PRIRODNE KATASTROFE PRIRODNE KATASTROFE I SIGURNOSTI SIGURNOST

Prof. dr. sc. Siniša TatalovićSveučilište u ZagrebuFakultet političkih znanosti

PRIRODNE KATASTROFEPRIRODNE KATASTROFENovija kategorija ugrožavanja sigurnosti zbog svoje Novija kategorija ugrožavanja sigurnosti zbog svoje

povećane učestalosti i velike razornostipovećane učestalosti i velike razornosti

Dvostrani proces: s jedne strane, intenzivnije razvijanje Dvostrani proces: s jedne strane, intenzivnije razvijanje praktičnih mehanizmi spremnosti putem praktičnih mehanizmi spremnosti putem nacionalnih i globalnih inicijativa, a s druge strane, nacionalnih i globalnih inicijativa, a s druge strane, teorijska afirmacija i intenzivnije izučavanjeteorijska afirmacija i intenzivnije izučavanje

Klasifikacija prirodnih katastrofaKlasifikacija prirodnih katastrofa

-HIDROMETEROLOŠKE:-HIDROMETEROLOŠKE:

POPLAVEPOPLAVE SUŠESUŠE ODRONIODRONI

OLUJEOLUJE POŽARIPOŽARI

EKSTREMNE EKSTREMNE

TEMPERATURETEMPERATURE

KlasifikacijaKlasifikacija prirodnih katastrofaprirodnih katastrofa-GEOLOŠKE:-GEOLOŠKE:

POTRESI

TSUNAMIVULKANSKE VULKANSKE

ERUPCIJEERUPCIJE

Klasifikacija prirodnih katastrofaKlasifikacija prirodnih katastrofa-BIOLOŠKE:-BIOLOŠKE:

EPIDEMIJEEPIDEMIJE

NAJEZDE INSEKATANAJEZDE INSEKATA

-EM-DAT-broj prirodnih katastrofa od 1900.-2005.-EM-DAT-broj prirodnih katastrofa od 1900.-2005.

Tipovi prirodnih katastrofa u postocima 1991. - 2005.Tipovi prirodnih katastrofa u postocima 1991. - 2005.

Regionalna zastupljenost katastrofa po tipu 1991. – 2005.Regionalna zastupljenost katastrofa po tipu 1991. – 2005.

Odnos smrtnosti i broja katastrofaOdnos smrtnosti i broja katastrofa

-iako se povećao broj prirodnih katastrofa, broj -iako se povećao broj prirodnih katastrofa, broj mrtvih je ostao relativno konstantanmrtvih je ostao relativno konstantan

-međutim, taj optimistični podatak je potrebno -međutim, taj optimistični podatak je potrebno relativizirati; relativizirati;

-smanjenje ukupne smrtnosti rezultat je dramatičnog -smanjenje ukupne smrtnosti rezultat je dramatičnog pada smrtnosti od suša u Africi nakon 1980. pada smrtnosti od suša u Africi nakon 1980. godina, dok je porast smrtnosti ipak zabilježena u godina, dok je porast smrtnosti ipak zabilježena u svim drugim kategorijama katastrofa svim drugim kategorijama katastrofa

- stopa smrtnosti manja je u razvijenim zemljama - stopa smrtnosti manja je u razvijenim zemljama

TsunamiTsunami

• 26.12. 200426.12. 2004.. godine godine• uzrokovan potresom u Indijskom oceanu blizu uzrokovan potresom u Indijskom oceanu blizu

zapadne obale indonezijskog otoka Sumatrezapadne obale indonezijskog otoka Sumatre• 300 000 žrtava300 000 žrtava• pogođeno 12 zemalja u južnoj i jugoistočnoj Aziji pogođeno 12 zemalja u južnoj i jugoistočnoj Aziji

te istočna obala Afrikete istočna obala Afrike• tsunami rijetko pogađa područje Indijskog oceana tsunami rijetko pogađa područje Indijskog oceana

( u 20. stoljeću 6 zabilježenih tsunamija)( u 20. stoljeću 6 zabilježenih tsunamija)• nije postojao sustav za predviđanje tsunamijanije postojao sustav za predviđanje tsunamija

Ujedinjeni narodiUjedinjeni narodi

• Desetljeće smanjenja prirodnih katastrofa (1990.-Desetljeće smanjenja prirodnih katastrofa (1990.-2000.)2000.)

