Vjesnik dentalne medicine 3

interview broja

Krešimir Kraljević rođen je 1935 godine u hecegovačkom mjesu Grabu kraj Ljubuškog. Diplomirao je 1960. go-dine na Odontološkom odsjeku Medicinskog fakulteta u Zagrebu gdje se 1962. zaposlio kao asistent u Zavodu za stomatološku protetiku kod prof.dr. Miroslava Suvina. Specijalistički ispit iz stomatološke protetike položio je 1973. kao jedan od prva tri specijalista. U zvanje redovitog profesora izabran je 1986. godine. Usavršavao se na Sveučilišnim klinikama u Heidelbergu, Kopenhagenu, Malmöu, Grazu, Beču i Geteburgu. Još 1985. godi-ne završio je tečaj iz dentalne implantologije u Århusu u Danskoj. U Copenhagenu je surađivao s profesorom Möllerom, koji se bavio elektromiografijom, okluzijom i disfunkcijama stomatognatog susatava. Predstojnik Katedre i Kliničkog zavoda za mobilnu protetiku bio je od 1982 - 2000 godine, predstojnik Stomatološke kli-nike Kliničkog bolničkog centra od 1978-1987. te direktor Stomatološkog fakulteta od 1988-1991 godine. Bio je voditelj kolegija Mobilna protetika na Stomatološkom studiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Oko 20 godina bio je predsjednik Hrvatskog društva za stomatološku protetiku u kojem ratdoblju su organizirali brojne teča-jeve za usavršavanje od kojih treba istakunit one koje je u živo na pacijentima vodio prof. Alexander Gutowski.

Doc. dr. sc. Stjepan Špalj

e-mail: spaljs@medri.hr

VDM: Kako su dentalna medicina i pro-tetika postali Vaš životni poziv? Potječe li od Vašeg rada s estetikom i estetski senzi-bilitet u pozivima Vaše djece?KK: Studij dentalne medicine bio je moj prvi izbor. Profesoru Suvinu, kojega se uvijek sjećam s velikim poštovanjem i uvažavanjem, zahvaljujem što mi je omo-gućio izbor stomatološke protetike. Pro-tetika je zanimljiva i složena struka koja zahtijeva široko teorijsko znanje, manual-nu spretnost i smisao za estetiku. Pri tome uvijek treba imati na umu profilaktičku i terapijsku konponentu protetike. Veoma je važno zadovoljiti zahtjeve funkcije i oču-vanja svih dijelova stomatognatog sustava. Kod toga posebno želim naglasiti veliku važnost poznavanja fiziologije okluzije kao i dosega parodontologije, oralne ki-rurgije, ortodoncije i ostalih specijalnosti s kojima protetičar mora usko surađivati kako bi zadovoljio sve zahtjeve. Konačni je cilj sačuvati pacijentove zube, koštana i meka tkiva te osigurati funkcijsku rav-notežu svih dijelova stomatognatog su-stava. Estetika je važan dio stomatološke protetike i najčešći je razlog koji pacijen-

čovjek nikada ne smije Biti Zadovoljan onim što Zna i tReBa slijediti PRomjene

Prof. dr. sc. Krešimir Kraljević, umirovljeni redoviti profesor Mobilne protetike Stomatološkog fakulteta u Zagrebu

ta dovodi stomatologu. Protetičar koji ne ujedinjuje sve navedeno teško može pla-nirati i uspješno provesti zahtjevno protet-sko liječenje. Smisao za lijepo osoba nosi u sebi. Kćerka Sonja, koja je uz dentalnu medicinu studirala francuski i španjolski jezik za poziv je izabrala stomatologiju i stomatološku protetiku te znanstveno istraživačku i nastavnu djelatnost. Sin Ivan je diplomirani slikar-grafičar. Drago mi je da i oni rade ono što vole za što imaju dara i da ih to ispunjava zadovoljstvom.

VDM: Dugogodišnji ste nastavnik i znan-stvenik. Koja su bila podrućja Vašeg znan-stvenog interesa?KK: Mobilna je protetika temeljno po-dručje mojega stručnog i znanstvenog interesa. Naravno protetiku je u praksi teško odvajati na fiksnu i mobilnu budući da one čine nedjeljivu cjelinu. Sretna je okolnost da sam veoma rano shvatio da protetika nije samo vještina i smisao za lijepo nego da je puno više od toga. Nado-knađivanje izgubljenih zuba i tkiva mora se provoditi u skladu s funkcijama svih dijelova stomatognatog sustava. Jedino tako se mogu zadovoljiti zahtjevi preven-cije bolesti zuba, koštanih i mekih tkiva, čeljusnih zglobova i žvačnih mišića. To me

