovljan osnovana je Postrojba CZ-e opće namjene koja broji

ukupno 15 pripadnika („Odluka o osnivanju i organiziranju postrojbe civilne zaštite opće

namjene za područje Općine Mihovljan“ KLASA: 810-01/07-01/05, URBROJ: 2211/07-07-

01 od 20.studenog 2007. godine).

Postrojba CZ-e opće namjene nije osposobljena za provođenje složenih zadaća zaštite i

spašavanja, tako da može provoditi manje složene zadaće (koji ne traže specijalističko znanje) kao

što su logistički poslovi, organizacija i provođenje evakuacije, zbrinjavanja i sklanjanja, spašavati

plitko zatrpane osobe ili pružati pomoć specijalističkom timu prema uputama specijalista.

Općinski načelnik Općine Mihovljan imenovao je „Odlukom o imenovanju povjerenika civilne

zaštite Općine Mihovljan po mjesnim odborima“ KLASA:363-01/11-01/03; URBROJ:2211/7-11-

1, dana 08.ožujka 2011. godine 3 (tri) povjerenika CZ za područje Općine Mihovljan.

2.1.5. Snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u

okviru redovne djelatnosti

Red.

br.

Vatrogasno

Društvo

Broj

Vatrogasaca

Predsjednik

Adresa

osnovna MTS

Zapovjednik Kontakt

1. DVD

Mihovljan

25

operativnih

Franjo Pavlek Mihovljan 30 -autocisterna Mercedes 1113

-kombi vozilo

TAM T80

-vozilo za prijevoz

vatrogasaca Ford

transit

-cijev tlačna 52 mm

-cijev tlačna 75 mm

-cijev usisna 110 mm

-sitka usisna 110 mm

-dizalica 10 T

ostala vatrogasna oprema

navedna je u Planu ZiS

091 504 7401

Mario Ljubek Mihovljan 169

091 5936257



a) Društvo Crvenog križa Krapinsko zagorske županije županije i GDCK Zlatar, Vladimira

Nazora 54, Zlatar Bistrica, ravnateljica Vesna Pavleković

b) Centar za socijalnu skrb Krapinsko zagorske županije, Centar za socijalnu skrb Zlatar

Bistrica, Stjepana Radića 2, Zlatar Bistrica, ravanteljica Verica Sugnetić

c) Dom zdravlja Krapinsko zagorske županije, ordinacija opće medicine, dr. Božidar

Bratković, Mihovljan 48; stomatološka ordinacija, Mihovljan 51a; Ljekarna Švaljek,

Mihovljan 48

d) Veterinarska stanica Zlatar Bistrica, Varaždinska 2, Zlatar Bistrica; Veterinarska

ambulanta Mihovljan, Mihovlja 48, Mihovljan

e) Zavod za hitnu medicinu Krapinsko zagorske županije, Dr. Mirka Crkvenca 1, 49 000

Krapina, ispostava Zlatar, Ivana Gorana Kovačića 1

f) Poljoprivredno savjetodavna služba podružnica Zlatar, Trg hrvatske mladeži 2 (stočarstvo),

Darko Antonina, dipl.ing.agr.

g) Hrvatska gorska služba spašavanja, stanica Krapina Vladimira Nazora 56, Zlatar Bistrica,

pročelnik Darko Berljak

2.1.6. Druge organizirane snage koje se mogu uključiti u zaštitu i spašavanje

Tablica 12. Druge snage ZiS na području Općine i ostale nadležne službe i društva*

DRUGE SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE Postojeće snage (Općinske) Nadležne službe i društva

(s područja susjednih Gradova i Županije)

-komunalna djelatnost – pročelnik JUO

-udruge građana

-HV VGI Veliko Trgovišće

-HEP-interventne službe HEP ODS d.o.o.

Elektra Zabok, pogon Zlatar Bistrica

-HŠ UŠP Zagreb – Šumarija Zlatar *Izvor podataka: Općina Mihovljan

2.1.7. Materijalni resursi koji se mogu angažirati na sprječavanju nastanka i

otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća

Na području Općine Mihovljan djeluju građevinska poduzeća koja raspolažu s traktorima,

kamionima i građevinskom mehanizacijom te se mogu angažirati u svim akcijama zaštite i

spašavanja.

Građevinska poduzeća sa mehanizacijom na području Općine Mihovljan:

Prijevozničko-građevinsko-trgovački obrt “SLIVAR”, vl. Ivan Večković, Mihovljan 229

“Zemljani radovi u graditeljstvu i autoprijevoz”, vl. Vinko Erdelja, Mihovljan 382

AUTOPRIJEVOZNIK Gradečak Josip, Kuzminec 115

AUTOPRIJEVOZNIK Škudar Josip, Mihovljan 28

BUŽIĆ d.o.o., Mihovljan 29a

“KAJ GRADNJA” d.o.o., vl. Mladen Blašković, Mihovljan 84/1

Osim navedene tvrtke mogu se angažirati manja poduzeća i obrtnici koji raspolažu alatima i

sredstvima koja mogu poslužiti u otklanjanju posljedica od velikih nesreća ili katastrofa (tesarski i

stolarski alati, ljestve, užad, škare za sječenje armature, veće auto dizalice i sl.). Angažirati će se i



stanovništvo sa svojim traktorima kojih na području Općine ima do 10-tak komada22

(radni

strojevi do minimun 100 KS), prikolicama, strojevima i drugim poljoprivrednim strojevima kao

što su: kosačice, kopačice i sl.

Pumpe i agregate posjeduju DVD – a.

Zaključak

Općina Mihovljan donjet će, a sukladno Izmjenama i dopunama Procjene ugroženosti Općine

Mihovljan, „Odluku o određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od

interesa za zaštitu i spašavanja na području Općine Mihovljan“ te s istima sklopiti ugovor ili neki

drugi akt (sporazum) kao organizacijom za zaštitu i spašavanje.

2.2. Potrebne snage zaštite i spašavanja

2.2.1. Potrebne snage CZ te njihova struktura i veličina

Postojeće snage za zaštitu i spašavanje sa područja Općine Mihovljan koja provode zadaće zaštite

i spašavanja u slučaju nesreća, potrebno je redovito educirati i osposobljavati za nadolazeće

opasnosti kroz pokazne vježbe, osposobljavanja i educiranja.

Potrebno je postojeću Postrojbu CZ-e opće namjene Općine Mihovljan (15 pripadnika), donjeta

Odlukom KLASA: 810-01/07-01/05, URBROJ: 2211/07-07-01 od 20.studenog 2007. godine , a

sukladno članku 3. Pravilnika o ustrojstvu, popuni opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi

za uzbunjivanje (NN 111/07), smotrirati te prema potrebi redovito vršiti ažuriranje pripadnika (u

suradnji sa DUZS PUZS Krapina).

Također, je potrebno je sa povjerenicima CZ održati sastanak odnosno edukaciju i

osposobljavanje (u suradnji sa DUZS PUZS Krapina) te ih upoznati sa zadaćama i obvezama koje

imaju kao snaga zaštite i spašavanja na području svojeg mjesnog odbora.

Dužnosti Povjerenika CZ su:

Sudjeluje u pripremanju i osposobljavanju građana za uzajamnu i osobnu zaštitu

Obavješćuju stanovništvo o poduzimanju mjera zaštite i spašavanja

U slučaju evakuacije obavješćuju građane o mjestu prikupljanja, načinu evakuacije, mjestu

razmještaja, prihvaćanja i sl.