• rezolucija 44/236, 1989. godinerezolucija 44/236, 1989. godine• rezolucija 46/182, 1991. godinerezolucija 46/182, 1991. godine• Agenda 21, Rio de Janeiro, 1992.Agenda 21, Rio de Janeiro, 1992.• Svjetska konferencija o smanjenju prirodnih Svjetska konferencija o smanjenju prirodnih

katastrofa, Yokohama, Japan, svibanj 1994.katastrofa, Yokohama, Japan, svibanj 1994.• A safer world in the 21 st century: Risk and A safer world in the 21 st century: Risk and

Disaster Reduction, 1999.Disaster Reduction, 1999.

II. Svjetska konferencija o smanjenju II. Svjetska konferencija o smanjenju katastrofa, Hyogo, siječanj 2005katastrofa, Hyogo, siječanj 2005..

• Hyogo okvir za akciju 2005.-2015.Hyogo okvir za akciju 2005.-2015.

• International Strategy for Disaster ReductionInternational Strategy for Disaster Reduction

• očekivani ishod: znatno smanjenje gubitaka očekivani ishod: znatno smanjenje gubitaka uzrokovanih katastrofama- ljudski životi, uzrokovanih katastrofama- ljudski životi, socijalna, ekonomska i ekološka dobra zajednica i socijalna, ekonomska i ekološka dobra zajednica i državadržava

Hyogo okvir za akcijuHyogo okvir za akciju

• 5 prioriteta:5 prioriteta: 1. smanjenje rizika od katastrofa treba biti nacionalni i 1. smanjenje rizika od katastrofa treba biti nacionalni i

lokalni prioritet sa snažnom institucionalnom bazomlokalni prioritet sa snažnom institucionalnom bazom

2. identifikacija, procjena i praćenje rizika od katastrofa te 2. identifikacija, procjena i praćenje rizika od katastrofa te rano upozorenjerano upozorenje

3. korištenje znanja, inovacija i edukacije s ciljem 3. korištenje znanja, inovacija i edukacije s ciljem izgradnje kulture sigurnosti i otpornostiizgradnje kulture sigurnosti i otpornosti

4. smanjenje osnovnih faktora rizika4. smanjenje osnovnih faktora rizika

5. jačanje spremnosti djelotvornog odgovora na 5. jačanje spremnosti djelotvornog odgovora na katastrofekatastrofe

Global Assessment Report 2007.Global Assessment Report 2007.

• razvoj zakonodavnih i institucionalnih razvoj zakonodavnih i institucionalnih mehanizamamehanizama

• praćenje, predviđanje i upozorenje na praćenje, predviđanje i upozorenje na potencijalne opasnostipotencijalne opasnosti

• inovacije u praćenju opasnosti (sateliti,radari)inovacije u praćenju opasnosti (sateliti,radari)

• poboljšanje propisa o gradnji i urbanom poboljšanje propisa o gradnji i urbanom planiranjuplaniranju

• jačanje pripravnosti jačanje pripravnosti

Nedostaci i izazoviNedostaci i izazovi• nedostatak sredstava iz nacionalnih budžetanedostatak sredstava iz nacionalnih budžeta• zadržavanje političke potporezadržavanje političke potpore• suradnja s civilnim društvom i privatnim sektoromsuradnja s civilnim društvom i privatnim sektorom• nedostatak instrumenata za praćenje napretkanedostatak instrumenata za praćenje napretka• korištenje informacija o rizicima u razvoju politika korištenje informacija o rizicima u razvoju politika • nedostatak tehničkih, financijskih i ljudskih nedostatak tehničkih, financijskih i ljudskih

resursaresursa• nedovoljno korištenje znanja lokalne zajednicenedovoljno korištenje znanja lokalne zajednice• povezivanje strategija smanjenja rizika sa povezivanje strategija smanjenja rizika sa

agendom za klimatske promjeneagendom za klimatske promjene• pitanje provođenja propisa o gradnjipitanje provođenja propisa o gradnji

- 2001.- inicijativa pod nazivom2001.- inicijativa pod nazivom ““The Community mechanism for The Community mechanism for civil protectioncivil protection” ” stvorena s ciljem da koordinira pomoć u slučaju stvorena s ciljem da koordinira pomoć u slučaju ljudskih i prirodnih katastrofaljudskih i prirodnih katastrofa

