Prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar Životopis, znanstvena, nastavna i stručna djelatnost

Snježana Paušek-Baždar, povjesničarka kemije. Rođena je 10. I. 1950. u Brčkom u Republici BiH, gdje su joj roditelji (Vera i Vladimir Paušek) radili na izgradnji pruge (Brčko-Banovići). Od prve godine života živi u Zagrebu, gdje je stekla osnovno, srednje i visokoškolsko obrazovanje. Po završetku V. gimnazije (1969.) upisala je studij kemije na PMF-u u Zagrebu, gdje je i diplomirala (1974.). Od prosinca iste godine djeluje najprije kao asistent, potom kao znanstveni asistent (od 1979.), znanstveni suradnik (od 1991.), viši znanstveni suradnik (od 1998.), znanstveni savjetnik (od 2004.) i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju (od 2009.) u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od listopada 1996. je i upraviteljica tog Odsjeka.

Magistrirala je na poslijediplomskom studiju iz Filozofije znanosti u Dubrovniku Zagrebačkog sveučilišta, s temom Kemijski aspekti Boškovićeve teorije (1979.), a doktorirala na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, s temom Flogistonska teorija u djelima hrvatskih autora (1991.), pod mentorstvom akademika Drage Grdenića. Usavršavala se na razmijeni akademija znanosti u Beču (1982.) i Budimpešti (1984.). Bavi se istraživanjem prirodoslovnih i prirodnofilozofskih, a osobito alkemijskih i kemijskih gledišta hrvatskih učenjaka u doba srednjeg vijeka, renesanse i prosvjetiteljstva, s obzirom na razvitak europske i svjetske znanosti. Autor je jedne znanstvene i jedne popularne knjige, te koautor triju znanstvenih knjiga. Objavila je 148 radova, od čega je 96 znanstvenih, 46 preglednih, stručnih i popularno-znanstvenih radova i 6 prikaza knjiga. Sudjelovala je s izlaganjima na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima

Bavila se i uredničkim poslovima (Zbornici radova za povijest znanosti HPD-a, Spomenica PMF-a), a sada je urednik za kemiju i autor tekstova u Hrvatskom biografskom leksikonu Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“. Djelovala je kao tajnica Sekcije za povijest znanosti HPD-a (1978.-1984.), Odjela za prirodoslovlje MH (1995.-2000.) i Nacionalnog komiteta za povijest znanosti u Međunarodnoj uniji za povijest i filozofiju znanosti (1978.-1990.). Član je Programskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa „Dani Frane Petrića“, član Savjeta časopisa za povijest znanosti Acta medico-historica Adriatica i časopisa Geo. Član je Uredništva časopisa: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, časopisa Prirodoslovlje i godišnjaka Njemačke zajednice DG Jahrbuch. Članica je Hrvatskog kemijskog i Hrvatskog filozofskog društva, Društva hrvatskih povjesničara, Hrvatskog prirodoslovnog društva, Matice hrvatske i drugih.

Sudjelovala je u postavljanju izložbe «Znanost u Hrvata» u Muzejskom prostoru u Zagrebu i napisala tekstove za katalog (I i II) te izložbe (Zagreb, 1996.). Također je sudjelovala u postavljanju izložbe «Slavonija, Baranja i Srijem-vrela europske civilizacije» (2009.) te napisala tekst za katalog te izložbe. Više puta je sudjelovala u znanstvenim emisijama «Trenutak spoznaje», «Znanstvena petica», «Sciencia Croatica» i «Među nama» HRT-a te u znanstvenim emisijama Prvog i Trećeg programa HR: «Drag mi je Platon» i «Hrvatski identitet». Napisala je i nekoliko tekstova o povijesti kemije i povijesti znanosti za «Obzor» Večernjeg lista.

Surađivala je i surađuje u nastavi na Sveučilištu. Predavala je «Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata» na Hrvatskim studijima i «Povijest kemije» na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1993. predaje «Povijest kemije» na Pedagoškom fakultetu, a sada na Odjelu za kemiju Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku. Bila je voditeljica projekta «Povijest alkemije u Hrvata», a sada je voditeljica projekta

«Odnos prirodne filozofije i alkemije u renesansi u Hrvata» Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

Knjige Znanstvene knjige:

• Kaoautor s D. Grdenićem kritičkog izdanja dvojezičnog prijevoda knjige iz 18. stoljeća: Josip Franjo Domin, Fizikalna rasprava o postanku, naravi i koristi umjetnog zraka, HAZU, Zagreb 1978., poglavlje: Josip Franjo Domin (1754-1819).

• Autor knjige Flogistonska teorija u Hrvata, Birotisak, d.o.o. i HAZU, Zagreb 1994. • Koautor (s E. Banić-Pajnić, M. Girardi-Karšulin, S. Kutleša, K. Miladinov i Lj.

Schiffler): Filozofija renesanse, Hrestomatija, Školska knjiga, Zagreb 1996, poglavlje: Paracelsus.

• Koautor (s D. Grdenić, V. Grdinić, K. Kovačević, V. Dugački i S.Božićević/B. Stilinović): Gustav Janeček, život i djelo, HAZU, Zagreb 2002., poglavlje: Prvi doktorati iz kemije na Zagrebačkom sveučilištu. Popularna knjiga:

• Autor knjige: Ruđer Bošković, Matica hrvatska-Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 2011. Isto, prijevod na francuski, Alliance franҫais Dubrovnik, Ville de Rueil-Malmaison, 2011. Popis znanstvenih radova u časopisima, knjigama i zbornicima

1. Josip Franjo Domin kao pneumatski kemičar, Zbornik radova prvog simpozija iz povijesti znanosti, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb, 1978., str. 83-91.

2. Kemijski rad Josipa Franje Domina, Dijalektika, god. XIII, br. 1, Beograd 1978., str. 111-147.

3. Sekulićevo istraživanje nekih elektrokemijskih pojava, Udio Like u prirodnim znanostima i privredi (Zbornik), Hrvatsko prirodoslovno društvo, Gospić, 1978., str. 29-33.

4. Prilog poznavanju kemijskog rada Svetozara Varićaka, Udio Like u prirodnim znanostima i privredi (Zbornik), Hrvatsko prirodoslovno društvo, Gospić, 1978., str. 41-47.

5. Petrićeva shvaćanja o zemljanim supstancijama i pojmu topline, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Institut za povijesne znanosti Sveučilišta, god. V, br. 9-10, Zagreb, 1979., str. 257-269.