U slučaju većih nesreća katastrofalnih razmjera, u pomoć se mogu pozvati vatrogasne postrojbe

županije, javna vatrogasna postrojba i specijalističke postrojbe CZ-e Krapinsko zagorske županije,

MUP Policijska postaja Zlatar Bistrica, GDCK Zlatar, Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica,

HMP Zlatar, HGSS Krapina te sve ostale operativne snage sa područja županije koje imaju zadaće

u zaštiti i spašavanju.

U slučaju katastrofe tih razmjera da snage Krapinsko zagroske županije nisu dostatne za

uključenje u zadaće zaštite i spašavanja može biti uključen i Stožer ZiS RH, službe DUZS (Služba

za vatrogastvo, Služba za civilnu zaštitu i Služba za sustav 112) te specijalističke interventne

postrojbe CZ-e.

2.2.2. Struktura i veličina potrebnih operativnih snaga

Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su naprijed navedene potrebno je razvijati u

kvalitativnom smislu kao što su edukacije i osposobljavanje za spašavanje iz poplava, potresa,

22




tehničko- tehnoloških katastrofa i drugim prirodnih ugroza, liječnička edukacija, a naročito snage

koje nisu osposobljene za navedene radnje.

U slučaju velikih nesreća katastrofalnih razmjera, u pomoć će biti pozvane vatrogasne postrojbe

susjednih općina, gradova i županije, javne vatrogasne postrojbe susjednih gradova, GDCK

Zlatar, HGSS stanica Krapina i ekipe hitne medicinske pomoći sa područja Županije te sve ostale

operativne snage sa područja županije koje imaju zadaće u zaštiti i spašavanju.

U slučaju katastrofe tih razmjera da snage Krapinsko zagroske županije nisu dostatne, u zadaće

zaštite i spašavanja može biti uključen i Stožer ZiS RH, i službe DUZS (Služba za vatrogastvo,

Služba za civilnu zaštitu i Služba za sustav 112).

2.2.3. Drugi personalni i organizacijski resursi te materijalni resursi za zaštitu i

spašavanje

U zaštitu i spašavanje pored navedenih snaga u slučaju velikih nesreća i katastrofa mogu biti

uključene i operativne snage RH, a po potrebi i postrojbe HV-a.

3. ZAKLJUČNE OCJENE

Sukladno članku 13. Pravilnika o metodologiji izrade Procjena ugroženosti i Planova zaštite i

spašavanja (NN 30/14; 67/14) zaključne ocjene se donose za svaku mjeru zaštite i spašavanja za

opasnosti i prijetnje iz članka 23. Pravilnika.



Temeljem navedenog donose se zaključne ocjene u odnosu na raspoložive mogućnosti za zaštitu i

spašavanje, te procijenjene ljudske i materijalne resurse potrebne za nošenje s posljedicama

katastrofa i velikih nesreća koje bi se mogle dogoditi na području Općine Mihovljan.

Sukladno istim, utvrđuju se prioriteti i smjernice razvoja sustava zaštite i spašavanja. U odnosu na

moguće katastrofe i velike nesreće koje bi se mogle dogoditi na području Općine Mihovljan

proizlaze slijedeće zaključne ocijene u odnosu na :

3.1. Poplave i prolomi hidro akumulacijskih brana

Na području Općine Mihovljan nema opasnosti od katastrofalnih poplava, ali je moguća pojava

plavljenja poljoprivrednih površina i gospodarskih objekata uslijed velikih oborina i topljenja

snijega te izlijevanja vodotoka te loše odvodnje.


Tekućice

Podzemne vode

Tekućice pripadaju desnoobalnim pritokama rijeke Krapine (lijevoobalni sliv rijeke Save) koje

se dreniraju sa južnih obronaka Ivanjščice. Glavne tekućice su potoci : Sutinska, Graberje i

Šikad.

Sve raspoložive snage zaštite i spašavanja navedene u poglavlju 2. (DVD Mihovljan, postrojba

CZ, povjerenici CZ, Hrvatske vode, građevinska poduzeća i dr.) pristupit će otklanjanju posljedica

od mogućih poplava.

Snage koje uključujemo u zaštitu i spašvanje uslije plavljenja treba obučiti (educirati) o radnjama i

postupcima koje će tijekom provođenja spašavanja provoditi.

3.2. Potresi

Prema privremenoj seizmološkoj karti RH, za Općinu Mihovljan opasnost od potresa postoji

(predviđa se potres najveće jačine od VIIIº MSK).

Sve nove građevine izgrađene su tako da neće biti većih oštećenja.

Moguće posljedice katastrofe po stanovništvo prilikom potresa intenziteta VIII° po MSK

skali

Moguće posljedice od potresa po stanovništvo su:

oko 28 zatrpanih osoba od čega 5 plitko zatrpanih, oko 11 srednje zatrpanih i te oko 12

duboko zatrpanih osoba

ranjeno će biti oko 11 a poginulih oko 3 osobe

najgušće naseljeno područje je naselje Mihovljan (1 095 st.), Kuzminec (424 st.) i

Gregurovec (332 st.), te se na tim područjima očekuje najveći broj žrtava uslijed potresa

objekti u kojima može boraviti veći broj ljudi su crkve na području Općine, zgrada Općine,

trgovine na području općine, zgrada poštanskog ureda HP, osnovna i područna škola te

ordinacija opće medicine, i dr. (u slučaju rušenja u navedenim objektima biti će najviše

ozlijeđenih odnosno ranjenih osoba)

Obzirom da se procijenjena brojka potrebnih ljudi koji će pomoći pri spašavanju iz ruševina bazira

na mnoštvu pretpostavki koje su promjenjive dobro je utvrditi donju i gornju granicu broja

istih, pa u okviru toga, prema stvarno raspoloživim snagama odrediti vrijeme, smjene i dinamiku



spašavanja.

Za područje Općine Mihovljan, obzirom na mogući stupanj potresa te obim rušenja i

izračunatog broja zatrpanih potrebno je od 20-40 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz

ruševina odnosno 50 do 90 osoba za ukupnu sanaciju područja.

Što se tiče potrebite mehanizacije ona se izračunava temeljem izračunate količine građevinskog

otpada (1 647 m³) kao i mogućeg broja srušenih objekata.

U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada od ukupne količine otpada koji je

nastao rušenjem. Tih 20% građevinskog otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog

spašavanja zatrpanih. Sukladno tome treba ukloniti oko 350 m³ otpada.

Svaki kamion kiper kapaciteta 10 m³ može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij.

Za prijevoz predviđene količine otpada potrebno je oko 4 kamiona (kako jedan ne bi bio u

upotrebi 24 sata a i zbog brzine odvoženja, sigurnosti i mogućnosti upotrebe na raznim

lokacijama).

Potrebno je također osigurati 2 autodizalice, 3 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona.

Uzevši u obzir sve činjenice, mogućnosti i procijenjene vjerojatnosti na području Općine

Mihovljan najugroženija naselja su Mihovljan, Kuzminec i Gregurovec, gdje će u slučaju jačeg

potresa (VIIIº MSK) biti ugrožen najveći broj ljudi ali i objekata kritične infrastrukture koji su od

vitalnog značaja za Općinu. Sama cestovna povezanost naselja je dobra te postoje alternativni

pravci za opskrbu i/ili evakuaciju stanovništva. Procijenjeni maksimalni intenzitet potresa za

područje Općine može imati razmjere katastrofe ili velike nesreće.

U najgorem slučaju izbijanja potresa doći će do pogibije oko 3, te ranjavanja oko 11 osoba.

Zatrpanih će biti oko 28 (5 plitko, 11 srednje i 12 duboko zatrpanih osoba).