potaknulo da znanstveni interes proširim na mnoga druga područja od kojih po-sebno ističem okluziju zuba, elektromio-grafiju, fiziologiju stomatognatog sustava, disfunkcije čeljusnih zglobova i žvačnih mišića, dentalnu radiologiju, geronto-stomatologiju i drugo. Iz tih je područja obranjeno više magistarskih radova i dok-torata znanosti te su objavljeni brojni ra-dovi u domaćim i inozemnim časopisima. Sve to doprinijelo je uvođenju suvremenih dijagnostikih postupaka i metoda liječenja u klinički i laboratorijski rad te omogući-lo uspješnije liječenje disfunkcija okluzije, čeljusnih zglobova i žvačnih mišića. To je omogućilo osuvremenjivanje svih obli-ka nastave. Uvođenje novih materijala i opreme također su doprinijeli velikom napretku struke.

VDM: Napisali ste i dva protetska udž-benika. Kako se čovjek osjeti spreman pretočiti svoje iskustvo, stečena znanja i vještine u udžbenik?Da, samostalni sam autor dva udžbenika, ali i autor nekoliko priloga u drugim udž-benicima. Ideju da svoje znanje i iskustvo zapišem i pretočim u udžbenik nosim u sebi već dugi niz godina. Uzor mi je pro-fesor Suvin koji je bio najplodniji autor

4 Vjesnik dentalne medicine

interview broja

i kojega je teško dostići. Iz njegovih su udžbenika učili studenti svih fakulteta u bivšoj državi. Ti su udžbenici pisani pri-je više od 50 godina i trebalo je napraviti udžbenike koji će pratiti suvremena po-stignuća protetike. Uložio sam puno tru-da i potrošio puno vremena da to barem dijelom ostvarim. Pisanje stručnog djela nije lako i za to je neophodno imati dobar uvid u stručnu literaturu te prikupiti puno vlastitih iskustava i primjera iz prakse. Neprekidno praćenje suvremene stručne i znanstvene literature kao i dugogodišnjii klinički rad i rad u nastavi omogućili su mi usvajanje znanja potrebnih za konci-piranje i pisanje udžbenika. Koliko sam u tome uspio najbolje će ocijeniti studenti dentalne medicine kao i kolege koji se bave protetikom.

VDM: Dugo godina ste educirali studen-te o problematici potpuno bezubih paci-jenata te terapiji mobilnim protetskim radovima. Kakav je uspjeh takve terapije bio nekada i sada? Ograničenja retencije donje totalne proteze su često razlog ne-zadovoljstva pacijenata, ali i terapeuta.KK: Dobra retencija djelomičnih i potpu-nih mobilnih proteza temelji se na klasič-nim principima, koje se ni u kom slučaju ne smije zapostaviti. Posljednjih je deceni-ja najveći napredak postignut u dentalnoj implantologiji, koja se u nas sporo i teško usvajala u praksi. Međutim, impantologija je u današnje vrijeme važan i nezaobilazan

dio suvremene struke. Od nje se očekuju sve veći uspjesi u budućnosti. Implanto-loška protetika ima svoje posebnosti i ve-oma je važan sastavni dio implantoprotet-skog liječenja. Neuvažavanje te činjenice vodi u neuspjeh. I najkorektnije ugrađeni dentalni implantati ne osiguravaju uspjeh liječenja. Loše planirani i loše izrađeni protetski nadomjestci mogu dovesti do odbacivanja implantata i drugih poteško-ća. Kod toga uvijek treba imati na umu da je za uspjeh liječenja neophodno precizno planiranje liječenja, koje se mora provesti prije ugradnje implantata. U donošenju plana mora sudjelovati tim koji sačinjava-ju protetičar, implantolog, parodontolog, ortodont, dentalni tehničar i medicinska setra.Pitanje retencije donje potpune proteze jedno je od najsloženijih. U širokoj su praksi neuspjesi česti. Razlozi neuspjeha potpunih proteza su raznovrsni, a najčešće su posljedica nedostatka znanja i iskustva. Precizni otisci, ispravno određeni me-đučeljusni odnosi i ispravno postavljeni umjetni zubi uz korektno provedenje la-botaorijskih postupaka uvjet su za uspjeh. Greške u kliničkim i laboratorijskim po-stupcima se lako previde, sumiraju se i teš-ko se ispravljaju. Naravno, postoji jedan broj pacijenata s veoma slabo sačuvanim bezubim grebenima, posebno u donjoj čeljusti. Uspješna se retencija potpune proteze može postići ugradnjom dentalnih im-