6. Analiza kemijskih spoznaja o strukturi tvari u prvim udžbenicima iz kemije na hrvatskom jeziku, Zbornik radova drugog simpozija iz povijesti znanosti, Zagreb, 1980., str. 217-228.

7. Ambroz Haračić i kemijsko-mineraloške znanosti, Zbornik radova o prirodoslovcu Ambrozu Haračiću, Zagreb, 1981., str. 115-122.

8. Problematika kemijskih rasprava u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, Radovi trećeg simpozija iz povijesti znanosti, Zagreb 1981., str. 79-87.

9. Suvremena shvaćanja o mjestu i ulozi povijesti kemije i povijesti znanosti u nastavi kemije, Dijalektika, god. XVI, br. 1-4, Beograd, 1981., str. 131-137.

10. Les idées de Bošković sur la chimie, Ruđer Bošković, Annales del' Institut Français de Zagreb, Troisieme serie, No 3, Zagreb, 1982., str. 126-151.

11. Alkemijska kozmologija Hermana Dalmatinca, Radovi četvrtog simpozija iz povijesti znanosti, Zagreb, 1983., str. 89-96.

12. Kemijski aspekti Boškovićeve teorije, Rasprave i građa za povijest znanosti Razreda za matematičke, fizičke, kemijske i tehničke znanosti JAZU, knj. 4, Zagreb, 1983., str. 7-72.

13. Neka Gradićeva mišljenja o anorganskoj tvari, Zbornik radova o dubrovačkom učenjaku Stjepanu Gradiću, Nacionalni komitet Jugoslavije za historiju nauka, Zagreb, 1985., str. 107-112.

14. Razvitak Sekcija Hrvatskog prirodoslovnoga društva, Spomenica Hrvatskoga prirodoslovnoga društva 1885-1985, Zagreb, 1985., str. 27-45.

15. Josip Franjo Domin (1754-1819), u: Josip Franjo Domin, Fizikalna rasprava o postanku, naravi i koristi umjetnog zraka, Djela znanstvenika iz Hrvatske, JAZU, knjiga 2 (ur. D. Grdenić), Zagreb, 1987., str. 113-129.

16. Dominisovo gledište o strukturi elemenata, Rapski zbornik, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1987., str. 217-219.

17. Prilog životopisu Josipa Franje Domina na temelju istraživanja prepiske i arhivskih izvora, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU, vol. 15, Zagreb, 1988., str. 91-113.

18. Boškovićeva gledišta o ulozi topline i svjetlosti u kemijskim promjenama, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU, sv. XXVII, Dubrovnik, 1989., str. 123-132.

19. Važnost utemeljenja Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva za razvitak prirodnih znanosti u doba hrvatskog narodnog preporoda, Naše teme, br. 7-8, Zagreb, 1989., str. 2139-2147.

20. Bošković's views on the role of heat and light in Chemical changes, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa o Ruđeru Boškoviću, Zagreb, 1991., str. 135-143.

21. Flogiston u nastavi na pijarističkom kolegiju u Dubrovniku, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, sv. 29, Dubrovnik, 1991., str. 211-221.

22. Prirodoznanstveni rad Josipa Franje Domina i Ljudevita Mitterpachera, Isusovci u Hrvata, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa Isusovci na vjerskom, znanstvenom i kulturnom području u Hrvata, Zagreb, 1991., str. 87-96.

23. Prirodno-znanstvena gledišta Frane Petrića, Mogućnosti, br. 3-4, Književni krug, Split, 1992., str. 295-305.

24. Prirodoznanstveni pogledi Frane Petrića, Dani hvarskog kazališta, Hrvatski humanizam, XVI.stoljeće-protestantizam i reformacija, sv. XVIII, Split, 1992., str. 157-169.

25. Prirodoznanstveno nazivlje u rječnicima hrvatskih autora kajkavaca, Hrvatsko kajkavsko pjesništvo do preporoda, Književni krug, Split, 1993., str. 230-236.

26. Natural Scientific Views of Frane Petrić, Studia historiae philosophiae Croaticae, Journal of the Institute of Philosophy of the University of Zagreb, sv. 2, Zagreb, 1993., str. 175-187.

27. Hrvatski prirodoslovci Dubrovčani, Hrvatski znanstveni zbornik 1, tečaj 2, Zagreb, 1993., str. 125-149.

28. Kemičari na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima, Spomenica o devedesetoj obljetnici postojanja Agrikulturno-kemijskog zavoda u Križevcima, Križevci, 1993., str. 21-29.

29. Dubrovačka prirodoznanstvena sredina u doba baroka, Hrvatsko barokno pjesništvo, Književni krug, Split, 1994., str. 208-215.

30. Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god. XX, br. 1-2, Zagreb, 1994., str. 47-54.

31. Hrvatski prirodoslovci isusovci i talijanske akademije, Gazophylacium, god. 2, br. 5-6, Zagreb, 1995., str. 112-121.

32. Gesuiti naturalisti croati e le accademie italiane nel secolo XVIII, I Gesuiti e gli Asburgo, Edizioni LINT, Trieste, 1995., str. 115-130.

33. Mathias Piller (1733-1788), u: Matija Piller i Ljudevit Mitterpacher, Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782, Osijek, 1995., str. 200-204.

34. Ljudevit Mitterpacher (1734-1814), u: Matija Piller i Ljudevit Mitterpacher, Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782, Osijek, 1995., str. 205-210.

35. Putopis Mathiasa Pillera i Ljudevita Mitterpachera po Slavoniji i Požeškoj županiji iz 1783. godine, Hrvatska književnost 18. stoljeća, tematski aspekti, Književni krug, Split, 1996., str. 174-180.

36. Znanstvenici i izumi u stihovima Rajmunda Kunića, Dani hvarskog kazališta, Hrvatska književnost 18. stoljeća, Tematski i žanrovski aspekti, Književni krug Split, Split 1996., str. 319-330.

37. „Kemijski rječnik“ Julija Bajamontija, Splitski polihistor Julije Bajamonti, Književni krug Split, Split 1996., str. 152-170

38. Preteče hrvatskog sveučilišnog prirodoslovlja i matematike,120. godina nastave prirodoslovlja i matematike, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 1996., str. 15-29

39. Paracelsus, Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, 3., Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 239-253.

40. The Natural-philosophical Views of Hermann of Dalmatia on the Harmony of Planets and Nature of Matter, Studia historiae philosophiae Croaticae, vol. 3, No. 3, Zagreb, 1996., str. 61-68.