Za potrebe spašavanja zatrpanih potrebno je osigurati do oko 40 spasitelja, 4 kamiona (kipera) te 2

autodizalice, 3 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona.

Uzevši u obzir sve čimbenike vezane za broj ljudi, gustoću naseljenosti, starosnu dob, fizičku

pokretljivost, broj ljudi koji povremeno borave na prostoru Općine, stanovništvo koje radi ili se

školuje na području Općine, konfiguraciju terena, postojeću infrastrukturu, način i materijal za

gradnju, razvedenost naselja i objekte kritične infrastrukture procijenjeni intenzitet potresa imat

će posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš, odnosno posljedice po

uobičajeni način života na području Općine.

Za otklanjanje posljedica mogućih potresa angažirat će se DVD-a Općine Mihovljan (DVD

Mihovljan, postrojba CZ, povjerenici CZ, tvrtke s građevinskom mehanizacijom, HGSS stanica

Krapina, GDCK Zlatar, Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica, Ustanova za hitnu medicinsku

pomoć i svi ostali građani koji će kroz osobnu i uzajamnu zaštitu moći učinkovito provesti sve

mjere zaštite i spašavanja.

Sve snage koje se mogu angažirati u otklanjanju posljedica navedene su u poglavlju 2.

U slučaju katastrofe tih razmjera da snage Krapinsko zagorske županije nisu dostatne za

uključenje u zadaće zaštite i spašavanja može biti uključen i Stožer ZiS RH, službe DUZS (Služba

za vatrogastvo, Služba za civilnu zaštitu i Služba za sustav 112) te specijalističke interventne

postrojbe CZ-e.

3.3. Ostali prirodni uzroci (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme

i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica)

Zadnjih godina zbog klimatskih promjena javljaju se suše te sve jače olujno nevrijeme s tučom

koja ruši drveće, nosi krovove te uništava stambene i gospodarske građevine i sl. te se kod dolaska



oluje preporuča obavijestiti stanovništvo da ne izlazi iz domova.

Prilikom izgradnje kompleksnih objekata potrebno je izvršiti detaljna geotehnička istraživanja,

kako bi se utvrdio sastav tla i svi geotehnički parametri za određivanje stabilnosti tla.

Navedeni prirodni uzroci ne ugrožavaju u većoj mjeri stanovništvo i materijalna dobra Općine

Mihovljan. Građani Općine Mihovljan, uz pomoć angažiranih snaga vatrogasne postrojbe, JVP

Krapina, GDCK Zlatar, Hitne medicinske pomoći Zlatar poduzeća s mehanizacijom te ostalih

snaga za zaštitu i spašavanje (navedene u poglavlju 2.) vrlo brzo će otkloniti sve posljedice

izazvane prirodnim uzrocima.

3.4.Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima u stacionarnim

objektima u gospodarstvu i prometu

Na području Općine Mihovljan nema gospodarskih subjekata koji skladište ili rukuju opasnim

tvarima.

Glavnom i drugim prometnicama prevoze se cisterne s opasnim tvarima za potrebe snabdijevanja

gospodarskih subjekata sa susjednih Gradova i Općina ili stanovništva.

U slučaju prometnih nesreća može biti ugroženo stanovništvo ili drugi sudionici u prometu.

Posljedice za okoliš bile bi zagađenje tla i vodotoka s manjim posljedicama.

Pripadnici Vatrogasne postrojbe Općine ne mogu provesti složene zadaće zaštite i spašavanja od

opasnosti izazvanih s opasnim tvarima u prometu.

Stoga će prva interventna snaga biti pripadnici JVP Krapina, koji će obaviti složene poslove

detekcije, mjera zaštite i sprečavanja širenja opasne tvari, gašenja eventualnih požara i drugo.

3.5. Nuklearne i radiološke nesreće

Općina Mihovljan nalazi se u II zoni ugroženosti.

Obzirom na ispuštanje radioaktivne materije u okoliš nesreće u nuklearnim elektranama mogu se

podijeliti na:

• nesreće s ispuštanjem u atmosferu,

• nesreće s ispuštanjem u površinske vode (vodotoke, jezera ili mora) i

• nesreće s ispuštanjem u tlo, odnosno u podzemni vodotok.

3.6. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te

asanacija

Zarazne bolesti na području Općine Mihovljan u uvjetima prirodnih i civilizacijskih katastrofa:

S epidemiološkog stanovišta negativne posljedice takvih situacija koje se mogu očekivati su

slijedeće:

a) masovne migracije i masovno okupljanje stanovništva



b) improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi

c) oskudna opskrba pitkom vodom

d) oskudna i kvalitetna manjkava prehrana

e) improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari

f) nedostatna osobna higijena

Negativne posljedice mogu biti izražene kod potresa: rušenje stambenih i gospodarskih objekata

gdje će se stanovništvo ali i turisti privremeno zbrinuti odnosno okupiti na mjestu zbrinjavanja;

puknuće cjevovoda te prekid pitke vode u kojem dolazi u pitanje i higijena; oštećena prometnih

puteva kroz koja je planirana ili se provodi distribucija prehrane i dr. Svaka od pojava (poplava,

prirodni uzroci ili tehničko – tehnološke nesreće) mogu prouzročiti iste ili slične negativne

posljedice.

Posljedice takvih zbivanja očitovati će se u prvom redu u mortalitetu stanovništva vezano

slijedeće zarazne bolesti: crijevne zarazne bolesti, bolesti manjkave osobne higijene, bolesti

respiratornog sustava, bolesti prirodnih žarišta, bolesti masovnog traumatizma, ostale zarazne

bolesti.

Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti

Veterinarska služba u Krapinsko – zagorskoj županiji je dobro organizirana. U posljednjih

deset godina nije zabilježena pojava zaraznih bolesti životinja koja bi imala teže posljedice

te razmjer epidemije.

Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda

U posljednjih 10 godina nije zabilježena pojava biljnih bolesti širih razmjera. Pojava

bolesti se prati redovito, te se povremeno poduzimaju mjere za zaštitu bilja i biljnih

proizvoda na odgovarajući način.

U slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti te pojave stočnih zaraznih bolesti i biljnih bolesti mjere

zaštite i spašavanja provodit će ZZJZ Krapinsko – zagorske županije i Veterinarska stanica Zlatar

Bistrica te Veterinarska ambulanta Mihovljan, uz pomoć svih građana. Po potrebi angažirat će se i

DVD-a Općine Mihovljan i JVP, savjetodavna poljoprivredna služba Krapinsko – zagorske

županije te nadležne inspekcijske službe.

PRIORITETI I SMJERNICE

Snage zaštite i spašavanja sa područja Općine Mihovljan, a koje Općina koristi za otklanjanje

posljedica koje su nanjele prirodne i tehničko tehnološke katastrofe (plavljenje, potres,

elementarne nepogode te tehničko tehnološke nesreće), a koje nisu obučene i osposobljene za

otklanjanje posljedica od navedenih radnji potrebno je educirati odnosno upoznati sa radnjama i

postupcima o postupanju u slučaju katastrofa i velikih nesreća ovo se naročito odnosi na Postrojbu

CZ opće namjene Općine Mihovljan te povjerenike CZ Općine Mihovljan.

S obzirom na dobru opremljenost i educiranost DVD-a Mihovljan te snaga CZ Općine Mihovljan

nema potrebe za formiranjem drugih operativnih snaga no ukoliko se ukaže potreba (kroz vježbe)



da snage nisu dostatne potrebno je snage dodatno povećati ili formirati poseban timove za

određena područja spašavanja.