- 30 članica; 27 zemalja EU te Island, Luxemburg i Norvaška30 članica; 27 zemalja EU te Island, Luxemburg i Norvaška- mogućnost participiranja i zemalja kandidata; Hrvatska još uvijek nije mogućnost participiranja i zemalja kandidata; Hrvatska još uvijek nije

članicačlanica

- Instrumenti djelovanja :Instrumenti djelovanja :- 1. 1. “Monitoring and information Centre” (MIC);“Monitoring and information Centre” (MIC); operacionalna operacionalna

jedinica koja radi 24 sata na dan i koja zaprima molbe za pomoć od jedinica koja radi 24 sata na dan i koja zaprima molbe za pomoć od članica, ali i ne-članica EU, koordinira odgovore na katastrofučlanica, ali i ne-članica EU, koordinira odgovore na katastrofu

- 2. 2. ““Common Emergency and Information SystemCommon Emergency and Information System”” (CECIS) (CECIS)- - cilj cilj mu je poboljšati komunikaciju između MIC-a i nacionalnih vlasti te mu je poboljšati komunikaciju između MIC-a i nacionalnih vlasti te pružiti detaljnu bazu podataka pružiti detaljnu bazu podataka

- 3. Organizacija kontinuiranih specijaliziranih treninga za kvalitetnije 3. Organizacija kontinuiranih specijaliziranih treninga za kvalitetnije odgovore na katastrofuodgovore na katastrofu

Europska unijaEuropska unija

- nakon tsunamija u Indijskom oceanu i uragana Katrine u SAD-u, - nakon tsunamija u Indijskom oceanu i uragana Katrine u SAD-u, predsjednik Komisije zatražio je, početkom 2006. godine, predsjednik Komisije zatražio je, početkom 2006. godine, Michela Barniera, bivšeg člana Komisije i bivšeg francukog Michela Barniera, bivšeg člana Komisije i bivšeg francukog ministra okoliša i vanjskih poslova da napravi studiju o ulozi EU ministra okoliša i vanjskih poslova da napravi studiju o ulozi EU u odgovoru na krizeu odgovoru na krize

- Glavni prijedlog studije bio je stvaranje stalnih, brzih snaga za - Glavni prijedlog studije bio je stvaranje stalnih, brzih snaga za odgovor na katastrofe, tzv. odgovor na katastrofe, tzv. “European Civil Protection “European Civil Protection Force”Force”

Europska unijaEuropska unija

- u u ožujaku 2008. usvojen dokument pod nazivom “Communication on reinforcing the Union's Disaster Response capacity “

- 5 prijedoga:

- 1. povećati operativne kapacitete ““The Community mechanism for The Community mechanism for civil protectioncivil protection”” osiguravajući rezervne resurseosiguravajući rezervne resurse

- 2. bolje osposobiti dostavu prilikom humanitarne pomoći te pojačati suradnju s drugim humanitarnim akterima

- 3. stvoriti “European-wide Disaster Training Network”- 4. poboljšati tzv. “early warning system”- 5. revidirati među-institucionalnu suradnju kako bi se ostvarilo

zajedničko planiranje što je posebno važno u situacijama gdje je potrebna suradnja raznovrsnih aktera

Europska unijaEuropska unija

The Euro-Atlantic The Euro-Atlantic

Disaster Response Disaster Response Coordination Centre Coordination Centre

(EADRCC)(EADRCC)

-nastao 1998. godine na poticaj Rusije kao jedan od elementapolitike praktične kooperacije glede prirodnih katastrofa-djeluje kao glavna spona u razmjeni informacija te usklađivajuodgovore između NATO članica, ali i partnerskih zemalja uslučaju prirodnih ili pak ljudski izazvanih katastrofa naeuroatlanskom području-do sada je sudjelovao u oko 25 velikih operacija

HrvatskaHrvatska

• najviše pogađaju suše, poplave, olujni vjetar, najviše pogađaju suše, poplave, olujni vjetar, potresi, poledica, požaripotresi, poledica, požari

• od 1980. više od 80% katastrofa u Hrvatskoj od 1980. više od 80% katastrofa u Hrvatskoj izazvano je meteorološkim čimbenicima, a izazvano je meteorološkim čimbenicima, a prosječne godišnje štete od njih iznose 500 prosječne godišnje štete od njih iznose 500 milijuna euramilijuna eura

• Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, 1997.Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, 1997.• prijedlog Zakona o elementarnim nepogodamaprijedlog Zakona o elementarnim nepogodama• Zakon o zaštiti i spašavanju, 2004.Zakon o zaštiti i spašavanju, 2004.• Strateški pregled obrane; prijetnje i riziciStrateški pregled obrane; prijetnje i rizici

Državna uprava za zaštitu i spašavanjeDržavna uprava za zaštitu i spašavanje

• samostalna, strukovna i upravna organizacija koja samostalna, strukovna i upravna organizacija koja priprema, planira i rukovodi operativnim snagama priprema, planira i rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje svih sudionika zaštite i te koordinira djelovanje svih sudionika zaštite i spašavanjaspašavanja

• unutar državne uprave djeluju:unutar državne uprave djeluju: Služba za civilnu zaštituSlužba za civilnu zaštitu Služba za vatrogastvoSlužba za vatrogastvo Služba za sustav 112Služba za sustav 112 Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanjaUčilište vatrogastva i zaštite i spašavanja Služba zajedničkih poslovaSlužba zajedničkih poslova

Osnovne zadaće DUZSOsnovne zadaće DUZS

• procjena rizika od nastanka katastrofe prema području, procjena rizika od nastanka katastrofe prema području, uzroku ili subjektuuzroku ili subjektu

• priprema obvezne upute za upravljanje rizikom svim priprema obvezne upute za upravljanje rizikom svim sudionicima zaštite i spašavanjasudionicima zaštite i spašavanja

• u jedinstvenom informacijskom sustavu prikuplja, u jedinstvenom informacijskom sustavu prikuplja, raščlanjuje i usmjerava podatke o prijetnjama i raščlanjuje i usmjerava podatke o prijetnjama i posljedicama katastrofa ili većih nesrećaposljedicama katastrofa ili većih nesreća

• predlaže Vladi procjenu ugroženosti i Plan zaštite i predlaže Vladi procjenu ugroženosti i Plan zaštite i spašavanja RHspašavanja RH

• poslovi pripreme,izgradnje i održavanja sustava javnog poslovi pripreme,izgradnje i održavanja sustava javnog uzbunjivanjauzbunjivanja

• skrbi o ustroju, osposobljavanju i opremanju operativnih skrbi o ustroju, osposobljavanju i opremanju operativnih snaga snaga

IDASSA 2007.IDASSA 2007.

• NATO civilno-vojna NATO civilno-vojna međunarodna vježbameđunarodna vježba

• najveća ikad održana najveća ikad održana vježba civilnih vježba civilnih struktura NATO-a i struktura NATO-a i Partnerstva za mirPartnerstva za mir

• svibanj 2007,zadarsko svibanj 2007,zadarsko područjepodručje

• sudjelovali timovi iz 44 sudjelovali timovi iz 44 državedržave

• iznimno uspješnaiznimno uspješna

ZaključakZaključak

- iako broj katastrofa eksponencijalno raste spriječen je rast iako broj katastrofa eksponencijalno raste spriječen je rast poginulihpoginulih

- razlog je sve intenzivniji rad na usavršavanju spremnosti u razlog je sve intenzivniji rad na usavršavanju spremnosti u svim fazama; od prevencije i upozorenja sve do pomoći svim fazama; od prevencije i upozorenja sve do pomoći nakon što se katastrofa dogodilanakon što se katastrofa dogodila

- ipak, samo je 4% od godišnje potrošnje na pomoć kod ipak, samo je 4% od godišnje potrošnje na pomoć kod katastrofa utrošen na prevenciju, a izračunato je da svaki katastrofa utrošen na prevenciju, a izračunato je da svaki potrošeni dolar na redukciju rizika donosi uštedu od 5 do 10 potrošeni dolar na redukciju rizika donosi uštedu od 5 do 10 dolara na ekonomskim gubitcima prilikom katastrofadolara na ekonomskim gubitcima prilikom katastrofa

- jasno je dokazano da povećanje broja katastrofa ima uzrok i jasno je dokazano da povećanje broja katastrofa ima uzrok i u načinu života današnje civilizacije, a do sada nema u načinu života današnje civilizacije, a do sada nema naznaka drastičnijih promjena koji bio onda umanjio štetan naznaka drastičnijih promjena koji bio onda umanjio štetan utjecaj na prirodu i dugoročno usporio broj prirodnih utjecaj na prirodu i dugoročno usporio broj prirodnih katastrofakatastrofa