41. Uvodnici: Hrvatski znanstvenici na srednjoeuropskim učilištima (str. 204); Kraljevska zagrebačka akademija-uvođenje modernih znanstvenih ideja (str. 227); Kemija (str. 250); Primjena prirodnih znanosti za unapređenje gospodarstva (str. 272); Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učiulište u Križevcima (str. 340), Katalog izložbe Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena, I. dio, Zagreb, l996.

42. Požežanin Pavao Thaller i njegov rukopis iz kemije (1757), Encyclopaedia moderna, god. 17., broj 47, Zagreb 1997., str. 13-17.

43. Prirodoznanstveno nazivlje u Rječniku Joakima Stullija, Dani hvarskog kazališta, Hrvatska književnost uoči preporoda, Književni krug Split, Split , l997., str. 328-334.

44. Kratki pregled hrvatske kemije u 20. stoljeću (suautor N. Trinajstić), Ruđer, sv. VI., br. 2, Zagreb, 1997., str. 3-10.

45. Prirodoznanstveno nazivlje u doba hrvatskog narodnog preporoda, Dani hvarskog kazališta, Hrvatska književnost u doba preporoda, Književni krug Split, Split, 1998., str. 583-592.

46. Bogoslav Šulek i kemija, Zbornik o Bogoslavu Šuleku, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1998., str. 121-128.

47. Hrvatska prirodoslovna književnost u postpreporodno doba, Dani hvarskog kazališta, Hrvatska književnost od preporoda do Šenoina doba, Književni krug Split, Split, 1999., str. 423-430.

48. The Work of Josip Franjo Domin and Ludwig Mitterpacher in the Natural Sciences, Jesuits among the Croats (editor V. Pozaić, S.J.), Zagreb, 2000., str. 124-133.

49. Prva prirodoslovna djela i udžbenici na hrvatskom jeziku, Dani hvarskog kazališta, Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Književni krug Split, Zagreb-Split, 2000., str. 310-319.

50. Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima i Milutin Cihlar Nehajev Dani hvarskog kazališta, Književnost i kazalište hrvatske moderne, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Književni krug Split, Zagreb-Split, 2001., str. 387-398.

51. Braća Ljudevit i Josip Mitterpacher u hrvatskoj i austrougarskoj znanosti i kulturi, Godišnjak njemačke narodnosne zajednice, VDG Jahrbuch 2001., Osijek, 2001., str. 71-79.

52. Prirodoznanstvena sredina u doba hrvatske moderne, Dani hvarskog kazališta, Književnost i kazalište hrvatske moderne, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Književni krug Split, Zagreb-Split 2002., str. 237-245.

53. Natural-Historical Terminology in Joakim Stulli s Lexicon (1801),Plurilingvizam v Evropi 18. stoletja (urednik F. Ferluga-Petronio), Maribor, Slavističko društvo 2002. (Zora; 17), str. 329-335.

54. Znameniti prirodoslovci istočne Hrvatske, Zbornik radova, Istočna Hrvatska Osijek-Vukovar-Ilok, Osijek,2002., str. 163-180.

55. Teze iz kemije Ivana Petra Karla grofa Sermagea na Terezijanskoj viteškoj akademiji u Beču, Godišnjak njemačke narodnosne zajednice, VDG Jahrbuch 2002., Osijek 2002., str. 65-71.

56. Prvi doktorati iz kemije na Zagrebačkom sveučilištu, Gustav Janeček (1848. - 1929.), život i djelo, (urednik Drago Grdenić), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2002., str. 135-149.

57. Popularizacija prirodoslovlja u Hrvatskoj dvadesetih godina dvadesetog stoljeća, Dani hvarskoga kazališta, Hrvatska knmjiževnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Književni krug Split, Zagreb-Split, 2003., str. 360-369.

58. Alkemija v delih istarskih zdravnikov Pietra Bona in Ivana Brattija, Poligrafi, številka 29/30., letnik 8, Ljubljana 2003, str. 119-126.

59. Obitelj Thaller u hrvatskoj znanosti i kulturi 18. i 19. stoljeća, VDG Jahrbuch, X., godišnjak njemačke narodnosne zajednice, br.10, Osijek 2003., str. 6l-66.

60. Popularizacija prirodoslovlja u Hrvatskoj dvadesetih godina dvadesetog stoljeća, Dani hvarskog kazališta, HAZU i Književni krug Split, Zagreb-Split 2003., str. 360-364.

61. Kemijske analize hrvatskih ljekovitih voda Ivana Leopolda Payera i Mihajla Hinterholzera, VDG Jahrbuch, XI., godišnjak njemačke narodnosne zajednice, br. 11, Osijek 2004., str. 57-60.

62. Mjesto i uloga prirodoslovca Frana Bubanovića u hrvatskoj intelektualnoj sredini, Dani hvarskog kazališta, HAZU i Književni krug Split, Zagreb-Split 2004., str. 374-38l.

63. Djelo Gustava Janečeka kao model prepoznavanja hrvatskih nacionalnih vrijednosti, Nacionalne vrijednosti u gospodarskom razvoju, Matica hrvatska i Domagojeva zajednica, Zagreb 2005., str. 141-148.

64. Rudolf Steiner i antropozofija u hrvatskom prirodoznanstvenom krugu, VDG Jahrbuch XII., godišnjak njemačke narodnosne zajednice, br. 12, Osijek, 2005., str. 117-121.

65. Znanost u Hrvata u 16. stoljeću, Povijest Hrvata, druga knjiga, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 97-101.

66. Znanost u Hrvata u 17. stoljeću, isto, str.177-180. 67. Znanost u Hrvata u 18. stoljeću, isto, str. 327-331. 68. Alkemijska poema Daniela Kopranina, Acta medico-historica Adriatica, god. 3, br. 1,

Rijeka 2005., str. 43-58. 69. Neka alkemijska gledišta hrvatskih prirodoznanstvenika, Prilozi za istraživanje

hrvatske filozofske baštine, god. XXXI, br. 1-2 (61-62), Zagreb, 2005., str. 143-155. 70. Univerzalni prirodoslovni pogledi u stihovima Daniela Istranina I Mavra Vetranovića,

Dani hvarskog kazališta, HAZU i Književni krug Split, knj. 32, Zagreb-Split, 2006., str. 217-223.

71. Gustav Fleischer i njegova rasprava o alkemiji, VDG Jahrbuch, XIII., godišnjak njemačke narodnosne zajednice, god. 13, Osijek, 2006., str. 175-184.