Navedeno osposobljavanje i educiranje Općina Mihovljan planira u Smjernicama za organizaciju i

razvoj sustava zaštite i spašavanja na svojem području tijekom godine.

4. ZEMLJOVIDI

Sukladno članku 14. Pravilnika:

»podatke iz Procjene potrebno je prikazati na odgovarajućim zemljovidima

» Karte sliva rijeke Krapine23

● hidrografska karta 1:100 000

● veći planirani objekti zaštitnog sustava 1:100 000

» Seizmološka karta povratni period 500 godina24

23

Izvor podataka: Studija HV-Rizici od poplava na slivu Krapine



» Infrastrukturni sustavi i mreže

●plinoopskrba 1:25 00025


●vodoopskrba 1:25 00026


●telekomunikacije 1:25 00027


●elektroopskrba 1:25 00028


●vodnogospodarski sustav 1:25 00029

» Korištenje i namjena prostora

● promet 1:25 00030

» Uvjeti korištenja i zaštite prostora31

24

Izvor podataka: Geofizički zavod PMF 25

Izvor podataka: PPUO Mihovljan, „Službeni glasnik KZŽ“ 17/08 26






Izvor podataka: PPUO Mihovljan, „Službeni glasnik KZŽ“ 17/08



PRILOZI

5.POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE

MIHOVLJAN32

Sukladno članku 15. Pravilnika u opisu položaja i karakteristika područja, kao prilogu Procjene,

raščlanjuje se sljedeće:

5.1.Područje odgovornosti nositelja planiranja

5.1.1.Ukupna površina područja

32

Izvor podataka: Općina Mihovljan PPUO „Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije” broj 17/08



Unutar teritorija Krapinsko-zagorske županije Općina Mihovljan zauzima središnji i sjeverni dio

čije teritorijalne granice Općine graniče s Gradom Krapinom, Općinama Novi Golubovec, Mače,

Bedekovčina i Radoboj.

Površina Općine Mihovljan obuhvaća cca 24,45 km². Obuhvaća 5 naselja, a to su: Frkuljevec Mihovljanski, Gregurovec, Kuzminec, Mihovljan i Sutinske

Toplice.

Slika 16. Položaj Općine Mihovljan u Krapinsko – zagorskoj županiji Izvor podataka: arkod preglednik

5.1.2. Rijeke i jezera


Tekućice

Podzemne vode

Tekućice pripadaju desnoobalnim pritokama rijeke Krapine (lijevoobalni sliv rijeke Save) koje se

dreniraju sa južnih obronaka Ivanjščice. Glavne tekućice su potoci : Sutinska, Graberje i Šikad.

Podzemne vode dijele se obzirom na hidrogeološke karaktristike na :

Temeljna gorja (krajnji obronci Ivanščice)

Tercijarni sedimentni kompleks (bregoviti predjeli)

Zone kvartarnih naslaga (doline i usjeci)

Prirodna konfiguracija terena omogućila je slijevanje vodenih tokova sa brdskog dijela teritorija

Općine prema dolinama potoka smjera sjever-jug.



Prostor Općine može se podjeliti na dvije osnovne kategorije propusnosti tla : rendzina na laporu u

bregovitim dijelovima Općine i aluvijalno karbonatno tlo u dolinama, te je stoga i formirana

mreža podzemnih voda na bregovitim dijelovima Općine, i potočna mreža u središnjeg prostora

Općine.

Najznačajnija je središnja dolina duž potoka Sutinska koji se ulijeva u najveći vodotok na

teritoriju susjedne Općine Mihovljan, potok Reku (u starim kartama označen kao Mlinski potok).

Duž potoka Sutinska nailazimo na koncentriranije aglomeracije od kojih je najznačajnije naselje

Mihovljan koje je ujedno i općinsko središte.

Naselja su locirana u nižim predjelima teritorija Općine, a pojedine grupacije naseobina uglavnom

su smještene po obroncima, uz izuzeće vikendica i klijeti čije su lokacije disperzno smještene

pretežito na vrhovima brijega.

5.1.3. Planinski masivi

Zatečeno stanje vegetacijskog pokrova u direktnoj je ovisnosti o topografiji, petrografskoj podlozi,

hidrološkim prilikama, klimatskim karakteristikama podneblja i dugogodišnjem utjecaju korisnika

prostora. Razlikuju se tri osnovna biotipa u krajoliku teritorija Općine Mihovljan:

vegetacija brdsko/bregovitog područja

vegetacija dolinskog područja

Uz ove osnovne tipove vegetacije znatno se izdvajaju i zelene površine nastale antropogenim

utjecajem - u funkciji poljoprivrede i šumarstva.

Razlikujemo postojeće šume i prostrane poljodjelske površine kao dva osnovna tipa zelenih

površina na brdskom području teritorija, a u sve većoj mjeri nalazimo na višegodišnje kulture

vinograda i voćnjaka.

Prirodna vegetacijska osnova u brdsko/bregovitom području su staništa šume hrasta kitnjaka,

no ekološki povoljne zone za ratarstvo uvjetovale su krčenje i sječu, a na strmim i hladnim

obroncima sačuvane su pojedine šumske zajednice koja se razlikuju raznolikošću biljnih vrsta.

Obilje raznolikih biljnih vrsta u slojevima visokog i niskog raslinja naročito je izraženo u

prizemnom sloju. Uz karakterističnu tipologiju šume hrasta kitnjaka i graba, na izloženim

padinama nalazimo subasocijacije s bukvom, a na zaštićenijim padinama s klokočem, dok se po

rubovima šuma često zamjećuje uzgojen bagrem i nešto četinjača. Na pojedinim mikrolokacijama

dolina potoka grupacije bijele vrbe i crne johe formiraju šumarke.

Prirodne šume su pod kontinuiranim antropogenim utjecajem te nastaju različiti degradacijski

stupnjevi, kako šuma tako i tala, kojem se na taj način omogućuje devastacija ispiranjem.

Poljodjelske površine s različitim uzgojenim kulturama formiraju tipični rastočeni zagorski

valoviti mozaik oranica, livada i pašnjaka. Većinom su uzgojene kulture koje se stalno mijenjaju,

a od trajnijih kultura ističu se vinogradi uzgojeni na izloženim, osunčanim obroncima te voćnjaci

u blizini naselja i zaseoka.

Vegetacija dolinskih područja uz osobit je biotip uvjetovan topografski, litološkom građom,

tipovima tala, mikroklimatskim uvjetima, hidrografskim uvjetima i antropogenim faktorom.

Utjecaj djelovanja poplavnih i podzemnih voda ključni je faktor formiranja prirodnog staništa

šumske zajednice hrasta lužnjaka, običnog graba, klena, divlje kruške, te pojava bukve. Sloj

grmlja je obilan i raznovrstan: glog, svib, kupina, kalina, šaš i dr., a osnovno fizionomsko obilježje

daju različiti tipovi dolinskih livada, ratarske kulture, vegetacija močvarica i fragmenti šumaraka.

Uzdignutiji i isušeniji dijelovi terena koriste se za ratarsku proizvodnju različitih kultura,

uglavnom jednogodišnjih vrsta.

Doline središnjeg dijela teritorija uz potoke visoke je bonitetne kategorije tla (P2), te je u

potpunosti iskorištena za uzgoj uglavnom jednogodišnjih poljoprivrednih kultura.



5.1.4. Ostale geografsko-klimatske karakteristike

Generalne karakteristike mikroklime na području Krapinsko-zagorske županije su kontinentalno-

vlažni tip umjereno toplih ljeta, te kišovitih i hladnih zima.