plantata. Za donju protezu dovoljna su najmanje dva implantata. Ako je moguće dobro je ugraditi i više (3 do 4). Za gornju protezu neophodno je ugraditi najmanje tri, ali se preporučuje ugradnja 4 do 6 im-plantata. Za retenciju se koriste različita sredstva. Osobno dajem prednost konu-snim krunama na implantatima. Među-tim, ugrađeni dentalni implantati sami ne osiguravaju uspjeh. Za dobru retenciju i konačan uspjeh izarđene potpune proteze moraju se poštivati osnovna pravila i svi se klinički kao i laboratorijski postupci mo-raju provesti ispravno. Veličina baze pro-teze ovisi o broju ugrađenih implantata i konstrukciji proteze. Temelj predstavljaju ispravno određeni međučeljusni odno-si. Posebnu važnost ima okluzija zuba, koja mora biti besprijekorna i treba štiti implantate od preopterećivanja. Dobro čišćenje usta i nadomjestka kao i redovi-te kontrole uvjet su za trajnost izrađenih proteza.

VDM: Kakva je kvaliteta života potpuno bezubih osoba?KK: Posljedice gubitka prirodnih zuba su mnogostruke. Loš estetski izgled, gu-bitak funkcije žvakanja hrane i otežani govor umanjuju kvalitetu života i oteža-vaju komunikaciju bezubih osoba s oko-linom. Bezubost može biti velika zapreka u obavljanju mnogih profesionalnih duž-nosti. Frustracije i nesigurnost u bezubih su osoba česte. Osim toga, potpuna bezu-bost može negativno utjecati na ukupno stanje zdravlja tih osoba. Gubitak svih zuba može dovesti do poremećaja funkcija mišića i čeljusnih zglobova te cijelog sto-matognatog sustava. Broj bezubih osoba još uvijek je velik. U mnogim je zemljama to posljedica siromaštva. S druge strane porast životnog standarda dovodi do ne-prekidnog udjela starije populacije u uku-pnom stanovništvu. Time će uloga dental-ne medicine pa i stomatološke protetike i u budućnosti ostati važan dio ukupnog sustava zaštite zdravlja pučanstva.

VDM: Koliko je implantoprotetika pobolj-šala oralnu rehabilitaciju potpuno bezu-bih pacijenata?KK: Općenito treba reći da su mogućno-sti puno veće pa je i korištenje dentalnih implantata u sve većem porastu, a uspjeh njihove primjene je sve veći. Brušenje zdravih zuba zahvat je koji, ako je ikako

Vjesnik dentalne medicine 5

interview broja

moguće, treba izbjeći. Pacijenti to sve više prihvaćaju. U djelomično i potpuno be-zubih osoba kirurškim se poboljšanjem koštane osnove i uređivanjem mekih tki-va stvaraju sve bolji uvjeti za izradu funk-cijski i estetski zadovoljavajućih fiksnih mostova. U slučajevima gdje nije moguća izrada fiksnog nadomjestka moguća je izrada mobilnih proteza poduprtih na im-plantatima. Naravno, implantoproetetsko je liječenje znatno složenije i skuplje. To otežava i ograničava njegovu širu primje-nu. Za retenciju mobilnih proteza podu-prtih na implantatima koriste se prečke, kuglaste veze, konusne krune, magneti i drugo. Moguće je izraditi i most na ski-danje. Pri tome uvijek treba imati dobre informacije o općem zdravstvenom stanju i stanju organizma pojedinog pacijenta koje može otežati ili onemogućiti implan-toprotetsko liječenje. Pacijentima koji ne održavju zadovoljavajuću oralnu higijenu ili to nisu u mogućnosti treba birati jed-nostavnija protetska rješenja.

VDM: Načuli smo da pišete udžbenik koji će obraditi i područje implantoprotetike. Postoje li s protetske strane značajne razli-ke između implantoloških sustava?KK: Moja kćerka prof. dr. Sonja Kraljević Šimunković i ja završili smo pisanje udž-benika Djelomične proteze u kojemu se nalazi poglavlje implantoprotetskog liječe-nja djelomične bezubost. Udžbenik sadrži

dijelove u kojima se obrađuju jednoko-madno lijevane konstrukcije djelomičnih proteza, kombinirani fiksnomobilni na-domjesci, djelomične proteze retinirane različitim sredstvima veze, konusnim i teleskopskim krunama te nadomjesci po-duprti na dentalnim implantatima. Znanstvenonastavno vijeće Fakulteta dentalne medicine udžbenik je prihvatilo i proslijedilo Povjerenstvu za udžbenike Sveučilišta u Zagrebu. Nakon pozitivne ocjene recenzenata slijedi tiskanje udžbe-nika. Nadamo se da će to biti najkasnije u rujnu ove godine. Dentalna je implantologija unijela puno novosti u protetsko liječenje. Izbor vrste nadomjestka ovisi o puno činitelja. Opće-nito se može reći da su indikacije za izra-du mobilni proteza pomaknute u korist fiksnih nadomjestaka na implantatima. Za uspjeh liječenja je neophodna ispravna dijagnoza i planiranje te precizno provo-đenje svih postupaka liječenja.U današnje vrijeme na tržištu postoji ve-liki broj implantoloških sustava, koji se neprekidno poboljšavaju. Osobno sam koristio implantate Nobel Biocare, Stra-umann i Direct. U zadnje smo vrijeme dali prednost sustavu Direct, koji je kom-patibilan s druga dva spomenuta sustava, jednako je dobar i po cijeni je pristupačan. Držim da je za uspjeh bilo kojega sustava najvažnije da se ugradnja implanta kao i postupci izrade protetskog nadomjestka