72. Hrvatska kemija u XIX. stoljeću (suautor: N. Trinajstić), Kemija u industriji, vol. 55, br. 7-8, Zagreb, 2006., str. 333-339.

73. Fleischerova gledišta o razvitku alkemije, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, br. 1-2 (63-64), Zagreb, 2007., str. 207-218.

74. Hrvatska kemija u XX. stoljeću.I. Razdoblje od početka stoljeća do 8. svibnja 1945. (suautor: N. Trinajstić), Kemija u industriji, vol. 56, br. 7-8, Zagreb, 2007., str. 403-416.

75. Utemeljenje i razvitak hrvatske prirodoznanstvene sredine, Povijesni prilozi, god. 26, Zagreb, 2007., str. 223-240.

76. Tematska novost u Danijelovoj Poemi nakon zabrane alkemije iz god. 1317. pape Ivana XXII., Dani hvarskog kazališta, HAZU i Književni krug Split, knjiga 33, Zagreb-Split, 2007., 537-543.

77. Renesansni alkemijsko-ijatrokemijski pogledi Ivana Brattija, Zbornik u čast Franji Zenku u povodu 75. godišnjice života, Institut za filozofiju, Zagreb, 2007., str. 47-58.

78. Prirodnofilozofijski pogledi Ivana Leopolda Payera, 300 godina balneoloških analiza u Hrvatskoj, Zbornik o 300. obljetnici prve balneološke analize termomineralne vode Varaždinskih toplica (1709.-2009.), Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, 2009., str. 17-26.

79. Medicinska alkemija Ivana Leopolda Payera u Varaždinu, Godišnjak njemačke zajednice, VDG Jahrbuch, Zbornik radova 16. znanstvenog skupa Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu, Osijek, 2009., str. 173-180.

80. Prirodoslovni rad Ivana Leopolda Payera (suautor Nenad Trinajstić), 800. godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 2009. u Varaždinu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Grad Varaždin, Varaždinska županija, posebna izdanja Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu, knj. 20, Zagreb, Varaždin, 2009., str. 469-475.

81. Slavonski prirodoslovci, Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije, svezak I, Ministarstvo kulture i galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2009., str. 469-475.

82. Ivan Leopold Payer i recepcija Paracelsusovih gledišta u Hrvatskoj, , Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god. XXXV., br. 69-70, Zagreb., 2009., str. 55-68.

83. Hrvatska kemija u XIX. stoljeću (suautor: N. Trinajstić), Hrvatska i Europa, Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne, sv. IV, HAZU i Školska knjiga, Zagreb, 2009., str. 715-720.

84. Hrvatska kemija u XX. stoljeću, II Razdoblje od sloma Nezavisne države Hrvatske 8. svibnja 1945. do uspostave republike Hrvatske 25. lipnja 1991. (suautori: N. Trinajstić, M. Kaštelan Macan i H. Vančik), Kemija u industriji, vol. 58, br. 7-8, Zagreb, 2009., str. 315-336.

85. Isusovci u Zagrebu i njihov doprinos razvitku prirodoslovlja, Gazophylacium, časopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku, god. XIV, br. 3-4, Zagreb, 2009., str. 13-25.

86. Pojam negromancije i negromanta u europskoj renesansi i u Držićevim komedijama, Marin Držić 1508.-2008., Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa, HAZU, Zagreb 2010., str. 203-213.

87. Gustav Pexidr i hrvatsko kemijsko nazivlje (suautor R. Trišler), Godišnjak njemačke zajednice, VDG Jahrbuch, Osijek, 2010., str. 109-116.

88. 150. godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i 125 godina prisutnosti kemičara u Akademiji (suautori N. Trinajstić i V. Flegar), Kemija u industriji, vol 60, broj 9, Zagreb, 2011., str. 447-457.

89. Tomo Mikloušić i praktična alkemija, Mikloušićevi susreti-Zbornik radova, Zagreb, 2011., str. 124-137.

90. Giulio Camillo Delminio i duhovna komponenta alkemije, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god. XXXVII, br. 1-2 (73-74), Zagreb, 2011., str. 23-50.

91. Pavao Žulić (1821.-1922.) i razvitak kemije u Hrvatskoj, VDG Jahrbuch, Godišnjak njemačke zajednice, vol 18, Osijek, 2011, str. 99-107.

92. Federik Grisogono i alkemija, Acta medico-historica Adriatica (AMHA), Rijeka, 2011., str.

93. Kemija u Hrvata u doba prosvjetiteljstva, Zbornik o Mati Zoričiću, knjižnica Tihi pregaoci, knj. 10, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012., str. 239-256.;

94. Tomo Mikloušić i praktična alkemija, Tomo Mikloušić-zbornik radova, Jastrebarsko, 2012., str. 129-141.;

95. Kajetan Petter i Hrvatski narodni preporod, DG Jahrbuch, Godišnjak njemačke zajednice, vol. 19, Osijek, 2012., str. 87-95.;

96. Hrvatska kemija u XX. stoljeću - Razdoblje od uspostave Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. do kraja stoljeća (suautori: N. Trinajstić, M. Kaštelan Macan, H. Vanček), Kemija u industriji, br. 11-12, Zagreb, 2012., str. 523-534. Pregledni, stručni i popularno-znanstveni radovi

1. Prof. dr. Gustav Janeček (1848-1929)-utemeljitelj nastave kemije na Sveučilištu u Zagrebu, Priroda, god. LXVI, br. 6, Zagreb., str. 185-187.

2. Enciklopedijski članci: ARKO Milan , ARNERI Gojko, BACH-DRAGUTINOVIĆ Guido, BALZER Ivan, BAUM Slavko, BIFFL Mladen, Hrvatsk biografski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod, sv. 1, A-Bi, Zagreb,1983., str. 231, 232, 236, 237, 318, 407, 547, 757.

3. Fran Tućan (1878-1954), Fran Bubanović (1883-1956), Spomenica Hrvatskoga prirodoslovnog društva 1885-1985, Zagreb,1985., str. 66-70.

4. Josip Franjo Domin, Iseljenički kalendar'89, Zagreb, 1989., str. 213-216. 5. Ustanove i društva kulture i znanosti u Zagrebu u doba hrvatskog narodnog preporoda

(1835-1850), Iseljenički kalendar'90, zagreb, 1990., str. 39-45 6. Mijat Sabljar (1790-1865), uz 200. obljetnicu rođenja hrvatskog preporoditelja i

jednog od utemeljitelja Narodnog muzeja u Zagrebu, Iseljenički kalendar'90, Zagreb, 1990., str. 44-45.