Opće karakteristike klime kontinentalno-humidnog tipa karakteristične su i za područje Općine, s

time da je važno napomenuti da je mikroklima nešto blaža i toplija u odnosu na susjedne, naročito

sjeverne Općine Županije.

Kako na klimu utječe opća atmosferska cirkulacija uvjetovana geografskom širinom, utjecajima

Panonske nizine i planinskog sustava Alpa i Dinarida, te reljef razmatranog područja može se

zaključiti da je teritorij Općine relativno zaštićen, posebno rubna područja doline potoka u

središnjem dijelu teritorija. Za predpostaviti je da će se pojavljivati veća količina maglovitih dana,

ali i manja količina snježnih dana od prosječno navedenih prema mjernim stanicama Kostel i

Krapina.

Na području teritorija Općine Mihovljan nema meteorološke stanice te se za definiranje

regionalnih klimatskih karakteristika koriste najbliže meteorološke stanice u Hrvatskom Zagorju:

stanica Kostel i Krapina.

Opće klimatske karakteristike definirane su na osnovi mjernih meteoroloških parametara deset

godišnjeg razdoblja OMS Krapina i Kostel, čije su karakteristike subpanonske klime

kontinentalno-humidnih karakteristika umjereno toplih ljeta i kišovitih i hladnih zima uz

učestalost klimatskih pojava magle i mraza.

Klimatske karakteristike određuju umjereno kontinentalnu klimu bez negativnih ekstremnih

stanja, te klima ne predstavlja ograničenje u organizaciji prostora.

maksimalne padaline u periodima svibnja, lipnja ili srpnja odn. rujna ili listopada u količini

od 900-1100 mm

najniže temperature sa prosjekom – 0,8°C zabilježene su u sijećnju, maksimalne u srpnju sa

prosjekom 19,7°C, a godišnji prosjek iznosi 10,0°C.

srednje godišnje trajanje sijanja sunca iznosi između 1800 – 1900 sati, a srednji godišnji broj

vedrih dana (sa srednjom naoblakom 2/10) iznosi 66 dana.

prosječno padne 986 mm padavina (mjerna stanica Kostel), a srednja relativna vlažnost iznosi

81%.

maksimalna visina snježnog pokrivača može iznositi 97cm, srednji godišnji broj dana sa više

od 30 cm snijega je između 5 i 10 dana, a srednjak broja dana sa snijegom iznosi 23-27 dana

magla je češća u hladnijoj polovici godine, ali je ta klimatska pojava ovisna o mikrolokaciji i

nadmorskoj visini –prosječni broj dana godišnje – 56 (Krapina)

klimatska pojava mraza evidentirana je tijekom cijele godine, te su pošteđeni samo srpanj i

kolovoz

srednje godišnje vrijednosti naoblake od 5,3 i 6,8 stupnjeva naoblake svrstavaju promatrano

područje u oblačnije predjele Hrvatske

veliki broj dana s oborinama većim od 10mm upozorava na mogućnost pojave erozijskih

procesa, što se povremeno ispoljava vododerinama

podaci za smjer i jačinu vjetra samo su orjentacijski budući da su relevantni mikrolokacijski

podaci (podaci ovisni o reljefu) koji za područje Općine Mihovljan nisu evidentirani

jačina vjetra je od 5-9 bofora, a najjači su od studenog do travnja (jesen-proljeće)

Važno je napomenuti da je teritorij Općine mikroklimatski dosta različit od ostalih dijelova

sjevernih Općina Krapinsko-zagorske županije i da bi bilo potrebno uspostaviti mjerne točke,

naročito obzirom na planirani turistički sadržaj Sutinskih toplica.

Krajobraz



Na teritoriju Općine možemo razlikovati :

0. Zagorske brege sa značajnom dinamikom terena na gotovo cijelom teritoriju

1. Relativno uske doline uz potoke Sutinčica (Sutinska), Graberje i Šikad

2. Padine vinograda i voćnjaka

3. Poljoprivredne površine blaže topografije

4. Šumske površine inkorporirane u raznolikom krajoliku

5. Zone izvorišta termalne vode

Brežuljci su pretežito pokriveni šumskim raslinjem, livadama, voćnjacima i vinogradima dok su

doline pretežito pokrivene poljoprivrednim površinama, ali se u vizurama krajolik značajno

razlikuje u ovisnosti o klimatskoj izloženosti padina brijega.

U slikoviti krajobraz brijegovitog dijela područja skladno se uklapaju disperzno razbacane

grupacije ruralnih naseobina te tako stvaraju idealnu pozornicu za razvitak seoskog turizma.

Dijelovi teritorija Općine spadaju pod zaštićene prirodne krajobraze (doline potoka Sutinčica

(Sutinska), Graberje i Šikad, istočni i južni dio teritorija /Strogača/, a dijelovi spadaju pod

zaštićene kulturne krajolike, te se sve aktivnosti na tim područjima reguliraju kroz provedbene

odredbe i mjere zaštite, a u skladu sa Konzervatorskom podlogom zaštite graditeljske baštine i

Uvjetima zaštite prirode.

Reljef

Teritorij Općine karakteristično je zagorsko područje piktoresnih “zelenih brega”, izuzetno dobro

sačuvane eko-profilacije sa primjerenim razbacanim grupacijama gradnji što zagorskih hiža, što

klijeti i vikendica, donekle zadovoljavajućeg standarda gradnje, te kao takvo pretstavlja posebnost

u budućoj ponudi kontinetalnog

eko– turizma i dobra podrška spomenutog kupališnog kompleksa Sutinskih toplica.

Relativna blizina Zagreba trebala bi osigurati izletnički turizam, ali za sada se još uvijek malo toga

poduzima da bi teritorij iskoristio navedene prednosti. Jedna od posebnosti teritorija je povoljne

karakteristike za stalno stanovanje : reljefne, klimatske, prometne i ostale karakteristike, kao i

blizina većih središta Krapine, Zlatara i Zagreba trebale bi rezultirati migracijskim trendom iz

većih gradova.

5.2. Stanovništvo

5.2.1. Broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika

Broj stanovnika

Ukupno je na području Općine Mihovljan, po popisu stanovništva iz 2011. godine, živjelo

1 938 stanovnika u 791 stana za stalno stanovanje. Tablica 13. Broj stanovnika po naseljima 2011. godine

Naselje Stanovnika 2011. Stanovi za stalno

stanovanje

Frkuljevec Mihovljanski 87 47

Gregurovec 332 149

Kuzminec 424 178

Mihovljan 1 95 417

Sutinske Toplice - -

UKUPNO 1 938 791

Izvor: DZS, popisi stanovništva 2011.

5.2.2.Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih (0-7, 8-50, 51-70, 71 i više godina)



Prema popisu iz 2011. godine u Općini Mihovljan bilo je 993 muškog stanovništva i 945

ženskog stanovništva. U postocima muškaraca je 51,24 %, a ženskog stanovništva 44,76 %.

Prisutna je dominacija muškog stanovništva nad ženskim.

Najveća koncentracija stanovništva je u naseljima Mihovljan, Kuzminec i Gregurovec.

Navedeni podaci ukazuju na nenaseljenost naselja Sutinske Toplice.

Tablica 14. Dobna i spolna struktura stanovništva po naseljima

0-7 g. 8-50 g. 51-70 g. 71 i više Svega

Frkuljevec

Mihovljanski

M 3 35 9 2 49

Ž - 22 10 6 38

Gregurovec M 16 91 42 24 173

Ž 14 69 33 43 159

Kuzminec M 21 105 62 22 210

Z 22 92 54 46 214

Mihovljan M 68 307 139 47 561

Ž 56 255 111 112 534

Sutinske

Toplice

M - - - - -

Ž - - - - -

SVEGA: M 108 538 252 95 993

Ž 92 438 208 207 945

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011.

