Specifičnosti zakonske revizije subjekata od javnog

interesa

prof. dr. sc. Lajoš Žagerdoc. dr. sc. Sanja Sever MališEkonomski fakultet - Zagreb

1

Sadržaj

Promjene regulative revizije financijskih izvještaja

Izmijenjena i dopunjena Direktiva o zakonskoj reviziji

Donesena Uredba o posebnim zahtjevima za subjekte od javnog interesa

2

Promjene regulative revizije financijskih izvještaja (1)

financijska kriza razotkrila slabosti u obavljanju zakonskih revizija

dani su prijedlozi za mijenjanje direktive Europske unije

Direktiva (2006/43 EC) o obavljanju zakonske revizije u Europskoj uniji – dopunjena (primjenjuju je svi ovlašteni revizori i revizorska društva neovisno o tome obavljaju li revizije društva od javnog interesa ne)

Posebna Uredba koja regulira pitanje revizije subjekata od javnog interesa

3

Izmijenjena i dopunjena Direktiva o zakonskim revizijama

uvođenje dodatnih zahtjeva za osiguranje neovisnosti na način da se poboljšavaju organizacijski zahtjevi za revizore

promjene u revizorovom izvješću koje treba biti „korisnije“ za investitore na način da im se pruža više informacija o revidiranom društvu

ojačavanje kompetencija i odgovornosti tijela koji su odgovorni za javni nadzor revizijske profesije;

harmonizaciju vrsta sankcija kao i kriterija koje kompetentna tijela javnog nadzora trebaju uzeti u obzir kada primjenjuju te sankcije čime se želi doprinijeti efikasnosti tog sustava;

davanje mogućnosti Europskoj komisiji da usvoji Međunarodne revizijske standarde na razini Europske unije.

Posebni zahtjevi revizije za subjekte od javnog interesa

Prema Uredbi subjekti od javnog interesa (public interest entities (PIE)) su:

kotirajuća poduzeća, kreditne institucije i osiguravajuća društva.

države članice mogu proglasiti subjektima od javnog interesa i ostale organizacije koje su zbog

prirode svog poslovanja, svoje veličine ili broja zaposlenih od velikog javnog značaja.

5

Obvezna rotacija revizora

Subjekti od javnog interesa će trebati mijenjati revizora najdulje nakon 10 godina neprekinutog revizijskog angažmana

Države članice mogu ustanoviti i kraća razdoblja za obveznu rotaciju ovlaštenog revizora ili revizorska društva (primjerice, sedam ili osam godina)

Države članice mogu produžiti razdoblje revizijskog angažmana:

a) na dodatnih 10 godina po postupku javnog natječaja, ili b) na dodatnih 14 godina u slučaju zajedničke revizije.

6

Zabrana pružanja nerevizorskih usluga (1)

Neovisnost predstavlja temeljnu pretpostavku ostvarivanja „javne“ uloge revizora.

Uredba donosi tzv. „crnu listu“ nerevizijskih usluga koje revizori ne smiju pružati klijentu ako obavljaju njihovu reviziju.

Primjeri usluga s crne liste uključuju: 1) porezne, knjigovodstvene i konzultantske usluge

klijentu, 2) usluge koje uključuju sudjelovanje u upravljanju ili

donošenju odluka klijenta, 3) usluge povezane sa financiranjem, kapitalnim

strukturom i investicijskim strategijama.

7

Ipak države članice mogu odstupiti od liste zabranjenih usluga, primjerice, kako bi pružile određene porezne usluge ili usluge procjene, u slučaju kada

usluge nemaju izravan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili u ukupnom iznosu, na financijske izvještaja koji su predmet revizije,

te ako je procjena utjecaja na financijske izvještaje koji su predmet revizije sveobuhvatno dokumentirana i objašnjena u dodatnom izvješću revizorskom odboru“.

Države članice imaju mogućnost proširiti listu zabranjenih nerevizijskih usluga ako smatraju da te dodatne usluge predstavljaju prijetnju neovisnosti.

Revizori mogu i dalje pružati sve vrste nerevizijskih usluga subjektima od javnog interesa ukoliko za njih ne obavljaju zakonsku reviziju.

8

Zabrana pružanja nerevizorskih usluga (2)

Struktura naknada (1)

Naknade za pružanje zakonske revizije nisu uvjetovane naknade.

Uvjetovane naknade bi značile da su one povezane s ishodom ili rezultatom izvršenog posla.