7. Prirodoznanstvo u doba Hrvatskog narodnog preporoda (1838-1850) I dio, Priroda, god. 81, br. 2, Zagreb 1991., str. 13-16.

8. Prirodoznanstvo u doba Hrvatskog narodnog preporoda (1838-1850) II dio, Priroda, god. 81, br. 3-4, Zagreb 1991., str. 9-11.

9. Počeci kemije u Hrvata, Hrvatski rukopis, Večernji list, 7. ožujka 1993., str. 18. 10. Enciklopedijski članci: ČAVLEK Branimir, ČECH Dragutin Otokar, ČERNICKI

Branislav, ĆOSOVIĆ Čedomir, DANČEVIĆ Luka, DANIJEL Istranin, DAMJANIĆ Anđelko, DELJAC Ante, DEŽELIĆ Nada, DOMIN Josip Franjo, DRAŽOEVIĆ JELIĆ Juraj, DUIĆ Ljerka, DŽANIĆ Husein, ĐOKIĆ Slobodan, ĐORĐEVIĆ Cirila, Hrvatski biografski leksikon, sv. 3, Č-Đ, Zagreb, 1993., str. 30, 31, 33, 34, 53, 163, 200, 204, 217, 278, 279, 604, 605, 668, 739, 740, 750, 751.

11. Kemijski rječnik Julija Bajamontija, Vijenac, Zagreb, 10. studenog 1994., str. 28.

12. Dani Frane Petriša (Cres, 16-20. srpnja 1995), prikaz znanstvenog skupa, Gazophylacium, god, 2, br. 5-6, Zagreb, 1995., str. 18.

13. Izbor iz djela, Komentar i Rječnik važnijih termina, uz rad Paracelsus, Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, knj. 3, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 257-284.

14. Kataloške jedinice za srednji vijek, 16., 17., 18. i 19. stoljeće (str. 60, 61, 62, 92-102, 115-117, 121, 124, 125, 134, 135, 208, 209, 213, 219, 220, 230, 251-254, 306-308, i 343), Katalog izložbe Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena, I dio, Zagreb, 1996.

15. U povodu 120. obljetnice prirodoslovlja na Sveučilištu u Zagrebu, Polimeri, god. 17, br. 2, Zagreb, 1996, str. 98.

16. Hrvati pri vrhu svjetske znanosti, Obzor Večernjeg lista, Zagreb, 21. 4. 1996, str. 20. 17. Flumiani Gilbert, Hrvatski biografski leksikon, knj. 4, Zagreb, 1998., str. 307. 18. Froschl Ivan, Hrvatski biografski leksikon, knj. 4, Zagreb,1998, str.485. 19. FLUMIJANI, Gilbert, kemičar, FROSCHL, Ivan, kemičar, Hrvatski biografski

leksikon, knj. 4, E-Gm, Zagreb, 1998., str. 307, 485.

20. Hrvatska prirodoznanstvena sredina u postpreporodno doba, Priroda, 12, god.91, br. 893, Zagreb, 2001, str. 5-9.

21. Proslov: Povijest znanosti je znanost sama, Prirodoslovlje, časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, br. 2, god. XVI, Zagreb,2001., str. 205,206.

22. HUMSKI, Krešimir, kemičar, Hrvatski biografski leksikon, knj. 5, Gn-H, Zagreb, 2002.; str. 763, 764.

23. Pola stoljeća Zavoda za opću i anorgansku kemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1952.-2002.), Kemija u industriji, vol. 52, br. 6, Zagreb, lipanj 2003., str. 300,301. .

24. Humski Krešimir, kemijski inženjer, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002., sv. 5, Gn-H, str. 763- 764.

25. Hunka Ljudevit, kemičar i prirodoslovac, isto, str. 764. 26. Kemija i biologija, Predgovor, Ružička Lavoslav, Hrvati predavači na inozemnim

sveučilištima, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb 2003., str. 63-66. 27. Vladimir Prelog, isto, str. 67-68. 28. Počeci popularizacije prirodoslovlja u Hrvatskoj, Priroda, God. 94, broj 928, Zagreb

2004., str. 20-21. 29. Fran Bubanović i njegova osuda antropozofije, Priroda, God. 95, broj 932, Zagreb

2005., str. 20-21. 30. Ivan (Johannes), kanonik i alkemičar (suautor N. Bašić) Hrvatski Biografski leksikon,

Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005., sv. 6, I-Kal, str. 74-75. 31. Janeček Gustav, farmaceut i kemičar, isto, str. 313-314. 32. Miroslav Krleža, Zagreb 2005., sv. 6, I-Kal, str. 313-314. 33. Kaitner Branko, kemičar, isto, str, 719-720. 34. Kallay, Nikola, kemičar, isto, str. 751-752. 35. JANEČEK, Gustav, kemičar, KALLAY, Nikola, kemičar, KAITNER, Branko,

kemičar, Hrvatski biografski leksikon, knj. 6, I-Kal, Zagreb, 2005., str. 313, 314, 719, 720, 751, 752

36. Lavoslav Ružička, Croatica, Hrvatski udio u svjetskoj baštini (ur. N. Budak), sv. 2, Profil, Zagreb, 2007., str. 600-603.

37. Vladimir Prelog, isto, str. 694-697. 38. Negromancija, Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“,

Zagreb, 2009., str. 536.

39. Homunkul(us), Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2009., str. 313, 314.

40. Osamdeseta obljetnica života – Profesor Boris Kamenar (suautor M. cindrić), Kemija u industriji, vol. 58, br. 7-8, Zagreb, 2009., str. 356-363.

41. KAMENAR, Boris, kemičar; KORPAR-ČOLIG, Branka, kemičarka, Hrvatski biografski leksikon, knj. 7, Kam-Ko, Zagreb, 2009., str. 4, 5, 644

42. Devedeseta obljetnica života – Professor emeritus Drago Grdenić (suautor M. Cindrić), Kemija u industriji, vol. 58, br. 10, str. 493-495.

43. Kratak nacrt alkemije i kemije kod Hrvata, A brief review of Alchemy and Chemistry in Croatia (suautor N. Trinajstić), Knjiga sažetaka, Book of Abstracts, XXII Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Zagreb, 2011., str. 83,84.

44. Žene u povijesti prirodoslovnih znanosti, Stručni skup nastavne sekcije HAD-a povodom Međunarodne godine astronomije (suautor Maja Šuveljak), Bolid, god. XXXVIII, br. 4, Zagreb, 2011., str. 11-15.