provedu precizno i u skladu s postavkama suvremene struke.

VDM: Kakav je Krešimir Kraljević pri-vatno?KK: Struka me zanimala cijeli život. Još uvijek je pratim s velikim zanimanjem i zadovoljstvom. Mislim da čovjek nikada ne smije biti zadovoljan s onim što zna i dobro bi bilo da slijedi promjene koje su neprekidne i dolaze sve brže. Osobno sam veoma aktivan i neprekidno sam u pokretu. Posvećen sam obitelji, koja mi je uvijek bila na prvom mjestu. Supruga Branka je kroz cijeli život meni i obitelji bila i ostala najveći oslonac. Supruzi i meni su unuci Grgur, Martina i Bartol velika sreća i za-dovoljstvo te nastojimo s njima provoditi što više vremena. Supruga obožava cvijeće. Imamo mali vrt i voćnjak. Kopamo, sadi-mo, kosimo, režemo, uređujemo okoliš i u tome jako uživamo. Ja sam lovac i rado odem u prirodu iako baš nisam osobiti ljubitelj oružja. To mi je prilika da se dru-žim s ljudima i odem u dijelove Hrvatske u koje možda nikada ne bih otišao. Voli-mo glazbu i redovito idemo na koncerte. Vozim bicikl, plivam i rekreiram se na različite načine. Putujemo koliko nam to mogućnosti dozvoljavaju. S Fakulteta sam otišao 2000 godine. Ja uvijek rado kažem da sam u penziji, a da za mirovinu još uvi-jek nemam vremena.

UPUTE SURADNICIMAVjesnik dentalne medicine objavljuje pregledne članke, prikaze slučajeva, recenzije knjiga te ostale tekstove vezane uz dentalnu me-dicinu i djelatnost dentalne medicine. Službeni jezik časopisa je hrvatski, a pojedini dijelovi (sažeci) mogu biti i na engleskom jeziku.Rukopisi se šalju isključivo u digitalnom obliku e-mailom na adresu hsv@hkdm.hr.Tekstovi moraju biti napisani u doc formatu (MS Word) fontom Times New Roman, veličine pisma 12 tipografskih točaka, dvostrukog proreda s marginama 2,5 cm. Pregledni članci i prikazi slučajeva ne bi trebali biti duži od 5 kartica (jedna kartica - cca 1800 znakova) bez popisa literature, a recenzije knjiga i izvještaji sa stručnih skupova ne duži od 1 kartice. Nadnaslov, naslov, podnaslov i međunaslovi se ističu masnim fontom (bold). Ispod naslova teksta također masnim slovima navodi se autor s e-mailom za kontakt. Znanstvene titule navode se ispred imena, a stručne iza prezimena (npr. Mr. sc. Ivo Ivić, dr. med. dent., spec. ortodont). Pojedini dijelovi teksta mogu biti istaknuti okvirom ili masnim slovima.Popis literature navodi se na kraju teksta numeriran prema redolslijedu citiranja u tekstu. Naslovi časopisa pišu se kraticom u obliku koji se upotrebljava u Index Medicusu. Literatura se navodi prema pravilima citiranja International Committee of Medical Journal Editors (Vancouverski stil). Slikovni prilozi moraju biti u jpg ili tif formatu rezolucije 300 dpi. U tekstove se ne umeću slikovni prilozi, već se slike šalju u zasebnom attachmentu. Na kraju teksta potrebno je navesti popis fotografija s objašnjenjem što prikazuju te tko im je autor, odnosno iz kojeg izvora su preuzete. Slikovne priloge je potrebno numerirati redoslijedom pojavljivanja u tekstu. U tekstu je potrebno naznačiti u zagradi na koju se fotografiju tekst poziva. Autor teksta šalje i svoju fotografiju. Tablice su sastavni dio teksta.Članci i ilustracije se mogu pretiskivati samo uz naznaku izvora. Tekstovi objavljeni u časopisu Vjesnik dentalne medicine izražavaju mišljenja autora i ne moraju se podudarati s mišljenjem uredničkog odbora ili službenim stavom Hrvatske komore dentalne medicine.