5.2.3.Broj i kategorije osoba s posebnim potrebama (ranjive skupine)

Evakuaciji u slučaju katastrofe i velike nesreće podliježu stanovnici slijedećih kategorija: trudnice

(oko 30-tak), majke s djecom do 7 godina starosti (oko 200-tinjak), djeca od 9 do 15 godina (oko

150-tak), žene preko 60 godina (294), muški preko 65 godina (126), bolesni, nemoćni i invalidne

osobe (oko 600-tinjak). To je na području Općine Mihovljan oko 1 400 stanovnika33

.

Tablica 15. Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju

Kategorije osoba koje podliježu evakuaciji Broj osoba

Trudnice* Oko 30-tak

Majke s djecom do 7 godina Oko 200-tinjak

Djeca od 9 do 15 godina Oko 150-tak

Žene preko 60 godina 294

Muškarci preko 65 godina 126

Invalidne osobe* Oko 300-tinjak

Bolesni i nemoćni* Oko 300-tinjak

Svega Oko 1 400 osoba Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011. godine

*stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevne aktivnosti prema starosti i spolu, popis 2011.godine

stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevne aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju

33

Izvor podataka: DZS-Popis stanovništva 2011. godine



pomoći druge osobe, popis 2011. godine

5.2.4.Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranje

Na području Općine Mihovljan, zaposlenici koji se planiraju za evakuaciju su prije svega u slučaju

potresa iz objekata u kojima rade, a ovisno o vrsti izgradnje, tu pripadaju zaposlenici u općinskoj

zgradi, djelatnici pošte, osnovne i područne škole te učenici, djelatnici ordinacije opće medicine

te stomatološke ordinacije i ljekarne, uslužnim djelatnostima (trgovina, pekara) u užem dijelu

Općine Mihovljan. To je sveukupno oko 200-tinjak osoba.

5.2.5.Gustoća naseljenosti po jedinici površine

Gustoća naseljenosti na području Općine Mihovljan je cca 80 stanovnika po km2.

5.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš

5.3.1. Kulturna dobra34

Od kulturnih dobara na području Općine Mihovljan najznačajnija su:

» Župna Crkva svetog Mihaela Arkanđela,,

» kapela sv. Marije Magdalene,

» kapela Majke Božje Sadam žalosti,

» kapela sv. Ivana Nepomuka,

» kapela Ranjenog Isusa.

5.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine

Na području Općine Mihovljan nema nacionalnih parkova, parkova prirode kao ni rezervata, ali je

prekrivena šumskim površinama.

5.3.3. Vodoopskrbni objekti

Opskrba vodom stanovništva i gospodarstva na području Općine obavlja se manjim dijelom iz

lokalnog vodoopskrbnog sustava „Mihovljan“, a većim dijelom iz vodoopskrbnog sustava Novog

Golubovca i Mihovljana s izvorišta Grabari i vodospremnika Gora Veternička.

Dosadašnja istraživanja vodoprivredne problematike na području Općine vezana su isključivo za

rješavanje problematike vodoopskrbe naselja i to najčešće na užoj lokalnoj razini.

Osnovni cilj razvojnog programa vodoopskrbe Općine je da svaki stanovnik Općine bude

opskrbljen dovoljnom količinom zdrave i pitke vode i da se udovolje sve gospodarstvene potrebe.

U tom smislu prioritetan cilj Općine je spajanje svih lokalnih vodovoda sa svojim objektima, uz

određene tehničke uvjete na sustav javne vodoopskrbe.

Analizirajući današnje stanje vodoopskrbe u Općini, možemo ustvrditi da ono još u potpunosti nije

zadovoljavajuće tj. nema izvedenu vodoopskrbnu mrežu i potrebne objekte na njoj koja bi

udovoljila navedenom cilju i potrebama stanovništva u svim naseljima.

Na području Općine uz veća naselja postoje izgrađeni vodoopskrbni objekti.

34




S toga je vidljivo da je za sadašnje stanje odnosno budući planski period potrebno iznaći takova

tehnička rješenja koja će omogućiti kvalitetnu opskrbu vodom postojećih i budućih potrošača uz

maksimalno moguće korištenje postojećih objekata kao i izgradnju novih.

5.3.4. Poljoprivredne površine

Tablica 16. Prikaz posebno tretiranih poljoprivrednih površina u KZŽ, Općina Mihovljan

Općina

Korišteno

poljop.

zemljište

[ha]

Ukupno

raspoloživa

površina

zemljišta [ha]

Površina tretirana zaštitnim

sredstvima [ha]

Površina tretirana

gnojivima [ha]

Ukupno Herbicidi Insekticidi Mineralna Organska

Mihovljan 504,41 763,62 148,60 121,76 8,64 219,72 115,13

Izvor: Popis poljoprivrede 2003, DZS.

Velik broj individualnih seoskih domaćinstava tradicionalno se bavi peradarstvom,

svinjogojstvom, govedarstvom. Brežni dio Općine tradicionalno je voćarski i vinogradarski kraj,

isprepleten s livadama i pašnjacima.

5.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata, tehnološke karakteristike

postrojenja s opasnim tvarima

Industrijskih zona na području Općine nema. Svi gospodarski objekti i uslužne djelatnosti nalaze

se u blizini stambenih objekata. Na području Općine to su: trgovine, ugostiteljstvo, građevinarstvo

i gospodarstvo.

Industrijska proizvodnja na području Općine vezana je uz tvrtku „Caristrap Europe“ d.o.o. koja se

bavi proizvodnjom i prodajom polipropilenskih vlakana.

5.3.6. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni objekti u kojima može biti ugrožen

velik broj ljudi35

U Općini Mihovljan ima izgrađenih stambenih zgrada, stanovništvo Općine živi u obiteljskim

kućama. Značajnijih sportskih objekata ima.

Značajniji kulturni i poslovni objekti u kojima može biti ugrožen veći broj ljudi su:

župne crkve i kapele na području Općine

ordinacija opće medicine, stomatološka ordinacija, ljekarna

osnovna i područna škola na području Općine

poštanski ured

tvrtka Caristrap Europe

35

Izvor podataka: Jedinstveni upravni odjel Općine Mihovljan



5.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata

Vidi poglavlje 5.3.5.

5.3.8. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje

U Općini Mihovljan nema skloništa pojačane zaštite, kao ni skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara vršiti će se u uređenim podrumskim zaklonima,

društvenom domu, osnovnoj i područnoj školi te crkvi na području Općine.

5.3.9. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane)36

Zbrinjavanje je moguće provesti u domovima, sportskoj dvorani, ugostiteljskim objektima te

vikendicama. Hranu će osigurati trgovine s područja Općine (lunch paketi).

5.3.10. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)37

Na području Općine Mihovljan djeluju ordinacija opće medicine te stomatološka ordinacija

u sustavu Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije: » Ordinacija opće medicine Božidar Bratković, dr.med., Mihovljan 48, 49252 Mihovljan,

» Stomatološka ordinacija , dr.stom., Mihovljan 51a, 49252 Mihovljan.

Za potrebe mještana Općine Mihovljan nalazi se i djeluje Ljekarna Švaljek, Podružnica

Mihovljan, Mihovljan 48, 49252 Mihovljan.