45. Kemija, Leksikon Ruđera Boškovića, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2011., str. 63-65.

46. Opjevani Ruđer Bošković i Luko Paljetak, Forum, br. 11-12, HAZU, Zagreb, 2012, str.1342-1346. Prikazi knjiga

1. Žarko Dadić, Herman Dalmatin, Školska knjiga, Zagreb,1996., 211 str., Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god. XXII, br. 1-2, Zagreb,1996., str. 373-377.

2. Žarko Dadić, Franjo Petriš i njegova prirodnofilozofska i prirodoznanstvena misao, Školska knjiga, Zagreb, 2000., Priroda, god. 91, broj 893, Zagreb, prosinac 2001, str. 47,48.

3. Drago Grdenić, Povijest kemije, Novi liber i Školska knjiga, Zagreb,2001. Kemija u industriji, vol. 51, br. 3, Zagreb, ožujak 2002., str. 144,145.

4. D. Grdenić, Alkemija, Kemija u industriji, god. 53, br. 5, Zagreb 2004., str. 239-240. 5. Jon Balchin: 100 znanstvenika koji su promijenili svijet, prikaz knjige Uz neke

odrednice iz povijesti znanosti, Priroda, god. 95, br. 939, Zagreb, 2005., str. 57-59. 6. Živa kemija, Priroda, god. 96, br. 948, Zagreb, 2006., str. 62-63

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU Povjerenstvo za provjeru uvjeta Rektorskog zbora

KLASA: 602-04/14-08/1 URBROJ: 2158-60-01-14-2 Osijek, siječanj 2014.

Povjerenstvo za provjeru uvjeta Rektorskog zbora u sastavu: prof. dr. sc. Elizabeta

Has-Schön, zamjenica pročelnika i redovita profesorica Odjela za biologiju, predsjednica i članovi: prof. dr. sc. Ninoslav Truhar, zamjenik pročelnice i redoviti profesor Odjela za matematiku, izv. prof. dr. sc. Vanja Radolić, zamjenik pročelnika i izvanredni profesor Odjela za fiziku, doc. dr. sc. Berislav Marković, zamjenik pročelnika i docent Odjela za kemiju na 3. sjednici u akademskoj 2013./2014. godini 23. siječnja 2014. godine razmatralo je prijavu i natječajnu dokumentaciju izv. prof. dr. sc. Snježane Paušek Baždar, znanstvene savjetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na objavljeni Natječaj Odjela za kemiju od 18. prosinca 2013. godine za izbor jednog nastavnika u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz znanstvenog područja Humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijest, znanstvene grane povijest znanosti na Odjelu za kemiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Uvidom u cjelokupnu natječajnu dokumentaciju Povjerenstvo za provjeru uvjeta Rektorskog zbora utvrdilo je sljedeće:

a) Natječaja za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz

znanstvenog područja Humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijest, znanstvene grane povijest znanosti raspisan je 18. prosinca 2013. godine.

b) Prijavu na Natječaj, objavljen 18. prosinca 2013. godine u „Narodnim novinama”,

„Večernjem listu”, Internet stranici Sveučilišta i Odjela za kemiju za izbor jednog nastavnika u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz znanstvenog područja Humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijest, znanstvene grane povijest znanosti u otvorenom roku podnijela je samo jedna pristupnica izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, znanstvena savjetnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

c) Pristupnica Natječaja izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar znanstvena savjetnica

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti rodila se 10. siječnja 1950. godine u Brčkom, Republika BiH. Od 1996. godine upraviteljica je Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 2009. godine izabrana je u znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Bavi se istraživanjem prirodoslovnih i prirodnofilozofskih, a osobito alkemijskih i kemijskih gledišta hrvatskih učenjaka u doba srednjeg vijeka, renesanse i prosvjetiteljstva, s obzirom na razvitak europske i svjetske znanosti. Autor je jedne znanstvene i jedne popularne knjige, te koautor triju znanstvenih knjiga. Objavila je 148 radova, od čega je 96 znanstvenih, 46 preglednih, stručnih i popularno-znanstvenih rodova i 6 prikaza knjiga. Sada je urednik za kemiju i autor tekstova u Hrvatskom biografskom leksikonu Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“. Član je Programskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa „Dani Frane Petrića“, član Savjeta časopisa za povijest znanosti Acta medico-historica Adriatica i časopisa Geo. Član je uredništva časopisa: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, časopisa prirodoslovlje i godišnjaka Njemačke zajednice DG Jahrbuch. Članica je Hrvatskog kemijskog i Hrvatskog filozofskog društva, Društva hrvatskih povjesničara, Hrvatskog prirodoslovnog društva, Matice hrvatske i

drugih. Sada je voditeljica projekta MZOŠ-a „Odnos prirodne filozofije i alkemije u renesansi u Hrvata“. Surađivala je i izvodila nastavu na Sveučilištu u Zagrebu a sada na Sveučilištu u Osijeku.

d) Pristupnica Natječaja izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar, znanstvena savjetnica upisana je u Upisniku znanstvenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika pod matičnim brojem 35225. Uprava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ broj 123/03, 198/03, 105/04 i 174/04), 28. travnja 2004. godine donijelo je Odluku o izboru dr. sc. Snježane Paušek Baždar u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području Humanističkih znanosti-znanstveno polje povijest, a 1. veljače 2009. godine Odluku o drugom izboru na znanstveno radno mjesto znanstvene savjetnice.

e) Pristupnica Natječaja izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar priložila je Odluku Pedagoškog fakulteta u Osijeku o izboru u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora iz područja kemije za Povijest kemije od 7. prosinca 1993. godine (Klasa:112-05/93-01/12, Ur. broj: 2158-23-01-93-1).

MIŠLJENJE Na temelju provjere ispunjenosti Nužnih uvjeta Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i

stručne djelatnosti u postupku izbora u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora Povjerenstvo za provjeru uvjeta Rektorskog zbora utvrdilo da pristupnica Natječaja izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar ispunjava sljedeće Nužne uvjete Rektorskog zbora:

• opći uvjet iz točke I. stavka 2. Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu

nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja („Narodne novine“ broj 106/06.), odnosno da ima pozitivno ocijenjene rezultate studentske ankete koju provodi visoko učilište Pristupnica izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar priložila je rezultate pozitivno

ocijenjene studentske ankete, koja je tijekom ak. 2011/2012. godine provedena na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjelu za kemiju.

Kao dokaz priloženi su rezultati Jedinstvene sveučilišne studenske ankete provedene

tijekom ak. 2011/2012. na kolegiju Povijest kemije.