Uredba ograničava iznos naknada primljenih za obavljanje nerevizorskih usluga subjektima od javnog interesa s ciljem ojačavanja neovisnosti.

9

Ukupni iznos naknada za nerevizijeske usluge ne smije prelaziti 70% prosječnog iznosa naknada plaćenih u posljednje tri uzastopne financijske godine za usluge zakonske revizije.

Ukoliko naknada primljene od subjekta od javnog interesa za uslugu revizije predstavljaju više od 15% ukupnih naknada koje je primio revizor dužan je o toj činjenici obavijestiti revizorski odbor

U tom slučaju, revizijski odbor treba razmotriti bi li cjelokupan revizijski angažman trebao biti podvrgnut pregledu kontrole kvalitete prije izdavanja revizorskog izvješća.

Takav angažman je moguće nastaviti u dodatnom razdoblju, ali to razdoblje u svakom slučaju ne smije biti dulje od dvije godine.

10

Struktura naknada (2)

Članstvo i funkcije revizijskih odbora. Direktiva o zakonskoj reviziji iz 2006. godine uvela je zahtjev da društava

od javnog interesa trebaju imati organiziran revizijski odbor. Nova pravila ojačavaju ulogu revizijskog odbora po pitanju njegovog

sastava i kompetencija njegovih članova. Većina članova revizijskog odbora treba biti neovisna, Članovi odbora kao cjelina moraju posjedovati znanje o sektoru u

kojem posluje subjekt koji je predmet revizije. Revizijski odbor odgovoran za postupak izbora ovlaštenog

revizora ili revizorskog društva te predlaže njegovo imenovanje. Osim toga, revizijski odbor obavještava odnosno nadzorni odbor o

ishodu zakonske revizije, te ispituje i prati neovisnost revizora.

Prijašnje odredbe su zahtijevale da barem jedan član revizijskog odbora bude neovisan, a sada se traži da većina članova revizijskog odbora treba biti neovisna.

11

Revizorovo izvješće

Odredbe koje se odnose na sadržaj revizorovog izvješća nalaze se u Direktivi i Uredbi jer nova regulacija razlikuje revizorovo izvješće za subjekte od javnog interesa i subjekata koji to nisu.

Primjerice, za zakonske revizije subjekata od javnog interesa uvodi se: Zahtjev za izvještavanjem o ključnim područjima rizika materijalno

značajne pogreške; Revizori trebati objasniti u kojoj mjeri se smatraju sposobnima

otkrivati nepravilnosti uključujući i prijevare; Poboljšavajući kvalitetu informacija koje revizori pružaju klijentu

nastojat će se smanjiti tzv. „jaz očekivanja“ koji uobičajeno postoji između revizora i korisnika revizorovog izvješća.

Države članice mogu utvrditi i dodatne zahtjeve u odnosu na sadržaj revizorskog izvješća.

12

Dodatno izvješće revizora revizijskom odboru

Cilj poboljšati komunikaciju između revizora s jedne strane i revizijskog odbora s druge strane.

Dodatno izvješće se dostavlja revizijskom odboru u pisanom obliku, a treba pružiti klijentu detaljnije informacije o:

korištenu metodologiju, primijenjenu kvantitativnu razinu značajnosti, moguće značajne nedostatke identificirane u sustavu

internih kontrola klijenata, primijenjene metode procjene itd.

13

Javni nadzor revizije

Javni nadzor revizije i dalje će se odvijati na nacionalnim razinama. Međutim, predviđa se intenzivnija suradnja i koordinacija između

pojedinih tijela javnog nadzora na razini Europske unije.

Suradnja između nadležnih tijela trebala bi biti organizirana u okviru Odbora europskih tijela za nadzor revizije (Committee of national auditing oversight bodies - CEAOB).

Trebao olakšati razmjenu informacija i Pomoć u slučajevima provođenja istraga nad zakonskim revizijama subjekata

od javnog interesa te Suradnju kada se provode provjere osiguranja kvalitete.

14

Umjesto zaključka

Uredba stupila na snagu 17. 06. 2014, s početkom primjene od 17. 06. 2016.

Države članice imaju dvije godine da prihvate odredbe Uredbe

Značajne promjene regulative - trebale bi doprinijeti efikasnosti revizijskog tržišta u EU

Kvalitetnije financijsko izvještavanje

15

lzager@efzg.hr

Zahvaljujem na pozornosti!

16