5.4. Prometno-tehnološka infrastruktura

5.4.1.Cestovna i željeznička infrastruktura te plovni putovi na unutarnjim vodama i moru

Prometni sustav – ceste

Središnjim prostorom Krapinsko – zagorske županije prolaze cestovno-željeznički pravci šireg

značaja preko kojih se prostor Republike Hrvatske povezuje sa europskim prometnim sustavom, a

to ovoj Županiji daje važnu posredničku ulogu.

Zatečena mreža prometnica pokriva cjelokupni teritorij Općine Mihovljan, te povezuje sva naselja,

ali su prometnice, iako gotovo u cijelosti asfaltirane nedovoljnog profila i standarda.

Općinsko središte smješteno je na križanju prometnica koje ga povezuju sa naseljima Zlatar, Novi

Golubovec, Mihovljan, Zlatar Bistricu i Lobor, ali je prometno inferiorno locirano u odnosu na

jake prometnice Zagreb-Varaždin i Zagreb-Macelj.

Prometnice su razvrstane kako slijedi :

Državna cesta

Tablica 17. Državna cesta

Red.

broj

Broj ceste DRŽAVNA CESTA Duljina u km

1.

DC 35

Varaždin (D2) – Lepoglava –

Sv. Križ Začretje (D1))

46,1 km*

36

Izvor podataka: Jedinstveni upravni odjel Općine Mihovljan 37

Izvor podataka: Jedinstveni upravni odjel Općine Mihovljan



*dužina ukupne državne ceste

Županijske ceste

Tablica 18. Županijske ceste

Red.

broj

Broj ceste ŽUPANIJSKE CESTE Duljina u km

1.

ŽC 2125

D35-Mihovljan-Sutinske Toplice-

D29

9,20 km*

2.

ŽC 2126

D29-Gregurovec-Mihovljan

(ŽC2125)

5,70 km*

*dužina ukupne županijske ceste

Lokalna cesta

Tablica 19. Lokalna cesta

Red.

Broj

Broj ceste LOKALNA CESTA Duljina u km

1.

LC 22015

Gora Veternička (Ž 2127)

– Veternica – Ž 2125

2,8 km*

*dužina ukupne lokalne ceste

5.4.2. Mostovi, vijadukti i tuneli te prometna čvorišta

Na području Općine nema značajnijih mostova, vijadukata i tunela. Glavna prometnica na

području Općine Mihovljan je DC 35 koja spaja Varaždinsku i Krapinsko zagorsku županiju.

5.4.3. Dalekovodi i transformatorske stanice

Opskrba električnom energijom uz već ostvareni elektroenergetski standard, ima važno energetsko

tehničko - ekonomsko značenje za osiguranje višeg općeg standarda na području Općine

Mihovljan.

Na teritoriju Općine Mihovljan, DP Elektra Zabok pokriva distribuciju el. energije.

Postoji elektroenergetska mreža na tri naponska nivoa :

mreža visokog napona, 220 kV nadzemna

mreža srednjeg napona, 10 kV, nadzemna, manjim dijelom podzemna, kojom se napajaju

distributivne trafostanice 10/0,4 kV,

niskonaponska mreža (0,4 kV), većim dijelom nadzemna, a manjim dijelom izvedena

kabelima položenim u zemlju.

Potrebe za električnom energijom Općine Mihovljan podmiruju se iz pojne točke :

TS 35/10 kV, 2x8 MVA ZLATAR BISTRICA

Navedena TS 35/10 kV napaja se električnom energijom iz pojne točke :

TS 110/35 kV, 1x20 MVA u PTE JERTOVEC preko odgovarajućeg 35 kV

dalekovoda.



Postojeći nadzemni vodovi 10(20) kV dobro su pozicionirani područjem Općine i omogućavaju

interpolaciju novih distributivnih TS 10(20)/0,4 kV na cijelom području.

Na području Općine Mihovljan realizirana je relativno stara nadzemna mreža 10(20) kV na

drvenim stupovima vodičima Al/Fe 3x25 mm2; 3x35 mm

2; 3x50 mm

2. Postojeća opskrba nema

zadovoljavajuće napone te je potrebna rekonstrukcija na razini niskonaponske mreže.

Iz postojećih 6 kom. TS 10(20)/0,4 kV formirana je niskonaponska mreža (NNM) koja je većim

dijelom nezadovoljavajućeg presjeka i tehničkog stanja. NNM izrađena je većim dijelom kod prve

elektrifikacije na drvenim stupovima vodičima Al/Fe 4x16 mm2; 4x25 mm

2; 4x35 mm

2.

Djelomično je obnovljena stara NNM vodičima Al/Fe 4x50/8 mm2 i X00/0-A 3x70+71,5+2x16

mm2 na jelovim impregniranim i betonskim stupovima.

Trasa postojeće NNM izvedena je uz postojeće prometnice, a jednim dijelom prolazi preko

poljoprivrednih površina i ne zadovoljava razvoj naselja.

U krajnjem jugoistočnom dijelu prema Sutinskim toplicama manji dio NNM izveden je

podzemnim kabelima PP00 i PP00 presjeka 35, 50 i 95 mm2.

Javna rasvjeta u naseljima Općine izvedena je u manjem opsegu uz glavne ulice i to stupnim

svjetiljkama sa žaruljama VTFE 250 W i 125 W s međusobnim razmakom od cca 60 do 90 m.

Postojeća javna rasvjeta većinom ne zadovoljava te je potrebno njezino proširenje i zamjena

modernijim rasvjetnim svjetiljkama koja su ekonomičnija sa kvalitetnijim svjetlotehničkim

rješenjima.

5.4.4. Energetski sustavi

Na području Općine Mihovljan nema izgrađenih termoelektrana, hidroelektrana ni drugih

energetskih sustava odnosno objekata.

5.4.5. Telekomunikacijski sustavi

Općina Mihovljan, gotovo središnji dio teritorija KZŽ okružena je drugim Općinama Krapinsko-

zagorske županije, a u pogledu TK infrastrukture ne predstavlja neki značajni TK segment.

Pristupna telekomunikacijska mreža joj je vezana na AXE centralu Krapina.

Područje Općine nema neko značajno mjesto u pogledu TK infrastrukture višeg ranga, ali

njezinim područjem prolaze TK vodovi, simetričnog i optičkog tipa, koji predstavljaju segment

pristupnih veza centralnog dijela Županije. Pri tom segment svjetlovodnog prstena na koji su

vezani udaljeni pretplatnički stupnjevi sjevernog pojasa Županije jednim svojim dijelom

presjecaju Općinu Mihovljan od jugoistoka ka sjeverozapadu prateći pri tom glavnu cestovnu

infrastrukturu Općine. TK promet gravitira matičnoj AXE centrali instaliranoj na području grada

Krapine, iako može biti vezan i na AXE centralu Zabok. Na područje Općine Mihovljan instaliran

je samo jedan udaljeni pretplatnički stupanj (RSS) koji se nalaze u centru naselja Sutinske

Toplice, dok centar Općine Mihovljan na javnu TK mrežu povezuje pristupni kabel oznake PK 2

vezan na TK mrežu Zlatar.

Osim PK 2 TK mreže Zlatar, telekomunikacijska infrastruktura vezana na RSS instaliran na

području naselja Sutinske Toplice, svojim trima pružnim tj. distribucijskim TK kabelima,

povezuju žitelje Oćine Mihovljan i njene okoline na javnu telekomunikacijsku mrežu.

Što se tiče pokretne TK mreže područje Općine Mihovljan zadovoljavajuće je pokriveno signalom

mobilnih komunikacija, budući da se u samom centru naselja Mihovljan nalaze instalirane bazne

postaje mreže «Cronet», dok je bazna postaja VIP- net instalirana na području Općine Novi

Golubovec na čuki Veternica. Bazne su postaje fizičkim vezama spojene prema nadređenim

mobilnim kapacitetima, tj. nadležnom MTX centralom.