• Da je u svojstvu nastavnika (stalnog ili gostujućeg) na nekom visokom učilištu izvodio nastavu od barem 600 norma sati Pristupnica izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar izvodila je nastavu na visokim

učilištima preko 600 norma sati. Kao dokaz priložena je potvrda:

- Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjelu za biologiju od 21. studenog 2013.godine (Klasa:034-04/13-01/95, Ur. broj:2158-60-60-10-13-01) o održanih 240 norma sati nastave

- Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjelu za kemiju od 13. siječnja 2014.godine (Klasa:034-04/14-011, Ur. broj:2158-60-60-10-14-01) o održanih 360 norma sati nastave

- Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku od 3. prosinca 2013. godine (Klasa:034-04/13-05/40, Ur. broj: 2158-83-06-13-1 ) o održanih 180 norma sati nastave

• pet (5) od osam (8) posebnih uvjeta među uvjetima za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u tajnom zvanju, točke V. Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja ("Narodne novine" broj 106/06.), kako slijedi:

1. da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika, dvije (2) znanstvene knjige ili dva (2) priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja iz dva (2) kolegija, kao nastavne tekstove koji su pozitivno ocjenjeni od stručnog povjerenstva;

Pristupnica izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar autorica je jedne i koautorica tri

znanstvene knjige. Kao dokaz priložena je:

- preslika naslovnice kritičkog izdanja dvojezičnog prijevoda znanstvene knjige iz 18. stoljeća D. Grdenić, S. Paušek-Baždar, Josip Franjo Domin Fizikalna rasprava o postanku, naravi i koristi umjetnog zraka, HAZU, Zagreb, 1987.

- preslika naslovnice znanstvene knjige S. Paušek-Baždar, Flogistonska teorija u Hrvata, Birotisak i HAZU, Zagreb, 1994.

- preslika naslovnice znanstvene knjige E. Banić Pajnić, M. Girardi-KAršilin, S. Kutleša, K. Miladinov, S. Paušek-Baždar, Lj. Schiffler, Filozofija renesanse, Hrestomatija, ŠK, Zagreb, 1996.

- preslika naslovnice znanstvene knjige D. Grdenić, V. Grdinić, S. Paušek-Baždar, K. Kovačević, V. Dugački, S. Božićević, B. Stilinović Gustav Janeček, život i djelo, HAZU, Zagreb, 2002.

2. da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima od toga

najmanje četiri (4) priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu Izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar sudjelovala je na 23 međunarodna

znanstvena skupa s priopćenjima, od toga je na četiri (4) skupa održala pozvano predavanje, te je sudjelovala na preko 30 domaćih znanstvenih skupova s priopćenjima.

Kao dokaz priložene su preslike knjižica sažetaka sa 10 međunarodnih znanstvenih

skupova od čega su 3 pozvana predavanja - I GESUITI E GLI ASBURGO/ S. Paušek Baždar. Gesuiti naturalisti Croati a le

Acccademie Italiane nel secolo XVIII, Trst, Italija, 1995. POZVANO PREDAVANJE - ĐURO BAGLIVI LIPANJSKE POČASTI/ S. Paušek Baždar. Bagliviˈs contribution

to chemistry and physics, Dubrovnik, Hrvatska, 2007. POZVANO PREDAVANJE -11. LOŠINJ DAYS OF BIOETHICS/ S. Paušek Baždar. Relation betwen material

and spiritual components in the Development of Chemistry: from Alchemy and Arheus to the Principle of Vitality, Lošinj, Hrvatska, 2012. POZVANO PREDAVANJE

- THE DAYS OF FRANE PETRIĆ/ S. Paušek Baždar. Platonisam and Aristotelianism-The Presumptions of Alchemy, Cres, Hrvatska, 2000.

- THE DAYS OF FRANE PETRIĆ/ S. Paušek Baždar. Platonic Views of Substantial Changes, Cres, Hrvatska, 2001.

-THE DAYS OF FRANE PETRIĆ/ S. Paušek Baždar. The Alchemic Views of Albert the Great, Cres, Hrvatska, 2003.

-19th DAYS OF FRANE PETRIĆ/ S. Paušek Baždar. Uloga duhovne komponenete u alkemijskoj pretvorbi kod Giulia Camilla Delminija i Danijela Istranina , Cres, Hrvatska, 2010.

-20th DAYS OF FRANE PETRIĆ/ S. Paušek Baždar. Ruđer Bošković i kemija, Cres, Hrvatska, 2011.

-FILOZOFIJA RUĐERA JOSIPA BOŠKOVIĆA/ S. Paušek Baždar. Ruđer Josip Bošković and Chemistry in the Age of Enlightenment, Zagreb, Hrvatska, 2011.

-21st DAYS OF FRANE PETRIĆ/S. Paušek Baždar. Similarites and Differences between Petrićˈs Views of the Structure of Matter and Those of de Dominis, Cres, Hrvatska, 2012.

3. da je bio najmanje četiri godine član uređivačkog odbora znanstvenog

časopis ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga

Izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar članica je: - uredničkog vijeća Hrvatskog biografskog leksikona, Leksikografskog zavoda

Miroslav Krleža od 2008. godine do danas -uređivačkog odbora 3 znanstvena časopisa Prirodoslovlje od 2001. godine, DG

Jaahrbuch od 2010. godine i Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine od 2013. godine

-bila je urednica 3 zbornika radova znanstvenih skupova Hrvatskog prirodoslovnog društva i 1980., 1981. i 1983. godine

-članica je Savjeta uredništva 2 časopisa za prirodne znanosti Acta medico-historica Adriatica, od 2004. godine do danas i Geo od 2005. godine do danas

Kao dokaz priložene preslike naslovnica:

1.) Hrvatski biografski leksikon/ Leksikografski zavod Miroslav Krleža 2.) Prirodoslovlje, Časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice Hrvatske,

Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb 3.) Godišnjak njemačke zajednice- DG Jahrbuch, Njemačka zajednica,Grafika d.o.o.,

Osijek 4.) Potvrda Instituta za filozofiju od 12. rujna 2013. godine 5.) Zbornik radova drugog simpozija iz povijesti znanosti: Prirodne znanosti u Hrvatskoj

u XIX. stoljeću, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb, 1980. 6.) Zbornik radova trećeg simpozija iz povijesti znanosti: Prirodne znanosti i njihove

primjene krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb, 1981.