Sukladno gore navedenom može se zaključiti da je čitavo područje Općine Mihovljan

zadovoljavajuće povezano s javnom nepokretnom i pokretnom TK mrežom.

Komutacija

U samostalnoj zgradi HT-a u Sutinskim Toplicama nalazi se prostor udaljenog pretplatničkog

stupnja u kojem su smješteni komutacijski TK uređaji tipa RSS.

O stanju instaliranih kapaciteta i zauzetosti TK kapaciteta raspolaže HT u čijoj je nadležnosti.

TK mreža

Područjem teritorija Općine položena su tri pretplatnička kabela vezana na RSS Sutinske Toplice,

jedan vezan na RSS Zlatar, dok sjeverni periferni teritorij napajaju segmenti TK kabela vezanih na

RSS-e Mihovljan i Golubovec. Susjedni RSS-i Lobor, Zlatar, sa RSS-om Sutinske Toplice

povezani su svjetlovodima po kojima rade više kanalni prijenosni sustavi.

Čitav TK promet svih četiriju susjednih RSS-a i RSS Sutinske Toplice prema nadređenim

centralama tipa AXE u Krapini ili Zaboku odvija se svjetlovodima.

Optički TK kapaciteti

Svjetlovodni kabel kapaciteta 12 niti od Zlatara, preko Sutinskih Toplica i Mihovljana spaja se na

kabel Krapina-Radoboj-Novi Golubovec. Za raspored i zauzeće niti unutar kablova nadležan je

HT odnosno njegova pripadajuća Regija. Planovi razgradnje pričuvnih niti također su u

nadležnosti HT-a.

Simetrični podzemni TK kapaciteti

Ozemljem centra Općine Mihovljan položen je jedan korisnički TK kabel zadovoljavajućeg

ukupnog kapaciteta.

Krajnji sjever Općine na javnu TK mrežu spaja PK vezan na RSS Novi Golubovec.

Iz RSS-a Sutinske Toplice kabel PK1 tipa TK 59 sa svega nekoliko TK izvoda spaja naselje

Frkuljevac Mihovljanski na javnu TK mrežu. Pri tom se fizički dodiruje s kabelom PK1 iz RSS-a

Mihovljan koji također napaja naselje Frkuljevec Mihovljanski.

Kabeli PK 3 RSS- a Mihovljan zadire u sjeverozapadni dio Općine Mihovljan i fizički se veže na

PK 1 Sutinske Toplice.

Simetrični zračni TK kapaciteti

Zbog mjerila podloge (M= 1 :25000) iz situacije je teško vidljivo da je područje Općine u

potpunosti pokriveno pristupnom zračnom TK mrežom.

Dakle, slobodno se može konstatirati da zračna TK mreža svaki poslovni objekt, te stambene

objekte, kako individualne tako i društvene stanogradnje, povezuje s pristupnom podzemnom TK

mrežom Općine, ako se o ovoj, respektirajući navedeno na kraju prošlog poglavlja, uopće može

govoriti.

Ovdje treba naglasiti da je veliki dio žitelja Općine koncentrirano uz glavne cetovne prometnice,

dok je prema periferiji uglavnom rijetko naseljeno područje bez mnogo življa, pa je s toga

postojeća TK i ostala komunalna infrastruktura koncentrirana na manjem dijelu ozemlja Općine.

Zalihost kapaciteta u mreži, uz postojeći trend ukopčanja, dostatna je za sljedeće desetljeće.

5.4.6. Hidrotehnički sustavi

Na području Općine Mihovljan nema značajnijih i većih jezera stoga hidrotehnički sustav nije

razvijen.

5.4.7. Plinovod, naftovodi i sl.

Na području Općine Mihovljan plin se koristi u širokoj potrošnji (domaćinstva) za grijanje

građevina, pripremu sanitarne potrošne tople vode, pripremu hrane, u ustanovama (škole i sl.) te u

manjim obrtničkim radionicama.

Postojeće stanje opskrbe plinom područja Općine je uglavnom zadovoljavajuće.



Prirodni plin distribuira se prema potrošačima preko mjerno-redukcijske postaje(MRP)

Bedekovčina. Kapacitet postaje je 16 000 m3/h izlaznog tlaka 3 bara, s jednom mjernom linijom.

Do sada instalirani kapacitet iznosi 2600 m3/h. Distribuciju plina za područje Općine Mihovljan

vrši distributer Zagorski Metalac iz Zaboka.

Opskrba područja Općine odvija se preko mjerno redukcijske postaje Bedekovčina i plinovoda

d160 PE maksimalnog radnog tlaka 3 bara koji se pruža centralnim dijelom teritorija Općine. Od

ovog cjevovoda se odvajaju distributivni cjevovodi manjih profila. Distributivnom mrežom

pokrivena su sva veća naselja u Općini.

Distributivni cjevovodi izvedeni su u cijelosti iz PE cijevi.

Popis propisa i stručne literature korištenih u izradi Procjene ugroženosti stanovništva,

materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine

Mihovljan

Zakon o zaštiti i spašavanju NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10

Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda NN 73/97

Zakon o Hrvatskoj Gorskoj Službi Spašavanja NN 79/06

Zakon o Hrvatskom Crvenom križu NN 71/10

Zakon o prijevozu opasnih tvari NN 79/07

Zakon o seizmološkim poslovima NN 44/85

Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07,

125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13

Pravilnik o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja NN

30/14, 67/14

Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi CZ i postrojbi za uzbunjivanje NN

111/07

Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja NN 40/08,

44/08

Pravilnik o načinu prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu NN 53/06, 15/10

Odluka o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari



javnim cestama NN 114/12

Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari NN 44/14

Pravilnik o registru postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari i o

očevidniku prijavljenih velikih nesreća (NN 113/08)

Prostorni plan uređenja Općine Mihovljan „Službeni glasnik Krapinsko zagorske

županije“ broj 17/08

Metodologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda NN 96/98

Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom

financiranju u 2014. godini

Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko – tehnološke katastrofa i

velikih nesreća; ožujak, 2013. godine

Državni plan obane od poplava NN 84/10

Odluku o donošenju Procjene ugroženosti donosi općinsko vijeće Općine Mihovljan

Klasa:

Ur.broj:

Mihovljan,

(NAZIV SLUŽBENE OSOBE)

(P0TPIS SLUŽBENE OSOBE)

.

Procjenu ugroženosti izradila tvrtka Planovi i Procjene j.d.o.o., Ognjena Price 34, Varaždin koja

je aktom Državne uprave za zaštitu i spašavanje KLASA: UP/I-053-02/13-01/32 URBROJ: 543-

01-04-01-14-9 od 28.ožujka 2014. godine izdana suglasnost za obavljanje stručnih poslova u

području zaštite i spašavanja, te joj je temeljem Odluke Općine Mihovljan o izradi Revizije

Procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja povjerena izrada istog.

Nacrt Revizije Procjene ugroženosti dostavljen je DUZS - PUZS Krapina na uvid i suglasnost

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/341830.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/341830.html



sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04) te Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o

zaštiti i spašavanju (NN 79/07, 38/09 i 127/10).

Nacrt Procjene ugroženosti izradila tvrtka Planovi i Procjene j.d.o.o.:

Direktor:

Nina Vidović, bacc.ing.admin.chris.

Documents

procjena ugrozenosti Opcina MIHOVLJAN 2014 (2).pdf