7.) Zbornik radova četvrtog simpozija iz povijesti znanosti: Prirodne znanosti u srednjem vijeku, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb, 1983.

8.) Acta medico-historica Adriatica-preslika časopisa 9.) Geo-preslika časopisa

4. da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim časopisima ili

zbornicima radova sa znanstvenih skupova Izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar recenzirala je 5 znanstvenih knjiga i 21

članak za znanstvene časopise. Kao dokaz priložene potvrde - Instituta za filozofiju, Zagreb o recenziji 7 članaka u časopisu Prilozi za istraživanje

hrvatske filozofske baštine od 12. rujna 2013. godine (Broj: 387-39/09.2013) -Hrvatskog filozofskog društva o recenziji 2 članka u časopisu Filozofska istraživanja

od 12. kolovoza 2013. godine -glavnog urednika časopisa Cris: časopis Povijesnog društva Križevci o recenziji 1

članka za časopis Cris: časopis Povijesnog društva Križevci od 14. svibnja 2013. godine -Hrvatskog instituta za povijest, Zagreb o recenziji 1 znanstvenog rada za časopis

Povijesnih priloga od 16. rujna 2013. godine (Klasa: 119-01/13-10/02, Ur. broj: 380/19-05-01/13-7)

-poziv za dostavu recenzije sa uputama za recenzenta od Uredničkog odbora Kemija u industriji za recenziju 6 članaka iz 2005., 2006., 2007., 2009. i 2011. (pojedinačni pozivi za svaki od članaka priloženi kao dokaz)

5. da je vodio najmanje jedan znanstveno-istraživački projekt ili sudjelovao u

barem jednom međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu Izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar bila je voditelj dva znanstveno-istraživačka

projekta. Kao dokaz priložena je preslika : -Odluke o financiranju znanstvenih projekata od 20. ožujka 2008. godine

(Klasa:641-01/07-04/00056, Ur. broj: 533-08-08-0005) i od 1. srpnja 2013. godine (Klasa:641-01/07-04/00056, Ur. broj: 533-19-13-0015)

ZAKLJUČAK POVJERENSTVA Slijedom navedenog Povjerenstvo za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u

znanstveno-nastavna zvanja utvrdilo je da pristupnica izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar ispunjava uvjete Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz znanstvenog područja Humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijest, znanstvene grane povijest znanosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjelu za kemiju.

Povjerenstvo predlaže da se izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar izabere u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjelu za kemiju.

POVJERENSTVO _______________________________ Prof. dr. sc. Elizabeta Has-Schőn, redovita profesorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjela za biologiju u Osijeku, predsjednica ________________________________ Prof. dr. sc. Ninoslav Truhar, redoviti profesor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjela za matematiku u Osijeku, član

_______________________________ Izv. prof. dr. sc. Vanja Radolić, izvanredni profesor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjela za fiziku u Osijeku, član _______________________________ doc. dr. sc. Berislav Marković, docent Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjela za kemiju u Osijeku, član

Sveučilišno vijeće za prirodne znanosti

KLASA: 602-04/14-08/03 URBROJ: 2158-60-01-14-4 Osijek, 23. siječnja 2014.

Na temelju članaka 93. stavka 2. podstavka 3. i članka 95. Zakona o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br. 123/03., 105/04, 174/04., 2/07-Odluka Ustavnog suda RH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13) i sukladno članku 199. i 201. Statuta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i članku 19. Pravilnika o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a na temelju pozitivnog Izvješća Povjerenstva za provjeru uvjeta Rektorskog zbora o ispunjavanju uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora od 23. siječnja 2014. godine, Sveučilišno vijeće za prirodne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: Vijeće za prirodne znanosti) na 6. sjednici u akademskoj 2013./2014. godini održanoj 23. siječnja 2014. godine pod točkom 2. dnevnog reda donijelo je sljedeću

O D L U K U

1. Prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar bira se u naslovno znanstveno-nastavno zvanje

redovitog profesora iz znanstvenog područja Humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijest, znanstvene grane povijest znanosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjelu za kemiju.

2. Redovita profesorica iz točke 1. ove Odluke izabrana je u naslovno znanstveno nastavno zvanje redovite profesorice u skladu s člankom 102. stavkom 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br. 123/03., 105/04, 174/04., 2/07-Odluka Ustavnog suda RH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13).

3. Ova Odluka stupa na snagu nakon potvrde izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u naslovno zvanju Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sukladno članku 93. stavku 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br. 123/03., 105/04, 174/04., 2/07-Odluka Ustavnog suda RH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13).

Obrazloženje

Na temelju Odluke Vijeća Odjela za kemiju (Klasa: 003-06/13-01/65, Ur.broj: 2158-60-60-13-20-1) za raspis natječaja za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz znanstvenog područja Humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijest, znanstvene grane povijest znanosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjelu za kemiju, objavljen je 18. prosinca 2013. godine javni Natječaj u „Narodnim novinama”, „Večernjem listu” i Internet stranici Sveučilišta u Osijeku i Odjela za kemiju. U otvorenom roku na navedeni Natječaj prijavila se izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar, znanstvena savjetnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao jedina pristupnica. Na temelju Izvoda iz Upisnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta utvrđeno je da izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar upisana u Upisnik znanstvenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika, a 7. prosinca 1993. godine izabrana je Odlukom Pedagoškog fakulteta u Osijeku u naslovno znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora iz područja kemije za Povijest kemije. U daljnjem postupku izbora u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora Povjerenstvo za provjeru uvjeta Rektorskog zbora dostavilo je 23. siječnja 2014. godine Vijeću pozitivno Izvješće o

ispunjavanju nužnih uvjeta Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora s prijedlogom izbora izv. prof. dr. sc. Snježane Paušek-Baždar u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju.

Slijedom navedenog Vijeće za prirodne znanosti potvrdilo je da izv. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar ispunjava uvjete za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, stoga je odlučilo kao u izreci.

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove Odluke može se podnijeti prigovor Vijeću za prirodne znanosti u roku od

petnaest (15) dana od dana primitka ove Odluke.

PREDSJEDNICA VIJEĆA ZA PRIRODNE ZNANOSTI Prof. dr. sc. Elizabeta Has-Schön

DOSTAVITI:

1. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar 2. Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 3. prof. dr. sc. Elizabeta Has-Schön, predsjednica Vijeća za prirodne znanosti 4. Tajništvo Odjela za kemiju 5. Pismohrana Vijeća za prirodne znanosti 6. Pismohrana Odjela za kemiju